OSIJEK HRVATSKE VODE VGO za Dunav i donju Dravu, Osijek D ... · Davor Tomičić, dipl.ing.građ. Osijek, kolovoz 2015. god. Građevina: Rekonstrukcija ustave Podunavlje, izgradnja

I D T – inženjering d.o.o. Osijek Kralja Petra Svačića 16, 31000 Osijek Tel: +385 (0)31 200 835 Faks: +385 (0)31 213 577 e-mail: [email protected]

www.idt-inzenjering.hr, OIB62473333687

I

D T

OSIJEK

Investitor: HRVATSKE VODE VGO za Dunav i donju Dravu, Osijek Splavarska 2, Osijek OIB 28921383001

Građevina: Rekonstrukcija ustave Podunavlje, izgradnja nove ustave Podunavlje i izgradnja dvije nove

distribucijske građevine

Vrsta projekta: Izvedbeni projekt

Lokacija građenja: k.o. Vardarac, k.čbr. 1193, 1219, 1186, 1450 i 1405

Tip projekta: Građevinski projekt

Naziv mape: MAPA 1/2 Broj projekta: p-487/15-IZ Zop: 2/15

Broj knjige: Knjiga I/II

Mjesto i datum izrade: Osijek, studeni 2016. god.

Glavni projektant: Sanda Šikić , dipl.ing.građ.

Projektant:

Marko Pešić , mag.ing.aedif.

Suradnici: Ivana Primorac, mag. ing.aedif Irma Milošević, ing. građ.

Denis Brandis, mag.ing.aedif Save Španja,, mag.ing.aedif

Odgovorna osoba u

projektnom uredu:

Davor Tomičić, dipl.ing.građ., OIB 41530187933

mailto:[email protected]

http://www.idt-inzenjering.hr/

I D T – inženjering d.o.o. Osijek Kralja Petra Svačića 16, 31000 Osijek Tel: +385 (0)31 200 835 Faks: +385 (0)31 213 577 e-mail: [email protected]

www.idt-inzenjering.hr, OIB62473333687

I

D T

OSIJEK

POPIS MAPA ZOP: 2/15

MAPA 1 IZVEDBENI PROJEKT REKONSTRUKCIJA USTAVE PODUNAVLJE, IZGRADNJA NOVE USTAVE PODUNAVLJE I IZGRADNJA DVIJE NOVE DISTRIBUCIJSKE GRAĐEVINE PROJEKTANT: IDT –inženjering d.o.o. Marko Pešić, mag.ing.aedif.

Broj projekta: 487/15-IZ

Knjiga I/II GRAĐEVINSKI PROJEKT

Knjiga II/II TROŠKOVNIK

MAPA 2 IZVEDBENI PROJEKT PLANOVI OPLATE I PLANOVI ARMATURE REKONSTRUKCIJA USTAVE PODUNAVLJE, IZGRADNJA NOVE USTAVE PODUNAVLJE I IZGRADNJA DVIJE NOVE DISTRIBUCIJSKE GRAĐEVINE

PROJEKTANT: U.O.I.G. – Osijek Robert Ronta, dipl.ing.građ.

Broj projekta: IZ-01-16

GLAVNI PROJEKTANT:

Sanda Šikić, dipl.ing.građ.

Osijek, studeni 2016. god.



Građevina: Rekonstrukcija ustave Podunavlje, izgradnja nove ustave Podunavlje i izgradnja dvije nove distribucijske građevine

Vrsta projekta: Izvedbeni projekt Knjiga: Knjiga I/II Br.projekta: p-487/15-IZP

Tip projekta: Građevinski projekt Mapa: MAPA 1/2 ZOP: 2/15

Osijek, studeni 2016.g. SADRŽAJ I/I

I

D T

OSIJEK

Investitor: HRVATSKE VODE

VGO za Dunav i donju Dravu, Osijek Splavarska 2, Osijek OIB 28921383001

SADRŽAJ

Knjiga I/II

A. OPĆI DIO

1. Registracija tvrtke 2. Rješenje o upisu u imenik ovlaštenih inženjera 3. Imenovanje Glavnog projektanta 4. Izjava Glavnog projektanta 5. Imenovanje projektanta 6. Izjava projektanta 7. Projektni zadatak 8. Građevinska dozvola

B. TEHNIČKI DIO

TEKSTUALNI DIO

1. Općenito

1.1.Uvod

2. Tehnički opis 2.1. Obuhvat zahvata u prostoru 2.2. Izvedba objekata 2.3. Priključci na javne prometne površine i javnu komunalnu infrastrukturu 2.4. Održavanje ustave i distribucijskih građevina 2.5. Certifikati o stalnosti svojstava

3. Točke iskolčenja

3.1. Popis točaka iskolčenja sa koordinatama 3.2. Situacija sa točkama iskolčenja


Vrsta projekta: Izvedbeni projekt Knjiga: Knjiga I/II Br.projekta: p-487/15-IZP


Osijek, studeni 2016.g. SADRŽAJ I/II

I

D T

OSIJEK

GRAFIČKI PRILOZI

4. Grafički prilozi

4.1. Pregledna situacija šireg područja M 1 : 25000 4.2. Postojeća situacija na PGP-u M 1 : 1000 4.3. Pregledna situacija na osnovnoj državnoj karti M 1 : 5000 4.4. Rekonstrukcija postojeće ustave M 1 : 500 4.5. Elementi zahvata u prostoru M 1 : 500 4.6. Uzdužni presjeci M 1 :100/100

4.6.1. Postojeća ustava Podunavlje ø1.5 m – rekonstrukcija 4.6.2. Nova ustava Podunavlje ø2.0 m 4.6.3. Distribucijska građevina B 4.6.4. Distribucijska građevina C

4.7. Tlocrt i karakteristični presjeci M 1 : 100 4.7.1. Nova ustava Podunavlje ø2.0 m 4.7.2. Distribucijska građevina B 4.7.3. Distribucijska građevina C

4.8. Dispozicije hidrotehničke opreme M 1 : 100

4.8.1. Rekonstrukcija ustave Podunavlje i nova ustava Podunavlje ϕ2.0m 4.8.2. Distribucijska građevina B 4.8.3. Distribucijska građevina C 4.8.4. Detalj ugradnje i spajanja GRP cijevi – DN2000, SN10 4.8.5. Detalj ugradnje i spajanja GRP cijevi – DN1500, SN10 4.8.6. Detalj ograde 4.8.7. Detalj anker ploče ograde 4.8.8. Detalj moždanika

Knjiga II/II

5. Troškovnik 5.1. Rekonstrukcija postojeće ustave Podunavlje i nova ustava Podunavlje 5.2. Distribucijska građevina B 5.3. Distribucijska građevina C 5.4. Rekapitulacija

GLAVNI PROJEKTANT:


Osijek, studeni 2016. godine

I D T – inženjering d.o.o. Osijek Kralja Petra Svačića 16, 31000 Osijek Tel: +385 (0)31 200 835, Faks: +385 (0)31 213 577 e-mail: [email protected]

www.idt-inzenjering.hr, OIB 62473333687

I

D T

OSIJEK

Investitor: HRVATSKE VODE VGO za donji Dunav i Dravu, Osijek Splavarska 2, Osijek OIB 28921383001

A. OPĆI DIO




Lokacija građenja: k.o. VARDARAC, kč.br. 1193, 1219, 1186, 1450 i 1405





Projektant: Marko Pešić, mag.ing.aedif.




Vrsta projekta: Izvedbeni projekt Knjiga: Br.projekta: p-487/15-IZ


Osijek, studeni 2016.g. A.OPĆI DIO A/2

I

D T

OSIJEK

1. REGISTRACIJA TVRTKE





I

D T

OSIJEK





I

D T

OSIJEK





I

D T

OSIJEK

2. RJEŠENJE O UPISU U IMENIK OVLAŠTENIH INŽENJERA





I

D T

OSIJEK





I

D T

OSIJEK

3. IMENOVANJE GLAVNOG PROJEKTANTA

Na temelju članka 52, ZAKONA O GRADNJI (Narodne novine Republike Hrvatske broj 153/13 ) donosim slijedeće :

RJEŠENJE br. p – 487/15-IZ-1 kojim se SANDA ŠIKIĆ dipl.ing.građ. imenuje za GLAVNOG PROJEKTANTA slijedećeg projekta:

IZVEDBENI PROJEKT

REKONSTRUKCIJA USTAVE PODUNAVLJE, IZGRADNJE NOVE USTAVE PODUNAVLJE I IZGRADNJA DVIJE NOVE

DISTIRBUCIJSKE GRAĐEVINE

Investitor: HRVATSKE VODE VGO za Dunav i donju Dravu, Osijek Splavarska 2, Osijek 31 000 Osijek za Građevinu : Rekonstrukcija ustave Podunavlje, izgradnja nove ustave

Podunavlje i izgradnja dvije nove distribucijske građevine mjesto građenja : k.o. VARDARAC, kč.br. 1193, 1219, 1186, 1450 i 1405

Imenovana je upisana u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva, pod rednim brojem 1250, 16. rujan 1999 godine. Imenovana će dokumentaciju izraditi prema važećim propisima i normativima za ovu vrstu građevine, vodeći računa o zahtjevima Investitora i Ugovora o izradi tehničke dokumentacije.

INVESTITOR :

Osijek, kolovoz 2015. god.





I

D T

OSIJEK

4. IZJAVA GLAVNOG PROJEKTANTA

Na temelju članka 52 ZAKONA O GRADNJI (Narodne novine Republike Hrvatske broj 153/13 ) daje se:

IZJAVA br. p – 487/15-IZ-1 Temeljem obavljene provjere kompletne tehničke dokumentacije:

IZVEDBENI PROJEKT

REKONSTRUKCIJA USTAVE PODUNAVLJE, IZGRADNJA NOVE USTAVE PODUNAVLJE I IZGRADNJA DVIJE NOVE

DISTRIBUCIJSKE GRAĐEVINE Investitor: HRVATSKE VODE VGO za Dunav i donju Dravu, Osijek Splavarska 2 31 000 Osijek ZOP: 2/15

koji čine 2 mape:

MAPA 1 GRAĐEVINSKI PROJEKT

Izrađivač projekta: IDT–inženjering d.o.o. Osijek Projektant: Marko Pešić, mag.ing.aedif Broj projekta: p-487/15-IZ

MAPA 2 PLANOVI OPLATE I PLANOVI ARMATURE

Izrađivač projekta: U.O.I.G. – Osijek Projektant: Robert Ronta, dipl.ing.građ. Broj projekta: IZ-01-16

izjavljujem da su projekti međusobno usklađeni i projektirani sukladno: - Glavnom projektu

REKONSTRUKCIJA USTAVE PODUNAVLJE, IZGRADNJA NOVE USTAVE PODUNAVLJE I IZGRADNJA DVIJE NOVE DISTRIBUCIJSKE GRAĐEVINE IDT-inženjering d.o.o. Osijek K.P.Svačića 16 Glavni projektant: Sanda Šikić, dipl.ing.građ. Broj projekta: 487/15-GP Datum: Lipanj 2015.

Glavni projektant: Sanda Šikić, dipl.ing.građ. Broj i datum upisa: br. 19 od 09. lipnja 1999. Građevina: Rekonstrukcija ustave Podunavlje, izgradnja nove ustave

Podunavlje i izgradnja dvije nove distribucijske građevine GLAVNI PROJEKTANT:


U Osijeku, studeni 2016. god.





