HEP VJESNIK 195 (235), travanj 2007....Kopa~ki rit, a na dva mjesta prelazili smo rijeku Dravu, gdje su primijenjene najsuvremenije metode bu{enja. Plinacro je pokazao da zna rje{avati

HEP VJESNIK 195 (235), travanj 2007. 1

HEP VJESNIK 195 (235), travanj 2007.2

Pušten u rad plinovodni sustav Baranje i distribucijski sustav Belog Manastira

Me|unarodni simpozij CIGRÉ u Zagrebu okupio najvišu razinu stru~njaka

Novinarima najavljeno održavanje jubilarnog 30. skupa MIPRO

Izjava EURELECTRIC-a o elektri~noj energiji i klimi – nakon 2012.

Hrvatski sabor potvrdio Kyotski protokol

Dodijeljena novinarska nagrada Velebitska degenija

Predsjednik Uprave E.On-a: Želimo li ugasiti svjetla u Njema~koj?

EU seminar: „Fleksisigurnost u kontekstu restrukturiranja“

Nenad Kurtović: HEP i potroša~i su partneri

TS Siscia: Prosvjedi Siš~ana produljili energetsku agoniju grada

HES-TEHNOS: Prvi korak ka zajedništvu

80 godina od elektri~ne energije u Slavonskom Brodu

Monteri profitirali obukom u HEP NOC-u

Zapo~elo polaganje kabela oko Marjana

Elafitski otoci ponovno u prstenu

Šest Eko-škola uz kumstvo HEP-a

Hrvatska u EU energetskoj poveznici

\ur|a Su{ecGlavni i odgovorni urednik HEP Vjesnika

U ovom broju:

Zagreb je po~etkom travnja bio domaćin ministrima energetike, predstavnicima 37 država – zemalja sudionica SEECP-a, izvoznica energije i transporta nafte te europskih i svjetskih kompanija, financijskih i znanstvenih institucija iz podru~ja energetike, kao i visokim predstavnicima Ruske Federacije, SAD-a i Japana. Naime, 3. travnja o.g. održan je Forum o energetskoj sigurnosti i suradnji u okviru u SEECP projekta, odnosno predsjedanja Republike Hrvatske Procesom suradnje u Jugoisto~noj Europi (SEECP je nastao 1996. godine u Sofiji, uz poticaj zemalja regije s ciljem izravnog artikuliranja njihova interesa i povezivanja s EU). Forum je organiziralo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva s temom "Jugoisto~na Europa energetski most izme|u Ruske Federacije, Mediterana, kaspijskog i srednjoisto~nog podru~ja i Europske unije". Glavne teme o kojima se raspravljalo na Forumu bile su: europska energetska sigurnost, energetski projekti zemalja ~lanica SEECP-a te mogućnosti investiranja u energetsku industriju.

Uz konstatacije da europski jugoistok izlazi iz razdoblja ratova, podjela i ekonomskog zaostajanja i sve bolje artikulira svoje interese i u energetici; da je energetski razvoj klju~ gospodarskog razvoja zemalja jugoisto~ne Europe; da europski jugoistok može postati i jedan od glavnih elemenata sigurnosti europskog energetskog tržišta - zaklju~eno je da jugoisto~na Europa treba biti most izme|u bogatih energetskih regija u kaspijskom i uralskom podru~ju i tržišta EU, ali mora istodobno razvijati i vlastite energetske projekte.

U sekciji Foruma o financiranju energetskog sektora, razvoja energetskog tržišta i energetske politike sudjelovali su predstavnici dvadesetak najvećih energetskih tvrtki u regiji. Naglasimo da su, uz predstavnike i vodeće ljude njema~kog E.On Ruhrgasa, Ma|arskog Mola, Adria LNG, Naftne industrije Srbije, BH-Gasa, slovenskog Petrola, INE, Plinacroa i Kon~ara, zapažena izlaganja održali i ~elnici HEP-a.

Tom prigodom potpisana je Ministarska deklaracija o gradnji Paneuropskog naftovoda - PEOP (Pan-European Oil Pipeline). Uz nazo~nost premijera Republike Hrvatske dr. sc. Ive Sanadera, potpisali su je predstavnici - ministri energetike i državni tajnici – Hrvatske, Rumunjske, Srbije, Slovenije i Italije te povjerenik Europske komisije za energetiku Andris Piebalgs. Time je potvr|ena politi~ka volja da se projektom PEOP uspostavi

32

3,4

5-7

8

8

9

10,11

12,13

14,15

16,17

20,21

23

25

26

27

36

38

energetska poveznica izme|u europskog jugoistoka sa Ruskom Federacijom, Sredozemljem, kaspijskim i srednjeisto~nim podru~jem i zemljama Europske unije. O~ito je da je PEOP, jedan od tri projekta kojeg Bruxelles trenuta~no preferira. Istina, u igri su i ostali naftovodi, jer je strateški cilj EU osigurati pouzdanu infrastrukturu koja će sprije~iti zagušenja u opskrbi i dovesti sirovu naftu izravno do europskih potroša~a, uz izbjegavanje periodi~nih kriza zbog sva|a izme|u Rusije, Ukrajine i Bjelorusije. EU stoga vidi alternativni opskrbni kanal u jugoisto~noj Europi, a Hrvatska pokušava zauzeti jedno od klju~nih mjesta, nakon što je zaobi|ena projektom plinovoda Nabucco, koji povezuje Tursku i Austriju preko Bugarske, Rumunjske i Ma|arske.

Po~etna to~ka PEOP-a je rumunjska luka na Crnom moru – Constanza, a nakon što naftovod prolazi kroz zemlje potpisnice, završava kod Trsta u tzv. TAL sustavu (Trans Alpine Line). Ukupni troškovi uspostave cijelog sustava PEOP-a, koji bi se mogao realizirati iza 2011. godine, procjenjuju se izme|u dvije do tri i pol milijarda dolara, ovisno o kapacitetu izme|u 60 i 100 milijuna tona tzv. kaspijske nafte, od ~ega bi Hrvatska uložila izme|u 550 i 890 milijuna dolara. Naftovod bi se, prema razli~itim izvorima, protezao izme|u 1319 i 1856 kilometara, a kroz Hrvatsku u duljini od 435, odnosno 600 kilometra. Kako se procjenjuje, za Hrvatsku bi izravna ekonomska korist iznosila izme|u 1,3 i 2,2 milijarda dolara, ovisno o kapacitetu naftovoda. PEOP je strateški projekt za Hrvatsku, koja je jedan od njegovih glavnih zagovornika i promicatelja, i druge zemlje koje su uklju~ene u njegov razvoj, a - prema najavama - u energetski sektor jugoisto~ne Europe u sljedećih 20 godina uložit će se 30 milijarda dolara.

Uz ekonomsku korist tog projekta za hrvatsku energetiku, izdvaja se zaštita okoliša u Jadranskom i Sredozemnom moru, jer naftovodom se smanjuje potreba za transportom nafte tankerima. Upravo je ta ~injenica posebno naglašena te je zagreba~ki Forum i potpisivanje Deklaracije o izgradnji PEOP-a nazvan prekretnicom u energetskom, ali i ekološkom smislu, budući da je zaštita okoliša u energetici za Europsku uniju najzna~ajnije pitanje.

PEOP, LNG terminal, ali i elektroenergetsko povezivanje Hrvatske s Ma|arskom i to 400 kV dalekovodom Ernestinovo – Pecs te visoko-naponskim istosmjernim kabelom s prijenosnom mrežom Italije, projekti su koji umrežuju Hrvatsku i HEP u energetsku kartu Europe.

53

235195


DOGA\AJ

Pu{ten u rad plinovodni sustav Baranje i distribucijski sustav Belog Manastira

HEP Plin spreman je prihvatiti sve nove kupce plina na podru~ju Baranje - prva dva kupca postali su dragovoljci, hrvatski branitelji, koje }e HEP i grad Beli Manastir besplatno priklju~iti na gradsku plinsku mreù, a do kraja godine o~ekuje se tisu}u novih kupaca

Otvaranjem ventila na Mjerno-redukcijskoj stanici Beli Manastir, predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir [eks pustio je, u prigodi 1. svibnja - Me|unarodnog praznika rada, u pogon plinovodni sustav Baranje i distribucijski sustav grada Belog Manastira. Uo~i tog doga|aja, odràna je prigodna sve~anost na kojoj su, uz predsjednika Sabora V. [eksa, bili nazo~ni i ministrica za{tite okoli{a, prostornog ure|enja i graditeljstva Marina Matulovi} Dropuli}, ministar poljoprivrede, {umarstva i vodnog gospodarstva Petar ôbankovi}, ministar obrane Berislav Ron~evi}, dràvni tajnici, saborski zastupnici s ovog podru~ja, gradona~elnik Belog Manastira Davorin Bubalovi}, predsjednik Uprave HEP-a mr. sc. Ivan Mravak, mr. sc. Ivica Toljan ~lan Uprave za prijenos elektri~ne, Ante Despot ~lan Uprave za proizvodnju elektri~ne i toplinske energije, Velimir Lovri} ~lan Uprave za ekonomsko-financijske poslove, Darko Bajto direktor HEP Plina, predsjednik Uprave Plinacro-a Branko Rado{evi} i brojni drugi uzvanici.

OSIGURANA I POUZDANOST DOBAVE PLINA ZA CIJELU REGIJU

Okupljenima se, kao doma}in, prvi obratio gradona~elnik Belog Manastira Davorin Bubalovi}, rekav{i:

Plinofikacija - poticaj gospodarskog oìvljavanja

Denis Karna{

Doga|aj su popratili visoki uzvanici

Danas je veliki dan za sve nas Baranjce, a posebno za gra|ane Belog Manastira, rekao je na prigodnoj sve~anosti u povodu pu{tanja u rad plinovodnog sustava Baranje i distribucijskog sustava grada Belog Manastira, Davorin Bubalovi} - gradona~elnik Belog Manastira

Predsjednik Uprave Plinacro-a Branko Rado{evi}, naglasio je da je Plinacro pokazao da zna rje{avati probleme i izgraditi najsloènije projekte u rekordnom vremenu

Dovr{etkom Projekta, koji o~ekujemo 2010. godine, ukupno }e 20 tisu}a ku}anstva dobiti mogu}nost priklju~ka na distribucijsku mreù plina i, osim u Baranji, {irit }emo distribucijski sustav plinovoda i u ostalim dijelovima Osje~ko-baranjske ùpanije, najavio je mr. sc. Ivan Mravak, predsjednik Uprave HEP-a

Marina Matulovi} Dropuli}: budu}i da sam na ~elu Ministarstva za{tite okoli{a i prostornog ure|enja, posebno su mi drage prigode otvaranja novih infrastrukturnih objekata, kao bitnog preduvjeta razvoja na{eg gospodarstva i ~i{}e i ljep{e Hrvatske

Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir [eks podsjetio je da je klju~na bila 2004. godina, kada je tada tek formirana Vlada s premijerom I. Sanaderom na ~elu, prepoznala potrebu plinofikacije Baranje i prije ranije predvi|ene 2011., odnosno 2013. godine

- Danas je veliki dan za sve nas Baranjce, a posebno za gra|ane Belog Manastira. Jo{ ne tako davno uvjeravali su nas da Baranja do 2013. godine ne}e dobiti plin, ali ga ima evo ove 2007. godine zahvaljuju}i pomo}i najodgovornijih ljudi ove dràve, premijera dr. sc. Ive Sanadera i predsjednika Sabora Vladimira [eksa. Ovaj ~isti energent o~uvat }e prirodne ljepote na{e Baranje, jer je ve} danas Baranja sredi{te kontinentalnog turizma istoka Hrvatske, a jednako tako privu}i }e nove investitore koji }e otvoriti nova radna mjesta. Zato posebno zahvaljujem ljudima koji su pridonijeli da radovi budu obavljeni kvalitetno i u rekordnom roku. Tu mislim na Plinacro, koji je izgradio plinovodni sustav i HEP, koji je izgradio distribucijsku plinsku mreù.

Predsjednik Uprave Plinacro-a Branko Rado{evi} naglasio je da Projekt ima {iri zna~aj, jer osigurava i pouzdanost dobave plina za cijelu regiju. Ukratko je prikazao strukturu sustava te izvijestio o pote{ko}ama te oteànim okolnostima izgradnje zbog miniranog podru~ja.

- Dio plinovoda trebali smo provu}i Parkom prirode Kopa~ki rit, a na dva mjesta prelazili smo rijeku Dravu, gdje su primijenjene najsuvremenije metode bu{enja. Plinacro je pokazao da zna rje{avati probleme i izgraditi najsloènije projekte u rekordnom vremenu, rekao je B. Rado{evi}.

Naglasio je da je taj doga|aj kruna investicijskog razdoblja, jer su milijardu i pol kuna uloìli u izgradnju plinsko transportne infrastrukture, izgradili novih 480 km plinovoda od Pule do Slavonskog Broda i povezali taj lanac od Jadrana do Slavonije, spojili Jadransko s Panonskim morem.

- Plinofikacija ide dalje i Vlada je odobrila planove izgradnje za novih 443 milijuna eura, odnosno 660 km plinovoda. I tu je Slavonija i Baranja zna~ajno zastupljena. Ovdje }emo graditi jedan od magistralnih pravaca i to od Slavonskog Broda do Donjeg Miholjca i od Donjeg Miholjca do spajanja s ma|arskim transportnim sustavom, najavio je B. Rado{evi}.


