PROVINCIJALNA ARHEOLOGIJA

GRČKA

IZVORI

Stari Grci i Jadran – najstarije potvrde

-Herodot: prvi od Helena na Jadran dolaze maloazijski Fokejci svojim

pentekonterama u 7.st.pr.kr.

-kod ranih izvora često dolazi do nesporazuma pa se tako Jadran naziva Jonsko more

i obratno

-Hekatej spominje Adriju, plemena Istra, Liburna, Ilirsku Japigiju i još neke

-u grčkim spisima 5.st.pr.Kr. nalazimo i neke povijesne i geografske napomene u vezi

s Jadranom; Eshilu, Sofoklu i Ferekidu poznate su legende na Jadranu, o liburnskim

vunenim tkaninama te neki Atenjanin koji se obogatio trgujući na Jadranu

-Pseudo Skilakov Periplus iz sredine 4.st.pr.Kr. djelo nepoznatog autora dat je

precizan opis istočne jadranske obale: do Veneta narod Istri, do Istra Liburni +

liburnski gradovi i otoci; pa narod Iliri (naselja osnovao Heraklov sin Hilo), pa rijeka

Naron i veliki komad zemlje što strši u more (Pelješac), Melita., Korkira Melaina,

Enhelejci blizu Rizunta (Risna); spominje kako rijeka Istros (Dunav) utječe u Jadran i

u Pont; da žene kod liburna spolno opće s robovima i susjedima; spominje

vremensku udaljenost od mjesta do mjesta = glavni izvor za najstariju povijest

istočnog Jadrana

-vjerojatno se autor ovog teksta koristio i nekim ranijim izvorima iz 5.st.pr.Kr.

Ostali izvori iz 4.st.pr.Kr.

-Teopomp, Efor i Timej čije su podatke koristili Pseudo Skimno, Strabon, Plinije

Stariji, Ptolomej i mnogi mlađi antički pisci, bizantski i Geograf iz Ravene

-ovi su se pisci koristili izvorima iz 5. i 6.st.pr.Kr.

-Teopomp u 21. knjizi Filipika piše o imenu Jonskog mora, o Adriji, Umbrima,

Venetima i otoku Lastovu; Teopomp je glavni Strabonov izvor za podatke o Jadranu

-Efor spomenje Faros i ilirsku Japigiju

-Timej piše o Issi; Filon iz Biblosa poznaje Budvu; Eratosten zna za Pharos, Dirahion i

Neste

1

-Apolonije Rođanin obradio je priču o povratku Argonauta Jadranom prema tradiciji

iz ranijih izvora (jer ne spominje Faros, a Issu samo po imenu); ali Crnoj Korkiri

posvećuje više redaka

Kelti na Jadranu

-Livije: Gali su na putu za Peoniju i Trakiju prešli preko Ilirika

-Ptolomej: Kelti su poslali delegaciju Alexandrovoj vojsci koja djeluje na S Balkanu (to

je bila delegacija Kelta s Jadrana (južnog; Strabon piše kako su Japodi miješani s

Keltima)

Spomenici i skulpture

-grčke skulpture nedovoljno istražene, u Visaču kod nađena Pule kamena ploča i

fragment skulpture s predstavom boginje majke, vezuje se uz maloazijsku arhajsku

plastiku 7. i 6.st.

-nadgrobni reljef iz zadarskog muzeja s prikazom heroiziranih supruga (grčki arhajski i

klasični, pa i etrurski elementi)

-mali sepulkralni reljef uzidan u auli palače Cipico u Trogiru

-najčuveniji je trogirski Kairos, djelo grčkog majstora iz 3.st.pr.Kr.

-nadgrobna stela s Visa, predstavlja dvokrilna vrata + natpis

-starogrčka koroplastika: Tanagra figurice jkoje su se stavljale u grobove žena i djece

(u grobovima muškaraca figurice dječaka, glumaca, maski životinja)

-središta proizvodnje: Tanagra, Mirina i Aleksandrija te Tarent u Velikoj Grčkoj

-nađene u helenističkim grobovima na Visu; na Pharosu pronađena matrica

-novac su kovale Issa, Faros, Herakleja, Dimale i vjerojatno knidska kolonija na Crnoj

Korkiri

KORKIRA MELAINA

-otok Korčulu Grci nazivaju Korkyra ili Kerkira Melaina (korkira je ilirko ime, vezano

indoeuropski korijen ker-kor što znači rezati-bosti (oštar , hridovit otok)

