HŽ Infrastruktura d.o.o.€¦ · Politika kvalitete i zaštite okoliša..... 10 1.7. Politika sigurnosti HŽ Infrastrukture ... Strategije usluga infrastrukture i prometna politika

0

prosinac, 2019.

HŽ Infrastruktura d.o.o.

1

Sadržaj

1. UVOD ................................................................................................................................................................................. 4

1.1. Osnovni podaci .............................................................................................................................................................. 4

1.2. Upravljačka struktura ................................................................................................................................................... 6

1.3. Organizacijska struktura ............................................................................................................................................. 6

1.4. Vizija i misija .................................................................................................................................................................... 7

1.5. Strategija i kontekst organizacije ............................................................................................................................ 7

Strateški ciljevi ................................................................................................................................................................ 7

Strategija ........................................................................................................................................................................... 8

Kontekst organizacije ................................................................................................................................................... 9

1.6. Politika kvalitete i zaštite okoliša .......................................................................................................................... 10

1.7. Politika sigurnosti HŽ Infrastrukture ................................................................................................................... 11

1.8. Društveno odgovorno poslovanje ....................................................................................................................... 11

1.9. Kodeks korporativnog upravljanja ....................................................................................................................... 13

2. PROMETNI POLOŽAJ RH ......................................................................................................................................... 14

2.1. Paneuropska prometna mreža (PE mreža) ....................................................................................................... 14

2.2. Transeuropska prometna mreža (TEN-T mreža) ............................................................................................ 15

2.3. Koridori za željeznički teretni prijevoz (RFCs) .................................................................................................. 16

3. ŽELJEZNIČKA MREŽA RH ......................................................................................................................................... 18

4. STRATEŠKO OKRUŽENJE I MAKROEKEONOMSKA KRETANJA ................................................................. 20

4.1. Željeznički vs. cestovni promet ............................................................................................................................. 21

4.2. Željeznički promet zemalja u okruženju ............................................................................................................ 23

4.3. Makroekonomska kretanja u RH .......................................................................................................................... 25

5. RESTRUKTURIRANJE .................................................................................................................................................. 26

6. SAŽETAK PLANA POSLOVANJA ............................................................................................................................ 27

7. POKAZATELJI RADA ................................................................................................................................................... 29

8. NATURALNA PRODUKTIVNOST ........................................................................................................................... 30

9. FINANCIJSKE PROJEKCIJE ........................................................................................................................................ 31

9.1. Račun dobiti i gubitka .............................................................................................................................................. 32

9.2. Bilanaca........................................................................................................................................................................... 39

9.3. Izvještaj o novčanim tokovima .............................................................................................................................. 40

9.4. Kreditna zaduženja .................................................................................................................................................... 41

9.5. Pokazatelji poslovanja .............................................................................................................................................. 42

9.6. Sredstva Državnog proračuna ............................................................................................................................... 43

10. INVESTICIJE ................................................................................................................................................................... 44

2

10.1. Planirani izvori financiranja investicija............................................................................................................... 45

10.2. Plan investicija po programima ............................................................................................................................ 46

10.3. EU fondovi ..................................................................................................................................................................... 49

10.4. Provedba projekata ................................................................................................................................................... 52

10.5. Aktivnosti u razdoblju 2020.-2024. ...................................................................................................................... 54

10.6. Opis značajnih projekata ......................................................................................................................................... 54

11. ORGANIZACIJA I REGULACIJA PROMETA ......................................................................................................... 64

11.1. Plan putničkog i teretnog prometa ..................................................................................................................... 64

11.2. Strategije usluga infrastrukture i prometna politika..................................................................................... 67

11.3. Organizacija i regulacija prometa ........................................................................................................................ 67

12. ODRŽAVANJE ŽELJEZNIČKE INFRASTRUKTURE ............................................................................................. 69

12.1. Građevinski infrastrukturni podsustav i planirane aktivnosti održavanja ............................................. 69

12.2. Plan aktivnosti održavanja u građevinskom infrastrukturnom podsustavu ........................................ 74

12.3. Značajniji radovi na održavanju građevinskog infrastrukturnog podsustava .................................... 75

Gornji ustroj pruge ..................................................................................................................................................... 75

Građevine, konstrukcije i oprema donjeg ustroja pruge ............................................................................ 76

Značajniji radovi na građevinama pružnog donjeg ustroja ....................................................................... 76

Dopuštene brzine na prugama ............................................................................................................................. 78

12.5. Aktivnosti na elektroenergetskom podsustavu .............................................................................................. 81

12.6. Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni infrastrukturni podsustav ............................................... 83

Signalno-sigurnosni uređaji ................................................................................................................................... 83

Telekomunikacijski uređaji ...................................................................................................................................... 85

Zamjena dotrajalih telekomunikacijskih pultova ........................................................................................... 85

13. LJUDSKI POTENCIJALI ............................................................................................................................................... 88

14. OSTALA POSLOVNA PODRUČJA .......................................................................................................................... 91

14.1. Sigurnost, obrambeno planiranje i zaštita ........................................................................................................ 91

14.2. Upravljanje kvalitetom .............................................................................................................................................. 92

14.3. Zaštita okoliša i zaštita od požara ........................................................................................................................ 93

14.4. Sustav upravljanja sigurnošću ............................................................................................................................... 96

14.5. Informatika .................................................................................................................................................................... 97

14.6. Nekretnine ................................................................................................................................................................... 100

14.7. Pravni poslovi ............................................................................................................................................................. 103

15. PREGLED TABLICA, GRAFIKONA I SLIKA ......................................................................................................... 104

3

Pojmovnik i tumač kratica

APB automatski pružni blok

CEF Instrument za povezivanje Europe, prema eng. Connecting Europe Facility

CER Udruženje europskih željeznica i upravitelja infrastrukture (Community of European Railway

and Infrastructure Companies)

d.d. dioničko društvo

d.o.o. društvo s ograničenom odgovornošću

DP državni proračun

EBRD Europska banka za obnovu i razvoj, prema eng. European Bank for Reconstruction and

Development

EK Europska komisija

EU Europska unija

EUR euro

HNB Hrvatska narodna banka

Hz herc

HŽ Cargo HŽ Cargo d.o.o.

HŽ PP HŽ Putnički prijevoz d.o.o.

HŽI / Društvo HŽ Infrastruktura d.o.o.

IBRD Međunarodna banka za obnovu i razvoj, prema eng. International Bank for Reconstruction

and Development

IPA Instrument predpristupne pomoći, prema eng. Instrument for Pre-Accession Assistance

ISPA Instrument for Structural Policies for Pre-Accession

IST Informacijski sustav transporta

IT informacijska tehnologija

km kilometar

km/h kilometara na sat

kV kilovolt

LMD laka motorna drezina

MRS Međunarodni računovodstveni standardi

Mil.kn U milijunima kuna

OPEX poslovni ili operativni rashodi ili troškovi

OPKK Operativni program Konkurentnost i kohezija

OPP Operativni program Promet

PHARE Program za pomoć u restrukturiranju gospodarstva Mađarske i Poljske

RDG račun dobiti i gubitka

SAP multinacionalna tvrtka za softverska rješenja

SAPARD Pristupni program za poljoprivredu i rurarni razvoj

SGE sustavno gospodarenje energijom

SS signalno-sigurnosni (uređaj)

TEN-T Transeuropska prometna mreža, prema eng. Trans-European Transport Network

tis.kn U tisućama kuna

TMD teška motorna drezina

TSI tehničke specifikacije interoperabilnosti

t/o dopušteno osovinsko opterećenje vozila u tonama po osovini

UIC Međunarodna željeznička organizacija (Union Internationale des Chemins de fer)

USD američki dolar

vlak km vlak kilometar (kretanje vlaka na udaljenosti od jednog kilometra)

brtkm brutotonski kilometar (kretanje tone vlaka, tj. vozila u vlaku zajedno sa sadržajem, na

udaljenosti od jednog kilometra)

ŽCP željezničko cestovni prijelaz

4

1. UVOD

Sukladno Zakonu o željeznici i Ugovoru o upravljanju željezničkom infrastrukturom, HŽ Infrastruktura kao

upravitelj željezničke infrastrukture obvezan je izraditi srednjoročni i godišnji plan poslovanja. Sadržaj

planskih dokumenata definiran je Ugovorom o upravljanju željezničkom infrastrukturom.

Sukladno Nacionalnom programu, a uzimajući u obzir raspoloživost financijskih sredstava HŽ

Infrastruktura donosi poslovni plan koji uključuje planirana ulaganja i programe financiranja. Poslovni plan

mora osiguravati optimalno i učinkovito korištenje, raspoloživost i razvoj željezničke infrastrukture

uzimajući u obzir financijsku ravnotežu i osiguravajući sredstva za ostvarenje planiranih ciljeva.

Isto tako, na temelju usvojenog Nacionalnog programa, a uz suglasnost Ministarstva mora, prometa i

infrastrukture i Ministarstva financija, HŽ Infrastruktura d.o.o. donosi Srednjoročni plan građenja,

modernizacije, obnove i održavanja željezničke infrastrukture. Temeljem srednjoročnog plana, a uz

suglasnost Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, donosi Godišnji plan građenja, modernizacije,

obnove i održavanja željezničke infrastrukture.

1.1. Osnovni podaci

HŽ INFRASTRUKTURA D.O.O. društvo s ograničenom odgovornošću za upravljanje, održavanje i izgradnju

željezničke infrastrukture (HŽ Infrastruktura d.o.o.).

HŽ Infrastruktura d.o.o. (HŽ Infrastruktura; Društvo; HŽI) organizacijski se temelji na odredbama Zakona o

željeznici, Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava i Zakona o trgovačkim društvima,

kao i na Izjavi o osnivanju društva HŽ Infrastruktura.

SJEDIŠTE DRUŠTVA: Zagreb, Mihanovićeva 12

OSNIVAČ I JEDINI ČLAN: Republika Hrvatska

TEMELJNI KAPITAL: 224.188.000,00 kuna

POREZNI BROJ: 2163837

OIB: 39901919995

IBAN: HR44 2340009 1110252804

DJELATNOST DRUŠTVA:

• upravljanje željezničkom infrastrukturom

• organiziranje i reguliranje željezničkog prometa

• održavanje i osuvremenjivanje željezničke infrastrukture, njezina zaštita te poslovi izgradnje

željezničke infrastrukture

• tehnički pregled vagona

• manevriranje željezničkim vozilima i njihovo ranžiranje

• popravak i održavanje željezničkih tračničkih i drugih vozila

• željeznički promet za vlastite potrebe

• usluge skladištenja

5

• davanje u najam željezničkih vozila za izgradnju i održavanje željezničke infrastrukture

• ispitivanje elektroinstalacija i instalacija za zaštitu od munje

• ispitivanje strojeva i uređaja s povećanim opasnostima, ispitivanja u radnom okolišu

• poslovi zaštite na radu, zaštite okoliša i zaštite od požara

• kupnja i prodaje robe

• obavljanje trgovačkog posredovanja na domaćem i inozemnom tržištu

• računalne i srodne djelatnosti

• iznajmljivanje vlastitih nekretnina

Željezničkoj infrastrukturi prema Pravilniku o željezničkoj infrastrukturi (NN127/05, 16/08) pripadaju

sljedeći željeznički infrastrukturni podsustavi:

• građevinski infrastrukturni podsustav

• elektroenergetski infrastrukturni podsustav

• prometni upravljački i signalno-sigurnosni infrastrukturni podsustav

• ostali funkcionalni dijelovi i oprema željezničke infrastrukture

DRUŠTVA U VLASNIŠTVU HŽ INFRASTRUKTURE:

• Pružne građevine d.o.o. (100%)

• Croatia express putnička agencija d.o.o. u stečaju (100%)

• Proizvodnja-regeneracija d.o.o. u stečaju (23%)

Grafikon 1: Društva u vlasništvu HŽ Infrastrukture

HŽ Infrastruktura d.o.o.

Pružne građevine d.o.o. (100%)

- projektiranje, građenje i nadzor nad

građenjem, stručni poslovi prostornog

uređenja

- piljenje i blanjanje drva i izrada

proizvoda od drva

- proizvodnja proizvoda od cementa i

gipsa

- proizvodnja, oblikovanje, profiliranje,

obrada željeza, čelika ferolegura i

izrada proizvoda od metala

- proizvodnja različitih uređaja i strojeva

- proizvodnja i popravak željezničkih i

drugih tračničkih vozila,

- proizvodnja električne opreme,

računalne i periferne opreme, računalne

i srodne djelatnosti, te djelatnost

elektroničkih komunikacijskih mreža i

usluga

- usluge u željezničkom prijevozu

Croatia express u stečaju

d.o.o. (100%)

- ugostiteljske usluge,

- djelatnost trgovine na malo,

- djelatnosti putničkih agencija i

turoperatora,

- prijevoz putnika u cestovnom

prometu,

- zastupanje stranih tvrtki,

- turističke usluge (nautičke, sportsko

rekreativne i druge),

- računovodstveni poslovi,

- Istraživanje tržišta i ispitivanje javnog

mnijenja,

- savjetovanje u poslovanju i

upravljanju

27.11.2019. otvoren je stečajni

postupak nad Društvom

Proizvodnja-regeneracija

d.o.o. u stečaju (23%)

- proizvodnja beskonačnog šinskog

traka elektrootpornim zavarivanjem

na novim i polovnim tračnicama,

- proizvodnja i regeneracija skretnica,

- proizvodnja materijala za

aluminotehničko zavarivanje,

- proizvodnja izoliranih lijepljenih

sastava,

- proizvodnja znakova, signala i

ostalog pribora specifičnog za

željeznice

Tvrtka u zajedničkom vlasništvu s HŽ

Putničkim prijevozom d.o.o.

U stečaju od 7.2.2014.

6

1.2. Upravljačka struktura

• Skupština društva

- Oleg Butković, Ministar mora, prometa i infrastrukture, od 22. siječnja 2016.

• Nadzorni odbor:

- Ivan Miloš, predsjednik, od 06.06.2016.

- Tomislav Jukić, član, od 31.05.2016.

- Slavko Proleta, član, od 16.12.2015. do 16.12.2019.

- Anto Iličić, član, od 17.12.2019.

• Uprava:

- Ivan Kršić, predsjednik, od 02.10.2017.

- Darko Barišić, član, od 02.10.2017.

- Nikola Ljuban, član, od 02.10.2017.

- Marko Zdravko Žubrinić, član, od 02.10.2017.

- Krunoslav Papić, član, od 14.06.2018.

1.3. Organizacijska struktura

Slika 1: Organizacijska struktura HŽ Infrastrukture

7

1.4. Vizija i misija

Vizija

Implementacija Europskih standarda infrastrukturnih podsustava, uz uvažavanje potreba korisnika

željezničkih usluga, sigurnosnih zahtjeva odvijanja i upravljanja prometom i održavanja infrastrukturnih

podsustava, visokih ekoloških standarda i specifičnosti koje proizlaze iz geografskih obilježja zemlje s

ciljem konkurentnosti na području EU, posebno jugoistočne Europe u kojoj želimo imati poziciju vodećeg

upravitelja željezničke infrastrukture.

Modernizacija, razvoj i uključivanje željezničkih prometnih pravaca koji prolaze kroz Republiku Hrvatsku u

sveeuropsku prometnu mrežu te usmjerenost na tržište, neizostavni je preduvjet za povećanje

konkurentnosti željezničkog prijevoza kao i polazna osnova za kreiranje poslovne politike i strategije HŽ

Infrastrukture.

Misija

Djelovanje u općem, prometnom i ekonomskom interesu Republike Hrvatske u funkciji upravitelja

željezničke infrastrukture.

Upravljanje javnom željezničkom infrastrukturom, osiguravanje pristupa i dodjela infrastrukturnih

kapaciteta željezničkim prijevoznicima koji ispunjavaju uvjete propisane Zakonom o željeznici, odvijanje i

upravljanje prometom, te izgradnja, modernizacija i održavanje željezničke infrastrukture sukladno Zakonu

o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava.

1.5. Strategija i kontekst organizacije

Strateški ciljevi

• povećanje kapaciteta pruge, a na najiskorištenijim dijelovima i izgradnja drugog kolosijeka,

• povećanje brzine (na prugama od međunarodnog značaja do 160 km/h, na regionalnim prugama

do 120 km/h, a na lokalnim prugama do 80 km/h) i skraćivanje voznog vremena čime se, pored

ostalog, stvaraju uvjeti za unapređenje prijevoznih usluga

• povećanje razine sigurnosti te smanjenje broja nepredviđenih smetnji u prometu, što rezultira

višom razinom redovitosti prometa i smanjenjem vjerojatnosti nastanka šteta i veličina šteta

• suradnja s fondovima EU-a, odnosno financiranje investicijskih ulaganja iz fondova na temelju

osmišljavanja i izrade kvalitetnih projekata i programa

• osobito je važno ulaganje u dionice paneuropskih koridora X, V.b, V.c na kojima se prevozi najveći

broj putnika i tereta, kako bi se prijevoz s europskih koridora preselio na hrvatske krakove

paneuropskih koridora, pri čemu je važno uskladiti investicije sa susjednim zemljama koje se

nalaze na istome koridoru

• racionalizacija poslovanja kroz smanjenje broja radnika i smanjenje troškova održavanja stabilnih

kapaciteta, što bi kroz povećani opseg prijevoza rezultiralo povećanjem prihoda od pristupa i

korištenja željezničke infrastrukture

• daljnji razvoj pozitivnih ekoloških učinaka

• implementacija integriranoga informacijskog sustava, kako bi unaprijedili pravodobno donošenje

poslovnih i operativnih odluka, te povećali razinu učinkovitosti i kvalitetu usluge

8

• stvaranje preduvjeta za razvoj i povećanje lučkih kapaciteta

• strateškom suradnjom s lokalnim samoupravama i ostalim HŽ-ovim društvima potaknuti

zajedničke projekte kojima HŽ Infrastruktura može doprinijeti svojim sudjelovanjem

Strategija

Strategije kojima će se postići planirani ciljevi su:

• spoznavanje tržišne potražnje i zahtjeva za kvalitetom prometne usluge

• osiguranje infrastrukturnih kapaciteta za zadovoljenje potražnje za prometnom uslugom

• realizacija planiranih investicija

S obzirom da je prodaja prometne usluge prijevoznicima u prijevozu putnika i tereta, temeljna djelatnost

HŽ Infrastrukture, obujam prodaje i razina prihoda izravno ovisi o razini funkcionalnosti i raspoloživosti

željezničkih infrastrukturnih kapaciteta. S druge strane obujam održavanja, obnove, modernizacije i

izgradnje infrastrukture, određeni su:

• stupnjem iskorištenost raspoloživih kapaciteta

• budućom potražnjom za prometnom uslugom te

• zahtjevima vlasnika i korisnika za kakvoćom i stanjem kapaciteta

U tom smislu, u skladu s ugovorom s vlasnikom, HŽ Infrastruktura je kao upravitelj željezničke

infrastrukture u Republici Hrvatskoj obvezna ispunjavati zahtjeve vlasnika za kakvoćom i kapacitetom te

podnositi godišnje izvješće o ispunjavanju tih zahtjeva.

Kao preduvjet za početak ostvarivanja dugoročnih ciljeva iznimno je važno stabiliziranje stanja postojeće

željezničke infrastrukture i postupno dovođenje njezine tehničko-funkcionalne sposobnosti na primjerenu

razinu. Istodobno, neophodno je pokrenuti i ciklus nadogradnje i modernizacije postojeće i izgradnje

nove željezničke infrastrukture.

Provedba ovih ciljeva provodi se kroz programe:

• obnove i modernizacije postojeće željezničke infrastrukture

• nadogradnje postojeće i izgradnje nove željezničke infrastrukture

Europska unija posvećuje veliku pozornost izgradnji učinkovite i tehnološki vrlo razvijene željezničke

infrastrukture, koja će se sastojati od transeuropske mreže željezničkih pruga za velike brzine i

transeuropske mreže konvencionalnih željezničkih pruga.

Glavni cilj transformacije željezničkog sustava u Europskoj uniji je osposobljavanje željeznice za

ravnopravno i konkurentno sudjelovanje na cjelovitom europskom transportnom tržištu.

Politika Europske unije nastoji usmjeriti što veću količinu prometnih potreba prema željeznici, kako bi se

rasteretile ceste i postigli što veći učinci vezani uz uštedu energije i zaštitu okoliša.

Transeuropska mreža i paneuropski koridori postavljeni su tako da postoji više usporednih prometnih

pravaca koji mogu udovoljiti istim prometnim zahtjevima. Prema tome, željeznički prometni pravci u

Hrvatskoj, uz cestovni i druge vrste prometa, imaju konkurenciju u željezničkim koridorima susjednih

zemalja, pa i šire. Zbog toga je od velike važnosti pravodobno ulaganje u izgradnju, nadogradnju,

modernizaciju i obnovu glavnih (koridorskih) željezničkih pruga na teritoriju Republike Hrvatske i to

9

usklađeno sa susjednim zemljama koje se nalaze na istom koridoru; uz istodobnu modernizaciju i

povećanje kapaciteta hrvatskih luka, jer u suprotnom može doći do usmjeravanja prometnih tijekova na

alternativne pravce.

Razvitak željezničke infrastrukture u Republici Hrvatskoj mora biti u funkciji politika Vlade RH koji je

usmjeren na održivi i uravnoteženi razvoj zemlje te njeno djelotvorno uključivanje u zajedničko tržište

Europske unije, uz uvažavanje specifičnosti koje proizlaze iz geografskih obilježja zemlje.

Dinamika i postizanje ovih općih ciljeva u ovisnosti je o osiguranju sredstava za njihovu provedbu od

strane Republike Hrvatske kao vlasnika javnog dobra – željezničke infrastrukture.

Kontekst organizacije

HŽ Infrastruktura posluje u složenom unutarnjem i vanjskom okruženju. S ciljem ostvarenja zacrtanih

ciljeva HŽ Infrastruktura ostvaruje zahtjeve domaćeg i međunarodnog tržišta, a sve u svrhu osiguravanja

konvencionalnog i multimodalnog prijevoza. To su okolnosti u kojima HŽ Infrastruktura kao sustav

upravljanja djeluje i koje na pozitivan ili negativan način utječe na njezino poslovanje.

Sagledavanje unutarnjeg konteksta uključuje:

• upravljanje i donošenje odluka, organizacijsku strukturu, ovlasti i odgovornost utvrđeno

Pravilnikom o organizaciji HŽ Infrastrukture

• implementaciju strategija, politika, smjernica, standarda, kulture organizacije u srednjoročne i

godišnje poslovne planove

• uspostavljenost informacijskog sustava i suvremenih komunikacijskih kanala

• ugovaranje partnerskih odnosa sa željezničkim prijevoznicima kao glavnim kupcima i

• ugovaranje partnerskih odnosa s ključnim dobavljačima uz strogo poštivanje Zakona o javnoj

nabavi te Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava

• njegovanje partnerskih odnosa u području socijalnog dijaloga gdje se tradicionalno sklapaju

kolektivni ugovori s dodatnim radničkim pravima

• ugovaranje partnerskih odnosa s obrazovnim institucijama u cilju tražanja najboljih poslovnih

rješenja

Sagledavanje vanjskog konteksta uključuje:

• na lokalnoj i regionalnoj razini HŽ infrastruktura prepoznaje svoju ulogu za zajednicu te suradnju

s lokalnom upravom, privredom i obrazovnim institucijama kako bi se što bolje utvrdili njihovi

zahtjevi i potrebe te na taj način ostvarila društvena odgovornost

• na nacionalnoj razini HŽ Infrastruktura provodi zahtjeve nacionalnih strategija i programa

nadležnih ministarstva, a prvenstveno Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ministarstva

financija, Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Ministarstva zaštite okoliša i energetike te

Agencija za sigurnost željezničkog prometa i Agencije za regulaciju tržišta željezničkih usluga. Isto

tako kao društveno odgovorno poduzeće HŽ Infrastruktura aktivno sudjeluje u radu Hrvatskog

poslovnog savjeta za održivi razvoj

• na globalnoj razini HŽ Infrastruktura vodi proaktivnu politiku i rad u međunarodnim udruženjima

(UIC, CER, ERA…) kako bi se osigurala sredstva iz europskih fondova te konkurentnost i stabilnost

na globalnom tržištu. Pri tome se posebna pozornost posvećuje unaprjeđenju sigurnosti i zaštite

okoliša kao važnog područja u prijevoznim politikama Europske unije.

10

1.6. Politika kvalitete i zaštite okoliša

Svaka isporučena usluga HŽ Infrastrukture mora biti na razini kvalitete koju zahtijeva prijevoznik ili druga

zainteresirana strana i rezultat je upravljanih i kontroliranih poslovnih procesa.

Svjesnost da pouzdanost i kvaliteta željezničke infrastrukture, sigurnost prometa, zaštita okoliša i kvaliteta

željezničkih usluga HŽ Infrastrukture izravno utječu na kvalitetu usluga željezničkih prijevoznika i u

konačnici zadovoljstvo krajnjih korisnika – putnika, Uprava HŽ Infrastrukture odlučna je provoditi sljedeću

politiku kvalitete i zaštite okoliša:

• prioritet svih radnika HŽ Infrastrukture je kontinuirano podizanje kvalitete naših usluga;

• Korištenje informacija, komentara i zadovoljstva prijevoznika i zainteresiranih strana ključan je

segment pri donošenju poslovnih odluka i provođenju radnih zadataka

• kontinuirano djelovanje na poboljšanju svih poslovnih procesa HŽ Infrastrukture

• sustavnim nadziranjem upravljanja sigurnošću nadzirati primjenu zakonske i podzakonske

regulative te podizati sigurnost i pouzdanost željezničkih infrastrukturnih podsustava

• kontinuirano educiranje radnika s ciljem postizanja visoke motiviranosti i ostvarivanja poslovnih

ciljeva

• poticati suradnju i razmjenu znanja, informacija i iskustava kao jednog od osnovnih načela za sve

radnike

• prilagođavati, osuvremenjivati i pohranjivati dokumentirane informacije (tehnička dokumentacija,

opći akti, zapisi)

• pribavljanje najsuvremenije opreme u svrhu izgradnje, modernizacije i osuvremenjivanja

željezničke infrastrukture

• održavati željezničku mrežu RH i njeno okruženje, za sigurnu uporabu svih prijevoznika i krajnjih

korisnika, sa zakonskog i sigurnosnog aspekata

• preventivnim djelovanjem kroz procjenu rizika sprječavati greške i incidente

• primjenom pozitivnih načela zaštite okoliša u potpunosti poštivati zakonske zahtjeve i zahtjeve

zainteresiranih strana

• preventivnim pristupom kontinuirano sprječavati pojave onečišćenja okoliša i smanjivati negativni

utjecaja na okoliš

• njegovati i razvijati partnerski odnos s prijevoznicima i profesionalne odnose s dobavljačima

• postavljati ambiciozne, mjerljive i ostvarive ciljeve kvalitete

• primjenjivati i poboljšavati djelotvornost sustava upravljanja kvalitetom i zaštitom okoliša

temeljene na zahtjevima međunarodne norme HRN EN ISO 9001:2015 i HRN EN ISO 14001:2015,

a u skladu sa zakonskom regulativom Republike Hrvatske

Svi radnici HŽ Infrastrukture se obavezuju da će svojim postupcima i odlukama, kako unutar HŽ

Infrastrukture tako i prema van, uvijek imati u vidu povezanost sustava kvalitete, sustava sigurnosti, zaštite

okoliša, zaštite na radu, troškova i pravovremenosti kao nedjeljivih faktora uspjeha.

Politika upravljanja kvalitetom i zaštite okoliša priopćena je svim našim radnicima i organizacijama koje

rade za ili u ime HŽ Infrastrukture. Od radnika i drugih organizacija se očekuje suradnja i pomoć u provedbi

ove politike, istovremeno osiguravajući da se njihov rad provodi bez opasnosti za njih same i/ili druge

radnike/sudionike i/ili okoliš.

11

1.7. Politika sigurnosti HŽ Infrastrukture

Ovom politikom određuju se:

• opredijeljenost HŽ Infrastrukture u vezi sa sigurnošću željezničkog sustava

• strateški cilj HŽ Infrastrukture u vezi sa sigurnošću željezničkog sustava

• vrijednosti i načela HŽ Infrastrukture na kojima se temelji visoka razina sigurnosti i njezin

kontinuirani razvoj

• nositelji ove politike

Opredijeljenost HŽ Infrastrukture, a vezano za sigurnost željezničkog sustava koja čini jedan od najvažnijih

korporativnih ciljeva, jest trajna posvećenost ispunjenju općeg cilja, tj. zadržavanju visoke razine sigurnosti

i njenom kontinuiranom razvoju i unapređenju kroz sustav upravljanja sigurnošću primjenjujući pritom

suvremena rješenja u skladu sa tehničkim i znanstvenim napretkom i u suradnji sa željezničkim

prijevoznicima.

Strateški cilj HŽ Infrastrukture vezano za sigurnost željezničkog sustava jest postati liderom upravitelja

infrastrukture u ovome dijelu Europe i priključiti se vodećim upraviteljima infrastrukture u Europskoj uniji,

na temelju kontinuiranog razvoja i unapređenja sustava sigurnosti uz korištenje svih dostupnih izvora

financiranja s ciljem modernizacije postojećih strukturnih podsustava, a sve za dobrobit komitenata i

zaposlenika HŽ Infrastrukture.

1.8. Društveno odgovorno poslovanje

Prema Politici upravljanja društveno odgovornim poslovanjem (UI-53-36/15) HŽ Infrastruktura trajno je

opredijeljena za provođenje društveno odgovornog poslovanja kao preduvjeta poslovnog uspjeha i

zadovoljenja potreba svojih dionika. Opredijeljenost za društveno odgovorno poslovanje očituje se:

• uspostavom odgovornosti i primjenom društveno odgovornog poslovanja na svim razinama

poduzeća

• podizanjem svijesti o društveno odgovornom poslovanju i sustavnim obrazovanjem svojih radnika

• spremnošću da ugradi društvena i okolišna razmatranja u svoje odlučivanje i da odgovara za

utjecaje svojih odluka na društvo i okoliš

• suradnjom i odgovornim odnosom prema svojim dionicima zadovoljavajući njihove potrebe i

očekivanja

• razvijanjem strateškog pristupa i integracijom društveno odgovornog poslovanja s ciljem

ostvarivanja koristi za poduzeće

• realizacijom postavljenih ciljeva društveno odgovornog poslovanja i ispunjavanjem zakonskih

obveza

• odgovornim odnosom prema zaštiti okoliša, energetskoj učinkovitosti i upravljanju energijom

• pristupom upravljanju sigurnošću i zaštiti zdravlja radnika kroz upravljanje rizicima

• borbom protiv korupcije

• uključenosti u razvoj zajednice kroz podršku zajednici i izgradnju odnosa s njom s ciljem doprinosa

njenom razvoju

12

HŽ Infrastruktura potpisala je 2017. godine Povelju o raznolikosti Hrvatska, čiji je nositelj Hrvatski poslovni

savjet za održivi razvoj (HŽ Infrastruktura je član od 2015. godine). Potpisnici Povelje obvezuju se razviti

politiku raznolikosti, donijeti akcijski plan s mjerljivim pokazateljima primjene politike raznolikosti te

izvještavati o provedbi te politike (barem jednom godišnje).

Dana 10. listopada 2019. godine Odlukom Uprave br. UI-99-7-1/19 usvojena je Politika raznolikosti i

nediskriminacije, kao i Akcijski plan koji definira aktivnosti kojima se želi osigurati provođenje usvojene

Politike, kao i omogućiti praćenje napretka. Akcijski plan je usvojen na rok od godine dana od dana

usvajanja, te će se istekom toga roka moći vrednovati postignuća i predložiti poboljšanja. Istekom

vrijednosti svakog Akcijskog plana treba biti definiran i usvojen novi.

Cilj Politike raznolikosti i nediskriminacije HŽ Infrastrukture jest osigurati jednake mogućnosti svim

radnicima od samog zapošljavanja putem mogućnosti profesionalnog razvoja i rasta te onemogućiti svaki

oblik diskriminacije temeljem spola, dobi, spolne orijentacije, invalidnosti, etničke pripadnosti ili vjerske

opredijeljenosti. Svrha Politike raznolikosti i nediskriminacije HŽ Infrastrukture jest njegovati i promicati

ravnopravnost, raznolikost i korporativnu kulturu koja ozbiljno vrednuje i prihvaća ljude različitih

osobnosti i iskustava te jednako cijeni njihov doprinos u poslovanju nudeći im i priliku za aktivno

djelovanje u cilju poboljšanja radne okoline i poslovanja.

Radi ostvarenja tih ciljeva HŽ Infrastruktura obvezuje se:

• razvijati korporativnu kulturu koja ravnopravno valorizira i priznaje individualne doprinose

svakog radnika

• razvijati raznoliko radno okruženje poticanjem integracije zaposlenika svih profila, neovisno o

spolu i spolnoj orijentaciji, rasnom ili etničkom podrijetlu, vjeri ili uvjerenju, invaliditetu, dobi i

drugome

• razvijati vještine i kompetencije menadžmenta i zaposlenika odgovornih za zapošljavanje trening

i razvoj karijera o primjeni Politike raznolikosti i nediskriminacije

• razvijati radno okruženje koje će omogućiti inovativno razmišljanje i kreativni razvoj svakog

radnika

• njegovati stvaranje radne atmosfere bez nasilničkog ponašanja, uznemiravanja i diskriminacije te

jačati mehanizme za sprečavanje takvih ponašanja

• razvijati svijest zaposlenika o Politici raznolikosti i nediskriminacije

Za razdoblje 2020. – 2024. predviđene su sljedeće aktivnosti:

• provođenje mjera zaštite okoliša, gospodarenja otpadom, upravljanja energijom i povećanja

energetske učinkovitosti prema Planu poslovanja

• izvještavanje o održivosti, odnosno društveno odgovornom poslovanju HŽ Infrastrukture

• širenje spektra aktivnosti vezanih za društveno-odgovorno poslovanje i na organizacije civilnog

društva koje aktivno djeluju na očuvanju okoliša, kulturnih i povijesnih znamenitosti, očuvanja

starih obrta ili su na neki poseban način povezani sa željeznicom

• širenje akcija „Vlak je uvijek brži“ i „Stvaraj, ne uništavaj“ uključivanjem sve više učenika odnosno

sudionika u prometu i obogaćivanjem sadržaja i načina provođenja akcija

• snažnije korištenje medija kako bi se povećala vidljivost edukativno-preventivnih akcija „Vlak je

uvijek brži“ i „Stvaraj, ne uništavaj“ te na taj način podupro njihov edukativni karakter

13

• provođenje aktivnosti Hrvatskog željezničkog muzeja

• povećanje fonda i informatičke podrške Knjižnici

• dodjeljivanje donacija i sponzorstava sukladno Pravilniku o donacijama i sponzorstvima društva

HŽ Infrastruktura (HŽI 567)

• aktivno korištenje društvenih mreža kao kanala komunikacije koji brzo i efikasno može pružati

informacije zainteresiranoj javnosti

• praćenje razvoja društvenih mreža i mogućnosti njihovog korištenja za potrebe informiranja

javnosti o projektima, akcijama ili aktivnostima radi njihovog komuniciranja široj javnosti

1.9. Kodeks korporativnog upravljanja

Početkom 2018. godine Uprava HŽ Infrastrukture donijela je Odluku o primjeni smjernica i preporuka

Kodeksa korporativnog upravljanja trgovačkim društvima u kojima Republika Hrvatska ima dionice ili udjele.