I

D T

OSIJEK

5. IMENOVANJE PROJEKTANTA

Na temelju članka 51, ZAKONA O GRADNJI (Narodne novine Republike Hrvatske broj 153/13 ) donosim slijedeće :

RJEŠENJE br. p – 487/15-IZ-1

kojim se Marko Pešić mag.ing.aedif. imenuje za PROJEKTANTA slijedećeg projekta:

IZVEDBENI PROJEKT GRAĐEVINSKI PROJEKT

REKONSTRUKCIJA USTAVE PODUNAVLJE,

IZGRADNJA NOVE USTAVE PODUNAVLJE I IZGRADNJA DVIJE NOVE DISTRIBUCIJSKE GRAĐEVINE

Investitor: HRVATSKE VODE VGO za Dunav i donju Dravu, Osijek Splavarska 2 31 000 Osijek za Građevinu : Rekonstrukcija ustave Podunavlje, izgradnja nove ustave Podunavlje i izgradnje dvije nove distribucijske građevine mjesto građenja : k.o. VARDARAC, kč.br. 1193, 1219, 1186, 1450 i 1405 Broj projekta: 487/15-IZ ZOP: 2/15

Imenovani je upisan u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva, pod rednim brojem 4960, 23. listopad 2013 godine. Imenovani će dokumentaciju izraditi prema važećim propisima i normativima za ovu vrstu građevine, vodeći računa o zahtjevima Investitora i Ugovora o izradi tehničke dokumentacije.

DIREKTOR :

Davor Tomičić, dipl.ing.građ.

Osijek, kolovoz 2015. god.





I

D T

OSIJEK

6. IZJAVA PROJEKTANTA

Na temelju članka 51 i 74, ZAKONA O GRADNJI (Narodne novine Republike Hrvatske broj 153/13 ) daje se:

IZJAVA br. p – 487/15-IZ-2

projektanta da je:

IZVEDBENI PROJEKT GRAĐEVINSKI PROJEKT

REKONSTRUKCIJA USTAVE PODUNAVLJE,

IZGRADNJA NOVE USTAVE PODUNAVLJE I IZGRADNJA DVIJE NOVE DISTRIBUCIJSKE GRAĐEVINE

Investitor: HRVATSKE VODE VGO za Dunav i donju Dravu, Osijek Splavarska 2 31 000 Osijek za Građevinu : Rekonstrukcija ustave Podunavlje, izgradnja nove ustave Podunavlje i izgradnje dvije nove distribucijske građevine mjesto građenja : k.o. VARDARAC, kč.br. 1193, 1219, 1186, 1450 i 1405 Broj projekta: 487/15-IZ ZOP: 2/15

izrađen sukladno sa:

- Glavni projekt REKONSTRUKCIJA USTAVE PODUNAVLJE, IZGRADNJA NOVE USTAVE PODUNAVLJE I IZGRADNJA DVIJE NOVE DISTRIBUCIJSKE GRAĐEVINE IDT-inženjering d.o.o. Osijek K.P.Svačića 16 Glavni projektant: Sanda Šikić, dipl.ing.građ. Broj projekta: 487/15-GP Datum: Lipanj 2015.

PROJEKTANT:

Marko Pešić, mag.ing.aedif.

U Osijeku, studeni 2016. god.





I

D T

OSIJEK

7. PROJEKTNI ZADATAK





I

D T

OSIJEK





I

D T

OSIJEK





I

D T

OSIJEK





I

D T

OSIJEK





I

D T

OSIJEK





I

D T

OSIJEK

8. GRAĐEVINSKA DOZVOLA





I

D T

OSIJEK





I

D T

OSIJEK





I

D T

OSIJEK





I

D T

OSIJEK

Investitor: HRVATSKE VODE VGO za Dunav i donju Dravu, Osijek Splavarska 2, Osijek OIB 28921383001

B. TEHNIČKI DIO




Lokacija građenja: k.o. VARDARAC, kč.br. 1193, 1219, 1186, 1450 i 1405





Projektant: Marko Pešić, mag.ing.aedif.

Građevina: Rekonstrukcija ustave Podunavlje, izgradnje nove ustave Podunavlje i izgradnja dvije nove distribucijske građevine

Vrsta projekta: Izvedbeni projekt Knjiga: Knjiga I/II Br.projekta: p-487/15-IZ


Osijek, studeni 2016.g. B.1. OPĆENITO B. 1/1

I

D T

OSIJEK

1. OPĆENITO

Predmet ovog Izvedbenog projekta je rekonstrukcija i nadogradnja postojeće ustave te izgradnja dvije nove distribucijske građevine CS Podunavlje, u cilju bržeg upuštanju poplavnog vala vode Dunava u zaobalje nasipa. Površine u zaobalju nasipa obrane od poplava Dunava – Drava su površine nekadašnjeg ribnjaka.

- izvedba nove upusne ustave uz postojeću na dunavskom nasipu na ulazu u "četverokut" - rekonstrukcija postojeće ustave - Izvedba dodatnih građevina za distribuciju vode unutar zaobalja

Tehničko rješenje ustava na lokaciji CS Podunavlje razrađeno je u: GLAVNOM GRAĐEVINSKOM PROJEKTU ( izradio: I D T – inženjering d.o.o. Osijek, lipanj 2015.g. ): Broj projekta: p-487/15-GP Investitor: „Hrvatske vode" za Građevinu : Rekonstrukcija ustave Podunavlje, izgradnje nove ustave Podunavlje i izgradnja dvije nove distribucijske građevine Mjesto građenja : k.o. Vardarac, kč.br. 1193, 1219, 1186, 1450 i 1405 Glavni projektant : Sanda Šikić, dipl.ing.građ. Na koji je ishođena: GRAĐEVINSKA DOZVOLA KLASA: UP/I-361-03/15-01/000112 UR.BROJ: 2158/1-01-13-01/03-16-0008 Beli Manastir, 19.10.2016. god RH, Osječko-baranjska županija Osijek, Upravni odjel za prostorno uređenje I graditeljstvo

PROJEKTANT:

Marko Pešić, mag.ing.aedif. Osijek, studeni 2016. god.




Osijek, studeni 2016.g. B.2. TEHNIČKI OPIS B. 2/2

I

D T

OSIJEK

2. TEHNIČKI OPIS

2.1. OBUHVAT ZAHVATA U PROSTORU

Rekonstrukcija postojeće ustave Podunavlje obuhvaća:

skidanje (uklanjanje) čelične konstrukcije tablaste zapornice i čelične konstrukcije prilaza na betonski podest sa opremom za upravljanje ustavom,

uklanjanje čelične rešetke,

uklanjanje (rušenje) betonske konstrukcije ulazne građevine ustave,

rušenje betonskog ispusta u zaobalje,

sanaciju cijevnog propusta Ø1500 mm, dužine 34,3 m CIPP metodom (cured-in-place-

pipe metoda)

izgradnja armiranobetonskog zida na koji je ugrađena tablasta zapornica dimenzija 1,7 x 1,7 m, pristup zapornici omogućen je stepeništem s krune nasipa

izgradnja armiranobetonskog zida na zaobalnoj strani te ugradnja rešetke





I

D T

OSIJEK

Postojeći ispust Detalj nasipa kod ispusta

Ispust - tablasta zapornica Postojeći ispust





I

D T

OSIJEK

Pražnjenje Postojeći ispust - rešetka

Nova ustava – Podunavlje Smještena je u nasipu Dunava na udaljenosti od 4,25 m (6,0 m osni razmak) od cijevnog propusta postojeće ustave, sa njene istočne strane.

Sastoji se od:

dovodnog kanala sa pokosima nagiba 1:1 izvedenim od prefabriciranih betonskih blokova u armirano betonskom okviru. Dovodni kanal je zajednički sa postojećom ustavom Podunavlje.

armiranobetonskog zida i okna u koje je smještena tablasta zapornica dimenzija 2,2 x 2,2 m. Kroz armiranobetonski zid voda ulazi u otvor zaštićen rešetkom dimenzija 2,0 x 2,0 m. Pristup i otvaranje zapornice predviđen je stepeništem na nasipu i metalnim poslužnim mostom na okno na visini 87.20 m n.m. što je 0,35 m više od 100 godišnje velike vode Dunava

cijevni propust promjera je 2,0 m, duljine 34,3 m

armiranobetonskog zida na zaobalnoj strani i rešetke

odvodnog kanala sa pokosima nagiba 1:1 izvedenim od prefabriciranih betonskih blokova u armirano betonskom okviru. Dovodni kanal je zajednički sa postojećom ustavom Podunavlje.

vodomjerne letve u pokosu nasipa na vodnoj strani

Cijev propusta je u padu od 5,0 ‰ prema Dunavu i visina ulaza u propust je 81,00 m n.m., a izlaza iz propusta 81.16 m n.m. Ustava će se izvoditi bušenjem (mikrotuneliranjem) cijevi kroz nasip.





I

D T

OSIJEK

Distribucijska građevina B

Distribucijska građevina B se gradi u zapadnom dijelu nasipa prema kazetama B, A1, A2 i D . Smještena je cca 110 m sjeverno od nasipa Dunava. Promjer cijevnog propusta je 2,0 m.

Dijelovi građevine su:

sa strane „četverokuta“ predviđen je dovodni kanal širine dna 2,5 m i pokosima nagiba 1:1 izvedenim od prefabriciranih betonskih blokova u armirano betonskom okviru.

armiranobetonski zid na koji je ugrađena tablasta zapornica dimenzija 2,2 x 2,2 m, pristup zapornici omogućen je stepeništem s krune nasipa

cijevni propust promjera 2,0 m duljine 21,36 m


odvodnog kanala prema kazeti D širine dna 2,5 m i pokosima nagiba 1:1 izvedenim od prefabriciranih betonskih blokova u armirano betonskom okviru.

Cijev propusta je u padu od 5,0 ‰ prema kazeti D i visina ulaza u propust je 81,85 m n.m., a izlaza iz propusta 81,74 m n.m. Kota dna kazete B je 81,5 m n.m.

Distribucijska građevina C

Distribucijska građevina C je smještena u istočnom dijelu nasipa prema kazetama C1 i C2. Promjer cijevnog propusta je 1,5 m i smješten je cca 130 m sjeverno od nasipa Dunav-Drava.

Dijelovi građevine su:

sa strane „četverokuta“ predviđen je dovodni kanal širine dna 2,5 m i pokosima nagiba 1:1 izvedenim od prefabriciranih betonskih blokova u armirano betonskom okviru.

armiranobetonski zid na koji je ugrađena tablasta zapornica dimenzija 1,7 x 1,7 m. Pristup zapornici omogućen je stepeništem s krune nasipa.

cijevni propust promjera 1,5 m i duljine 26,5 m


odvodnog kanala prema kazeti C1, širine dna 2,5 m i i pokosima nagiba 1:1 izvedenim od prefabriciranih betonskih blokova u armirano betonskom okviru.

Cijev propusta je u padu od 5,0 ‰ prema kazeti C1 i visina ulaza u propust je 81,85 m n.m., a izlaza iz propusta 81,72 m n.m. Kota dna kazete C1 je 81,5 m n.m.

Na svakoj građevini predviđena je po jedna zapornica. Zbog same dispozicije objekata, voda se kroz ustave Podunavlje upušta u ribnjak „četverokut“, a tek onda distribucijskim građevinama u ostale dijelove ribnjaka. Rešetke su na ustavama „Podunavlje“ predviđene na vodnoj i zaobalnoj strani dok su na distribucijskim građevinama predviđene samo na strani kazeta C i D. Na ustavi





I

D T

OSIJEK

Podunavlje, na vodnoj strani potrebno je postaviti vodomjernu letvu kojom se prati visinu vode u inundaciji Dunava. Svi armiranobetonski dijelovi građevina predviđeni su od betona klase tlačne čvrstoće C30/37, dok je podložni sloj od mršavog betona klase C12/15. Ugradnja novog cijevnog propusta na ustavi Podunavlje predviđena je postupkom mikrotuneliranja, a ugradnja cijevnih propusta ditribucijskih građevina je predviđena prekopom nasipa. Materijal cijevi propusta je od staklom ojačane plastike (GRP cijevi). Klase čvrstoće za GRP cijevi, koje se ugrađuju u distribucijske građevine B i C je SN10. Klasa čvrstoće GRP cijevi koja se ugrađuje postupkom mikrotuneliranja biti određena sukladno tehnologiji od strane izvođača radova mikrotuneliranja.





