1

Aforizmi

i epigrami

Josip GrgiÊ

SIDRORAZUMA I SMIJEHA

2

Nakladnici

Ogranak Matice hrvatske u Imotskom

Udruga Don Frane BuliÊ Vranjic, Sekcija Stjepan Benzon

Za nakladnika

Molan Glibota

Urednik

Miroslav VukmaniÊ

Recenzent

Mladen VukoviÊ

Lektor

Blaæ MariËiÊ

Karikature i Pogovor

Naan DumaniÊ

Tisak

Studio Moderna

Zagreb, 2020.

3

Imotski, 2020.

Josip GrgiÊ

SIDRORAZUMA I SMIJEHA

Aforizmi i epigrami

4

CIP zapis dostupan u raËunalnom katalogu

SveuËiliπne knjiænice u Splitu

ISBN 978-953-7692-72-8

5

Kome Biblija nije πtivo æivota,

mora odlaziti na svekolike

poduke.

Ljubi, sine, zemlju svoju,

od nje nikad nemoj iÊi,

nema sreÊe u tuini

nije tamo ko u priËi.

Josip GrgiÊ

6

7

Poπtovani Ëitatelji

Evo me opet, s jedanaestom knjigom aforizama i

epigrama. A πto mogu kad sam aforistiËki ovisnik! Ku-

nem vam se da je ova knjiga neplanski ugledala svjetlo

dana. A zaπto je to tako?

©etajuÊi svoju dnevnu mjeru, padne mi naum je-

dan po meni dojmljiv aforizam. To se ponovilo i sutra-

dan, i to me toliko ponijelo da se nisam zaustavljao

sve dok knjiga nije zavrπena u cijelosti.

Jesam li u tome uspio, ocjenu Êete dati vi, dragi

Ëitatelji. I ovaj put dao sam si truda da posloæim afo-

rizme i epigrame po tematskim sadræajima, te se na

taj naËin lakπe izloæio kritici Ëitatelja.

Svi oni koji se bave aforistikom znaju koliko je to

sloæen, zahtijevan pa i mukotrpan posao, ali moj trud

je u sluæbi Ëitatelja; stoga vas molim da budete blagi

u kritikama.

U oblikovanju knjige Ëudnog naslova Sidro razuma

i smijeha pomogli su mi moji dragi prijatelji i surad-

nici, kojima se ovim putem najtoplije zahvaljujem.

Zaπto Sidro razuma i smijeha? Jednostavno zato

πto smatram: kad ti razum usidri veselje i radost u smi-

jehu, a to sve skupa ti donese spokoj, ima li veÊeg

blagostanja u æivotu od vesele i spokojne duπe?

Na kraju toplo se zahvaljujem darovateljima, bez

kojih se ova knjiga nikako ne bi mogla tiskati.

Dragi prijatelji, suradnici i darovatelji, neka vam

dragi Bog podari zdrav i sretan æivot!

Harni vam,

Josip GrgiÊ

8

9

Aforizmi

Aforizam je roman s porukom i nadom.

Sve je viπe aforista, jer je i problema duæa lista.

Aforizam je kratka misao velikog sadræaja.

Aforizam koji ti ue u uho ostaje ugoda za cijeli

æivot.

Misao jasna, poruka kratka, uz veselu πalu svakom

je slatka.

Alkoholizam

»aπa i Ëaπa, i ode pamet naπa.

Alkoholizam je bolest kojoj je lijek — niπta ne piti.

Kome alkohol odnese glavu, ni noge ga ne sluæe.

S alkoholom treba znati, da ne bi morao puzati.

Ako ti je alkohol drug, ni sâm sebi nisi prijatelj.

Pijanac nikad neÊe priznati, koliko moæe popiti.

Iz kuÊe u koju ue alkohol, izau ukuÊani.

Od alkohola mnogi su pali; kad su trebali, nisu

stali.

Pijanac uvijek æica, da dobije za dva deca.

10

Od alkohola kuÊa se trese; ako se ne stane, dug

sve odnese.

Ambicija

Bez ambicije nema rezultata, a s preambicijom

nema tebe.

Do vrha nije lako doÊi, ako ti volja ne da poÊi.

S ambicijom ne moæeπ postiÊi sve, ali bez nje ne

trebaπ ni krenuti.

Bolesna ambicija ne pomaæe zdravom mozgu.

Postignuti uspjeh tjera ambiciju na joπ veÊi.

Tko ima na poloæaju strica, ne treba mu ambicija.

©to ti vrijedi znanje kao materijal, ako ga s ambi-

cijom ne betoniraπ?

Ambicija ponovno oæivi, ako je neuspjeh ne po-

kopa.

Nema veÊe opasnosti od ambiciozne budale.

Kad se umom sije, a znojem zalijeva, sve dobro

uspijeva.

Biblija

Kome Biblija nije πtivo æivota, mora odlaziti na sve-

kolike poduke.

11

Tko kroz æivot putuje s Biblijom, bræe izraste u

Ëovjeka.

Gdje se ne Ëita Biblija, Ëitaju se sudske presude.

S Biblijom krijepimo duπu, pa nam je i tijelo zdra-

vije.

©tivo iz Biblije pohrani u svojem srcu.

Biblija je enciklopedija æivota.

Biblija je πtivo koje traje tisuÊe godina, zato jer su

to zakoni pisani iz srca.

Nema takvog uzora koji moæe zamijeniti πtivo iz

Biblije.

Blago

©to ti vrijedi i vreÊa blaga, ako si u sluæbi vraga?

Blago ti sigurnost daje, ali u njemu sva sreÊa ne

sjaje.

Tko s drugima blago dijeli, sebe i druge razveseli.

Ako ti je blago cilj, sam Êeπ postati meta.

NajveÊe je blago biti sretan u siromaπtvu.

U sretnoj obitelji djeca su najveÊe blago.

U zdravlju je sve blago; to svaki bolesnik potvruje.

©to ti vrijedi i gomila para, kad ga za podijeliti

nemaπ dara.

12

A kome blago nije drago?

Tko blaga ima dosta, æivi bezbriæno i bez posta.

Novovjeka poruka za bogatstvo je: Bogatstvo je ako

imaπ, a ne πto jesi.

Bol

Koga bol zahvati, niπta ga viπe ne moæe oduπeviti.

Bol duπe je teæa od boli tijela, a tijelo je zdravo kad

je duπa cijela.

Bol duπe traje kad se gubi ono πto ti nadu daje.

Kad gubiπ onog kojeg voliπ, nema utjehe ni kad se

moliπ.

Moja bol je najveÊa ako je u pitanju moje djece

sreÊa.

NeizljeËiva bol je i bol obitelji tvoje.

Tko se s bolom znade nositi, i bol Êe lakπe pod-

nositi.

Borba

U borbi sa svojom savjeπÊu, pobjednik si tek onda

kad je slijediπ.

U borbi za svoja prava ne pretvaraj borbu u tuË-

njavu.

13

Pobjednik u ratu mora znati kako i gubitniku slo-

bodu dati.

Mediji su najjaËa vojska; ubijaju i bez oruæja.

U borbi maËke i miπa, miπ nikada ne pojede maËki

rep.

Borbu treba izbjeÊi, ali ne i pobjeÊi.

14

Brak

Brak je svetinja i za one koji ne odlaze u bogomolje.

Danas se svaki Ëetvrti brak raspada, jer u njega

netko treÊi upada.

Za uspjeπan brak najveÊe je jamstvo ljubav prema

djeci.

Bio je u nekoliko brakova, i svaki put je ispao iz

natjecanja.

Ni jedan brak nije legao, gdje je æena na nogama.

Imam dobar brak, jer svi imaju mene.

Kome brak nije mirna luka, stalno plovi po uzbur-

kanom moru.

Svaki brak cvjeta, kad je muæ vrtlar.

Mnogi se u braku ne snalaze, jer im u njega drugi

ulaze.

Brak bez djece jelo je bez soli.

BuduÊnost

Pospremi buduÊnost u sadaπnjosti.

Tko za buduÊnost ne haje, u starosti se kaje.

Temelj bolje buduÊnosti je u sadaπnjosti.

Ulaganje u buduÊnost nije jamstvo da Êe se ulog i

ostvariti.

15

BuduÊnost naπe zemlje nije upitna, sve dok imamo

otvorene granice.

Kako da doËeka svijetlu buduÊnost onaj kome je

mraËna i sadaπnjost?

Ako nastavimo klimu kvariti, kakva Êe buduÊnost

svima biti?

Premda mi predviaju svijetlu buduÊnost, radije

bih da mi se to dogodi u sadaπnjosti.

Cilj

Nema ostvarenog cilja bez zacrtanog plana.

Kako osvojiti vrhove planina, ako ne uËiniπ prvi

korak?

PolitiËari lako ostvare svoje ciljeve, jer su im sva

sredstva pri ruci.

Nije vaæno iz koliko pokuπaja, vaæno je stiÊi do

cilja.

Ako je neprijatelju cilj tvoje uniπtenje, ne dopusti

da mu budeπ meta.

Djeci kojoj su roditelji putokaz, lako je doÊi do

cilja.

PolitiËari su jedan drugome meta i cilj. Pobjednik

je onaj koji prikupi viπe pogodaka.

Oni koji postavljaju neostvarive ciljeve, na kraju

su sami meta.

16

Lakπe pogodi metu onaj tko viπe vjeæba.

Tko ostavi traga za æivota, ostvari i æivotni cilj.

Naπi politiËari postavili su mnogo ciljeva, ali su

ostvarili malo pogodaka.

»ovjek

S Ëistim srcem Ëovjek je u svakodnevnom slavlju.

Iskustvo iz proπlosti mudro je koristiti u sadaπnjo-

sti.

Gnjevan Ëovjek, osim πto ne koristi sebi, nije ni

drugima od koristi.

Pravedno srce je najveÊi izvor ljepote. Ne daj da ga

pomute naslade æivota.

Preæivljene æivotne oluje dokazuju ËvrstoÊu Ëovje-

kovih temelja.

»ovjek je mlad sve dotle dok je od koristi.