Budući da Kodeks obuhvaća zbir načela poslovnog i profesionalnog ponašanja i dobrih običaja kojima se

jača korporativna i vlasnička odgovornost provođenjem standarda ponašanja u svrhu postizanja dobrobiti

za sve sudionike, HŽ Infrastruktura opredijelila se da kroz primjenu standarda korporativnog upravljanja i

transparentnosti poslovanja, učinkovito i odgovorno upravljanja državnom imovinom, promiče

profesionalno upravljanje, strateški i operativni nadzor kako bi se postizale dobrobiti za društvo kroz

povećanje vjerodostojnosti, profesionalizma i konkurentnosti, ali i dobrobiti za zajednicu.

14

2. PROMETNI POLOŽAJ RH

Republika Hrvatska uključena je, prije pristupanja u EU u Paneuropsku prometnu mrežu (PE mreža), a

nakon pristupanja, u Transeuropsku prometnu mrežu (TEN-T).

2.1. Paneuropska prometna mreža (PE mreža)

Paneuropska prometna mreža uključuje 10 Paneuropskih prometnih koridora koji predstavljaju mrežu

cestovnih i željezničkih prometnih pravaca i jedan plovni put. Mreža PE koridora se kod zemalja koje se

priključuju EU uklapa u EU TEN-T mrežu.

RH prolaze X. koridor, grana X.a. i VII. koridor – Dunavski plovni put kao i dvije grane V. koridora i to V.b.

(Budimpešta – Rijeka) i V.c. (Budimpešta – Ploče).

Slika 2. Paneuropska prometna mreža

Izvor: http://www.ddseuro.org/portal/images/slike/promet.jpg

Koridor I. (sjever – jug): Helsinki – Tallinn – Riga –

Varšava

Koridor II. (istok – zapad): Berlin – Varšava – Minsk –

Moskva – Nižnji Novgorod

Koridor III.: Dresden – Wroclaw – Lavov (Lviv) – Kijev

Koridor IV.: Dresden – Prag – Beč – Bratislava –

Budimpešta – Arad – Sofija – Istanbul

Koridor V.: Venecija – Trst – Kopar – Ljubljana –

Budimpešta – Užgorod – Lavov (Lviv)

a) Bratislava – Košice – Užgorod

b) Rijeka – Zagreb – Budimpešta

c) Ploče – Sarajevo – Osijek – Budimpešta

Koridor VI.: Gdanjsk – Grudziądz – Zębrzydowice – Žilina

Koridor VII.: Dunavski plovni put

Njemačka – Austrija – Slovačka – Mađarska – Hrvatska –

Srbija – Bugarska – Rumunjska

Koridor VIII.: Drač – Tirana – Skopje – Sofija – Burgas –

Varna

Koridor IX.: Helsinki – Sankt-Peterburg – Kijev – Kišnjev –

Bukurešt – Ruse – Dimitrovgrad – Aleksandropolis

Koridor X.: Salzburg – Ljubljana – Zagreb – Beograd –

Niš – Skopje – Veles – Solun (Thessaloniki)

a) Graz – Maribor – Zagreb

b) Budimpešta – Novi Sad – Beograd

c) Niš – Sofija – Istanbul

d) Veles – Prilep – Bitola – Frolina –

Igoumenitsa – Florina

http://www.ddseuro.org/portal/images/slike/promet.jpg

15

2.2. Transeuropska prometna mreža (TEN-T mreža)

S ciljem oblikovanja europske prometne mreže kojom bi se uklonila uska grla i povezale udaljenije regije

u zajednički sustav prometnica, poboljšanja infrastrukture i povezivanja različitih vrsta prijevoza u

intermodalni promet u cijelom području EU, definirana je prometna politika EU kojom se postojeća

prometna mreža europskih prometnica integrirala u jedinstvenu Transeuropsku mrežu prometnica (Trans-

European Network-Transport, TEN-T). Definirano je 9 osnovnih koridora od kojih svaki od njih mora

uključivati tri vrste prometne infrastrukture, prolaziti kroz tri države članice i dva granična prijelaza.

Slika 3. Transeuropska prometna mreža (TEN-T)

Izvor: https://ec.europa.eu/transport/sites/transport/files/themes/infrastructure/ten-t-guidelines/corridors/doc/ten-t-corridor-map-

2013.pdf

Republika Hrvatska se nalazi na dva koridora Osnovne prometne mreže, na Mediteranskom koridoru i na

Rajna-Dunav koridoru.

Mediteranski koridor je cestovni i željeznički koridor čiji je sastavni dio je i pravac Rijeka-Zagreb-

Budimpešta (željeznički i cestovni pravac koji se kod nas uvriježio pod nazivom Vb koridor). Na

Mediteranski koridor nastavlja se cestovni i željeznički pravac Zagreb-Zidani Most (Slovenija), za koji se

kod nas uvriježio naziv X koridor.

https://ec.europa.eu/transport/sites/transport/files/themes/infrastructure/ten-t-guidelines/corridors/doc/ten-t-corridor-map-2013.pdf

https://ec.europa.eu/transport/sites/transport/files/themes/infrastructure/ten-t-guidelines/corridors/doc/ten-t-corridor-map-2013.pdf

16

Preko toga koridora Hrvatska će biti spojena i na Baltičko-jadranski koridor, koji ide od Baltičkog mora

kroz Poljsku, preko Beča i Bratislave do sjeverne Italije.

Koridor Rajna-Dunav je riječni pravac koji povezuje Strasbourg, Frankfurt, Beč, Bratislavu, Budimpeštu,

odakle se jedan dio račva prema Rumunjskoj, a drugi ide Dunavom između Hrvatske i Srbije i dalje na

Crno more, a kod nas se uvriježio pod nazivom VII koridor.

2.3. Koridori za željeznički teretni prijevoz (RFCs)

Europski parlament i Vijeće su u 2010. godini odredili pravila za osnivanje europske željezničke mreže za

konkurentni teretni prijevoz koja se sastoji od međunarodnih teretnih koridora (Rail Freight Corridor, RFC).

Pravila o osnivanju RFCs od država članica zahtjeva da uspostave međunarodno, tržišno orijentirane

željezničke teretne koridore kako bi se ispunili sljedeći ciljevi:

• jačanje suradnje između upravitelja infrastrukture u pogledu ključnih aspekata kao što su dodjela

trasa, razvoj interoperabilnih sustava i razvoj infrastrukture

• pronalaženje ravnoteže između putničkog i teretnog prijevoza na željezničkim teretnim

koridorima, uz davanje odgovarajućeg kapaciteta teretnom prijevozu u skladu s tržišnim

potrebama i osiguravanjem ispunjavanja zajedničkih ciljeva točnosti teretnih vlakova

• promicanje intermodalnosti između željezničkog prijevoza i drugih vrsta prijevoza i to

integriranjem terminala u postupak upravljanja koridorom

RFC koridori uspostavljeni su radi učinkovitije suradnje država članica odnosno upravitelja željezničke

infrastrukture u pogledu korištenja infrastrukturnih kapaciteta i drugih aktivnosti vezanih za što kvalitetnije

pružanje usluga teretnog prijevoza na TEN-T koridorima.

Europska unija je odredila 9 međunarodnih željezničkih teretnih koridora (RFC) na željezničkoj mreži

Europske unije. Ti koridori poklapaju se s koridorima Osnovne mreže TEN-T .

Koridori RFC 10 Alpe – zapadni Balkan i RFC 11 Amber definirani su kao planirani novi međunarodni teretni

koridori .

17

Slika 4. Koridori za željeznički teretni prijevoz (RFC)

Izvor: http://www.rne.eu/rail-freight-corridors/rail-freight-corridors-general-information/

18

Republika Hrvatska uključena je u dva koridora, Mediteranski koridor za željeznički teretni prijevoz RFC 6

i koridor Alpe–zapadni Balkan (RFC 10).

Slika 5. Koridori za željeznički teretni prijevoz Mediteranski (RFC6) i Alpe-zapadni Balkan u RH

Izvor: Izvješće o stanju mreže 2020; HŽ Infrastruktura

3. ŽELJEZNIČKA MREŽA RH

Pruge u hrvatskom željezničkom sustavu, ukupne duljine 2.617 km razvrstane su na:

• međunarodne željezničke pravce (duljine 1.460 km)

• regionalne pravce (duljine 626 km)

• pravce lokalne važnosti (duljine 531 km)

Odlukom Vlade RH međunarodne željezničke pruge u RH razvrstane su na:

I. Glavne (koridorske) željezničke pruge svrstane su u tri skupine:

• koridor RH1 (bivši X. Paneuropski koridor)

• koridor RH2 (Mediteranski željeznički TEN-T koridor odnosno bivši ogranak V.b.

Paneuropskog koridora)

19

• RH3 (bivši ogranak V.c. Paneuropskog koridora)

II. Ostale željezničke pruge za međunarodni promet

Slika 6. Željeznička mreža RH - podjela pruga

HŽ Infrastruktura upravlja s:

545 kolodvora i stajališta

2.617 kilometara pruge 109 tunela

1.512 željezničko-cestovnih

prijelaza

548 mostova 3.875 propusta

MEĐUNARODNE GLAVNE PRUGE

MEĐUNARODNE OSTALE PRUGE

REGIONALNE PRUGE

LOKALNE PRUGE

IZVAN PROMETA

20

4. STRATEŠKO OKRUŽENJE I MAKROEKEONOMSKA KRETANJA

U okviru analize poslovanja i budućeg razvoja HŽ Infrastrukture, SWOT analizom dajemo pregled i ocjenu

prednosti i slabosti željezničke infrastrukture kao i prilike i prijetnje vanjskog okruženja s ciljem prosudbe

je li HŽ Infrastruktura sposobna opstati u uvjetima i okruženju u kojima vrši svoju djelatnost.

PREDNOSTI

• Zemljopisni položaj koji pogoduje razvoju

međunarodnog prometa

• Nacionalnim programom željezničke infrastrukture

za razdoblje od 2016. do 2020. godine izričito

potvrđena financijska potpora Vlade te dostupnost

znatno većih bespovratnih sredstava EU za kapitalna

ulaganja

• Siguran, energetski učinkovit i ekološki prihvatljiv

oblik prijevoza

• Manja ovisnost o vremenskim uvjetima u odnosu na

druge oblike prijevoza

SLABOSTI

• Zastarjeli i nestandardizirani tehnički parametri

(manjak dvostrukih kolosijeka, elektrificiranih pruga

itd.)

• Mnogo brzinskih ograničenja na mreži zbog

tehničkih parametara i dosadašnjih ograničenih

ulaganja te ograničenog održavanja

• Loše do prosječne željezničko-prometne veze s

morskim i riječnim lukama, u kombinaciji s manjkom

koordinacije s komplementarnim infrastrukturnim

uslugama npr. lučkim uslugama

• Zaostajanje Luke Rijeka za konkurentima

(Tršćanskom lukom i Lukom Koper)

• Manjkavost, u određenoj mjeri, koordinacije među

pravnim sljedbenicima HŽ-a

PRILIKE

• Ponuditi atraktivnu, brzu i ekonomski konkurentsku

alternativu cestovnom prijevozu, tj. podići kvalitetu

usluga radi ponovnog osvajanja udjela na tržištu

putničkog i teretnog prijevoza

• Iskoristiti prednosti potražnje putnika za gradskim,

prigradskim i međugradskim prijevozom

• Poboljšanje raznih referentnih pokazatelja

efikasnosti u HŽ infrastrukturi

• Oporavak hrvatske ekonomije kroz rast izvoza

• Implementacijom plana restrukturiranja postati

efikasan i produktivan sustav

PRIJETNJE

• Nedostatak financijskih sredstava za kapitalna

ulaganja i potencijalno kašnjenje u financiranju

Nacionalnog programa željezničke infrastrukture

• Upitna dugoročna opstojnost HŽ Carga u

postojećem obliku

• Smanjenje broja linija u HŽ Putničkom prijevozu i

posljedično ostvarenih manje vlak-kilometara i

prihoda

• Kašnjenje u realizaciji investicijskih projekata zbog

dugotrajnih postupaka nabave i žalbenih postupaka

21

4.1. Željeznički vs. cestovni promet

Ulaganja u željezničku infrastrukturu u razdoblju od 1995. do 2017. godine bila su značajno manja od

ulaganja u cestovnu infrastrukturu, posebno u periodu od 2002. do 2009. godine kada je investicijski ciklus

izgradnje autocesta RH bio na vrhuncu. U tom periodu godišnja ulaganja u cestovnu infrastrukturu iznosila

su između 600 milijuna eura u 2002. godini i 1,1 milijarde eura u 2008. godini. Duljina autocesta povećala

se za više od 3 puta (u 2001. 429 km; u 2017. 1.310 km).

U razdoblju od 1995. do 2017. godine najveća ulaganja u željezničku infrastrukturu bila su 2013. godine i

iznosila su oko 180 milijuna eura, a od 2004. do 2012. godine ulaganja su se kretala između 60 i 120

milijuna eura. Za razliku od višestrukog povećanja duljina autocesta, u periodu od 2001. do 2009. godine,

duljina pruga u hrvatskoj željezničkoj mreži uglavnom je ostala nepromijenjena.

Grafikon 2: Ulaganja u hrvatske željeznice i ceste u razdoblju 1995.-2017. godine

Izvor: International Transport Forum

Prijevoz tereta u željezničkom i cestovnom prometu

Podaci za cestovni teretni prijevoz prije 2001. nisu usporedivi s novijim podacima zbog drugačije

metodologije prikupljanja od strane Državnog zavoda za statistiku. Od 2001. obuhvaćen je, osim javnog

prijevoza, i prijevoz za vlastite potrebe pojedinih poduzeća. Gledano od 2001. do 2008. netotonski

kilometri (ntkm) cestovnog i željezničkog prometa imali su stalni rast s tim da su netotonski kilometri

cestovnog prometa bili oko 3,5 puta veći u odnosu na željeznički promet.

U 2009. zbog opće recesije dolazi do velikog pada cestovnog i željezničkog teretnog prometa. Međutim,

dok u cestovnom dolazi do oporavka u 2013., željeznički nastavlja padati sve do 2015. godine kada dolazi

do blagog rasta u odnosu na prethodnu godinu. Od 2016. do 2018. dolazi do povećanja netotonskih

-

200

400

600

800

1.000

1.200

1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

mil. EU

R

Željeznica Cesta

22

kilometara željezničkog prometa za 27%, međutim u usporedbi sa cestovnim prometom u 2018. manji su

4,6 puta. Trend rasta u željezničkom prometu nastavio se i u 2019. godini jer je u razdoblju od 1-9.2019.

godine ostvareno 2.127 milijuna ntkm što je povećanje od 9,2% u odnosu na isto razdoblje prethodne

godine.

Grafikon 3: Željeznički i cestovni prijevoz u RH u razdoblju 2001.-2018. godine

Izvor: Državni zavod za statistiku RH

Prijevoz putnika u željezničkom i cestovnom prometu

Podaci za putničke kilometre u razdoblju od 1991. do 2018. godine također ukazuju na dominantnost

cestovnog prijevoza u odnosu na željeznički. Od 2008. do 2011. putnički kilometri cestovnog bili su oko 2

puta veći od onih u željezničkom prometu. Međutim, u 2011. i 2012. dolazi do značajnog pada putničkih

kilometara željezničkog prometa, dok cestovni promet bilježi rast. Uz ekonomsku krizu, glavni uzrok toga

je prestanak subvencioniranja karata (ZET/HŽ) za radnike i đake u Gradu Zagrebu, zbog čega su se mnogi

od njih odlučili samo na korištenje prijevoza ZET-a. U 2018. putnički kilometri željezničkog prometa u

porastu su za 1,4% u odnosu na prošlu godinu, te su oko 5 puta manji u odnosu na putničke kilometre

cestovnog prometa. Prema privremenim podacima, u razdoblju od 1-9. 2019. godine putnički kilometri

željezničkog prometa manji su za 3,1% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Grafikon 4: Željeznički i cestovni putnički prijevoz u RH u razdoblju 1991.-2018. godine

Izvor: Državni zavod za statistiku RH

-

2.000

4.000

6.000

8.000

10.000

12.000

14.000

mil. n

tkm

Željeznica Cesta

-

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

mil. p

km

Željeznica Cesta

23

4.2. Željeznički promet zemalja u okruženju

U nastavku slijedi pregled ostvarenih putničkih (pkm) i netotonskih kilometara (ntkm) pojedinih europskih željezničkih prijevoznika te ostvareni vlak kilometri pojedinih

upravitelja željezničke infrastrukture.

Zemlja Prijevoznik

pkm u milijunima ntkm u milijunima

2017. 2018. 1-6 2018. 1-6 2019.

Indeks

1-6 2019./

1-6 2018.

2017. 2018. 1-6 2018. 1-6 2019.

Indeks

1-6 2019./

1-6 2018.

BiH ŽFBH 21,9 30,4 12,4 17,2 138,7% 730 807 374 443 118,4%

ŽRS 7,4 9,4 … … - 384 370 … … -

Bugarska

BDŽ

Cargo - - - - - 1.632 1.830 830 1.091 131,4%

BDŽ PP 1.437 1.477 … … - - - - - -

BRC - - - - - 1.228 898 540 199 36,9%

Češka ČD 7.778 8.225 3.928 4.195 106,8% 10.969 11.617 5.690 5.538 97,3%

Hrvatska HŽ Cargo - - - - 1.971 1.809 842 840 99,8%

HŽ PP 745 756 375 365 97,3% - - - - -

Mađarska

GySEV 308 311 154 159 103,2% - - - - -

GySEV

Cargo - - - - 1.042 1.296 653 637 97,5%

MAV 5.473 5.515 2.696 2.628 97,5% - - - - -

Njemačka DB AG 82.520 84.708 41.197 41.277 100,2% 92.651 88.237 44.534 43.738 98,2%

Rumunjska

CFR

Calatori 5.097 4.932 2.235 2.420 108,3% - - - - -

CFR Marfa - - - - 5.039 4.601 2.319 1.868 80,6%

Slovačka

ŽSSK 3.760 3.815 1.881 1.973 104,9% - - - - -

ŽSSK

Cargo - - - - 7.008 6.730 3.387 3.261 96,3%

Slovenija SŽ 650 656 325 340 104,6% 4.535 4.390 2.179 2.307 105,9%

Napomena: ntkm ne uključuje mase prevoženih stranih praznih vagona; pkm i ntkm za DB AG obuhvaćaju promet unutar i izvan Njemačke

Tablica 1: Ostvareni putnički i netotonski kilometri europskih željezničkih prijevoznika za razdoblje 2017.- 2019. godine;

Izvor: UIC

24

Zemlja Upravitelj

infrastrukture

putnički vlak km u tisućama teretni vlak km u tisućama

2017. 2018. 1-6 2018. 1-6 2019.

Indeks

1-6 2019./

1-6 2018.

2017. 2018. 1-6 2018. 1-6 2019.

Indeks

1-6 2019./

1-6 2018.

BiH ŽFBH 932 1169 552 598 108,3% 1.772 1.473 722 815 112,9%

ŽRS 619 689 … … - 690 684 … … -

Bugarska NRIC 21.663 21.090 10.470 10.480 100,1% 8.245 8.020 3.870 4.050 104,7%

Češka SŽDC 130.020 134.100 67.200 67.800 100,9% 37.690 38.670 18.870 19.700 104,4%

Hrvatska HŽ Infra 15.195 15.248 7.496 7.526 100,4% 5.819 6.053 2.773 3.057 110,2%

Mađarska GySEV 6.000 6.000 3.000 3.000 100,0% 1.060 960 480 480 100,0%

MAV 78.017 77.600 38.470 38.350 99,7% 23.148 22.860 11.290 10.970 97,2%

Njemačka DB AG 800.814 811.790 403.549 409.853 101,6% 270.358 273.901 136.459 133.148 97,6%

Rumunjska CFR 65.482 63.140 30.992 31.340 101,1% 23.862 22.779 10.869 11.112 102,2%

Slovačka ŽSR 35.068 36.254 17.827 18.397 103,2% 15.555 15.482 7.574 7.861 103,8%

Slovenija SŽ 10.284 9.985 5.079 4.859 95,7% 10.100 9.640 4.894 4.873 99,6%

Napomena: vlak kilometri obuhvaćaju vlakove svih prijevoznika na mreži upravitelja infrastrukture

Tablica 2: Ostvareni putnički vlak km i teretni vlak km upravitelja infrastrukture u zemljama okruženja za razdoblje 2017.-2019. godine

Izvor: UIC

25

4.3. Makroekonomska kretanja u RH

Prema Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2020. do 2022. Ministarstva financija

RH, u srednjoročnom razdoblju predviđa se nastavak pozitivnih kretanja ekonomske aktivnosti. Kroz cijelo

projekcijsko razdoblje gospodarski rast će se temeljiti na pozitivnom doprinosu domaće potražnje, dok će

doprinos neto inozemne potražnje biti negativan. Također, očekuje se niska i stabilna inflacija te nastavak

pozitivnih kretanja na tržištu rada uz daljnje smanjenje stope nezaposlenosti.

Fiskalnu politiku u promatranom razdoblju karakterizirat će napori u cilju jačanja fiskalne održivosti i

ekonomskog rasta uz adekvatnu skrb za standard svih građana. Predviđa se blagi višak općeg proračuna

prema metodologiji ESA 2010 u iznosu od 0,2% BDP-a u 2020. godini, te 0,4% u 2021. i 0,8% u 2022.

Planira se i daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u i to za 12,6 postotnih bodova do 2022. godine.

U 2020. godini očekuje se realni rast BDP-a od 2,5%, te 2,4% u 2021. i 2022. godini. Kroz čitavo razdoblje

gospodarski rast temeljit će se prvenstveno na doprinosu domaće potražnje.

Osobna potrošnja najviše će pridonositi rastu domaće potražnje. Pozitivan doprinos osobnoj potrošnji u

2020. očekuje se i od poreznog rasterećenja.

Pod utjecajem povoljnih gospodarskih kretanja, znatnih priljeva iz EU fondova te zadržavanja povoljnih

uvjeta financiranja očekuje se snažan rast investicijske aktivnosti. Rast izvoza roba i usluga očekuje se na

nižim razinama, nego što je to bio slučaj u godinama nakon pristupanja EU, zbog slabijeg kretanja

inozemne potražnje i trenda usporavanja zastupljenosti domaćeg izvoza na svjetskom tržištu.

Rast potrošačkih cijena u 2019. usporit će na 0,7% kao posljedica primjene snižene stope PDV-a na

određene prehrambene proizvode i lijekove, te usporavanja potrošačkih cijena u eurozoni i pada cijene

nafte na svjetskom tržištu. U ostatku razdoblja očekuje se ubrzanje stope inflacije na 1,1% u 2020., 1,4% u

2021. i 1,5% u 2022.

U skladu s rastom gospodarske aktivnosti, u srednjoročnom razdoblju očekuje se umjeren rast

zaposlenosti, koji je bio izraženiji tijekom 2019. uslijed snažne potražnje za radom, ali će usporavati prema

kraju projekcijskog razdoblja.

Pokazatelji za RH u % 2018. Projekcija

2019. 2020. 2021. 2022.

Bruto domaći proizvod, realni rast 2,6 2,8 2,5 2,4 2,4

Potrošnja kućanstava 3,5 3,8 3,5 3,2 3,0

Državna potrošnja 2,9 3,0 2,4 2,6 2,6

Bruto investicije u fiksni kapital 4,1 8,3 5,5 4,9 4,9

Izvoz roba i usluga 2,8 2,7 2,8 3,0 3,1

Uvoz roba i usluga 5,5 6,8 5,4 5,2 5,1

Indeks potrošačkih cijena, rast 1,5 0,7 1,1 1,4 1,5

Rast zaposlenosti 1,8 1,9 1,5 1,3 1,2

Stopa nezaposlenosti (ILO) 8,4 7,0 6,0 5,8 5,8

Tablica 3: Makroekonomski okvir u razdoblju 2018.-2022.

Izvor: Ministarstvo financija RH, Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2020.-2022.

26

5. RESTRUKTURIRANJE

HŽ Infrastruktura od lipnja 2012. prolazi kroz proces restrukturiranja u kojem su implementirane određene

mjere koje se uglavnom odnose na statusne promjene u društvu. Provedena su pripajanja i izdvajanja s

ciljem povećanje efikasnosti i učinkovitosti HŽ Infrastrukture i tvrtki kćeri.

Osim statusnih promjena, u Grupi HŽ Infrastruktura smanjen je broj zaposlenika za 1.083 (od 2012. do

kraja 2015.), no smanjenje se provodilo isključivo na dobrovoljnoj bazi putem instrumenta poticajnih

otpremnina.

Djelomično je provedeno i financijsko restrukturiranje u kojem su glavne mjere bile povećanje financiranja

investicija bespovratnim sredstvima iz EU fondova te smanjenje troškova zaduženja kroz kreditiranje kod

razvojnih banaka. Trenutno je u pripremi ili izvođenju preko 10 projekata koji su financirani ili planiraju

biti financirani iz EU fondova čija ukupna vrijednost prelazi 2 milijarde EUR-a. Realizacijom ovih projekta

planira se obnova značajnog dijela koridora RH1 i RH2 na kojima se odvija oko 70% ukupnog prometa na

mreži. Ostale investicije koje ne mogu biti sufinancirane iz EU, financiraju se iz kredita s državnim

jamstvima, no pritom je intencija u što većoj mjeri koristiti kredite razvojnih banaka sa značajno nižim

troškovima financiranja. Tako je u 2013. ugovoren zajam s EBRD-om u iznosu 40 milijuna eura za

modernizaciju (kupnju nove opreme u funkciji održavanja željezničke infrastrukture) i restrukturiranje

(otpremnine) te u 2015. godini s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj (Svjetska banka) u iznosu 79

milijuna eura za financiranje restrukturiranja, otpremnina i povećanje učinkovitosti poslovanja i

infrastrukturne investicije. Prosječne efektivne kamatne stope kredita razvojnih banaka kreću se do 1%.

Kroz prethodno opisane mjere postignuta su djelomična poboljšanja, no dubinska promjena i

transformacija Društva planira se postići u naredne 3 do 4 godine. Unutar Projekta održivog razvoja

hrvatskog željezničkog sektora u Europi kojeg financira Svjetska banka pokrenuta je izrada dokumenta

procjene potencijala restrukturiranja HŽ Infrastrukture čijom bi se implementacijom unaprijedila

operativna učinkovitost i financijska održivost HŽ Infrastrukture, kao najvećeg pojedinačnog subjekta

unutar javnog željezničkog sektora u Hrvatskoj. Početkom 2017. godine predmetni dokument prezentiran

je resornom Ministarstvu i ostalim relevantnim dionicima, te je Vlada Republike Hrvatske na sjednici

održanoj 20. travnja 2017. godine donijela zaključak kojim se zadužuje Ministarstvo pomorstva, mora i

infrastrukture da nalože Upravi društva da ubrzaju provedbu planova restrukturiranja. U srpnju 2017.

godine upućen je dopis Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture i resornom ministru kojim se traži

službeno odobrenje i donošenje plana restrukturiranja. Proces restrukturiranja bit će pokrenut po

službenom odobrenju resornog ministarstva.

Osim prethodno navedenog projekta, kojim će se obuhvatiti poslovanje cijelog Društva te njegova

operativna učinkovitost, u tijeku je realizacija projekta Asset management koji se također financira iz zajma

Svjetske banke, i pod koordinacijom Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Projekt obuhvaća

područje nekretnina sva tri željeznička poduzeća (HŽ Infrastruktura, HŽ Cargo i HŽ Putnički prijevoz) i

tijekom implementacije će obuhvatiti:

1. Podjelu spornih nekretnina između tri poduzeća

2. Procjenu vrijednosti svih nekretnina

3. Plan komercijalizacije nekretnina u vlasništvu pojedinog društva u cilju povećanja vlastitih prihoda

u financiranju poslovanja

27

Budući da su nekretnine značajan segment poslovanja HŽ Infrastrukture i da su još uvijek statusi određenih

nekretnina neriješeni, očekuje se da će se realizacijom ovog projekta osigurati uvjeti za značajnije

povećanje prihoda od nekretnina.

6. SAŽETAK PLANA POSLOVANJA

HŽ Infrastruktura je jedini upravitelj željezničkom infrastrukturom u Hrvatskoj sa zadaćom izgradnje,

održavanja i upravljanja željezničkom mrežom u Republici Hrvatskoj.

HŽ infrastruktura pruža usluge dodjele trase vlakova, kao i sve druge željezničke usluge koje su potrebne

za obavljanje prijevoza robe i putnika. Usluge pristupa željezničkoj mreži izvedene su iz potražnje

prijevoznika kao korisnika željezničke mreže.

Planirane aktivnosti na održavanju, obnovi, modernizaciji i izgradnji željezničke infrastrukture usklađene

su s trenutno poznatim i realnim izvorima financiranja tih aktivnosti.

Najznačajniji elementi financijskih projekcija Plana poslovanja za razdoblje 2020.-2024. su:

UKUPNI PRIHODI u planiranom razdoblju kreću se u prosjeku oko 1.286 milijuna kuna godišnje od kojih

se na prihode iz Proračuna RH, uključujući i trošarine, odnosi 73% ukupnih planiranih prihoda. Prihodi od

prodaje u prosjeku iznose oko 193,6 milijuna kuna godišnje od kojih se 77% odnosi na prihode od pružanja

željezničkih usluga.

UKUPNI RASHODI u planiranom razdoblju kreću se u prosjeku oko 1.286 milijuna kuna od kojih se na

materijalne troškove odnosi oko 33% godišnje. Troškovi radnika, uključujući i naknade po Kolektivnom

ugovoru iznose oko 55% godišnje.

FINANCIJSKI REZULTAT

U razdoblju 2020.-2024. godine planira se uravnoteženje prihoda i rashoda te poslovanje bez gubitka.

PLANIRANI BROJ ZAPOSLENIH - Na kraju planiranog razdoblja, 2024. godine, HŽ Infrastruktura planira

zapošljavati 4.537 radnika. U odnosu na procjenu stanja na 31.12.2019. godine na kraju planiranog

razdoblja HŽ Infrastruktura imat će 511 radnika manje što je rezultat odlazaka 990 radnika uz istovremeno

novo zapošljavanje 479 radnika od kojih je 165 radnika s iskustvom i 354 pripravnika.

INVESTICIJE – U razdoblju 2020.-2024. godine planiraju se ulaganja u ukupnom iznosu od 14.158,8

milijuna kuna, od čega su EU projekti 11.249,2 milijuna kuna tj. 79,5%. Od ukupno planiranih investicija

36,5% odnosi se na projekte obnove i modernizacije odnosno 63,5% na projekte izgradnje novih pruga i

kolosijeka.

28

Najznačajniji EU projekti u razdoblju 2020. -2024. godine su:

• rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na

dionici Dugo Selo - Križevci, pruga DG - Botovo - Dugo Selo

(38,2 km pruge)

• modernizacija i elektrifikacija dionice Zaprešić - Zabok (23,8

km), pruga Zaprešić – Čakovec

• modernizacija i elektrifikacija pruge Vinkovci – Vukovar (18,5

km)

• postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka odnosno nove

dvokolosiječne pruge na dijelovima dionice Hrvatski Leskovac -

Karlovac, pruga Zagreb Gk - Rijeka

• rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka odnosno nove dvokolosiječne pruge na

dijelovima željezničke pruge Dugo Selo - Novska (82 km)

• rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Križevci - Koprivnica - DG,

pruga DG - Botovo - Dugo Selo

• izgradnja drugog kolosijeka, modernizacija i obnova na pružnoj dionici Škrljevo – Rijeka – Jurdani,

pruge Zagreb Gk – Rijeka

• modernizacija i obnova željezničke pruge M202 Zagreb Gk - Rijeka, dionica Oštarije – Škrljevo

• izrada studijske i projektne dokumentacije za modernizaciju željezničke pruge M202 Zagreb Gk -

Rijeka, dionica Karlovac - Oštarije

KREDITNA ZADUŽENJA - Kreditna zaduženja su predviđena za financiranje investicija u željezničku

infrastrukturu. U razdoblju 2020.-2024. godine planira se korištenje dijela kredita Međunarodne banke za

obnovu i razvoj (IBRD) u iznosu od 268,1 milijuna kuna, kredita Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD)

u iznosu od 70,0 milijuna kuna i kredita OTP banke od 161,4 milijuna kuna

Potrebna nova zaduženja iznose 2.245,6 milijuna kuna, a sredstva su namijenjena za financiranje investicija

u željezničku infrastrukturu koje se ne financiraju iz EU fondova odnosno u opremu u funkciji održavanja

željezničke infrastrukture. Nova kreditna zaduženja za razdoblje od 2020.-2022. godine odobrena su kroz

Financijski plan HŽ Infrastrukture za 2020. godinu i projekcije za 2021. i 2022. godinu i iznose 1.100,0

milijuna kuna, a potrebna nova zaduženja za cjelokupno plansko razdoblje, 2020.-2024. godine iznose

dodatnih 1.145,6 milijuna kuna.

Ova razina novih kredita očekuje se pod pretpostavkom da se iz Državnog proračuna osigura komponenta

nacionalnog sufinanciranja za projekte financirane iz EU fondova.

UKUPNE INVESTICIJE

U razdoblju 2020.-2024. godini

ukupne planirane investicije

iznose 14.158.8 mil. kn, od toga

se 79,5% odnosi na EU projekte.

29

7. POKAZATELJI RADA

*Podaci za razdoblje 1-10.2019.

Tablica 4: Naturalni pokazatelji rada HŽ infrastrukture

Opis Jedinica

mjere 2018.

2019. Plan

Plan Procjena* Procjena/

Plan 2020. 2021. 2022. 2023. 2024.

Broj kilometara obnove, modernizacije i novoizgrađenih

željezničkih pruga

- km obnove i modernizacije km 20,59 30,61 26,99 88% 22,74 47,85 124,11 60,69 43,11

- km novoizgrađenih pruga (kolosijeka otvor. pruga) km 0 12,52 33,47 267% - - 53,15 18,21 23,09

Zakašnjenje na 100 vlak km*

- putničkih vlakova min 4 4 4 100% 4 4 4 4 4

- teretnih vlakova min 131 132 140 106% 132 132 132 132 132

Prosječna dopuštena infrastrukturna brzina pruga

- na prugama u uporabi km/h 78,85 78,50 79,05 101% 78,50 78,70 80,20 81,00 81,50

- na ukupnoj duljini mreže km/h 73,97 73,50 74,52 101% 74,00 74,20 75,70 76,70 77,20

Broj osiguranih željezničko cestovnih prijelaza broj 23 20 1 5% 20 30 30 30 30

Puknuće varova i tračnica*

- broj broj 87 80 52 65% 80 75 75 70 70

- vrijeme otklanjanja sati 174 170 104 61% 160 150 150 140 140

Kvarovi na signalno sigurnosnim uređajima*

- broj broj 16.019 18.700 12.301 66% 18.500 18.500 18.500 17.800 17.000

- vrijeme otklanjanja sati 22.524 23.250 19.255 83% 24.000 24.000 23.000 23.300 22.000

Kvarovi na telekomunikacijskim uređajima*

- broj broj 1.103 1.254 723 58% 1.100 1.095 1.090 1.085 1.080

- vrijeme otklanjanja sati 6.025 3.400 8.285 244% 6.000 5.975 5.950 5.925 5.900

Kvarovi na stabilnim postrojenjima elektrovuče*

- broj broj 532 500 411 82% 500 500 500 500 500

- vrijeme bez naponskog stanja KM sati 1.003 1.200 280 23% 900 900 900 900 900

30

8. NATURALNA PRODUKTIVNOST

Racionalizacijom poslovanja te uvođenjem novih tehnologija rada predviđaju se pozitivni rezultati koji se mogu iskazati i brojem radnika po km pruge te brojem radnika

po vlak kilometrima.