I

D T

OSIJEK

2.2. IZVEDBA OBJEKATA

2.2.1. PRIPREMNI RADOVI

Prije početka radova na izgradnji moraju se obaviti i izvršiti pripremni radovi o kojima ovisi pravodoban početak i ispravan tijek izgradnje bez zastoja. Pripremni radovi sastoje se od utvrđivanja položaja mogućih instalacija, preko kojih i uz koje su predmetne građevine, iskolčenje objekata ustava i zagatne stijene, te uređenja gradilišta. U ovoj fazi radova, Izvođač je obvezan upoznati se sa svim pozicijama Glavnog i Izvedbenog projekta, odnosno sa svim utvrđenim posebnim uvjetima, Lokacijskom dozvolom, izdanim suglasnostima i Građevinskom dozvolom. Točne položaje drugih instalacija i građevina na terenu potrebno je ustanoviti uz nazočnost stručnih i ovlaštenih predstavnika institucija u čijoj je nadležnosti pojedina instalacija ili građevina, te uz nazočnost i po njihovom nalogu izvršiti probne iskope radi preciznog utvrđivanja mikrolokacije postojećih instalacija i građevina, te obaviti ostale potrebite radnje na zaštiti ili eventualnom izmještanju u suglasju s posebnim uvjetima komunalnih i drugih pravnih subjekata. Pristup do gradilišta u svrhu dopreme materijala i opreme za izvedbu vršiti će se okolnim poljskim putevima, krunom nasipa Dunav - Drava te lokalnim prometnicama. Na lokaciji, a u okviru predviđenog radnog pojasa, Izvođač mora osposobiti radni put za dovoz materijala i opreme, te za radno manevriranje strojeva koji se tijekom izvedbe koriste. Ujedno, Izvođač je prije početka radova, dužan pripremiti radilište i opremiti ga potrebitim objektima kao što su: barake za radnike, uprava gradilišta, eventualno objekti za prehranu, sanitarne objekte, skladišta, ograda i deponije materijala i opreme, osigurati izvor potrebite električne energije i slično. Prije započinjanja izvođenja radova Izvođač je dužan :

1. izraditi plan izvođenja radova tj elaborat organizacije gradilišta s naznakama svih tehnoloških karakteristika izvođenja radova, vrstama i broju strojeva i ljudstva. U okviru elaborata razraditi mjere zaštite na radu prilikom izvođenja.

2. izraditi dinamički plan izvođenja radova sa svim karakteristikama izvođenja. 3. izraditi elaborat privremene regulacije prometa užeg i šireg područja i podnijeti isti

nadležnoj ustanovi na odobrenje. Sve elaborate treba dostaviti nadzornom inženjeru na odobrenje. Kameni materijal koji se ugrađuje u svrhu stabilizacije pristupnih puteva mora odgovarati propisima B.B3.050. Na samom početku aktivnosti na gradilištu, potrebno je očistiti obuhvat od vegetacije. Na području postojeće ustave sa vodne strane nalazi se šuma. Stabla se ruše, trupci i deblje grane se deponiraju na dovoljnoj udaljenosti od zahvata a sitnije grane, šiblje se pale. Panjeve je potrebno počupati i odvesti na deponiju. U fazi pripreme gradilišta, potrebno je izvršiti dodatna istražna geotehnička ispitivanja propisana od strane Revidenta Glavnog projekta. Na vodnoj strani nasipa Dunav - Drava na lokaciji koja će biti zaštićena zagatnom stijenom. U sklopu dodatnih geotehničkih istraživanja potrebno je izvršiti istražno bušenje s kontinuiranim jezgrovanjem, dinamičko sondiranje (SPT) ili vađenje neporemećenih uzoraka tla (NU) na svakih 2m dubine te mjerenje razine podzemne vode nakon završetka bušenja. Potrebno je





I

D T

OSIJEK

izvesti 2 bušotine, pojedinačne dubine 20 metara uz uvjet da neporemećeni uzorci moraju biti visine minimalno 45cm. Uređaj za dinamičko sondiranje mora biti umjeren (npr. prema normi ASTM D4633-10), sa pripadajućim certifikatom. Dinamičko sondiranje je potrebno izvesti na svaka 2m dubine. Nabušenu jezgru potrebno je propisno složiti i označiti s oznakama dubina i naziva bušotine. Bušenje je potrebno izvesti uz stručni nadzor a uzorke je potrebno laboratorijski ispitati u akreditiranom laboratoriju. Laboratorijska ispitivanja moraju sadržavati:

1. klasifikacijska ispitivanja uzoraka tla (određivanje Atteberg-ovih granica plastičnosti, prirodne vlažnosti, zapreminskih težina, te granulometrijskog sastava uzoraka tla)

2. određivanje vršne posmične čvrstoće uzoraka tla direktnim posmikom u konsolidiranim i dreniranim uvjetima (CD test)

3. određivanje krutosti uzoraka tla u edometru 4. određivanje jednoosne tlačne čvrstoće uzoraka tla

Na osnovu laboratorijskih ispitivanja, potrebno je izraditi dopunu geomehaničkog elaborata te izvršiti korekciju proračuna naponsko-deformacijske analize te proračun procjeđivanja. Ukoliko se pokaže potrebnim, izvršit će se korekcija drenova.

2.2.2. GEODETSKI RADOVI

Investitor će uz glavni i izvedbeni projekt za izvođenje radova predati Izvođaču radova, a prije početka izvođenja radova, osnovne geodetske elemente objekata. Primopredaje osnovnih geodetskih elemenata izvršit će se zapisnički. Osnovni geodetski elementi koje Investitor predaje Izvođaču su sljedeći:

Oznake osi pojedinih objekata s vezom na najbliži stalni reper i poligonu točku.

Točke iskolčenja

Prije započinjanja izvođenja radova Izvođač radova treba obnoviti iskolčenja objekata. Tom prilikom treba pomoću instrumenta prenijeti izračunate podatke iz projekta na teren.

Izvođač radova dužan je za vrijeme građenja stalno kontrolirati iskolčene osi objekata, osiguranje svih točaka, repera i poligonskih točaka. Troškovi za vršenje potrebnih geodetskih radova neće se posebno obračunavati, već je Izvođač dužan sve ove troškove uključiti u jedinstvenu cijenu izgradnje objekata. U sklopu geodetskih radova, potrebno je izvršiti geodetsko snimanje postojećeg stanja retencije ''Četverokut'' kako bi se izradio geodetski elaborat u svrhu prikaza početnog stanja za obračun količina u postupku izmuljenja.





I

D T

OSIJEK

2.2.3. ZAŠTITA GRAĐEVNE JAME

Zbog izvođenja radova na uklanjanju postojećeg objekta ustave i izgradnje novog cijevnog propusta mikrotuneliranjem, promatrani dio nasipa je slaba točka obrane u slučaju nailaska vodnog vala rijeke Dunav. S toga, potrebno je izraditi odgovarajuću zaštitu građevne jame koja je dimenzionirana na 100 godišnju visoku vodu rijeke Dunav ( 86,84 m n.m.). Zaštita građevne jame izradit će se od čeličnih talpi, pasivnog klina od zemljanog materijala te izradom drenažnog sustava. Nakon uklanjanja vegetacije i humusnog sloja na gradilište će se dopremiti i zabiti čelične talpe tip L604 ili neki drugi jednakovrijedan proizvod koji zadovoljava krutost EI traženu projektom, duljine 12m, ukupno 234kom dovoljnih za izradu cca. 140.4m' zagatne stijene. Radove obaviti sukladno smjernicama iz OTU-a za radove u vodnom gospodarstvu, knjiga 1, poglavlje 12, potpoglavlje 12.04-2. Kao ukruta na vrh zagatne stijene ugradit će se čelični UPN 300 profili, sa branjene strane u duljini od 140.4m. Profili se spajaju na zagat varenjem a s obzirom da je zagatna stijena djelomično zakrivljena bit će potrebno na tom dijelu izvršiti i rezanje profila. Za kontrolu razine podzemne vode potrebno je ugraditi dva piezometra pojedinačne duljine 15m. Pozicije piezometara odredit će projektant u sklopu projektantskog nadzora. Očitanje razine podzemne vode je potrebno obavljati jednom tjedno. Za vrijeme oblinijih oborina ili visokih voda očitanja je potrebno provoditi svakodnevno. Izvođenje bušenja piezometara izvodi se zaštitnim kolonama, završnog profila fi143 mm. U sklopu izrade piezometara, potrebno je postaviti i pune nadfiltarske cijevi fi82/90mm, PVC taložnika, te slotiranih PVC filtera širine slota 1 mm, dužine 1 m. minimalno 8% otvora. Čišćenje piezometara izvršiti airlift-om u trajanju od 2 sata. U svrhu izrade drenažnog sustava područja unutar zagata potrebno je položiti PEHD perforirane drenažne cijevi DN200, 240º tip Vargodren ili jednakovrijedan proizvod u drenažni rov.na podložni sloj od betona C12/15. Nakon toga, perforirane cijevi se zasipavaju kamenim materijalom granulacije 6-16 mm. Za sakupljanje drenirane vode ugraditće se sabirno okno DN800 visine 1m, tip Vargodren ili jednakovrijedan proizvod. Kako bi se smanjio gradijent koji je uzrokovan razlikom potencijala uslijed pojave visoke vode, izradit će se šljunčani drenovi kao odteretni bunari (eng. releif well). Drenovi se izvode korištenjem CFA tehnologije (eng. Continuous Flight Auger), gdje se spiralom izvodi bušenje do željene dubine, nakon čega slijedi punjenje bušotine šljunkovitim materijalom pogodne granulacije (npr. 16-32mm) kroz spiralu, uz istovremeno izvlačenje iste. Drenovi se mogu izvoditi i nekom drugom pogodnom tehnologijom uz odobrenje projektanta ovog projekta. Nakon završetka izrade drenažnog sustava pristupa se izradi radne platforme od kamenog materijala pogodne granulacije, npr. 0-60mm, sa max. 10% sitneži, u debljini od 30cm na položeni netkani geotekstila vlačne čvrstoće min. 15kN/m' i vertikalne propusnosti min. 90l/s/m² Potrebno je voditi računa o potrebnim preklopima geotekstila. Radna platforma će djelomično poslužiti i kao dio drenažnog sustava. Pasivni klin sa branjene strane zagatne stijene zaštite građevne jame izradit će se od materijal aiz pozajmišta. Karakteristike materijala pasivnog klina moraju biti vrlo slične fizikalno-mehaničke karakteristike kao i temeljni materijal na lokaciji, što znači glinovito-prašinasto-pjeskoviti depoziti. Prije ugradnje materijala potrebno je obaviti klasifikacijska laboratorijska ispitivanja, te rezultate dostaviti projektantu ovog projekta na ovjeru. Materijal se ugrađuje u slojevima po 50cm uz zbijanje.