-isto ime nosi i antički Krf

-Eustatije primjećuje da su antički autori razlikovali ove dvije Korkire; južnu (Krf)

nazivali su Kerkira, a sjeverni (Korčula) Korkira

2

-u Apolonijevom epu o povratku Argonauta preko rijeke Istra (Dunav) u Jadransko

more, opisuje Jadransku obalu: Issu samo spominje, Faros ne, ali Crnoj Korkiri

posvećuje 6 heksametara (piše u 3.st.pr.Kr., ali vjerojatno koristi ranije izvore)

-Apolonije Rodski: mornari dali naziv «Crna» zbog «crne šume» kojom je otok bio

prekriven

-epitet Melaina vezan je uz starije ilirsko ime (u albanskom mal=šuma, brdo;

Melaina=šumovito brdo)

-otok Korčula prvi se puta u antičkim izvorima spominje u 4.st.pr.Kr. u Pseudo

Skilakovom Periplu; grčki su kolonisti i trgovci mjesto poznavali i ranije

-Pseudo Skilak spominje položaj Korkire Melaine prema rijeci Naronu i prema

morskoj pučini

-prema Pseudo Skimnu, Strabonu i Pliniju, Kniđani su osnovali koloniju na Korikiri

Melaini

-Pseudo Skimnov izvor su Teopomp i Timej; Strabon spominje knidski polis na K.M.

(izvor Teopomp); Plinije bilježi koliko je Melita udaljena od Korkire

-Korkira Melaina knidska osnovana je vjerojatno čak u 5.st.pr.Kr. ili 6.st. (ima

prirodnu blisku vezu s Apulijom)

-knidsku koloniju na Crnoj Korkiri možemo smatrati kao koloniju dorske Pentapole

(političko-religiozni savez gradova Knida, Kosa i rodskih gradova Londos, Jalisos i

Kamiros)

-u 6.st. trguju i osnivaju kolonije po Mediteranu (sve te kolonije osnovane su prije

5.st.)

-knidska kolonija na K.M. vjerojatno osnovana u 6.st.pr.Kr.

-po jednoj legendi koloniju je osnovao je Eneja a po drugoj Antenor.

-legenda o Eneji i Antenoru osnivačima kolonije na Korkiri Melaini, svjedoči da je

knidska kolonija na ovom otoku starija o farske, a vjerojatno i ostalih kolonija

srednjeg Jadrana

-u Lumbardi na Korčuli pronađen je natpis grčki, psefizma, a o podjeli zemlje

građanima novoosnovane kolonije; u popisu kolonista uz grčka imena, zabilježeno je

i nekoliko ilirskih imena; datira se u 4.st.pr.Kr., kada je i osnovana kolonija; smatra se

3

da ova kolonija nije knidska, a u tekstu se spominju Issejci čija se uloga ne može

točno utvrditi (prema Brunšmidu ovu koloniju osnivaju Issejci, Grci s Isse u 4.st.)

-novac: muška golobrada glava/klas + KOPKYPAION 4.st.

Rimski natpis iz Potirne na Korčuli i kult Venere – Afrodite Pelagije

-latinski natpis iz 1. ili 2.st.

-zabilježeno je da je Signia Ursa podigla hram Veneri Pelagiji i postavila statuu

boginje

-Venera Pelagija nije rimsko božanstvo (epitet Pelagija ne nalazimo u rimskoj

literaturi), ali poznato je kako je Afrodita osobito štovana na Knidu, metropoli grčke

crnokorkirske kolonije (ipak se kod Grka Pelagija spominje, ali rijetko i u M.Aziji), a

možda pelagija ima neke veze s narodom (ilirskim) Pelaga, Pelazga s Balkana.

-vjerojatno je riječ o kultu ostalom od predilirskog stanovništva

-Sanader-Afrodita Pelagia (Potirna); Liber (Žrnovo)

ISSA

-1100-800.g.pr.K.-RŽD-dorska seoba; formiranje plemenskih zajednica na Balkanu

-Apolonije Rođanin, Argoneutika: Issa i Faros-liburnski otoci

-otok ilirskih Liburna; neki misle kako su Korinćani ili Korkirani imali veze s ovim

otokom još u 6.i7.st.pr.Kr.

-Vis-materijal iz 6.st.