Promatrajući razdoblje od 2007. godine kada je Društvo osnovano, po km pruge bilo je zaposleno 2,730 radnika, u 2015. godini je po km pruge bilo zaposleno 1,931

radnika, a u procjeni 2019. godine 1,929 radnika. U prvoj godini planiranog razdoblja broj radnika po km pruge će se povećavati nakon čega će uslijediti silazni trend.

U 2024. godini broj radnika po kilometru pruge će iznositi 1,733 radnika.

Grafikon 5: Broj radnika po km pruge

Grafikon 6: Produktivnost - vlak km po radniku

Vlak km po radniku u planiranoj 2020. godini manji su za oko 1,6% u odnosu na procjenu 2019. godinu. Predmetno smanjenje primarno je rezultat planiranog povećanja

broja radnika. U narednim planskim godinama, vlak km po radniku imaju trend rasta, te će na kraju planske 2024. godine iznositi 5080:1.

1,931 1,888 1,850 1,8561,929 1,970 1,932 1,882

1,8101,733

2015. 2016. 2017. 2018. Procjena

2019.

Plan

2020.

Plan

2021.

Plan

2022.

Plan

2023.

Plan

2024.

Broj radnika po km pruge

4.0534.230

4.362 4.405 4.317 4.2454.385

4.5594.803

5.080

2015. 2016. 2017. 2018. Procjena

2019.

Plan

2020.

Plan

2021.

Plan

2022.

Plan

2023.

Plan

2024.

Vlak km po radniku

Broj radnika po kilometru pruge Vlak kilometar po radniku

31

9. FINANCIJSKE PROJEKCIJE

Financijske projekcije HŽ Infrastrukture za razdoblje 2020.-2024. godine temelje se na operativnim

planovima sektora, kako operativnih tako i sektora podrške i ureda.

Financiranje EU sredstvima i kreditima razvojnih banaka otvara problem statusa povezanog društava u

vlasništvu HŽ Infrastrukture odnosno prihvatljivosti troškova koje na tim projektima ostvaruju povezana

društva. Naime, povezana društva zbog sukoba interesa ne mogu izvoditi radove na takvim projektima.

Budući da je ključni izvođač radova na održavanju i obnovi željezničke infrastrukture povezano društvo

Pružne građevine, a s obzirom na planirane izvore financiranja i temeljna načela koja proizlaze iz načina

financiranja, HŽ Infrastruktura ima potrebu i obvezu riješiti status svog povezanog društva. S ciljem

rješavanja statusa, HŽ Infrastruktura sagledala je prednosti postojećeg modela poslovanja, te razmotrila

različite modele rješavanja statusa te je na posljetku odlučeno da je najprihvatljivije rješenje da se dio

organizacijske cjeline – poslovno područje Održavanje pripoji HŽ Infrastrukturi. U prilog tom rješenju je

činjenica da je održavanje željezničke infrastrukture dio osnovne djelatnosti HŽ Infrastrukture i iznimno je

važno zadržati kontrolu nad ovim procesom jer bi u slučaju eksternalizacije djelatnosti održavanja, moglo

doći do ugrožavanja neometanog odvijanja prometa i sigurnosti na pruzi. Poslovno područje Održavanje

i dio Mehanizacije je do 2013. bilo sastavni dio HŽ Infrastrukture, kada je uslijed organizacijskih promjena

pripojeno Pružnim građevinama u cilju objedinjavanja poslova izvođenja radova u jednoj tvrtki.

Budući da je HŽ Infrastruktura tijekom 2018. godine zatražila suglasnost Skupštine HŽ Infrastrukture za

predmetno pripajanje, a da do dana sastavljanja ovog dokumenta nije dobivena suglasnost, financijske

projekcije Računa dobiti i gubitka za planirano razdoblje izrađene su bez projekcije pripajanja dijela

društva Pružne građevine.

Također, Financijski plan HŽ Infrastrukture za 2020. godinu i projekcije za 2021. i 2022. godinu za koji je

na prijedlog Vlade RH, Sabor RH dao suglasnost na 14. sjednici održanoj dana 14. studenog 2019. godine,

izrađen je bez projekcije pripajanja dijela Pružnih građevina. Stoga, ukoliko se tijekom planiranog

razdoblja realizira predmetno pripajanje, HŽ Infrastruktura izradit će Rebalans plana poslovanja.

32

9.1. Račun dobiti i gubitka

Naziv pozicije

Iznosi u milijunima kuna 2018.

2019. Plan

Plan Ostvarenje

1-10 Procjena*

Procjena/

Plan 2020. 2021. 2022. 2023. 2024.

Prihodi od prodaje 182,72 192,60 158,35 188,03 97,6% 192,08 194,61 196,35 198,16 200,09

Prihodi iz proračuna RH 898,91 932,50 796,00 913,00 97,9% 924,50 938,00 938,00 938,00 938,00

Ostali poslovni prihodi 131,18 150,70 134,90 169,19 112,3% 147,26 130,16 130,49 130,89 131,30

POSLOVNI PRIHODI 1212,81 1.275,80 1.089,25 1.270,22 97,2% 1.263,84 1.262,77 1.264,84 1.267,05 1.269,39

Materijalni troškovi 301,53 410,50 259,83 320,11 78,0% 378,34 385,27 392,34 399,55 406,89

Troškovi radnika 688,59 706,80 585,60 709,74 100,4% 724,82 718,82 713,82 708,82 703,82

Otpremnine 10,10 15,37 15,37 152,2% 6,50 6,50 6,50 6,50 6,50

Nematerijalni troškovi 52,51 66,40 45,80 59,64 89,8% 66,18 66,18 66,18 66,18 66,18

Nabavna vrijednost prodanog materijala 5,16 8,00 6,87 8,00 100,0% 8,00 8,00 8,00 8,00 8,00

Ostali poslovni rashodi 14,77 15,00 13,91 21,58 143,9% 15,00 15,00 15,00 15,00 15,00

Rezerviranje troškova i rizika 90,39 10,00 35,30 353,0% 10,00 10,00 10,00 10,00 10,00

Vrijednosno usklađenje kratkotrajne imovine 117,92 13,00 50,00 384,6% 13,00 11,00 11,00 11,00 11,00

POSLOVNI RASHODI (bez amortizacije) 1.270,87 1.239,80 927,38 1.219,74 98,4% 1.221,84 1.220,77 1.222,84 1.225,05 1.227,39

EBITDA (58,06) 36,00 161,87 50,48 140,2% 42,00 42,00 42,00 42,00 42,00

Amortizacija 36,13 35,00 33,12 41,00 117,1% 41,00 41,00 41,00 41,00 41,00

Rezultat poslovnih aktivnosti (EBIT) (94,19) 1,00 128,75 9,48 948,0% 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00

Financijski prihodi 10,26 4,00 2,70 3,56 89,0% 4,00 4,00 4,00 4,00 4,00

Financijski rashodi 15,71 5,00 7,08 12,85 257,0% 5,00 5,00 5,00 5,00 5,00

Rezultat financijskih aktivnosti (5,45) (1,00) (4,38) (9,29) 929,0% (1,00) (1,00) (1,00) (1,00) (1,00)

Dobit/gubitak razdoblja (99,64) 0,00 124,37 0,19 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

* Napomena: Podaci za 2019. godinu su procijenjeni i podložni su promjeni do sastavljanja konačnih financijskih izvješća za poslovnu 2019. godinu.

Tablica 5. Račun dobiti i gubitka

Planom za 2019. godinu planira se poslovanje bez gubitka. Sukladno čl. 21. Zakona o željeznici prihodi i rashodi su uravnoteženi.

33

Analitički prikaz plana prihoda

Naziv pozicije


2019. Plan

Plan Ostvarenje

1-10 Procjena Procjena/

Plan 2020. 2021. 2022. 2023. 2024.

UKUPNI PRIHODI 1.223,07 1.279,80 1.091,95 1.273,78 99,5% 1.267,84 1.266,77 1.268,84 1.271,05 1.273,39

POSLOVNI PRIHODI 1.212,81 1.275,80 1.089,25 1.270,22 99,6% 1.263,84 1,262,77 1.264,84 1.267,05 1.269,39

PRIHODI OD PRODAJE 182,72 192,60 158,35 188,03 97,6% 192,08 194,61 196,35 198,16 200,09

Prihodi od pružanja željezničkih usluga 146,93 147,00 123,44 146,69 99,8% 147,30 148,45 149,60 150,80 152,10

Minimalni pristupni paket 114,90 115,30 97,02 115,0 99,7% 117,90 119,20 120,50 121,80 123,20

Naknade za rezerviranje kapaciteta 0,79 0,40 0,79 0,78 195,0% 0,70 0,75 0,80 0,80 0,80

Garažiranje i korištenje vaga 2,20 2,00 1,88 2,27 113,5% 2,60 2,60 2,60 2,60 2,60

Manevriranje 18,04 18,00 14,49 17,30 96,1% 19,80 16,60 16,40 16,30 16,20

Prodaja putničkih karata 1,05 1,10 0,78 1,00 90,9% 0,90 0,80 0,70 0,70 0,70

Pratnja teretnih pošiljaka 0,24 0,40 0,26 0,34 85,0% 0,30 0,30 0,30 0,30 0,30

Korištenje putničkih kolodvora 9,71 9,80 8,22 10,00 102,0% 8,10 8,20 8,30 8,30 8,30

Prihodi od nekretnina 21,42 24,80 20,40 23,18 93,5% 25,38 25,96 26,55 27,16 27,79

Ostali prihodi od prodaje 8,89 10,80 7,40 9,01 83,4% 9,40 10,20 10,20 10,20 10,20

Prihod od najma optičkog kabela 1,27 2,00 0,68 0,75 37,5% 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Prihodi od usluga Informatike 5,61 5,40 4,65 5,57 103,2% 1,80 1,80 1,80 1,80 1,80

Prihodi od TK usluga 0,96 1,10 0,98 1,20 109,1% 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00

Prihodi od zakupa mehanizacije 0,12 0,30 0,11 0,14 46,7% 3,30 4,10 4,10 4,10 4,10

Prihodi od sporedne djelatnosti 0,93 2,00 0,98 1,35 67,5% 1,30 1,30 1,30 1,30 1,30

Prihodi od prodaje robe i materijala 5,48 10,00 7,11 9,15 91,5% 10,00 10,00 10,00 10,00 10,00

PRIHODI IZ PRORAČUNA RH 898,91 932,50 796,00 913,00 97,9% 924,50 938,00 938,00 938,00 938,00

Sredstva DP za održavanje ŽI i reg. prometa 442,90 450,00 366,82 445,00 98,9% 450,00 450,00 450,00 450,00 450,00

Sredstva DP od trošarina (20 lipa) 456,01 482,50 429,18 468,00 97,0% 474,50 488,00 488,00 488,00 488,00

OSTALI POSLOVNI PRIHODI 131,18 150,70 134,90 169,19 112,3% 147,26 130,16 130,49 130,89 131,30

Prihodi od alikvotnog dijela amortizacije 34,43 34,00 28,69 35,00 102,9% 34,00 34,00 34,00 34,00 34,00

34

Naziv pozicije


2019. Plan

Plan Ostvarenje

1-10 Procjena Procjena/

Plan 2020. 2021. 2022. 2023. 2024.

Prihodi od vlastitog rada na investicijama -CEF 2,52 3,10 3,80 3,30 3,30 3,30 3,30 3,30

Prihodi od vlastitog rada na investicijama 1,28 1,20 1,44 1,70 141,7% 1,70

Ostali prihodi 92,95 115,50 101,67 128,69 111,4% 108,26 92,86 93,19 93,59 94,00

FINANCIJSKI PRIHODI 10,26 4,00 2,70 3,56 89,0% 4,00 4,00 4,00 4,00 4,00

Tablica 6: Analitički pregled ukupnih prihoda

Grafikon 7. Struktura poslovnih prihoda

898,9 932,5 913,0 924,5 938,0 938,0 938,0 938,0

182,7192,6 188,0 192,1 194,6 196,4 198,2 200,1

131,2150,7 169,2 147,3 130,2 130,5 130,9 131,3

0,0

200,0

400,0

600,0

800,0

1.000,0

1.200,0

1.400,0

2018. Plan 2019. Procjena 2019. Plan 2020. Plan 2021. Plan 2022. Plan 2023. Plan 2024.

Struktura poslovnih prihoda

Ostali poslovni prihodi

Prihodi od prodaje

Prihodi iz proračuna

35

HŽ Infrastruktura ostvaruje više od 70% prihoda od sredstava državnog proračuna, stoga je plan prihoda u velikoj mjeri određen Državnim proračunom RH za 2020.

godinu i projekcijama za 2021. i 2022. godinu.

Prihode od prodaje koje HŽ Infrastruktura ostvaruje na tržištu projicirani su ujednačeno za sve godine planiranog razdoblja, a temeljni su na procjeni da se u planiranom

razdoblju ne očekuju značajnije oscilacije u željezničkom prometu kao i činjenici da investicije u željezničku infrastrukturu čine dugoročni i kompleksni projekti koji u

kratkoročnom razdoblju neće rezultirati povećanjem prihoda.

Prihode od pružanja željezničkih usluga u najvećem dijelu određuju prihodi od pružanja usluga minimalnog pristupnog paketa koji su projicirani temeljem planiranog

blagog rasta željezničkog prometa i primjenjujući Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/909 od 12. lipnja 2015. kojom su utvrđeni načini izračuna direktnih troškova

nastalih kao posljedica obavljanja željezničke usluge za potrebe utvrđivanja naknada za minimalni pristupni paket i za pristup infrastrukturi kojom se povezuju uslužni

objekti. Sukladno članku 24. Zakona o željeznici, postepeno se provodi izdvajanje pojedinih usluga iz minimalnog pristupnog paketa, kao što su: pristup uslužnim

objektima (garažiranje i korištenje vaga, manevriranje), dodatne i prateće usluge (prodaja putničkih karata, pratnja teretnih pošiljaka) i korištenje putničkih kolodvora.

Planirani Prihodi od nekretnina projicirani su temeljem planiranih aktivnosti komercijalizacije nekretnina kojima upravlja HŽ Infrastruktura. Oni obuhvaćaju prihode od

prava građenja, prihode od prava služnosti i prihode od zakupa. Više od 95% prihoda od nekretnina čine prihodi od zakupa (poslovnih prostora, zemljišta, skladišta,

promidžbenog prostora). Detaljnija projekcija prihoda od nekretnina prikazana je u točki 14.5. ovog dokumenta.

Ostali prihodi od prodaje najvećim dijelom odnose se na pružanje usluga sektora Informatike, a detaljni prikaz planiranih prihoda prikazan je u točki 14.4. ovog

dokumenta.

Ostali poslovni prihodi, osim prihoda od alikvotnog dijela amortizacije za sredstva financirana iz Državnog proračuna i prihoda od vlastitog rada na investicijskim

projektima, obuhvaćaju i prihode od kasacije i demontaže, prodaje imovine, prihode od naknade šteta, viškova, kašnjenja, kasa-skonta te prihode od ukidanja

rezerviranja za troškove i rizike i prihode od ukidanja vrijednosno usklađenih potraživanja od kupaca i zaliha. Pozicije ostalih prihoda projicirane su temeljem povijesnih

podataka o kretanju određenih pozicija, planiranih aktivnosti na održavanju i obnovi željezničke infrastrukture kao i projekcije ukidanja rezerviranja za troškove i rizike

i vrijednosnih usklađenja nastalih u prethodnim godinama.

36

Analitički prikaz plana rashoda

Naziv pozicije


2019. Plan

Plan Ostvarenje

1-10 Procjena

Procjena/

Plan 2020. 2021. 2022. 2023. 2024.

UKUPNI RASHODI 1.322,71 1.279,80 967,58 1.273,59 99,5% 1.267,84 1.266,77 1.268,84 1.271,05 1.273,39

POSLOVNI RASHODI 1.307,00 1.274,80 960,50 1.260,74 98,9% 1.262,84 1.261,77 1.263,84 1.266,05 1.268,39

Materijalni troškovi i usluge 301,53 410,50 259,83 320,11 78,0% 378,34 385,27 392,34 399,55 406,89

Troškovi materijala i rezervnih dijelova 52,31 74,50 43,27 54,13 72,7% 90,55 92,81 95,13 97,51 99,95

Troškovi energije 38,18 36,00 23,58 34,31 95,3% 35,00 35,88 36,78 37,70 38,64

Troškovi usluga 211,04 300,00 192,88 231,67 77,2% 252,79 256,58 260,43 264,34 268,30


Plaće s porezima i doprinosima 638,66 659,40 549,83 659,50 100,0% 675,50 670,50 665,50 660,50 655,50

Isplata plaća po sudskim sporovima 5,79 3,00 2,30 2,50 83,3% 1,00

Naknade radnicima 44,14 44,40 33,47 47,74 107,5% 48,32 48,32 48,32 48,32 48,32

Otpremnine 10,10 15,37 15,37 152,2% 6,50 6,50 6,50 6,50 6,50

Nematerijalni troškovi 52,51 66,40 45,80 59,64 89,8% 66,18 66,18 66,18 66,18 66,18

Porezi, doprinosi i naknade koji ne ovise o

rezultatu 41,43 48,30 11,38 41,87 86,7% 41,35 41,35 41,35 41,35 41,35

Ostali nematerijalni troškovi 11,08 18,10 34,42 17,77 98,2% 24,83 24,83 24,83 24,83 24,83

Amortizacija 36,13 35,00 33,12 41,00 117,1% 41,00 41,00 41,00 41,00 41,00

Nabavna vrijednost prodanog materijala 5,16 8,00 6,87 8,00 100,0% 8,00 8,00 8,00 8,00 8,00


Manjkovi, štete, penali 7,88 10,10 8,57 14,12 139,8% 11,00 11,00 11,00 11,00 11,00

Sudski i administrativni troškovi 2,21 2,90 3,32 3,70 127,6% 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Naknadno utvrđeni rashodi iz preth. godina 0,13 0,20 0,30 0,22 110,0%


37

Naziv pozicije


2019. Plan

Plan Ostvarenje

1-10 Procjena

Procjena/

Plan 2020. 2021. 2022. 2023. 2024.

Rezerviranje troškova i rizika 90,39 10,00 0,00 35,30 353,0% 10,00 10,00 10,00 10,00 10,00

Rezerviranja za sudske sporove 45,59 9,00 9,00 100,0% 9,00 9,00 9,00 9,00 9,00

Rezerviranja za neiskorištene godišnje odmore 25,3 25,30

Rezerviranja za otpremnine 0,82 1,00 1,00 100,0% 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00

Ostala rezerviranja 18,68 0,00

Vrijednosno usklađenje kratkotrajne imovine 117,92 13,00 0,00 50,00 384,6% 13,00 11,00 11,00 11,00 11,00

Potraživanja od kupaca 117,91 12,00 50,00 416,7% 13,00 11,00 11,00 11,00 11,00

Zaliha 1,00

FINANCIJSKI RASHODI 15,71 5,00 7,08 12,85 257,0% 5,00 5,00 5,00 5,00 5,00

Ugovorene kamate i naknade 5,19 3,00 1,74 3,50 116,7% 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Zatezne kamate 1,01 1,00 3,53 6,80 680,0% 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Negativne tečajne razlike 9,51 1,00 1,81 2,55 255,0% 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00

Tablica 7: Analitički pregled ukupnih rashoda

38

Grafikon 8: Struktura poslovnih rashoda

Ukupni rashodi u planiranom razdoblju iznose oko 1.270 milijuna kuna godišnje i oko od 87% odnosi se na troškove materijala i usluga te troškove radnika. Troškovi

materijala i usluga planirani su temeljem operativnih planova tj. planova utroška materijala i usluga koje su izradili sektori sukladno planiranim poslovnim aktivnostima.

Troškovi zaposlenika obuhvaćaju plaće radnika s porezima i doprinosima te naknade radnicima koje sadrže naknade troškova prijevoza s rada i na rad , naknade za

službena putovanja i rad na terenu, jubilarne nagrade, jednokratne dodatke i pomoći koji proizlaze iz važećeg Kolektivnog ugovora. Troškovi plaće projicirani su

sukladno planu i dinamici zapošljavanja, uzimajući u obzir vremensko trajanje procesa zapošljavanja, kao i planovima odlazaka vodeći računa o neometanom

funkcioniranju poslovnih aktivnosti.

Troškovi otpremnina projicirani su na osnovu plana odlazaka radnika uz otpremnine u neto iznosu od 130.000 kuna, sukladno važećem Kolektivnom ugovoru.

Ostali nespomenuti troškovi projicirani su temeljem podataka prethodnih razdoblja i očekivanih troškova kao rezultat planiranih poslovnih aktivnosti.

688,6 706,8 709,7 724,8 718,8 713,8 708,8 703,8

301,5

410,5320,1

378,3 385,3 392,3 399,6 406,9

316,9157,5

230,8159,7 157,7 157,7 157,7 157,7

0,0

200,0

400,0

600,0

800,0

1.000,0

1.200,0

1.400,0

2018. Plan 2019. Procjena 2019. Plan 2020. Plan 2021. Plan 2022. Plan 2023. Plan 2024.

Struktura poslovnih rashoda

Ostali

Troškovi materijala i usluga

Troškovi radnika

39

Tablica 8: Bilanca

9.2. Bilanaca

U odnosu na prethodne godine, u strukturi planirane Bilance nema značajnih promjena , a u obujmu značajnije promjene iskazane su u povećanju materijalne imovine

javnog dobra te povećanju kapitalnih rezervi i dugoročnih obveza koje su rezultat provođenja investicijskih projekata. Očekuje se da će država preuzimati kredite za

investicije u javno dobro kako je i predviđeno Ugovorom o upravljanju.

Naziv pozicije

Iznosi u milijunima kuna

Stanje na

dan

31.12.2018.

31.12.2019. Plan

Plan

Ostvarenje

1-10 Procjena

Procjena/

Plan 2020. 2021. 2022. 2023. 2024.

DUGOTRAJNA IMOVINA 12.102,32 12.977,05 12.456,51 12.741,20 98,2% 13.412,00 14.174,65 15.011,00 16.340,79 17.248,89

Nematerijalna imovina 44,91 41,96 32,78 40,20 95,8% 42,00 40,00 40,00 40,00 40,00

Materijalna imovina 11.857,62 12.739,64 12.222,65 12.500,00 98,1% 13.175,00 13.939,15 14.775,50 16.105,29 17.013,39

Financijska imovina 194,72 192,95 194,72 195,00 101,1% 190,00 190,00 190,00 190,00 190,00

Potraživanja 5,07 2,50 6,36 6,00 240,0% 5,00 5,50 5,50 5,50 5,50

KRATKOTRAJNA IMOVINA 864,83 931,54 1.046,32 926,00 99,4% 746,00 682,70 583,20 525,50 525,10

Zalihe 115,68 91,96 132,27 125,00 135,9% 120,00 118,50 117,80 120,20 95,00

Potraživanja 216,69 310,54 352,20 330,00 106,3% 215,80 228,90 219,50 180,00 185,00

Financijska imovina 4,80 5,00 6,36 6,00 120,0% 5,00 5,00 5,00 5,00 5,00

Novac u banci i blagajni 527,66 524,04 555,49 465,00 88,7% 405,20 330,30 240,90 220,30 240,10

PLAĆENI TROŠK. BUDUĆEG RAZD.I OBRAČ.

PRIHOD 10,98

7,00 9,97 7,00 100,0%

7,00 7,00 7,00 7,00 7,00

UKUPNO AKTIVA 12.978,13 13.915,59 13.512,80 13.674,20 98,3% 14.165,00 14.864,35 15.601,20 16.873,29 17.780,99

KAPITAL I REZERVE 8.482,42 9.666,39 8.404,60 8.8978,86 92,9% 9.407,18 9.915,72 10.426,96 11.741,66 12.214,64

Temeljni (upisani) kapital 224,19 224,19 224,19 224,19 100,0% 224,19 224,19 224,19 224,19 224,19

Kapitalne rezerve 8.357,87 9.442,20 8.052,69 8.850,77 93,7% 9.279,09 9.787,63 10.298,87 11.613,57 12.086,55

Zadržana dobit ili preneseni gubitak 3,35 (96,29) (96,10) (96,10) (96,10) (96,10) (96,10)

Dobit ili gubitak poslovne godine (99,64) 0,00 124,37 0,19 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

REZERVIRANJA 192,92 213,90 192,92 190,00 88,8% 190,00 190,00 190,00 190,00 190,00

DUGOROČNE OBVEZE 794,49 1.176,20 984,74 980,00 83,3% 1.235,63 1.436,43 1.583,42 1.823,03 2.194,18

KRATKOROČNE OBVEZE 1.562,24 1.449,40 1.578,48 1.550,00 106,9% 1.505,63 1.526,61 1.580,42 1.587,80 1.556,27

ODGOĐENO PLAĆ. TROŠK I PRIHOD BUD. RAZD 1.946,06 1.409,70 2.352,06 1.975,27 140,1% 1.826,50 1.795,60 1.820,40 1.530,80 1.625,90

UKUPNO PASIVA 12.978,13 13.915,59 13.512,80 13.674,13 98,3% 14.164,93 14.864,35 15.601,20 16.873,29 17.780,98

40

9.3. Izvještaj o novčanim tokovima

Naziv pozicije


2019. Plan

Plan Procjena 2020. 2021. 2022. 2023. 2024.

DOBIT/(GUBITAK) RAZDOBLJA (99,64) 0,00 0,19 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

Ukupno povećanje novčanog tijeka od poslovnih aktivnosti 381,10 193,10 220,50 285,72 169,59 189,08 258,73 337,46

Amortizacija 36,13 35,00 35,30 41,00 41,00 41,00 41,00 41,00

Povećanje kratkoročnih obveza 7,38

Smanjenje kratkotrajnih potraživanja 134,14 37,80 114,20 9,40 39,50

Smanjenje zaliha 24,83 23,70 5,00 1,50 0,70 25,20

Ostalo povećanje novčanog tijeka 186,00 96,60 185,20 125,52 127,09 137,98 170,85 271,26

Ukupno smanjenje novčanog tijeka od poslovnih aktivnosti (140,26) (51,82) (134,87) (61,47) (46,18) (64,42) (17,82) (48,48)

Smanjenje kratkoročnih obveza (96,45) (51,82) (12,24) (44,37) (20,98) (53,81) (31,53)

Povećanje kratkoročnih potraživanja (113,31) (13,10) (5,00)

Povećanje zaliha (9,32) (2,40)

Ostalo smanjenje novčanog tijeka (43,81) (17,10) (12,10) (10,61) (15,42) (11,95)

NETO NOVČANI TIJEK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI 240,84 141,28 85,63 224,25 123,41 124,66 240,91 288,98

Ukupno novčani primici od investicijskih aktivnosti 10,80 793,50 780,50 1.571,12 2.116,83 2.996,62 2.488,91 2.136,60

Novčani primici od prodaje dugotrajne materijalne i nemat. imovine

Ostali novčani primici od investicijskih aktivnosti 10,80 793,50 780,50 1.517,12 2.116,83 2.996,62 2.488,91 2.136,60

Ukupno novčani izdaci od investicijskih aktivnosti (588,56) (1.552,50) (933,64) (2.294,58) (2.706,57) (3.416,33) (3.054,03) (2.687,28)

Novčani izdaci za kupnju dugotrajne materijalne i nemat. imovine (588,56) (1.552,50) (933,64) (2.294,58) (2.706,57) (3.416,33) (3.054,03) (2.687,28)

Ostali novčani izdaci od investicijskih aktivnosti

41

Naziv pozicije


2019. Plan

Plan Procjena 2020. 2021. 2022. 2023. 2024.

NETO NOVČANI TIJEK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI (577,76) (759,00) (153,14) (723,46) (589,74) (419,71) (565,13) (550,68)

Ukupno novčani primici od financijskih aktivnosti 309,70 646,10 240,20 664,00 571,81 407,11 558,63 543,63

Novčani primici od glavnice kredita, zadužnica, pozajmica i dr. 303,70 646,10 240,20 664,00 571,81 407,11 558,63 543,63

Ostali primici od financijskih aktivnosti 6,00

Ukupno novčani izdaci od financijskih aktivnosti (14,19) (32,00) (235,54) (224,59) (180,39) (201,46) (255,01) (262,13)

Novčani izdaci za otplatu glavnice kredita i obveznica (14,19) (32,00) (235,54) (224,59) (180,39) (201,46) (255,01) (262,13)

Novčani izdaci za financijski najam

Ostali novčani izdaci od financijskih aktivnosti

NETO NOVČANI TIJEK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI 295,51 614,10 4,66 439,41 391,42 205,65 303,61 281,50

UKUPNO NETO NOVČANI TIJEK (141,05) (3,62) (62,66) (59,80) (74,90) (89,40) (20,60) 19,80

Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja 668,71 527,66 527,66 465,00 405,20 330,30 240,90 220,30

Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja 527,66 524,04 465,00 405,20 330,30 240,90 220,30 240,10

Povećanje novca i novčanih ekvivalenata (141,05) (3,62) (62,66) (59,80) (74,90) (89,40) (20,60) 19,80

Tablica 9: Izvještaj o novčanim tokovima

9.4. Kreditna zaduženja

Kreditna zaduženja su predviđena za financiranje investicija u željezničku infrastrukturu. U razdoblju 2020.-2024. godine planira se korištenje dijela kredita Međunarodne

banke za obnovu i razvoj (IBRD) u iznosu od 268,1 milijuna kuna, kredita Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od 70,0 milijuna kuna i kredita OTP banke

od 161,4 milijuna kuna.

Potrebna nova zaduženja iznose 2.245,6 milijuna kuna, a sredstva su namijenjena za financiranje investicija u željezničku infrastrukturu koje se ne financiraju iz EU

fondova odnosno u opremu u funkciji održavanja željezničke infrastrukture. Nova kreditna zaduženja za razdoblje od 2020.-2022. godine odobrena su kroz Financijski

plan HŽ Infrastrukture za 2020. godinu i projekcije za 2021. i 2022. godinu iznose 1.100,0 milijuna kuna, a potrebna nova zaduženja za cjelokupno plansko razdoblje,

42

2020.-2024. godine iznose dodatnih 1.145,6 milijuna kuna. Ova razina novih kredita očekuje se pod pretpostavkom da se iz Državnog proračuna osigura komponenta

nacionalnog sufinanciranja za projekte financirane iz EU fondova.

9.5. Pokazatelji poslovanja

Radni omjer jednak je omjeru operativnih troškova i operativnih prihoda. Sukladno planiranim operativnim troškovima i operativnim prihodima, radni omjer za

planirano razdoblje iznosi 0,97.

OPIS


2019. Plan

Plan Ostvarenje

1-10 Procjena

Procjena/

Plan 2020. 2021. 2022. 2023. 2024.

OPERATIVNI TROŠKOVI 1.270,87 1.239,80 927,38 1.219,74 98,4% 1.221,84 1.220,77 1.222,84 1.225,05 1.227,39

Troškovi materijala i usluga 301,53 410,50 259,83 326,11 78,0% 378,34 385,27 392,34 399,55 406,89


Ostali troškovi * 280,75 122,50 81,95 127,52 155,0% 118,68 116,68 116,68 116,68 116,68

OPERATIVNI PRIHODI 1.212,81 1.275,80 1.089,25 1.270,22 99,6% 1.263,84 1,262,77 1.264,84 1.267,05 1.269,39

Prihodi iz Državnog proračuna 898,91 932,50 796,00 913,00 97,9% 924,50 938,00 938,00 938,00 938,00

Prihodi od pružanja usluga 313,90 343,30 293,25 337,71 104,1% 339,34 324,77 326,84 329,05 331,39

RADNI OMJER

(operativni troškovi/operativni prihodi) 1,05 0,97 0,85 0,96 98,8% 0,97 0,97 0,97 0,97 0,97

*bez troškova amortizacije i financijskih rashoda

Tablica 10: Radni omjer

Temeljem projekcije Bilance i Računa dobiti i gubitka izračunati su temeljni financijski pokazatelji kojima se mjeri kvaliteta poslovanja gdje su uspješnost i sigurnost

kriteriji dobrog poslovanja. Obzirom na djelatnost i činjenicu da je HŽ Infrastruktura društvo s velikim ulaganjima u dugotrajnu imovinu, te da obveze po kreditima

kojima se financiraju ulaganja u željezničku infrastrukturu otplaćuje Republika Hrvatska, prikazani pokazatelji upućuju da su projiciranim Planom poslovanja stvoreni

uvjeti za sigurno i uspješno poslovanje HŽ Infrastrukture.

43

Pokazatelji poslovanja 2018.

2019. Plan

Plan Ostvarenje

1-10 Procjena

Procjena/

Plan 2020. 2021. 2022. 2023. 2024.

Koeficijent tekuće likvidnosti 0,5 0,6 0,7 0,6 100,0% 0,5 0,5 0,4 0,3 0,3

Koeficijent financijske stabilnosti 1,1 1,2 1,3 1,2 100,0% 1,2 1,2 1,2 1,2 1,2

Stupanj zaduženosti 0,3 0,2 0,2 0,2 100,0% 0,2 0,2 0,2 0,2 0,2

Ostvarena produktivnost (u 000 kuna) 255 260 225 258 99,2% 248 248 254 263 275

Koeficijent obrtaja ukupne imovine 0,1 0,1 0,1 0,1 100,0% 0,1 0,1 0,1 0,1 0,1

Tablica 11: Pokazatelji poslovanja

9.6. Sredstva Državnog proračuna

Elementi Proračuna RH

Doznačena

sredstva

DP-a u

2018.

2019 Plan

Plan Procjena Procjena/

Plan 2020. 2021. 2022. 2023. 2024.

Sredstva Proračuna RH za redovno poslovanje 924,76 932,50 913,00 97,91% 924,50 938,00 938,00 938,00 938,00

Sredstva DP za održavanje željezničke infrastrukture i

regulaciju prometa 442,90 450,00 445,00 98,89% 450,00 450,00 450,00 450,00 450,00

Sredstva DP iz trošarine na gorivo u iznosu 20 lipa 481,86 482,50 468,00 96,99% 474,50 488,00 488,00 488,00 488,00

Sredstva Proračuna RH za investicije 164,51 793,50 716,00 90,23% 825,50 1.074,00 796,80 1.118,70 795,90

Sredstva RH za pripremu EU projekata i udjeli RH u EU

fondovima (izvor 11 i 12) 52,46 165,60 126,00 76,09% 230,80 277,20 219,80 358,50 268,80

Fondovi EU* 112,05 627,90 590,00 93,96% 594,70 796,80 577,00 760,20 527,10

Ukupno sredstva iz Državnog proračuna RH pozicije u

MPPI 1.089,27 1.726,00 1.629,00 94,38% 1.750,00 2.012,00 1.734,80 2.056,70 1.733,90

*Povlačenje sredstava iz fondova EU iznad iznosa utvrđenih u financijskom planu (Državnom proračunu) moguće je uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija (temeljem dopisa MMPI 303- 3/13-01/356 od

28.11.2014.). U ove iznose nije uključen CEF.