I

D T

OSIJEK

Za kontrolu prostornih pomaka vrha zaštitne konstrukcije kontinuirano će se raditi geodetska mjerenja pomoću 5 fiksnih točaka (repera) na zagatnoj stijeni. Praćenje vršiti do potpunog završetka radova. Pozicije fiksnih točaka odredit će projektant u sklopu projektantskog nazdora. Mjerenja je potrebno obavljati svakih 14 dana, odnosno svaki dan u slučaju visokih voda. Nakon završetka izgradnje novog cijevnog propusta i sanacije postojećeg, kompletirane izgradnje ustave sa obje zapornice i uređenja zajedničke ulazne građevine i ispusta, potrebno je ukloniti pasivni klina. Zemljani materijal pasivnog klina se vraća na pozajmište. Talpe zagatne stijene se vade, uklanjaju se UPN profili te se odvoze sa gradilišta. U svrhu zaštite građevne jame distribucijskih objekata, potrebno je izvršiti pobijanje čeličnih talpi tip L604 ili neki drugi jednakovrijedan proizvod duljine 8m, za izradu cca. 119.0m' zagatne stijene za zaštitu distribucijskog objekta B te cca. 104.0m' zagatne stijene za zaštitu distribucijskog objekta C. Istim načinom potrebno je izvršiti i zaštitu građevne jame ustave Podunavlje – odvodni kanal u dužini cca 130,0m'. Radove obaviti sukladno smjernicama iz OTU-a za radove u vodnom gospodarstvu, knjiga 1, poglavlje 12, potpoglavlje 12.04-2. Kao ukruta na vrh zagatne stijene ugradit će se čelični UPN 300 profili, sa branjene strane u duljini od 119.0m za distribucijski objekt B, 104.0m za distribucijski objekt C te 130m za odvodni kanal ustave Podunavlje. Profili se spajaju na zagat varenjem a s obzirom da je zagatna stijena djelomično zakrivljena bit će potrebno na tom dijelu izvršiti i rezanje profila. Skica tlocrtnog smještaja talpi priložena je u poglavlju 4.Nacrti.

2.2.4. UKLANJANJE OBJEKTA STARE USTAVE

Sukladno potrebi izgradnje još jednog cijevnog proopusta kroz tijelo nasipa Dunav - Drava na osnoj udaljenosti od 6m od postojećeg cijevnog propusta na kojoj je stara ustava, postojeća ustava se uklanja. Postojeća ustava sastoji se od tablaste zapornice dimenzija 1,7 x 1,7 m, propusta promjera 1,5 m i rešetke na zaobalnoj strani. Čelični dijelovi konstrukcije stare ustave (zapornica, ograde, mehanizam za podizanje zapornica, rešetke, pristupna rampa), uklanjaju se ručno te se utovaraju u kamione i odvoze na adekvatno zbrinjavanje. Armirano betonski elementi stare ustave (gornja ploča, stupovi, temelj, donja ploča kanala, krilni zidovi) uklanjaju se bagerom - hidrauličkim čekićem. U postupku uklanjanja armirano betonskog i betonskog dijela postojeće ustave, potrebno je obratiti posebnu pozornost na to da se neošteti postojeća cijev propusta. Nastali otpad potrebno je utovariti u kamione te odvesti na pripadajuću deponiju otpadnog građevinskog materijala. Također je potrebno betonske elemente (kamen u betonu) ulazne građevine i ispusta ukloniti, utovariti i odvesti na pripadajuću deponiju.





I

D T

OSIJEK





I

D T

OSIJEK

2.2.5. CIPP METODA

CIPP (cured-in-place-pipe) metoda sanacije cijevi postojeće ustave Podunavlje, podrazumijeva rekonstrukciju instaliranjem fleksibilne, poliesterskom smolom impregnirane cijevi, koja se uslijed instalacijskog tlaka oblikuje po originalnom cjevovodu. Smola se polimerizira korištenjem specijalno dizajnirane jedinice za proizvodnju i kontrolu tople vode pod hidrostatičkim tlakom ili tlakom pare unutar cijevi. Instalirana CIPP cijev će biti neprekidna između dva kraja cjevovoda postojeće ustave, bez spojeva i pričvršćena uz postojeću cijev bez mogućnosti pomicanja.

Cjelokupni postupak se sastoji od nekoliko faza:

visokotlačnog čišćenja i inspekcije kanalizacije radi utvrđivanja postojećeg stanja,

dimenzioniranja fleksibilne cijevi (liner),

vakuumske impregnacije fleksibilne cijevi,

invertiranja fleksibilne cijevi u postojeću cijev,

otvrdnjavanja fleksibilne cijevi

inspekcija sanirane cijevi,

cijev DN1500 obnova CIPP metodom

Referentni dokumenti Svi navedeni radovi se izvode sukladno slijedećim standardima Američke udruge za ispitivanje i materijale, kao što su: ASTM F1216 (Obnavljanje postojećih cjevovoda i vodova inverzijom i stvrdnjavanjem cijevi impregnirane smolom), ASTM F1743 (Obnavljanje postojećih cjevovoda i vodova pomoću instalacije uvlačenjem cijevi CIPP s termoregulirajućom smolom), ASTM D5813 (CIPP kanalizacijske cijevi pomoću termoregulirajuće smole), ASTM D790 (Ispitne metode za svojstva savitljivosti nepojačanih i pojačanih plastika i elektro-izoliranih materijala), i D2990 (Puzanje materijala kod naprezanja, stlačivanja i savijanja i slamanje kod puzanja plastika), te na europsku normu EN 13566-4:2003 Plastični cijevni sustavi za obnavljanje podzemnih netlačnih mreža za odvodnju i kanalizaciju - 4. dio: Obnavljanje nanošenjem strukturiranih duromernih slojeva na terenu (EN 13566-4:2002).





I

D T

OSIJEK

Dokumenti koje će Izvođač isporučiti Investitoru po završetku radova:

Izvještaj o ispitivanju nepropusnosti nakon sanacije od strane akreditiranog laboratorija po normi ISO 17025 za ispitivanje vodonepropusnosti sukladno metodi iz standarda EN1610:2002

Izvještaj o vizualnom pregledu nakon sanacije (CCTV)

Nacrt izvedenog stanja (as-built) u ACAD formatu ili tome kompatibilnom

MATERIJALI Za ispitivanje materijala potrebno je primjenjivati metode ispitivanja propisane važećim standardom.

Materijal cijevi Norma

PVC HRN EN 1401-1:2009; HRN EN ISO 1452-1:2010

PE HRN EN 12666-1:2005

PP HRN EN 1852-1:2009; HRN EN 14758-1:2009

Strukturirane cijevi (PVC, PE, PP) HRN EN 13476-1:2007; HRN EN 13476-3:2009

GRP HRN EN 14364:2013

CIPP cijevi CIPP cijev se sastoji od jednog ili više slojeva upijajućeg netkanog filca i konstruirana je tako da podnese instalacijske tlakove, da ima dovoljnu čvrstoću da premosti dio cjevovoda koji nedostaje i da se rastegne kod neispravnih dionica cjevovoda.

Slika –priprema gipke cijevi u pogonu Impregnirana cijev će imati relativno jednoličnu debljinu, koja će, kad je stlačena na instalacijskim tlakovima, biti jednaka ili će premašiti proračunatu minimalnu projektnu debljinu. Cijev će biti proizvedena u takvoj veličini da, kad je montirana, čvrsto priliježe uz unutrašnji obujam i duljinu originalnog cjevovoda. Cijev će biti homogena po čitavoj debljini stjenke i neće sadržavati nikakve posredne ili hermetizirane elastomerne slojeve.





I

D T

OSIJEK

Smola Sustav smola će biti poliester, koji uključuje sve potrebne katalizatore, inicijatore ili elemente učvršćivanja, koji kad se stvrdnu unutar cijevi stvaraju kombinaciju koja zadovoljava sve zahtjeve za fizikalna svojstva iz EN 13566-4:2003 Plastični cijevni sustavi za obnavljanje podzemnih netlačnih mreža za odvodnju i kanalizaciju - 4. dio: Obnavljanje nanošenjem strukturiranih duromernih slojeva na terenu. Izvođač će isporučiti sve materijale potrebne za izvođenje radova. Minimalne vrijednosti fizikalnih svojstava CIPP cijevi: Svojstvo Metoda ispitivanja Minimalna vrijednost Modul elastičnosti EN 13566-4:2003 1500 N/mm² Naprezanje savijanja EN 13566-4:2003 25 N/mm²

Svojstvo Metoda ispitivanja Minimalna vrijednost

Modul elastičnosti EN 13566-4:2003 1500 N/mm²

Naprezanje savijanja EN 13566-4:2003 25 N/mm²

INSTALIRANJE ( pripremni radovi ) Prije instalacije iz cijevi moraju biti uklonjene sve nečistoće, naslage i prepreke, te iste moraju biti odmašćene. Čišćenje se vrši kombiniranim strojevima za hidrodinamičko visokotlačno vodeno pranje sa reciklažom vode za čišćenje. Za uklanjanje korijenja koje prodiru u cijevi potrebno je koristiti rotirajuće mlaznice sa lancima i sl. Naslage i prepreke kao npr. naslage betona, odlomljenih dijelova cijevi, ostaci građevinskih čelika od armatura, potrebno je ukloniti upotrebom specijalnog robota - glodalice za rad u cjevovodima. Čistoća i prohodnost cjevovoda prije sanacije CIPP metodom provjerava se CCTV video inspekcijom. CCTV video inspekciju prije instalacije će izvoditi osposobljeno osoblje s iskustvom u lociranju lomova, naslaga i priključaka kao i svih nedostataka koji mogu spriječiti pravilnu instalaciju. Dostava impregnirane CIPP cijevi na mjesto instalacije vrši se mobilnom jedinicom za hlađenje kojom se osigurava održavanje nepromijenjenih uvjeta u vremenu od impregnacije do instalacije, kao garancija uspješnosti ukupnog posla instalacije cjevovoda. Ugradnja CIPP cijevi Impregnirana CIPP cijev se postavlja u cjevovod koristeći metodu inverzije. Instalacija inverzijom izvodi se pomoću specijalne instalacijske CHIP jedinice ili tornja i specijalnih instalacijskih prstena i naprava. Kontrola postupka instalacije vrši se CCTV inspekcijskom opremom u „S“ izvedbi. Specijalni mjerači temperature trebaju biti postavljeni između stare cijevi i izvrnutog položaja impregnirane cijevi da bi pratili temperature za vrijeme postupka sanacije i procesa polimerizacije





I

D T

OSIJEK

CCTV VIDEO INSPEKCIJA I ISPITIVANJE VODONEPROPUSNOSTI Nakon sanacije CIPP metodom potrebno je izvršiti CCTV video inspekciju i ispitivanje vodonepropusnosti s ciljem da se utvrdi stanje cijevi nakon sanacije. CCTV video inspekcija se vrši specijalnim samohodnim robot kamera u S-izvedbi (protu-eksplozivnoj) sukladno HRN EN 13508:2. Ispitivanje vodonepropusnosti sanirane cijevi vrši se prema normi HRN EN 1610:2002 metodom ispitivanja zrakom ili vodom. Ispitivanje vodonepropusnosti obavlja za to ovlašteni ispitni laboratorij koji ima važeću Potvrdu o akreditaciji prema EN ISO/IEC 17025:2007 za ispitivanje nepropusnosti kanalizacija, cjevovoda i vodnih građevina izdanu od ovlaštene akreditacijske agencije.