DOGA\AJ

Pu{ten u rad plinovodni sustav Baranje i distribucijski sustav Belog Manastira

Nakon prigodnih obra}anja, V. [eks je otvaranjem ventila pustio u rad plinovodni sustav Baranje i distribucijski sustav grada Belog Manastira

POTVRDA OZBILJNOG PRISTUPA HEP-a RAZVOJU DJELATNOSTI KOJE NE PRIPADAJU TEMELJNOJ – ELEKTRI^NOJ ENERGIJI

O onome {to je HEP u~inio u ovo kratko vrijeme, prvenstveno u Belom Manastiru, okupljene je izvijestio predsjednik Uprave HEP-a I. Mravak:

- Posebno mi je zadovoljstvo {to svjedo~im dana{njem doga|aju, {to gra|anima Belog Manastira mogu poru~iti da smo plin doveli do njihovih domova. Time smo zavr{ili prvu fazu Projekta plinofikacije Baranje, u kojoj je na{a tvrtka HEP Plin izgradila blizu 70 km plinske mreè, uloìv{i vi{e od 10 milijuna kuna. Plinska mreà poloèna je kroz prakti~no sve gradske ulice. Podsje}am da je prije mjesec dana otvorena pogonska zgrada HEP Plina u Belom Manastiru pa moèmo potvrditi da je HEP Plin spreman prihvatiti sve nove kupce plina na ovom podru~ju. Raduje do sada iskazano veliko zanimanje gra|ana za priklju~ak na plinsku mreù i vjerujemo da }emo do kraja godine ve} imati tisu}u novih potro{a~a. S posebnim zadovoljstvom nagla{avam da }e na{a prva dva kupca biti dragovoljci, hrvatski branitelji, koje }e HEP i grad Beli Manastir besplatno priklju~iti na gradsku plinsku mreù. Osim ku}anstva, dobrobit plina posebno }e osjetiti industrijski i ostali poslovni potro{a~i {to svjedo~i o na{oj predanosti ispunjenja misije osiguranja pouzdane opskrbe kupaca energijom. O~ekujem da }e izgradnja plinske infrastrukture predstavljati snaàn poticaj novim poduzetni~kim pothvatima i ulaganjima na ovom podru~ju. HEP je uvijek spreman pratiti razvojne gospodarske planove, kako lokalne zajednice, tako i {ireg podru~ja i cijele Hrvatske. U tom smislu nagla{avam da HEP ne}e stati s izgradnjom plinske mreè. Projekt plinofikacije ~itavog podru~ja Baranje nastavlja se odmah. Planiramo izgraditi ukupno 460 km me|umjesnih plinovoda i mjesne mreè u baranjskim naseljima, u {to }emo ukupno uloìti 62 milijuna kuna. Dovr{etkom projekta, koji o~ekujemo 2010. godine, ukupno }e 20 tisu}a ku}anstva dobiti mogu}nost priklju~ka na distribucijsku mreù plina. Dakako, osim u Baranji, {irit }emo distribucijski sustav plinovoda i u ostalim dijelovima Osje~ko-baranjske ùpanije. To, u poslovnom smislu, za HEP zna~i potvrdu ozbiljnog pristupa razvoju onih djelatnosti koje ne pripadaju na{oj temeljnoj djelatnosti, elektri~noj energiji. Kada je rije~ o plinskom biznisu, na{i razvojni planovi predvi|aju zauzimanje vode}eg poloàja distributera prirodnog plina u Republici Hrvatskoj. [to se ti~e investicijskih ulaganja HEP-a u isto~noj Hrvatskoj na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije, treba imati na umu da je izgradnja plinske mreè tek dio na{ih ukupnih aktivnosti. Podsjetio bih da smo s partnerima iz Europe 2004. godine u obnovljenoj TS Ernestinovo obiljeìli ponovno spajanje europske mreè za prijenos elektri~ne energije. Danas pripremamo novi vaàn projekt elektroenergetskog povezivanja s Europom i to dalekovodom Ernestinovo – Pe~uh. U sferi proizvodnje elektri~ne energije tako|er pripremamo zna~ajan projekt - izgradnju plinske elektrane u Osijeku od 400 MW snage,

dovoljne da pokrije sve potrebe Slavonije za elektri~nom energijom. Uz te, pojedina~no najve}e energetske objekte, kontinuirano radimo na ja~anju distribucijske mreè na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije kako bi svi na{i potro{a~i imali pouzdanu i sigurnu opskrbu elektri~nom energijom. I neka ovakvo obiljeàvanje Praznika rada bude znak i poticaj gospodarskog oìvljavanja ovog dijela Hrvatske, stvaranja pretpostavki da ovda{nji ljudi mogu dostojno ìvjeti od svog vlastitog rada, rekao je I. Mravak.

U ime Vlade Republike Hrvatske i premijera I. Sanadera, okupljenima se obratila predsjednica Nadzornog odbora Plinacro-a, ministrica za{tite okoli{a, prostornog ure|enja i graditeljstva, Marina Matulovi} Dropuli}:

- Program na{e Vlade je ravnomjerni razvoj Hrvatske i Baranjci su svjesni te na{e politike, a hrvatska Dràva i dalje }e ulagati u Slavoniju i Baranju. Budu}i da sam na ~elu Ministarstva za{tite okoli{a i prostornog ure|enja, posebno su mi drage prigode otvaranja novih infrastrukturnih objekata, kao bitnog preduvjeta razvoja na{eg gospodarstva i ~i{}e i ljep{e Hrvatske. To danas dokazujemo i ovdje, jer plinovod ne zna~i na{im gra|anima samo kori{tenje kvalitetnog energenta, nego i mogu}nost zapo~injanja posla ve}eg broja malih i srednjih poduzetnika.Valja ~estitati Plinacro-u i HEP-u na svemu {to su u~inili u ovom zajedni~kom radu sa Saborom i Vladom, naglasila je M.Matulovi} Dropuli}.

BRIGA I ODGOVORNOST VLADE I JAVNIH SUSTAVA PLINACRO-a I HEP-a ZA ISTO^NI DIO HRVATSKE

Najzaslu`niji za ubrzanu plinofikaciju Baranje je i po~asni gra|anin Belog Manastira, predsjednik Hrvatskog sabora, Vladimir [eks, koji je u svom obra}anju rekao:

- Danas je Me|unarodni praznik rada i uistinu najbolji mogu}i na~in za obiljeàvanje radnih rezultata. Podsjetio bih da je klju~na bila 2004. godina, kada je tada tek formirana Vlada s premijerom I. Sanaderom na ~elu,

prepoznala potrebu plinofikacije Baranje, a mi koji smo iz ovih dijelova Hrvatske u sinergiji smo traìli na~in da taj posao {to prije zapo~ne. Naime, ranija Vlada je u svojem planu plinsko-transportnoga sustava, plinofikaciju Baranje predvidjela 2011. i 2013. godine. To Baranja nije smjela ~ekati i, sukladno odluci Vlade, u sije~nju 2005. godine plinofikacija Baranje postaje projekt Vlade. O zna~aju i vrijednosti investicije 105 milijuna kuna Plinacro-a, do sada 10 milijuna od HEP-a, uz dodatnih 62 milijuna kuna – govore da je rije~ o kapitalnoj investiciji. Za isto~nu Hrvatsku to }e biti „motor zama{njak“ gospodarstva, ali i dragocjena pomo} ku}anstvima. Plin }e kao energent za brojna doma}instva zna~iti pove}anje razine kvalitete ìvota. Baranja i Slavonija, zajedno s ovim Projektom i ostvarenjem niza projekata koji se realiziraju, „hvataju“ priklju~ak na ostale dijelove Hrvatske. To pokazuje brigu i odgovornost Vlade i javnih sustava Plinacro-a i HEP-a za ovaj dio Hrvatske. Brojna ulaganja, kako u energetski, tako i u vodno-gospodarstveni i cestovni sektor, krunski su dokazi da se ova regija nastoji primaknuti ostatku Hrvatske, koji nije razaran u ratu. êstitam premijeru I. Sanaderu, koji je i kao predsjednik Povjerenstva za plinofikaciju Hrvatske, iskreno bdio nad ostvarenjem ovoga Programa i davao potpunu potporu, kao i ministrici Dropuli} i gospodi Rado{evi}u i Mravku, podru~nim dijelovima HEP-a, radnicima i projektantima i svima koji su u kratkom vremenskom razdoblju dovr{ili ovaj vrijedan projekt. Imamo razloga biti ponosni da na ovaj dan moèmo u zajedni{tvu otvoriti ovu dionicu plinofikacije Baranje, rekao je V. [eks.

Nakon ovih obra}anja, ùpnik Josip Ko{~ak blagoslovio je plinovod i sve okupljene, a potom je Predsjednik Sabora uru~io ugovore o besplatnom plinskom priklju~ku, doniranom od HEP-a i grada Belog Manastira, dragovoljcima i invalidima Domovinskog rata Jozi Bandovu i Zlatku Slavi~eku. Oni su toga dana, na simboli~an na~in, postali i prvi korisnici plina u Baranji.

Predsjednik Hrvatskog sabora uru~io je Ugovor o besplatnom plinskom priklju~ku, doniranom od HEP-a i grada Belog Manastira, dragovoljcu i invalidu Domovinskog rata Jozi Bandovu

POSJET PLINA[IMA BELOG MANASTIRA

Poslovne prostore nedavno osnovanog Pogonskog ureda HEP Plina u Belom Manastiru, za svog boravka u tom gradu 1. svibnja o.g., uz predsjednika Uprave HEP-a d.d. mr. sc. Ivana Mravka i ~lanove Uprave mr. sc. Ivicu Toljana, Antu Despota i Velimira Lovri}a, posjetili su i predsjednik Upravnog vije}a Hrvatske energetske regulatorne agencije Tomo Gali} te saborski zastupnik Petar Mlinari}, sa suradnicima. Njima su se pridruìli i direktor TE-TO Osijek Tihomir Antunovi} te direktor HEP Toplinarstva Pogona Osijek Ivica Mihaljevi}. Do~ekali su ih doma}ini – ~elnici HEP Plina, direktor Darko Bajto, direktor Sektora za pogon i odràvanje Zlatko Tonkovi}, direktor Sektora za opskrbu Zvonko Ercegovac i direktor Sektora za tehni~ke poslove Zoran Pul.


STRUKA

Me|unarodni simpozij CIGRÉ

Najvi{a razina stru~njaka o prijelaznim pojavama u elektroenergetskom sustavuNajpriznatiji stru~njaci za elektroenergetske sustave okupili su se kako bi se dogovorili o na~inima rje{avanja problema poput: gubitaka u sustavima, prirodnim katastrofama i onima izazvanim ljudskim aktivnostima, financijskim problemima, rastu elektroenergetskih sustava...

U zagreba~kom hotelu Regent Esplanade, od 18. do 21. travnja o.g. odràn je Me|unarodni simpozij CIGRÉ : Prijelazne pojave u velikim elektroenergetskim sustavima. U suradnji sa HRO CIGRÉ, organizirali su ga studijski odbori svjetske CIGRÉ, i to: C

4 (Tehni~ke zna~ajke

EES-a), A1 (Rotacijski strojevi), A

2 (Transformatori), A

3

(Visokonaponska oprema) i C1 (Razvoj i ekonomija EES-a).

U radu Simpozija sudjelovalo je 128 sudionika, od ~ega 76 iz zemalja diljem Europe (Rumunjska, [vicarska, V. Britanija, Francuska, Slovenija, Njema~ka, Nizozemska, [vedska, Finska, Rusija, Italija, [panjolska, Portugal, Ma|arska, Irska, Gr~ka, Austrija, Srbija, BiH i Hrvatska), i svijeta (SAD, Kanada, Brazil, Indija, Iran, Ju`noafri~ka Republika, Australija, Malezija i Japan). Slu`beni jezik bio je engleski.

Studijski komitet C4 odrào je, tijekom trajanja

Simpozija, i svoj redoviti godi{nji sastanak na kojem je za novog predsjednika izabran dr. Carlo Alberto Nucci,

profesor na Sveu~ili{tu u Bolonji, Italija. Glavna svrha Simpozija bila je okupljanje

stru~njaka, prvenstveno usmjerenih prema elektroprivredi, koji }e raspraviti i razmijeniti svoja iskustva i mi{ljenja o prirodi prijelaznih pojava (tranzijentnih fenomena) u postoje}im elektroenergetskim sustavima i ukazati na to {to ti sustavi trebaju, kako ih treba planirati, graditi i koristiti da bi se postigla sigurna i kvalitetna usluga korisnicima sustava. Uz brojne stru~njake iz elektroprivrednih organizacija, proizvo|a~e opreme, projektante, operatore sustava, opskrbljiva~e kupaca i predstavnike regulatornih tijela, u radu Simpozija sudjelovali su i brojni sveu~ili{ni profesori, istraìva~i iz instituta i ispitnih laboratorija.

Otvaranje Simpozija koordiniralo je petero~lano radno tijelo, kojim je predsjedavao dr. C. A. Nucci, a ~lanovi su bili: mr.sc. Ivica Toljan, predsjednik HRO CIGRÉ, dr. sc. Prabha S. Kundur, predsjednik Organizacijskog odbora, Jean Kowal, glavni tajnik svjetske CIGRÉ te Josip Moser, glavni tajnik HRO CIGRÉ.