Tablica 12: Doznačena sredstva Državnog proračuna

44

10. INVESTICIJE

Planirane investicijske aktivnosti u razdoblju od 2020. do 2024. godine u značajnoj mjeri se oslanjanju na

bespovratna sredstva iz EU fondova kao ključni izvor financiranja. Ukupno planirane investicije u razdoblju

2020.-2024. godina iznose 14.158,8 mil. kuna, od čega se 79,5% odnosi na projekte sufinancirane iz

sredstava EU fondova (11.249,2 milijuna kuna).

Dio investicija koji se ne odnosi na EU projekte uključuje projekte kojima se osigurava sigurnost i

neometano odvijanje željezničkog prometa, te obnova kritičnih točaka i dionica na kojima se odvija velika

količina prometa. Dio takvih investicija financirat će se već odobrenim kreditima u prethodnim godinama,

odobrenim zaduženjima u planskom razdoblju i iz vlastitih izvora financiranja, a za pokrivanje financiranja

ostatka investicija potrebno je dodatno osigurati 1.145,6 milijuna kuna.

Zakon o željeznici (NN 94/13, NN 148/13, NN 120/14, NN32/19) definira upravljanje željezničkom

infrastrukturom kao djelatnosti od javnog interesa. Obveze HŽ Infrastrukture kao Upravitelja željezničke

infrastrukture u Republici Hrvatskoj regulirane su Ugovorom o upravljanju željezničkom infrastrukturom,

klasa 003-01/07-01/8, ur. br. 530-08-08-16, od 15. lipnja 2008. između Vlade Republike Hrvatske i HŽ

Infrastrukture Sukladno Članku 7. Ugovora sačinjena je projekcija plana ulaganja na osuvremenjivanju (i

obnovi) te izgradnji nove (i dogradnji postojeće) željezničke infrastrukture za razdoblje od 2020. do 2024.

godine.

Plan obnove i modernizacije postojeće i izgradnja nove te dogradnje postojeće željezničke infrastrukture

dijeli se na sljedeće programe:

• Program obnove i modernizacije pruga za međunarodni promet,

• Program obnove i modernizacije pruga za regionalni promet,

• Program obnove i modernizacije pruga za lokalni promet,

• Program obnove i modernizacije željezničkog čvorišta Zagreb,

• Program aktivnosti u funkciji infrastrukture i prometa na mreži kao cjelini,

• Izgradnja novih pruga i kolosijeka

U okviru svakoga od navedenih programa, ulaganja su strukturirana po cjelovitim infrastrukturnim

projektima ili po projektima koji se odnose na infrastrukturne podsustave (građevinski, elektroenergetski,

prometno-upravljački i signalno-sigurnosni, te ostali funkcionalni dijelovi i oprema željezničke

infrastrukture).

Planirani izvori za financiranje investicija u razdoblju 2020.-2024. godine su državni proračun, EU fondovi,

krediti i ostali (vlastita sredstva, sufinanciranje).

45

Tablica 13: Izvori financiranja planiranih investicija u željezničku infrastrukturu

Izvor: Sektor za razvoj, pripremu i provedbu investicija i EU

10.1. Planirani izvori financiranja investicija

Izvori financiranja investicija

Iznosi u tisućama kuna 2018.

2019. Plan

Plan Procjena 2020. 2021. 2022. 2023. 2024.

1. Proračun (izvori 11 i 12) 72.807 165.616 126.931 230.757 277.230 219.842 358.516 268.840

izvor 11 28.483 62.234 22.250 78.595 97.100 95.411 58.854 4.015

izvor 12 44.324 103.382 104.681 152.162 180.130 124.431 299.662 264.825

2. EU fondovi 251.283 627.865 593.378 956.583 1.359.824 1.196.302 1.718.738 1.517.762

OPKK (izvor 562) 221.877 502.423 479.458 594.742 785.627 576.974 760.151 527.087

CEF 29.406 125.442 113.920 361.841 574.197 619.328 958.587 990.675

3. Krediti (ugovoreni) 374.543 154.530 205.993 334.525 164.000 1.000

kredit EBRD 31.491 70.000

kredit WB 22.126 154.530 6.700 173.100 94.000 1.000

kredit Erste 320.926

kredit OTP 199.293 161.425

4. Ostalo 40.582 112.969 30.200 59.491 17.926 12.600 6.500 7.050

interni rad 1.286 1.075 1.300 1.700

zalihe 13.619 80.800 12.000 35.075

vlastita sredstva 25.677 31.094 16.900 22.716 17.926 12.600 6.500 7.050

Ukupno osigurani izvori financiranja 739.215 1.060.980 956.502 1.581.356 1.818.980 1.429.744 2.083.754 1.793.652

5. Nova zaduženja 349.957 329.440 407.810 406.110 558.625 543.625

ne EU projekti 349.957 329.440 407.810 406.110 558.625 543.625

EU projekti

6. Neosigurana sredstva za EU projekte 141.584 383.783 479.777 1.580.472 411.654 350.000

izvor 11 - neprihvatljivi trošak 23.893 69.978 15.759 322.919 350.000 350.000

izvor 12 - prihvatljivi trošak 18.369 17.239 211.082 382.369

EU fondovi 256.566 252.936 875.184 61.654

IPA ugovori 99.322 40.000

Ukupno neosigurani izvori financiranja 491.541 713.223 887.587 1.986.582 970.279 893.625

SVEUKUPNO IZVORI FINANCIRANJA 739.215 1.552.521 956.502 2.294.579 2.706.567 3.416.326 3.054.033 2.687.277

46

10.2. Plan investicija po programima

Pozicija Programi i projekti za željeznički infrastrukturu

Iznosi u tisućama kuna

Plan Ukupno

2020.-2024. 2020. 2021. 2022. 2023. 2024.

1. Program obnove i modernizacije pruga za međunarodni promet 837.318 531.278 224.236 281.000 225.000 2.098.832

1.1. Obnova pruga na koridoru RH2 (Mediteranski koridor - bivši V.b.) 251.923 118.068 33.700 10.000 413.691

1.2. Obnova pruga na prometnom pravcu Oštarije/Ogulin - Knin -

Split/Zadar/Šibenik 74.545 26.715 64.700 63.000 80.000 308.960

1.3. Modernizacija pruga na koridoru RH3 (bivši ogranak V.c) 1.500 3.000 4.500 1.500 15.000 25.500

1.4. Obnova pruga na koridoru RH1 (bivši X. koridor) 211.660 134.295 30.705 20.500 10.000 407.160

1.5. Obnova ostalih pruga za međunarodni promet 297.690 249.200 90.631 196.000 110.000 943.521

2. Program obnove i modernizacije pruga za regionalni promet 288.600 137.000 68.000 163.000 140.000 796.600

3. Program obnove i modernizacije pruga za lokalni promet 7.860 4.500 1.500 13.860

4. Program obnove i modernizacije željezničkog čvorišta Zagreb 17.150 3.000 10.000 30.150

5. Program aktivnosti u funkciji infrastruk. i prometa na mreži kao cjeline 236.310 338.942 580.938 550.125 525.675 2.231.990

5.1. Informatika 20.396 19.464 12.300 5.800 5.300 63.260

5.2. Željezničko-cestovni prijelazi i pješački prijelazi preko pruge 63.033 74.333 48.063 64.400 19.400 269.229

5.3. Zaštita okoliša 160 160

5.4. Unapređenje tehnologije i poboljšanje uvjeta rada 72.300 84.900 457.775 453.225 420.725 1.488.925

5.7. Zgrade i strojarski objekti 27.150 34.200 14.800 11.700 1.750 89.600

5.8. Mehanizacija, sredstva i oprema za održavanje, obnovu i izgradnju

željezničke infrastrukture 4.725 70.000 58.500 133.225

5.9. Studijska, investicijska i tehnička dokumentacija 48.546 56.045 48.000 15.000 20.000 187.591

UKUPNO PROGRAMI OBNOVE I MODERNIZACIJE 1.387.238 1.014.720 874.674 994.125 900.675 5.171.432

6. IZGRADNJA NOVIH PRUGA I KOLOSIJEKA 907.341 1.691.847 2.541.652 2.059.908 1.786.602 8.987.350

47

Pozicija Programi i projekti za željeznički infrastrukturu

Iznosi u tisućama kuna

Plan Ukupno

2020.-2024. 2020. 2021. 2022. 2023. 2024.

6.2. Izgradnja pruge Gradec - Sveti Ivan Žabno

6.4.

Rekonstrukcija i Izgradnja drugog kolosijeka Dugo Selo - Botovo te

rekonstrukcija i izgradnja drugog kolosijeka, odnosno izgradnja nove

dvokolosiječne pruge na dijelovima dionice Hrvatski Leskovac - Krasica

235.700 214.500 118.000 568.200

6.4.1. Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Dugo Selo

- Križevci, pruga DG - Botovo - Dugo Selo 235.700 214.500 118.000 568.200

6.5.

Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka odnosno nove

dvokolosiječne pruge na dijelovima dionice Hrvatski Leskovac - Karlovac,

pruga Zagreb Gk - Rijeka

72.120 482.333 772.027 820.000 600.000 2.746.480

6.6. Izgradnja nove željezničke pruge na dionici Goljak – Skradnik, pruga Zagreb

Gk - Rijaka

6.7.

Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka odnosno nove

dvokolosiječne pruge na dijelovima željezničke pruge Dugo Selo - Novska

(82 km)

48.000 50.000 350.000 500.000 862.500 1.810.500

6.8. Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Križevci -

Koprivnica - DG, pruga DG - Botovo - Dugo Selo 512.925 832.858 858.339 415.613 4.000 2.623.735

6.10. Izgradnja drugog kolosijeka, modernizacija i obnova na pružnoj dionici

Škrljevo – Rijeka – Jurdani, pruge Zagreb Gk - Rijeka 10.500 77.180 400.560 300.000 300.000 1.088.240

6.11. Modernizacija i obnova željezničke pruge M202 Zagreb Glavni kolodvor -

Rijeka, dionica Oštarije - Škrljevo 17.731 9.911 22.946 50.558

6.12. Povezivanja željeznicom unutar funkcionalne regije Središnje Hrvatske -

Lepoglavska spojnica 6.445 6.445 12.890

6.13. Izrada studijske i projektne dokumentacije za modernizaciju željeničke prige

M202 Zagre GK-Rijeka, dionica Karlovac - Oštarije 3.920 18.620 19.780 24.295 20.102 86.717

SVEUKUPNO OBNOVA, MODERNIZACIJA I IZGRADNJA NOVIH PRUGA I

KOLOSIJEKA 2.294.579 2.706.567 3.416.326 3.054.033 2.687.277 14.158.782

Tablica 14: Plan investicija po programima

Izvor: Sektor za razvoj, pripremu i provedbu investicija i EU fondova

48

U razdoblju 2020.-2024. godine u obnovu i modernizaciju postojeće željezničke infrastrukture planira se

uložiti 5.171,4 milijuna kuna.

Najznačajnija ulaganja u obnovi i modernizaciji željezničke infrastrukture su:

• Ulaganja u modernizaciju i elektrifikaciju pruga i pružnih dionica i rekonstrukciju kolodvora koji

se predlažu za financiranje iz sredstava EU fondova, a planirana su u ukupnom iznosu 2.261,9

milijuna kuna za projekte:

razvoj multimodalne platforme u luci Rijeka i povezivanje s kontejnerskim

terminalom Jadranska vrata

unapređenje infrastrukture u luci Rijeka - kontejnerski terminal Zagrebačko

pristanište

modernizacija i elektrifikacija pruge Vinkovci - Vukovar (18,5 km)

modernizacija i elektrifikacija dionice Zaprešić - Zabok (23,8 km), pruga Zaprešić –

Čakovec

osiguravanje željezničko-cestovnih prijelaza uređajima- na 114 prijelaza

provedba Plana implementacije ERTMS na mreži RH

• Ulaganja u osiguravanje željezničko-cestovnih prijelaza uređajima – planira se investirati 82,8

milijuna kuna iz kredita Svjetske banke i dugih kredita za radove na osiguravanju 50 prijelaza.

• Ulaganja u obnove dionica pruga - planira se investirati ukupno 1.151 milijuna kuna u obnovu

dionica od kojih su najznačajnije:

Ogulin - (Moravice) (29,4 km), pruga Zagreb Gk – Rijeka

Savski Marof -(Zagreb ZK) dk i lk (2x17,7 km), pruga DG-Savski Marof-Zagreb Gk

(Greda) - Sunja (30,8 km), pruga Zagreb Gk - Sisak – Novska

(Sunja) - (Novska), (43,3 km), pruga Zagreb GK - Sisak – Novska

ostale međunarodne pruge

pruga Zaprešić - Čakovec (dionica Varaždin - Čakovec) i pruga Varaždin - Dalj

(dionica Varaždin - Koprivnica - Virovitica)

pruge u čvoru Zagreb

• Ulaganja u obnovu i modernizaciju pruga na prometnom pravcu Oštarije/Ogulin-Knin-Split

(Projekt Lika)- ukupno 135,8 milijuna kuna u:

obnovu dionice pruge – usjeci, kolosijeci, ishođenje uporabnih dozvola, puštanje u

rad ŽCP-a

obnovu i rekonstrukciju kolodvora koji će omogućit ugradnju SS opreme i redovno

odvijanje prometa bez ograničenja

ugradnja SS uređaja koja će omogućiti značajno sigurnije i brže odvijanje prometa

• Ulaganja neophodna za sigurnost željezničkog prometa u ukupnom iznosu od 1.539,9 milijuna

kuna – sanacija usjeka, zamjena i obnova mostova i tunela, izgradnja propusta, zamjena skretnica,

zamjena signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja i dr.

49

10.3. EU fondovi

Najveći dio ulaganja u željezničku infrastrukturu čine projekti sufinancirani sredstvima fondova Europske

unije. HŽ Infrastruktura nositelj je najvećih infrastrukturnih projekata u Republici Hrvatskoj te je i najveći

korisnik EU fondova u prometnom sektoru. Projekti financirani iz EU fondova moraju biti usklađeni s

nacionalnim politikama i strategijama, kao i politikama i strategijama Europske unije te se pripremaju i

provode u skladu s nacionalnim regulatornim okvirom odnosno regulatornim okvirom Europske unije.

Za svaku sedmogodišnju financijsku perspektivu, pripremaju se operativni programi koji predstavljaju

strateške dokumente kojima je određen okvir za korištenje dodijeljenih sredstva iz europskih strukturnih i

investicijskih fondova (ESI), odnosno detaljnije se opisuju i razrađuju mjere i aktivnosti za učinkovito

korištenje alociranih sredstva. Tako je u financijskoj perspektivi 2007.-2013. kojom je obuhvaćeno

pretpristupno razdoblje te razdoblje članstva, a projekti su financirani putem Operativnog programa

Promet i primjenom pravila N+3 omogućeno je financiranje projekata do 31.12.2016. godine. Projekti koji

nisu bili završeni do kraja 2016. godine nastavili su se provoditi i tijekom razdoblja od 2017. do 2019.

godine, a krajnji rok za završetak je 31. ožujka 2020. godine. Planirani izvor financiranja za preostala

završna plaćanja za takve projekte je Državni proračun Republike Hrvatske (Tablica 15).

Projekt u provedbi

Ukupna

vrijednost

ugovora u €

Napomena

Priprema projekata i ostale projektne dokumentacije za

rekonstrukciju i obnovu željezničke pruge na dionici Dugo

Selo - Novska, faza 1

5.401.789 u provedbi; planirani rok završetka

4Q/2019.

Priprema projekata i druge projektne dokumentacije za

obnovu postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka na dionici

Križevci - Koprivnica - DG

5.591.142

u provedbi;

planirani rok završetka projektiranja

4Q/2019.;

daljnji nastavak projekta (radovi)

odobren za sufinanciranje iz CEF-a,

2. poziv 2015.


dogradnju, obnovu i izgradnju drugog kolosijeka te izgradnju

nove dvokolosiječne pruge Dugo Selo - Novska, faze 2 i 3

11.406.233 u provedbi; planirani rok završetka

2020.


rekonstrukciju i izgradnju pruge/drugog kolosijeka na dionici

pruge Hrvatski Leskovac – Karlovac

7.100.000

u provedbi; planirani rok završetka

1Q/2020.

daljnji nastavak projekta (radovi)

planiran iz OPKK, 11.09.2019.

dobiveno mišljenje Neovisne

kontrole kvalitete (IQR); 11.09.2019.

Projekt upućen na notifikaciju u

Europsku komisiju; 13.09.2019.

MMPI donijelo Odluku o

financiranju projekta;

Tablica 15: Projekti u provedbi; ugovoreni prema PRAG proceduri (OPP 2007.-2013.)


Napomena: Obzirom na prihvatljivost izdataka sukladno Smjernicama za zatvaranje OP Promet 2007-2013., preostale obveze po

ugovorima izmirit će se iz nacionalnih sredstava.

Za financijsku perspektivu 2014.-2020. projekti se financiraju putem Operativnog programa

Konkurentnost i kohezija (OPKK) gdje su pod tematskim ciljem 7. - Povezanost i mobilnost predviđena

ulaganja i razvoj sektora prometa, a planirana ulaganja za željeznicu predviđena su u okviru investicijskog

prioriteta „Razvoj i obnova sveobuhvatnih, visokokvalitetnih i interoperabilnih željezničkih sustava te

promicanje mjera za smanjenje buke“. Svrha ovog prioriteta je poboljšati i nadograditi željezničku

50

infrastrukturu u Hrvatskoj, čime bi se potaknulo da željeznica preuzme značajno veći udio prometa, kao

održivija/niskougljična opcija, povećanjem kapaciteta i usluga regionalne željezničke infrastrukture i TEN-

T željezničke infrastrukture (Tablica 16. i 17.)

Projekti u provedbi - radovi Ugovor

Ugovorena

vrijednost u

kunama

Potpis ugovora

Planirani

rok

završetka

Izgradnja nove željezničke pruge za

prigradski promet Gradec – Sv. Ivan Žabno*

radovi 195.594.947 26.08.2015. 3Q/2019.

nadzor 12.821.534 26.08.2015. 3Q/2019.

Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja

drugog kolosijeka željezničke pruge na

dionici Dugo Selo – Križevci*

radovi 1.239.557.819 29.04.2016. 2Q/2022.

nadzor 14.425.089 29.04.2016. 2Q/2022.

Modernizacija i elektrifikacija željezničke

pruge Zaprešić –Zabok

radovi 530.655.163 12.06.2018. 3Q/2021.

nadzor 13.475.811 28.06.2018. 4Q/2021.

Modernizacija i elektrifikacija željezničke

pruge Vinkovci - Vukovar

radovi 376.340.359 4Q/2019. 2023.

nadzor 10.260.000 14.03.2019. 2023.

* „Fazirani projekti“ - postupak razdiobe provedbe projekta kroz dva programska razdoblja („faziranje“) koji obuhvaća podjelu projekta

i u financijskom i tehničkom dijelu za svako programsko razdoblje – OPP i OPKK

Tablica 16: Projekti u provedbi – radovi; financiranje putem OPKK 2014.-2020.; stopa sufinanciranja 85%


Projekt za koji je postupak javne nabave u pripremi/tijeku –

projektiranje/studije Ugovor

Ukupni

prihvatljivi

troškovi Projekta

u kunama1

Potpis

ugovora

(planirani)

Planirani

rok

završetka

Izrada studijske i projektne dokumentacije željezničke

pruge M202 Zagreb GK-Rijeka, dionica Karlovac-

Oštarije

studijska i

projektna

dokumentacija

69.503.564 2020. 2023.

Izrada idejnih rješenja i studijske dokumentacije

modernizacije i razvoja željezničkog čvora Zagreb studije 22.738.398 2020. 2022.

Projekt povezivanja željeznicom unutar funkcionalne

regije Središnje Hrvatske – Lepoglavska spojnica studije 11.209.350 2020. 2021.

Izrada studijske dokumentacije modernizacije dionice

Oštarije - Knin željezničke pruge M604 Oštarije - Knin

– Split

studije 15.422.297 2020. 2022.

Izrada studijske dokumentacije modernizacije dionice

Knin - Split željezničke pruge M604 Oštarije - Knin -

Split, željezničke pruge M606 Knin - Zadar i M607

Perković – Šibenik

studije 15.608.477 2020. 2022.

Tablica 17: Projekti za koje je postupak javne nabave u tijeku ili u pripremi – projektiranje/studije; financiranje putem OPKK 2014.-

2020.; planirana stopa sufinanciranja 85%


Osim sredstava predviđenih putem OPKK, određeni projekti željezničke infrastrukture mogu se financirati

i iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) koji je osnovan za dodatna ulaganja i izgradnju nove te

1 U ukupnim prihvatljivim troškovima uključene aktivnosti/elementi projekta prema projektnoj prijavi odnosno Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava (npr. izrada studija, upravljanje projektom, promidžba i vidljivost i dr.)

51

unaprjeđenje postojeće prometne, energetske i telekomunikacijske infrastrukture na koridorima

Transeuropske prometne mreže. Cilj Europske komisije je stvaranje snažne europske prometne mreže koja

će povezati Istok i Zapad te otkloniti prometnu rascjepkanost u Europi odnosno ukloniti uska grla na

europskim prometnim pravcima, poboljšati infrastrukturu i povezati različite vrste prijevoza u

multimodalni promet diljem EU.

Budući da područjem Hrvatske prolaze dva koridora osnovne prometne mreže: Mediteranski koridor i

Koridor Rajna – Dunav, glavne (koridorske) željezničke pruge Republike Hrvatske odgovaraju Osnovnoj

mreži putničkog i teretnog prometa, a druge međunarodne linije pripadaju Sveobuhvatnoj mreži. U

Prilogu I. Uredbe dat je popis prethodno identificiranih projekata na osnovnoj mreži u sektoru prometa,

te je kod Mediteranskog koridora između ostaloga za željeznicu prethodno identificirana dionica Rijeka –

Zagreb – Budimpešta gdje je navedena mogućnost izrada studija i radova (uključujući izgradnju novog

kolosijeka i pruge za drugi smjer između Rijeke i granice s Mađarskom).

CEF Promet je instrument financiranja za ostvarivanje jedinstvene transeuropske prometne mreže, a cilj

mu je potpora ulaganjima u izgradnji nove ili obnovi i nadogradnji postojeće prometne infrastrukture. EK

je uspostavila TEN-T program kako bi se podržala izgradnja i nadogradnja prometne infrastrukture diljem

EU. TEN-T program osigurava financijsku potporu za ostvarenje važnih prometnih infrastrukturnih

projekata, u skladu s ciljem poticanja europske konkurentnosti, stvaranja novih radnih mjesta i postizanja

kohezije. Ciljevi politike transeuropske prometne mreže su uspostava sveobuhvatne mreže do 31. prosinca

2050. godine, odnosno uspostava Osnovne mreže, koja uključuje samo one dijelove sveobuhvatne mreže

koji su strateški najznačajniji, do 31. prosinca 2030. godine.

HŽ Infrastruktura provodi 7 projekata koji se sufinanciraju iz CEF-a, od kojih 5 projekata HŽ Infrastruktura

provodi samostalno (4 projekta CEF Promet i 1 projekt tehničke pomoći), a dva projekta su u partnerstvu

sa Lučkom upravom Rijeka (Tablica 18. i 19.).

Projekt Ugovor

Ukupna vrijednost

Sporazuma o

dodjeli

bespovratnih

sredstava u €

Potpis

ugovora

(planirani)**

Planirani

završetak

Izrada projektne i ostale dokumentacije za izgradnju

drugog kolosijeka, modernizaciju i obnovu na dionici

željezničke pruge Škrljevo – Rijeka – Jurdani

tehnička

dokumentacija 5.363.119* 14.12.2016. 12/2021.

Tehnička pomoć za poboljšanje izgradnje kapaciteta

upravitelja željezničke infrastrukture u RH

tehnička

pomoć 459.431 9.9.2016. 11/2020.

Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka

na dionici Križevci – Koprivnica – dg radovi 2.839.367.727 2020. 2023.

Izrada projektne dokumentacije za modernizaciju

željezničke dionice Okučani - Vinkovci

tehnička

dokumentacija 11.217.700 17.05.2019. 2021.

Izrada tehničke dokumentacije za modernizaciju

željezničke dionice Oštarije – Škrljevo

tehnička

dokumentacija 7.000.000 2020. 2021.

* Procijenjena vrijednost Sporazuma; u postupku izmjena Sporazuma (Addendum)

** Planirani potpis ugovora/potpis ugovora po provedenom postupku javne nabave

Tablica 18: Projekti odabrani za sufinanciranje iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), HŽI prijavitelj i korisnik


52

Projekt Ugovor

Ukupna vrijednost

Sporazuma o dodjeli

bespovratnih

sredstava u €

Procijenjena ukupna

vrijednost ugovora u

€

Potpis ugovora Planirani

završetak

Razvoj multimodalne

platforme u luci Rijeka i

povezivanje s kontejnerskim

terminalom Jadranska vrata

upravljanje 35.556.000 –

HŽI dio

26.009.201

252.688 29.06.2017. 3Q/2020.

radovi 23.681.447 19.04.2018. 2Q/2020.

nadzor 691.831 11.05.2018. 3Q/2020.

Unapređenje infrastrukture u

luci Rijeka – kontejnerski

terminal Zagrebačko

pristanište

upravljanje 31.587.126 –

HŽI dio

21.983.851

152.810 02.02.2018. 1Q/2021.

radovi 19.700.600 04.07.2019.. 3Q/2021.

nadzor 562.257 15.04.2019.. 4Q/2021.

Tablica 19: Projekti odabrani za sufinanciranje iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF),HŽI korisnik i partner Lučkoj upravi


Planirani projekt za radove za koji se planira postupak javne nabave (Tablica 20.)

Projekt Ugovor

Procijenjena

ukupna

vrijednost u €

Potpis ugovora

(planirani)

Planirano trajanje

radova

Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja

drugog kolosijeka odnosno nove

dvokolosiječne pruge na dijelovima

željezničke pruge Dugo Selo – Novska

radovi 572.500.000 2021. 2021.-2026.

Tablica 20: Planirani projekti – planirani izvori financiranja OPKK ili izvori iz sljedeće financijske perspektive (2021. – 2027.)


10.4. Provedba projekata

Projekte željezničke infrastrukture karakterizira složenost i kompleksnost te duže vremensko razdoblje

provedbe, a što se odnosi i na projekte za izvođenje radova, ali i projektiranja kojima se osigurava izrada

studijske i tehničke dokumentacije uz ishođenje potrebnih dozvola kao preduvjeta za buduće izvođenje

radova.

Sredstvima EU fondova planirana je modernizacija dva koridora (Mediteranski koridor i Koridor Rajna –

Dunav) na kojima se odvija preko 65% ukupnog željezničkog prometa u RH te su obzirom na aktivnosti i

provedbu projekata na nižoj karti prikazani završeni, trenutno aktivni i budući projekti.

Na teritoriju Republike Hrvatske međunarodni koridori u smislu željezničke mreže definirani su Odlukom

Vlade Republike Hrvatske o razvrstavanju željezničkih pruga (NN br. 03/14):

• RH1. TEN-T osnovna mreža Salzburg – Solun,

• RH2. TEN-T Mediteranski koridor Budimpešta – Rijeka te

• RH3. TEN-T sveobuhvatna mreža Budimpešta – Ploče.

Daljnjim ulaganjem u željezničku infrastrukturu nastavlja se razvoj i nadogradnja hrvatske TEN-T željezničke

mreže na Mediteranskom koridoru i koridoru Rajna - Dunav s ciljem sveobuhvatnijeg i učinkovitijeg

povezivanja RH s europskim prometnim mrežama te istovremeno usklađivanje tehničkih standarda i

standarda operabilnosti s EU standardima. Stoga su glavni investicijski prioriteti usmjereni na

modernizaciju preostalih dijelova linija TEN-T mreže u skladu s njihovom funkcionalnošću i povećanje

održivosti mreže željezničkih pruga reorganizacijom sektora, unapređenje učinkovitosti održavanja,

smanjenje utjecaja na okoliš i uvođenje mjera za povećanje sigurnosti i interoperabilnosti željezničkih

pruga.

53

Slika 7: Pregled projekata financiranih iz ESI fondova i CEF-a (radovi, projektiranje, studije)


54

10.5. Aktivnosti u razdoblju 2020.-2024.

Planirana sredstva za projekte koji se sufinanciraju iz EU fondova za planirano razdoblje 2020. – 2024.

godine iznose 11,2 milijarde kuna.

Aktivnosti u razdoblju 2020. – 2024. godini bit će usmjerene na:

• nastavak provedbe ugovorenih projekata (radovi, projektiranje, studije)

• provedbu postupaka javne nabave (završetak i/ili novi postupci) za projekte za koje je odobreno

financiranje putem OPKK i/ili CEF-a te njihova provedba

• prijavu novih projekata u sektoru željezničkog prometa i njihovo financiranje bilo putem OPKK i/ili

CEF-a (uključuje postupke izrade prijava na pozive, sklapanja ugovora/sporazuma o dodjeli

bespovratnih sredstava)

• otklanjanje nedostataka u garantnom roku za završeni projekt „Izgradnja nove željezničke pruge

za prigradski promet Gradec – Sveti Ivan Žabno“ (Defect Notification Period - DNP).

10.6. Opis značajnih projekata

Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Dugo Selo – Križevci

Procijenjena vrijednost projekta 196,9 milijuna eura.

Planirani rok završetka projekta je 2022. godina.

Planirane aktivnosti uključuju izgradnju drugoga kolosijeka na

cijeloj pružnoj dionici duljine 38,2 km (uključujući rekonstrukciju

kolodvora Dugo Selo), rekonstrukciju lukova na postojećem

kolosijeku ukupne dužine 9,4 km, veću rekonstrukciju postojećih

kolodvora Dugo Selo, Vrbovec i Križevci te pripadajućih stajališta,

izgradnju novog kolodvora Gradec, izgradnju novih 6 mostova i

rekonstrukciju postojećih 7, ukidanje ukupno 17 željezničko-

cestovnih prijelaza koji će se zamijeniti s 12 križanja (denivelacija) u dvije razine i 2 pješačka prijelaza koje

će zamijeniti novi pothodnici, nadogradnju stabilnih postrojenja električne vuče te modernizaciju

signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja.

Glavni ciljevi ovog projekta su:

• postizanje brzine vlakova od 160 km/h i dodatno povećanje sigurnost prometa (ukidanjem

željezničko cestovnih prijelaza u razini);

• značajno (250%) povećanje kapaciteta, smanjenje (27%) vremena i povećanje kvalitete putovanja

uz mogućnost uključivanja Bjelovara, Križevaca i Koprivnice u prigradski željeznički promet grada

Zagreba;

• prijam interoperabilnih teretnih vlakova duljine 750 m odnosno prijam interoperabilnih vlakova

za prijevoz putnika duljine 400 m;

• povećanje kvalitete života ljudi uz prugu uz značajno ulaganje u zaštitu od buke.

55

Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Križevci – Koprivnica –

državna granica

Procijenjena vrijednost projekta je 297,1 milijuna eura.


Ovaj projekt dio je velikoga projekta uspostave dvokolosiječne

željezničke pruge visoke učinkovitosti za mješoviti promet na

cijelom prometnom koridoru Državna granica

Mađarska/Hrvatska - Koprivnica - Dugo Selo - Zagreb - Karlovac

- Krasica - Rijeka - Državna granica Hrvatska/Slovenija.

Na pružnoj dionici Križevci – Koprivnica – državna granica predviđene su rekonstrukcija postojećega

kolosijeka za brzinu od 160 km/h te izgradnja drugoga kolosijeka usporednog s rekonstruiranom trasom

postojećega kolosijeka željezničke pruge M201 državna granica – Botovo – Dugo Selo. Uz rekonstrukciju

pojedinačnih vodoravnih lukova za veću brzinu, predviđena je velika rekonstrukcija trase na području oko

današnjega kolodvora Lepavina, gdje bi se prema Idejnome rješenju, na duljini od oko 6,3 km, napustila

postojeća trasa i sagradila potpuno nova dvokolosiječna željeznička pruga i kolodvor Lepavina na novoj

lokaciji. Nakon izgradnje drugoga kolosijeka, kolodvor Mučna Reka će se demontirati i pretvoriti u

stajalište, a umjesto postojećega kolodvora Drnje gradi se novi kolodvor na drugoj lokaciji. Novi kolodvor

Drnje povezuje se s kolodvorom Botovo novim spojnim kolosijekom, usporednim s dvokolosiječnom

željezničkom prugom, tako da više neće postojati odvojna skretnica za kolodvor Botovo na pograničnoj

pružnoj dionici Drnje – Gyekenyes.

Izrada projektne dokumentacije za predmetni projekt ugovorena je u okviru programa IPA.

Projekt je odabran za sufinanciranje iz Instrumenta za povezivanje Europe (Connecting Europe Facility –

CEF) i Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava potpisan je u listopadu 2016. prema kojem ukupna

vrijednost prihvatljivih troškova projekta iznosi 283,94 milijuna eura, odnosno dio CEF sufinanciranja iznosi

241,4 milijuna eura (85%). Dio projekta kojim su obuhvaćeni građevinski radovi, radovi izgradnje

parkirališta i dijelova kolodvorskih zgrada te uvođenje ETCS-a razine 1 i koji nisu bili prihvatljivi za

sufinanciranje iz CEF-a, a čija je procijenjena vrijednosti 13 milijuna eura planira se prijaviti za

sufinanciranje putem OPKK.

Modernizacija i elektrifikacija pruge Vinkovci - Vukovar



Planira se rekonstrukcija i obnova cijele jednokolosiječne

željezničke pruge duljine 18,7 km te rekonstrukcija

pripadajućih kolodvora i stajališta, elektrifikacija, ukidanje

željezničko-cestovnih prijelaza i izvedba križanja s drugim

prometnicama u dvije razine te izvedba suvremenih

signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja.

Rekonstrukcijom pojedinačnih vodoravnih lukova te cjelovitom obnovom pružnoga gornjeg ustroja i

pružnih građevina omogućit će se postizanje nazivne projektirane brzine od 120 km/h na većem dijelu

pruge (uz iznimku dijela pruge na izlazu iz Vinkovaca te na području grada Vukovara), kolodvori će se

56

rekonstruirati za prijam interoperabilnih teretnih vlakova duljine najmanje 600 m, a stajališta u skladu sa

zahtjevima za lokalni prijevoz putnika. Željeznička pruga i mostovi osposobit će se za najveću dopuštenu

masu željezničkih vozila od 25 t/o. Ugradit će se moderni signalno-sigurnosni i telekomunikacijski uređaji

u skladu sa zahtjevima definiranima za koridorske pruge.

