GROFOVI CELJSKI

-Žovnečki slobodnjaci(Edelfreie), ime od 1173.

-sjedište Žovnek(Savinjska dolina)

-posjedi iz ostavštine sv. Hemme, žene grofa Vilima od Friesacha i Zeltsacha

-Gebhard von Soune-prvi poznati pripadnik loze(isprava iz 1125.)

-podigao utvrdu 1139.

1140.-prestaje postojati Savinjska dolina kao ugarska marka

1269.-Savinjska dolina pripada češkom kralju Otokaru II.

1278.-Savinjska dolina pripada Henriku Goričko-Tirolskom

1311.-Savinjska dolina postaje dio Habsburške Štajerske

Žovnečki—kroz 12. i 13. st. nalazimo ih u pratnji akvilejskog patrijarha, vojvoda Andeche-Meranije,Krških biskupa te Babenbergovaca

Ministerijalci-kmetovi koji su postali majordomi i ratnici, ali je spriječena njihova emancipacija

-u početku se nalazili na području sv. Rimskog carstva i Lotaringijsko-Flandrijskog

graničnog prostora, kasnije po čitavoj Europi, od 14. st. status nižeg plemstva

12.st.-Otokar III. potisnuo sve grofove u Štajerskoj

ULRIK II. ŽOVNEČKI

1308.prenio cijeli alodijalni posjed(Žovnek, Ostrovica, Scheineck i Liebenstein) vojvodi Fridriku Lijepom Austrijskom, sinu kralja Alberta I., a natrag ih primio kao leno, ali dobio i sve osvojene posjede u Savinjskoj dolini, tako da mu de facto vlast nije slabila

1322.-izumire obitelj Neunberg, nasljednici Žovnečki, počinje borba za Celje

FRIDRIK I. ŽOVNEČKI

13332-Konrad Auffenstein prodao konačno svoju polovicu Celja

1341.-Ludvik Bavarski uzdignuo Fridrika I. u grofovski rang

1348.-Karlo IV. Luksemburški ukida im promaknuće

ULRIK I. CELJSKI (1331.-1368)

-sin Fridrika I.

-karijeru gradio u službi Habsburgovaca i akvilejskih patrijarha, cara Ludwiga Bavarskog i Ljudevita Anžuvinca(od njega imao najveću korist)

1361.-Heman I.(njegov brat) ženi bosansku princezu Katarinu(kći Stjepana II.Tvrtka i sestra ugarsko hrvatske kraljice Elizabete)

1370.-Ljudevit Anžuvinac nasljeđuje poljsku krunu od djeda Kazimira, daje Vilimu Celjskom(sin Ulrika I.) Kazimirovu kćer za ženu

1372.Karlo IV Luksemburški uzdiže Vilima i Hermana I. u rang grofova

HERMAN II. CELJSKI(1368-1435.)

-sin Hermana I. Celjskog

1388.-potpisao bračni ugovor o ženidbi njegova sina Fridrika i Elizabete Frankopan(miraz od 40000 forinti-kao zalog Trsat, Bakar, Bribir i pola Krka)

-1392-preuzima vodstvo u obitelji nakon smrti bratića Vilima

1396.-pridružuje se križarskom pohodu kralja Sigismunda i Burgundskog vojvoe Filipa Smjelog, te spašava kralja u bici kod Nikopolja

-kralj ga nagrađuje brojnim posjedima po Sloveniji

1397.-stječe Varaždin, Vinicu i Vrbovec

1399.-stježe Zagorje s središtem u Krapini

1401.-Sigismund je utamničen, a Herman mu opet priskače u pomoć

1405. kralj mu založio Međimurje s Čakovcem za 48000 latnih dukata

-ženi kći anu za Nikolu Gorjanskog

-ženi kći Barbaru za Sigismunda(1419. je Sigismund protjera s dvora, ali to im nije poremetilo odnose)

1406.-ban Slavonije, Hrvatske i Dalmacije, dobio pravo postavljanja Zagrebačkog biskupa

1408.-navedeni pri vrhu popisa Zmajskog viteškog reda za borbu protiv Osmanlija

1412./13.-sudjeluje u Venecijanskom ratu

-prati Sigismunda na saboru u Konstanci

1415.-Sigismun dodjeluje vrhovno sudsko pravo nad neplemenitim stanovnicima Celja

1420.-Sigismund mu kao njemački kralj podaruje čitavu grofoviju Ortenburg-Sternberg, nakon smrti ortenburških grofova koji su u rodu s Celjskima

1422.-Elizabete Frankopan pronađena ubijena(vidi bračni dogovor iz 1388.), a Fridrik II. nakon toga ženio Veroniku Desnić.

-Henrik II. dao utopiti Veroniku, a sina bacio u tamnicu(tek nakon smrti drugog sina ovog oslobodio)

1423.-Ernst Željezni se odriče prisege iz 1308.(Celjski dobili neovisnost i postali REICHSUNMITTELBAR-neposredni krunski vazali

1427.-nasljedni sporazum sa bosanskim kraljem Stjepanom II. Kotromanićom

1430.-Herman II., Fridrik II. i Ulrik II. pokušali steći status kneževa Svetog Rimskog Carstva, ali Habsburgovci prigovaraju( ni jedna velikaška obitelj ne smije biti protiv)

1435.-HERMAN II. UMIRE

1436., Prag(Habsburgovci u odsutstvu)-Sigismund proglasio Fridrika II. i Ulrika II. kneževima Svetog Rimskog Carstva, Celje i Ortenburg proglasio zastavnim lenima, te dao Celjskima pravo kovanja novca rudno pravo, ogradni sud

-Habsburgovac Fridrik V. žestoko protestira, Sigsmund odbija protest, rat između Celjskih i Habsburgovaca