MALA ZEMLJA S VRLO AKTIVNIM ODBOROM CIGRÉ

Prvi je uvaène goste i sudionike skupa pozdravio mr.sc. I. Toljan, predsjednik HRO CIGRÉ, doma}ina ovog va`nog doga|aja. U svom kratkom obra}anju osvrnuo se na 15. obljetnicu hrvatskog ogranka CIGRÉ, koja je sve~ano obiljeèna u velja~i ove godine. Naglasiv{i da je misija na{eg nacionalnog Ogranka promocija, razvoj, razmjena i raspodjela znanja iz podru~ja proizvodnje, prijenosa, distribucije i opskrbe elektri~nom energijom i za{tite okoli{a u suglasju s odrìvim razvojem, I. Toljan je nazo~ne upoznao s konkretnim podacima o ~lanstvu i aktivnostima HRO CIGRÉ. Od osamostaljenja, 1992. godine, do danas je odràn veliki broj simpozija, znatno

se pove}ao broj ~lanova i sponzora. Tako je na prvom simpoziju tada{njeg HO, odrànom 1993. godine u Zagrebu, bilo 356 sudionika i pet sponzora te 142 pristigla referata. Na posljednjem, pak, odrànom u studenome 2005. godine u Cavtatu, bilo je 1100 sudionika i ~ak 38 sponzora, a prezentirano je 252 referata. Krajem 2006. godine grupnih ~lanova bilo je 86, a pojedina~nih 561. Simpoziji se naj~e{}e odràvaju u Cavtatu koji nudi najbolja tehni~ka rje{enja za brojne sponzore i rad po sekcijama. Posebnu zahvalnost I. Toljan uputio je J. Kowalu, glavnom tajniku svjetske CIGRÉ, koji je svih tih godina aktivno sudjelovao u radu HRO CIGRÉ.

Sudionike je pozdravio i dr. P. S. Kundur, koji je pohvalio kvalitetu pristiglih referata, {to – kako je rekao - obe}ava zanimljive teme i u~inkovit rad, dok je dr. C. A. Nucci izrazio zadovoljstvo {to je aktivni sudionik tako zna~ajnog stru~nog doga|aja.

U ime ministra gospodarstva, rada i poduzetni{tva Branka Vukeli}a, sudionicima se obratio njegov pomo}nik za energetiku i rudarstvo dr.sc. @eljko Tom{i}, koji je naglasio va`nost ovog doga|aja za Hrvatsku, za Zagreb i posebice za inènjersku struku:

- Rad elektroenergetskog sustava svake zemlje mora biti optimalan i siguran, a da bi se to postiglo treba se kontinuirano baviti energetskom sigurno{}u, izme|u ostalog i na skupovima poput ovoga. Ovo je prigoda da stru~njaci i znanstvenici iz instituta, s fakulteta i organizacija tijekom prezentacija i rasprava izmijene svoja iskustva i znanja. Radujem se da }e i brojni strani sudionici, me|u kojima je i mnogo mladih stru~njaka, posjetiti i rodno mjesto Nikole Tesle.

Predsjednik Uprave HEP-a mr.sc. Ivan Mravak poèlio je dobrodo{licu sudionicima Skupa sljede}im rije~ima:

Prvi je uvaène goste i sudionike skupa pozdravio mr.sc. I. Toljan, predsjednik HRO CIGRÉ, doma}ina ovog va`nog doga|aja, a u svom kratkom obra-}anju osvrnuo se na 15. obljetnicu hrvatskog ogranka CIGRÉ, koja je sve~ano obiljeèna u velja~i ove godine

Dr. sc. Prabha S. Kundur, predsjednik Organizacijskog odbora, pohvalio je kvalitetu pristiglih referata, {to – kako je rekao - obe}ava zanimljive teme i u~inkovit rad Simpozija

U ime ministra gospodarstva, rada i poduzetni{tva Branka Vukeli}a, sudionicima se obratio njegov pomo}nik za energetiku i rudarstvo dr.sc. @eljko Tom{i}, koji je naglasio va`nost ovog doga|aja za Hrvatsku, za Zagreb i posebice za inènjersku struku

Drago mi je da je svjetska CIGRÉ ukazala povjerenje HRO CIGRÉ za organizaciju ovog Simpozija, rekao je predsjednik Uprave HEP-a mr. sc. Ivan Mravak, zaèljev{i sudionicima uspje{an rad i lijepe dojmove o Hrvatskoj

Kre{imir Baki~, predsjednik CIGRÉ Slovenije, pozdravno obra}anje iskoristio je za najavu osnivanja Europskog instituta za elektromreù, koji planira zapo~eti s radom u rujnu ove godine

Uvaèni gost iz Kanade Yves Filion, predsjednik me|unarodne CIGRÉ, zahvalio se HRO CIGRÉ na organiziranju Simpozija, rekav{i da je Hrvatska mala zemlja, ali da su njeni cigrea{i ve} pedeset godina, vrlo aktivni, {to potvr|uje i uspje{na organizacija ovog Simpozija


Otvaranje Simpozija koordiniralo je petero~lano radno tijelo, kojim je predsjedavao dr. C. A. Nucci, koji je izrazio zadovoljstvo {to je aktivni sudionik tako zna~ajnog stru~nog doga|aja, a ~lanovi su bili: mr.sc. Ivica Toljan, predsjednik HRO CIGRÉ, dr. Prabha S. Kundur, predsjednik Organizacijskog odbora, Jean Kowal, glavni tajnik svjetske CIGRÉ te Josip Moser, glavni tajnik HRO CIGRÉ

U radu Simpozija sudjelovalo je 128 sudionika, od ~ega 76 iz zemalja diljem Europe (Rumunjska, [vicarska, V. Britanija, Francuska, Slovenija, Njema~ka, Nizozemska, [vedska, Finska, Rusija, Italija, [panjolska, Portugal, Ma|arska, Irska, Gr~ka, Austrija, Srbija, BiH i Hrvatska), i svijeta (SAD, Kanada, Brazil, Indija, Iran, Ju`noafri~ka Republika, Australija, Malezija i Japan)

- Drago mi je da je svjetska CIGRÉ ukazala povjerenje HRO CIGRÉ da organizira ovaj Simpozij. Ovdje }e biti govora o va`nim temama za elektroenergetsko podru~je. @elim vam uspje{an rad i da sa sobom ponesete najljep{e dojmove iz na{e zemlje.

Ministar energetike i predsjednik CIGRÉ Srbije Dragomir Naumov, izrazio je svoje zadovoljstvo {to je na ovom skupu zajedno s brojnim stru~njacima iz tranzicijskih i razvijenih zemalja. Na organizaciji ovog Skupa i odabiru pravih tema hrvatskim kolegama zahvalio je i Kre{imir Baki~, predsjednik CIGRÉ Slovenije,

koji je svoje pozdravno obra}anje iskoristio za najavu osnivanja Europskog instituta za elektromreù, koji planira zapo~eti s radom u rujnu ove godine.

Uvaèni gost iz Kanade Yves Filion, predsjednik me|unarodne CIGRÉ, zahvalio se HRO CIGRÉ na organiziranju Simpozija, rekav{i:

- Danas su ovdje najpriznatiji stru~njaci za elektroenergetske sustave kako bi se dogovorili o na~inima rje{avanja problema s kojima se susre}emo kao {to su: gubici u sustavima, prirodne katastrofe i one izazvane ljudskim aktivnostima, financijski problemi,

Yves Filion prigodom posjete NDC-u

rast elektroenergetskih sustava... Potreban nam je stalni napredak u ovom podru~ju, kao i suradnja nacionalnih odbora, kako bismo se {to spremnije suo~ili s tim i mnogim drugim problemima. Hrvatska je mala zemlja, ali njeni cigrea{i, ve} pedeset godina vrlo su aktivni, {to potvr|uje i uspje{na organizacija ovog Simpozija. Mi se moramo redovito sastajati, jer“ klju~“ na{eg uspjeha je su~eljavanje s izazovima, {to CIGRÉ prihva}a kao svoju orijentaciju u nastojanju za izgradnju boljeg dru{tva.

U ime svih sponzora (KONÂR, Dalekovod, SIEMENS, HEP, Areva, Brodomerkur, Elektrocentar Petek, Pioker-SebaKMT, Tectra, Tehnomobil i Tehnobeton) zahvalio je Darinko Bago, predsjednik Uprave koncerna KONÂR – Elektroindustrije d.d.

BLACKOUTI – NEZAOBILAZNA TEMA

Dvodnevni rad zapo~eo je uvodnim predavanjima vrsnih stru~njaka za elektroenergetske sustave. Prvi je bio prof. dr. P. S. Kundur (KPSS Inc.) iz Toronta (Kanada), ekspert svjetskog glasa za analizu rada elektroenergetskog sustava, osobito poznat kao analiti~ar razloga nastanka blackouta u Kaliforniji te donedavni predsjednik SO C

4 (18. travnja na tom mjestu ga je

zamijenio dr. C. A. Nucci). U predavanju Izazovi za siguran rad dana{njih

elektroenergetskih sustava, dao je pregled raspada sustava do kojih je do{lo diljem svijeta nekoliko proteklih desetlje}a. Posebno je prokomentirao blackoute koji su se dogodili u posljednje ~etiri godine (od 2003. do 2007.) poput onih u: sjeveroisto~nom dijelu SAD-a i dràvi Ontario (14. kolovoza 2003. godine); ju`nom Londonu

U ime svih sponzora (KONÂR, Dalekovod, SIEMENS, HEP, Areva, Brodomerkur, Elektrocentar Petek, Pioker-SebaKMT, Tectra, Tehnomobil i Tehnobeton) zahvalio je Darinko Bago, predsjednik Uprave koncerna KONÂR – Elektroindustrije d.d.

PREDSJEDNIK ME\UNARODNE CIGRÉ YVES FILION POSJETIO NDC

O radu na{eg sustava na pravom mjestuNacionalni dispe~erski centar

posjetio je 16. travnja o.g. uvaèni gost - predsjednik Me|unarodne CIGRÉ Yves Filion. Uz predsjednika HRO CIGRÉ i ~lan Uprave HEP-a za prijenos, mr. sc. Ivicu Toljana i glavnog tajnika hrvatskog Ogranka Josipa Mosera, doma}ini su bili Igor Ivankovi}, pomo}nik direktora HEP Operatora prijenosnog sustava, Davorin Ku~i}, direktor Sektora za vo|enje toga Dru{tva i njegov pomo}nik Marinsko Rogi} te dispe~eri Niko Mandi} i Slavko Jozi}.

Uz upoznavanje s glavnim zada}ama Sektora za vo|enje, predstavnici HEP-a upoznali su Y. Filiona s radom hrvatskog elektroenergetskog sustava unutar UCTE-a i regulacijskog podru~ja.

(Ur)

Ministar energetike i predsjednik CIGRÉ Srbije Dragomir Naumov, izrazio je svoje zadovoljstvo {to je na ovom skupu zajedno s brojnim stru~njacima iz tranzicijskih i razvijenih zemalja


STRUKA

Me|unarodni simpozij CIGRÉ

Savjetovanja CIGRE prate vjerni sponzori, ovdje je {tand Kon~ara…

…i Dalekovoda, ispred kojega smo snimili Yvesa Filiona, predsjednika me|unarodne CIGRÉ i Jeana Kowala, glavnog tajnika svjetske CIGRÉ s predsjednikom i glavnim tajnikom HRO CIGRÉ, Ivicom Toljanom i Josipom Moserom te predstavnicima Dalekovoda

i sjeverozapadnom Kentu (28. kolovoza 2003.); ju`noj [vedskoj i isto~noj Danskoj (23. rujna 2003.); Italiji, kada je bez napajanja ostalo oko 60 milijuna ljudi (28. rujna 2003.); Gr~koj (12. srpnja 2004.); tri australske dràve: Queensland, NSW i Victoria (12. kolovoza 2004.); Maleziji (13. srpnja 2005.) te UCTE poreme}aj do kojeg je do{lo 4. studenog 2006. godine. Svoja zaklju~na razmatranja zapo~eo je klju~nim pitanjem: [to moèmo u~initi da sprije~imo blackoute? Na to pitanje poku{ao je odgovoriti kratko, ali vrlo konkretno.

Prezentaciju pod nazivom Primjeri elektromagnet-skih prijelaznih pojava u elektroenergetskim sustavima odrào je stru~njak broj 1 za ovo podru~je, prof. emeritus Hermann Dommel iz Vankuvera, Kanada (The University of British Columbia), autor najzna~ajnijih elektroni~kih programa za analizu prijelaznih pojava u elektroenerget-skom sustavu i stru~nih knjiga iz podru~ja elektroener-getike.