Ovim projektom navedena željeznička pruga u potpunosti će se osposobiti za teretni promet između RH1

koridora i riječne luke Vukovar koja se nalazi na VII. paneuropskom koridoru, uz ispunjavanje funkcionalnih

i sigurnosnih zahtjeva u skladu s propisanim uvjetima interoperabilnosti.

Izrada projektne dokumentacije za predmetni projekt ugovorena je u okviru programa IPA.

Modernizacija i elektrifikacija željezničke pruge Zaprešić - Zabok

Procijenjena vrijednost projekta je 80,8 milijuna eura.


Projektom je obuhvaćena modernizacija pruge na dionici

Zaprešić-Zabok u duljini od 23,86 km, odnosno planirana je

rekonstrukcija cijele pružne dionice za brzinu od 120 km/h,

elektrifikacija sustavom AC 25kV/50Hz, ojačanje za promet

vlakova mase 22,5 t/o te opremanje odgovarajućim signalno-

sigurnosnim i telekomunikacijskim uređajima, rekonstrukcija

kolodvora i stajališta (posebno opsežna u kolodvoru Zabok,

gdje će se razdvojiti dijelovi kolodvora namijenjeni putničkom i teretnom kolodvoru) te rješavanje

željezničko-cestovnih prijelaza osiguravanjem, svođenjem i denivelacijom.

Ovim projektom navedena pružna dionica želi se rekonstruirati i obnoviti za siguran i učinkovit željeznički

promet te uskladiti sa zahtjevima za željezničke pruge od značaja za regionalni promet. Elektrifikacijom i

postizanjem nazivne projektirane brzine od 120 km/h omogućit će se njeno cjelovito uključivanje u sustav

prigradskoga željezničkog prometa na širem području grada Zagreba, a ojačanjem za promet vlakova

mase od 22,5 t/o ukinuti današnja ograničenja u teretnom prometu.

Razvoj multimodalne platforme u luci Rijeka i povezivanje s kontejnerskim terminalom Jadranska

vrata

Ukupna vrijednost radova iznosi 35,6 milijuna eura, pri čemu udio HŽI iznosi 26 milijuna eura.


Rekonstrukcija i dogradnja postojećeg kolodvora Rijeka Brajdica i

izgradnja novog terminala Brajdica podijeljena je u tri cjeline:

1.a izgradnja kontejnerskog terminala

1.b rekonstrukcija kolodvora Rijeka Brajdica

2. Izgradnja novog izvlačnjaka.

57

Realizacijom projekta značajno će se utjecati na postojeći kapacitet kolodvora te osigurati tehnički zahtjevi

za interoperabilnost u skladu s Direktivom 2008/57/EZ i tehničkim specifikacijama interoperabilnosti (TSI)

za konvencionalni željeznički sustav transeuropske željezničke mreže.

Projekt je prijavljen na prvi poziv CEF-a te je za izvođenje radova osigurano 85% EU sufinanciranja.

Zajednički je projekt Lučke uprave Rijeka i HŽ Infrastrukture za izgradnju „Multimodalne platforme razvoja

luke Rijeka i međuveze s Kontejnerskim terminalom Jadranska vrata“ za koji je Sporazum o dodjeli

bespovratnih sredstava potpisan u prosincu 2015.godine.

Unapređenje infrastrukture u luci Rijeka – kontejnerski terminal Zagrebačko pristanište

Ukupna vrijednost radova iznosi 31,6 milijuna eura, pri čemu udio HŽI iznosi 22 milijuna eura.


Rekonstrukcija teretnog dijela željezničkog kolodvora Rijeka i izgradnja

terminala za željeznički intermodalni prijevoz na kontejnerski terminal

Zagrebačka obala planira se u tri etape :

• 1. Etapa – Rekonstrukcija teretnog dijela željezničkog kolodvora

Rijeka - 12 kolosijeka (investitor HŽI)

• 2. Etapa – Rekonstrukcija priključka kolosiječnih postrojenja i

izgradnja kabelske kanalizacije u području spoja rekonstruiranih

kolosijeka na postojeće stanje na istočnoj strani obuhvata

(investitor LUR)

• 3. Etapa – Izgradnja željezničkog dijela novog kontejnerskog

terminala na Zagrebačkoj obali (investitor LUR) .

Cilj projekta je doprinijeti rastu Luke Rijeka kao važne luke na Jadranskom moru kroz osiguranje

učinkovitosti, održivosti i multimodalnosti teretnog prometa, a specifični cilj je eliminirati usko grlo i

prilagoditi željezničku infrastrukturu u kolodvoru Rijeka kako bi se ona mogla nositi s povećanjem

prijevozne potražnje u Luci Rijeka uz istovremeno poticanje urbane revitalizacije omogućivanjem

premještanja lučkih djelatnosti.

Projekt „Rekonstrukcija željezničkog kolodvora Rijeka – Zagrebačka obala kontejnerski terminal

(POR2CORE-ZCT)“ zajednički je projekt Lučke uprave Rijeka i HŽ Infrastrukture, a obuhvaća izvođenje

radova, nadzor nad radovima i upravljanje projektom.

Projekt je prijavljen na drugi poziv CEF-a te je osigurano 85% EU sufinanciranja. Sporazum o dodjeli

bespovratnih sredstava potpisan je u studenom 2016.godine.

58

Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac-Karlovac

na željezničkoj pruzi M202 Zagreb Gk–Rijeka

Procijenjena vrijednost projekta 366 milijuna eura.


Projektom se planira rekonstrukcija postojećeg i izgradnja

drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac-Karlovac

duljine od 44,02 km na željezničkoj pruzi M202 Zagreb Gk-

Rijeka. Projektom se planira podići brzina na max 160 km/h,

izuzev na području Mavračića, Jastrebarskog i Karlovca gdje će

biti 120 odnosno 140 km/h radi prostornih ograničenja.

Navedena dionica pruge je jednokolosiječna elektrificirana 25 kV AC 50 Hz te će se projektom pretvoriti

u dvokolosiječnu. Kategorija modela opterećenja pruge je D4 (22,5 t/o, 8t/m). Zbog kapaciteta i korisne

duljine kolosijeka u kolodvorima (između 500 i 630 m), ova dionica prepoznata je kao jedno od uskih grla

u TEN-T osnovnoj mreži te će se ovim projektom korisne duljine kolosijeka u kolodvorima produžiti na

750 m. Postojeći sustav osiguranja željezničke pruge je APB (automatski pružni blok) u elektro-relejnoj

izvedbi, a što nije u skladu sa uvjetima interoperabilnosti.

Budući da se radi o Projektu na dijelu TEN-T koridora, moraju biti zadovoljeni zahtjevi utvrđeni Uredbom

Komisije (EU) br. 1299/2014 od 18. studenog 2014. o tehničkoj specifikaciji interoperabilnosti podsustava

„infrastrukture” željezničkog sustava u Europskoj uniji.

Projekt, uključuje: rekonstrukciju 3 kolodvora, prenamjenu 3 kolodvora u stajališta i rekonstrukciju 4

postojeća stajališta, ugradnju novog elektroničkog signalno–sigurnosnog uređaja, ETCS razine 1 te novog

prometno–upravljačkog infrastrukturnog podsustava sa daljinskog kontrolom vanjskih elemenata,

elektrifikaciju sustavom 25 kV/50 Hz, rekonstrukciju elekrovučne podstanice (EVP-a Mrzlo Polje i

Zdenčina), izgradnju tri nova podvožnjaka i četiri nova nadvožnjaka sa pripadajućim cestovnim

prometnicama umjesto željezničko – cestovnih prijelaza, izgradnju novih svodnih cesta radi ukidanja

postojećih željezničko – cestovnih prijelaza, rekonstrukciju pojedinih postojećih željezničko – cestovnih

prijelaza u razini, izgradnju zidova zašite od buke, izgradnju zatvorenog sustava odvodnje te rekonstrukciju

svih postojećih mostova, vijadukata i drugih objekata na trasi dionice.

Priprema projektne i ostale dokumentacije za izgradnju drugog kolosijeka, modernizaciju i

obnovu na dionici željezničke pruge Škrljevo-Rijeka-Jurdani

Studijom okvirnih mogućnosti cjelokupna vrijednost projekta

(projektiranje i radovi) procijenjena je na 270 milijuna eura.

Planirani rok završetka projekta pripreme projektne

dokumentacije je 2021. godina.

Planirane aktivnosti obuhvaćaju pripremu projektne

dokumentacije i ishođenje dozvola za izgradnju drugog

kolosijeka na dijelu pružne dionice od Škrljeva do Jurdana, uz

postojeći kolosijek u duljini 28,7 km (uz rekonstrukcije postojećih kolodvora i stajališta), izgradnju novih

stajališta za prigradski promet na području grada Rijeke (ukupno 13), izgradnju novog tunela Baudine i

rekonstrukciju postojećih tunela Kalvarija i Rukavac, izgradnju druge cijevi tunela Rukavac, rješavanje

59

odnosa s drugim prometnicama – denivelacije, rješavanje pristupa parkiralištima stajališta, rekonstrukciju

pojedinačnih lukova, te uklanjanje 43 postojeće građevine u pružnom pojasu.

Sufinanciranje pripreme projektne dokumentacije ugovoreno je iz Instrumenta za povezivanje Europe

(Connecting Europe Facility – CEF). Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava zaključen je s INEA-om u

studenom 2015. godine.

Tehnička pomoć za poboljšanje izgradnje kapaciteta upravitelja željezničke infrastrukture u

Hrvatskoj

Opći cilj Akcije je priprema upravitelja željezničke infrastrukture u Hrvatskoj (HŽI) za učinkovito upravljanje

i korištenje mogućnosti u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) te pružanje tehničke potpore

za pripremu i provedbu projekata prethodno utvrđenih u Dijelu I Priloga I Uredbe o CEF-u. Akcija treba

dovesti do povećanja broja visokokvalitetnih projekata europske dodane vrijednosti na osnovnoj mreži

TEN-T i njezinim Koridorima.

Specifični cilj Akcije je uspostava skupine stručnjaka koji će pružati potporu i edukaciju djelatnicima

korisnika kako bi bili u stanju analizirati sve aspekte projekata prometne infrastrukture predloženih za

sufinanciranje sredstvima Europske unije te posebice protumačiti sve sastavne dijelove takvih projekata.

Predmetnim projektom, a u skladu s prijavom, predviđeno je:

• Aktivnost 1: Potpora vanjskih stručnjaka za pripremu prijava za CEF, priprema i provedba projekata

navedenih u Dijelu I Priloga I Uredbe o CEF-u, uključujući postupke javne nabave;

• Aktivnost 2: Prijenos znanja zaposlenicima HŽI kroz edukaciju „na licu mjesta“ („on-the-spot

training“);

• Aktivnost 3: Razmjena iskustava (studijska putovanja i posjeti) zaposlenika HŽI drugim državama

članicama vezano uz pripremu i provedbu projekata sufinanciranih iz CEF-a (upravljanje

projektom, javna nabava, prekogranična pitanja, priprema projekata i dr.) i edukacija zaposlenika

HŽI.

Prema unaprijed određenom iznosu od strane Komisije, vrijednost ugovora iznosi 459.431,25 eura i u

cijelosti (100%) se financira bespovratnim sredstvima EU iz CEF-a (ujedno i maksimalni iznos prihvatljivih

troškova Projekta). Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava – broj MOVE/B4/SUB/2014-

705/CEF/PSA2/2/SI2.714460 potpisan je u prosincu 2015. godine.

Izrada tehničke dokumentacije za modernizaciju željezničke dionice Oštarije – Škrljevo



Projektom je planirana izrada studijske i tehničke

dokumentacija koja uključuje: izradu idejnih rješenja i

višekriterijske analize, studije izvodljivosti, ekonomsko-

financijske analize, studiju utjecaja na okoliš i idejni

projekt uz ishođenje lokacijske dozvole. Uz navedeno,

projektom je predviđeno i uključivanje aktivnosti upravljanja projektom te javnost i vidljivost.

http://www.hzinfra.hr/wp-content/uploads/2017/11/Ostarije-Skrljevo-konacna.png

60

Obzirom da je dionica Oštarije – Škrljevo sastavni dio željezničke pruge M202 Zagreb Gk – Rijeka, i nalazi

se na Mediteranskom koridoru i Međunarodnom teretnom koridoru RFC6, te uzimajući u obzir već

ugovorene projekte koji se financiraju iz CEF-a (projektiranje Škrljevo – Rijeka – Jurdani i radovi Brajdica i

Zagrebačka obala) i OPP (priprema projektne dokumentacije za dionicu Hrvatski – Leskovac i Goljak –

Skradnik), provedba ovog projekta je potrebna kako predmetna dionica ne bi postala usko grlo i time

onemogućila potreban kapacitet željezničke pruge.


(Connecting Europe Facility – CEF). Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava potpisan je u listopadu

2017. godine. Procijenjena vrijednost projekta je 7 milijuna eura, a CEF sufinanciranje je 85%. Planirani rok

završetka projekta pripreme projektne dokumentacije je 2021. godina.

Izrada projektne dokumentacije za rekonstrukciju željezničke pruge Okučani – Vinkovci



Projektom je planirana izrada studijske i tehničke dokumentacije koja uključuje: studiju modernizacije

željezničke pruge na dionici Okučani – Vinkovci, a koja uključuje idejna rješenja i višekriterijsku analizu,

studiju izvodljivosti projekta i ekonomsku i financijsku analizu za izrađena rješenja. Također će se izraditi i

studija utjecaja na okoliš, idejni projekt s ishođenjem lokacijske dozvole, glavni projekt s ishođenjem

građevinske dozvole, konačnu ekonomsku i financijsku analizu i dokumentaciju o nabavi. Uz navedeno,

projektom je predviđeno i uključivanje aktivnosti upravljanja projektom te javnost i vidljivost.

Projekt izrade tehničke dokumentacije za rekonstrukciju pružne dionice Okučani – Vinkovci je preduvjet

za izvršenje radova modernizacije i obnove ove dionice, uz zadovoljavanje tehničko-tehnoloških uvjeta

kojima moraju udovoljavati glavne koridorske željezničke pruge za međunarodni promet. Modernizacija

ove dionice je nastavak obnove dijela RH1 međunarodnog koridora Novska – Tovarnik – državna granica

duljine 185 kilometara.


(Connecting Europe Facility – CEF). Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava potpisan je u listopadu

2017. godine, a CEF sufinanciranje je 85%.

61

Izrada studijske i projektne dokumentacije željezničke pruge M202 Zagreb GK-Rijeka, dionica

Karlovac-Oštarije



Ukupna vrijednost projekta iznosi 11,5 milijuna eura, od čega

su prihvatljivi troškovi 9,4 milijuna eura.

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava potpisan je u

prosincu 2018. godine. Time je osigurano sufinanciranje

putem Operativnog programa »Konkurentnost i kohezija«,

Prioritetne osi 7. Povezanost i mobilnost odnosno iz

Kohezijskog fonda financirat će se 85 posto prihvatljivih troškova.

Projektom je planirana izrada studijske i projektna dokumentacije za modernizaciju i izgradnju prometnog

pravca Zagreb – Rijeka na povezivanju šireg područja Karlovca i Oštarija, uz zadovoljavanje tehničko-

tehnoloških uvjeta kojima moraju udovoljavati glavne koridorske željezničke pruge za međunarodni

promet. U sklopu ovog Projekta izradit će se studijska dokumentacija (Studija izvodljivosti, Analize

troškova i koristi (CBA), Studija o utjecaju zahvata na okoliš i Prijava velikog projekta na sufinanciranje EU

sredstvima) te projektna dokumentacija (Idejni projekt s ishođenjem lokacijske dozvole, Glavni projekt s

ishođenjem građevinskih dozvola, Dokumentacija potrebna za rješavanje imovinskopravnih odnosa i

osiguranje dokaza pravnog interesa i dokumentacija o nabavi za radove i nadzor). Uz navedeno

predviđeno je i upravljanje projektom te promidžba i vidljivost.

Izrada idejnih rješenja i studijske dokumentacije modernizacije i razvoja željezničkog čvora

Zagreb

Procijenjena vrijednost projekta 3,1 milijun eura.


Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava potpisan je

u prosincu 2018. godine. Time je osigurano

sufinanciranje putem Operativnog programa

»Konkurentnost i kohezija«, Prioritetne osi 7.

Povezanost i mobilnost odnosno iz Kohezijskog

fonda financirat će se 85 posto prihvatljivih

troškova.

Projektom se planira izrada idejnih rješenja, izrada Studije izvodljivosti (FS), izrada Studije ekonomske i

financijske analize (CBA), izrada Studije utjecaja na okoliš i izrada podloga za izmjenu prostorno-planske

dokumentacije. Uz navedeno predviđeno je i upravljanje projektom te promidžba i vidljivost.

62

Projekt povezivanja željeznicom unutar funkcionalne regije Središnje Hrvatske – Lepoglavska

spojnica



Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava potpisan

je u prosincu 2018. godine. Time je osigurano





troškova.

Projektom je planirana izrada studijske dokumentacije: Studija povezivanja “Lepoglavskom spojnicom”

unutar funkcionalne regije Središnje Hrvatske s idejnim rješenjima, Studija izvodljivosti te Analiza troškova

i koristi. Uz navedeno predviđeno je i upravljanje projektom te promidžba i vidljivost.

Izrada studijske dokumentacije modernizacije dionice Oštarije - Knin željezničke pruge M604

Oštarije - Knin – Split



Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava potpisan je u

prosincu 2018. godine. Time je osigurano sufinanciranje

putem Operativnog programa »Konkurentnost i kohezija«,

Prioritetne osi 7. Povezanost i mobilnost odnosno iz

Kohezijskog fonda financirat će se 85 posto prihvatljivih

troškova.

Projektom je planirana izrada Studije modernizacije

željezničkog pravca Zagreb – Split na dionici Oštarije – Knin

s idejnim rješenjima, izrada Studije izvodljivosti, Analiza

troškova i koristi te izrada Studije utjecaja na okoliš. Uz

navedeno također je predviđeno upravljanje projektom te

promidžba i vidljivost.

63

Izrada studijske dokumentacije modernizacije dionice Knin - Split željezničke pruge M604

Oštarije - Knin - Split, željezničke pruge M606 Knin - Zadar i M607 Perković – Šibenik



Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava potpisan

je u prosincu 2018. godine. Time je osigurano





troškova.

Projektom je planirana izrada Studije

modernizacije željezničkog pravca Zagreb – Split na dionicama Knin – Zadar i Knin-Split s idejnim

rješenjima, izrada Studije izvodljivosti, Analiza troškova i koristi te izrada Studije utjecaja na okoliš. Uz

navedeno također je predviđeno upravljanje projektom te promidžba i vidljivost.

64

11. ORGANIZACIJA I REGULACIJA PROMETA

U 2015. godini je, nakon niza godina, zaustavljen trend pada vlak kilometara u putničkom prometu kada

je zabilježen lagani rast u odnosu na 2014. godinu. Vlak kilometri ostvareni u putničkom prijevozu od

2016. godine do danas su konstantni s vrlo malim oscilacijama (1-2%).

Za planirano razdoblje 2020.-2024. očekuje se da će putnički promet rasti oko 1% godišnje, tj. da će u

ovom petogodišnjem razdoblju putnički promet porasti za 4-5% mjereno vlkm. Planirano povećanje

najvećim dijelom temelji se na pretpostavci da će u narednom razdoblju doći do nabavke novih vlakova i

poboljšanja usluge putničkog prijevoza. Osim toga, liberalizacijom putničkog prijevoza otvorila se

mogućnost dolaska novih željezničkih prijevoznika. U planskom razdoblju, i dalje se očekuje da će se 66%

ukupnog putničkog prometa mjereno u vlkm odvijati na međunarodnim prugama, te 23% na regionalnim

i 11% na lokalnim prugama.

Od 2016. godine, zbog novih željezničkih prijevoznika, u teretnom prometu bilježi se povećanje teretnog

prometa mjereno vlkm. Ukupno povećanje vlak kilometara odnosi se na međunarodne pruge, dok

realizacija na regionalnim i lokalnim prugama pada odnosno stagnira. Iako je broj ostvarenih bruto tonskih

kilometara u 2016. godini pao u odnosu na 2015. godinu, u 2017. godini je ipak došlo do znatnog

povećanja bruto tonskih kilometara, a isti trend se nastavio 2018. godine. Povećanje bruto tonskih

kilometara odnosi se isključivo na međunarodne pruge. Ukupno gledajući, gotovo sav teretni promet

(95%) odvija se na međunarodnim prugama od kojih prednjači koridor RH2 (DG Koprivnica – Zagreb –

Rijeka – Šapjane DG) koji u većini odgovara Mediteranskom koridoru mreže željezničkih teretnih koridora.

Novi željeznički prijevoznici imaju sve veći značaj na tržištu. Njihov udio u teretnom prometu prema vlak

kilometrima je od svega 1% u 2015. godini porastao na 32% u 2018. godini. Dosadašnje ostvarenje u 2019.

godini pokazuje daljnji porast udjela novih željezničkih prijevoznika te sad iznosi 37%. U voznom redu

2018./19. u teretnom prijevozu sudjeluje ukupno 10 željezničkih prijevoznika.

Ostvarenje za 2018. godinu pokazuje da su vlak kilometri u teretnom prijevozu, u odnosu na 2017. godinu

porasli. Povećanje godišnjeg ostvarenja u 2017. u odnosu na 2016. godinu iznosi 9%, dok je rast u 2018.

godini u odnosu na 2017. godinu bio 4%. Dosadašnje ostvarenje u 2019. godini pokazuje rast u odnosu

na isto razdoblje 2018. godine.

Za planirano razdoblje 2020.-2024. godine očekuje se da će teretni promet u svim segmentima (vlak

kilometrima, bruto tonskim kilometrima i broju vlakova) rasti do 2% godišnje. Planirano povećanje prije

svega je temeljeno na sve većem sudjelovanju novih željezničkih prijevoznika. U narednom razdoblju, i

dalje se predviđa da će se 95% ukupnog teretnog prometa mjereno u vlkm odvijati na međunarodnim

prugama, 4% na regionalnim te tek 1% na lokalnim prugama.

11.1. Plan putničkog i teretnog prometa

Temeljem dosadašnjih kretanja i pretpostavke da će doći do poboljšanja usluga i nabavke novih vlakova

u putničkom prometu, te porasta udjela novih željezničkih prijevoznika u teretnom prometu, izrađen je

plan prometa za razdoblje 2020.-2024. godinu, kako slijedi:

65

u tisućama

Vrsta

prometa Pruge

Jedinica

mjere 2018.

2019. Plan

Plan Ostvarenje

1-11

Ostvarenje

1-11/Plan 2020. 2021. 2022. 2023. 2024.

Putnički

Međunarodne vlkm 10.113 10.214 9.303 91,1% 10.254 10.357 10.461 10.566 10.672

Regionalne vlkm 3.465 3.500 3.190 91,1% 3.515 3.550 3.586 3.622 3.658

Lokalne vlkm 1.670 1.687 1.560 92,5% 1.709 1.726 1.743 1.760 1.778

Ukupno vlkm 15.248 15.401 14.053 91,2% 15.478 15.633 15.790 15.948 16.108

Teretni


Regionalne vlkm 238 240 239 99,6% 245 250 255 260 265

Lokalne vlkm 57 58 69 119,0% 73 74 75 77 79

Ukupno vlkm 6.052 6.113 5.942 97,2% 6.414 6.542 6.672 6.806 6.942

Ukupno


Regionalne vlkm 3.703 3.740 3.429 91,7% 3.760 3.800 3.841 3.882 3.923

Lokalne vlkm 1.727 1.745 1.629 93,4% 1.782 1.800 1.818 1.837 1.857

Ukupno vlkm 21.300 21.514 19.995 92,9% 21.892 22.175 22.462 22.754 23.050

Tablica 21: Plan prometa po vrstama pruga mjereno vlak kilometrima

Izvor: Sektor za pristup infrastrukturi

66

u milijunima

Vrsta

prometa Vrsta pruga

Jedinica

mjere 2018.

2019. Plan

Plan Ostvarenje

1-11

Ostvarenje

1-11/Plan 2020. 2021. 2022. 2023. 2024.

Putnički

Međunarodne brtkm 1.679 1.696 1.545 91,1% 1.709 1.726 1.743 1.760 1.778

Regionalne brtkm 384 388 319 82,2% 351 355 359 363 367

Lokalne brtkm 129 130 115 88,5% 121 122 123 124 125

Ukupno brtkm 2.192 2.214 1.979 73,2% 2.181 2.203 2.225 2.247 2.270

Teretni



Lokalne brtkm 38 38 56 147,4% 61 62 63 64 65

Ukupno brtkm 5.124 5.175 5.087 77,8% 5.471 5.580 5.691 5.805 5.921

Ukupno



Lokalne brtkm 167 168 171 101,8% 182 184 186 188 190

Ukupno brtkm 7.316 7.389 7.066 95,6% 7.652 7.783 7.916 8.052 8.191

Tablica 22: Plan prometa po vrstama pruga mjereno brutotonskim kilometrima;


Vrsta prometa Vrsta

pruga Jedinica mjere 2018.

2019. Plan

Plan Ostvarenje

1-11

Ostvarenje

1-11/Plan 2020. 2021. 2022. 2023. 2024.

Putnički promet sve pruge broj vlakova 241.301 243.714 239.138 98,1% 262.859 265.488 268.143 270.824 273.532

Teretni promet sve pruge broj vlakova 70.708 72.122 66.187 91,8% 71.384 72.812 74.268 75.753 77.268

Ukupno 312.009 315.836 305.325 96,7% 334.243 338.300 342.411 346.577 350.800

Tablica 23: Promet na željezničkim prugama od značenja za međunarodni, regionalni i lokalni promet – broj vlakova


67

11.2. Strategije usluga infrastrukture i prometna politika

U skladu s europskim zakonodavstvom (Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2012/34/EU od 21.

studenoga 2012.) kao i Zakonom o željeznici RH (NN 32/19) HŽ Infrastruktura pruža sljedeće željezničke

usluge:

• minimalni pristupni paket

• pristup uslužnim objektima, uključujući pristup kolosijekom do uslužnih objekata

• pristup uslugama koje se pružaju u tim objektima

• dodatne usluge

• prateće usluge

11.3. Organizacija i regulacija prometa

Osnovne aktivnosti poslovnog područja Sektor za promet u srednjoročnom razdoblju 2020.-2024. jesu:

• informatizacija poslovnih procesa upravljanja željezničkim prometom implementiranjem novog

informatičkog sustava ROMAN Anywhere kojim se daje uvid u aktualni dnevni vozni red te

omogućava svim prometnicima vlakova i svim prometnim operativama, praćenje izvršenja

prometa vlakova na dnevnoj razini, uspoređivanje planiranog voznog reda sa stvarno izvršenim

voznim redom u realnom vremenu te planiranje i potrebito premještanje križanja vlakova na

jednokolosiječnim prugama

• unaprjeđenje sigurnosti u željezničkom prometu kroz pojačani nadzor procesa rada te educiranje

radnika koji neposredno sudjeluju u obavljanju željezničkog prometa

• upravljanje i nadzor nad izvršenjem prometa, organizacija rada pruga i kolodvora

• izrada akata vezanih uz reguliranje graničnog sporazuma sa susjednim Upraviteljima

infrastrukture

• izrada priručnika za reguliranje prometa na graničnim prugama

• izrada priručnika za rad izvršnih radnika željezničkih prijevoznika u graničnim kolodvorima

• definiranje prometno-tehnoloških parametara pri utvrđivanju tehnologije rada u uvjetima

puštanja u rad novih infrastrukturnih podsustava odnosno njegovih dijelova

• u tijeku je izrada novog informatičkog sustava za upravljanje i monitoring poslovnih procesa

organizacije i regulacije prometa, zatim poslovnih procesa osiguravanja pristupa i korištenja

željezničke infrastrukture (IS-ORPI), kojim će se informatizirati prometne evidencije, kao i

promjena poslovnih procesa vezanih uz informatičku obradu vlaka

• iniciranje usklađivanja općih akata sa zakonskim i podzakonskim aktima (povezano s direktivama

EU)

• sklapanje ugovora sa svim vlasnicima industrijskih kolosijeka i željezničkim prijevoznicima o

međusobnim pravima i obvezama u svezi uporabe industrijskih kolosijeka

Sve navedene aktivnosti provode se u prvoj planskoj godini, s napomenom da će aktivnosti na

informatizaciji poslovnih procesa upravljanja željezničkim prometom i izradi novog informatičkog sustava

(IS-ORPI) trajati više godina.

68

Ciljevi poslovnog područja Sektora za promet su:

• prosječna komercijalna brzina putničkih vlakova u razdoblju 2020. – 2024. godine ostaje na razini

2020. godine (45 km/h)

• prosječna komercijalna brzina teretnih vlakova u razdoblju 2020. – 2024. godine ostaje na razini

2020. godine (18 km/h)

• prosječno zakašnjenje vlakova za prijevoz putnika na 100 km u razdoblju 2020. – 2024. godine

ostaje na razini 2020. godine (4 min/vlak)

• prosječno zakašnjenje teretnih vlakova na 100 km u razdoblju 2020. – 2024.godine ostaje na razini

2020. godine (132 min/vlak)

Razlozi stagnacije u prognozi zakašnjenja su u velikom broju remonata pruga što nas očekuje u

nadolazećem razdoblju, a što će se negativno odraziti na redovitost vlakova.

69

12. ODRŽAVANJE ŽELJEZNIČKE INFRASTRUKTURE

Prema Pravilniku o željezničkoj infrastrukturi (NN 127/05 NN 16/08.) željeznički infrastrukturni podsustavi

održavanja su:

• građevinski infrastrukturni podsustav održavanja

• elektroenergetski infrastrukturni podsustav održavanja

• prometni upravljački i signalno-sigurnosni infrastrukturni podsustav

• ostali funkcionalni dijelovi i oprema željezničke infrastrukture

Željezničke infrastrukturne podsustave čine skupovi građevina, konstrukcija, postrojenja, uređaja, sklopova

i elemenata te njihovih dijelova i opreme, koji kao tehničko-tehnološke cjeline ili pojedinačno služe za

sigurno, uredno i nesmetano odvijanje željezničkog prometa, te za ostale vidove uporabe željezničke

infrastrukture.

12.1. Građevinski infrastrukturni podsustav i planirane aktivnosti održavanja

HŽ Infrastruktura upravlja s 2.617,17 km željezničke pruge, od toga jednokolosiječne pruge u duljini

2.342,35 km ili 89,5%, a dvokolosiječne pruge u duljini 274,82 km ili 10,5 %. Elektrificirano je 970,15 km ili

37,1% mreže.

Slika 8. Željeznička mreža RH po vrstama pruga

Izvor: Izvješće o stanju mreže 2020; HŽ Infrastruktura

70

Najveća dopuštena brzina

vlakova prema sposobnosti

pruga (km/h)

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

do 20 km/h 88,3 97,1 79 68,8 68,5 70,9 77,5 63,1 65,6

od 21 do 40 km/h 223,9 231,5 221,6 210,6 236,9 263,2 290,2 261,3 234,8

od 41do 60 km/h 782,2 786,5 722,6 716,8 700 748,3 753,4 814,2 839,3

od 61 do 80 km/h 653,7 614,5 626,2 661 667,4 624,3 586,9 549,2 538,8

od 81 do 100 km/h 491,5 518,8 531,6 502,3 491,5 489,7 509 542,6 569,7

od 101 do 120 km/h 161 134,3 151,7 145,5 145,7 145,7 203,8 196,9 226,3

od 121 do 140 km/h 71,4 146,5 164,2 191 202,8 183,2 124,8 153,6 139,2

od 141 do 160 km/h 161 104,1 147,3 149,1 149,1 149,1 147 112,5 112,5

izvan prometa 342,9 342,9 332 213,1 196,3 184 165,8 177,5 165,8

Ukupno 2.975,9 2.976,2 2.976,2 2.858,2 2.858,2 2.858,4 2.858,4 2.870,9 2.892,0

Tablica 24: Pregled duljina mreže u km HŽI s obzirom na najveće dopuštene brzine


Vozne brzine 1990. 2010. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

do 20 km/h 2% 2% 3% 2% 3% 3% 3% 2% 2%

21-40 km/h 13% 8% 8% 7% 8% 9% 10% 9% 8%

41-60 km/h 25% 24% 24% 25% 25% 26% 27% 29% 29%

61-80 km/h 23% 24% 21% 23% 23% 22% 20% 19% 18,5%

81-100 km/h 20% 20% 18% 18% 17% 17% 18% 19% 19,5%

101-120 km/h 7% 5% 5% 5% 5% 5% 7% 7% 8%

121-140 km/h 1% 2% 6% 7% 7% 6,5% 4% 5% 5%

141-160 km/h 4% 3% 5% 5% 5% 5% 5% 4% 4%

Izvan prometa 6% 12% 11% 7% 7% 6,5% 6% 6% 6%

Ukupno 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100%

Tablica 25: Pregled voznih brzina po godinama u %; Izvor: Pristup infrastrukturi

71

u kilometrima

Pružni razred 2016. 2017. 2018.

2019. Plan

2020. 2021. 2022. 2023. 2024.

Pruge za međunarodni promet (M) 1.459,53 1.459,53 1.459,53 1.459,65 1.459,65 1.459,65 1.459,79 1.459,79 1.459,79

Pruge za regionalni promet (R) 626,54 626,54 626,54 626,53 626,53 626,53 626,53 626,53 626,53

Pruge za lokalni promet (L) 518,47 518,47 518,47 530,99 530,99 530,99 530,99 530,99 530,99

Ukupno 2.604,54 2.604,54 2.604,54 2.617,17 2.617,17 2.617,17 2.617,31 2.617,31 2.617,31

Tablica 26: Prikaz građevinske duljine svih pruga mreže HŽI prema pružnim razredima

Izvor: Pristup infrastrukturi

u kilometrima

Pružni razred 2016. 2017. 2018.

2019. Plan

2020. 2021. 2022. 2023. 2024.

Pruge za međunarodni promet (M) 1.713,40 1.713,40 1.713,40 1.734,47 1.734,47 1.734,47 1.785,45 1.803,67 1.826,76

Pruge za regionalni promet (R) 626,54 626,54 626,54 626,53 626,53 626,53 626,53 626,53 626,53

Pruge za lokalni promet (L) 518,47 518,47 518,47 530,99 530,99 530,99 530,99 530,99 530,99

Ukupno 2.858,41 2.858,41 2.858,41 2.891,99 2.891,99 2.891,99 2.942,97 2.961,19 2.984,28

Tablica 27: Prikaz građevinske duljine svih kolosijeka otvorene pruge mreže HŽI prema pružnim razredima

Izvor: Pristup infrastrukturi

Ispravnost građevinskog infrastrukturnog podsustava neophodan je i najvažniji preduvjet za odvijanje željezničkog prometa. Više od 65% ukupne duljine željezničke

mreže bilo je izvan ciklusa obnove u prethodnim godinama, što znači da je prosječni uporabni vijek pružnog gornjeg ustroja na neobnovljenim dionicama mreže

prekoračen i da ga više nije moguće uobičajenim mjerama redovitog održavanja održati u tehničko uporabnom stanju za siguran tijek prometa projektiranom brzinom.