-Diodor Sicilski-Dionizije Sirakuški osnivao kolonije na Jadranu kako bi osigurao

sigurnu plovidbu do Epira i mogao opljačkati svetište u Delfima

-Pseudo-Skilak, Periplus (sr.4.st.pr.K.-330.)-1. spominjanje Isse

-Pseudo-Skimno, Periegesis (2.st.pr.K.)-Issa-sirakuška kolonija

-Dionizije-osnovao Issu oko 397.g.pr.K.

-samostalnost-od sr. 4. do sr. 1 st.pr.K.

-trgovina s Rimom-od 3.st.pr.K. (novac)

-gubi samostalnost u rimskim građanskim ratovima jer staje na stranu Pompeja

-1.st.pr.K.-civium Romanorum

-jedno helensko naselje možda postojalo prije osnivanja sirakuške Isse (korintska

keramika, jedan grob, koroplastika)

4

-najveće helensko naselje na našoj obali-105 000m2

-dorska naseobina

-društvo podijeljeno u 3 dorske file: Dimane, Hile i Pamfile (Lumbardska psefizma)

-Martvilo i Vlaška njiva-nekropole

-poluotok Prirovo-hramovi, teatar, skladište, pristanište

-bedemi-300x240x280

-uvala Vela Svitnja na S otoka-brodolom iz 2.pol.1.st.pr.K.

-Dračevo polje-vjerojatno grčka parcelizacija (Zaninović)

-latinski natpis-Druz, Tiberijev sin, oko 20.g. dao sagraditi campus (igralište)

-Kalijev natpis (4.st.pr.K.) u stihovima

-gl. privredna grana-vinogradarstvo (Agatarhid hvali isejsko vino)

-političko uređenje: natpisi na kojima se spominju arhonti, vijeće pedesetorice,

logisti, narodna skupština, hijeronamon (po njemu se brojala godina)

-lončarstvo (ergasterije-obrtnički pogon s 10 do 12 proizvođača)-keramičke peći:

oinoha (vrč za vino), pelike (vrč za vodu), skifos (čaša), lekit i stamnos (posude za

mirise)

-6.st.-korintska i etrursko-korintska keramika

-4.-2.st-južnoitalska crnofiguralna keramika (Atena: 530-300.pr.K.; J Italija i Sicilija-

sr.5.st.)

-3. faza gnathia vaza (300-270.) iz Tarenta i Canesse; proizvode se od 360-270

-3.st.-lokalna proizvodnja gnathia vaza

-4. i 3.st.-gornjojadranske vaze (Alto-Adriatico)-keramičke radionice u Spini i Adriji

(6.-3.st.)

-crnopremazana ili kampanska keramika (reljefni ornament)-možda lokalna

proizvodnja

-terakote-najveća proizvodnja u helenističko doba: Tanagra, Mirina, J Italija i Sicilija

(Tanagra-najpoznatije nalazište); javljaju se u krajem 6.- poč.5.stpr.K.; procvat u 4.st.

-koroplasti-proizvođači kipića od terakote

-javljaju se kada umire klasična, monumentalna plastika; po motivu klasične; po stilu

helenističke

5

-jako polpularne nakon pronalaska krajem 19.st.-često krivotvorene

-u Issi pronađena najveća kolekcija Tanagra figurica u Hrvatskoj (možda lokalna

prizvodnja; Pharos-ulomak kalupa);

-isejske većinom uvezene iz Tarenta

-Titova kolekcija s Brijuna: od 64 kom-19 autentično, za 5 se ne zna, ostalo

krivotvoreno

-svjetiljke-unikatna s prikazom Asklepija i Higijejom (2.st.pr.K.)-možda iz Pergama

-urne i amfore

-kult Diomeda-poštuje se duž tal. obale (prinose mu se bijeli konji kao žrtve)

-Pseudo-Skimno i Pomponije Mela: otok Diomedea na I jadranskoj obali-možda

Palagruža; Plinije St.: promunturium Diomedis (rt Planka kod Šibenika-najistaknutiji

rt Hilejskog poluotoka na kojem su živjeli Hili-barbarizirani potomci Heraklovog sina

Hila); opat Fefella (18.st.): Diomedov grob na položaju Spilice u Viškoj uvali

-Demetrin kult-posvjedočen terakotnim šipcima s golubicama i još nekim terakotama