PODSJE]ANJE NA 9. STUDENI 2004. – DAN PONOVNOG UJEDINJENJA UCTE ZONA

Zavr{no uvodno predavanje pripalo je doma}inu mr.sc. I. Toljanu, koji je sudionike Skupa iscrpno upoznao s doga|ajem iz 2004. godine, kada se uspje{no zatvorio europski strujni krug. U prezentaciji Rekonekcija europskog sustava, predsjednik HRO CIGRÉ podsjetio je na povijesni 9. studeni 2004. godine, kada su sve o~i bile uprte u TS 400/110 kV Ernestinovo, iz koje je obavljen ~in rekonekcije. Spajanje s okolnim sustavima se vrlo pozitivno utjecalo na hrvatski elektroenergetski sustav, kako s tehni~ke to~ke gledi{ta (porast sigurnosti opskrbe; ve}a pouzdanost sustava i otpornost na poreme}aje; pobolj{anje kvalitete prijenosa elektri~ne energije; smanjenje udjela prijenosnih gubitaka; pobolj{anje naponskih okolnosti...), tako i s komercijalne (pove}anje prihoda i u{tede iz vi{e razloga – primjerice, samo zbog

smanjenja tehni~kih gubitaka jednogodi{nja u{teda jednaka je 1/5 iznosa investiranog u rekonstrukciju TS 400/110 kV Ernestinovo; dvostruko ve}e koli~ine elektri~ne energije prelaze granicu pri trgovinskim transakcijama -uvoz, izvoz, tranzit; kapacitet cjelokupne prijenosne mreè (NTC) u su~elju sa sustavima koji je okruùju pove}ava se za pribli`no 500 MW, {to osigurava intenzivniju trgovinu elektri~nom energijom. Na kraju svog izlaganja, mr.sc. I. Toljan izdvojio i pozitivne globalne aspekte rekonekcije:

- Ujedinjeno podru~je UCTE-a, kao jedinstveni sinkronizirani sustav, je drugi najve}i svjetski sustav. Ovom rekonekcijom osigurani su i preduvjeti i uklonjene najve}e tehni~ke prepreke za daljnju integraciju s trì{tem jugoisto~ne Europe.

O RAZNIM ASPEKTIMA PRIJELAZNIH POJAVA - 62 REFERATA

Rad je nastavljen po sekcijama, na kojima je deset tema obra|eno kroz prezentaciju 62 referata i rasprave. Odabrane tematske cjeline bile su:

• Prijelazne pojave, koordinacija izolacije (koordinator Ante Sekso Telento, hrvatski ~lan SO C

4);

• Matemati~ki modeli za prijelazne pojave (koordinator Zlatko Maljkovi}, hrvatski ~lan SO A

1);

• Kompjutorski prora~un prijelaznih pojava (koordinator Reinhard Joho, sekretar SO A

1);

• Mjerenja prijelaznih pojava (koordinator Nikola Jaman, hrvatski ~lan SO A

2)

• Za{tita od atmosferskih poreme}aja (sijevanje) – (koordinator Anton Janssen, nizozemski ~lan SO A

3);

• Energija vjetra (uklju~ivanje vjetroelektrana u sustav i poreme}aji koje ono moè izazvati) – (koordinator Colin Ray, predsjedavaju}i SO C

1);

• Prijelazne pojave i oprema (koordinator Milan Saravolac, francuski ~lan SO A

2);

• Kontrola „blackouta“ (koordinator dr. P. S. Kundur, predsjednik Organizacijskog odbora);

• EMC – Elektromagnetska kompatibilnost (koordinator Kre{imir Me{trovi}, hrvatski ~lan SO A

3);

• Kvaliteta elektri~ne energije (koordinator Mladen Zeljko, hrvatski ~lan SO C

1).

Svi koordinatori sekcija bili su i ~lanovi Organizacijskog odbora, kojim je predsjedavao P. S. Kundur, a supredsjedavatelj je bio I. Toljan.

SEMINARI ZA MLADE STRU^NJAKE

Boravak u Zagrebu vrhunskih stru~njaka iz podru~ja elektroenergetike iskori{ten je i za odràvanje tri posebna stru~na seminara, koja su se odràla 17. i 18. travnja na Zagreba~kom Fakultetu elektrotehnike i ra~unarstva, namijenjenih mla|im stru~njacima i studentima, a slu{ali su ga i brojni sudionici Skupa. Temu Elektromagnetske prijelazne pojave u elektroenergetskom sustavu obradio je prof. emeritus H. Dommel, a asistirao mu je A. Sekso Telento iz Instituta za elektroprivredu i energetiku, iz Zagreba.

O temi Stabilnost elektroenergetskog sustava u novom industrijskom okruènju: Izazovi i rje{enja, predavao je dr. P. S. Kundur. Za{tita od grmljavine u distribucijskim i prijenosnim sustavima, bila je tre}a tema koju je, u suradnji s na{im stru~njakom Ivom Ugle{i}em, obradio prof. dr. C. A. Nucci sa Sveu~ili{ta u Bolonji, vode}i ekspert za prenaponsku za{titu i za{titu od atmosferskih poreme}aja u elektroenergetskom sustavu.

Tijekom trajanja Simpozija sudionicima je organiziran posjet novom visokonaponskom laboratoriju za transformatore tvrtke KONÂR - Energetski transformatori te posjet Memorijalnom centru Nikole Tesle u rodnom Smiljanu, kao i izlet na Plitvi~ka jezera.

Marica @aneti} MalenicaSnimio: Ivan Su{ec

Zavr{no uvodno predavanje pripalo je doma}inu mr.sc. I. Toljanu, koji je sudionike Skupa iscrpno upoznao s doga|ajem iz 2004. godine, kada se uspje{no zatvorio europski strujni krug

Prof. emeritus Hermann Dommel iz Vankuvera, Kanada (The University of British Columbia), autor najzna~ajnijih elektroni~kih programa za analizu prijelaznih pojava u elektroenergetskom sustavu i stru~nih knjiga iz podru~ja elektroenergetike prezentirao je primjere elektromagnetskih prijelaznih pojava u elektroenergetskim sustavima

Veliki dio velikog posla u organizaciji Simpozija i brizi da se svi dobro osje}aju odradio je glavni tajnik HRO CIGRÉ Josip Moser


JAVNOST

Najavna konferencija za novinare jubilarnog 30. skupa MIPRO

S MIPRO-m u dru{tvo znanja

Govornici su novinare upoznali sa zna~ajem predstoje}eg me|unarodnog ICT skupa, najavljuju}i devet savjetovanja te brojne seminare, okrugle stolove, prezentacije, izlo`be i stru~ne nastupe, kao i novost ovogodi{njeg skupa - MIPRO Junior

U sjedi{tu Hrvatske elektroprivrede u Zagrebu, 17. travnja o.g. odràna je najavna konferencija za novinare jubilarnog 30. skupa MIPRO, koji }e se odràti u Opatiji od 21. do 25. svibnja ove godine, a generalni pokrovitelj tog Skupa je HEP.

Na konferenciji su govorili predsjednik Uprave HEP-a i predsjednik Po~asnog organizacijskog odbora MIPRO-a mr.sc. Ivan Mravak, prof. Draèn Viki} Topi}, dràvni tajnik za znanost i tehnologiju u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i {porta, predsjednik Programskog

Izjava EURELECTRIC-a (Union of the Electricity Industry)

Elektri~na energija i klima – nakon 2012.1EURELECTRIC, udruga koja predstavlja europsku elektroenergetsku djelatnost, prepoznaje da je promjena klime ozbiljan globalni ekolo{ki, gospodarski i dru{tveni izazov. Slaèmo se da odgovor donositelja politika, poslovnih subjekata i dru{tva treba biti brì. Poduzimanje akcije je stoga na{a obveza. Prepoznajemo da su implikacije dana{njih znanstvenih spoznaja takve da }e europski elektroenergetski sektor, kao veliki emiter, morati do sredine ovoga stolje}a prije}i na niskouglji~ni portfelj proizvodnih postrojenja. To prihva}amo i trudit }emo se da se to i ostvari.

2Obvezali smo se na energetsku u~inkovitost kao temeljni kamen politike o promjeni klime. Potrebno je u cijelosti iskoristiti sinergiju izme|u niskouglji~ne opskrbe elektri~nom energijom i energetski u~inkovitih elektrotehnologija – inteligentna elektrifikacija.

3Ostvarenje te obveze niskouglji~nog energetskog sustava i daljnje osiguranje zadovoljenja rasta potro{nje na trì{ni i siguran na~in zahtijevat }e velika ulaganja elektroenergetike u proizvodnju, prijenos i distribuciju tijekom sljede}ih desetlje}a. Stabilna investicijska klima temeljena na dugoro~nom i koherentnom pravnom i okviru za emisije je od bitne va`nosti za elektroenergetiku u ostvarenju tog budu}eg niskouglji~nog energetskog sustava.

4Odajemo priznanje Europskoj uniji za vodstvo u pitanjima promjene klime. Bitno je, me|utim, da EU tu vode}u ulogu iskoristi za uklju~ivanje i osiguranje suglasnosti svih industrijaliziranih zemalja oko dugoro~nih CO

2 ciljeva do 2050.godine i odgovaraju-

}ih na~ina za njihovo postizanje. EU mora jednako tako djelovati da zemlje u razvoju uvjeri da tijekom vremena, u svom vlastitom interesu, preuzmu odre|ene obveze za ograni~enje emisija.

5Potreba da donositelji politike odrede smjer dugoro~nog smanjenja uglji~nog dioksida do 2050. godine, kao i odgovaraju}e ciljeve tijekom tog razdoblja, proizlazi iz ~injenice da je ìvotni vijek na{ih investicija od 20 do 60 godina. Stoga je doista zna~ajno da se elektroenergetici po{alje jasna poruka o tomu gdje bi i kakva trebala biti do 2050. kao i put do te to~ke. Svi ciljevi trebaju biti opravdani temeljitim znanstvenim procjenama i procjenama u~inka koristi i tro{kova.

6Radi odràvanja sigurnosti opskrbe elektri~nom energijom i postizanja zna~ajnog smanjenja emisija u elektroenergetskom sektoru, nu`no je da sve energetske opcije ostanu otvorene.

7Zastupamo stajali{te da su trì{no utemeljeni pristupi, kao {to je trgovanje emisijama,

najprimjereniji na~in za postizanje smanjenja emisija, jer se njima ostvaruju ciljevi tamo gdje je to tehni~ki mogu}e, uz najmanji tro{ak. Smatramo da bi pobolj{ana EU shema trgovanja emisijama mogla biti temelj za globalnu shemu trgovanja.

8Kako bi se olak{ala aktualna primjena/razvoj trgovanja emisijama kao alata politike unutar EU, potaknuo prijenos i {irenje tehnologije u ostalim zemljama i uskladili tro{kovi odgovaraju}eg uskla|ivanja EU tvrtki s njihovim globalnim konkurentima, nu`no je osigurati neograni~eni pristup emisijskim pravima i mehanizmima (JI/CDM – Zajedni~ka implementacija/Mehanizam ~istog razvoja) iz Kyota.

9Svi stakleni~ki plinovi i sektori, uklju~uju}i prometni, industrijski i ku}anstva, moraju participirati na pravedan i primjeren na~in u borbi EU i svijeta protiv promjene klime.

10Donositelji politike i industrija trebaju pove- }ati potporu mjerama za istraìvanje, razvoj i demonstraciju te aktivno poticati promjenu pona{anja potro{a~a prema klimatski prihvatljivim proizvodima i uslugama, s obzirom na presudan doprinos koji mogu imati u smanjenju emisija stakleni~kih plinova.

odbora MIPRO-a prof.dr.sc. Petar Biljanovi}, Josip Kljai} savjetnik u Sektoru za informacijsko-komunikacijske tehnologije HEP- Operatora prijenosnog sustava d.o.o. i predsjednik Organizacijskog odbora MIPRO-a.

I. Mravak predstavio je HEP kao tvrtku koja posluje vi{e od jednog stolje}a te je podsjetio na aktualni trenutak otvaranja elektroenergetskog trì{ta, u kojem HEP èli posti}i konkurentni poloàj i to, izme|u ostalog, kroz permanentno obrazovanje svih pa tako i ICT stru~njaka. Vodstvu Hrvatske udruge MIPRO-a ~estitao je na velikoj obljetnici te je pozvao medije da poprate skup i pridonesu promociji struke.

Da MIPRO predstavlja kontinuiranu aktivnost koja Hrvatsku vodi prema dru{tvu znanja {to je sukladno preuzetim obvezama u postupku pridruìvanja Hrvatske Europskoj uniji, naglasio je u svom obra}anju dràvni tajnik za znanost i tehnologiju u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i {porta, prof. Draèn Viki} Topi}.

IZVORNI HRVATSKI BRAND

MIPRO je izvorni hrvatski brand, ro|en u Rijeci, kojeg od 1978. godine organizira Hrvatska udruga za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju, elektroniku i mikroelektroniku MIPRO HU. Rije~ je o me|unarodnom ICT skupu koji redovno okuplja vi{e od tisu}u sudionika iz Hrvatske i inozemstva s ciljem promoviranja najnovijih dostignu}a na podru~ju informacijske i komunikacijske tehnologije, elektronike i mikroelektronike. Skup se tradicionalno sastoji od devet savjetovanja te brojnih seminara, okruglih stolova, prezentacija, izlo`bi i stru~nih

nastupa, a novost ovogodi{njeg skupa je i MIPRO Junior, koji okuplja studente dodiplomske i poslijediplomske nastave, s ciljem promoviranja studentskih radova i razmjene znanja me|u studentima.

HEP SEMINAR PREPOZNATLJIV DOGA\AJ I ^VRSTA OKOSNICA MIPRO-a

Hrvatska elektroprivreda ove je godine u ulozi generalnog pokrovitelja skupa, a povezanost s MIPRO-om datira jo{ od samih po~etaka. HEP-ovo sudjelovanje u radu MIPRO-a osobito je intenzivirano razvojem sustava daljinskog vo|enja, koji je tada{nji ZEOH 1985. godine prvi na podru~ju biv{e Jugoslavije implementirao u sustav. U okviru skupa MIPRO '90 organiziran je seminar Mikrora~unala u elektroprivredi, koji je postao prete~a HEP seminara danas prepoznatljivog doga|aja i ~vrste okosnice skupa. HEP seminar oblikovao je svoj standardni profil, koji elektroprivrednim specijalistima iz ICT podru~ja omogu}uje poslijediplomsku edukaciju te izravne kontakte sa stru~njacima najpoznatijih doma}ih i inozemnih ICT tvrtki. Ovogodi{nji HEP seminar trajat }e dva dana s dva istaknuta predavanja: Nadzor elektroenergetskog sustava pomo}u sinkroniziranih mjernih jedinica za potrebe dono{enja odluka u prijenosnom dispe~erskim centrima i Mjerenje elektri~ne energije na obra~unskim mjernim mjestima. Oba predavanja obra|uju primjenu potpuno novih tehnologija i tehni~kih standarda nu`nih za ravnopravno uklju~enje HEP-a u jedinstvenu prijenosnu mreù visokog napona.