Na pojedinim dionicama pruga od značaja za međunarodni promet ima kolosiječnog gradiva starijeg od 30 godina, a na nekim regionalnim i lokalnim prugama tračnice

i kolosiječni pričvrsni materijal star je između 40 i 80 godina.

72

Obzirom na dotrajalost i nosivost stanje kolodvorskih kolosijeka u nezadovoljavajućem su stanju, a među

velikim kolodvorima navode se koridorski kolodvori kao npr. Zagreb Ranžirni kolodvor, Ogulin, Rijeka,

Novska, Osijek i Koprivnica. Zbog navedenih činjenica HŽ Infrastruktura mora obaviti kapitalne

obnove/remonte na mnogim dionicama pruga osobito na prugama od značaja za međunarodni promet,

ako žele ostati ravnopravnim članom europske željezničke asocijacije.

Obilježja pruga lokalnog prometa je stalni nedostatak financijskih sredstava za održavanja i nedostatnih

investicijskih aktivnosti što je dovelo do toga da je tehničko stanje pruga od značaja za lokalni promet u

lošijem tehničkom stanju od pruga za međunarodni i regionalni promet. Na 5 dionica lokalnih pruga i na

jednoj pruzi regionalnog značaja je obustavljen promet.

Oznaka Skraćeni naziv pruge Izvan prometa

L102 S. Marof – Kumrovec – DG dionica Harmica – Kumrovec – DG

L205 Nova Kapela – Našice dionica Čaglin – Našicecement otpr.

L213 Lupoglav – Raša dionica Učka – Raša

L210 Sisak Caprag - Petrinja Sisak Caprag - Petrinja

R103 DG – L.D. Polje – Knin DG – L.D. Polje – Knin

Tablica 28: Pruge, odnosno dionice pruga na kojima je obustavljen promet

Izvor: Odjel za upravljanje građevinskim infrastrukturnim podsustavom

Duljina pruga lokalnog prometa iznosi 531 km. Lokalne pruge značajne su za stanovništvo na području

lokalne samouprave koja bi trebala iskazati svoj interes za željeznički prijevoz. Međutim, teško je očekivati

odvijanje željezničkog prometa na pružnim dionicama gdje su tehnički rokovi za obnovu/remont istekli

ponegdje i prije više od 15 godina, a pružna postrojenja i uređaji dotrajali ili su stari toliko da za neke više

ne postoje rezervni dijelovi za održavanje.

Planirani ciljevi i učinci na poboljšanju i održavanju razine građevinskog infrastrukturnog podsustava

ostvaruju se izvođenjem radova u sklopu održavanja u dva poslovna segmenta:

I. pružni gornji ustroj:

a) konstrukcije pružnoga gornjeg ustroja

b) sklopovi pružnoga gornjeg ustroja

c) elementi pružnoga gornjeg ustroja

II. pružni donji ustroj:

a) građevine

b) konstrukcije

c) oprema

I. pružni gornji ustroj:

a. Konstrukcije pružnoga gornjeg ustroja čine kolosijeci sa zastorom (neprekinuto zavareni u dugi

tračnički trak ili s klasičnim sastavima), kolosijeci na čvrstoj podlozi, skretnice i križišta te

dilatacijske kolosiječne konstrukcije.

b. Sklopovi pružnoga gornjeg ustroja su: funkcionalni dijelovi konstrukcija pružnoga gornjega

ustroja sastavljeni od pojedinih elemenata pružnoga gornjeg ustroja.

73

c. Elementi pružnoga gornjeg ustroja čine vozne tračnice, vodilice, zaštitne tračnice, skretničke

tračnice, zavareni tračnički spojevi, klasični tračnički sastavi, izolacijski sastavi (lijepljeni i klasični),

drveni kolosiječni i mosni pragovi i betonski nosivi elementi, kolosiječni i skretnički pričvrsni i

spojni pribor, naprave za povećanje poprečnoga otpora kolosijeka i naprave protiv klizanja

tračnica, naprave za podmazivanje tračnica, elementi za popođenje željezničko-cestovnih

prijelaza, elementi za prigušivanje buke i vibracija, kolosiječni zastor, tamponski sloj te slojevi i

materijali za stabilizaciju podloge, signalne i pružne oznake i drugi elementi pružnoga gornjeg

ustroja.

II. pružni donji ustroj:

a. Građevine pružnoga donjeg ustroja čine:

• geotehničke građevine ( pružno tijelo - nasipi, usjeci, zasjeci, te tuneli i galerije)

• konstruktorske građevine (mostovi, propusti, vijadukti, podvožnjaci, pothodnici, te peronske

nadstrešnice i pristupne građevine)

• željezničko-cestovni i pješački prijelazi u istoj razini

b. Konstrukcije pružnoga donjeg ustroja čine:

• geotehničke i hidrotehničke konstrukcije (potporne, sidrene i obložne konstrukcije) i zaštitne

konstrukcije (burobrani, snjegobrani, bukobrani, zaštitne mreže, zaštitni biljni pojasevi),

odvodne konstrukcije (površinske i podzemne), obalo-utvrde i vodotočne konstrukcije,

ukrcajno-iskrcajne rampe, peroni, kolodvorske i druge uređene površine, manevarske staze, te

pristupne ceste, požarne ceste i drugo

• konstruktorske konstrukcije (okretnice, prijenosnice, kolosiječne vage i drugo)

c. Opremu pružnoga donjeg ustroja čini pružna oprema (ograde, signalne i pružne oznake i drugo).

Radovima redovnog održavanja građevinskog infrastrukturnog podsustava ne mreži pruga (za

međunarodni, regionalni, lokalni i prigradski promet) omogućava se održavanje funkcionalnosti

željezničkih pruga tijekom uporabnog vijeka postrojenja i otklanjanje nepravilnosti. Najvećim dijelom

realiziraju se putem godišnjih ugovora.

Ovi radovi odnose se na:

• radove održavanja gornjeg ustroja pruga, a to su strojna zamjena pragova, strojno planiranje

zastorne prizme, strojna regulaciju kolosijeka, strojna regulaciju skretnica, zamjena elemenata

gornjeg ustroja kolodvorskih kolosijeka, čišćenje snijega i leda, aluminotermijsko zavarivanje i

drugo

• radove održavanja donjeg ustroja pruge čine sanacije mostova, tunela, propusta, nasipa,

usjeka, zasjeka, odvodnih kanala i drenaža, baždarenje i popravci vaga, okretnica, održavanje

ŽCP-a, hidrografska mjerenja, podvodni vizualni pregledi temelja mostova u vodi, sanacije

perona i dizala i drugo

• radove održavanja pružnog pojasa i kemijsko tretiranje korova kao i pitanja ekologije tj. zaštite

okoliša i zaštite od požara

• u aktivnosti na održavanju spadaju i redovne provjere geometrijskog uporabnog stanja

kolosijeka mjernim vozilom i ručnim mjernim instrumentima

74

12.2. Plan aktivnosti održavanja u građevinskom infrastrukturnom podsustavu

U vremenskom periodu od 2020.-2024. godine na svim dionicama mreže održavati će se tehničko-

tehnološka razina na cjelokupnoj dužini pruge uključujući kolodvorske i druge kolosijeke mreže HŽ

Infrastrukture, industrijske kolosijeke te pružne i konstruktorske građevine i opremu kao i pružni pojas.

Opis kapaciteta Jedinica

mjere

2019. Plan 2020.

Stanje

kapaciteta

ukupno

Održavani

kapaciteti

Stanje

kapaciteta

ukupno

Održavani

kapaciteti

Ukupna duljina kolosijeka otvorene pruge km 2.891,99 2.726,15 2.891,99 2.726,15

Skretnice kom 4.319 4.319 4.319 4.319

Mostovi kom 548 548 548 548

Propusti kom 3.879 3.875 3.879 3.875

ŽCP-i i pješački prijelazi kom 1.512 1.512 1.512 1.512

Vage kom 13 13 13 13

Tuneli kom 109 109 109 109

Peroni/uređene površine kom 728 728 728 728

Tablica 29: Stanje kapaciteta mreže HŽ Infrastrukture

Izvor: Odjel za upravljanje građevinskim infrastrukturnim podsustavom

U razdoblju 2020.-2024. godine planirani su troškovi održavanja u građevinskom infrastrukturnom

podsustavu po vrstama prugama kako slijedi:

u tisućama kuna

Godina Opis

Pruge za

međunarodni

promet

Pruge za

regionalni

promet

Pruge za lokalni

promet Ukupno

2020.

Gornji ustroj 93.112,7 31.635,0 17.192,5 141.940,2

Donji ustroj 30.608,1 10.125,6 7.258,0 47.991,8

Ostalo 6.658,6 300,4 343,0 7.301,9

ukupno 130.379,4 42.061,0 24.793,5 197.233,9

2021.

Gornji ustroj 72.409,6 36.658,8 26.544,6 135.613,0

Donji ustroj 36.178,8 11.062,9 7.565,7 54.807,4

Ostalo 6.169,2 304,4 340,0 6.813,6

ukupno 114.757,6 48.026,0 34.450,3 197.233,9

2022.

Gornji ustroj 75.878,5 36.869,7 22.458,3 135.206,5

Donji ustroj 37.107,9 10.859,4 7.384,3 55.351,6

Ostalo 6.016,6 266,0 393,3 6.675,9

ukupno 119.003,0 47.995,0 30.235,9 197.233,9

2023.

Gornji ustroj 81.739,4 29.908,6 19.117,3 130.765,4

Donji ustroj 39.538,3 13.597,8 6.589,9 59.726,0

Ostalo 6.156,6 266,0 320,0 6.742,6

ukupno 127.434,3 43.772,4 26.027,2 197.233,9

2024.

Gornji ustroj 74.455,4 35.053,9 23.639,5 133.148,8

Donji ustroj 37.395,9 13.224,4 6.945,3 57.565,6

Ostalo 5.900,6 266,0 353,0 6.519,6

ukupno 117.751,9 48.544,2 30.937,8 197.233,9

Sveukupno 609.326,3 230.398,7 146.444,7 986.169,7

Tablica 30. Planirano održavanje po vrstama pruga u građevinskom infrastrukturnom podsustavu

75

12.3. Značajniji radovi na održavanju građevinskog infrastrukturnog

podsustava

Gornji ustroj pruge

Radovi na redovnom održavanju gornjeg ustroja najvećim dijelom realiziraju se pridobivenim gradivom s

kapitalnih remonata pruga i u velikoj mjeri ovise o pravovremenoj nabavci novog gradiva odnosno

materijala.

U planiranom razdoblju 2020.-2024. godine planirano je ukupno 676,7 milijuna kuna za održavanje

gornjeg ustroja pruga odnosno godišnje oko 135,3 milijuna kuna od čega se oko 66% odnosi na

međunarodne pruge, 22% na regionalne i 12% na lokalne pruge.

Plan održavanja gornjeg ustroja pruga prema područnim radnim jedinicama je kako slijedi:

u tisućama kuna

Područna radna

jedinica Nadzorno središte

Plan

2020. 2021. 2022. 2023. 2024.

Centar Zagreb 30.897 29.532 29.691 24.541 31.476

Istok

ukupno 44.838 47.459 47.410 47.411 44.207

Vinkovci 17.402 18.610 18.209 17.918 14.960

Slavonski Brod 15.401 16.777 16.967 17.258 17.012

Osijek 12.035 12.072 12.235 12.235 12.235

Jug Split 13.201 12.336 10.034 11.064 9.239

Sjever

ukupno 23.042 22.950 22.601 22.950 23.137

Koprivnica 9.332 9.541 9.226 9.541 9.761

Varaždin 13.711 13.409 13.376 13.409 13.376

Zapad

ukupno 29.962 23.336 25.470 24.800 25.090

Rijeka 10.400 10.350 10.290 10.290 10.290

Pula 3.307 3.812 3.781 3.112 3.211

Ogulin 16.255 9.174 11.399 11.398 11.589

Sveukupno 141.940 135.613 135.206 130.765 133.149

Tablica 31.Plan održavanja gornjeg ustroja pruga po područnim radnim jedinicama za razdoblje 2020.-2024. godine

U vremenskom periodu od 2020.-2024. godine, u cilju sigurnosti zbog dotrajalosti pruge, planiraju se

značajniji radovi na obnovi magistralnih pruga M405 Zagreb ZK – Trešnjevka, M406 Zagreb Borongaj -

Zagreb Resnik te M 407 Sava rasputnica - Velika Gorica . Na prugama M103 Dugo Selo - Novska i M202

Zagreb GK – Rijeka na dionici Jastrebarsko – Draganići, planira se zamjena kolosiječnih pragova u većoj

količini te na dionicama Zvečaj – Moravice i Moravice – Rijeka zamjena i pragova i tračnica.

Planiraju se i radovi na obnovi kolodvorskih kolosijeka u kolodvoru Zagreb RK i Vinkovci. Na pruzi M501

DG - Čakovec - Kotoriba - DG zbog lošeg stanja trećeg kolodvorskog kolosijeka, u kolodvoru Kotoriba

planira se kompletna zamjena kolosijeka kao i na pruzi R 201 Zaprešić – Čakovec, zamjena drugog

kolosijeka u kolodvoru Zlatar Bistrica. Na prugama M604 Oštarije – Knin – Split i M607 Perković - Šibenik

planirana je kompletna zamjena kolosijeka novim materijalom.

76

Na magistralnim prugama koje održava i nadzire PRJ Istok, na M 104 Novska - Tovarnik – DG i M 104

Novska-S. Vrpolje planirana je strojna zamjena veće količine kolosiječnih pragova.

Na regionalnim prugama zbog dotrajalosti pružnog gornjeg ustroja, na R102 Sunja – Volinja – DG planira

se zamjena tračnica, na R106 Zabok - Krapina - Đurmanec – DG zamjena skretničke građe i pragova. Na

prugama R101 DG-Buzet-Pula, R 105 Vinkovci - Drenovci – DG, R 201 Zaprešić - Čakovec i R202 Varaždin

– Dalj planira se strojna zamjena veće količine pragova.

Na lokalnim prugama L103 Karlovac – Ozalj – Kamanje – DG, L203 Križevci – Bjelovar – Kloštar, L205 Nova

Kapela – Našice, L206 Pleternica – Velika i L209 Vinkovci – Županja planiraju se značajniji radovi na obnovi

kolodvorskih kolosijeka, zamjena tračnica i pragova.

Građevine, konstrukcije i oprema donjeg ustroja pruge

U razdoblju 2020.-2024. godine planirano je ukupno 275,5 milijuna kuna za održavanje građevina,

konstrukcija i opreme donjeg ustroja pruge (uključujući i održavanje pružnog pojasa) odnosno oko 55,0

milijuna kuna godišnje.

Plan održavanja prema područnim radnim jedinicama je kako slijedi:

u tisućama kuna

Područna radna

jedinica Nadzorno središte

Plan

2020. 2021. 2022. 2023. 2024.

Centar Zagreb 7.383 11.468 11.309 16.459 9.524

Istok

ukupno 11.238 10.640 10.728 10.810 14.194

Vinkovci 4.597 4.334 4.796 5.087 8.045

Slavonski Brod 4.485 4.192 3.962 3.753 4.179

Osijek 2.156 2.115 1.970 1.970 1.970

Jug Split 5.288 6.223 8.525 7.495 9.320

Sjever

ukupno 5.555 6.341 6.791 6.271 6.151

Koprivnica 3.120 3.071 3.521 3.001 2.881

Varaždin 2.434 3.269 3.269 3.269 3.269

Zapad

ukupno 18.528 20.136 18.000 18.692 18.378

Rijeka 7.931 7.990 8.058 8.072 8.048

Pula 4.636 4.131 4.162 4.831 4.732

Ogulin 5.962 8.015 5.780 5.789 5.598

Sveukupno 47.992 54.807 55.352 59.726 57.566

Tablica 32: Plan održavanja prema područnim radnim jedinicama za Plan 2020.-2024.

Značajniji radovi na građevinama pružnog donjeg ustroja

a) Geotehničke građevine

Pruga M 202 Zagreb – Rijeka

• sanacija nestabilnosti nasipa u km 523+330/450

• sanacija nestabilnosti nasipa km 588+000/110 - nestabilnost Sušica

• sanacija tunel Bukovac u km 602+299/513

• sanaciju usjeka u km 496+800/970 i u km 497+300/370

77

• sanacija tunela Sljeme u km 603+463/920

• radovi na geotehničkim građevinama na poddionici Ogulin-Moravice

Pruga M 203 Rijeka – Šapjane

• sanacija zausjeka tunela Rukavac, km 43+820/900

Pruga M 602 Škrljevo- Bakar

• sanacija usjeka u km 10+250/355

Pruga L103 Karlovac - Kamanje - DG

• sanaciji klizišta u km 28+235/245

Pruga L204 Banova Jaruga - Pčelić

• sanacija klizišta u km 78+100

Pruga M 604 Oštarije – Knin – Split

• sanacija tunela Lička Jasenica u km 42+860/940

• sanacija tunela Grabež, u km 167+372/605

• sanacija tunela Ćulum u km 170+346

• sanacije pokosa izlaza tunela Dujmovača u km 322+830

Pruga R101 D.G. – Buzet – Pula

• radovi na sanaciji klizišta Buzet 7 od km 34+540 do 34+580

• radovi na sanaciji klizišta Buzet 8 od km 36+800 do 36+950

• sanacija usjeka od km 71+650 do km 71+850

b) Konstruktorske građevine

Mostovi:

• Sanacija mosta Velika Rijeka u km 19+829 pruge L203

• Obnova antikorozivne zaštite mostova u km 64+810 i km 70+683 pruge L204

• Obnova antikorozivne zaštite i uređenje ležajeva mosta u km 42+345 pruge L205

• Sanacija antikorozivne zaštite i uređenje ležajeva mosta Ilova u km 18+834 pruge M103

• Sanacija antikorozivne zaštite i uređenje ležajeva mosta Česma u km 51+036 pruge M103

• Ojačanje mosta Globornica u km 513+811 pruge M202

• Sanacija mosta Kupa Zorkovac u km 11+237 pruge L104

• Ojačanje mosta Krka u km 225+011 pruge M604

• Ojačanje mosta Butišnica u km 222+182 pruge M604

• Sanacija mosta Kupa Sisak u km 374+998 pruge M502 Zagreb GK - Sisak – Novska

• Sanacije nadvožnjaka Trpimirova u Osijeku km 0+024 pruge M301

• Sanacija most Drava Osijek u km 2+088 pruge M301

• Sanacija mosta Rječina 1 u km 3+219 pruge L 214

• Manje sanacije i popravci mostova na mreži pruga HŽI

Propusti:

• Sanacija propusta u km 31+766 pruge L205

Mehaničko čišćenje pružnog pojasa te kemijsko tretiranje pružnog pojasa na cijeloj mreži HŽI

Sanacija velikog broja ŽCPR-a i perona te uređenih površina.

78

Dopuštene brzine na prugama

Dionica Km Broj

kolosijeka 2010. 2016. 2017. 2018.

2019.

Plan

2020. 2021. 2022. 2023. 2024.

DG - Savski Marof - Zagreb Gk 2 x 26,74 2 60-120 60-120 60-120 60-120 60-120 60-140 60-140 60-140 60-140 60-140

Zagreb Gk - Dugo Selo 2 x 21,2 2 80 60-140 60-140 50-140 50-140 50-140 50-140 50-140 50-140 50-140

Dugo Selo - Novska 83,4 1 80 60-80 60-80 60-80 60-80 60-80 50-70 50-70 40-60 30-50

Novska - Vinkovci 2 x 151,4 2 80-160 80-160 80-160 80-160 80-160 80-160 60-160 50-160 40-160 30-160

Vinkovci - Tovarnik – DG 2 x 33,9 2 100 160 160 160 160 160 160 160 160 160

Zagreb Gk - Sisak 49,464 1 50-140 60-140 60-140 60-140 80-140 80-140 80-140 80-140 80-140 80-140

Sisak - Sunja 22,777 1 60 50-60 40-60 40-60 60-100 60-100 60-100 60-100 60-120 60-120

Sunja - Novska 44,521 1 50-80 50-80 50-60 50-60 50-60 50-60 40-50 40-100 40-100 60-120

Tablica 33: Dopuštena infrastrukturna brzina na prugama Koridora RH1


Dionica Km Broj

kolosijeka 2010. 2016. 2017. 2018.

2019.

Plan

2020. 2021. 2022. 2023. 2024.

DG - Botovo - Dugo Selo 79,5 1 50-140 50-140 50-140 50-140 50-140 50-160 50-160 50-160 120-160 120-160

Dugo Selo - Zagreb Gk 2 x 1,2 1 80 60-140 60-140 50-140 50-140 50-140 50-140 50-140 50-140 50-140

Zagreb Gk - Karlovac 52 1 80-120 80-140 80-140 60-140 60-140 60-140 60-160 60-160 60-160 80-160

Karlovac - Oštarije 49,9 1 75-80 60-100 60-100 50-100 60-100 50-100 50-100 70-100 70-100 70-100

Oštarije - Rijeka 125,8 1 50-140 70-140 70-140 70-140 70-140 70-140 70-140 70-140 70-140 60-140

Rijeka - Šapjane - DG 30,8 1 50 40-50 40-50 40-50 40-50 40-50 40-50 30-40 30-40 30-40

Tablica 34: Dopuštena infrastrukturna brzina na prugama Koridora RH2 (Mediteranski koridor - bivši Ogranak V.b.)


79

Dionica Km Broj

kolosijeka 2010. 2016. 2017. 2018.

2019.

Plan

2020. 2021. 2022. 2023. 2024.

DG - Beli Manastir - Osijek 32,505 1 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100

Osijek - Strizivojna/Vrpolje 48,377 1 30-100 60-100 60-100 60-100 60-100 60-100 60-100 60-100 60-100 60-100

Strizivo./Vrpolje-Sl.Šamac-DG 23,298 1 50-100 100 100 100 100 100 80-100 80-100 80-100 80-100

DG - Metković - Ploče 22,740 1 80-110 80-110 80-110 80-110 80-110 80-110 70-100 70-100 70-100 60-90

Tablica 35: Dopuštena infrastrukturna brzina na prugama Koridora RH3 (bivši ogranak Vc)


Dionica Km Broj

kolosijeka 2010. 2016. 2017. 2018.

2019.

Plan

2020. 2021. 2022. 2023. 2024.

Oštarije - Knin 219,425 1 65-100 60-100 60-100 60-100 60-100 60-100 50-100 50-100 50-100 40-100

Knin- Perković 53,710 1 70-100 70-100 70-100 70-100 70-100 70-100 70-100 70-100 60-100 60-100

Perković - Split 48,948 1 70-90 70-90 70-90 70-90 70-90 70-90 70-90 70-90 70-90 70-90

Perković - Šibenik 22,503 1 65 65 65 65 65 65 50 50 40-50 40-50

Knin- Zadar 95,394 1 50-70 50-80 50-80 50-80 50-80 50-80 40-80 40-80 30-80 30-80

Ogulin – Krpelj 6,118 1 30 80 80 80 80 80 80 80 80 80

Tablica 36: Dopuštena infrastrukturna brzina na dionicama prometnog pravca Oštarija/Ogulin-Gospić-Knin-Split/Šibenik/Zadar; DG


80

12.4. Elektroenergetski infrastrukturni podsustav i planirane aktivnosti

održavanja

Elektroenergetski infrastrukturni podsustav čine:

I. Stabilna postrojenja za napajanje električne vuče

II. Druga elektroenergetska postrojenja

Navedena postrojenja sastoje se od uređaja (aparata), sklopova, opreme i konstrukcija.

I. Stabilna postrojenja za napajanje električne vuče jesu:

• kontaktna mreža

• elektrovučne podstanice i napojni dalekovodi

• postrojenja za sekcioniranje

• postrojenja za daljinsko upravljanje

Ukupna duljina kontaktne mreže na prugama RH je 1.775,109. HŽ Infrastruktura ima svega 37,2%

elektrificiranih pruga odnosno 970,143 km (građ. duljina elektrificiranih pruga) od toga: 966,817 km

elektrificirano je izmjeničnim sustavom (25 kV, 50 Hz), a 3,326 km elektrificirano je istosmjernim sustavom

(3 kV, dionice pruga Šapjane-DG).

Zbog nedovoljnog ulaganja u proteklom razdoblju stabilna postrojenja za napajanje električne vuče nisu

u zadovoljavajućem stanju. Rekonstrukcije postrojenja sa svrhom tehničkog unapređenja i

osuvremenjivanja postrojenja kao tehničko tehnološke cjeline za sigurno, uredno i nesmetano odvijanje

željezničkog prometa električnom vučom nisu obavljane u potrebnom obujmu. Posljedice su smanjena

pogonska pouzdanost uređaja, opreme konstrukcija i postrojenja kao cjeline.

Na koridoru RH1, u 2014. započela je sanacija temelja i antikorozivna zaštita nosivih konstrukcija kontaktne

mreže na dionici Garčin (uključivo) – Vinkovci (isključivo), međutim, zbog nedostatnih financijskih

sredstava u 2015. i 2016. godini radovi su bili zaustavljeni. U 2017. godini radovi su nastavljeni na

dionicama otvorene pruge Strizivojna-Vrpolje (isključivo) – Vinkovci (isključivo). Navedeni radovi su u

2018. godine nastavljeni u svim kolodvorima na dionici Garčin (uključivo) – Vinkovci (isključivo), ), a svi

radovi su u potpunosti završeni u 2019.godini.

Projekt obnove voznog voda radi veće pouzdanosti napajanja električne vuče provodi se sustavno od

2013 godine. U 2020. godini vozni vod će se obnoviti na najkritičnijim dionicama pruga koridora RH1:

Novska-Lipovljani i Nova Kapela – Staro Petrovo Selo.

U 2020. godini planiran je početak izvođenja radova na obnovi kontaktne mreže u kolodvorima sa

„kišobran“ konzolama (Duga Resa, Zvečaj, Generalski Stol, Gornje Dubrave). Za kolodvore Duga Resa,

Zvečaj, Generalski Stol, Gornje Dubrave su ishođene građevinske dozvole i izrađena tehnička

dokumentacija, te je odabran izvođač. Za kolodvore Oštarije i Gomirje je u tijeku izrada projektne

dokumentacije.

U pogonu je 19 elektrovučnih podstanica 110/25 kV (dvije je isključena iz pogona zbog rekonstrukcije),

40 postrojenja za sekcioniranje (19 postrojenja za sekcioniranje kod neutralnih sekcija), 240 komada

elektromotornih pogona rastavljača KM 25 kV, 50 Hz i oko 78 km dalekovoda 110 kV.

Tijekom 2014. godine započelo se s aktivnostima na rekonstrukciji elektrovučne podstanice 110/25 kV

Mraclin, a radovi su završeni u 2019.g. i postrojenje je preuzeto na održavanje.

U 2015. godini završena je izrada dokumentacije za rekonstrukciju postrojenja za sekcioniranje kod

neutralnih sekcija PSN2 25 kV Ivankovo i Sibinj. Radovi će biti završeni, te postrojenja uključena u rad do

kraja 2019. godine. Za rekonstrukciju PSN2 25 kV Žitnjak izrađena je tehnička dokumentacija, a za

81

rekonstrukciju PS Držićeva i PS Staro Petrovo Selo je u izradi. Rekonstrukcija tih postrojenja predviđa se u

razdoblju 2020. – 2024. godine.

U 2020. godini planira se početak obnove dalekovoda 110kV EVP N. Kapela - TS Slavonski Brod (II vod),

na pruzi Novska - Tovarnik – DG. Završetak izvođenja radova predviđen je u tijekom 2020. godine.

U svrhu smanjenja troškova prekomjerno preuzete jalove energije u 2014. godini započela je aktivnost na

izgradnji postrojenja za kompenzaciju jalove energije u EVP 110/25 kV Oštarije i Mrzlo Polje, a završena

su u 2018.g.

U razdoblju 2020. – 2024. g. predviđa se zamjena energetskih transformatora u elektrovučnim

podstanicama EVP Opuzen i EVP Andrijevci.

Posebno treba istaknuti da je značajnom broju postrojenja za sekcioniranje te elektrovučnoj podstanici

Ludina istekla životna dob i trebalo bi ubrzano započeti s revitalizacijom postrojenja. Isto kao i u EVP

Opuzen i u EVP Andrijevci u elektrovučnim podstanicama Jankovci, Resnik i Ludina energetski

transformatori su na kraju životne dobi i trebalo bi hitno krenuti u pripremne postupke zamjene.

II. Druga elektroenergetska postrojenja jesu:

• transformatorske stanice 10(20)/0,4 kV opće namjene

• transformatorske stanice 25/1,5 kV za predgrijavanje i klimatizaciju vagona

• transformatorske stanice 25/0,23 kV za grijanje skretnica, te

• vanjska rasvjeta kolodvora i stajališta

Ukupna dužina zračne mreže 0,4 kV iznosi oko 51,5 km, zračne mreže 10(20) kV oko 18,8 km, a u pogonu

je 76 transformatorskih stanica 10(20)/0,4 kV opće namjene, 2 transformatorske stanice 25/1,5 kV za

predgrijavanje i klimatizaciju vagona, te 60 transformatorskih stanica 25/0,23 kV za grijanje skretnica.

Vanjska rasvjeta kolodvora i stajališta izvedena je s 384 reflektorskih stupova i s oko 2.300 običnih metalnih

stupova visine do 10 m. U tijeku je izrada tehničke dokumentacije za prilagodbu 5 transformatorskih

stanica 10/0,4 kV za prihvat napona od 20 kV (TS Borongaj, TS Trnava, TS Slavonski Šamac, TS Nova Kapela

i TS Kopanica), tehnička dokumentacija rekonstrukcije energetike i vanjske rasvjete kolodvora Mala

Subotica, te izrada dokumentacije za prelazak napajanja kolodvora Čakovec na mrežu HEP distribucije.

U 2020. godini planira se rekonstrukcija energetike i vanjske rasvjete na Zagreb Glavnom kolodvoru.

Druga elektroenergetska postrojenja zbog starosti su u sve lošijem stanju, te će u narednim godinama biti

nužna značajnija ulaganja u njihovu rekonstrukciju i obnovu. Najviše se to odnosi na rekonstrukciju,

odnosno prijelaz transformatorskih stanica 10/0,4 kV na 20 kV naponsku razinu (operator distribucijskog

sustava postepeno ukida 10 kV naponsku razinu) kao i na rekonstrukciju vanjske rasvjete na energetski

učinkovita rasvjetna tijela (velik dio vanjske rasvjete koristi živina rasvjetna tijela koja su europskim

direktivama zabranjena za stavljanje na tržište).

12.5. Aktivnosti na elektroenergetskom podsustavu

Srednjoročnim razdobljem 2020.-2024. na elektroenergetskom infrastrukturnom podsustavu (stabilnim

postrojenjima električne vuče) pruge od značaja za međunarodni promet predviđene su aktivnosti na:

Na RH 2 koridoru:

• rekonstrukcija kontaktne mreže u kolodvorima sa „kišobran“ konzolama na način da se

primjenjuju rješenja sa krutim portalima kao i u ostalim kolodvorima što znači jednostavnije i

jeftinije održavanje zbog unificirane opreme, rjeđih kontrola izdizanja kontaktnog vodiča

sporednih kolosijeka i smanjenja kvarova odnosno proboja teflonskih izolatora

82

Na RH1 koridoru:

• sanacija temelja nosivih konstrukcija kontaktne mreže i temelja zatega (sidra) te antikorozivna

zaštita nosivih konstrukcija kontaktne mreže radi dugoročnog pojačanja stabilnosti nosivih

konstrukcija, a time i same kontaktne mreže te produženja vijeka trajanja smanjenjem

atmosferskih utjecaja na iste

• obnova voznog voda i opreme za rastavljanje (sekcioniranje kontaktne mreže) radi veće

pouzdanosti napajanja električne vuče u svim režimima rada

• modernizacija komunikacije centra daljinskog upravljanja sa stabilnim postrojenjima električne

vuče kojima se upravlja iz jednog centra radi veće fleksibilnosti odvijanja željezničkog prometa na

elektrificiranim prugama

• obnova postrojenja za sekcioniranje Žitnjak, Držićeva i staro Petrovo Selo radi veće pouzdanosti

napajanja električne vuče u svim režimima rada

Navedenim aktivnostima povećat će se pouzdanost elektroenergetskog infrastrukturnih podsustava.

Plan održavanja u elektroenergetskom infrastrukturnom podsustavu

Plan se temelji na kombinaciji preventivnog (planskog) i korektivnog održavanja. Preventivno, (plansko)

održavanje ima za cilj održavati elektroenergetski infrastrukturni podsustav u tehnički ispravnom i

projektiranom stanju te kroz radnje, postupke i procese održavanja spriječiti tj. smanjiti postotni udio

korektivnog održavanja u cjelokupnoj strukturi održavanja. Radnje, postupci i procesi u sklopu

preventivnog održavanja provede se putem mjesečnih, tromjesečnih, polugodišnjih i godišnjih kontrolnih

pregleda, kontrolnih mjerenja i redovnih popravaka.

Korektivno održavanje podrazumijeva otklanjanje smetnji, kvarova i izvanrednih pogonskih događaja.

Sukladno navedenom u elektroenergetskom infrastrukturnom podsustavu planira se održavanje tehničko-

tehnološke razine na uređajima, sklopovima, opremi i konstrukcijama stabilnih postrojenja za napajanje

električne vuče i drugih elektroenergetska postrojenja.

Uz radove na redovnom održavanju i hitnim intervencijama u razdoblju 2020. – 2024.g. planirane su i

revizije regulacijskih sklopki energetskih transformatora i samih energetskih transformatora, ispitivanje

izolacijskih motki, umjeravanje i servisiranje ručnih mjernih uređaja, analiza transformatorskog ulja, revizija

SF6 prekidača, ispitivanje strujnih i naponskih mjernih transformatora, periodični pregledi vakuumskih 25

kV prekidača, popravci kabela 1,5 kV za predgrijavanje i klimatizaciju vagona, čišćenje trase 110 kV

dalekovoda, defektaže i popravci elektroenergetskih uređaja i aparata, servisi i popravci središnjeg sustava

za daljinsko upravljanje, nabava potrebnog materijala (žarulje, svjetiljke, elektrotehnički materijal, oprema

povratnog i voznog voda kontaktne mreže, motke za uzemljenje, uređaji i oprema za daljinsko upravljanje

itd.).

83

12.6. Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni infrastrukturni podsustav

i planirane aktivnosti održavanja

Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni infrastrukturni podsustav čine:

Signalno-sigurnosni uređaji

Većina pruga za međunarodni promet osigurana je relejnim signalno-sigurnosnim uređajima prije 30-40

godina. Pruge za regionalni i lokalni promet većinom su osigurane mehaničkim kolodvorskim uređajima

te različitim tipovima pojednostavljenih relejnih uređaja.

Na mreži HŽ Infrastrukture nalazi se ukupno 1505 željezničko-cestovnih prijelaza. Svi su obilježeni

primjerenim tehničkim osiguranjem. Sigurnosna razina osiguranja u skladu je s nacionalnim planovima

razvoja i održavanja željezničko-cestovnih prijelaza te je određena zakonskim propisima u kojima je točno

navedeno koja sigurnosna razina mora postojati na pojedinome željezničko-cestovnom prijelazu i

pješačkom prijelazu.