I

D T

OSIJEK

2.2.6. MIKROTUNELIRANJE

Mikrotuneliranje (eng. Microtunneling) je tehnologija koja namijenjena za izradu manjih tunela. Radi se o gradnji cjevovoda većeg promjera (od 150 do 3 800 mm i više), a također i većih duljina, koje u određenim uvjetima mogu premašiti čak i nekoliko kilometara. Najvažnija razlika između gradnje tunela i mikrotuneliranja jest u tome što se kod postupka mikrotuneliranja koriste strojevi na daljinsko upravljanje (MTBM – Micro Tunneling Boring Machine) koji služe potiskivanju cijevi u horizontalnom smjeru (eng. Pipe Jack ing.)

U postupku mikrotuneliranja cijev namijenjena ugradnji spušta se u samu rupu te se pomoću MTBM stroja potiskuje u bušotinu takozvanim »Pipe jacking« sistemom koji se temelji na korištenju posebnih potisnih cijevi (eng. Pipe jacking pipes). To su cijevi različitih proizvođača kod kojih je zagarantirana otpornost na predviđene potisne sile stroja, a osim toga omogućavaju i međusobno spajanje bez ispupčenja na spojenim dijelovima. Preporučljiva je upotreba potisnih cijevi od poliestera, armiranog betona ili keramike.

Desnu stranu nasipa rušimo i proširujemo radi bržeg protoka.

Ustava će se izvoditi bušenjem ili tkz. mikrotuneliranjem cijevi kroz nasip. Radovi će se izvoditi 6 m osne udaljenosti paralelno sa postojećom ustavom.





I

D T

OSIJEK

Shema mikrotuneliranja iz koje je vidljivo iz kojih se dijelova sastoji oprema:

1. U startno okno (jamu) se spušta oprema za bušenje 2. Oprema se namješta po pravcu i visini 3. Na mjestu početka bušenja postavlja se brtveni prsten kako bi se osigurala vodotijesnost

spoja AB zida i cijevi za utiskivanje 4. Započinje bušenje u osi budućeg cjevovoda 5. Nakon bušenja određene duljine u okno se spušta cijev i utiskuje u tunel 6. Postupak se ponavlja uz kontrolu pravca i visine pomoću lasera u startnom oknu (jami) 7. Istiskuje se bentonit koji se dodaje pomoću pumpi kako bi se smanjilo trenje između

cijevi ( višak se obrađuje u separatoru koji se nalazi na razini terena ) 8. U ciljnom oknu (jami) se također postavlja brtveni prsten na mjestu izlaza cijevi 9. Nakon probijanja zida prihvaća se oprema za bušenje i vadi na površinu

Pod mikrotunelogradnjom podrazumjevaju se radovi na podzemnoj ugradnji predgotovljenih cijevi različite geometrije poprečnog presjeka, pri čemu se cijevi instaliraju pomoću stroja za mikrotuneliranje uz hidrauličko podupiranje iz startne jame. Gradilište se uobičajeno sastoji od startne i izlazne jame između kojih se pomoću specijalnih strojeva utiskuju cijevi koje će konačno činiti radni ili zaštitni cjevovod uz mogućnost formiranja i minimalnih radijusa nivelete. Pri tome se cijevi ugrađuju tako da je trasa u pravcu ili zakrivljena s ravnim, nagnutim ili zakrivljenim gradijentom. Cijevi koje su specijalno napravljene da bi izdržale sile tijekom instalacije, stvaraju konačan cjevovod nakon što se ukloni iskopana zemlja. Ovisno o korištenom materijalu i načinu spajanja, cijevi se međusobno spajaju kruto ili pomično. Kako bi se postigao najbolji mogući rezultat, važno je provesti detaljna preliminarna istraživanja da bi se točno odredilo sljedeće:

Geotehnička istraživanja

Nivo podzemne vode

Popis komunalnih instalacija i bilo kojih drugih podzemnih zapreka

Položaj i veličina startne i ciljne jame

Soba operatera Seperator

Ciljno okno

Ciljnik

Disk za bušenje

Energetsko postrojenje

Agregat

Glava za bušenje

Crpka za punjene

Oprema za potiskivanje

Produktna cijev

Startno okno

Crpka za pražnjenje

Laser

Oprema za upravljanje

Odvodni cjevovod

Laserska zraka Mlazni ventil

Vodilice Dovodni cjevovod

Obilazni ventil

Produktne cijevi u pripremi

Dizalica za transport cijevi





I

D T

OSIJEK

U slučaju mikrotuneliranja kroz nasip Dunav - Drava u svrhu izrade novog cijevnog propusta promjera 2,0m, nije potrebna izgradnja starnog i ciljnog okna zbog specifičnosti gradilišta. Umjesto startnog okna izvest će se startni plato sa čelično - betonskim uporištem za preuzimanje sile utiskivanja do maksimalnih 4700 kN. Ispred stroja za mikrotuneliranje zabit će se talpe uz sam rub budućeg temelja ustave. Talpe će se izrezati na potrebnoj visini nakon izrade bloka od mlazno injektiranih stupnjaka. Izrezivanje talpi za prolaz bušeće glave stroja za mikrotuneliranje izvršit će se i na ciljnoj strani nasipa. Mikrotuneliranje se vrši na način da se na bušeću glavu pričvrsti prva specijalno izrađena poliesterska cijev. Primjenjene cijevi biti će poliesterske GRP cijevi DN =2047 mm, PN 2 bara, SN 32000, Fmax= 6500 kN, dužine 2950mm proizvedene prema standardu ISO 25780, a spojnice će biti sa brtvom od EPDM-a. Važno je napomenuti da svaka treća cijev biti će opremljena niplama za ubrizgavanje bentonita.za smanjivanje trenja između zemljanog materijala tijela nasipa i cijevi. Utiskivaje cijevi potrebno je vršiti prema ATV-A 125 i DIN18319 metodi mikrotunelogradnje. Injektiranje bentonitne suspenziije vrši se na 20bara, a načelni omjer suspenzije predviđa 1400kg cementa uz 10% bentonita od masenog udjela cementa.

Detaljnu razradu procesa mikrotuneliranja izraditi će Izvođač uz prilagodbu svojoj tehnologiji.

Nakod izvođenja svih radova, potrebno je izvršiti ispitivanje cjevovoda na vodonepropusnost prema normi HRN EN 1610:2002. Završni pregled usporeduje odradeni i dokumentirani rad sa zahtjevima i opisom Izvođača i Nadzornog inženjera. Završni pregled treba uvijek napraviti, kako bi se potvrdilo da je posao završen u skladu s dogovorenim odrednicama. Pri završetku metode mikrotuneliranja, Izvođač daje Investitoru cjevovoda dokumentaciju o kvaliteti napravljenog rada u vidu prikupljene dokumentacije – knjige kvalitete.





I

D T

OSIJEK

2.2.7. ZEMLJANI RADOVI

Izvođač je dužan obavljati (osiguravati) tekuću kontrolu mjera i nagiba, evidenciju kategorija materijala u iskopima, kvalitet materijala nasipa te dokaze o ispravnosti treba podnijeti nadzornom inženjeru. Sve gotove površine iskopa i nasipa moraju biti prema projektu ili zahtjevu nadzornog inženjera sa zahtjevanim uzdužnim padovima, poprečnim nagibima i zadovoljavajućim ravnostima. Ako radovi nisu kvalitetni, nadzorni će inženjer obustaviti radove i zahtjevati da se nedostatci poprave o trošku Izvođača. Prije početka zemljanih radova, Izvođač je dužan očistiti teren, iskolčiti građevinu, te zajedno s predstavnikom Investitora - nadzornim inženjerom, snimiti postojeće stanje - visinske kote cjelokupnog terena u svim pravcima. Te kote treba evidentirati i unijeti u građevinsku knjigu jer će iste služiti za obračun nakon iskopa zemlje. Sve iskope zemlje izvršiti točno prema projektima i opisima u pojedinim stavkama. Ugrađivanje i zbijanje materijala u nasipe je od presudnog značaja za sigurnost i trajnost objekta. Ako Izvođač svojim nestručnim ili nesolidnim radom ili nekim drugim svojim postupkom nanese štetu odnosno ugrozi stabilnost objekta, dužan je istu štetu nadoknaditi. Distribucijski objekti - prokopavanje nasipa Za potrebe izvođenja radova na rekonstrukciji prokopanih nasipa za izgradnju distribucijskih objekata, određeni su tehnički uvjeti u kojima su dane smjernice za istraživanje materijala iz nasipa, za način ugradnje materijala, te upute za provođenje kontrolnih i tekućih ispitivanja tijekom izvođenja radova. Prema projektnom zadatku materijal iz postojećeg nasipa će biti ponovno ugrađen u tijelo nasipa. U tu svrhu potrebno je izvršiti prethodna laboratorijska ispitivanja u cilju određivanja optimalne vlažnosti, te definirati kontrolna i tekuća ispitivanja koja je potrebno obavljati tijekom izvođenja radova. Većina iskopa zemljanog materijala na distribucijskim objektima te na izradi proširenja dovodno i odvodnog kanala ustave Podunavlje izvšit će se strojno. Ručni iskop predviđen je na mjestima iskopa stepenastog zasjeka ispod armirano betonskih poprečnih greda te na mjestima dodatnog iskopa temelja. Stepenasti zasjek biti će visine d0 0,8 a dužine od 0,8 do 1,2 m. Profiliranje horizontalnog dijela zasjeka potrebno je profilirati sa padom od 4% radi odvodnje oborinskih voda. Na dno iskopa kod distribucijskih građevina se polaže GRP cijev. Dno iskopa nije potrebno posebno tretirati, jer se očekuje da se nalazi u idealnim uvjetima. U slučaju da podloga nije adekvatna, a što je potrebno odrediti na licu mjesta, potrebno je izvršiti sanaciju dna iskopa. S obzirom na veći stupanj konsolidiranosti temeljenog tla, nakon završetka izgradnje nasipa ne očekuju se veća diferencijalna slijeganja temeljnog tla ispod GRP cijevi. Istraživanje materijala U svrhu određivanja optimalne vlažnosti materijala iz nasipa, potrebno je izvršiti prethodna laboratorijska ispitivanja.

Iz iskopanog materijala potrebno je uzeti poremećene uzorke. Broj uzoraka odabrati u odnosu na volumen materijala koji se ugrađuje u nasipe. Laboratorijska ispitivanja potrebno je izvesti u laboratoriju akreditiranom prema zahtjevima norme HRN EN ISO/IEC 17025:2007. Na prethodno pripremljenim uzorcima tla izvesti modificirani Proctor-ov pokus, te odrediti optimalnu vlažnost.