Tomislav [nidari}


1EURELECTRIC, udruga koja predstavlja europsku elektroenergetsku djelatnost, prepoznaje da je promjena klime ozbiljan globalni ekolo{ki, gospodarski i dru{tveni izazov. Slaèmo se da odgovor donositelja politika, poslovnih subjekata i dru{tva treba biti brì. Poduzimanje akcije je stoga na{a obveza. Prepoznajemo da su implikacije dana{njih znanstvenih spoznaja takve da }e europski elektroenergetski sektor, kao veliki emiter, morati do sredine ovoga stolje}a prije}i na niskouglji~ni portfelj proizvodnih postrojenja. To prihva}amo i trudit }emo se da se to i ostvari.

2Obvezali smo se na energetsku u~inkovitost kao temeljni kamen politike o promjeni klime. Potrebno je u cijelosti iskoristiti sinergiju izme|u niskouglji~ne opskrbe elektri~nom energijom i energetski u~inkovitih elektrotehnologija – inteligentna elektrifikacija.

3Ostvarenje te obveze niskouglji~nog energetskog sustava i daljnje osiguranje zadovoljenja rasta potro{nje na trì{ni i siguran na~in zahtijevat }e velika ulaganja elektroenergetike u proizvodnju, prijenos i distribuciju tijekom sljede}ih desetlje}a. Stabilna investicijska klima temeljena na dugoro~nom i koherentnom pravnom i okviru za emisije je od bitne va`nosti za elektroenergetiku u ostvarenju tog budu}eg niskouglji~nog energetskog sustava.

4Odajemo priznanje Europskoj uniji za vodstvo u pitanjima promjene klime. Bitno je, me|utim, da EU tu vode}u ulogu iskoristi za uklju~ivanje i osiguranje suglasnosti svih industrijaliziranih zemalja oko dugoro~nih CO

2 ciljeva do 2050.godine i odgovaraju-

}ih na~ina za njihovo postizanje. EU mora jednako tako djelovati da zemlje u razvoju uvjeri da tijekom vremena, u svom vlastitom interesu, preuzmu odre|ene obveze za ograni~enje emisija.

5Potreba da donositelji politike odrede smjer dugoro~nog smanjenja uglji~nog dioksida do 2050. godine, kao i odgovaraju}e ciljeve tijekom tog razdoblja, proizlazi iz ~injenice da je ìvotni vijek na{ih investicija od 20 do 60 godina. Stoga je doista zna~ajno da se elektroenergetici po{alje jasna poruka o tomu gdje bi i kakva trebala biti do 2050. kao i put do te to~ke. Svi ciljevi trebaju biti opravdani temeljitim znanstvenim procjenama i procjenama u~inka koristi i tro{kova.

6Radi odràvanja sigurnosti opskrbe elektri~nom energijom i postizanja zna~ajnog smanjenja emisija u elektroenergetskom sektoru, nu`no je da sve energetske opcije ostanu otvorene.

7Zastupamo stajali{te da su trì{no utemeljeni pristupi, kao {to je trgovanje emisijama,

najprimjereniji na~in za postizanje smanjenja emisija, jer se njima ostvaruju ciljevi tamo gdje je to tehni~ki mogu}e, uz najmanji tro{ak. Smatramo da bi pobolj{ana EU shema trgovanja emisijama mogla biti temelj za globalnu shemu trgovanja.

8Kako bi se olak{ala aktualna primjena/razvoj trgovanja emisijama kao alata politike unutar EU, potaknuo prijenos i {irenje tehnologije u ostalim zemljama i uskladili tro{kovi odgovaraju}eg uskla|ivanja EU tvrtki s njihovim globalnim konkurentima, nu`no je osigurati neograni~eni pristup emisijskim pravima i mehanizmima (JI/CDM – Zajedni~ka implementacija/Mehanizam ~istog razvoja) iz Kyota.

9Svi stakleni~ki plinovi i sektori, uklju~uju}i prometni, industrijski i ku}anstva, moraju participirati na pravedan i primjeren na~in u borbi EU i svijeta protiv promjene klime.

10Donositelji politike i industrija trebaju pove- }ati potporu mjerama za istraìvanje, razvoj i demonstraciju te aktivno poticati promjenu pona{anja potro{a~a prema klimatski prihvatljivim proizvodima i uslugama, s obzirom na presudan doprinos koji mogu imati u smanjenju emisija stakleni~kih plinova.

OKOLI[

Hrvatski sabor potvrdio Kyotski protokol

Budu}i da bi ograni~enje emisija stakleni~kih plinova za zemlje potpisnice od 31,12 milijuna tona uglji~nog dioksida godi{nje za Hrvatsku zna~ilo povratak na 1974. kao startnu godinu, {to bi joj bitno usporilo industrijski razvoj, hrvatski su pregovara~i pro{le godine dogovorili da za Hrvatsku, kao tranzicijsku i zemlju koja je jo{ donedavno bila u ratu, grani~na emisija stakleni~kih plinova bude 34,62 milijuna tona uglji~nog dioksida godi{nje

Nakon {to je na sjednici Vlade Republike Hrvatske, odràne 5. travnja 2007. godine, prihva}en Prijedlog Zakona o potvr|ivanju Kyotskog protokola Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime, koji je izradilo Ministarstvo za{tite okoli{a, prostornog ure|enja i graditeljstva, Hrvatski sabor je 27. travnja o.g. potvrdio Kyotski protokol, kojim se Hrvatska obvezuje na pet postotno smanjenje emisije stakleni~kih plinova do 2012. godine. Kyotski protokol }e za Republiku Hrvatsku stupiti na snagu 90. dan od dana polaganja isprave o ratifikaciji kod depozitara Protokola, Glavnog tajnika Organizacije Ujedinjenih naroda.

Hrvatska je ratificirala Okvirnu konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) 1996. godine, temeljem odluke Hrvatskog sabora o ratifikaciji („Narodne novine - Me|unarodni ugovori, br. 2/96), kao dràva Priloga I. Prema Konvenciji, dràve stranke Priloga I, a to je 40 razvijenih dràva i dràva s ekonomijom u tranziciji, imale su obvezu zadràti emisije stakleni~kih plinova na razini iz 1990. godine (bazna godina) do kraja 2000. godine te imaju opse`nije obveze u pogledu provedbe mjera smanjenja emisija stakleni~kih plinova, kao i izvje{}ivanja o provedbi mjera te godi{njeg izvje{}ivanja o emisijama.

Republika Hrvatska potpisala je 11. oùjka 1999. godine Kyotski protokol, koji je bio donesen 1997. u japanskom Kyotu, na temelju Konvencije UN-a 1992. godine odràne u Rio de Janeiru, a stupio je na snagu 16. velja~e 2005. godine. Protokolom su se zemlje potpisnice obvezale od 2008. do 2012. smanjiti emisije stakleni~kih plinova i time smanjiti negativni utjecaj ~ovjeka na klimatske promjene.

Premda je Hrvatska Protokol potpisala, zna~i, jo{ 1999., tek ga je sada ratificirala budu}i da je, tvrde u Vladi, morala u dugotrajnim pregovorima izboriti ravnopravni poloàj u odnosu na ostale zemlje potpisnice

TEMELJNE OBVEZE PROTOKOLA

Kyotskim protokolom je za dràve Priloga I, uklju~uju}i Hrvatsku, propisana obveza smanjenja emisija u prosjeku za pet posto u razdoblju od 2008. do 2012. godine, u odnosu na baznu godinu. Europska unija prihvatila je smanjenje od osam posto kao zajedni~ki cilj i to tako da pojedine ~lanice moraju ostvariti ve}e smanjenje emisija (13-28 posto), dok je za neke dràve ~lanice EU omogu}eno pove}anje (do 27 posto).

Osim smanjenja emisija, obveze prema Kyotskom protokolu uklju~uju i opse`no izvje{}ivanje: godi{nje o emisijama, dvogodi{nje o provedbi mjera i projekcijama i periodi~ki o svim pitanjima provedbe Kyotskog protokola u dràvi u okviru izrade Nacionalnog izvje{}a. U svezi s izvje{}ivanjem o emisijama stakleni~kih plinova, stranke Kyotskog protokola obvezne su uspostaviti Nacionalni sustav za prora~un emisija, {to je Republika Hrvatska i u~inila dono{enjem Uredbe o pra}enju emisije stakleni~kih plinova („Narodne novine“ br. 1/07). S ciljem osiguranja da se dràve pridràvaju provedbe obveza u pogledu smanjenja emisija, izvje{}ivanja i drugih obveza utvr|enih Protokolom, utvr|eni su postupci i mehanizmi za kontrolu provedbe obveza. U svezi s koli~inskim ograni~enjem emisija, propisano je da }e se strankama Protokola, koje }e u razdoblju 2008. do 2012. godine ispu{tati ve}e koli~ine emisija od dopu{tenih, prema{ena kvota pomnoìti s 1,3 te oduzeti od dopu{tene kvote u drugom obvezuju}em razdoblju, odnosno od 2012. do 2020. godine.

Dràvama s ekonomijom u tranziciji, ~lankom 4. stavkom 6. Konvencije omogu}ena je odre|ena fleksibil-nost u izboru bazne godine, bilo izborom jedne godine iz razdoblja od 1985. do 1990., bilo odabirom prosjeka vi{e godina iz istog razdoblja. Republika Hrvatska nije mogla koristiti jednaki model fleksibilnosti, jer je emisija stakleni~kih plinova u razdoblju od 1985. do 1990. bila na razini ili nià u odnosu na 1990. godinu i stoga je zatraìla pove}anje visine emisije u baznoj 1990. godini. Protokolom je, naime, kao polazna godina na temelju koje se ra~unaju grani~ne emisije stakleni~kih plino-va utvr|ena 1990., a emisije su za zemlje potpisnice ograni~ene na 31,12 milijuna tona uglji~nog dioksida godi{nje. Kako bi spomenuto ograni~enje za Hrvatsku zna~ilo povratak na 1974. kao startnu godinu, {to bi joj bitno usporilo industrijski razvoj, hrvatski su pregovara~i pro{le godine dogovorili da za Hrvatsku, kao tranzicijsku i zemlju koja je jo{ donedavno bila u ratu, grani~na emisija stakleni~kih plinova bude 34,62 milijuna tona uglji~nog dioksida godi{nje. Pregovori o takvom hrvatskom zahtje-vu zavr{eni na 12. zasjedanju Konferencije stranaka u Nairobiju, odrànom u studenom 2006. godine. Prihva}ena je Odluka 7/CP.12, kojom se Republici Hrvatskoj dopu{ta pove}anje visine emisije u baznoj godini za dodatnih 3,5 milijuna tona CO

2 eq. Sukladno

Odluci, visina emisije stakleni~kih plinova u baznoj godini za Republiku Hrvatsku jednaka je zbroju: 31,12 mil. t CO

2 eq

+ 3,5 mil. t CO2 eq, {to ukupno iznosi 34,62 mil. t CO2 eq.

Metode koje Kyotski protokol predvi|a kao nu`ne za smanjenje ispu{tanja stakleni~kih plinova u atmosferu su, izme|u ostalih, ve}a energetska u~inkovitost kroz smanjenje potro{nje energije te ve}a uporaba obnovljivih izvora energije.

STANJE, STRATEGIJA, AKCIJSKI PLAN UBLA@AVANJE KLIMATSKIH PROMJENA

Emisiji stakleni~kih plinova najvi{e doprinosi sektor energetike, u 2004. godini 74,9 posto; slijedi poljoprivreda sa 12,1 posto, industrijski procesi 10,8 posto te gospodarenje otpadom 2,2 posto. U razdoblju od 2000. do 2004. godine, emisija je rasla prema stopi od 3,7 posto.

Cilj provedbe obveze prema Kyotskom protokolu jest zadràvanje porasta emisije stakleni~kih plinova, tako da u razdoblju od 2008. do 2012. godine emisija bude barem za pet posto nià od emisije bazne godine (promatrano kao godi{nji prosjek u razdoblju od 2008. do 2012.).

Pripremljen je Prijedlog strategije i akcijskog plana za ublaènje klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj, u kojem se predlaù tro{kovno u~inkovite mjere za smanjenje emisija i kojima je mogu}e ostvariti cilj zadràvanja emisija ispod razine utvr|ene Kyotskim protokolom. U Strategiji se razmatraju dva scenarija. Prema scenariju „bez mjera“, emisija bi bila za pribli`no 2,3 milijuna tona CO2 eq iznad Kyotskog cilja u 2010. godini. Sukladno „scenariju s mjerama”, primjenom svih tro{kovno u~inkovitih mjera koje predlaè Strategija, emisija }e biti ispod Kyotskog cilja u ~itavom razdoblju od 2010. do 2012. godine.