Od ukupno 1505 prijelaza njih 923 (otprilike 61 posto) osigurano je prometnim znakovima (Andrijinim

križem i znakom „STOP“), 43 mehaničkim branicima (otprilike tri posto), 128 svjetlosnim i zvučnim

signalima (otprilike devet posto), a 411 svjetlosnim i zvučnim signalima te polubranicima (otprilike 27

posto).

Također je iz Kredita Svjetske banke u fazi nabave izvođenje radova za osiguranje 50 ŽCP-ova, vrijednost

investicije je 80 mil. kn. Radovi su ugovoreni s tvrtkom Končar KET, vrijednost Ugovora je 73.986.869,72

kn a rok izvođenja je 27 mjeseci od lipnja 2019. godine.

Od 50 ŽCP-ova 49 ih se osigurava 47 SV+ZV+POL, 2 SV+ZV i 1 pješački prelaz (SV+ZV) a kao i 7 dodatnih

novih pješačkih prijelaza uz cestovni osigurani s Mimoilaznim Ogradama.

Projekt „Osiguranje 114 ŽCP-ova” je u fazi izrade projektne dokumentacije i ishođenja potvrda za istu.

Radovi su ugovoreni s tvrtkom Pružne građevine. Trenutno je potpuno gotovo 30 projekata dok su ostali

u fazi dopune i pregleda.

Projekt zamjene zastarjelih magnetskih tračničkih kontakata s novim elektroničkim senzorima nastavit će

se i u narednom periodu sukladno planovima na investicijskom održavanju.

Do sada je od ukupno 1200 magnetskih kontakata zamijenjeno 650.

Uređaji za osiguranje službenih mjesta (kolodvorski uređaji) i međukolodvorskog područja (pružni uređaji)

Tijekom 2019. godine na mreži HŽ Infrastrukture održavano je ukupno 7 kolodvorskih elektroničkih

signalno-sigurnosnih uređaja, 94 relejnih potpunih signalno-sigurnosnih uređaja, 23 pojednostavljena

relejna uređaja, 46 mehaničkih i elektromehaničkih signalno-sigurnosnih uređaja te 290 relejnih i

elektroničkih uređaja za osiguranje otvorene pruge, s ukupno oko 30.000 jedinica (elemenata) održavanja.

Krajem 2019. godine uključit će se u rad i preuzeti na održavanje još jedan elektronički kolodvorski

signalno-sigurnosni uređaj (Sveti Ivan Žabno) i tri elektronička uređaja za osiguranje ŽCP-a te dva relejna

kolodvorska uređaja.

Osim redovitog održavanja, u Planu poslovanja HŽ Infrastrukture za 2020. predviđene su aktivnosti na

investicijskim projektima obnove signalno-sigurnosnih uređaja i zamjeni postojećih uređaja novima.

Planirani projekti obnove i gradnje signalno-sigurnosnih uređaja su:

84

• projekt izgradnje srednjenaponskih 20kV priključaka, transformatorskih stanica 20/0,4 kV i

elektroagregatskih kolodvorskih postrojenja na pruzi Dugo Selo - Novska i na dionici pruge

Zagreb GK - Sisak Caprag na kojoj će se zamijeniti i kompletna kolodvorska i pružna napojna

postrojenja; novim sustavom napajanja zamijeniti će se postojeći sustav DEC 10 kV i omogućiti

pouzdano napajanje kolodvorskih i pružnih signalno-sigurnosnih uređaja te smanjiti troškovi

održavanja, a završetak radova planira se do kraja 2020. godine

• radovi na ugradnji signalno-sigurnosnih uređaja na pruzi Oštarije - Knin – Split, gdje se u 2018.

godini ugradnja signalno-sigurnosnih uređaja izvodila u kolodvoru Knin, intenzitet aktivnosti

znatno smanjio zbog nedostajućih novčanih sredstava, te je izvedba projekata produžena prema

višegodišnjem planu 2020. – 2024., pri čemu je u planu sukcesivno puštanje u rad svih uređaja

između kolodvora Oštarije i Knin

• zamjena akumulatorskih baterija koje su dio sustava besprekidnog napajanja signalno-

sigurnosnih uređaja i u uvjetima nestanaka primarnog napajanja iz distributivne mreže osiguravaju

redovit i kontinuiran rad kolodvorskih uređaja, uređaja željezničko-cestovnih prijelaza i uređaja

automatskog pružnog bloka; planiran je nastavak zamjene stacionarnih baterija za kolodvorske

signalno-sigurnosne uređaje i baterije uređaja APB-a i ŽCP-a na temelju sklopljenih okvirnih

sporazuma na razdoblje od 3 godine ukupne vrijednosti 4.000.000,00

• zamjene uređaja besprekidnog napajanja signalno-sigurnosnih uređaja u vrijednosti 700.000

kuna; kroz višegodišnji plan od 2019. do 2023. godine planira se zamjena besprekidnog napajanja

signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja u 4 kolodvora

• projekt zamjene sustava grijanja skretnica na dionici pruge M202 od rasputnice Delta do

kolodvora Vrbovsko; cilj ovog projekta je zamjena postojećih plinskih grijača skretnica koji zbog

dotrajalosti i nemogućnosti održavanja odnosno nabave rezervnih dijelova, gube svoju funkciju;

od početka projekta do sada izrađeni su glavni projekti, ishođene građevinske dozvole,

proizveden je dio opreme; radovi na ugradnji grijača započeti su sredinom 2016. godine te je u

rad pušteno grijanje skretnica u 7 kolodvora od 18 predviđenih; završetak projekta očekuje se u

2020. godini. Pet kolodvora iz ovog Ugovora se preklapa s EU projektom Obnova pruge Hrvatski

Leskovac – Karlovac pa će sredstva za navedenih pet kolodvora biti prenamijenjena na druge

kolodvore koji imaju potrebu za ugradnjom grijača skretnica nakon izrade nove projektne

dokumentacije.

• nabava novih i popravak starih relejnih grupa koje su ključni dio signalno-sigurnosnih uređaja

starih i više od 40 godina; sukladno raspoloživim sredstvima, planira se nabava i veliki popravak

oko 150 relejnih grupa

• ugradnja solarne rasvjete likovnih signala kao zamjena za petrolejsku i baterijsku rasvjetu;

planirano opremanje 10 likovnih signala solarnom rasvjetom u 2020. te nastavak ugradnje na

preostalim likovnim signalima do 2021.

• zamjena dotrajalih glavnih signala na mreži; u 2020. planira se zamjena 20 glavnih signala te

nastavak zamjene u budućem planskom razdoblju

• zamjena dotrajalih postavljača polubranika i cestovnih signala na mreži: u skladu s raspoloživim

sredstvima, u 2020. planira se nastavak zamjene dotrajale opreme

• zamjena dotrajalih elektromehaničkih skretničkih postavnih sprava; tijekom 2020. godine planira

se postupak provođenja javne nabave i početak radova na zamjeni 20 skretničkih postavnih sprava

U 2016. godini započeti su radovi na najvećem investicijskom projektu Dugo Selo – Križevci, u sklopu

kojeg se također planira zamjena postojećeg relejnog novim elektroničkim signalno-sigurnosnim

uređajem. Završetak projekta očekuje se u 2021. godini.

Ciljevi održavanja i obnove signalno-sigurnosnih uređaja u idućem razdoblju su:

85

• zadržavanje sigurnosne funkcije uređaja kao i funkcije upravljanja prometom

• daljnje smanjivanje broja i trajanja smetnji na uređajima

• povećanje dostupnosti infrastrukture

Plan održavanja signalno sigurnosnih uređaja

Plan se temelji na kombinaciji preventivnog (planskog) i korektivnog održavanja. Preventivno, plansko

održavanje ima za cilj održavati signalno-sigurnosne uređaje u tehnički ispravnom i projektiranom stanju

te kroz radnje, postupke i procese održavanja spriječiti tj. smanjiti postotni udio korektivnog održavanja u

cjelokupnoj strukturi održavanja. Radnje, postupci i procesi u sklopu preventivnog održavanja provede se

putem mjesečnih i dvomjesečnih kontrolnih pregleda te polugodišnjih i godišnjih mjerenja i ispitivanja.

Također, kroz održavanje se obavljaju periodički preventivni popravci vitalne opreme poput skretničkih

postavnih sprava i relejnih grupa.

Korektivno održavanje podrazumijeva otklanjanje smetnji i kvarova.

Također, investicijskim ulaganjima planira se zamjena dijela tehnološki zastarjele i dotrajale opreme kroz

projekte:

• ugradnje solarnog napajanja rasvjete likovnih signala

• zamjene dotrajalih akumulatorskih baterija, pretvarača napona i ispravljača za napajanje signalno-

sigurnosnih uređaja

• zamjene dotrajalih skretničkih postavnih sprava

• zamjena dotrajalih glavnih signala

Navedenim ulaganjima će se kroz održavanje opreme u propisanim tehničkim uvjetima i povećanje

tehnološke razine ugrađenih uređaja ostvariti ispunjenje zahtjeva za sigurno odvijanje željezničkog

prometa i dostupnost željezničke infrastrukture korisnicima.

Telekomunikacijski uređaji

Uz redovito održavanje postojećih kapaciteta telekomunikacijskih uređaja, u planu poslovanja HŽ

Infrastrukture za period 2020-2024. godine predviđena je zamjena dotrajalih telekomunikacijskih pultova,

zamjena neispravnih baznih stanica radio dispečerskog sustava, te zamjena dotrajalih registrofona.

Zamjena dotrajalih telekomunikacijskih pultova

Telekomunikacijski pultovi (u daljnjem tekstu: TK pultovi) na koje su spojene telekomunikacijske veze,

neophodne prometnicima za sigurnu regulaciju prometa, u većini kolodvora su u visokoj fazi istrošenosti

i njihov eksploatacijski vijek je istekao (stari su više od trideset godina). Zbog nemogućnosti dobave

rezervnih dijelova održavanje je otežano te je nužna njihova zamjena novim digitalnim TK pultovima.

Investicijsko ulaganje omogućiti će održavanje TK pultova u operativnom stanju i integracija s novom

telekomunikacijskom opremom koja se ugrađuje kroz projekte sufinancirane bespovratnim sredstvima iz

EU fondova.

Zamjena neispravnih baznih stanica radio dispečerskog sustava

Postojeće bazne stanice radio dispečerskog sustava (u daljnjem tekstu: RD stanice) su dotrajale te za njih

nema osiguranih rezervnih dijelova, kao ni mogućnosti servisiranja od strane proizvođača. Jedini način da

se RD sustav baznih stanica održi u operativnom stanju je nabava novih zamjenskih RD stanica za analogne

RD sustave.

86

Investicijsko ulaganje omogućiti će održavanje postojećeg RD sustava do ugradnje novog (GSM-R, LTE…)

sustava, pritom pazeći da se nabavljena oprema, u slučaju modernizacije cjelokupnog sustava na

određenom dijelu pruge, može jednostavno premjestiti na lokacije gdje je RD sustav u dotrajalom stanju.

Zamjena dotrajalih registrofona

Registrofoni su uređaji za pouzdano registriranje priopćenja između djelatnika odgovornih za siguran tijek

prometa, pri čemu audio snimke služe kao dokaz u rekonstrukciji eventualnih izvanrednih događaja ili

drugih događaja koji zahtijevaju dokazno sporazumijevanje.

U rasporednim i pograničnim kolodvorima HŽ Infrastrukture ugrađeni su digitalni registrofoni tvrtke

ATIS/UHER, i to uglavnom MDD 500 (8-kanalni) i MDD 500 MT (8-kanalni, 16-kanalni).

Zbog nemogućnosti dobave rezervnih dijelova za dio uređaja ugrađenih prije više od 15 godina,

održavanje je otežano te je nužna njihova zamjena novim, što će biti predmet ovog investicijskog ulaganja.

Novi uređaji će morati imati mogućnost centralnog daljinskog praćenja rada u skladu sa zahtjevima Asset

Management-a.

Plan održavanja telekomunikacijskih uređaja

Plan se temelji na kombinaciji preventivnog (planskog) i korektivnog održavanja. Preventivno, plansko

održavanje ima za cilj održavati telekomunikacijske uređaje u tehnički ispravnom i projektiranom stanju te

kroz radnje, postupke i procese održavanja spriječiti tj. smanjiti postotni udio korektivnog održavanja u

cjelokupnoj strukturi održavanja. Radnje, postupci i procesi u sklopu preventivnog održavanja provede se

putem godišnjih, šestomjesečnih i izvanrednih mjerenja i ispitivanja. Korektivno održavanje podrazumijeva

otklanjanje smetnji i kvarova.

12.7. Održavanje željezničkih vozila, cestovnih vozila, vagona i prikolica -

Mehanizacija

HŽ Infrastruktura u vlasništvu ima ukupno 83 željeznička vozila za posebne namjene, od čega je 75 TMD-

a i LMD-a, 7 snjegočistača i jedno mjerno vozilo. Također u vlasništvu je 59 vagona i 83 pružne prikolice.

Za sva željeznička vozila za posebne namjene te vagone i prikolice obavlja se redovno i izvanredno

održavanje te redoviti popravci.

HŽ Infrastruktura raspolaže s 228 cestovnih vozila. Od toga je u vlasništvu 121 vozilo te 107 u operativnom

leasingu. Od vozila u vlasništvu 42 su osobna cestovna vozila, 76 teretna i 3 autobusa. Od vozila u leasingu

12 su osobna cestovna vozila, a 95 teretna. Za cestovna vozila u vlasništvu obavlja se redovno i izvanredno

održavanje, tehnički pregledi, registracije i dr.

Za razdoblje 2020. - 2024. godine planirano stanje kapaciteta cestovnih vozila u vlasništvu HŽ

INFRASTRUKTURE mijenja se sa sadašnjih 121 na 48 vozila u 2020. godini. Planirana je kasacija 73 vozila

zbog ekonomske neisplativosti daljnje eksploatacije istih. U 2019. godini započet je postupak nabave 83

cestovna vozila putem operativnog leasinga. Realizacijom ove nabave supstituirat će se kasirana vozila.

U 2020. godini planirana je dodatna supstitucija 41 cestovnog vozila zbog isteka tekućeg ugovora o

operativnom leasingu.

Racionalizacija eksploatacije vozila omogućena je sustavom za nadzor korištenja i nadzor potrošnje goriva

cestovnih i željezničkih vozila. Prilikom svake isporuke novih vozila u ista se ugrađuje sustav nadzora.

87

U 2020. godini planirano stanje kapaciteta željezničkih vozila za posebne namjene u vlasništvu HŽ

Infrastrukture mijenja se s postojećih 83 vozila na 82 vozila zbog kasacije jednog LMD-a.

U 2020. godini planira se završetak investicijskog ulaganja u modernizaciju željezničkih vozila kroz

ugradnju autostop uređaja i impulsnog budnika na preostala vozila, a sukladno zahtjevima odredbi

Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava (NN 82/13, 18/15, 110/15, 70/17).

U razdoblju 2020. – 2024. godina zbog ekonomske neisplativosti eksploatacije pojedinih TMD-a, a od kojih

su neki u prometu preko 50 godina, planirana je supstitucija istih novim TMD-ima. Dinamika procesa bit

će uvjetovana osiguranim izvorima financiranja. U istom razdoblju planirana je isporuka novog mjernog

vozila za što je postupak nabave u tijeku.

88

13. LJUDSKI POTENCIJALI

Osnovni ciljevi poslovanja HŽ Infrastrukture mogu se postići samo uz potpuni angažman ljudskih

potencijala. Sveukupnost znanja, vještina i kompetencija radnika, njihova radna uspješnost, motiviranost i

radno zadovoljstvo važan su čimbenik u ostvarenju poslovnih rezultata tvrtke. Stoga HŽ Infrastruktura

nastoji razvijati i unaprijediti stručnost svojih radnika te njegovati kulturu poslovne učinkovitosti i timskog

rada.

U okviru sveukupnog unaprjeđenja poslovanja HŽ Infrastrukture u dijelu upravljanja ljudskim

potencijalima odvijaju se odgovarajuće mjere i aktivnosti u cilju podrške poslovanju, zapošljavanje

neophodnih stručnih kadrova te zapošljavanje pripravnika na određeno vrijeme, implementacija novih

programa i dr.

Planirani broj zaposlenih

Obzirom na starosnu i obrazovnu strukturu radnika HŽ Infrastrukture koja ukazuje da 78% radnika pripada

starosnom razredu 41-60, godina te da svega 17% radnika ima do 40 godina starosti kao i da 77% radnika

ima srednju i niže od srednje stručnu spremu, HŽ Infrastruktura usmjerena je na intenziviranje

zapošljavanja pripravnika i radnika mlađe životne dobi, srednjeg i visokog obrazovanja, kao i na

provođenje mjera i aktivnosti usmjerenih stalnom stručnom usavršavanju radnika. Slijedom toga, Uprava

Društva je, sukladno iskazanim zahtjevima poslovnih područja, a imajući u vidu daljnje unapređenje

poslovanja kroz uvođenje novih tehnologija u željezničkom sektoru , donijela odluke o zapošljavanjima

radnika na neodređeno, kao i odluku o planu prijema pripravnika. Na predmetne odluke Uprave dobivena

je suglasnost Nadzornog odbora, kao i Željezničkog fonda. Potom je Uprava Društva donijela i odluku o

dinamici objavljivanja natječaja za zapošljavanje iz predmetne dvije odluke.

Sukladno planu i dinamici objavljivanja natječaja za zapošljavanje, te uzimajući u obzir duljinu trajanja

procesa zapošljavanja kao i planove odlazaka radnika, a vodeći računa o neometanom funkcioniranju

poslovnih aktivnosti, plan stanja radnika u planiranom razdoblju na dan 31.12. prikazan je kako slijedi:

89

Opis 2018

2019. Plan


Plan 2020. 2021. 2022. 2023. 2024.

Broj zaposlenih na početku godine/razdoblja 4.818 4.835 4.835 5.048 5.157 5.057 4.927 4.737

Otišli radnici -85 -110 -206 187,3% -130 -160 -190 -250 -260

Uz otpremnine -70 -85 121,4% -40 -50 -60 -60 -60

Prirodni odljev -85 -40 -121 302,5% -90 -110 -130 -190 -200

Došli radnici 102 278 419 150,7% 239 60 60 60 60

Radnici došli pripajanjem org. cjeline drugog društva 9 11

Novozaposleni radnici – vanjski natječaj 85 278 394 141,7% 239 60 60 60 60

Pripravnici 80 154 258 100,0% 85 50 50 50 50

Radnici s iskustvom 5 124 136 25,0% 154 10 10 10 10

Povratak iz mirovanja, sudska presuda i slično 8 14

Povećanje/smanjenje broja zaposlenih 17 168 213 126,8% 109 -100 -130 -190 -200

Broj zaposlenih krajem godine/razdoblja 4.835 5.003 5.048 100,9% 5.157 5.057 4.927 4.737 4.537

Tablica 37: Stanje broja zaposlenih

90

Osnovni cilj upravljanja ljudskim potencijalima u HŽ Infrastrukturi je stvaranje uvjeta koji će radnicima

omogućiti da u potpunosti iskoriste svoja znanja, vještine, sposobnosti i kompetencije, povećati radno

zadovoljstvo i motivaciju te poboljšati radnu uspješnost i produktivnost. Primjenom organizacijskih,

edukativnih i motivacijskih postupaka postiže se smanjenje troškova rada i povećava radna efikasnost.

Stručnim osposobljavanjem unutar pojedinih djelatnosti novozaposleni radnici stječu osnovna znanja i

vještine potrebne za početak samostalnoga rada u HŽ Infrastrukturi. Važan segment upravljanja ljudskim

potencijalima odnosi se i na obrazovanje radnika. Godišnjim planom obrazovanja planiraju se edukacije i

stručna usavršavanja, a sve kako bi se održala potrebna razina kompetencija radnika.

Provedbom redovitog i izvanrednog poučavanja, izvanrednoga praktičnog rada pod nadzorom, redovitih

i izvanrednih provjera znanja osigurava se trajna stručna osposobljenost izvršnih radnika i strojovođa

kategorije A. Godišnjim planom poučavanja izvršnih radnika i strojovođa kategorije A, planiraju se sadržaji

poučavanja, mjesto i vrijeme održavanja odnosno donošenje izvedbenih planova redovitog, izvanrednog

i naknadnog poučavanja radnika koji neposredno sudjeluju u obavljanju željezničkog prometa.

U razdoblju od 2020.-2024. godine HŽ Infrastruktura u segmentu obrazovanja i razvoja ljudskih

potencijala, između ostaloga, planira:

• provesti redovitu provjeru znanja svih izvršnih radnika

• započeti aktivnosti uvođenja novog modela poučavanja izvršnih radnika i strojovođa kategorije A

(izraditi koncept prijedloga optimizacije/poboljšanja modela poučavanja; e- učenje kao jedna od

mogućih opcija) s implementacijom tijekom srednjoročnog razdoblja

• nastaviti s aktivnostima ustrojavanja suvremenih procesa upravljanja ljudskim potencijalima

odnosno izradom kataloga kompetencija i uvođenja praćenja radne učinkovitosti

• provoditi procjene razine razvijenosti ključnih i specifičnih kompetencija za voditelje i članove

projektnih timova angažiranih u projektima financiranim iz EU fondova uz širenje tog procesa na

sve radnike HŽ Infrastrukture, a za to je potrebno osigurati odgovarajuću aplikativnu podršku

• provoditi aktivnosti vezane uz istraživanje radnog zadovoljstva, vrijednosti i motivacije radnika,

te temeljem dobivenih rezultata definirati i implementirati aktivnosti i mjere

• kontinuirano provoditi proces vrednovanja učinkovitosti realiziranih edukacija i u skladu s njim

planirati nove

91

14. OSTALA POSLOVNA PODRUČJA

14.1. Sigurnost, obrambeno planiranje i zaštita

Sigurnost i obrambeno planiranje

Plan poslovanja kao i opći ciljevi Grupe za sigurnost i obrambeno planiranje temelje se na provođenju

utvrđenih obveza i razradi mjera koji su propisani iz područja obrambenih priprema, Zakonom o obrani

(Narodne novine br. 73/13, 75/15, 27/16,110/17 i 30/18 ) kao i provođenju obveza i mjera propisanih

Zakonom o protuminskom djelovanju (NN br. 110/15, 118/18 i 98/19), Zakonom o sustavu civilne zaštite

(NN br. 82/15 i 118/18), Zakonom o tajnosti podataka (NN br. 79/07 i 86/12), Zakonom o sigurnosnim

provjerama (NN br. 85/08 i 86/12), Zakonom o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava (NN br.

82/13, 18/15 i 110/15 I 70/17), Pravilnikom o unutarnjem redu željezničkog sustava (NN br. 95/17) te

drugim pripadajućim zakonskim i podzakonskim aktima (Izvodi, Odluke, Pravilnici, Metodologije, Uredbe

Vlade RH i dr.), Odlukama Društva i drugim internim općim aktima te na provođenju utvrđenih obveza

vezano uz objekte posebno važne za obranu RH.

Osnovne aktivnosti za razdoblje 2020. – 2024. godine:

• sudjelovanje u obrambenim pripremama u skladu s Planovima djelovanja nadležnih civilnih

nositelja obrambenih priprema

• provođenje utvrđenih obveza te razrada mjera u dijelu obrambenih priprema

• sigurnost Društva u okvirima nacionalne sigurnosti

• koordinacija poslova razminiranja i/ili pretraživanja

• suradnja s organizacijskim jedinicama Društva u cilju podizanja razine sigurnosti HŽI

• suradnja s državnim tijelima i organizacijama (MORH, MUP RH, PU i PP, resorno ministarstvo, te

druga nadležna ministarstva, i dr.)

• izrada planskih dokumenata vezano uz objekte posebno važne za obranu

Zaštita imovine

Plan poslovanja kao i opći ciljevi Grupe za zaštitu imovine temelje se na Zakonu o privatnoj zaštiti (NN br.

68/03, 31/10 i 139/10) te ostalim zakonskim i podzakonskim aktima i internim općim aktima Društva koji

definiraju mogućnosti i obveze pravnih osoba u pogledu zaštite njihove imovine.

Osnovne aktivnosti:

• organizacija poslova zaštite i čuvanja imovine Društva

• organizacija rada portira

• interno popunjavanje portirskih mjesta

• sudjelovanje u aktivnostima u cilju očuvanja sigurnosti ljudi, njihove imovine i objekata Društva

• aktiviranje unutarnje čuvarske službe

• interno popunjavanje čuvarskih mjesta

• kontinuirano smanjenje vanjske usluge zaštite imovine i zamjena iste djelatnicima unutarnje

čuvarske službe

92

14.2. Upravljanje kvalitetom

Planiranje sustava upravljanja kvalitetom je vezano uz strateške ciljeve HŽ Infrastrukture i obuhvaća

planove razvoja ciljeva kvalitete i plan unutrašnjih ocjena kvalitete kao i plan edukacija.

Opći ciljevi upravljanja kvalitetom HŽ Infrastrukture prema normi HR EN ISO 9001 su postizanje ciljeva

kvalitete, učinkovito upravljanje procesima i rizicima, efikasno korištenje resursa, smanjenje neželjenih

gubitaka, zadovoljstvo i povjerenje korisnika usluga te kontinuirano poboljšanje sustava upravljanja.

HŽ Infrastruktura je 2011. godine certificirana prema normi HR EN ISO 9001:2008, krajem 2014. godine je

uspješno prošla postupak recertificiranja za naredne tri godine, a krajem 2017. godine proveden postupak

recertificiranja prema normi HR EN ISO 9001:2015.

Tijekom prosinca 2017. godine usvojen je osuvremenjeni Pravilnik o sustavu upravljanja kvalitetom HŽ

Infrastrukture sukladno normi HR EN ISO 9001:2015 na temelju kojeg su izrađeni glavni srednjoročni ciljevi

upravljanja kvalitetom i to:

• u suradnji s organizacijskim jedinicama utvrđivati i provoditi Operativni program Politike kvalitete

HŽI

• upravljanje, praćenje i kontinuirani napredak poslovnih procesa HŽI

• uspostava, praćenje i upravljanje poslovnim rizicima HŽI

• unaprjeđenje provedbe nadzora nad nesukladnim izlazima postupaka popravnih radnji

• unaprjeđenje planiranja, mjerenja i analiziranja realizacije proizvoda i usluga

• definiranje konteksta organizacije odnosno identifikacija vanjskih i unutarnjih pitanja koja mogu

utjecati na sposobnost sustava upravljanja kvalitetom da ostvari planirane i željene rezultate

• identificirati potrebno znanje, održavati ga i učiniti dostupnim

• podrška pri provedbi vanjskog nadzornog periodičkog audita

Planiranjem i organiziranjem ostvarenja postavljenih ciljeva HŽ Infrastrukture, mora se svaki proces

neophodan za njihovo ostvarenje prilagoditi na način da bude u skladu s principima sustava upravljanja

kvalitetom. Ciljevi praćenja i nadzora sustava upravljanja i poslovnih procesa HŽ Infrastrukture temelje se

na provedbi godišnjeg programa audita, rezultatima nalaza audita iz prethodnih razdoblja te plana

vanjskog periodičkog audita:

• godišnjim programom audita planira se 10 do 15 internih audita u organizacijskim jedinicama HŽ

Infrastrukture s fokusiranim područjima: planiranje, praćenje, mjerenje i analiza učinkovitosti

poslovnih procesa, planiranje praćenje, mjerenje i analiza ostvarenje ciljeva kvalitete i operativnih

programa, upravljanje rizicima i prilikama, te sukladno kontekstu ekonomska, okolišna i društvena

odgovornost

• po potrebi jednog audita dobavljača prema prijedlogu mjerodavnih organizacijskih jedinica

• u suradnji s mjerodavnim organizacijskim jedinicama provedba internih audita iz područja drugih

sustava upravljanja (upravljanje sigurnošću i upravljanje zaštitom okoliša)

Temeljem Upute o upravljanju rizicima (HŽI 701-41) i registara rizika na razini cijele HŽ Infrastrukture u

narednom srednjoročnom razdoblju potrebno je:

• upravljati utvrđenim aktivnostima za nadzor rizika na strateškoj razini

• upravljati utvrđenim aktivnostima za nadzor rizika na operativnoj razini

• pružiti podršku organizacijskim jedinicama za postupanje po rizicima sukladno Uputi 701-41

• prikupiti kvartalna izvješća te izraditi izvješća prema Upravi društva

93

Temeljem Upute o upravljanju poslovnim procesima (HŽI 700-41) i Knjige poslovnih procesa na razini

cijele HŽ Infrastrukture u narednom srednjoročnom razdoblju potrebno je:

• provesti reviziju Knjige poslovnih procesa na razini sektora

• pružiti podršku organizacijskim jedinicama za redizajn poslovnih prosca sukladno Uputi 700-41

• izraditi godišnje izvješće za Upravu Društva

Ostali ključni ciljevi Grupe za upravljanje kvalitetom unutar Sektora za podršku Upravi, komunikacije,

sigurnost i zaštitu u narednom srednjoročnom razdoblju odnose se na uspostavu integriranih sustava

upravljanja koji se odnose na podršku ostalim sustavima upravljanja (sustav upravljanja sigurnošću,

upravljanje okolišem i zaštita od požara, sigurnost sustava, zaštita na radu) u unaprjeđenju svojih procesa

prema integriranim sustavima upravljanja.

Ciljevi kvalitete:

• izvršiti planirani broj audita prema Godišnjem programu audita

• nastaviti usklađivanje ostalih dokumentiranih informacija s normom HRN EN ISO 9001:2015

• provesti reviziju stanja Knjige poslovnih procesa HŽ Infrastrukture

• ažurirati registar rizika HŽ Infrastrukture

• nadzirati izvješća o realizaciji operativnih programa po sektorima

• nadzirati postupanja sa nalazima nadzornog i internih audita

Upravljanje rizicima

Djelotvorno upravljanje rizicima, uzimajući u obzir zahtjeve dokumentiranja, praćenja i izvještavanja o

rizicima, nalaže da se broj prioritetnih rizika kojima se bavi najviše rukovodstvo svede na razumnu mjeru.

U pravilu, naglasak treba staviti na strateške rizike, operativne rizike koji utječu na aktiviranje strateških

rizika, rizike od prijevara i nepravilnosti te rizike koji zahtijevaju međusektorski pristup u rješavanju kojima

će se baviti najviše rukovodstvo. Ostali prioritetni operativni rizici trebaju biti u fokusu rukovoditelja

ustrojstvenih jedinica u čijoj su operativnoj nadležnosti.

U 2019. godini izrađen je registar rizika HŽ Infrastrukture kao i registar prioritetnih rizika. To su u pravilu

strateški rizici kao i operativni rizici koji utječu na ostvarivanje strateških ciljeva. Registar rizika HŽ

Infrastrukture i registar prioritetnih rizika HŽ Infrastrukture odobreni su Odlukom Uprave br. UI-79-6-1/19

od 29. travnja 2019. godine.

14.3. Zaštita okoliša i zaštita od požara

Zaštita okoliša

Plan poslovanja iz domene zaštite okoliša temelji se na provođenju obveza, mjera, ustroja i vođenja

dokumentacije koji su propisani krovnim zakonima i pripadajućim podzakonskim aktima (pravilnicima i

Uredbama) iz područja zaštite okoliša (tlo, otpad, zrak, vode) odnosno temeljem Zakona o zaštiti okoliša

(NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18), Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/13,

14/19, 98/19), Zakona o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14, 61/17, 118/18), Zakona o vodama (NN 66/19),

Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19), Zakona o kemikalijama (NN 18/13, 115/18), Zakona o

biocidnim pripravcima (NN 63/07, 35/08, 56/10, 39/10), Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 528/2012 (NN

39/13, 47/14, 115/18).

94

Program rada zaštite okoliša sastoji se od: aktivnosti na izradi i novelaciji pravilnika i uputa, izradi

dokumentacije za ishođenje vodopravnih dozvola za potrebe HŽI, suradnji i usmjeravanju sektorskih

područja i tehnoloških jedinica HŽ Infrastrukture u provođenju zakonskih obveza.

Navedeno se odnosi na suradnju i podršku u slijedećim područjima: vodopravne dozvole, dokumentacije

za izgradnju i sanaciju odvodnih sustava i uređaja za obradu otpadnih voda, dokumentacije za

izgradnju/sanaciju namirivališta gorivom, dokumentacije za izgradnju/sanaciju ploča za pranje putničkih

vagona i poboljšanju postupanja s otpadom nastalim u tehnološkim procesima, upravljanje sustavom

kvalitete, prijava u Registar onečišćenja okoliša, prijava u Registar postrojenja u kojima su prisutne opasne

tvari, prijave u registar srednjih i velikih uređaja za loženje, suradnja sa sektorima HŽI nad ugovaranjem

radova, nabavom strateškog materijala (drveni pragovi), kontrolu po projektima financiranim od strane

Svjetske banke i sudjelovanje u izradi izvješća o društveno odgovornom poslovanju iz područja zaštite

okoliša.

Osim gore navedenoga potrebno je istaknuti da je prema postojećem stanju u pogledu zaštite okoliša na

HŽ Infrastrukturi za veće tehnološke cjeline potrebno definirati pitanje nadležnosti i održavanja odvodnih

sustava s uređajima za obradu otpadnih voda, sanaciju postrojenja za namirivanje gorivom i postrojenja

za pranje putničkih vagona, adekvatnog zbrinjavanja otpada iz tehnološkog procesa i procesa otpadnih

voda.

Ispunjenje Plana poslovanja koji proizlazi kao nužnost glede zaštite okoliša, podzemnih i nadzemnih voda

i zraka te zbrinjavanja otpada, a s ciljem ispunjavanja zakonske regulative, ovisi o dobroj suradnji Odjela

zaštite okoliša i zaštite od požara sa sektorima i tehnološkim jedinicama HŽ Infrastrukture.