I

D T

OSIJEK

Tehnički uvjeti ugradnje materijala Ugradnju materijala u nasip potrebno je vršiti prema smjernicama iz Općih Tehničkih Uvjeta za radove u vodnom gospodarstvu, točka 4.1.1.2. Materijal treba ugraditi na način da se zbijanjem postigne 95% zbijenosti standardnog Proctora, uz uvjet da 100% svih rezultata zadovoljava kriterij. Tolerantne granice zbijenosti i optimalne vlage mogu biti ±2%. Prije početka ugradnje materijala potrebno je izvršiti probno zbijanje s opremom koju će Izvoditelj radova koristiti tijekom ugradnje materijala. Na temelju rezultata probnog zbijanja, odredit će se debljina slojeva, broj prijelaza, gornja i donja granica vlažnosti materijala i dopušteni raspon vrijednosti prostorne mase koja će se postići zbijanjem. Probno zbijanje će se podijeliti u nekoliko traka, u kojima će se ugrađivati materijal s različitim sadržajem vlage. Zbijanje se vrši pomoću ježeva standardne težine. Broj prijelaza ježa za svaku traku je različit, tj. 4, 6, 8, 10 itd. prijelaza. Nakon ispitivanja uzoraka, nasipavaju se slojevi materijala različitih debljina (20, 25 i 30 cm) u cilju određivanja konačne debljine sloja. Debljina neuvaljanog sloja ovisit će o tipu ježa i visini bodlja. Razgrnuti rahli materijal mora biti jednolike debljine na cijeloj površini koja se zbija. Ježevi se moraju kretati jednolikom brzinom preko sloja koji se zbija. Broj prijelaza ovisi o rezultatima ispitivanja probnog zbijanja. Pojedine usporedne trake zbijanja moraju se preklapati za 50 cm. Kada se tijekom dana očekuje kiša nadzorni inženjer može prema potrebi odrediti obustavljanje daljnjeg nasipavanja. Tada treba isplanirati i uvaljati gornju površinu sloja laganim glatkim valjkom tako da površina sloja bude u nagibu prema nizvodnoj strani, bez mogućnosti skupljanja oborinske vode. Prije nasipavanja novog sloja potrebno je ovako zaglađenu površinu ohrapaviti ježevima radi postizanja što bolje veze među zbijenim slojevima. Izvoditelj će odrediti stručnu osobu odgovornu za kvalitetu nasipavanja. Odgovorna osoba Izvoditelja rukovodi izvođenjem svih radova, kontrolira pravilno razastiranje materijala u horizontalnim slojevima propisane debljine, broj prijelaza ježeva kao i sve ostalo potrebno za postizavanje tražene kvalitete rada. Odgovorna osoba Izvoditelja provodit će na gradilištu sva potrebna naređenja koja nadzorni inženjeri budu davali u cilju postizanja kvalitete radova. Za cijelo vrijeme ugrađivanja i zbijanja uzimat će se po nalogu nadzornog inženjera potreban broj kontrolnih uzoraka nakon dovršenja zbijanja iz tek uvaljanog i prethodnog sloja. Na uzorcima će se laboratorijskim ispitivanjem odrediti vlažnost i prostorna masa ugrađenih slojeva. Prosjek i najniža vrijednost rezultata svih uzoraka uzetih iz istog sloja mjerodavni su za ocjenu kvalitete i tehnički prijem sloja. Nasipavanje sljedećeg sloja može započeti tek nakon što nadzorni inženjer pregleda izvršeni rad i izuzme uzorke. Na bazi rezultata probnog valjanja može nadzorni inženjer promijeniti traženu prosječnu i minimalnu prostornu masu ugrađenog materijala i odrediti nove granice vlažnosti materijala pri ugradbi. Nasipavanje se mora izvoditi tako da slojevi u uzdužnom smjeru budu što više horizontalni te da se izbjegnu nagli visinski prijelazi među slojevima različite visine, s nagibom pod kojim se još može provesti propisno zbijanje.

Kontrola i tekuća ispitivanja ugrađenog materijala Kontrola kvalitete ugrađenog materijala i njegova zbijanja izvodi se kontrolnim ispitivanjima na terenu. Kontrolna ispitivanja se moraju provesti u svakom sloju. Prema ovim tehničkim uvjetima određuje se minimalna kvaliteta i minimalna kontrolna ispitivanja nasipa kako sijedi:

stupanj zbijenosti prema standardnom Proctoru (95%), te modul stišljivosti kružnom pločom (Ms>20MPa) - HRN B.B1.046/68 određivanje modula zbijenosti pločom

Kontrolira se na svakih 500m2 ugrađenog materijala ili manje. Unutar ovih ispitivanja potrebno je provoditi i ispitivanja vlažnosti i zapreminske težine tla. Dopušta se da u pet uzastopnih ispitivanja jedan pokus ne zadovoljava. Takav jedan rezultat koji ne zadovoljava ne smije biti manji od 3% od minimalne zadane vrijednosti stupnja zbijenosti. U pet uzastopnih ispitivanja vlažnost smije odstupati u svega dva pokusa i to za najviše 2% od zadanih granica. Ako se stupanj zbijenosti kontrolira prema modificiranom Proctoru tada vrijede isti kriteriji kontrole kvalitete kakvi su navedeni i za standardni Proctor.





I

D T

OSIJEK

U svrhu sprečavanja tečenja vode na kontaktu GRP cijevi i nasutog zemljanog materijala iz prethodno uklonjenog dijela i tijela nasipa između lokacije ''Četverokut'' i kazeta ribnjaka, izvršit će se oblaganje cijevi bentonitnim tepihom. Bentonitni tepih je geokompozitni materijal sastavljen od dva sloj geotekstila sa slojem montmorolitne bubrive gline. Do bubrenja dolazi u vlažnoj sredini. Oblaganje bentonitnim tepihom po vanjskom obodu GRP cijevi izvršit će se na dva mjesta prema nacrtima u Poglavlju 4. Posebnu pažnju potrebno je obratiti na bočno zbijanje zemljanog materijala oko GRP cijevi. Odvoz materijala Kod obračuna dovoza odnosno odvoza zemljanog materijala koji se koristi u izgradnji nasipa

odnosno zatrpavanja ustave, cijenom po jedinici mjere - m³ treba obuhvatiti i koeficijent

rastresitosti dotične kategorije zemljišta, jer se ta stavka obračunava također prema m³ sraslog terena, a ne u rastresitom stanju. Iskop humusa Humus je zemljani materijal u površinskom sloju od 10-30cm koji sadržava sitno korjenje i druge organske tvari, te travu na površini, koji je neprikladan za ugradnju u zemljane građevine (nasipe) ili kao podloga građevina ( nasipa). Na terenu humus se identificira vizualno prema boji, sadržaju sitnog korjenja i drugih organskih tvari, te prema mirisu. Terenska identifikacija potvrđuje se laboratoriskim ispitivanjem sadržaja organskih tvari po normi HRN.U.B1.024. Prema Općim tehničkim uvjetima humusom se smatra površinski sloj tla koji sadržava više od 10% organskih tvari. Humus će se odstraniti sa površina postojećih nasipa samo u zoni obuhvata. Za ustavi Podunavlje skidanje humusa se predviđa na i na području obuhvaćenog zagatnom stijenom tj radnog platoa. U slučaju distribucijskih građevina, skida se sloj sa površine koja je obuhvaćena širokim iskopom. Humus sa postojećih nasipa se privremeno deponira na više manjih deponija. Iskop humusa predviđen je strojno, a predviđa se ponovna ugradnja iskopanog za humusiranje dijela novoprojektiranog nasipa pa on može imati od površinske vegetacije samo travu, a šiblje i ostalo raslinje bit će odstranjeno. Odlagalište humusa mora biti izvan gabarita budućeg nasipa uređeno tako da odloženi materijal bude što je moguće bolje zaštićen od utjecaja atmosferilija i erozija, da mu se sačuvaju biološka svojstva, te odvodnja bude djelotvorna. zaštita pokosa humusom i travom Nasipe na kojima su izvršeni prokopi (distribucijske građevine) te na mjestu gdje su vršeni zemljani radovi za sanaciju postojeće ustave i izgradnju nove, zaštiti ćemo od erozije prekrivanjem slojem humusa (humusiranje), na koji zasijavamo travu. Koristimo humus koji smo uklonili sa površina nasipa i površina pozajmišta materijala za izradu nasipa. Humusni se materijal nanosi na površinu u sloju debljine 10 cm kao nadvišenje od projektirane kote nasipa. Nanašanje humusa vrši se odozdo prema gore. Ako je podloga jako suha potrebno ju je navlažiti. Nanijeti humus treba planirati, a potom se lagano nabija lakim nabijačima, lopatama i sličnim sredstvima. Na uređenu podlogu od humusa sije se trava. Trava mora biti u skladu s vrstom tla i s vlažnošću koja se očekuje. Treba odabrati vrstu trave koja se uklapa u krajolik koja će sigurno uspjevati. Količina sjemena ne smije biti manja od 5 g po m2 zasijane površine. Travu treba održavati dok nebude sposobna za samostalni rast. Izvoditelj snosi svu odgovornost za kakvoću materijala, za pravilno izvođenje svih radova nasipanja i razastiranja materijala i za sve ostalo što je potrebno da bi se postigla tražena kakvoća rada.





I

D T

OSIJEK

2.2.8. TESARSKI RADOVI

Materijal potreban za izvedbu tesarskih radova: daske, gredice, letve, čavli, žica i ostali materijal, mora biti dostavljen tesarima sa najveće udaljenosti 30,00 m od mjesta ugradnje. Oplata mora biti izrađena prema mjerama označenim u nacrtima za dijelove koji se betoniraju, i to sa svim potrebnim podupiračima. Izrađena oplata mora biti sposobna za preuzimanje predviđenih opterećenja, mora biti stabilna, otporna, ukrućena i dovoljno poduprta, tako da ne može doći izvijanja, niti popuštanja iste u bilo kojem smjeru. Unutrašnja površina oplate mora biti ravna, bilo da su površine horizontalne, vertikalne ili kose. Nastavak pojedinih dasaka oplate mora biti u ravnini, tako da nakon skidanje iste vidljive površine konstrukcije budu ravne sa oštrim rubovima.

Prilikom skidanja oplate, a nakon dovršetka građevine, treba sa konstrukcije odstraniti oplatu sa svim elementima, te sortirati građu na određenim mjestima na udaljenosti do 20,00 m od građevine. Nakon korištenja, oplatu treba očistiti od eventualnih ostataka betona, izvaditi preostale čavle, te sortirati i složiti prema dimenzijama, tako da bi se mogla ponovno upotrijebiti.

Oplata u pogledu kakvoće mora odgovarati slijedećim normama: HRN U.C9.400 - tehnički uvjeti za drvene oplate i skele, HRN D.B1.025 – oblo tehničko drvo i građa za skele, HRN D.C1.041 – rezana građa jele, smrče, te mora odgovarati normativima.

HN normativi za materijale: HN C.C1. 021-041 - rezana građa HN D.B7. 020 - tesana građa HN D.A1. 021 - vrata drvena HN M.B4. 020-100 - čavli HNG.D9. 220 - čavli za pištolj HN C.C5. 043 - šperploča Ove radove izvesti od zdrave i suhe piljene građe (jelove,borove i si.), a prema opisu dotične stavke u troškovniku. Za vrijeme izvođenja radova, ovisno o gotovosti pojedine vrste rada, potrebno je obaviti određena ispitivanja i kontrole kvalitete obavljenog rada, pogotovo kada je određena kvaliteta preduvjet da se ostali radovi mogu kvalitetno obaviti, a naknadno ispravljanje nepravilnosti u građenju ili loša kvaliteta radova nije dozvoljena zbog slijeda pojedinih vrsta radova. Ispitivanje i kontrola kvalitete pojedinih vrsta radova potrebno je obaviti kako bi se u potpunosti osigurala projektom predviđena kvaliteta radova i ugrađenih materijala, te ispravnost i sigurnost građevine, kako glede njegove tehničke ispravnosti, tako i glede njegove funkcionalnosti. O svim obavljenim ispitivanjima i kontrolama potrebno je voditi dokumentaciju koju je izvođač dužan dati na uvid komisiji za tehnički pregled.