Provedbom niza mjera ve} se zapo~elo u okviru me|unarodno financiranih projekata vezanih za energetsku u~inkovitost i obnovljive izvora energije, pu{tene su u pogon prve vjetroelektrane snage 6 i 11 MW, a u podru~ju emisije iz transporta 2005. godine je prihva}ena Uredba o kakvo}i biogoriva, u kojoj se utvr|uje nacionalni cilj od 5,75 posto biogoriva u ukupnoj koli~ini goriva u 2010. godini. Prihva}eni su i Tehni~ki propis o u{tedi toplinske energije i toplinskoj za{titi u zgradama.

Mjere za smanjenje emisija }e se i nadalje najve}im dijelom provoditi u sektoru energetike: primjenom obnovljivih izvora energije (vjetroelektane, kori{tenje biomase za proizvodnju topline i u kogeneracijskim postrojenjima), unaprje|enjem energetske u~inkovitosti u proizvodnji i potro{nji energije (pobolj{anje izolacije i energetske u~inkovitosti u zgradarstvu), primjenom goriva s manje ugljika, posebice prirodnog plina, mjerama u industrijskim procesima, u gospodarenju otpadom te kori{tenjem biodizela, bioetanola i ostalih biogoriva u transportu

Pripremila: Tamara TarnikIzvornik: Ministarstvo za zaštitu okoliša, prostornog

ure|enja i graditeljstva

Cilj - zadràti emisije ispod razine utvr|ene Kyotskim protokolom


NAGRADA

Velebitska Degenija

Poticati razvoj sa {to manjom {tetom za okoli{

Vero~ka Garber

Ve} devetu godinu za redom, svakog 22. travnja na Dan planeta Zemlje, dodjeljuje se novinarska nagrada Velebitska Degenija za najbolji autorski rad o za{titi okoli{a koji je objavljen u tisku, na radiju i na televiziji. Svijest o tomu da je razvoj nemogu} bez utjecaja na okoli{ i da je uloga novinara presudna u stvaranju javnog mnijenja o za{titi okoli{a, potaknuo je APO d.o.o. , ~lan HEP grupe, da zajedno s pok. Lidijom Fir{t, tada{njom predsjednicom Zbora novinara za okoli{, utemelje takvu nagradu. Nagrada je dobila ime po endemi~noj biljci ùtih cvjetova, najrje|oj vrsti hrvatske flore, koja raste samo na nekoliko velebitskih lokacija. I cvjeta ba{ u rano prolje}e kada se sastaje Povjerenstvo za ocjenu novinarskih radova i predlaè najbolje. Ove godine, uo~i Dana na{eg Planeta, a u okviru programa sve~ane dodjele te zna~ajne Nagrade, u Gradskoj vije}nici u [ibeniku - gradu hepovskih korijena, okupio se veliki broj gospodarstvenika i znanstvenika, predstavnika udruga za za{titu okoli{a, Zbora novinara za okoli{, predstavnika dalmatinskih medija te predstavnika lokalne uprave i samouprave.

ZA[TO MORA BITI RAZVOJ?

Razlog okupljanja bio je okrugli stog s temom zajedni~kog naziva Razvoj elektroenergetskih postrojenja u Republici Hrvatskoj i za{tita okoli{a. Moderatori su bili prof.dr.Paula Durbe{i}, po~asna predsjednica Hrvatskog ekolo{kog dru{tva i @eljko Buk{a, novinar Vjesnika, koji je svojim radom pridonio promicanju ekolo{kog novinarstva. Uvodni~ar, akademik Boò Udovi~i}, svojim je izlaganjem odgovorio na niz pitanja, od onoga za{to mora biti razvoj, do onoga kako prevladati nova zaga|enja na{eg okoli{a. Upoznao je skup s energetskim potencijalima i rezervama, neobnovljivim i obnovljivim izvorima, mogu}nostima njihova kori{tenja, njihovoj ekonomskoj isplativosti i ekolo{koj dopustivosti. Govorio je o vrstama i razinama zaga|enja cjelokupnog ljudskog prirodnog okoli{a, zaklju~uju}i da, ma {to ~ovjek radio uvijek postoji rizik one~i{}enja – kako je rekao - kao {to postoji rizik ìvota te da je nu`no po{tivati odluke koje

donosimo i potpisujemo, ali usmjeriti ih prije svega na rje{avanje lokalnih, pa tek onda regionalnih i globalnih problema.

O obvezama na{e zemlje u provedbi Kyoto protokola govorio je dr.sc.Nikola Ruìnski, dràvni tajnik Ministarstva za{tite okoli{a, prostornog ure|enja i graditeljstva. Naglasio je da je Protokol na{a obveza i da se moèmo uklopiti u nu`nih pet posto smanjenja emisije stakleni~kih plinova u odnosu na baznu 1990. godinu te da je u potpunosti izgledno da }emo, uz velike napore, dosti}i i budu}e stroè zacrtane ciljeve kakve predlaè Europska unija. Pritom je nu`no provesti ~itav splet zahvata u energetici i pristupu kori{tenja energije, od ve}eg oslonca na obnovljive izvore do izgradnje novih centara za kori{tenje otpada.

OTVORENA I NUKLEARNA OPCIJA

Ravnatelj Fonda za za{titu okoli{a i energetsku u~inkovitost Vinko Mladineo osvrnuo se na energetsku u~inkovitost i obnovljive izvore energije te izvijestio o proteklim aktivnostima Fonda, raspodjeli sredstava, broju projekata koji su financirali sukladno programu rada i odlukama Vlade, brojnim strategijama, poglavito o energetskoj u~inkovitosti. Naglasio je da Fond svojim ulaganjima nastoji znatno doprinijeti za{titi okoli{a, prvenstveno u objekte obnovljivih izvora energije te zahvalio novinarima i njihovoj participaciji, jer su svojim izvje{}ivanjem pridonijeli potpori gra|ana.

Mr.sc.Josip Lebegner, pomo}nik direktora Direkcije za korporacijski razvoj i strategiju HEP-a je poku{ao odgovoriti na naslovno pitanje svoje teme: Ima li nuklearna energija budu}nost? Upoznao je nazo~ne sa svjetskim trendovima i sve ve}im brojem pobornika nuklearne energije, ne samo zbog energetskog stajali{ta, ve} i ekolo{kog, naglasiv{i da nuklearna energija sudjeluje 16 posto u svjetskoj energetskoj bilanci. Napomenuo je da samo u SAD-u ve} danas postoje zahtjevi za 30 novih reaktora, da }e u Hrvatskoj za koju godinu biti otvorene sve opcije – pa i nuklearna te da bi ve} danas trebalo obaviti pripreme za izgradnju takvog objekta. Dràva bi

trebala osigurati podloge i programe za izbor lokacije i, dakako, omogu}iti da se izgradnja (koja traje 13 godina) obavlja bez ikakvih smetnji.

NA[A JE ENERGIJA ZELENA

^lan Uprave HEP d.d. Ante Despot opse`nim je izlaganjem izvijestio o ulaganjima na{e tvrtke u proizvodnju elektri~ne energije.

Uz informaciju o izgradnji novih objekata i blokova i revitalizacijama hidroelektrana, tako|er je nazo~ne upoznao s certifikatom o proizvodnji iz obnovljivih izvora {to ga imaju sve hidroelektrane HEP-a, a koji potvr|uju da su na{e HE prepoznate kao objekti visoke tehnolo{ke razine o~uvanja okoli{a. Time se poti~e razvoj i ulaganje u hidroelektrane, kao najzna~ajniji oblik proizvodnje zelene energije u nas. Ukratko je izvijestio o planovima HEP-a u izgradnji elektrana na Savi, o pregovorima sa susjednim dràvama te mogu}oj gradnji novog bloka NE Kr{ko. Posebno se osvrnuo na zna~aj grada doma}ina i najstarije europskog, a vjerojatno, i svjetskog elektro-energetskog sustava izgra|enog uz HE Jaruga, spomenuo 101. obljetnicu HE Miljacka i zaklju~io da se grad [ibenik ima ~ime podi~iti te da je zasluèno odabran za odràvanje dana{nje fe{te.

Dr.sc.Alfredo Vi{kovi} iz Sektora za strate{ko planiranje i odrìvi razvoj Direkcije za korporacijski razvoj i strategiju HEP-a d.d. informirao je skup o tomu {to HEP poduzima kako bi osigurao dovoljno elektri~ne energije za potrebe razvoja Hrvatske. Upoznao je s paradoksom sada{njeg trenutka - kako je nazvao - prolaènje {umom pravila i protokola koji usmjeravaju ili ograni~avaju, s odlukom Hrvatskog sabora o zabrani izgradnje nuklearnih i termoelektrana na ugljen te o potrebi da se ~itava hrvatska industrija revitalizira sukladno Kyoto protokolu. Napomenuo je da ni mi ni svijet nemamo novih izvora nafte ili plina za dulje vrijeme od nekoliko desetlje}a. Kao jedini odgovor i izlaz name}e se prelazak na obnovljive izvore, ali postavlja se i pitanje vremena koje je potrebno da bi ~itava energija bila kompenzirana obnovljivim izvorima. A. Vi{kovi} je poru~io da u idu}ih vi{e desetlje}a

U prigodi ovogodi{nje dodjele novinarske nagrade Velebitska degenija odràn je okrugli stog s temom Razvoj elektroenergetskih postrojenja u Republici Hrvatskoj i za{tita okoli{a

Izlagali su i predstavnici HEP-a, ~lan Uprave za proizvodnju Ante Despot i direktor HEP Obnovljivi izvori energije mr. sc. Zoran Stani}


Nagra|ene novinarke: Snjeàna Babi}, Marina Bujan i Dubravka Druìnec Ricija{

to ne mogu dosti}i niti zemlje koje ve} danas koriste od pet do sedam posto tih izvora. Naglasio je da obnovljivi izvori nisu pitanje samo HEP-a, nego i svih ostalih investitora koji èle graditi elektrane te da na{oj tvrtki treba sveop}i konsenzus (ne isklju~uju}i nuklearnu opciju) za izgradnju {to ve}eg broja elektrana iz obnovljivih izvora.

PALIMO SVIJE]U KRA]E

U posljednjem izlaganju za ovim okruglim stolom, mr.sc.Zoran Stani} direktor HEP Obnovljivi izvori energije d.o.o. odgovorio na pitanje {to HEP poduzima u podru~ju obnovljivih izvora te zaklju~io da se na{a tvrtka nalazi na 6. mjestu u Europi po udjelu obnovljivih izvora u ukupnoj proizvodnji, zbog ~ega je me|u naprednijim elektroprivredama. Upoznao je nazo~ne s na{im intencijama i poticanju malih investitora u gradnju, jamstvima za dugoro~an otkup proizvedene elektri~ne energije po povoljnim cijenama te èljama HEP-a da se trì{te obnovljivih izvora {to vi{e razvije.

Nakon izlaganja, sudionicima su brojna pitanja postavljali predstavnici udruga za za{titu okoli{a i novinari. Zaklju~ak je ponudila prof.dr. Paula Durbe{i} da je dana{nji okrugli stol bio zna~ajan doprinos edukaciji i da je u svima nama probudio svijest da za energetiku i za{titu okoli{a trebamo i sami ne{to u~initi i – kako je rekla - po~nimo paliti svije}u malo kra}e.

NAGRADE OBVEZUJU

Sve~anost dodjele ovogodi{nje nagrade Velebitske Degenije zapo~ela je pozdravnim rije~ima Maria Bo{njaka, glavnog tajnika Hrvatskog novinarskog dru{tva, koji se u svom obra}anju prisjetio izrjeke pok. Veselka Tenère da je ekologija Biblija na{eg doba te naglasio da }e mu biti drago ako novinari tu Bibliju nastave jednako dobro tuma~iti i nadalje.

- Budu}i da nagrade obvezuju, izvolite se i dalje obvezivati, poru~io im je.

Novinar Vjesnika @eljko Buk{a podrào je organiziranje okruglih stolova s temom za{tite okoli{a kao jedinstvenu prigodu da se okupi zna~ajan broj znanstvenika i novinara te zajedni~ki rasprave pitanja koja ih ti{te. Na kraju je dodao kako se nada da kod nas vi{e ne}e biti `rtava zaga|enja.

Voditelj sve~anosti, novinar Hrvatskog radija Mislav Togonal, je u ime organizatora pozdravio sve nazo~ne te je uz upadicu o tomu da je novinarstvo ve}inski ènski posao i zato su ène laureatkinje, ali se ~ini da je i gradona~elni{tvo tako|er sve vi{e ènski posao u Hrvatskoj, posebno pozdravio Nedjeljku Klari}, gradona~elnicu [ibenika. Uz posebno srda~no pozdravljanje svih okupljenih, N.Klari} je zahvalila organizatorima vrlo profesionalno odra|enog okruglog stola na ~elu s predstavnicima HEP-a i akademikom B.Udovi~i}em. Naglasila je da se danas vidjelo kako je za{tita okoli{a podignuta na zavidnu razinu i da je dobro {to su novinari tu da nas upozoravaju kako se prema okoli{u trebamo odnositi, jer }emo toliko i jo{ vi{e vratiti natrag. Zahvalila je, stoga, pro{logodi{njoj dobitnici nagrade novinarki J.Gruba~, jer je pomogla da se organizacija dodjele nagrada po prvi put odrì izvan Zagreba.

- Hvala {to ste nam pruìli prigodu da vam kao doma}ini moèmo otvoriti na{e srce i da nam budete dragi gosti u ovom prekrasnom gradu [ibeniku, rekla je N.Klari}.

Otvaranju srca puno su pridonijeli i ~lanovi klape Nas Quatros , koji su tijekom ve~eri vi{e puta za~inili {timung.