1437.-Sigismund umire, Albert V. postaje car(rod i jednima i drugima, ne miješa se)

1439.Albert V. umire, Fridrik V. postaje car

-2 sporazuma o pomirenju

1443.-Fridrik III. prizanje kneževski status Celjskih, ali se moraju određi Sigismundova proglasa, kompromisno rješenje

-naziva ih Wohlgeboren, a ne Hochgeboren, to Celjske vrijeđa

ULRIK II. CELJSKI

-bavio se visokom politikom, a njegov otac Fridrik II. poslovima na dvoru

1428.-stekao viteštvo od kastiljanskog kralja Juana II., hidočašće u Santiago de Compostela sa 60 konjanika(trošak 37000 zlatnih dukata)

1434.-oženio Katarinu, kćer srpskog despota Đurđa Brankovića, najpoznatijeg veleposjednika-velika svadba, Katarina ostala pravoslavka, kći Elizabeta isto

1438.-Albert II. ga imenuje namjesnikom Česške, ali ga češko plemstvo smjenjuje

-nastupa građanski rat između poljske i Habsburške strane oko nasljedstva

1440.-kraljica Elizabeta rodila sina Ladislava, ali većina plemstva želi titulu dati Vladislavu III. Jageloviću

-Ulrik II. je uz Elizabetu

svibanj 1440.-sluškinja Helena Kottaner krade krunu sv. Stjepan, mali Ladislav je okrunjen krunom u Stolnom Biogradu(Szekesfehervar), Ulrik II. imao veliku ulogu u krunidbi

-u početku strana Celjskih dobro stajala zbog Jana Vitovca

veljača 1441.-odlučujuća bitka kod Bataszeka, Ivan Hunyadi i Nikola Iločki porazili Habsburgovce(na njihovoj strani Celjski)

travanj 1441.-Ulrik II. priznaje Vladislava II. Jagelovića za kralja, a ovaj mu zauzvrat prizanje kneževske titule i vodeći položaj u hrvatsko-ugarskom plemstvu

-Elizabeta izručuje Ladislava i krunu

-1444.-Ulrik II sudjeluje u saboru u Nurnbergu gdje mu je izdana velika čast

-umire bosanski kralj, ali bosansko plestvo zanemaruje sporazum iz 1427. i postavlja Stjepana Tomaša za cara

studeni 1444.-Vladislav III. umire, Ladislav zakoniti car, vlast preuzima 7 članova, 3 iz Habsburške, 4 iz poljske strane

1445.-nakon smrti bana Matka Talovca, dobija slabonski banat

1446.-sabor u Rakosu, Hunyadi namjesnik kraljevstva, pokušava Ulriku uzeti Slavoniju, ali bezpuspješno, 1448. mu priznaje banat

1446.-sklapa savez s Martinom Frankopanom i Moravskim magnatom Ulrikom Rosenborgom

1451.-REVOLUCIJA MAILBERŠKOG SAVEZA- austrijski staleži na čelu s Ulrikom Eitzingerom proglašavaju Ladislava punoljetnim i zahtjevaju njegovo izručenje

-iza scene sve vodi Ulrik II. Celjski, ali se pretvara da je vjeran caru

rujan 1452.-Fridrik III. pristaje izručiti štićenika Ladislava

-Ulrik II. ga odvodi u Beč, građani ga proglasili vojvodom, a Ulrik II. mu je namjesnik

1453.-hrvatsko-ugarski sabor proglasio Ladislava punoljenim

-Hunyadi postaje generalni kapetan

lipanj 1454.-umire Fridrik II. Celjski, Ulrik II jedini gospodar(sinovi Juraj i Heman umrli kao djeca)

1455.-kralj ga imenuje hrvatsko-dalmatinskim banom

do rujna 1456. cijela Hrvatska osim Klisa pod njegovom vlašću

-udaje nećakinju za bosanskog vojvodu Stjepana Vukčića koji je u zavadi sa Stjepanom Tomašom(1451. ga podržava u ratu s Dubrovnikom)

siječanj 1455-Sigismun Tirolski oslovio ga kao Hochgeboren

-nakon poraza Hunyadia na Kosovu polju, Ulrikov tast Branković je zatočio Hunyadia i prisilio na zaruke njeogov sina Ladislava i Ulrikove kćeri Elizabete

-Hunyadi razvrgnuo zaruke nakon Ulrikova progona s Ladislavova dvora

1455.-Elizabeta opet zaručena, ali s mlađim sinom Matijom

-Elizabeta umire od bolesti

srpanj 1456.-Hunyadi uspješno brani Beograd od Sultana Mehmeda II, ali nakon 3 tjedna umire od kuge

-Ulrik sklapa sporazuum s češkim namjesnikom Jurjem Podjebradom

-s kraljem na čelu križarske vojske

-sabor u Futaku-Ladislav Posthumni ga imenuje generalnim kapetanom kraljevstva

-izmiruje se s Hunyadievim sinom Ladislavom, Ladislav se odriče kraljevskih utvrdi(skupa s Beogradom), a Ulrik ga zauzvrat posvaja

početak studenog 1456.-Ulrik i Ladislav namamljeni u Beograd, Ulrik ubijen

-tek pod prijenjom križara i Jana Vitovca Hunyadievi predali tijelo

15.studenog pokopan u franjevačkom samostanu, luksuzni sprovod

16.3.1457. Ladislav Posthumni smaknuo Ladislava Hunyadia, zatočio Matiju( kasnije Matija Korvin)

-vazali se zakleli na vjernost udovici Katarini, ali celjska baština razgrabljena

-car Fridrik u studenom 1457. razgrabio čitavo nasljeđe pozivajući se na sporazum iz 1443.

1461.-Katarina Celjska prodala ostale posjede Janu Vitovcu za 62000 forinti