Ako ti je novac dobar sluga, dræi ga sve dok ti ne

postane gospodarom.

Nije dobar Ëovjek koji voli dobro, veÊ onaj koji

mrzi zlo.

Cesta do pobjede poploËana je poniznoπÊu srca.

Ako svatko moæe raditi πto hoÊe, tko Êe raditi ono

πto se mora?

17

Novonastale tehnike i tehnologije olakπavaju Ëo-

vjeku æivot, ali mu steæu duπu.

Demagogija

Demagog govori ono πto ne misli; a πto misli, to ne

kaæe.

Demagogija je πtivo iz kojega politiËari crpe svoje

tirade.

18

Demagog te u srce stavi, dok svoj naum s tobom

ne ostvari.

Nitko ne grijeπi ako se demagoga i demagogije br-

zo rijeπi.

Ne postoji πkola za demagoge, ali u praksi ih ima

mnogo πkolovanih.

Ponekad demagog kazuje istinu — u koju ni sam ne

vjeruje.

Demagog svoju istinu temelji na laæima — koje su

opasnije i od same istine.

Demagog koji ni sâm ne vjeruje u ono πto kaæe, na

putu je izljeËenja.

Djeca

Djeca su Boæji dar i roditeljska ljubav.

Roditelji su djeci putokaz koji ih vodi u pravom

smjeru.

Tamo gdje se brak ruπi, djecu guπi.

Tko s djecom radi, u ljude ih izgradi.

U obitelji gdje srce pjeva, gromoglasna se pjesma

Ëuje.

Djeci koju odgaja ulica, buduÊnost je tamnica.

Ulaganje u djecu je investicija za koju se ne zna

isplativost.

19

Djeca su πtap na koji se roditelji oslanjaju.

Djeca uvijek neπto traæe; dobro je ako roditelji to

i nau.

Kad djecu prati sreÊa, roditeljima je joπ i veÊa.

Dobrota

Svako dobro je dobro — kad ispadne na dobro.

PomoÊi, kad moraπ odmoÊi, dvostruko je dobro.

»ineÊi dobro drugima, najveÊe dobro uËiniπ sebi.

Gdje dobro nadvlada zlo, otvorena su vrata radosti.

Materijalna dobra lijek su tijela i uteg duπe.

Dobri ljudi su biseri koji ukraπavaju ljudski rod.

Ne Ëiniπ dobro — ako ti za to dobro i plate.

Ako se dobro dobrim ne vraÊa, i onda je dobro

Ëiniti dobro.

PomaæuÊi drugima, postajeπ najveÊi donator svoje-

ga srca.

Domoljublje

Tko ne moæe ljubiti domovinu za koju su poginuli

istinski domoljubi?

Domovina je kao majka — jedna i jedinstvena.

20

Teπko domu i domovini gdje nesloga kolo vodi.

S domovinom znaπ tko si, bez nje si niπta i nitko.

Naπa domovina je Hrvatska; uËinimo sve da nas

nosi ljubav bratska.

Tko domovinu otpiπe, izdajica zauvijek se piπe.

Sve i svakoga poπtivati treba, a svoju domovinu

ljubiti do neba.

Tko domoljublja ima, svoj ponos pokazuje svugdje

i svima.

Domoljublje nije nacionalizam, kao πto komunizam

nije antifaπizam.

Ljubi, sine, svoju zemlju, od nje nikad nemoj iÊi,

nema sreÊe u tuini, nije tamo kao u priËi.

Dosada

Dosada je lijek za neradnika i spokoj svakom ne-

radu.

Tko prije ubije dosadu, spasi sebe.

Dosada je ulaznica za svekolike nevolje.

Ako ti je dosada prijatelj, neprijatelja imaπ na sva-

kom koraku.

Tko s dosadom druguje, od rada ne boluje.

Ako ti dosada ukrade vrijeme, znaj da si sâm lopov.

21

Svima koji imaju mnogo vremena, ne manjka ni

gluposti.

Droga

Uzmi bijeli prah, i crno ti se piπe.

Kad uzmeπ drogu, poËni se moliti dragom Bogu.

S drogom nisu u opasnosti samo ti, nego svi vi.

22

Dileri su ubojice bez oruæja.

Droga i drugi opijati uniπtit Êe te, to moraπ znati.

S drogom osjeÊaπ se jak, a nedugo iza toga oËekuje

te mrak.

Dilere treba zatvoriti, kako bi prestali mladeæ tro-

vati.

Teπko kuÊi u koju droga ue; nema mira sve dok

ne izae.

Od droge mnogi su pali, jer nisu znali kad bi stali.

Droga je poπast novoga vijeka; tko je proba, smrt

ga Ëeka.

Glamur

Za glamurozne face manje je vaæno znati; vaænije

od toga je pokazati se.

Uæasno me æivcira kad vidim tko se sve producira.

Od glamura dobro se zaradi; mnogo glume, a malo

se radi.

Ima i onih koji od glamura bjeæe, ne æele da ih se

za glamur veæe.

Gledati to glumatanje — za naciju je zamaranje.

23

Gluma

Hrvatska je velika pozornica s puno glume od ama-

terskih faca.

Gluma je umjetnost koja Ëovjeku puni duhovne

akumulatore.

U svakodnevnom æivotu glumci slabije glume od

naπih politiËara.

Velike predstave ostavljaju peËat radosti za sva

vremena.

Pokloni koje dobijete nisu besplatni; na sebi uvijek

nose skrivenu ceduljicu s cijenom.

Glupost

Kad bi se glupost naplaÊivala, u svijetu ne bi bilo

bogataπa.

Najmanje gluposti prave oni koji znaju πutjeti.

Nisu glupani svi oni koji prave gluposti.

Svi koji se od gluposti okoriste, postaju glupasti

biznismeni.

Znam kad napravim glupost; πteta je πto to nisam

prije znao.

PolitiËari svakodnevno rade gluposti, ali πtetu snosi

narod.

24

Kad dobijeπ pljesak za uËinjenu glupost, znak je

da je ponoviπ.

Grijeh

Nitko ne okaje svoj grijeh dok za njega ima oprav-

danje.

NajveÊa Ëovjekova sloboda je oslobaanje od bilo

kojega grijeha.

Lako se za grijeh zakvaËiti; puno je teæe od njega

se otkvaËiti.

Za uËinjene greπke plaÊamo kazne, a za grijeh

dobijemo oprost.

Vlast lako i brzo grijeπi, ali teπko ispravlja pogreπke.

Æivjeti s grijehom znaËi gubiti dan u sreÊi i smira-

ju.

Navike malog grijeha dovode do velikog zla.

Evina jabuka i danas je mnogima dobar zalogaj.

Svaki put kad grijeh æelimo opravdati, nastanu dva.

Humanizam

PomoÊi znaËi potrebitima do srca doÊi.

Humanist kad nema materijalnog dara, ima srce

koje otvara.

25

26

Tko znade dati, mora znati i primiti.

Æelja da pomognemo drugima dobra je vjeæba za

srce.

Teπko je znati kod koga je sreÊa veÊa, kod davatelja

ili primatelja.

Srce nije sretnije nego kad svojom sreÊom usreÊu-

je druge.

Afrika je nogometno igraliπte na kojem humanisti

odigravaju svoje najbolje utakmice.

Djelo pomaganja uvijek je veledjelo.

Tko ima volje dati, uvijek Êe naÊi one koji æele

primiti.

Isus je najveÊi humanist, koji je i svoj æivot dao za

spas ËovjeËanstva.

Humor

Humor je najbolji lijek za zdrave osobe.

Tko se ne zna smijati, brzo nauËi plakati.

Gdje ima smijeha, nema ni najmanjeg grijeha.

Humoristima nije lako stvarati smijeh svakako.

Kad nas napadaju s glupostima, najbolje im se

nasmijati.

S humorom se ubija tuga i razgali duπa.

27

Humor je takva forma u kojoj je smijeh jedina

norma.

Humor ne trpi laæi, od njega se jedino smijeh traæi.

Humor u kojem nema smijeha nije humor, veÊ

dosada i umor.

Tko se smijehom hrani, taj se duhom okrijepi.

Hvalisanje

Ne hvali sâm sebe, pusti da to uËine drugi.

Ako sâm sebe kontroliraπ, drugi te neÊe ukoriti.

Lijepo je sluπati pohvale, ako ih donose tvoji

rezultati.

Gdje djeca hvale roditelje, teku suze zahvalnice.

Od hvale se ne æivi, ali se za nju æivi.

NajveÊe pohvale stiæu kad ti neprijatelj zahvaljuje

za tvoju milost.

Onaj koji se samoreklamira, pati od nemira.

Hvalisavcu je hvala stalna tema, makar rezultata i

koristi nema.

Najlakπe je prepoznati hvalisavca onda kad mu

zatraæiπ rezultate.

Veliki su oni koji, kad ih se hvali, ostaju uz narod

i mali.

Stalno hvaliti znaËi podilaziti.

28

Karijera

Netko se za karijeru cijeli æivot muËi, a nekima je

dovoljno u krevet leÊi.

Karijeristi za karijeru æive i teπko se bez nje mire.

Bolesne ambicije ne izlijeËi ni kvazikarijera.

S karijerom si kao in, ali ne i obligatno gospodin.

Karijera koju znanje stvori sve blefere s nogu obori.

Karijera nogometaπa dugo traje, ako rezultata ima

i golove daje.

PolitiËari karijeru naprave i onda kad narod pre-

vare.

Kriminal

Kriminalcima niπta po zakonu nije, sve varaju i

svima se smiju.

Lovu krade i tamo i amo, dok u bulju ne zavrπi

stalno.

I u vlasti ima kriminala, razumljivo kad nedostaje

morala.

Veliki lopovi postaju face, dok na kraju budu πtrace.

Posao kriminalca je varati i krasti, do trenutka ka-

da Êe pasti.

Brza i laka zarada kriminalcu je nagrada.

29

Kriminala ima od pamtivijeka i bit Êe ga zanavijeka.

Mafija je moÊna organizacija, s kojom muku muËi

svaka nacija.

Kultura

Izlog svakog naroda nalazi se u kulturi.