„NE“ SENZACIONALIZMU!

Okupljene je u ime HEP-a pozdravio ~lan Uprave A.Despot, ukratko spomenuv{i {to sve HEP poduzima za osiguranje dostatnih koli~ina elektri~ne energije i {to planira u podru~ju proizvodnje i za{tite okoli{a te na kraju pohvalio grad doma}in i ~estitao svim dobitnicima nagrade.

Potom se skupu obratio mr.sc. Damir Suba{i}, direktor APO-a d.o.o., s osvrtom na razloge utemeljenja ove Novinarske nagrade. Naglasio je vjerovanje u odgovornost za obavljanje poslova za{tite okoli{a i o~uvanja onoga {to jo{ nije zaga|eno, rekav{i:

- Neodrìv je scenarij po kojemu }e svatko zaga-|ivati okoli{, a samo ga nekoliko tvrtki za{ti}ivati. Bilo je nu`no motivirati javnost, ne senzacionalizmom, nego objektivnim izvje{}ivanjem i poticati razvoj sa {to manjom {tetom za okoli{.

Potom je D.Suba{i} uru~io Velebitsku Degeniju Marini Bujan iz HINE, koja je nagra|ena za najbolji no- vinarski rad u tisku. Rije~ je o tekstu kojim M.Bujan izvje{}uje da je zapo~ela prva proizvodnja biodizela u Hrvatskoj, {to je imalo velikog odjeka u stru~noj i {iroj javnosti.

Nagradu za najbolji prilog na radiju dobila je Dubravka Druìnec Ricija{, a Degeniju - skulpturnu plaketu koja je rad kipara Stjepana Divkovi}a, diplomu i nov~anu nagradu uru~ila joj je N.Klari}. U obrazloènju stoji da je novinarka Drugog programa Hrvatskog radija Zagreb iznimno brzo obavijestila javnost o ekolo{koj katastrofi, koju je prouzro~ila autocisterna udarom u jednu seosku ku}u.

@upan [ibensko-kninske ùpanije Goran Pauk uru~io je Degeniju novinarki Snjeàni Babi} za najbolji prilog na televiziji. Povjerenstvo sastavljeno od nekoliko kolega po peru, predstavnika Ministarstva za{tite okoli{a i prostornog ure|enja, predstavnika Fonda za za{titu oko-li{a i Mirjane êr{kov Klika iz APO-a, obrazloìlo je dodje-lu ove nagrade time da je novinarka u emisiji Eko zone na objektivan i edukativan na~in progovorila o nedostatku ozbiljnosti pri kori{tenju solarne energije u Hrvatskoj.

Sve su dobitnice zahvalile svojim kolegama, prijateljima i urednicima koji su ih poticali na ovakav pristup i na~in izvje{}ivanja javnosti.

Na kraju ovog poduljeg izvje{}a, moèmo zaklju~iti da smo ponosni na tvrtku koja ostavlja tako dubok trag u podru~ju o~uvanja okoli{a i koja stalno promi~e na~ela odrìvog i za okoli{ prihvatljivog razvoja.

O obvezama na{e zemlje u provedbi Kyoto protokola govorio je dr.sc.Nikola Ruìnski, dràvni tajnik Ministarstva za{tite okoli{a, prostornog ure|enja i graditeljstva

Mr. sc. Damir Suba{i}, direktor APO-a zahvalio je na gostoprimstvu gradona~elnici [ibenika Nedjeljki Klari}

Novinar Vjesnika @eljko Buk{a podrào je organiziranje okruglih stolova s temom za{tite okoli{a kao jedinstvenu prigodu za okupljanje zna~ajnog broja znanstvenika i novinara te zajedni~ku raspravu o pitanjima koja ih ti{te

Sve~anost dodjele ovogodi{nje Nagrade zapo~ela je pozdravnim rije~ima Maria Bo{njaka, glavnog tajnika Hrvatskog novinarskog dru{tva


Nedavno je u Der Spiegel-u objavljen intervju s predsjednikom Uprave E.On-a, Wulf Bernotatom, ~ije dijelove zbog zanimljivosti prenosimo u HEP Vjesniku.

Ukratko, Wulf Bernotat - koji je na ~elu divoske elektroenergetske kompanije - brani energetsku industriju od optu`bi za umjetno pove}avanje cijena, kritizira EU nastojanja da razdvoji elektroprivredne kompanije i upozorava da }e planirano pove}anje proizvodnje elektri~ne energije iz obnovljivih izvora dovesti do skokovitog pove}anja cijena.

Spiegel: Nezadovoljni kupci, ljuti politi~ari i udruge za za{titu potro{a~a optuùju elektroprivredne kompanije za masovnu plja~ku. Osje}ate li se jo{ uvijek dobro kao {ef najve}e Njema~e elektroprivrede?

W. Bernotat: Dakako da se osje}am dobro, premda nisam neosjetljiv na takve optu`be i ono {to se pi{e o nama svakoga dana. Volio bih znati za{to je to tako, za{to mediji, javnost i politi~ari imaju ne{to protiv na{e industrije.

Spiegel: To je zato {to na trì{tu elektri~ne energije nema konkurencije i agencije za za{titu trì{nog natjecanja neprestano otkrivaju nove dokaze o zlouporabi trì{ne dominacije.

W. Bernotat: To nije u potpunosti istinito. Kartelskui ured (Njema~ka agencija za za{titu trì{nog natjecanja) trenuta~no istraùje samo pojedina~ni slu~aj i to jednog od na{ih konkurenata. Istraga, pokrenuta 2005. godine temelji se na optu`bama da je dijelu CO

2 certifikata nepravilno

odre|ena cijena za malu skupinu kupaca.Spiegel: Kritika upu}ena na ~etiri njema~ke

enegetske kompanije ne dolazi samo od spomenutog Ureda. Politi~ari i Europska komisija, tako|er, su prigovorili nedostatku trì{nog natjecanja.

W. Bernotat: To ne ~ini optu`be to~nijima. Morate razumjeti da je trì{te u Njema~koj deregulirano 1998. I tada je bilo jasno da je deregulacija proces i taj proces svakako jo{ nije dovr{en. Ali je ~injenica da svi njema~ki kupci danas mogu slobodno birati dobavlja~a elektri~ne energije i plina. Trebali bi iskoristiti tu mogu}nost.

Spiegel: Tako|er je ~injenica da nebrojeni kupci diù privatne tu`be protiv elektroprivreda jer se osje}aju iskori{tavanim. Nije li to u suprotnosti s idejom slobodnog trì{ta?

W. Bernotat: Jo{ jedanput nagla{avam da sumnja nije dokaz i ~injenica da su podignute tu`be ne zna~i da smo krivi. Osim toga, stanje se dramati~no promijenilo od 1. velja~e. Prije toga nije bilo mogu}e promijeniti dobavlja~a plina. S na{im novim brandom „E wie einfach“ (E kao lagano), kupci {irom Njema~ke imaju alternativu i za dobavlja~a plina.

Spiegel: Tvrdite li uistinu da sada ima vi{e konkurencije zato {to je najve}a elektroprivredna tvrtka u{la na trì{te plina sa svojim brandom?

W. Bernotat: Da. Ve} u prvih nekoliko tjedana smo pridobili 18.000 novih kupaca. Uvjeren sam da }e i na{i konkurenti uskoro iza}i sa sli~nim ponu-dama. To zapravo zna~i da, ako nisam zadovoljan sa svojim opskrbljiva~em, mogu prije}i drugom.

Spiegel: Do sada je samo pet posto kupaca u Njema~koj promijenilo dobavlja~a elektri~ne energije. To ne ukazuje na dobro funkcioniranje trì{ta.

W. Bernotat: Mo`da postoje drugi razlozi za{to kupci ne mijenjaju – mo`da zato jer ne èle prolaziti kroz taj proces. Smatram da je u potpunosti pogre{na pretpostavka da nema konkurencije ako nema volje za promjenom dobavlja~a. Nitko ne optuùje banke za nedostatak konkurencije samo zato {to mali broj kupaca mijenja banku.

Spiegel: Ali banke i financijske institucije nisu optuène za dogovaranje ili manipuliranje s cijenama na trì{tu.

W. Bernotat: Nije niti energetska industrija. Spiegel: Nedavno otkriveni podaci s EEX

burze govore suprotno.W. Bernotat: Za{to?Spiegel: Zato {to jasno pokazuju da je RWE

pro{le godine kupio 28 posto cjelokupne energije protrgovane na EEX-u. Nije li to namje{tanje cijena?

W. Bernotat: Ne mogu komentirati postupke konkurenta. Ali ipak smatram da je to besmislica. Elektri~na energija je danas potpuno normalan proizvod s kojim se trguje. Kao elektroprivreda, stalno se pitamo: je li bolje da sami proizvodimo energiju za opskrbu svojih kupaca ili da ju kupujemo na trì{tu zato {to je jeftinija? To je potpuno normalno.

Spiegel: ...ali ne i dokaz „~istih“ cijena. âk je i industrija iskazala sumnju da elektroprivredne tvrtke gase elektrane kako bi smanjili ponudu i umjetno podigli cijene. Nije~ete li da postoji takva mogu}nost?

W. Bernotat: Da. Danas postoji mogu}nost uvida u podatke o kori{tenju elektrana u ~itavoj Europi. Svaki ve}i trgovac energijom ima mogu}nost uvida u te podatke. Sve je transparentno. Osim toga, Europska komisija je ve} istraìvala burzu, a Savezna nadzorna agencija za financijske usluge i Ministarstvo gospodarstva Saske konstatno motre trì{te energijom. Nikada nije bilo pritu`bi.

Spiegel: Unato~ tvrdnjama E.On-a i ostalih elektroprivreda, bila je dovoljna samo jedna istra-ga da se novim procjenama naknada za kori{tenje mreè snize tro{kovi za 2,8 milijarda eura. Kako tvrtke o~ekuju da im se vjeruje nakon toga?

W. Bernotat: âk i ako nam ne vjerujete, ja sam pobornik razumne regulatorne politike za mreè. Ali, s ovom mjerom regulator je stavio sol na ranu. S takvim pristupom jedva moèmo povratiti investicije u mreù.

Spiegel: Tada vas ne bi trebalo brinuti {to

INTERVJU

Wulf Bernotat, predsjednik Uprave E.On-a

@elimo li ugasiti svjetla u Njema~koj?

âk i ako 20 posto na{e energije budemo osigurali iz obnovljivih izvora, jo{ uvijek }emo 80 posto pokrivati iz drugih izvora - vjerujem da u Njema~koj imamo najbolji energetski miks u Europi i ne bismo ga se olako trebali odre}i

>


Europska komisija èli razdvojiti energetske kompanije i prodati prijenosni dio.

W. Bernotat: Do sada mi jo{ nitko nije uspio argumentirati kako }e to unaprijediti konkurentnost na trì{tu. Ako pogledate zemlje poput [vedske i Nizozemske, koje su ve} razdvojile svoje elektropri-vrede, cijene i stanje trì{ta nisu zna~ajno razli~iti od onog u Njema~koj. Ne razumijem svrhu takve mjere.

Spiegel: Svrha je omogu}iti mladim kompanijama da opstanu i da imaju pristup mreì po razumnim cijenama.

W. Bernotat: Ali to se ve} doga|a i pod nadzorom je regulatornih agencija. Razdvajanje velikih elektroprivreda ne}e puno pridonijeti razvoju trì{ta. Mislim da je to shvatila i Europska komisija i da vi{e ne zagovara takvu opciju.

Spiegel: Otkuda vam to? Predsjednik Europske komisije Barosso je nekoliko puta posljednjih tjedana jasno izjavio da Komisija èli razdvojiti kompanije. Mislite li da se {ali?

W. Bernotat: Naravno da ne, ali mislim da je danas na stolu zna~ajno bolji prijedlog. S Komisijom razgovaramo o izgradnji boljih veza me|u nacionalnim mreàma. To bi stvorilo sna`nu trì{nu utakmicu izme|u zemalja i elektroprivrednih kompanija. Cijena energije mogla bi se odre|ivati na nezavisnoj europskoj burzi. To bi uistinu pomoglo stvaranju zajedni~kog trì{ta.

Spiegel: Ali tako|er bi pomogla i prodaja prijenosnih mreà nezavisnim operatorima. âk je Deutsche Bank pozvala na taj korak u nedavno objavljenoj studiji. Ne tjera li vas to na razmi{ljanje?

W. Bernotat: Ne èlim komentirati tu studiju. Mi smo na pravom putu u razgovorima o zajedni~kom trì{tu elektri~ne energije u Europi. Siguran sam da }e nas poduprijeti i Europska komisija.

Spiegel: EU je prije nekoliko tjedana utvrdila opse`ne ciljeve za za{titu klime. Emisije CO2 bi se trebale smanjiti za 20 ili ~ak 30 posto do 2020. [to to zna~i za opskrbu energijom u Njema~koj?

W. Bernotat: To su vrlo ambiciozni ciljevi i nadam se da }e politi~ari imati hrabrosti da u mjesecima koji dolaze objasne kupcima koliko }e za to morati platiti.

Spiegel: Ho}e li poskupjeti elektri~na energija?

W. Bernotat: Naravno. Morat }emo se priviknuti na zna~ajna pove}anja cijena, jer sve to nije mogu}e provesti bez pove}anih tro{kova. Razmotrimo, primjerice, cilj da se 20 posto elektri~ne energije proizvodi u obnovljivim izvorima, {to u potpunosti podupirem. Ali, to }e postati stvarnost tek ako izgradimo velike vjetroelektrane daleko od obala Njema~ke. Samo prijenosni vodovi }e stajati

milijarde i nitko danas nije siguran ho}e li tehnika doista funkcionirati onako kako bi mi èljeli.