-arhajska terakotna statueta ženskog sjedećeg božanstva bez glave (Perzefona?)-

najstariji arheološki predmet vezan uz kult

-Dionizov kult-najviše potvrda; osobito štovan među obrtnicima

-Artemidin kult-jedan mjesec isejskog kalendara je ARTEMISIOS

-brončana glava iz 1.pol.4.stpr.K. (Artemida ili Afrodita)

-Sanader: Jupter, Diana, (Gradina); Artemida Farska, Merkur

Novac-u 4.st. Issa kuje novac prema sicilskim uzorima:

-glava mladog bradatog heroja (IONIO) ili ženska glava ili boginja sa šljemom / koza,

jelen, kantaros, grozd…

JONIOS

-nezavisne emisije lokalnog isejskog dinasta koji je vladao pr. Osnivanja sirakuške

kolonije (Novak); najranije emisije grč. Isse-štovanje lokalnog heroja Jonija, eponima

mora (Brunšmid); osoba koja je nakon Dionizija St. i Ml., 350., preuzela vlast sa

središtem u Issi (Rendić-Miočević)

-najranija emisija: mladić/delfin + IONIO

-Strabon (prema Teopompu)-Jonije rodom iz Isse,a po njemu je nazvano Jonsko more

6

-natpis otkriven na dnu Gradine na kojem piše «Jonijev otok»

Issa osniva kolonije u Lumbardi (4.st.), emporije u Tragurionu, Epetionu (3.st.) i

Saloni (2.st.)

Lumbarda

-isejska naseobina iz 1.pol 3.st.

-nađena cisterna i nekoliko grobova

-Lumbardska psefizma-2.pol.3.st.-svi kolonisti dobili jednak dio zemlje od 4,5 pletra

(3900m2) i ona se nije smjela dalje dijeliti

-Brunšmid-Lumbardska psefizma kaže kako su isejski logisti napravili ugovor s Pilom i

sinom mu Dazom, a da je narodna skupština prihvatila formulirani rezultat toga

ugovora

-E.Meyer-Dazos i Pilos su Iliri dakle lumbardska psefizma je ugovor između Isejaca i

dva vjerojatno ilirska funkcionera; znači P i D su obični ljudi koji su isejcima prodali

zemljište pod uvjetom da i oni odlučuju o podjeli zemlje

-Tragurion i Epetion-osnovani vjerojatno između 217. i 205.g.pr.K. (područje ilirske

države i jedino vrijeme kada su i Issa i ilirska država u savezništvu s Rimom)

-subkolonije Isse, osnovane u 3.st.; 1. ih spominje Polibije

-na mjestima do kojih se najlakše može Manijskim zaljevom doploviti iz Isse

-Strabon-isejci imali emporij u saloni

Tragurion

-na otočiću između kopna i otoka Čiova

Plinije-čuven po mramoru; klesarske radionice do srednjeg vijeka

-sačuvani dijelovi bedema, nađeni zidovi grč nastambe u lapidariju MGT; površina

grada-3000-4000 m2

-mali žrtvenik posvećen Heri (kraj katedrale), grč. natpis u zidu samostana sv. Nikole

-Kairos- bog sretnog trenutka, najmlađi zeusov sin; podsjeća ljude na prolaznost

sreće; mladić s krilima i čuperkom da ga ljudi mogu uhvatiti, nosi vagu i britvu;

7

prema Lizipu koji ga je napravio na dvoru Aleksandra Makedonskog-sačuvan samo u

pisanim izvorima; čuva se u samostanu sv. Nikole;

-reljef s prikazom žene

-natpis na kojem se spominju hijeronamon, logisti i gramateus-uzidan u samostan

-Tragurion-prijevod nepoznate ilirske riječi za jarca (grč. tragos/usp. Kozjak)

Epetion

-Polibije-1.spominjanje

-poluotok na I strani Žrnovničkog zaljeva

-sačuvan dio bedema i temelji gradskih vrata; površina oko 3500 m2

-Strabon-salona krajem 2.st.pr.K.-delmatski emporij (pristanište)

-ne zna se kada su Isejci osnovali naseobinu u saloni, ali u 1.pol.1.st pr.K. ona pripada

Issi

PHAROS

-ulomci grčkih vaza iz 6-5.st.pr.K.-grčko-ilirske veze

-Stefan Bizantinac (6.st.)-spominje parsku koloniju Anhijalu-možda na mjestu Starog

Grada prije Pharosa

-izvori: Pseudo-Skilak (Periplus), Pseudo-Skimno (Periegesis), Polibije (Hist.), Plinije

(Nat.Hist.), Ptolomej (Geogr.), Strabon (Geogr.)