Koga kultura ne obogati, ostaje æivjeti u kulturnom

siromaπtvu.

Ne trebaπ imati znanje — za kulturno ponaπanje.

Sve je viπe onih kojima je kultura — tortura.

Tko ostavi kulturoloπki trag u sadaπnjosti, i povijest

mu to potvrdi.

Kultura nije imati, ali za stvarati potrebno je znati.

30

Oni koji za kulturu ne maru, o kulturi malo znaju.

Tamo gdje su se vandali pojavili, kulturni spomenici

su stradali.

Laæ

U svijetu se sve viπe kune istinom, a æivi se u laæima.

Laæljivcu je laæ alat kojim obrauje klijentelu.

Laæ koja postaje istinom ubija i samu istinu.

SluπajuÊi laæljivca, znam toËno πto je istina.

Velike laæi uËine laæljivca slavnim, a narodu ostaju

zlodjela.

Istina je nesreÊa za laæ, kao nepobitna i konaËna.

Za male stvari i sitne laæi oprost se ne taæi.

Kome je laæ navika, nikad od njega Ëovjeka.

Laæ moæe prikriti tragove, ali ne moæe izbrisati isti-

nu.

Lijenost

©to god da ti sposobnost donese, lijenost ti to sve

odnose.

LijenËina sve poslove ostavlja za sutra, a one od

sutra za prekosutra.

31

Kad se umori od nerada, tek tada lijenËina zapo-

Ëinje s radom.

NajveÊi umor je umor od nerada.

Lijenost je na granici grijeha, i samo mu rad moæe

oprati grijehe.

LijenËina svoje uËinke rada mjeri duæinom odmo-

ra.

Lijen Ëovjek æivi æivotom zombija.

Ljepota

Ljepota uvijek dolazi iznutra, rijetko izvana.

Ljepota æivljenja je u ljubavi srca i spokoju duπe.

Ljepota tijela ugoda je oku i drhtaj srca.

Ljepota je prolazna, i u problemima su oni kojima

je glava prazna.

Tko karijeru na ljepoti gradi, u starosti se ne osladi.

©to ljepπe ima od mira i radosti s ljudima?

Ljepota je sve ono πto ti srce razgali.

©to ljepπe ima, nego u skladu i ljepoti doËekati

godinu stotu.

Od Lijepe naπe sve je manje i manje naπe.

32

Ljubav

Ljubavi nikad dosta, za mrænju koje sve viπe ima.

Ljubav je osnovica svakog sretnog æivota.

Sve ljubavi, i za ovog i onog, svekolika su radost i

veselje.

U ljubavi iz interesa na kraju se ostaje bez obojega.

Samo prava ljubav je nemjerljiva.

Ljubav prema ljudima je Boæji dar i Ëovjekova ra-

dost.

U ljubavi se zaboravljaju svi problemi; ostaje samo

radost.

Svatko tko ne ljubi domovinu i obitelj, ljubavi se

ne zasiti.

Mrænja koja razdire Ëovjekovu duπu moæe se izli-

jeËiti jedino ljubavlju.

Ljubav na prodaju ruglo je za ljubav, i za kupca, i

za prodavaËa.

Ljudi

Da ljudski rod ima vjeru i ËistoÊu djetetovog srca,

æivjeli bismo u raju.

NajËeπÊe obiËni ljudi obavljaju neobiËne zadatke.

Od ljudi traæim ono πto mi Ëovjek ne moæe pruæiti.

33

Kad ljudi djeluju u korist pojedinca, nastaje vele-

djelo.

Ljudi u masi rade mnoge gluposti, jer su u grupi u

manjoj opasnosti.

Ljudima je puna kapa kad ih vlast u svemu poklapa.

Mrænja meu ljudima veÊ na Zemlji stvara pakao.

Svako dobro dolazi od ljudi, kao i nevolja od neljudi.

Lako je manipulirati s ljudima; mnogo teæe je s

Ëovjekom.

Vladar koji ne Ëuje glas naroda, ubrzo ostane bez

trona.

34

Mediji

Boæe, pomozi mi da shvatim kako da medije pratim.

Medijima nisu vaæne informacije, koliko senzacije.

Za klasiËne medije pojavom internetskih portala

zainteresiranost je pala.

U svim medijima manje je informacija, a sve viπe

je dezinformacija.

Tko novine i novinare kritizira, automatski bude

eutanaziran.

Mediji su sve manje glas naroda, a sve viπe glas

interesnih skupina.

Mediji sve viπe postaju reklamni odjeli pojedinih

tvrtki.

Umjesto da lijeËe govor mrænje, mediji postaju nji-

hova parlaonica.

Za sve svoje basne, novinari uprihode novce masne.

Umjesto da budu glas naroda, mediji su glasila lije-

vih i desnih tabora.

Mladost

Tko mladost ne proæivi, nema viπe vremena da se

iæivi.

Mladost je cvijet æivota, sve ostalo je trnje.

35

Tko u mladosti ostari, ni starost ga ne pomladi.

U mladosti treba saËuvati kosti starosti.

Mladost je proljeÊe æivota; trudi se da doËekaπ

zimu.

Ljubav iz mladosti je ljubav svega æivota.

Tko iz mladosti uspomena nema, æal ostaje za sva

vremena.

Tko je u mladosti bio vrag, starost Êe ga pretvoriti

u anela.

Tko produæi vrijeme mladosti, ima duæi æivotni

vijek.

Moda

Modni hitovi su rudnik iz kojih biznismeni izvlaËe

zlato.

Sve ono πto je ugoda oku i uhu, najbolja je moda.

Moda moje mladosti je i moda moje starosti.

Kad bi svi ljudi prihvatili modnu odjeÊu, nacije bi

bile uniformirane.

Moda se mijenja brzinom svjetlosti, radi trendova

u umjetnosti.

Pomanjkanjem genijalnih autora, u modi su ostali

nauËnici.

Manekeni su modne lutke koje hodaju pistama.

36

Mrænja

Teπko je spoznati kako Ëovjek podnosi mrænju koju

nosi u sebi.

Mrænja svu ljepotu æivota i æivljenja u svemu uniπti.

Dobrohotnost se mrænjom ne gradi, ona sve pred

sobom razgradi.

Mrzitelj nema prijatelja, a ni sâm sebi mira ne da.

Ako povoda za mrænju ima, oprost je lijek tebi i

njima.

Odbaci mrænju i æivi mirno i sretno.

Od mrænje nikakve koristi, odbaci je i æivi u milosti.

Kad mudro misliπ, od mrænje se lakπe oslobodiπ.

Premda nikad nisam mrzio, mnogi me nisu voljeli.

Muπkarac

Kako æene nisu viπe srne, i muπkarcima je lov sve

manje uspjeπan.

Muπkarac je stoæer u obitelji, u kojoj æena ima pravo

veta.

©to viπe æene napreduju u svojim pravima, toliko

ih muπkarci gube.

Muπkarci traæe kratki uvod, kako bi odmah preπli

na sadræaj.

37

Muπkarcu koji ne moæe skrbiti za obitelj, æena ubr-

zo pronae pomoÊnika.

Muπkarcima sretan æivot moæe osigurati samo æena

i majka.

U sretnom braku muπkarac je osovina koja pokreÊe

motor obitelji.

Nemjerljiva je uloga æene u sretnom æivotu muπ-

karca.

Brakovi se raspadaju kad se partneri jedan od dru-

goga umaraju.

I od macho muπkarca æena moæe lako napraviti

magarca.

38

Narod

Narod je najveÊa snaga, sve dok se ne pretvori u

rulju.

Narod je klica iz koje niËe svako dobro, i poneko

zlo.

Gdje je narod u vladi, nema bijede ni gladi.

Narod koji se dade prevariti teπko se moæe opo-

raviti.

Biti uz narod je Ëast, makar lukavci i karijeristi

ugrabe vlast.

Moj narod vjekovima pati, jer nema vlast koju mo-

æe nazvati mati.

Mudrost uvijek dolazi iz naroda.

Kad narod uzme sudbinu u svoje ruke, ostvari je

bez velike muke.

Svaki narod ima svoje sjeme, a naπe je od Tomisla-

va i Jelene.

Narode! Narode, budi svjestan svoje snage i uloge.

Nada

Nada u tvojem srcu donosi sreÊu i osmijeh na licu.

Nada je motor svekolike uspjeπnosti.

Kad izgubiπ nadu, dobijeπ besane noÊi.

39

Nadati se bez pokriÊa; mora te pohoditi velika sriÊa.

Za nadu u bolje sutra — sve najbolje moraπ pripre-

miti danas.

Ako putujeπ s nadom kroz æivot, svaki cilj ti je

dostiæan.

Nada prati hrabre, a hrabri se nadom hràbre.

Nada je najbliæe onima koji je ostvaruju u znanju

i znoju.

Nada umire kod onog u kojem nije pronaπla dobrog

suradnika.

Ne moæeπ se nadati dobitku na lotu, ako ne uplatiπ

listiÊ.

Narcisoidnost

Narcis je toliko zaljubljen u sebe, da ne primjeÊuje

ni meni ni tebe.

Kako da narcis ljubav nekome pokloni, kad je svu

potroπi na sebe?

Narcisoidi ni domovinu ne ljube, samo zato πto o

sebi skrbe.

Ako pak narcis ljubav podijeli, prvo mjesto uvijek

ostavi sebi.

Nije grijeh voljeti sebe, koliko traæiti da te drugi

cijene.

40

Neprijatelj

Boæe Ëuvaj me od nevjerna prijatelja, od neprijate-

lja Êu se Ëuvati sâm.

Jednak ti je neprijatelj onaj koji ti æeli, kao i onaj

koji ti zlo Ëini.

Konkurent nije tvoj neprijatelj, no svejedno ti ne

æeli dobro.

Kad od neprijatelja dobijeπ prijatelja, pobjeda je

obostrana.

Kad upoznaπ neprijatelja, lakπe ti je osigurati ob-

ranu.

U svijetu zla teπko je znati tko je kome neprijatelj.

U okrπaju s neprijateljem razum je jaËi od oruæja.