Spiegel: Smatrate li da je postavljeni cilj nerealan?

W. Bernotat: Ne. Smatram da je ostvariv. Ali u raspravi je potrebno vi{e realizma. âk i ako 20 posto na{e energije budemo osigurali iz obnovljivih izvora, jo{ uvijek }emo 80 posto pokrivati iz drugih izvora. I tu trenuta~no nemamo odrìv koncept.

Spiegel: [to pod time mislite?W. Bernotat: Danas proizvodimo elektri~nu

energiju iz sme|eg i kamenog ugljena, nuklearnih elektrana i u manjem opsegu iz prirodnog plina. Pogledajte politi~ku raspravu u kojoj se elektrane na sme|i i kameni ugljen kvalificiraju (ka`njavaju) kao zaga|iva~i i nitko ih vi{e ne èli. @elimo napustiti nuklearnu energiju. Prirodni plin je preskup i ~ini nas ovisnima o Rusiji. Ali {to èlimo? Ugasiti svjetla u Njema~koj? To bi trebala postati ozbiljna tema rasprava u Njema~koj.

Spiegel: [to vi predlaète?W. Bernotat: Vjerujem da u Njema~koj imamo

najbolji energetski miks u Europi. Ne bismo ga se olako trebali odre}i.

Speigel: Jeste li ozbiljni?W. Bernotat: Naravno. Spiegel: Biste li promijenili odluku o

napu{tanju nuklearne energije?Bernotat: To bi bio razuman pristup. Ali bojim

se da takva odluka ne}e biti donesena u ovom mandatu vlade.

Pripremio: Marko Krej~i

Do sada mi jo{ nitko nije uspio argumentirati kako }e razdvajanje elektroprivrednih kompanija unaprijediti konkurentnost na trì{tu, jer to ne}e puno pridonijeti razvoju trì{ta, a mislim da je to shvatila i Europska komisija, koja vi{e ne zagovara takvu opciju

ZANIMLJIVOSTI

Norve{ka planira gradnju osmoti~nih elektrana

Obe}avaju}a zamisao

Nesta{ica nafte i plina koja nam se sve brè pribliàva, u ìù interesa stavlja pozornost i prema neuobi~ajenim zamislima gradnje energetskih izvora. Norve{ko energetsko dru{tvo Statkraft poku{ava djelovanjem osmoze pokretati turbine i na taj na~in proizvoditi elektri~nu energiju. Osmoza je svugdje prisutna iznimna pojava: ako netko namo~i suho vo}e, imat }e od te pojave koristi; kada se nekomu raspukne kobasica pri kuhanju, nezadovoljan je zbog nje. U prirodi je toj pojavi izloèna svaka ìva stanica. Osnovno na~elo je da dvije teku}ine s razli~itim sadràjem soli, koje su odvojene membranom, izravnavaju svoju neravnoteù na na~in da vodene molekule prolaze kroz membranu tako dugo dok na obje strane nije ostvarena jednaka koncentracija.

Osmoti~na elektrana koristi taj fizikalni postupak za proizvodnju vodene struje, koja pokre}e turbinu. Slana morska voda i slatka voda iz rijeke vode se kroz cijevni sustav, u kojem su me|usobno razdvojene takvom osmoti~nom membranom. Vodene molekule slatke vode pomo}u osmoze prodiru u morsku vodu bogatu solju, razrje|uju je i pri tomu povisuju tlak u tom dijelu ure|aja. Rastu}i tlak u kanalu s morskom vodom pokre}e turbinu, a ona pomo}u generatora proizvodi elektri~nu energiju. Takva elektrana moè biti u pogonu bez prestanka, danju i no}u. Statkraft procjenjuje da je samo u Norve{koj skrivena snaga takve obnovljive energije pribli`no 25 TWh, {to iznosi 20 posto potreba u energiji, dok mogu}a osmoti~na snaga u Europi iznosi 200 TWh ili pribli`no osam posto energetskih potreba.

Istina, takvi lijepi planovi jo{ }e neko vrijeme pri~ekati na ostvarenje. Takva bi elektrana, naime, bila sposobna za natjecanje u gospodarstvenosti sa pet vata snage po ~etvornom metru povr{ine membrane.

- Trenuta~no smo mi tek kod dva vata, obja{njava Klaus-Viktor Peinemann iz istraìva~kog centra GKSS u Geesthachtu. Njegova je istraìva~ka skupina ovla{tena za razvoj membrane, koja i predstavlja najva`niji dio postrojenja. Najve}i izazov je u tomu da membrana, uz vodene molekule, propu{ta i mali broj iona soli, koji se taloè u nosivoj spu`vi membrane na strani slatke vode. S vremenom to smanjuje razliku u koncentraciji izme|u strane sa slanom i slatkom vodom, a time postrojenje postaje sve nedjelotvornije, kako nagla{ava K.V. Peinemann.

Sada su na raspolaganju samo mala pokusna postrojenja, ali norve{ko Energetsko dru{tvo razmi{lja o gradnji osmoti~ne elektrane snage 25 MW, koja bi mogla proizvedenom elektri~nom energijom opskrbljivati jedan manji grad.

- Za to je potrebna membrana povr{ine pet milijuna ~etvornih metara, obja{njava K.V. Peinemann. Usprkos tomu, elektrana bi se u tu svrhu mogla zadovoljiti i povr{inom jednog nogometnog igrali{ta, budu}i da se cijevi membrane mogu namotati u zavojnice i poslagati jedna iznad druge. Ho}e li se i u Njema~koj ozbiljnije razmi{ljati o gradnji osmoti~nih elektrana, veliko je pitanje. Naime u{}a mnogih njema~kih rijeka imaju pro{irene zone bo~ate vode s izmije{anom slatkom i slanom vodom, u kojoj se u pravilu ne moè ostvariti dovoljan osmozni tlak. U Norve{koj, zemlji s brzim i kratkim rijekama i rasutim naseobinama, ta bi zamisao ve} mogla biti obe}avaju}a.

Pripremio: @eljko Medve{ekIzvornik: Die Welt, 2006.


U organizaciji ÖSB Consulting (Austrija), Instituta za istraìvanje zapo{ljavanja (Institute for Employment Studies – UK) i BICEPS (Latvija), institucija koje su javnim natje~ajem odabrane za pruànje pomo}i Europskoj komisiji u provedbi Programa za razmjenu iskustava i dobre prakse (Mutual Learning Programme) u podru~ju problematike vezane za EES (European Employment Strategy), u Bruxellessu je pro{le godine odràn jednodnevni seminar o temi: "Fleksisigurnost u kontekstu restrukturiranja". Rije~ je o jednom od tzv. tematskih seminara (Thematic Review Seminar) koji se dva puta godi{nje organiziraju u okviru Mutual Learning Programma. Na takvim seminarima se raspravlja o pojedinim temama iz podru~ja Europske strategije o zapo{ljavanju, koje se odnose na klju~ne izazove s kojima se susre}e EU ili na politi~ke prioritete u EU-a.

Seminar je organiziran s ciljem da se rasprave na~ini pobolj{anja prilagodljivosti radnika i poslodavaca promjenama koje sa sobom nosi globalizacija te kako se aspekt fleksisigurnosti moè primijeniti u procesu restrukturiranja.

Seminaru su prisustvovale tripartitne delegacije iz 28 europskih zemalja te stru~njaci pojedinih institucija, kao primjerice, CEEP - European Centre of Enterprises with Public Participation and of Enterprises of General Economic Interest, EAPN – European Anti Poverty Network, Economic Policy Committee, ETUC – European Trade Union Confederation, EUROCADRES, European Foundation for the Improvement of Living and Working Conditions, European Women's Lobby, FEANTSA – European Federation of National Organizations working with the Homeless, OECD, UEAPME, UNICE i drugi.

Nakon Seminara objavljeni su zaklju~ci, koje donosimo u cijelosti.

FLEKSISIGURNOST KAO JEDAN OD INSTRUMENATA POMO]I RESTRUKTURIRANJU

1.Procesi kao {to su globalizacija, ubrzan tehnolo{ki razvoj i napredak te demografske promjene stanovni{tva u zemljama EU, postavljaju brojne izazove za gospodarstvo

EU. Posljedice takvih procesa odraàvaju se i na trì{te rada. Kao odgovor takvim procesima, EU je prihvatila Lisabonsku strategiju, koja je usmjerena na postizanje sna`nog i stabilnog gospodarskog rasta te na stvaranje ve}eg broja kvalitetnih radnih mjesta. Ve}i broj radnih mjesta mogu}e je posti}i samo poticanjem sna`nog i stabilnog gospodarskog rasta. Restrukturiranje je jedan od procesa kojim se moè potaknuti sna`niji i brì gospodarski rast, koji }e u kona~nici dovesti do otvaranja ve}eg broja radnih mjesta i kvalitetnijih poslova.

2. Restrukturiranje je proces koji je karakteristi~an za dinami~na gospodarstva. Restrukturiranje je prirodni proces koji omogu}ava poslodavcima da se prilagode

gospodarskim promjenama te da ostanu konkurentni na trì{tu. Kako se poslodavci moraju neprestano prilago|avati novim promjenama na makro i mikro razini te, sukladno tomu, nastojati optimirati svoja ulaganja, restrukturiranje je prepoznato kao proces koji je nuàn za opstanak i daljnji razvoj poslodavaca, odnosno trgova~kih dru{tava. Primjerice, u Europi se neprestano zatvaraju i otvaraju nova radna mjesta. U razdoblju od 1977. – 2002. godine stvoreno je 30 milijuna radih mjesta. Zapo{ljavanje u uslu`nom sektoru poraslo je za 25 posto u proteklih pet godina. Generalno gledaju}i, svake godine se zatvori pribli`no 10 posto trgova~kih dru{tava, ali se toliko i osnuje novih. Godi{nje pribli`no 15 posto ukupnog broja radnih mjesta se ugasi (nekoliko milijuna), ali ih se i toliko otvori. Pretpostavlja se da se pribli`no od 5000 do 15 0000 radnih mjesta dnevno otvori i nestane u prosjeku u svakoj od zemalja dràva ~lanica.

3. Stoga, restrukturiranje ne treba sprje~avati, ve} se tim procesom treba mo}i i znati uspje{no upravljati. Usporavanje i negiranje restrukturiranja usporit }e inovacije i

dovesti do gubitka konkurentnosti za dio europskih kompanija. Poslodavci i radnici moraju biti sposobni brzo se i u~inkovito prilagoditi gospodarsko-socijalnim promjenama koje se doga|aju na trì{tu, a koje se odnose na stvaranje novih gospodarskih aktivnosti, ali i na koncentraciju ili nestajanje postoje}ih gospodarskih aktivnosti, koje posljedi~no dovode do gubitka radnih mjesta. U tom smislu u dokumentu Komunikacija Europske komisije "Unaprje|enje strukturnih promjena: industrijska politika za pro{irenu Europu"1 , ona je naglasila svoju politiku u pogledu restrukturiranja. Nadalje, u travnju 2005. godine Europska komisija je objavila dokument Komunikacija o restrukturiranju i zapo{ljavanju2 , kojim se utvr|uju mjere usmjerene na pobolj{anje kapaciteta EU u predvi|anju i upravljanju koje nosi proces restrukturiranja. Paket prijedloga uklju~uje i pobolj{anu koordinaciju izme|u temeljnih standarda EU politike, novu i refokusiranu financijsku potporu, prilagodbu okvirnog zakonodavstva i ve}u uklju~enost socijalnih partnera. Temeljna tvrdnja jest da konkurentnost EU ovisi o sposobnostima poduze}a da se brzo prilagode promjenama, ali da socijalni tro{kovi restrukturiranja moraju biti zadràni na minimumu i da EU politike moraju promicati mogu}nosti i alternativne politike zapo{ljavanja.

4. Brojni makroekonomski ~imbenici mogu utjecati na potrebu restrukturiranja, neovisno o ~injenici na kojoj se razini doga|a restrukturiranje. Ono se, naime, moè

doga|ati na vi{e razina, odnosno izme|u vi{e sektora, unutar sektora ili na razini kompanije. Na mikro razini, odnosno razini pojedinog poslodavca, restrukturiranje se moè pojaviti u obliku reorganizacije ili transformacije aktivnosti koje se mogu odnositi na promjene u

organizaciji rada, uvo|enju novih metoda rada ili proizvodnje, relokacije proizvodnje, spajanja ili pripajanja.

5. Proces restrukturiranja treba se provoditi na vrijeme kako bi se sprije~ile socijalne posljedice i kako bi se sprije~io gubitak ljudskog kapitala. Ako se proces

restrukturiranja provodi neodgovaraju}e i nepravodobno, za posljedicu }e imati smanjenje broja radnih mjesta. Me|utim, dugoro~no gledaju}i, proces restrukturiranja moè imati pozitivne u~inke na trì{te rada i radnu snagu, jer }e utjecati na transformaciju strukture radne snage i njezinih vje{tina. U tom smislu, politike i strategije moraju biti usmjerene na pove}anje mogu}

Documents

HEP VJESNIK 195 (235), travanj 2007....Kopa~ki rit, a na dva mjesta prelazili smo rijeku Dravu, gdje su primijenjene najsuvremenije metode bu{enja. Plinacro je pokazao da zna rje{avati