2.2.9. BETONSKI/ARMIRANO BETONSKI RADOVI

Betonski i armirano betonski radovi detaljno su opisani u Mapa 2 Planovi oplate i armature





I

D T

OSIJEK

2.2.10. ČELIČNA KONSTRUKCIJA

Prilikom izvođenja montažerskih radova na čeličnoj konstrukciji, a u cilju kontrole i osiguranja kakvoće, potrebno se pridržavati općih uvjeta montaže čelične konstrukcije zapornica, čelične pristupne rampe i zaštitnih ograda. Sve montažne radove povjeriti jednom, za te radove ovlaštenom Izvođaču, opremljenom sa svom potrebnom opremom, mehanizacijom, priborom, napravama i potrošnim materijalom. Radovi se moraju obavljati pod stručnim nadzorom nadzornog inženjera. Opći uvjeti izrade i montaže instalacija i opreme Sve radove treba izvesti prema opisu troškovnika, specifikacijama i detaljnim radioničkim nacrtima, uvažavajući odredbe važećih standarda, uz obvezu izvedbe kvalitetnog proizvoda. Izvođač je obavezan pridržavati se uputa projektanta u svim pitanjima koja se odnose na izbor i obradu materijala. Ukoliko opis pojedine stavke nije dovoljno jasan, mjerodavna je samo uputa i tumačenje projektanta. Ako izvođač sumnja u valjanost ili kvalitetu projektiranog rješenja, materijala i/ili opreme i drži da za takovu izvedbu ne bi mogao preuzeti odgovornost, dužan je o tome obavijestiti projektanta s obrazloženjem i pratećom tehničkom dokumentacijom. Konačnu odluku donosi projektant u suglasnosti s nadzornim inženjerom Investitora, nakon proučenog prijedloga proizvođača. Materijal za izradu Izvođač je obavezan svu opremu izraditi od kvalitetnog lako zavarljivog materijala, s kemijskim i mehaničkim svojstvima garantiranima po isporučitelju materijala. Zavarivanje Zavarivači moraju biti atestirani i kontrolirani za vrijeme rada. Nakon izvršenih radova na zavarivanju potrebno je ispitati zavare. Svi zavari moraju biti čisti i do korijena zavareni (sučeoni). Ne smiju imati ni ucijepe ni zareze i ne smiju biti tanji od debljine osnovnog meterijala.

Zavarivanje se ne smije obavljati kod temperatura nižih od 0C. Zavarivanje se obavlja višeslojno elektrodama u skladu s važećim propima. Cijevi moraju biti s obje strane meterijala zavarene sa najmanjim koeficijentom zavara 0,8. U grafičkom dijelu tehničke dokumentacije su definirana mjesta i elementi koje treba zavarivati. Za crne materijale može se primijeniti elektrolučno i plinsko zavarivanje što zavisi uglavnom od debljine stjenke. Sučelne bridove limova koji se zavaruju treba dovesti na propisani oblik prikazan u tablici br. 1 mehaničkim sredstvima kao što su blanjanje, glodanje i brušenje. Autogeno ili elektrolučno isijecanje dopušteno je samo kao prethodna operacija za prije navedene obrade, kroz koje se ivice trebaju poravnati na propisani oblik. Pripreme bridove za sva kutna zavarivanja treba izvoditi prema tablici br. 2. Bridove i limove treba oblikovati kroz postupke propisane za sučelne bridove. Bridovi površina koje se zavaruju trebaju biti od zdravog metala bez vidljivih oštećenja nastalih uslijed sječenja do min. 50 mm od ivice zavara. Na istoj udaljenosti od ivice, površine limova trebaju biti očišćene od svih ljuski, ulja, parafina, masti, boje, vlage ili bilo kakvih drugih nečistoća





I

D T

OSIJEK

Postupak zavarivanja Tehnologiju postupaka zavarivanja u zavisnosti od odabranog materijala i zahtijevanih karakteristika zavara propisuje Izvođač. Ocjenu o potrebi pred grijanja i ozarivanja izratka donosi Izvođač u zavisnosti od očekivanih mogućih deformacija i "uvjeta" definiranih tolerancija mjera i oblika izratka. Zavar mora biti u potpunosti provaren, bez prskotina, većih nemetalnih uključaka i drugih nedopuštenih grešaka.





I

D T

OSIJEK

Kvaliteta zavara treba odgovarati uvjetima za klasu C prema HRN EN ISO 5817. Provjera kvalitete zavarivanja Vizualnu kontrolu u smislu otkrivanja grešaka treba provesti na svim zavarenim konstrukcijama u opsegu od 100 % varova. Za ocjenu prihvatljivosti zavarenih spojeva mjerodavna je HRN EN ISO 5817 klasa kvalitete C. Dokazi o provjeri kvalitete zavara

Za sve zavarene konstrukcije Izvođač treba isporučiti:

certifikate osnovnog materijala,

certifikate upotrjebljenih elektroda,

certifikate zavarivača koji su izvodili zavarivanje,

izvještaj o izvršenim popravcima. Montaža Montažu može izvoditi samo stručni kadar tvrtke sa iskustvom u tim poslovima. Sve ugradbene materijale potrebno je detaljno pregledati prije ugradbe, svi čelični profili, limovi i vijci moraju prije montaže biti pregledani, a sve iz razloga uočavanja eventulnih poroznih mjesta. Sva eventualna oštećenja moraju biti kvalitetno zaštićena i popravljena. Prije izvedbe spoja očistiti plohu, očistiti vijke, zaštititi, te nauljiti. Nakon postave, vijke na križni preskok jednolično zategnuti. Pri preuzimanju gotovih elemenata od proizvođača provjeru kvalitete vršiti u svemu prema standardima kojima navedeni materijal mora odgovarati prema projektnoj dokumentaciji. Dimenzionalnu kontrolu svih konstrukcija treba provoditi u skladu s navedenim tolerancijama mjera i oblika. Sve razlike u izmjerama veće od toleriranih treba svesti u dopuštene granice. Montaža opreme izvodi se na temelju plana montaže kojeg treba izraditi Izvođač, te ga na vrijeme (prije početka montaže) predati Investitoru. Potrebno je provjeriti lokaciju i njenu prikladnost za izvođenje radova na montaži, budući da se neki dijelovi neće moći niti ugraditi ako se ne bude poštovao redoslijed montaže, usklađen s aktivnostima na završetku građevinskog dijela. Povoljno je da se svi radovi na montaži izvode u graničnim vrijednostima temperatura za izvođenje montažnih radova, odnosno u području 5 – 28°C. Zaštita opreme antikorozijskim premazima

Priprema površine Prije nanošenja antikorozivnih premaza ili obloga sve površine koje se zaštićuju treba temeljito očistiti od mehaničkih nečistoća, masti i korozije. Čišćenje se provodi kroz postupke odmašćivanja i pjeskarenja. Ukoliko pjeskarenje tehnički nije moguće primijeniti, alternativno se površine mogu čistiti sa čeličnim četkama. Odmašćivanje površina koje su prilikom proizvodnje ili transporta zamašćene, vrši se s pogodnim rastvaračima. Provedbu odmašćivanja povjeriti specijaliziranoj tvrtki ovlaštenoj za rad s kemijskim rastvaračima jer su isti često s toksičnim ili kancerogenim svojstvima. Rastvarač se nanosi četkama ili krpama uz intenzivno trljanje. Postupak se ponavlja sve dok se masnoće potpuno ne rastvore i otklone. Nakon toga površine treba izbrisati sa čistim pamučnim krpama.





I

D T

OSIJEK

Pjeskarenje (ako se primjeni) se provodi sa specijalnim uređajima sa komprimiranim zrakom uz upotrebu takvog materijala za pjeskarenje koji efikasno otklanja sve nečistoće i koroziju. Pri pjeskarenju mlaznicu uređaja treba držati pod kutom od 45º i na udaljenosti od 50 cm u odnosu na pjeskarenju površinu. Pri potrebi pjeskarenje se ponavlja sve dok se ne dobiju fine ravnomjerno hrapave i vrlo ciste površine. Po završenom pjeskarenju, odnosno prije nanošenja premaza, pjeskarene površine treba propuhati sa filtriranim čistim zrakom, a potom u što je moguće kraćem roku premazati s osnovnim premazom.

Pripremu površina kroz čišćenje sa čeličnim četkama treba vršiti sve do metalnog sjaja. Ovaj način pripreme provodi se u pravilu samo tamo gdje pjeskarenje nije moguće ili kod popravaka antikorozivne zaštite koja se oštetila prilikom transporta ili montaže.

Nanošenje premaza Premazi se mogu nanositi četkom, prskalicom ili valjkom. Prvi premaz osnovnim premaznim sredstvom izvodi se u pravilu sa četkom neposredno nakon završene pripreme čelične površine. Vrijeme od završetka pripreme površine do nanošenja prvog osnovnog premaza ne smije biti duže od osam sati. Premazivanje se ne smije izvoditi:

ukoliko su površine na koje se premaz nanosi vlažne,

ukoliko je relativna vlažnost zraka ambijenta u kome se premazivanja izvodi iznad 80%,

ukoliko postoji mogućnost prljanja svježeg premaza pijeskom ili prašinom,

ukoliko je temperatura zraka ispod +5 ili iznad +40ºC.

Prvi premaz s osnovnim zaštitnim sredstvom provodi se u pravilu u radionici, a ostali osnovni i pokrivni premazi nanose se na gradilištu po završenoj montaži. Ukoliko ne postoji mogućnost skladištenja opreme u suhoj prostoriji i (ili) se predviđa da oprema neće biti montirana duže vrijeme, u radionici treba izvesti premazivanje i s drugim osnovnim premazom. Kompletan sistem zaštite od korozije može se izvršiti u radionici, prije otpreme na gradilište, ukoliko postoji mogućnost zaštite antikorozivnih premaza od većih oštećenja u toku transporta i montaže. Svaki naredni sloj premaza treba nanositi tek po potpunom sušenju prethodnog premaza. Prije nanošenja slijedećeg sloja oštećenja na prethodnom sloju treba nakon temeljitog čišćenja površine popraviti sa premaznim sredstvom istog tipa. Završno bojanje izvršiti u dva sloja bojom prema izboru Investitora

Kontrola kvalitete antikorozivne zaštite Za izvođenje radova na zaštiti od korozije upotrebljavaju se samo materijali za koje je certifikatom potvrđeno da u pogledu kvalitete ispunjavaju propisane uvjete. Prije nanošenja premaznih sredstava treba se kontrolirati:

podobnost pripremljene površine, stanje prethodnog premaza.

Debljine pojedinih premaza ili cijelog sistema zaštite od korozije kontrolira se metodom određenom normom HRN ISO 12944. Za vrijeme izvođenja radova na zaštiti od korozije povremeno se uzimaju uzorci materijala koji se upotrebljavaju i utvrđuje se njihova kvaliteta prema normi HRN ISO 12944. Sve otkrivene greške na antikorozivnoj zaštiti trebaju se u najkraćem roku otkloniti.

Zapornica Zapornica je specifična oprema i treba ju nabavljati od specijaliziranih proizvođača. Mehanizam za podizanje/spuštanje je ručni. Zapornice se postavljaju sukladno uputama proizvođača.