Ljubavnik nevjerne æene koristan je neprijatelj.

Neprijatelj pronae i one koji nemaju neprijatelja.

Ako sâm sebi praviπ πtetu, gora je nego πto ti je

moæe napraviti neprijatelj.

Nevjera

Ne moæe se vjerovati onima koje treba provjeravati.

Sumnja je poËetak svake nevjere.

Gdje se nevjera raa, povjerenje umire.

S nevjerom u braku sve se ruπi, a najviπe u mraku.

41

»ovjeku kojemu se ne vjeruje jednako je kao da i

nije u æivotu.

Povjerenje se godinama gradi, a nevjera sve u tre-

nutku razgradi.

PolitiËari Ëesto mijenjaju uvjerenje, pa stoga i gu-

be povjerenje.

Kad ne moæeπ nekome vjerovati, najbolje ga je

izbjegavati.

Gdje se nevjerom stup srama slama, teπko istini jer

se sukob sprema.

Nevjera i zavjera Ëlanice su iste obitelji.

42

Novac

Novac je opasnost i onda kad ga imaπ, i onda kad

ga nemaπ.

Pohlepa za novcem otvori bezbroj pukotina u Ëo-

vjekovom æivotu.

Gomila novca ne donosi brdo sreÊe, ali s njim se

lakπe padne u ponor.

Bez novca si jadan, ali s njim nisi nikada sretan.

Udijeli novac onome kome je potreban, da oboje

budete sretni.

Kad pred ispruæenom rukom siromaha zatvoriπ oËi,

novac te neÊe odvesti sreÊi.

I onda kad ti je potreban, nemoj da te novac kupi.

Nisi velik ako imaπ novca, ali jesi ako ga podijeliπ.

Novac je potreban za æivljenje, ali ne i za iæivljava-

nje.

S novcem moæeπ sve, ali pazi da ne izgubiπ sebe.

Odanost

Ostati odan domu, domovini i obitelji velika je Ëast

i ponos.

Odanost je velika Ëovjekova vrlina i mana neËo-

vjeËnosti.

43

Vjernost u obrani ljudskih vrijednosti odreuje ve-

liËinu Ëovjeka.

Odanost odreuje Ëovjeka; s njom to jesi, a bez

nje si gad.

Odanost vjernom prijatelju treba uzvratiti — veÊom

odanoπÊu.

Odanost sve viπe pada na ljestvici ljudskih vrijed-

nosti.

Nije odan onaj tko nepogovorno sluπa, veÊ onaj

kojemu to srce kaæe.

Biti odan zbog koristi farsa je i sramota odanosti.

Zahvalnost za odanost treba biti osobina onih koji

se æele Ëovjekom zvati.

Ma neka mi odanost koristila nije, ostat Êu odan

kao i prije.

Oni

Oni πto mnogo galame, pred silom najprije utihnu.

Moj svijet nisu oni, a i oni znaju da nisam njihov.

Oni πto kroje tue sudbine, nikad nisu poloæili teËaj

krojenja.

Kad odluËuju o meni, sude mi jer nisam njihov.

Oni πto bi vladali svijetom ne posloæe ni obiteljski

dom.

44

Ako nisi svoj, kako da znaπ tko je tvoj?

Oni πto se zatvaraju u svoj svijet, æele da cijeli

svijet bude oni.

TragaËi pogreπaka u drugima, nikad ih ne primije-

te na sebi.

Kako da voli drugo i druge, onaj koji ne voli ni

svoje.

Oni πto manje snivaju, bræe ostvare svoj san.

Oprost

Opraπtanje je mjera kojom se odreuje Ëovjekova

veliËina.

Oprostom se oslobaa oprostitelj i onaj komu je

oproπteno.

Oprost nam olakπava i najteæe terete.

Za dobivanje oprosta potrebna je promjena srca.

Tko brzo grijeπi, teæe se kaje.

Kome je teπko reÊi: “Oprosti mi”, i dalje je na rubu

grijeha.

Æivjeti s neoprostivim grijesima je æivot koji se veÊ

na Zemlji provodi u paklu.

Dva puta je roen onaj kojemu je oprostom spa-

πen æivot.

Oprostom se Ëovjek oslobaa okova grijeha.

45

46

Osveta

Koga osveta opsjeda, æivjeti i spavati mu ne da.

I onda kad se osvetiπ, ne zacjeljujeπ svoje rane.

Bolje je oprostiti, nego nove rane u sebi nositi.

I u sportu se moæe osvetiti: pobijediti protivnika.

Ne æeliπ se osvetiti jedino kad se svojem srcu hoÊeπ

posvetiti.

Osveta je gruba rijeË; svakako izbjegni osvetniËki

maË.

Poruka je svima sveta: ne daj da te progoni osveta.

Teπko je mnogo toga oprostiti; ali ni osveta ti neÊe

koristiti.

Pamet

Tko znojem zalijeva znanje, iznikne mu mudrost.

Nitko nema toliko razuma kojeg mozak ne bi mo-

gao smjestiti u svoj kutak.

Kad pametan pouËava budalu, rezultat je nepovo-

ljan za obojicu.

Pamet je svakom potrebna — za gluposti koje pra-

vimo.

Dok sluπa gluposti, pametan Ëovjek se opuπta.

47

Pamet se moæe mjeriti, samo zato jer je glupost

nemjerljiva.

Opasno je dokazivati pamet pred naletima buntov-

nika.

Mislio sam da sam pametan, sve dok me nisu opa-

metili.

©to vrijedi pamet onima koji je pametno ne koriste?

Pohlepa

Ako traæiπ viπe kad imaπ dosta, ni tad ti neÊe biti

dosta.

Kad je pohlepa u tebi, nisi pri sebi.

Pohlepa lako Ëovjeka uËini slijepa.

Dok te pohlepa dræi, grijeh u tebi leæi.

Pohlepan Ëovjek nikad sretan nije, pa ni onda kad

ima viπe nego prije.

Tko se bræe pohlepe rijeπi, taj u svemu manje gri-

jeπi.

Nije grijeh poæeljeti, ali jest pod svaku cijenu ustra-

jati.

Kad te pohlepa uzme za druga, potrebna je reha-

bilitacija duga.

Pohlepa je velika ljudska mana; s njom nema sretnih

dana.

48

Bolje je imati i malo, samo da ti do pohlepe nije

stalo.

Pobjeda

Put do pobjede vodi svakog onog tko je zapamtio

pouke iz svih poraza.

U borbi s neprijateljem neka ti najjaËe oruæje bude

ljubav i oprost.

U pobjedi budi velik, kako u porazu ne bi bio

jadan.

Pobjednik svojih poroka najveÊi je pobjedniËki

odliËnik.

Lako je u pobjedi biti velik; trudi se da u porazu

ne budeπ sitan.

I najslabije svjetlo je pobjednik nad mraËnom noÊi.

I bez borbe sa suprugom — uvijek ostanem poraæen.

Kad djeca pobijede roditelje, jednako slave i po-

bjednik i poraæeni.

Politika

Sve πto politika zakuha, narod pojede bez teka.

PoveÊanjem civilnih udruga smanjuje se broj ne-

zaposlenih.

49

Politika je nuæno zlo, koje ponekad ostvari i neko

dobro.

Mnogi se bore za politiËku stolicu, da uhljebe svoju

guzicu.

Novine bez politike i politika bez novinara ne mo-

gu niπta, a pitanje je πto jedni i drugi mogu.

PolitiËari sve svoje zadatke izvrπavaju kroz obeÊanja.

Hrvatski sabor je parlaonica u kojoj svi govore,

ali nitko nikoga ne Ëuje.

Da Hrvatska ima dobre politiËare, i narod bi imao

Hrvatsku.

50

U dræavi u kojoj politika nije jedinstvena, politiËari

stvaraju osobna jedinstva.

PomoÊ

Da olakπate nekome teret, pomozite mu ga nositi.

Nije pomoÊ samo dati; pomoÊ je i sasluπati.

Kad ti ruka pruæa, uËini da bude joπ duæa.

Plemenito srce u pomaganju bræe kuca.

Pomagati treba πto viπe, da sirotinjska duπa lakπe

diπe.

U pomaganju ne smije se stati; uvijek ima onih

kojima treba dati.

Svaka je pomoÊ velika kad stigne u pravom vrijeme.

Kad veliki daruju, televizijske kamere zumiraju.

U pomoÊi su mali ljudi — najveÊi.

Uvijek je dobro Ëiniti dobro, pa i onda kad ti se

dobro ne vraÊa.

Poπtenje

Tko poπtenje moæe prodavati, taj ga nikad nije ni

imao.

Gdje vaga pravde nije ispravna, ni zlo se ne isprav-

lja.

51

Kad bi se poπtenje moglo vagati, kod nekih se ka-

zaljka ne bi niti pomaknula.

Poπtenje je Ëovjekov obraz, a obrazi se najprije

ugledaju.

Poπtenje je πtit u Ëovjekovoj obrani.

Poπten Ëovjek Ëesto pada, ali poπtenje je ta nada

koja ne dâ da se strada.

Poπtenje je mjera za Ëovjeka; ili jesi, ili nisi.

Kome je obraz prljav, ne moæe se ni zacrvenjeti.

Karijeristima poπtenje ne znaËi niπta, ali ni oni za

poπtenje.

Pravda

U pravdi je sve relativno, ovisi samo tko si.

Suci u sudnici sude po zakonu, a ne i po pravdi.

Pravda bi trebala za sve biti ista, samo πto svi nisu

isti.

Sudac koji sudi srcem, ne donosi nepravedne od-

luke.

Laæ koja pobijedi istinu ubije i pravdu i istinu.

Kaæu da je pravda spora, ali dostiæna. ©to Êe ti, ako

je doËekaπ na onom svijetu?

Gdje laæ postane istinom, pravda ostane u sudaË-

koj ladici.

52

Pravda je lako dokaziva, ako ima djeËje svjedoËan-

stvo.

Kad sam se za pravdu borio, uvijek sam izgorio.

Pravda je Ëovjekov obraz, kojega treba stalno prati.