-najstariji izvor-Pseudo Skilaks koji spominje Faros kao ime otoka i ime grada i zove

ga «novi» Pharos kako bi ga razlikovao od Egejskog

-Diodor Sicilski, Historijska biblioteka: u 4.st.pr.Kr. na otok došli jonski Grci s egejskog

otoka Para i tu 385/384.g.pr.Kr. (99 Olimpijada) utemeljili naselje

-vjerojatno se domaće stanovništvo nije lako dalo nagovoriti, pa ovi traže Dionizija

Sirakuškog da im pomogne slomiti otpor

-brodovlje Dionizija Sirakuškog s Isse zajedno s Paranima pobjeđuje Ilire s otoka i

Jadasine (uništeno je ilirsko/jadasinsko brodovlje); natpis iz Starog Grada koji govori

o zapljeni oružja Jadasinima vjerojatno posvećen toj pobjedi (1.pol.4.st.; AMZ)

-Jadasini-vjerojatno žive oko rijeke Jadro (možda Liburni; Delmati-iza Kozjaka i

Mosora)

8

-Polibije: 219.g.pr.K. rimski konzuli Emilio Paul i Livije Salinator došli do Pharosa u

kojem se utvrdio Demetrije Farski sa 6 000 vojnika

-DEMETRIJE FARSKI-nakon što je dobio vlast na Pharosu, mimo znanja Rima sklapa

savez s makedonskim kraljem Antigonom Dosonom i ilirskim Skerdilaidom te

nagovara Histre da napadnu i opljačkaju rimsko brodovlje koje je opskrbljivalo vojsku

u borbi protiv Gala

-Pharos u 2. ilirskom ratu sjedište Demetrija Farskog; 219.pr.K. dolazi rimsko

brodovlje; porušene zidine; Demetrije Farski bježi iz Pharosa Filipu V

-nakon Demetrija, grad se obnavlja Faros izgleda da je zadržao autonomiju jer kuje

vlastiti novac

-ponovo ulazi u savez protiv Rima na nagovor Gencija ili njegovog saveznika (vazel;

možda Balej)-3. makedonski rat (Perzej; 172-168.pr.K.)

-Gencije 181.pr.K. na Korčuli zarobio neke rimske građane

-nakon pobjede nad ilirsko-makedonskim savezom, Rim vraća prava i teritorij

Pharosu

-1.pol.2.st.pr.K.-nepotpuni natpis (Ulomak A)o poslanstvu Pharana u Delfe i na Paros-

rimljani vratili znakove polisa Pharosu i dali im neki teritorij na korištenje (Zaninović-

polje između Starog Grada i Jelse, ispod gradine Tor)

-javljaju je i lokalni upravitelji, možda BALEJ (vj. poslije Gencija)

-Pharani se žale Parosu zbog ilirskog gusarenja; Rim im pomaže-postaju AMICI ET

SOCII POPULI ROMANI u 2.st.pr.K

-Plinije St.-naziva ga utvrđenim gradom sa zidinama, a otok Pharia

-76.g.pr.K.-Koskonije osvaja Salonu-sve više Italika koji se organiziraju u konventuse

rimskih građana

-Pompejanci neuspješno pokušavaju ovladati Jadranom: 49.pr.K.-opsada Salone;

47.pr.K.-bitka k. Taurisa (Šćedra)

-Issa postaje Oppidum civium romanorum

-Pharos nije dio salonitanskog agera jer ima grč. podjelu zemljišta

-parcelacija starogradskog polja-čestice 180x900m s poljskim putovima (Šime Ljubić

1.primijetio antičku parcelaciju)

9

-nema izravne potvrde grč. parcelacije na Hvaru (Korčula-Lumbardska psefizma)

-Cezar nakon građanskog rata dodijeljuje status muncipija onim gradovima koji su bili

na njegovoj strani

-Pharos postaje muncipij u Cezarovo ili Augustovo doba

-otkriveni ostaci megalitskih zidina; ulice se sijeku pod pravim kutom

-Pharos kao ni Issa nema kule na fortifikacijama (nezaobilazne u grčkom svijetu 4.st.)