Prema Planu poslovanja predviđene su sljedeće aktivnosti:

• izrada i revizija potrebnih pravilnika i ostale dokumentacije: izrada i noveliranje Operativnih

planova interventnih mjera u slučaju izvanrednog i iznenadnog onečišćenja voda. Izrada i

noveliranje Planova rada i održavanja vodnih građevina za odvodnju i uređaja za pročišćavanje

otpadnih voda. Izrada i noveliranje Pravilnika o zbrinjavanju svih vrsta otpada iz tehnološkog

procesa i mulja iz procesa pročišćavanja otpadnih voda - po potrebi

• suradnja i usmjeravanje organizacijskih jedinica HŽ Infrastrukture u provođenju zakonskih obveza

te nastavno na navedeno provođenje godišnjeg poučavanja za provođenje prijave u Registar

onečišćavanja okoliša

• suradnja na izradi projektnih zadataka i projektne dokumentacije i izvedbi sanacije i rekonstrukcije

odvodnih sustava i uređaja za obradu otpadnih voda te sanaciji/rekonstrukciji istih u dogovoru i

suradnji sa ostalim Poslovnim područjima HŽI te trgovačkim društvima pravnim slijednicima HŽ-

a prema Ugovorima o najmu i međusobnim odnosima (vezano uz vodopravne dozvole)

• izrada Dokumentacije za izdavanje i produljenje vodopravnih dozvola i potrebne tehničke

dokumentacije za HŽ Infrastrukturu

• organizacija izvedbe radova proizašlih iz vodopravnih dozvola i inspekcijskih nadzora za pojedine

lokacije pod ingerencijom regionalnih jedinica

• postupanje s otpadom: poboljšanja glede postupanja s otpadom u tehnološkim postupcima i

organizacija zbrinjavanja otpada, te po potrebi nabavka spremnika za opasni otpad

a) Opasni otpad

Provođenje postupka ugovaranja analize, odvoza i zbrinjavanja opasnog otpada iz

tehnoloških jedinica HŽ Infrastrukture

b) Otpad neopasni

Provođenje ugovaranja postupka zbrinjavanja neopasnog otpada iz organizacijskih jedinica

HŽ Infrastrukture

95

• podrška pri prijavi u Registar postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari – u dogovoru s

nadležnim sektorom

• koordinacija na izrada planova gospodarenja otpadom

• provođenje mjerenja protoka otpadnih voda

• provođenje uzorkovanja i analiza otpadnih i podzemnih voda

• čišćenje separatora i taložnika – u koordinaciji sa nadležnim Sektorom Održavanja i Sektorom

Nekretnina

• provođenje mjerenja emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora te provjera naknada

na emisije u okoliš

• revizija tehničke dokumentacije za područje zaštite okoliša

• organizacija i ugovaranje sanacije onečišćenja okoliša terena (prema iskazanoj potrebi regionalnih

jedinica) s ovlaštenim pravnim osobama

• suradnja s nadležnim inspekcijskim službama te postupanje po inspekcijskim Rješenjima

• poduzimanje mjera za otklanjanje posljedica eventualnih akcidenata

Rizici u poslovanju:

Rizici u poslovanju mogući su zbog nepoštivanja zakonskih odredbi u vidu inspekcijskih naloga i

rješenja nadležnih inspekcija i to zbog objektivnih nepoštivanja zakonskih odredbi (financijska

sredstva, postupci javne nabave i sl.) i zbog akcidenata koji mogu imati posljedice za ljude, imovinu i

okoliš.

Zaštita od požara

Plan poslovanja iz domene zaštite od požara temelji se na Zakonu o zaštiti od požara (NN. Broj 92/10) te

pravilnicima donesenim temeljem istoga i drugim važećim propisima. Prema Planu poslovanja predviđene

su sljedeće aktivnosti za srednjoročno razdoblje od 2020. do 2024. godine:

• izrada, izmjena i dopuna općih akata iz područja zaštite od požara

• organizacija i nadzor nad provedbom mjera zaštite od požara na čitavom području HŽ

Infrastrukture

• sudjelovanje u nadzornim i kontrolnim pregledima od strane inspekcije zaštite od požara

• osposobljavanje radnika iz zaštite od požara

• redovno poučavanje radnika iz zaštite od požara prema Planu poučavanja za svaku godinu

• nadzor nad provođenjem ispitivanja i mjerenja vezanih za zaštitu od požara

• nadzor nad obavljanjem servisa i popravaka stabilnih sustava za dojavu i gašenje požara

• izrada tehničke dokumentacije za hidrantske mreže u kolodvorima Varaždin i Koprivnica

• vođenje evidencija iz zaštite od požara

• radnje vezane za Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za

RH za 2020., 2021., 2022., 2023. i 2024. godinu

• davanje stručnog mišljenja na izrade tehničkih i tehnoloških projekata za rekonstrukciju postojećih

ili izgradnju novih objekata

96

14.4. Sustav upravljanja sigurnošću

Sustav upravljanja sigurnošću (eng. Safety Management System – SMS) predstavlja organizacijska rješenja

i mjere upravitelja infrastrukture ili željezničkog prijevoznika uspostavljeni radi sigurnog upravljanja

djelatnošću kojom se bave.

Opći i strateški cilj uspostave i provedbe sustava upravljanja sigurnošću u HŽ Infrastrukturi je kontinuirano

poboljšanje u skladu sa tehničkim i znanstvenim napretkom, dajući prednost prevenciji izvanrednih

događaja, što uključuje i kontrolu rizika, te vezano za navedeno i suradnju sa željezničkim prijevoznicima

kada je to prikladno. Pored navedenog, cilj uspostave sustava upravljanja sigurnošću je i osiguranje da

željeznički sustav postigne barem Zajedničke sigurnosne ciljeve (eng. Common Safety Targets - CST), da

je u skladu s nacionalnim pravilima i s zahtjevima postavljenim u Tehničkim specifikacijama za

interoperabilnost (TSI) i da se primjenjuju odnosni dijelovi Zajedničkih sigurnosnih metoda (eng. Common

Safety Methods - CSM).

U tom cilju Ured upravljanja sigurnošću koordinira i nadzire cjelokupni sustav upravljanja sigurnošću HŽ

Infrastrukture putem unutarnje sigurnosne kontrole i audita, izrade internih općih akata, kontrole i

mjerenja infrastrukturnih podsustava te sigurnosnog kontrolinga, što podrazumijeva i nadziranje

primjene Zajedničke sigurnosne metode za vrednovanje i procjenu rizika. Skrbi o implementaciji i ocjenjuje

razinu dostignute sigurnosne kulture koja predstavlja sustav vrijednosti i načela koji su povezani s

formalnom strukturom HŽ Infrastrukture, kako bi se utvrdile norme ponašanja koje će trajno osiguravati

visoku razinu sigurnosti željezničkog sustava

Vezano za obvezu kontinuiranog usklađivanja poslovanja HŽ Infrastrukture sa odredbama pozitivnih

propisa, Ured upravljanja sigurnošću skrbi da interni opći akti HŽ Infrastrukture budu usklađeni sa

važećom zakonskom i podzakonskom regulativom iz područja sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog

sustava kao preduvjeta funkcioniranja sustava upravljanja sigurnošću u cjelini.

Ured upravljanja sigurnošću je ispred HŽ Infrastrukture nadležan za sustav upravljanja sigurnošću prema

Agenciji za sigurnost željezničkog prometa te je ovlašten za pripremu zahtjeva za izdavanje uvjerenja o

sigurnosti prema navedenoj Agenciji na način kako je to propisano Zakonom kojim se uređuje sigurnost i

interoperabilnost željezničkog sustava. Isto tako surađuje i sa nadležnim ministarstvom za promet, te

drugim ministarstvima, agencijama i tijelima državne uprave, kao i sa domaćim i stranim željezničkim

udruženjima na području sigurnosti željezničkog sustava.

Ured upravljanja sigurnošću svoju djelatnost obavlja kroz Grupu za koordinaciju i nadzor sustava

upravljanja sigurnošću, Grupu za unutarnju sigurnosnu kontrolu i audit, i Grupu za propise, Grupu za

kontrolu i mjerenje građevinskog infrastrukturnog podsustava i Grupu za kontrolu i mjerenje

elektrotehničkih infrastrukturnih podsustava.

Ciljevi nadzora sustava upravljanja sigurnošću temelje se na Operativnom planu provedbe Politike

sigurnosti za svaku godinu, a na temelju istog vezano za nadzor na provedbi godišnjeg plana kontrola

koji obuhvaća plan unutarnjih sigurnih kontrola i audita te plan kontrola i mjerenja građevinskog i

elektrotehničkih infrastrukturnih podsustava.

Ciljevi su sljedeći:

• obaviti redovite kontrole rada u : prometni sektor 54 kolodvora, 57 dionica elektrotehničkog

sektora SS,TK i EEP, 18 nadzornih grupa građevinskog sektora, kontrola u svim radionicama

održavatelja vozila za posebne namjene, na svim prugama kojima upravlja HŽ Infrastruktura

97

obaviti mjerenja geometrijskih karakteristika kontaktne mreže i geometrijskog uporabnog stanja

kolosijeka

• obaviti 21 kontrolu provođenja poučavanja izvršnih radnika (promet, održavanje, mehanizacija)

• obaviti 16 preventivnih kontrola prisutnosti alkohola u organizmu

• obaviti 12 unutarnjih sigurnosnih audita

• obaviti 23 kontrole sa vlaka (promet, održavanje)

• izrada svih potrebnih analiza : 4 Analize izvršenja Operativnog plana provedbe politike sigurnosti

HŽI., 4 Analize Sigurnosnog kontrolinga , 2 Analize redovitog poučavanja, 1 Analiza Izvanrednih

događaja

• izrada novih općih akata HŽ Infrastrukture temeljem EU i nacionalnih pravila

Srednjoročni ciljevi 2020-2024 vezani su za nadzor sustava upravljanja sigurnošću, odnosno kontrolu i

analizu rezultata izvršenja utvrđenih sigurnosnih ciljeva za odnosnu godinu, koji se definiraju

Operativnim planom provedbe Politike sigurnosti HŽ Infrastrukture.

14.5. Informatika

Sektor za informatiku svoje aktivnosti provodi kroz procese razvoja, održavanja i nadzora, hardware-ske

(sistemske), mrežne (podatkovne i optičke), aplikativne podrške i podrške korisnicima IS-a HŽ

Infrastrukture. Sektor za informatiku kontinuirano održava, nadograđuje i pruža podršku za vlastite i

vanjske aplikacije u produkcijskom radu te ih prema potrebi i zahtjevima korisnika unapređuju. Sektor za

Informatiku također brine o održavanju svih potrebnih licenci potrebnih za rad sustava HŽI kojima upravlja.

Vlastite aplikacije su:

• NTR – Naručivanje i otkazivanje trasa vlakova od strane prijevoznika, i rješavanje zahtjeva od

strane HŽ Infrastrukture

• Najava vlakova, Web najava za formiranje vlakova tzv stranih operatera, poveznica prema IST-u

• Dopunske potvrde, evidencija i upravljanje dopunskim potvrdama za strojovođe

• Informacijski sustav transporta (IST)

• Informacijski sustav Ranžirnog kolodvora

• Sustav za praćenje kvarova SS i TK uređaja

• Obračun usluga Infrastrukture u unutarnjem i međunarodnom prijevozu putnika i roba, statistička

izvješća

• Obračun prihoda od Iznajmljenih trasa za potrebe infrastrukture od operatera pojedinačno

• Evidencija radnog vremena (ERV za potrebe unosa podataka u SAP sustav)

• OSRED, Aplikacija za vođenje evidencije osnovnih sredstava Sektora za nekretnine, stanova i

vođenje najma

• E – pravo sustav za praćenje sporova HŽ Infrastrukture

• Evidencija ugovora i vođenje fiskalne odgovornosti, praćenje nabavnih postupaka Sektora za

nabavu

• Izvještaji MM-a za Sektor nabave, služi kao pomoć pri pokretanju postupaka nabave na temelju

podataka iz SAP sustava

• Telefonski imenik, vođenje podataka o telefonskim brojevima (VPN)

• Aplikacija za izradu modela potrošnje električne energije na EVP-cama

• Aplikacija za Evidenciju putnih naloga, koja se usklađuje sa SAP podacima

• Nalog za vožnju vlaka – izdavanje putne isprave vlaka „Nalog za vožnju vlaka”

98

• Aplikacija za informiranje prijevoznika o zatvorima pruge

• Aplikacija za pohranjivanje i analitiku podataka iz granične komunikacije BCS HZ – MAV

• Izvanredni događaji – evidencija izvanrednih događaja HŽI

Vanjske aplikacije su:

• SAP ERP sustav HŽI-a (moduli financije i računovodstvo (FI), materijalno i nabavno poslovanje

(MM), Kontroling (CO), Ljudski resursi i obračun plaće (HR), Planiranje (BW IP), Prodaja i distribucija

– Fakturiranje (SD), Investicije (IM))

• DMS - sustav za dokumentiranje

• JANA – aplikacija za provođenje postupaka javne nabave

• Roman Anywhere aplikacija za planiranje voznog reda Ad Hoc vlakova

• Roman Planning aplikacija za planiranje voznog reda

• Hivergen aplikacija za obradu ulazni računa

Vlastita Aplikativna rješenja koja su u pripremi ili se razvijaju i pripremaju se za produkcijski rad:

• Plan prometa, planiranje vožnje ili otkazivanja vlakova u narednih 12 sati, od strane prijevoznika

• Izrada sustava za brzojavke koji će zamijeniti dosadašnji način rada kroz Exchange sustav

• Registar željezničke infrastrukture

• TAF-TSI (RNE) – aplikacija za razmjenu telematičkih poruka za teretni/putnički promet

Sektor za informatiku sudjeluje u implementaciji projekata Enterprise Asset Management koji se sastoji

od sljedećih modulima: SAP PM LAM, SAP REFX, SAP MRS, KSL, Work manager, CA Spectrum, GIS,

MERMEC). Održava poslove edukacije zaposlenika te moguću pripremu za polaganje ispita iz ECDL

(European Computer Driving Licence) područja poznavanja rada s uredskim alatima koji jamče vlasniku

poznavanje rada na osobnom računalu prema ECDL normi.

Sektor pruža usluge sistemske podrške, održavanja IP mreže i održavanja aplikacija prema društvima:

Putnički prijevoz d.o.o:

• Informacijski sustav transporta IST s uslugom izvješćivanja

• Tehničko održavanje putničkih vagona

• Evidencija radnog vremena (vremenik) za potrebe unosa u SAP sustav

• Održavanje IFS

• Održavanje stare plaće

• SAP ERV podrška

• Hosting web servisa

• Održavanje podatkovne komunikacijske veze (100 priključaka)

• Održavanje i podrška za modul Public sistema ROMAN

HŽ Cargo d.o.o.:

• Obračun karata u međunarodnom prijevozu tereta

• Obračun u unutarnjem prijevozu tereta

• Obračun po RIV-u

• Pregledi iz IST-a

• Usluga davanja podataka o kretanju vlakova

99

• Usluga davanja podataka o teretnicama vlakova

• Vremenik

• SAP podrška

• SAP hosting

• Pristup Internetu

• Održavanje podatkovne komunikacijske veze za radnu stanicu i mrežne printere

• Hosting IS Cargo

• PI(XI) Hosting

U planu je modernizacija HŽI IP mreže, izgradnja i opremanje pričuvnog računskog centra, nabava

računalne opreme i softvera za primarni i pričuvni računski centar te pojačane aktivnosti vezano za

kibernetičku sigurnost.

Sektor za informatiku pruža usluge podrške i održavanja aplikacija prema Train Hungary Magánvasút Kft,

Podružnica u Zagrebu i Eurorail Logistics d.o.o. za pružanje željezničkih usluga. Aplikacija koja se održava

je Usluga podataka o kretanju i teretnicama vlakova. Održavanje Informacijsko-komunikacijskih resursa

HŽ Infrastrukture obuhvaća održavanje servera i pripadajuće serverske infrastrukture, optičke

infrastrukture, SDH mreže, MPLS-TP mreže, OTN i IP mreže i radnih stanica korisnika.

Sadašnja optička okosnica izgrađena je u nekoliko faza. Prvi kabeli ugrađeni su 2002. godine na dionici

pruge Zagreb Glavni kolodvor-Savski marof (kućica BBK), a zadnji je ugrađen 2014. godine na dionici

pruge Osijek-Erdut-Dalj i Dalj-Vukovar-Vinkovci. Ukupna duljina optičke mreže je 1300 kilometara, a

obuhvaća magistralne i lokalne optičke kabele. SDH prijenosni sustavi sastoji se od 82 uređaja, a služi za

prijenos telefonskog prometa, komunikaciju između kolodvorkih telekomunikacijskih uređaja i upravljanje

između Centara daljiskog upravljanja i elektrovučnih podstanica. U mreži se nalaze i dva nova uređaja

MPLS-TP na lokaciji Sibinj i Ivankovo te jedan OTN u Slavonskom brodu. U planu je ugradnja novih cca 75

čvorova s mrežnim uređajima tipa MPLS-TP i OTN. Nadzor optičkog kabela i SDH sustava se provodi

kontinuirano kroz sustave za nadzor.

Serverska infrastruktura obuhvaća 150 servera (virtualnih i fizičkih) smještenih najvećim dijelom u

podatkovnom centru, a dijelom i distribuiranih na mreži HŽ Infrastrukture. IP mrežna infrastruktura

obuhvaća 428 aktivnih mrežnih uređaja različitih generacija i karakteristika. Nadzor IP komunikacijske

mreže provodi se kontinuirano kroz sustave za nadzor. Održavanje radnih stanica obuhvaća 2825 radnih

stanica (uključujući radne stanice HŽ Infrastrukture i radne stanice koje prema ugovoru HŽ Infrastruktura

održava za HŽ Cargo) i pripadajuće periferne opreme, a provodi se kroz sustav za zaprimanje i evidenciju

kvarova.

Sektor za informatiku pruža telekomunikacijske usluge (iznajmljivanje optičke infrastrukture) po ugovoru

o poslovnoj suradnji između tvrtki HŽ Infrastruktura i ODAŠILJAČI i VEZE d.o.o., OiV br. 28/14; HŽI br.

267/14 od 26.02.2014. , Pružnim građevinama. Dajemo i kolokaciju za smještaj telekomunikacijske opreme

tvrtkama A1 Hrvatska (po ugovoru o poslovnoj suradnji u pružanju telekomunikacijskih usluga između

tvrtki HŽ Infrastruktura i Vodatel d.o.o., br. 8 od 22.11.2007. i Ugovoru HŽ Infrastruktura i Metronet d.d.,

br.9 od 24.09.2007.), te OT-Optima telekom (Po ugovoru o poslovnoj suradnji u pružanju

telekomunikacijskih usluga između tvrtki HŽ Infrastruktura i OT – Optima Telekom d.o.o., br. 4/2006 od

28.06.2006.).

100

Plan prihoda od usluga informatike

Prihodi Informatike


2019. Plan


Plan 2020. 2021. 2022. 2023. 2024.

Za usluge HŽ Cargo 4,82 4,70 4,76 101,28% 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00

Za usluge HŽ PP 0,78 0,70 0,70 100,00% 0,70 0,70 0,70 0,70 0,70

Najam optičkog kabela 1,27 2,00 1,00 50,00% 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00

Za usluge Train Hungary 0,04 0,04 0,04 0,04 0,04 0,04

Za usluge Eurorail Logistic

ZGB 0,04 0,04 0,04 0,04 0,04

Ukupno 6,87 7,44 6,5 87,37% 3,78 3,78 3,78 3,78 3,78

Tablica 38: Plan prihoda od usluga informatike

Izvor: Sektor informatike

14.6. Nekretnine

Poslovanje Sektora nekretnina obuhvaća sustavno, optimalno i dugoročno planiranje i upravljanje

nekretninama u vlasništvu HŽ Infrastrukture kao i nekretninama koje su vlasništvo Republike Hrvatske, a

Ugovorom o upravljanju željezničkom infrastrukturom su dane HŽ Infrastrukturi na upravljanje, te

poduzimanje svih pravnih i tehničkih radnji za rješavanje imovinskopravnih odnosa s ciljem upisa prava

vlasništva HŽ Infrastrukture i RH kao javnog dobra u općoj uporabi.

Aktivnosti Sektora nekretnina usmjerene su na održavanje i komercijalizaciju nekretnina kao i na rješavanje

imovinsko-pravnih odnosa na istima, za što je preduvjet kvalitetna evidencija nekretnina.

Održavanje i obnova zgrada, stanova, strojarskih objekata i crpnih postrojenja planira se i provodi kroz

projekte vezane uz investicije te poslove vezane uz investicijsko održavanje, redovno održavanje i hitne

intervencije. Aktivnosti koje se provode uključuju izvide na terenu, izradu projektnih zadataka, ugovaranje

izrade tehničke dokumentacije i tender dokumentacija za nadmetanja te ugovaranje radova i nadzor nad

izvođenjem radova.

Komercijalizacija nekretnina uključuje davanje u zakup poslovnih prostora i zemljišta, zakup lokacija za

promidžbene proizvode, najam stanova i prodaju nekretnina, osnivanja prava građenja i prava služnosti.

Aktivnosti vezane za upise u službene evidencije nekretnina u RH i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa,

kako za imovinu HŽI, tako i za imovinu RH kojom HŽI upravlja, provode se kontinuirano sukladno važećim

propisima.

Sve aktivnosti Sektora nekretnina usmjerene su prema ostvarivanju slijedećih ciljeva:

• efikasnijem upravljanju nekretninama,

• optimizaciji iskoristivosti nekretnina,

• povećanju prihoda od nekretnina i smanjenju troškova.

Kratkoročni ciljevi usmjereni su na pojednostavljenje i poboljšavanje procedura , kao i poboljšavanje

samog provođenja hitnih intervencija i tekućeg održavanja kroz kvalitetnije planiranje i jasno definiranje

zadataka.

Srednjoročni i dugoročni ciljevi obuhvaćaju aktivnosti na razvoju plana održavanja s namjerom potpune

kontrole troškova i procesa održavanja nekretnina kako bi se hitne intervencije svedu na minimum.

101

Slijedom toga, srednjoročni ciljevi obuhvaćaju aktivnosti kojima se postupno prelazi na preventivno

održavanje koje obuhvaća kompletnu sanaciju pojedinačnih prostorija, kao i cjelokupnih objekata u

građevinskom, elektro i strojarskom djelu, a dugoročni cilj obuhvaća prediktivno održavanje tj. održavanje

cijelog objekta prateći stanje istoga, s izradom plana održavanja sukladno stanju same građevine.

Plan Sektora nekretnina u razdoblju 2020.-2024. obuhvaća poslovne aktivnosti vezane za:

intenziviranje rada na implementaciji projekta Asset menagement kojim će se značajno razviti i

unaprijediti područje nekretnina i riješiti statusi i imovinsko-pravni odnosi određenih nekretnina

izradu pojedinačnih elaborata parcelizacije kao i nove katastarske izmjere s ciljem definiranja

granica željezničke infrastrukture sukladno pozitivnim propisima, a sve sukladno Zakonu o

željeznici (NN 32/19)

nastavak aktivnog pristupa u objavi javnih natječaja za poslovne prostore, prvenstveno s ciljem

stavljanja u funkciju neiskorištenu imovinu čime će se pridonijeti očuvanju iste

aktivnost na geodetskom definiranju željezničke infrastrukture, kako u katastru nekretnina tako i

u zemljišnim knjigama, te pokrenuti upis prava vlasništva na preostaloj imovini HŽ Infrastrukture

koja je Planom podjele pripala HŽ Infrastrukturi, a ista do sada nije upisana u vlasništvo

izrada plana upravljanja nekretninama kojim će se odrediti kratkoročni i srednjoročni ciljevi, kao

i smjernice upravljanja za dugoročno razdoblje s razrađenim planiranim aktivnostima.

s aspekta redovitog održavanja nekretnina, nastavak aktivnosti servisa i održavanja strojarskih

objekata, nastavak uklanjanja preostalih napuštenih i devastiranih građevina

aktivnosti na implementaciji sustava upravljanja energijom u skladu s HRN EN ISO 50001 normom

te izvođenje energetskih pregleda i izdavanje energetskih certifikata

izradu tehničke dokumentacije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada na području

Područne radne jedinice Istok, Sjever, Zapad i preostalog dijela Centra te dostava izrađene

dokumentacije na provedbu nadležnim uredima

izradu fleksibilnijeg i detaljnije razrađenog Cjenika za komercijalne usluge koji će biti usklađen sa

stanje tržišta nekretnina

102

Tablica 39: Prihodi od iznajmljivanja i prodaje nekretnina

Izvor: Sektor nekretnina i Sektor financija, računovodstva i kontrolinga

Prihodi od iznajmljivanja i prodaje nekretnina

Prihod od usluga iznajmljivanja i prodaje nekretnina

Iznosi u tisućama kuna 2018.

2019. Plan

Plan Procjena

Procjena/

Plan 2020. 2021. 2022. 2023. 2024.

Prihodi od prodaje 21.425 24.824 22.400 90% 25.382 25.958 26.551 27.161 27.789

Zakup poslovnih, skladišnih prostora i zemljišta 13.163 13.843 14.800 107% 14.258 14.686 15.127 15.581 16.048

Zakup promidžbenih prostora 3.318 4.774 3.600 75% 4.917 5.065 5.217 5.373 5.534

Pravo služnosti 618 250 80 32% 250 250 250 250 250

Pravo građenja 312 580 220 38% 580 580 580 580 580

Ovisna društva (korištenje prostora PG i Cr.Ex) 2.296 2.266 2.146 95% 2.266 2.266 2.266 2.266 2.266

Društva nastala podjelom HŽ-a (korištenje prostora) 1.718 3.111 1.554 50% 3.111 3.111 3.111 3.111 3.111

Ostali poslovni prihodi 5.609 5.060 5.400 107% 4.949 4.725 4.564 4.129 3.869

Najam stanova 2.685 2.823 2.700 96% 2.956 3.148 3.340 3.340 3.340

Otkup stanova * 2.924 2.237 2.700 121% 1.993 1.577 1.224 789 529

Financijski prihodi 417 233 300 129% 178 134 101 87 34

Povrat stambenih kredita ** 417 233 300 129% 178 134 101 87 34

Ukupno 27.451 30.117 28.100 93% 30.509 30.817 31.216 31.377 31.692

* Iskazani su iznosi 35% ukupne vrijednosti (dozvoljeno priznavanje prihoda)

** Iskazani su iznosi 6% vrijednosti kredita (dozvoljeno priznavanje dijela koji se odnosi na kamate)

103

14.7. Pravni poslovi

Aktivni sudski sporovi veće vrijednosti (koji su započeli prije i poslije podjele HŽ) koje vodi HŽ

Infrastruktura na strani tužitelja odnosno tuženika kao stranka u postupku, predstavljaju potencijalni rizik

za poslovanje HŽ Infrastrukture.

HŽ Infrastruktura vodi ukupno 3.082 sudska spora s napomenom da se predmeti koji su započeti prije

podjele HŽ-a, preračunavaju između svih društava slijednika (HŽ Infrastrukture d.o.o., HŽ Putničkog

prijevoza d.o.o. i HŽ Carga d.o.o.), sukladno točki 6.2. Plana podjele HŽ Hrvatskih željeznica d.o.o., odnosno

Odluci HŽ Hrvatske željeznice holding d.o.o. broj Uh-35-15/12 od 26.10.2012. godine.

1. Sporovi započeti prije podjele HŽ-a (preračunavaju se na HŽI, HŽC i HŽPP)

Trenutačna vrijednost predmeta (započetih prije podjele HŽ) gdje je:

• HŽ bio tužitelj iznosi 43.408.012,43 kn

• HŽ bio tuženik iznosi 74.334.306,90 kn

U navedenim postupcima, s obzirom na odredbe Plana podjele HŽ Hrvatskih željeznica d.o.o., na HŽ

Infrastrukturu se odnosi 16,93% dosuđenog iznosa. Kako u postupcima u kojima smo tužitelji, tako i

u postupcima u kojima smo tuženici.

2. Sporovi započeti nakon podjele HŽ-a (HŽ Infrastruktura snosi štetu, osim u pojedinačnim slučajevima

ako je šteta nastala prije podjele, u tom slučaju se preračunavaju na HŽI, HŽC i HŽPP)

Ukupna vrijednost aktivnih sudskih predmeta u postupcima započetim nakon podjele HŽ, (gdje se u

nekim od predmeta HŽ Infrastruktura pojavljuje solidarno s društvima HŽ Putnički prijevoz i HŽ

Cargo, kao stranka) zaključno s 15.10.2019. gdje je:

• HŽ Infrastruktura tužitelj iznosi 190.305.990,51 kn i 83.222,50 €

• HŽ Infrastruktura tuženik iznosi 272.358.880,02 kn i 642.520,00 €

Osim navedenog, vode se još 244 aktivna sudska postupka započeta po pojedinačnima tužbama radnika

protiv HŽ Infrastrukture radi isplate razlike plaće od 6% temeljem čl.223. KU-a iz 2007.g. i njegovih aneksa,

čija ukupna vrijednost po preostalim tužbama iznosi 2.756.982,39 kuna.

Svi navedeni iznosi predstavljaju glavnicu potraživanja (bez troškova postupka i kamata).

Potencijalni troškovi (glavnica i kamate) koji mogu proizaći iz gubitka sudskih sporova su evidentirani na

poziciji Rezerviranja u Račun dobiti i gubitka. U sljedećem razdoblju cilj je pokušati što veći broj postupaka

riješiti mirnim putem (sklapanjem sudskih i/ili izvansudskih nagodbi) i na taj način smanjiti konačne

troškove pojedinog postupka (sudski troškovi, kamate). Također, plan je u pojedinim postupcima, za koje

se procijeni da predstavljaju dugotrajno parničenje u odnosu na HŽ Infrastrukturu, angažirati odvjetnike

na način da ih se opunomoći na zastupanje HŽ infrastrukture u tim postupcima, ali da se priznavanje i

naknade za odvjetničke usluge veže uz uspjeh u sudskom postupku.

Predsjednik Uprave

Ivan Kršić, dipl.ing.građ.

104

15. PREGLED TABLICA, GRAFIKONA I SLIKA

Tablica 1: Ostvareni putnički i netotonski kilometri europskih željezničkih prijevoznika za razdoblje 2017.-

2019. godine; ................................................................................................................................................................................... 23

Tablica 2: Ostvareni putnički vlak km i teretni vlak km upravitelja infrastrukture u zemljama okruženja za

razdoblje 2017.-2019. godine ................................................................................................................................................... 24

Tablica 3: Makroekonomski okvir u razdoblju 2018.-2022. ........................................................................................... 25

Tablica 4: Naturalni pokazatelji rada HŽ infrastrukture .................................................................................................. 29

Tablica 5. Račun dobiti i gubitka .............................................................................................................................................. 32

Tablica 6: Analitički pregled ukupnih prihoda .................................................................................................................... 34

Tablica 7: Analitički pregled ukupnih rashoda ................................................................................................................... 37

Tablica 8: Bilanca ............................................................................................................................................................................ 39

Tablica 9: Izvještaj o novčanim tokovima ............................................................................................................................. 41

Tablica 10: Radni omjer ............................................................................................................................................................... 42

Tablica 11: Pokazatelji poslovanja ........................................................................................................................................... 43

Tablica 12: Doznačena sredstva Državnog proračuna .................................................................................................... 43

Tablica 13: Izvori financiranja planiranih investicija u željezničku infrastrukturu ................................................. 45

Tablica 14: Plan investicija po programima ......................................................................................................................... 47

Tablica 15: Projekti u provedbi; ugovoreni prema PRAG proceduri (OPP 2007.-2013.) .................................... 49

Tablica 16: Projekti u provedbi – radovi; financiranje putem OPKK 2014.-2020.; stopa sufinanciranja 85%

............................................................................................................................................................................................................... 50

Tablica 17: Projekti za koje je postupak javne nabave u tijeku ili u pripremi – projektiranje/studije;

financiranje putem OPKK 2014.-2020.; planirana stopa sufinanciranja 85% .......................................................... 50

Tablica 18: Projekti odabrani za sufinanciranje iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), HŽI prijavitelj i

korisnik ............................................................................................................................................................................................... 51

Tablica 19: Projekti odabrani za sufinanciranje iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF),HŽI korisnik i

partner Lučkoj upravi.................................................................................................................................................................... 52

Tablica 20: Planirani projekti – planirani izvori financiranja OPKK ili izvori iz sljedeće financijske

perspektive (2021. – 2027.) ........................................................................................................................................................ 52

Tablica 21: Plan prometa po vrstama pruga mjereno vlak kilometrima .................................................................. 65

Tablica 22: Plan prometa po vrstama pruga mjereno brutotonskim kilometrima; .............................................. 66

Tablica 23: Promet na željezničkim prugama od značenja za međunarodni, regionalni i lokalni promet –

broj vlakova ...................................................................................................................................................................................... 66

Tablica 24: Pregled duljina mreže u km HŽI s obzirom na najveće dopuštene brzine....................................... 70

Tablica 25: Pregled voznih brzina po godinama u %; Izvor: Pristup infrastrukturi .............................................. 70

Tablica 26: Prikaz građevinske duljine svih pruga mreže HŽI prema pružnim razredima .............................. 71

Tablica 27: Prikaz građevinske duljine svih kolosijeka otvorene pruge mreže HŽI prema pružnim

razredima .......................................................................................................................................................................................... 71

Tablica 28: Pruge, odnosno dionice pruga na kojima je obustavljen promet ....................................................... 72

Tablica 29: Stanje kapaciteta mreže HŽ Infrastrukture ................................................................................................... 74

Tablica 30. Planirano održavanje po vrstama pruga u građevinskom infrastrukturnom podsustavu .......... 74

Tablica 31.Plan održavanja gornjeg ustroja pruga po područnim radnim jedinicama za razdoblje 2020.-

2024. godine .................................................................................................................................................................................... 75

Tablica 32: Plan održavanja prema područnim radnim jedinicama za Plan 2020.-2024. .................................. 76

Tablica 33: Dopuštena infrastrukturna brzina na prugama Koridora RH1 .............................................................. 78

Tablica 34: Dopuštena infrastrukturna brzina na prugama Koridora RH2 (Mediteranski koridor - bivši

Ogranak V.b.) ................................................................................................................................................................................... 78

Tablica 35: Dopuštena infrastrukturna brzina na prugama Koridora RH3 (bivši ogranak Vc) ......................... 79

105

Tablica 36: Dopuštena infrastrukturna brzina na dionicama prometnog pravca Oštarija/Ogulin-Gospić-

Knin-Split/Šibenik/Zadar; DG .................................................................................................................................................... 79

Tablica 37: Stanje broja zaposlenih ......................................................................................................................................... 89

Tablica 38: Plan prihoda od usluga informatike .............................................................................................................. 100

Tablica 39: Prihodi od iznajmljivanja i prodaje nekretnina .......................................................................................... 102

Grafikon 1: Društva u vlasništvu HŽ Infrastrukture .............................................................................................................. 5

Grafikon 2: Ulaganja u hrvatske željeznice i ceste u razdoblju 1995.-2017. godine ........................................... 21

Grafikon 3: Željeznički i cestovni prijevoz u RH u razdoblju 2001.-2018. godine ................................................ 22

Grafikon 4: Željeznički i cestovni putnički prijevoz u RH u razdoblju 1991.-2018. godine ............................... 22

Grafikon 5: Broj radnika po km pruge ................................................................................................................................... 30

Grafikon 6: Produktivnost - vlak km po radniku ................................................................................................................ 30

Grafikon 7. Struktura poslovnih prihoda .............................................................................................................................. 34

Grafikon 8: Struktura poslovnih rashoda .............................................................................................................................. 38

Slika 1: Organizacijska struktura HŽ Infrastrukture ............................................................................................................. 6

Slika 2. Paneuropska prometna mreža .................................................................................................................................. 14

Slika 3. Transeuropska prometna mreža (TEN-T) .............................................................................................................. 15

Slika 4. Koridori za željeznički teretni prijevoz (RFC) ........................................................................................................ 17

Slika 5. Koridori za željeznički teretni prijevoz Mediteranski (RFC6) i Alpe-zapadni Balkan u RH ................ 18

Slika 6. Željeznička mreža RH - podjela pruga ................................................................................................................... 19

Slika 7: Pregled projekata financiranih iz ESI fondova i CEF-a (radovi, projektiranje, studije) ........................ 53

Slika 8. Željeznička mreža RH po vrstama pruga ............................................................................................................... 69

Documents

HŽ Infrastruktura d.o.o.€¦ · Politika kvalitete i zaštite okoliša..... 10 1.7. Politika sigurnosti HŽ Infrastrukture ... Strategije usluga infrastrukture i prometna politika