Za pravdu se i gine, da se s obraza ljaga skine.

Prijevara

PolitiËar koji vara narod, od naroda i strada.

U prijevarama svjetskog formata uvijek je prethod-

nica sukoba i rata.

Kad te æena prevari, znak je da za tebe ne mari.

Ako prevareni od prijevare ne izvuËe pouku, pre-

varantu ponovno pruæa ruku.

Bez morala — lako se vara.

Svi oni koji su me prevarili, nisu svoj mir i spokoj

ostvarili.

U prijevari je veliko zlo! IskljuËi se i napusti kolo

to.

Prijatelj

Tko prijateljstvo stvara rijeËima, u nevolji ga izgubi.

Prijateljstvo iz raËuna se ne raËuna.

53

Ako ti je æenin prijatelj najbolji prijatelj, ubrzo Êeπ

ostati bez oboje.

PomoÊ prijatelja donosi dvostruku korist. OjaËa

prijateljstvo i ostvari se korist.

PolitiËari brzo stvaraju prijateljstva, jer lako daju

obeÊanja.

54

Ako problemi prijatelja nisu i tvoji, onda je i prija-

teljstvo u problemima.

Lakπe je preboljeti novËani gubitak, nego nevjeru

prijatelja.

Ciljano biranje prijatelja uvijek promaπi metu.

Proπlost

Neka vam oblak proπlosti ne donese nevrijeme u

sadaπnjosti.

Mudro je proπlost ostaviti iza sebe i graditi staze

za buduÊnost.

Kome je proπlost svijetla, ni danas mu se neÊe za-

tamnjeti.

Pohvale iz proπlosti neÊe ti ni danas ime zatamni-

ti.

»asno æivljenje roditelja ulaznica je djece u æivot.

Ako te proπlost uËinila ærtvom zbog Ëasti, i danas

Êeπ ostati Ëastan, ali ne i ærtva.

Promjena ponaπanja iz proπlosti zapoËinje u pro-

mijenjenom srcu.

Zahvalnost iz proπlosti nije u dæepu, veÊ ono πto ti

se nalazi u srcu.

Da biste svojoj djeci podarili dobru buduÊnost,

darujte im svoje vrijeme.

55

Rad

NauËi se raditi, da ne bi morao gladovati.

Korisni rad je Ëovjekov mar i Boæji dar.

Kako nahraniti one koji od rada ne ogladne?

Umorom od rada Ëovjek se najbolje odmara.

Svaka vlada strada, koja ne radi u interesu naroda.

Tko nauËi djecu raditi, starost moæe mirno provo-

diti.

Imati, a ne raditi, zloËin je kojeg treba kazniti.

Rad koji je slabo plaÊen radnik primi s plaËem.

Bez truda i znoja nema odmora i spokoja.

Kad mislim, radim; a kad radim, onda i izmislim.

Roditelj

Dovoenje djeteta do Ëovjeka najteæi je roditeljski

poziv.

Roditeljski dom je hram ljubavi, zajedniπtva i sreÊe.

Otac je granitni branik u obrani kuÊnog praga.

Djeca kojima su roditelji putokaz, nikad ne skrenu

s pravog puta.

Tepanje i dozivanje djece najveÊe je oËitovanje maj-

Ëine ljubavi.

56

Roditelji su aneli Ëuvari kuÊnog ognjiπta i svoje

djece.

Ljubav svojih roditelja prenesi kad ti budeπ roditelj.

Djeca koja krenu krivim stazama nikad neÊe sazna-

ti koliko su ranila roditeljsko srce.

Svugdje gdje su roditelji u ljubavi, djeca su na no-

gama.

Roditelji su ti dali æivot. Tu blagodat pretvori u

Ëovjeka.

SavjestSavjest je koËnica zla i papuËica gasa za svako do-

bro.

Oruæje za Ëistu savjest nije maË, ali srce ispunjeno

ljubavlju jest.

Iz kuÊe u kojoj ima sklada, uvijek se Ëije pjesma.

Ako ti savjest ne nudi smiraj, znak je da si je negdje

zagubio.

Da bi bila Ëista, potrebno je najprije imati savjest.

Kad blaga poæeliπ, sjeti se koliko ti savjest moæe

ponuditi.

Æivljenjem bez savjesti veÊ na Zemlji osiguravaπ

ulaznicu za pakao.

Poi svugdje gdje te tjera savjest.

57

SlavaKome djela slavu daju, vjeËno sjaju i dugo traju.

Laæni sjaj je bljesak koji se brzo gasi.

Slava se uveÊava onom tko se s njom poniæava.

Sa slavom se treba znati nositi, i istodobno pono-

siti.

Tko se slavom bahati, brzo Êe mu slava izblijedjeti.

Herojima rata treba se diviti i cijelog ih æivota

slaviti.

Od slave se ne æivi, ali lijepo je vidjeti da ti se dive.

I za mala djela postigne se vjeËita slava. To svjedoËi

Majka Tereza mala.

58

SlobodaPrava sloboda je biti svoj i sluga svoje savjesti.

Pretjerana sloboda vodi nas u anarhiju, a anarhija

u sotonizam.

Kad imaπ slobodu izbora, onda moraπ znati: mnogo

je putova koji vode u pakao, a jedan je put do

raja.

Oslobodi se straha, i u slobodi osjeti ljepotu æiv-

ljenja.

Dozirana sloboda jednaka je zdravlju bolesnika koji

æivi na aparatima.

Kako æivjeti ako se ne moæe slobodno misliti?

Bez svakodnevne borbe nema istinske slobode.

Tamo gdje je represija zakon, sloboda se sklanja u

zaklon.

Tko slobodu kupuje, taj s njom ne druguje.

Svakodnevno se za slobodu moraπ boriti, da je mo-

æeπ pridobiti.

Sloboda i demokracija su dvije sestre razliËitih

roditelja.

Nije sloboda raditi πto hoÊeπ, veÊ ono πto trebaπ.

Za slobodu se gine, jer bez nje si ionako mrtav.

U slobodi znaπ tko si, u neslobodi, kaæu, rob si.

Djeca imaju sve viπe slobode, pa time i nepogode.

59

SlogaU sloænoj kuÊi nitko i nikad se ne muËi.

Gdje sloga vlada, uvijek ima kruha i rada.

Zemlji gdje sloge nema buduÊnost teπka se sprema.

Sloga je vaæna graa kojom se ljubav i radost raa.

Sloga u braku vrhunac dosegne u mraku.

Ljubav i sreÊa je u slozi, i uz slogan: Boæe, pomozi!

Dobro je kad se braÊa dijele, da ih sloga ne razdijeli.

Podijeljeni narod ostane uvijek prazne vreÊe.

Sloga je svega baza, zapamtimo, to nije fraza.

Sve je bolje gdje sloge ima, to znamo; pa poæelimo

je svima.

SmijehKome je smijeh lijek, taj doæivi dug vijek.

Manje plaËe onaj tko se viπe smije.

Zamrπene misli samo smijeh i humor mogu razmr-

siti.

Smijehom odlaze brige, a i ne upada se u intrige.

Gdje je viπe smijeha, manje je grijeha.

Smijeh je simbol radosti, a tuga boli i æalosti.

60

Kad ti srce pjeva, a duπa cvate, svi to smijehom

poprate.

SportSportom se baviti znaËi zdravije æivjeti.

Od sporta svi imaju koristi: profesionalci u novcu,

a amateri u radosti i veselju.

Sport je sve viπe profesija, a manje zabava.

Baviti se sportom u mladosti je uobiËajeno, a u

starosti potrebno.

Djevojkama su sportaπi traæena roba; s njima se

sigurnost stvara do groba.

Sportska slava traje — sve dok rezultate daje.

SreÊaSreÊu ti nitko ne daruje, sâm moraπ odabrati put

do nje.

Mnogi putovi donose sreÊu, a ti odaberi onaj ko-

jim Êeπ najbræe doÊi do nje.

Znati biti sretan najveÊa je sreÊa i zadovoljstvo.

Sretan brak usreÊi sve oko sebe.

Kad vidim moju djecu sretnom, ni moja sreÊa nije

manja.

61

GledajuÊi druge kako su sretni, mnogi ostanu ne-

sretni.

Samo oni koji imaju nade, pronau i sreÊu.

NajveÊa sreÊa dotakne onoga tko u istom danu do-

e iz pakla do raja.

62

Najvaænije u æivotu ne trebaπ vidjeti, ali trebaπ os-

jetiti: ljubav, odanost…

Zadovoljan Ëovjek nikad nije nesretan, a neza-

dovoljan nikad dovoljno bogat.

StandardTamo gdje standarda ima, dobro je narodu i vla-

stima.

U dræavi u kojoj standard pada, nedostaje avangar-

da.

Vlast bez vizije i pameti ni dobar standard ne mo-

æe stvoriti.

Demografija u dræavi pada, gdje ima od standarda

jada.

Standard jedne nacije ne stvara se odlaskom u emi-

gracije.

Dugo i pametno treba raditi, da bi se standard mo-

gao ostvariti.

U dræavama gdje nema kvalitetnog rada, jedini kri-

vac je vlast i vlada.

Afrika je kontinent gladi, samo zato jer se malo

radi.

Kad standard pada, bar se kosa diæe.

Vlada mora zadræati mlade — da svoju, a ne tuu

zemlju grade.

63

SusjedZa susjeda mudar Ëovjek najprije traæi dobrog pri-

jatelja.

Prozor prema susjedovoj kuÊi dræi uvijek zatvoren.

Pjesma iz susjedovog doma neka zvoni i u tvojoj

kuÊi.

Dobrosusjedski odnosi mir u kuÊu donose.

Susjedi se slaæu sve dok jedan drugom pomaæu.

Kad æene poËnu kljucati, mir u susjedstvu poËne

pucati.

Od susjeda ne posuuj pare, jer se tad najbræe

odnosi kvare.

PomoÊi susjedu je prirodno i od Boga pohvalno.

©to manje od susjeda traæiπ, to viπe dobijeπ.

Susjeda ne biraπ ti, pa ga je pametno prihvatiti.