I

D T

OSIJEK

Koncipirano je rješenje kako slijedi:

zapornica predstavlja kompaktnu izvedbu,

dimenzije zapornice: DN 1500 i DN 2000,

brtvljenje sa sve četiri strane,

izvedba sa jednim vretenom i ručnim pogonom koji se nalazi na stalku,

sastavni dio zapornice je vertikalni okvir koji se na zid pričvršćuje sidrenim vijcima. Dubine ugradnje zapornica prikazane su na nacrtima Poglavlje 4. Gruba mehanička rešetka Ispred svakog cijevnog propusta predviđa se ugradnja grube mehaničke rešetke. Njena namjena je hvatanje krupnijih predmeta ( npr. granje, plivajući predmeti, i sl. ) kako ne bi dospijevali u cjevovod i smanjili protok istog. Okvir rešetke je trapeznog ( TIP A ) i kvadratnog ( TIP B ) oblika. Rešetke se izrađuju od čelika S235JRG, a zaštićuju se epoksi premazom. Rešetke se na zid pričvršćuju nehrđajućim sidrenim vijcima kao RECA B 12-15/110. TIP A Okvir rešetke potrebno je izraditi od kutnog profila 80x80x10 mm u gornjoj zoni i plosnatog željeza 80x10 mm u doljnjoj zoni. Ispuna je od plosnatog željeza 80x10 mm na razmaku d=50 mm. Po visini rešetke, u dvije zone postavljaju se ukrute. Na betonskom podestu ugrađuje se graničnik od kutnog profila 120x80x8 mm, a na bočnim stranicama i dnu kanala graničnik od kutnog profila 80x80x8 mm. TIP B Okvir rešetke potrebno je izraditi od kutnog profila 80x80x10 mm. Ispuna je od plosnatog željeza 80x10 mm na razmaku d=50 mm. Rešetka je smještena između vodilica izrađenih u obliku Z-profila 60x90x60x5 mm. Zaštitna ograda Zaštitne ograde iznad grubih mehaničkih rešetki ( TIP A ) i iznad zapornica ( TIP B ) izrađuju se postupkom zavarivanja od čeličnih poluproizvoda od konstrukcijskog čelika S355 ( St 52-3 ), a zaštićuju se epoksi premazom. Ograde se na AB konstrukciju pričvršćuju preko ubetoniranih čeličnih stopa zaštićenih antikorozivnom zaštitom. Čelična stopa tlocrtnih je dimenzija 200x200 mm, debljine 15 mm. Za donji dio ploče zavaren je anker RAØ12. Na anker ploču koja je opremljena vijcima, postavlja se stopa ograde debljine 10mm te se pričvršćuje maticama. Detalj čelične stope priložen je u poglavlju 4.Nacrti. Visina gotove ograde je 1100 mm. TIP A Ograda se sastoji od sljedećih elemenata:

rukohvat: Ø48,3x2,6 mm

prečke: Ø48,3x2,6 mm

stupci: Ø48,3x2,6 mm TIP B Ograda se sastoji od sljedećih elemenata:

rukohvat: Ø48,3x2,6 mm

donja zona: Ø33,7x2,6 mm

stupci: Ø48,3x2,6 mm

prečke: Ø21,3x2,0 mm





I

D T

OSIJEK

Pokusni rad Nakon završene montaže, tlačne probe, ispiranja, a prije puštanja u rad pristupa se probnom radu ustave kao cjeline. Svrha probnog rada je otkrivanje eventualnih nedostataka koji nisu mogli biti uočeni pri montaži, te provjera da li isporučena oprema odgovara projektom traženim karakteristikama. Izvođač treba usuglasiti s Investitorom sva potrebna funkcionalna ispitivanja postrojenja i ostale aktivnosti tijekom probnog rada. Funkcionalna ispitivanja i probni rad trebaju biti planirani, sa svom pratećom dokumentacijom (mjerni i kontrolni listovi, izvješća, itd.). Ispitivanje instalacije kao cjeline obavlja se nakon završetka montaže. Uspješno obavljena funkcionalna ispitivanja i probni rad (nakon uklonjenih nedostataka) utvrđuju se zapisnički, uz ovjeru predstavnika Izvođača i Nadzornog inženjera. Primopredaja Nakon uspješnog probnog rada obavlja se postupak primopredaje. Sam način primopredaje definira Investitor, vodeći računa o važećoj regulativi (tehnički pregled, sastav komisije, postupak i sl.).





I

D T

OSIJEK

2.2.11. GRP CIJEVI

GRP omogućuje vrlo tanke stijenke cijevi, ovisno u uvjetima na mjestu ugradnje dok je težina cijevi takva da omogućava njihovu prilično jednostavnu ugradnju pomoću krana ili bagera. Cijevi su dostupne u velikom spektru dimenzija, čvrstoća i duljina.

Sukladno hidrauličkom dimenzioniranju za predmetne građevine koristit će se GRP cijevi promjera 1500 i 2000 mm. Za ugradnju i spajanje GRP cijevi, u svrhu kvalitetne izgradnje i postizanja vodonepropusnosti, potrebno je pridržavati se uputa proizvođača.

GRP cijevi se u predmetnom slučaju ugrađuju u tijelo nasipa u nagibu od 5 ‰. Ugradnja cjevovoda u distribucijske građevine izvršit će se prokopavanjem dok je ugradnja cjevovoda u novu ustavu Podunavlje predviđena mikrotuneliranjem tj. utiskivanjem.

Mikrotuneliranje će se izvesti sa GRP cijevima promjera DN 2000 PN 2bara, standardne krutosti SN 32000 ( N/m²). Za distribucijske objekte koristit će se GRP cijevi DN 1500 SN 10000 za distribucijsku građevinu C , dok će se GRP cijev promjera DN 2000 SN 10000 ugraditi u distribucijsku građevinu B.

2.2.12. OBLOGA BETONSKIM BLOKOVIMA

Za oblaganje pokosa dovodnog i odvodnog kanala ustave Podunavlje i distribucijskih objekata, koristit će se prefabricirani betonski blokovi 40x25x20 cm ugrađeni na šljunčanoj podlozi granulacije 8-30mm (završni sloj do blokova pijesak 0,5-8mm) i geotekstilu TIP 300. Na iskopu pokosa 1:2 razastire se šljunak te se zbija do Ms≥20MN/m², nakon čega se polaže geotekstil TIP 300 u svrhu sprečavanja ispiranja sitnih čestica šljunka. Na geotekstil se razastire dobro granulirani prirodni šljunak u sloju d=30cm kao zaštita geotekstila i kao podloga betonskim blokovima. Završni sloj do blokova izvodi se od sitnije frakcije, pijesak 0,5-8mm u svrhu lakšeg niveliranja blokova. Gotovi betonski blokovi postavljaju se ručno te precizno niveliraju ručnim pritiskivanjem svakog elementa uz uporabu drvenog bata. Obzirom na promjenjivu visine oblaganja, potrebno je voditi računa o prilagodbi (rezanju) zadnjeg reda blokova radi prilagodbe u armirano betonski vijenac obloge. Točnost slaganja betonskih blokova u izradi gotove plohe obloge mora biti unutra ± 1cm.





I

D T

OSIJEK

2.3. PRIKLJUČCI NA JAVNE PROMETNE POVRŠINE I JAVNU KOMUNALNU INFRASTRUKTURU

2.3.1. PRISTUP NA JAVNU PROMETNU POVRŠINU Pristup lokaciji predmetnog zahvata je sa nasipa obrane od poplava Dunav - Drava, na kčbr. 1405, k.o. Vardarac. 2.3.2. UREĐENJE I IZGRAĐENOST GRAĐEVNE PARCELE Na predmetnim građevinama, cijevni propusti se nalaze ispod površine terena, zatrpani, a prilazi oknima, u kojima su smještene tablaste zapornice i rešetke, su predviđeni betonskim stepenicama. Nakon izgradnje distribucijskih građevina, pokosi nasipa će biti uređeni i zatravljeni. 2.3.3. PRIKLJUČENJE NA JAVNU INFRASTRUKTUTU Priključenje građevine na javnu infrastrukturu nije predviđeno. Regulacija ustava na distribucijskim građevinama i ustavi Podunavlje predviđena je ručno. Tijekom izvođenja radova potebno je osigurati privremeni priključak električne energije i sanitarne vode. 2.3.4. OSTALA INFRASTRUKTURA Obilaskom terena nije uočena infrastruktura koja bi utjecala na položaj trase predmetnih građevina, a ako se ustanovi, sva križanja će se izvesti prema posebnim uvjetima vlasnika instalacije.

2.4. ODRŽAVANJE USTAVE I DISTRIBUCIJSKIH GRAĐEVINA

Nad izgrađenim objektima potrebno je osigurati redovne vizualne preglede. Objekti distribucijskih građevina biti će opremljeni zaštitnim rešetkama samo na strani kazeta C i D, dok će na ustavama „Podunavlje“ biti instalirane rešetke na vodnoj i zaobalnoj strani. Rešetke je potrebno redovno kontrolirati te očistiti od eventualnih krupnih nečistoća. Kritična mjesta su dosjedi zapornica koje također treba kontrolirati i čistiti.

2.5. CERTIFIKATI O STALNOSTI SVOJSTAVA

Sukladno Zakonu o gradnji (Narodne novine Republike Hrvatske broj 153/13) nužno je tijekom građenja osigurati dokaze o uporabljivosti ugrađenih građevinskih proizvoda, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine i izdane dokaze kvalitete od ovlaštenih tijela (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete).

PROJEKTANT: Marko Pešić, mag.ing.aedif. Osijek, studeni 2016. godine




Osijek, studeni 2016.g. B.3. TOČKE ISKOLČENJA B. 3/31

I

D T

OSIJEK

3. TOČKE ISKOLČENJA

Ustava Podunavlja

Točka X koordinata Y koordinata

1 682475.34 5056648.72

2 682482.78 5056651.30

3 682488.75 5056652.24

4 682496.82 5056651.78

5 682472.75 5056684.20

6 682477.96 5056685.17

7 682483.94 5056686.02

8 682489.42 5056686.57

Distribucijska građevina B


9 682385.21 5056761.55

10 682384.82 5056767.14

11 682385.00 5056772.65

12 682406.08 5056759.04

13 682406.19 5056767.54

14 682405.76 5056775.95

Distribucijska građevina C


15 682547.38 5056798.82

16 682546.95 5056806.28

17 682547.10 5056813.72

18 682573.31 5056801.20

19 682573.41 5056806.78

20 682573.08 5056812.30





Osijek, studeni 2016.g. B.4. TOČKE ISKOLČENJA B. 4/32

I

D T

OSIJEK

GRAFIČKI PRILOZI

4. Grafički prilozi

4.1. Pregledna situacija šireg područja M 1 :25000 4.2. Postojeća situacija na PGP-u M 1 : 1000 4.3. Pregledna situacija na osnovnoj državnoj karti M 1 : 5000 4.4. Rekonstrukcija postojeće ustave M 1 : 500 4.5. Elementi zahvata u prostoru M 1 : 500 4.6. Uzdužni presjeci M 1 :100/100

4.6.1. Postojeća ustava Podunavlje ø1.5 m – rekonstrukcija 4.6.2. Nova ustava Podunavlje ø2.0 m 4.6.3. Distribucijska građevina B 4.6.4. Distribucijska građevina C

4.7. Tlocrt i karakteristični presjeci M 1 : 100 4.7.1. Nova ustava Podunavlje ø2.0 m 4.7.2. Distribucijska građevina B 4.7.3. Distribucijska građevina C

4.8. Dispozicije hidrotehničke opreme M 1 : 100

4.8.1. Rekonstrukcija ustave Podunavlje i nova ustava Podunavlje ϕ2.0m 4.8.2. Distribucijska građevina B 4.8.3. Distribucijska građevina C 4.8.4. Detalj ugradnje i spajanja GRP cijevi – DN2000, SN10 4.8.5. Detalj ugradnje i spajanja GRP cijevi – DN1500, SN10 4.8.6. Detalj i položaj ograde 4.8.7. Detalj anker ploče ograde

4.9. Detalji

4.9.1. Detalj moždanika 4.9.2. Detalj uporišta stroja za mikrotuneliranje 4.9.3. Detalj žabljeg poklopca 4.9.4. Skica položaja zaštite građevinskih jama


Documents

OSIJEK HRVATSKE VODE VGO za Dunav i donju Dravu, Osijek D ... · Davor Tomičić, dipl.ing.građ. Osijek, kolovoz 2015. god. Građevina: Rekonstrukcija ustave Podunavlje, izgradnja