©krtacSve πto ima, sprema, a kad mu zatreba, kaæe da

nema.

©krtac radije ostaje gladan, nego da dira svoja blaga.

U gostima πkrcu je svaka hrana ukusna.

Kad ne stoji niπta, πkrcu treba svaπta.

64

Æivot πkrca je strava, samo zato jer sâm sebe vara.

Nije u πoldima sve, ali πkrtac Êe: “A nego u Ëemu

je?”

U πtednji nema mane jedino ako se πtedi za stare

dane.

Svakom πkrcu lova je cilj, makar sâm postaje meta.

TerorTeror je snaga onima koji ne mogu vladati umom.

Kad se u teroru upotrijebi i maË, nastane πkripa

zubi i plaË.

Tko u razumu ima sluha, nikad nikome ne provodi

teror duha.

Teror je niska ljudska pobuda koju provodi glava

luda.

Teror i teroristi su nisko na humanoj listi.

Gdje se teror provodi, æivot se odvija kao u Sodomi

i Gomori.

TugaKad tuga u tebi dugo traje, i æivota je manje.

Tuga je kraljica nevolja, pa radosti ne idu na bolje.

I kad tuga proe, æivot nikad na svoje ne doe.

65

Kad podijeliπ tugu, manje patiπ; ali zato drugima

æivot kratiπ.

©to tuga prije proe, æivot u normalu prije doe.

Tuga golema ne prolazi za sva vremena.

Biti tuæan znaËi provoditi æivot ruæan.

Za male stvari tuga ne mari.

Od tuge mnogi su pali, s tugom se boriti nisu znali.

Kad vidim tugu djece svoje, bol i tuga zahvati srce

moje.

66

TvrdoglavostTvrda glava teπko puca, zna na koja vrata kuca.

Moæeπ ga tuÊi i gnjeËiti, ali mu tvrdoglavost neÊeπ

izlijeËiti.

Za biti svoj tvrdoglavost najuspjeπnije bije boj.

Tvrdoglavost je mana i vrlina, ovisi πto se klima.

Od tvrdoglavca se uËi kako se samoga sebe muËi.

Uvijek kad sam se tvrdoglavio, tad sam i zaglavio.

Tvrdoglavca nikad glava ne boli, jer sve radi po

svojoj volji.

I kad mu se tvrdoglavost osveti, tvrdoglavca ni to

ne opameti.

Æene se viπe tvrdoglave, jer tako lakπe svoj naum

ostvare.

UhljebKoja korist od onoga tko uvijek odnosi, a nikad

niπta ne donosi?

U politici je najviπe uhljeba. Tamo nema kruha sa

sedam kora.

Kad brat uhvati stolicu, osigura svojemu rado gu-

zicu.

Uhljebi traæe mjesta i hladovinu — da neradom osi-

guraju mirovinu.

67

Gdje je uhljeba viπe, narod teæe diπe.

Uhljebi nemaju srama πto kruh otimaju svima nama.

U radiπe niπta viπe, u uhljeba svega — i joπ viπe.

Kad uhljeb kruh izgubi, galami: “Kakva je to

pravda, ljudi!”

Zbijte se drug do druga, stvara se od uhljeba udru-

ga.

Ulizica»ovjek ulizica je Ëovjek sa stotinu lica.

Za korist svoju, ulizica Êe prodati i vjeru svoju.

Da se gadi sâm sebi, ne bi upadao u guzicu tebi.

»ovjek ulizice ne voli, ali njih za to glava ne boli.

Ulizice nisu ljudi od povjerenja, jer lako mijenjaju

uvjerenja.

Mulja tamo, moli amo, sve za siÊu i besramno.

Ne volim ulizice sresti, a kamoli s njima sjesti.

Boæe, saËuvaj tajne podatke, jer Êe ulizice sve za

siÊu prokazati.

I kad poraz doæivi, i dalje se ulizuje i s istinom se

ne miri.

Od ulizice nikad Ëovjeka, od sada pa dovijeka.

68

UspjehUspjeti znaËi puno pametno raditi i rezultatima se

iskazati.

Rezultati uspjeh tvore, uz neprospavane noÊi i po-

neke more.

Svi koji nakon postignutog uspjeha ostanu na

zemlji, odu u visine.

Sportski rezultati donose slavu, a ponekima odnesu

glavu.

Kad djeca slave pobjede, to je najveÊi roditeljski

uspjeh.

I najveÊi uspjesi izbriπu se u mrænji i osveti.

Za uspjeh, osim znati, mora se i medije imati.

Uspjeh je pobijediti u ratu, a joπ je veÊi ne uniπtiti

neprijatelja.

Uspjeh je i braËnom drugu u devedesetima zaæe-

ljeti laku noÊ.

Nobelova nagrada je velik uspjeh, a joπ je veÊi znati

se nositi s njom.

UzorAko traæiπ uzora za sebe, uzmi Bibliju u ruke.

Ludost je traæiti uzora za darove koje mi ne po-

sjedujemo.

69

S krivim uzorima ne pronae se pravi put.

Ako uzora nemaπ u svojem domu, promijeni dom.

Od uzora uËi, ali sâm se muËi.

Kad pobijediπ uzora, predaj mu svoja odliËja.

UËenjem od laænog uzora brzo se doe do luzera.

70

VjeraVeÊi strah ima onaj tko manje vjeruje.

Ludost je vjerovati svima, kao i ne vjerovati niko-

me.

Istinska ljubav sidro je svake vjere.

Vjera u bolje sutra ostvari se samo onima kojima

je dobro i danas.

»vrstu vjeru imaju samo oni kojima to i srce po-

tvrdi.

Provjeravati ne znaËi i vjerovati.

Bræe ozdrave oni koji u Gospodinu prepoznaju

svojega LijeËnika.

Vjerovati ne znaËi povjerovati tek onda kad se ne-

πto i dogodi.

VlastLako je vladati, kad se narodu raËune ne treba po-

lagati.

Premda vladati nije lako, u vlast se gura svatko.

Nije vlast za svakoga, ali svatko hoÊe vlast.

VladajuÊi imaju Ëast i lovu, i æestoko se bore za

stolicu svoju.

Nije lako vladati, lako i brzo se moæe nastradati.

71

U politici svi se kunu, ali ipak lako svoje dæepove

napune.

U politici se lako penjati, ali je teπko kad se mora

padati.

PolitiËari trebaju moj glas, a poslije trebaju puno

nas.

Politika je teπko zanimanje, mora uvijek pronala-

ziti nove oblike obeÊavanja.

Vlast koja ostvari blagostanje, narod potvrdi Ëuva-

juÊi svoje imanje.

VrijemeKako da povratiπ vrijeme koje si potroπio uzaludno?

Ako ti je vrijeme saveznik, ne budi mu protivnik.

Od vremena do vremena Ëesto mi nedostaje vre-

mena.

Vrijeme brzo leti; pretekni ga da ti ne ugrozi pla-

nove.

Vrijeme mladosti je vrijeme æivota. Ako ga ne isko-

ristiπ, viπe ti nema vremena za to.

PolitiËari uvijek kupuju vrijeme — za obeÊanja koja

daju.

U æivotu Ëovjeka niπta se viπe ne troπi od vremena.

Tko se Ëesto odmara, sve uokolo sebe umara.

72

Tko na vrijeme iskoristi svoje vrijeme, sve preosta-

lo mu je od koristi.

Kad vrijeme ide svojem kraju, sjeÊanja idu na po-

Ëetak.

ZakonDa se sudi po pravdi, a ne po zakonu, bilo bi viπe

istine.

Zakoni se brzo mijenjaju, radi novih grijeha koji

dolaze.

Sucima je lakπe suditi po zakonu, nego onima koje

sude.

Sudac koji ne poπtuje zakon, provodi bezakonje.

Lako je sucima suditi male ribe; od velikih im za-

stane kost u grlu.

Suci koji zatvore oËi nad zakonom, otvaraju kri-

minalcima vrata zatvora.

Kad bi zakon za sve bio isti, mnogi ne bi bili na

slobodi.

Sudski postupak koji dugo traje malo za pravdu i

pravo haje.

Ni sucima nije lako — kad privilegirane moraju

osloboditi svakako.

Pravosue je rak-rana, kad je u sluæbi bezakonja.

73

74

ZavistSvaki put kad mi padne na bankovni raËun, pora-

ste broj jalnika.

Zavidnik poæeli i da mu prinos ljetine bude manji,

samo da je susjedu mnogo veÊi gubitak.

Zavidan Ëovjek se hrani jalom, ali nikako da dobije

na teæini.

Imati zavidna Ëovjeka za prijatelja je isto kao da

pod krevetom dræite minu.

Zavist je bolest, kojoj je lijek jedino tua nevolja.

Pa πto da ja imam kad susjed ima viπe?

Bolesna ambicija je klica zaraze za svakog jalnika.

Zavidnik za prijatelja bira uvijek onog koji ima i

zna manje.

ZemljaZemlja i zemljani napreduju u svemu onome πto ih

vodi u propast.

Svijet ide svojem kraju, zbog biznisa koji ide svo-

jem vrhuncu.

Zemljani nevienom brzinom troπe Zemlju, kao da

imaju joπ jednu.

Zemljani æive u laæima. Veliki ih fabriciraju, a mali

ih prakticiraju.

75

Kako joπ ne mogu ratovati s vanzemaljcima, zem-

ljani su stalno u sukobu meu sobom.

Zemljom vladaju prirodni zakoni, koje Ëovjek æeli

mijenjati sebi u korist.

Zemljom Êe zavladati blagostanje kad biznismeni

svoj kapital prebace na Mars.

ZloZlo je proizvod Sotone. Tamo gdje ga ima, tamo je

pakao.

»ineÊi zlo, Ëovjek gubi sve odlike ËovjeËnosti.

Manji je grijeh onome koji zlo Ëini, od njegovog

naredbodavca.

Zlo je zlo, pa i onda kad je za neko dobro.

ZloËinac se za zloËine ne kaje i za njih uopÊe ne

haje.

ZloËinac se izlijeËi — kad ga se zatvorom sprijeËi.

Manje zlo se moæe oprostiti samo ako se viπe neÊe

ponoviti.

Da nema zla i zloËinaca, veÊ sad bismo na Zemlji

æivjeli u raju.

Teπko se moæe oprostiti onom tko zlo Ëini iz koristi.

Tragovi zla ostaju i kad ih se dobro izbriπe.

76

ÆenaO æenama se moæe pisati svaπta, ali bez njih se ne

moæe niπta.

Æene kojima je forma vaænija od sadræaja, brzo is-

padnu iz forme.

Æenama se treba diviti, ali ne i fantazirati.

Æena-majka Himalaja je ljudskog roda.

Kad æena voli æenu, ne treba suditi, ali joπ manje

pljeskati.

Æene mnogo polaæu na svoj izgled, kako bi πto viπe

bile izloæene pogledu.

Æena domaÊica i majka — iz snova je ispisana baj-

ka.

Æenska prava nisu viπe strava; samo da muπkiÊi ne

poËnu traæiti svoja prava.

Svoju æenu treba ljubiti, a druge poπtovati.

Ako je muæ glava obitelji, πto je æena na kojoj sve

stoji?

Kaæu da je æenskar onaj koji voli æene; a kako

nazvati æene koje vole muπkarce?

Æene su temelj na kojem se gradi cijeli ljudski rod.

77

78

ÆivotKako Êe ti biti sutra, ovisi πto si uËinio danas.

Nije bitno koliko godina imaπ, veÊ koliko si æivota

u njima imao.

Tko u æivotu ne ostavi traga æivljenja, kao da nije

niti æivio.

Ako od tvog æivota ovise drugi æivoti, budi im

putokaz ljubavi i sreÊe.

Za ostvariti miran æivot treba se svakodnevno boriti.

Æivot je Boæji dar, a darovi se primaju sa zahval-

noπÊu.

Tko provodi æivot na tui raËun, kraj doËeka u

bankrotu.

Bogatstvo æivljenja je viπe nego sve bogatstvo u

æivotu.

Nije u æivotu najvaænije imati, vaænije od toga je

dati.

U æivotu uËini sve da ti smrt ne izbriπe besmrtnost.

Je li ono zaπ to æivite i vrijedno vaπeg æivota?

Æivot se ne raËuna na temelju bankovnog raËuna.

OglaπavajuÊi mrtve, novine ostaju na æivotu.

Æivot je poput knjige; listajuÊi njezin sadræaj — do-

eπ do kraja.

79

80

81

E P I G R A M I

AlkoholiËarSvakodnevno pije

vino kao lijek,

misli da Êe tako

duæi proæivjeti vijek.

AnarhistNe ljubi red ni zakon

i niti jednu vlast,

u bezvlau æeli æivjeti

uz radost i veliku slast.

AntifaπizamAntifaπizam je pokret

trajne vrijednosti;

naæalost, sve je viπe

pokret od osobne koristi.

AntikristUporno tvrdi

kako nema Boga,

ali nikako da pronae

nekoga boga svoga.

○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○

82

BanditKriminalac i ubojica

faca je od zanata,

a za svoju korist

ubio bi i svoga brata.

BirokratZahtijeva sve po zakonu,

bez æurbe, polako,

ali do rjeπenja

dolazi se teπko i nikako.

BiznismenBiznismen je Ëovjek

sa puno dara,

koji s lakoÊom

nakupi gomilu para.

BraniteljDanas su u nemilosti

od onih πto su spavali,

dok su oni po planinama

za Domovinu ratovali.

83

BudalaTeπko je za nekoga

reÊi da je budala,

ali sve πto je dobro —

za njega je πala mala.

CinikNa sve primjedbe ima,

i sve podcjenjuje,

i bez ikakva srama

ciniËno se osmjehuje.

Civilne udrugeIma ih na tisuÊe,

ali uËinkovitosti je malo;

rade za svoju korist,

za ostale im nije stalo.

Crvena zvijezdaCrvena zvijezda

i danas sjaji,

provocirajuÊi stalno,

nikoga se ne boji.

84

DesniËarProzivaju ga desniËarom

zato πto Domovinu zlati,

a nije hulja da je

pljuje i blati.

DobriËinaKaæu za dobra Ëovjeka

da je naivËina,

samo zato

πto je dobriËina.

DouπnikUho mu sluæi

za prisluπkivanje,

te brzinom zvuka

gazdama dojavljuje.

EgoistEgoist je Ëovjek

koji samo grabi sebi,

kako nikad nikom

pomogao ne bi.

85

86

FakinSimpatiËni mangup

sa dosta mana,

ali uvijek mu prevagne

loπija strana.

FarsaSmijeπno je gledati

kako se politiËari prikazuju,

i svem puku bez srama

oËi zamazuju.

GalamdæijaMisli da Êe s galamom

neπto profitirati,

a na kraju Êe

samo galama ostati.

HuliganUvijek je u problemu,

misli da je od zakona jaËi,

al nakon svih gluposti

zakon ga ipak zakvaËi.

87

IzdajicaBez etike i naËela,

joπ k tome ulizica,

a povrh svega —

Ëovjek izdajica.

KavalirNikad mu nije teπko

pomagati damama u svemu,

i na raspolaganju biti

u svakom vremenu.

KockarDok zadnju kunu

na kocki ne ostavi,

od kockarskoga stola

on se ne odvoji.

KokoπarLopov najniæe klase

koji kokoπke krade,

i za malu cijenu

napuni πaku brade.

88

KomiËarZanimanje je teπko

nasmijan uvijek biti;

i kad mu se plaËe

mora se smijati.

KrivokletnikBoæe moj,

kakvih sve ljudi ima,

da za svoje interese

napakosti lako svima.

Lake æeneSvoj zanat

obavljaju bez problema,

i s isplatom

zastoja nema.

LegendaZa legendu se kaæe

da je povijesna liËnost,

πto u danaπnje vrijeme

nema nikakvu sliËnost.

89

90

LihvarIskoriπtava ljude,

a najviπe sirotinju,

i za njihovo blago

daje im milostinju.

LupetinaGdje god stigne,

gluposti lupa,

i nikako da se urazumi

glava tupa.

LijenËinaNajviπe voli

niπta ne raditi,

i u ljenËarenju

dobro se odmoriti.

LjigavacBolje ga je izbjeÊi

nego sresti,

jer njegovu ljigavost

teπko je pomesti.

91

LjubavnikKad netko pored æene

druge æene traæi,

koliko li mu æena treba

da zadovolji svoje draæi?

Manipulant»ovjek koji se igra

sa sudbinama ljudi,

ostvari za sebe korist

a da se nimalo ne potrudi.

MirotvoracSvu ljubav iz srca

za mir i spokoj daje,

æeli da meu ljudima

blagostanje i mir traje.

MladeæMladeæi ima

dobre i loπe,

ali jednima i drugima

dobro se ne piπe.

92

NeradnikNe voli raditi,

voli uæivati,

ali se ne zna tko Êe

sve to platiti.

NevjernikNe vjeruje ni u πto

i ne vjeruje nikome,

ali kad mu zatreba,

obraÊa se svakome.

NiπtarijaKad za nekoga kaæu

niπtarija da je,

makni ga, Boæe,

iz blizine moje.

ObveznikSvoje obveze rjeπava

i manje i veÊe;

ali plaÊanje za uhljebe —

to ne æeli i neÊe.

93

OËajnikKad mu loπe krene

u oËaj pada,

a bude mu i teæe

jer ga izdaje nada.

OvisnikKad si ovisnik,

nisi svoj,

svaËiji si onda rob

i polagano ode æivot tvoj.

94

OsvetnikNema mira

dok se ne osveti;

onda se svom

nemiru posveti.

PametnjakoviÊMudruje li, mudruje

svakom i uvijek;

hoÊe li se opametiti

ili ostati takav zauvijek?

Podanik»ovjek podanik

sluæi usrdno svakome,

ako on neπto zatreba —

onda ne treba nikome.

PolitikaPolitika je Ëasno zanimanje,

ali politiËari zakaæu,

i umjesto da sluæe narodu —

oni ga stalno laæu.

95

RazvratnikÆivi bogohulnim æivotom

bez stida i srama,

razvratno i bez posljedica

æenska srca slama.

RevizorRevizori reviziju prave

samo za slabe i male,

jer veliki od njih

uvijek naprave budale.

RobotI bez robotike

Ëovjek je postao robot,

i tako sve viπe

provodi svoj æivot.

SabornikSmijeπno mi je gledati

Sabor i sabornike,

kako svoje rasprave

pretvaraju u prepirke i replike.

96

SamoreklamerI kad nema zaπto,

sebe reklamira,

i to mu je recept

da viπe profitira.

SilovateljUzimati ljubav na silu

najveÊa je ljudska sramota,

koja ærtvi ostavlja bol

cijeloga æivota.

SlinavacStalno slini i cmizdri

traæeÊi svoja prava,

a ni guzicom da mrdne,

a ne sluæi ga ni glava.

SveznadarNema tog pitanja

na kojeg odgovora nema,

a kad odgovor ne zna,

izvuËe se bez problema.

97

©ampionZa postati πampion

mnogo truda i znoja treba,

jer nikom neÊe kruna

pasti s neba.

98

©kolaracRadosti, ljubavi i veselja

najljepπeg æivotnog doba,

nikad se ponoviti neÊe

sve do kraja i do groba.

©upljoglavac©uplje je glave,

ali pamet prodaje svima,

i nikako da prizna

da s glavom problema ima.

©valerKao pËela skaËe

od djevojke do djevojke,

i svakoj obeÊava

ljubavi nezaboravne, velike.

©vercerKupi jeftino

i skupo proda,

i bolja mu je zarada

od bilo kojeg rada.

99

TinejdæerBezbriæan æivot

u zabavi provodi;

sve bi isto Ëinio

da se opet rodi.

TlaËiteljSa svojim priËama

ne zna stati,

misli da Êe tako

bolji status imati.

TragiËarSve πto dodirne

u krivo mu poe,

pa i pobjede —

ako do njih doe.

TuæibabaDjeËja su posla

tuæakati sve i svaπta,

svakom se dodvoravati —

djeËja su maπta.

100

TvrdoglavacTvrda glava

lako puca;

kada kljuca,

nikad ne zamuca.

Udomitelj»ovjek velikog srca

u nevolji ljudima pomaæe,

i mnogima bez doma

svoj dom pokaæe.

UhodaUhoda svakakvih ima,

slobodnih i po zadatku,

a djelatnost najËeπÊe

obavljaju po mraku.

UmirovljenikNije lako

umirovljenikom postati,

za mirovinu doËekati

treba u zdravlju ostati.

101

102

VandaliKroz povijest, ali i danas,

samo πtete rade,

sve pred sobom ruπe,

ali nikad niπta da sagrade.

VizionarMalo je takvih

πto vide unaprijed,

da sve πto Ëovjeku treba

brzo ide naprijed.

Vjetropir©to ti vjetropir kaæe,

podijeli na pola,

pa i onda neÊeπ znati

πto je istina gola.

VucibatinaProblem sebi i drugima,

ta ljudska niπtarija;

i jedino πto ga krasi

snalaæljivost je i farbarija.

103

ZavjerenikKakav je to Ëovjek

πto se urotom bavi?

No sreÊa je i pravda

da takav brzo zaglavi.

ZombiMrtvac koji hoda,

i niπta viπe,

i jedino πto slobodno

moæe — da diπe.

Zub vremenaStarËad se boji

zuba vremena;

a koliki li su

otiπli prije vremena?

ZvijezdaZa popularne i uspjeπne

kaæu da su zvijezde,

a toliko toga ima —

da su prave najezde.

104

ÆenaProvoditi æivot

s voljenim biÊem

sreÊa je najveÊa —

sa svim svojim æiÊem.

ÆrtvaAko netko hoÊe

svjesno da pati,

onda nema pravo

ærtvom se zvati.

105

Biljeπka o piscu

Josip GrgiÊ roen je u Vranjicu, 16. kolovoza 1939.

godine. Osnovnu πkolu zavrπio je u rodnom mjestu,

osmogodiπnju u Solinu, srednju tehniËku u Splitu, a

Viπu πkolu na Strojarskom fakultetu u Zagrebu.

Dugo se bavio enigmatikom, a radove je objavljivao

u dnevnim tiskovinama. Dugo surauje, s prekidima,

u sluπanoj i omiljenoj humoristiËnoj emisiji Kad se smi-

jah, tad i bijah Hrvatskog radija Split.

Na meunarodnom festivalu humora “Dani smija”

u Blatu na KorËuli osvojio je prvu nagradu za aforizam

— “Zlatnu puntinu”, 2004. godine.

106

Objavio je zbirke poezije: Nemir mira (2002.), Ka-

meni grad (2010.) te zbirku Korijeni (1998.) sa sinom

Antom, a zbirku Pokuπaji (1992.) sa skupinom auto-

ra.

Objavio je deset knjiga aforizama i epigrama: Afo-

rizmi (1999.); Moja glava, moja briga (2000.); Afori-

stika i epigramijada (2003.); nagraenu knjigu Smije-

hom do mudrosti (2004.); Mudrost novog vremena

(2005.); Mudrost na kvadrat (2007.); Od danas do

sutra (2009.); Zadnji zalogaj (2017.); Od poËetka do

poËinka (2017.) i Kap mudrosti — vrelo smijeha

(2018.).

Osim spomenutih uradaka, objavio je humoreske i

dramolete iz svojega mjesta u knjizi Vranjic u aneg-

dotama (2001.), kao i monografiju Nogometni klub

Omladinac 1914.—2004. (2004.).

Godine 2008. objavio je dopunjeno izdanje zbirke

pjesama Korijeni te prozno djelo Vranjic 20. stoljeÊa.

107

Uza libar Josipa GrgiÊa Sidrorazuma i smija

Nota san mu piπtulu brez grija

Na besidu nama ovod blisku

A tako je πjor Josip i tija

Sve u glendu onako po spli’sku.

Ka’ naπkrivaπ libar, uËinija si puno; pet je veÊ æivot-

no dilo, a jedanaest cila biblioteka. U naπega Josipa

GrgiÊa jema ji juπto toko samo oni o’ aforizmi, druge

neÊu ni kontat. Cila fuzbalska maπa, furbasti balunje-

ri, a sve centarfori, oni Ëa gole zabijedu iz svij poæic-

juni.

Tot se tuËe najprin glavon, pa prsiman, s obadvi

noge, najskoli srcen i duπon. Lobuje se, uklizaje, igra

dupli pas, dribla, felπaje, striπaje, puntaje, πpicaje, pe-

ton dodaje i onda πuca juπto volejon, punon nogon u

devedeset di se πtange ’jubu.

Malo je takovi igraËi Ëa sve znadu, Ëa sve moredu

igrat, Êa pritu sa svij bandi. Uvik su u fermu kaluni,

dugi i kratki baluni, bravure, ma va’ja znat i na balun

stat. Jemat mire i vire, uvik podan iste bandire, nika’

ne sforcat, πkrokat oli u vitar orcat.

Razumili ste, lipi moji, ovod su beside-balun, plac-

libar, a balunjer naπ bezvremenski aforista Josip.

Na svojoj vranjiËkoj batelini πjor Jozo nima jidra,

ni vesla altroke motorin ma jopet burdiæa, jidri, vogaje

u moru besid pa one najlipje intraje i stivaje. I svima

se smije, brez da ankoru surga i pamet larga. Zaraj

tega se libar i zove Sidro razuma i smija, jerbo se

suotin sidron on Ëoviku za srce taka, rauzmon mu du-

πu otvori i smij na Ëunku mekne.

108

Va’ja Êutit i znat u malo besid puno tega kazat, da

riË leti ka’ paperje, a da jopet piza, da je deboto ne

Ëujeπ, a da u juπi bota. To nemore svaki, Ëovik to jema

use, takvi se raja, æive i drugima darije kroza svoje

libre.

Barba Josip oli po spli’sku πjor Bepo je meπtar o’

tega lavura, ma ke meπtar, dotur. Ka’ ti on sinja ricetu

i aforistiËku pecetu su dva miligrama epigrama, mo-

raπ se rekuperat. Jedino Ëa πtioc va’ja jemat regulu,

pa libar tiπÊat na kantunal i svaki dan prin vengo pojde

leÊ vazest doæu mudrosnic, jerbo ni dobro ni medika-

mentiman za moæjane prikardaπit. Po manje, ma slaje,

a i du’je traje, bo’je opuπta, Ëovik lipje guπta.

Prin malo vrimena ka’ se u MaruliÊa pristav’ja prvi

Zbornik hrvatskih aforizama — Zlatni rez, u foje je

jedna naπa lipa novinarka sinjala da je πjor GrgiÊ en-

gleski gospodin splitske aforistiËke scene. To ne znaËi

da se pravi Ingleæ u kariranu jaketu, vengo timbraje

’nako po gospojsku, jema mota, grandece i riπpeta, a

jopet sve zaËini na starinski sa vranjiËkin uæancan.

A sa’ gremo onako po mandrilski mrvu i libar vi-

æitat. U prvi dil jema za privrnit 84 pojma o’velega

dojma, kroza kolure caklene prizme pribireπ aforizme,

πentencu cilu Ëa Ëeka u filu.

Niπta ni uteklo od ambicjuni do cukuni, od smija

do grija, od monade do limunade, od πkrtuni do bor-

tuni, od lipote do grijote, od dobrote do sirote, od

riπpeta do diπpeta, od frajuna do golduna, od bavula

do leπo kavula, od trabakula do tabernakula, od more-

ti do πpanjuleti, od Ëimavice do bo’je polovice, pa ma-

ter, ËaËa, susidi i braÊa, svega brimena za vrimena,

kuÊarina sriÊe, vese’ja vriÊe, a na kraj ka’ za’nja rota

gre tinbar æivota.

Je, je cila filoæofija viri iza kantuna, ispo’ matuna,

iz portuna, najskoli podan lancuna. Ka’ san broja sve

109

110

batude, doπa san do 766, umorilo me kontat, a tek

proπtit, perfin ji sve sinjat, veli lavur svitu. Aforizme

obisimo podan bankina, epigrame sa’ vadimo iz πkafe-

tina.

Epigrami juπto 77 jema

Æenske noge, u tombulu bota

A svi su krem dela krema

Pa san i ja to ka’ epigram nota.

Svaπta van tot slidi

Ma bome i vridi

Stari birokrati, mladi penπjunati

Ruvinane πpiritjere, πkorcane dentjere.

Anarkisti, antikristi, egoisti

Svi na jednoj listi,

©etebandjere, primavere,

Primadone i sve druge mone.

Æbiri, muzuviri,

Mirotvorci, falπi borci

Lake æene, teπki judi

Fil pametni, pa fil ludi.

U barba Joze

Ne fali svita

Kalma, brez norvoze

©tijte, mirita.

Ka Êutite uncu fibre,

LiËite se uz GrgiÊa libre.

111

O’guπta san za mojega Josipa ovo sinja, ma zapra-

vo reË ja san samo lapiπ tiπÊa i vata na kartu Ëa je iz

libra u arju biæalo, a to svak more, ma izumislit va’ja.

Prof. Naan DumaniÊ

Ogranak Matice hrvatske u Imotskom

Udruga Don Frane BuliÊ Vranjic,

Sekcija Stjepan Benzon

112

Aforizam je kratka misaovelikog sadræaja.

Kome je smijeh lijek, tajdoæivi dug vijek.

Gdje se ne Ëita Biblija,Ëitaju se sudske presude.

Imam dobar brak, jer sviimaju mene.

Tko s djecom radi, uljude ih izgradi.

Tko se ne zna smijati,brzo nauËi plakati.

NajveÊi umor je umor odnerada.

Sretan brak usreÊi sveoko sebe.

Kad sam se za pravduborio, uvijek sam izgorio.

Ogranak Matice hrvatske u ImotskomUdruga Don Frane BuliÊ Vranjic, Sekcija Stjepan Benzon