-rimljani uglavnom ostavljaju parametre grada, a prenamjenjuju građevine

-reljefi s Hvara: Silvan i nimfe (Dominikanski samostan u St.Gradu; iz okolice Dola);

Liber (Zavala na J obali); Silvan (Svirča)

-Dioniz-na novcu po uzoru na metropolu Paros

-Sanader-Afrodita (Stari Grad); Zeus, Artemida, Dionis (novac); Silvan, Liber, nimfe

(reljefi)

Zaninović:

-dijeli Hvar na 4 regije: područje oko grada Hvara, oko Starog Grada, oko Jelse i I od

Jelse

-Purkin Kuk-iznad polja Starog Grada-Iliri tamo živjeli paralelno s helenskim poljem u

nizini (moguće da Diodorov opis naseljavanja Parana govori o odnosu St. Grada i

ilirske gradine u zaleđu

-gradina Tor JI od Jelse-podignuta iznad ilirske gradine; datirana u 3.st.pr.K.; dovodi

je u vezu s ardijejskim savezom ili državom

-gradina pored uvale Gradšće-nadzire duboki Pharski zaljev

-selo Dol-brojni arheološki lokaliteti; ville rustice

-latinski natpis iz Dola (s tijesa za ulje ili vino/nadgrobni natpis); poč.1.st.-spominje

muncipalni status kao i natpisi iz Hvara i Starog Grada (Plinije: Issa-rim. građansko

pravo; Pharos-samo grad)

-Vrbanj-natpis koji spominje villicus; ostava novca iz predjela Škudiljevac; rustični

reljef Silvana iz Svirča

-Sućuraj-mozaici; spominju se posude koje se vide u moru kod rta Sućuraj

Novac-kovan u 4. i 3. st.:

10

-Zeusova glava/koza, zvijezda ili biljka, zmija + FA, FAR

DI/DIM serije

Dimale

-grč. naselje iz sredine ili 2.pol.4.st. vjerojatno na Hvaru (Brunšmid)

-Dimal poistovjećen s Delminijem (Nisiteo i Ljubić); Dimos na području današnjeg

Hvara (Novak); ime zasada nepoznatog dinasta koji je vladao Hvarom (Rendić-

Miočević)

-Zeus/koza + legenda DI

-prekovan i farski, Jonios i heraklejski novac

HERAKLEJA

-Pseudo-Skilak, Periplus, 22.poglavlje: nalazi se gdje i Korkyra; u gradu Herakleji

nalaze Lotofagi

-Pelješac (Suić); Rogoznica (Novak); Korčula (Rendić-Miočević); Hvar (Brunšmid);

-114 kom novca pronađeno na Hvaru-4.st.pr.K

-novac:Heraklova glava/luk i koplje + legenda HPA;+delfin ponekad 4.st

BALEJ

-AV: Zeus, perzefona, Artemida, Dioniz

-RV :koza, grozd, kantaros

-veći dio bez vladarske titule

-član ilirske vladarske kuće koji je došao na vlast nakon Gencijevog poraza (Faros

vjerojatno nije pripadao Baleju jer je kovao vlastiti novac) (Brunšmid), vladao između

167-135., rezidencija Risan (Evans); Gencijev suvremenik koji se povezao s Rimom

kada se Gencije povezao s Perzejem, azauzvrat je dobio otok Hvar gdje je kovao svoj

novac (Kenner); Balej pokušao obnoviti kraljevstvo što je izazvalo reakciju Rima pa se

iz Rizona morao povući na Hvar (Rendić-Miočević);

EPIDAUR (CAVTAT)

-po položaju (tipična grčka luka s akropolom)

-nalazi grčkog novca i materijala

11

-vjerojatno je bila grčka kolonija, ali točnih dokaze nema

-najznačajniji rimski grad između Neretve i Boke Kotorske

-na poluotoku Ratu (danas Cavtat)-ostaci grada: tragovi pristaništa, dijelovi bedema,

stepenište u stijeni, groblje kod mauzoleja (Sv.Roko), navodni amfiteatar na Ratu,

akvedukt (Dolabelina statua i natpis)

-nekoliko villa u Sustjepanu, Čilipima

-Novak: Epidaur je bio ilirsko naselje, ojačalo u 2.st.pr.Kr. pod domaćim Plerejima

-Rimljani su Plereje i Ardijejce pokorili 135.g., a njihov teritorij pripojili Iliriku, ali

Epidaur se spominje tek 47.g. kao Cezarov praesidium u građanskom ratu

-Kolonija Epidaur (osnovana vjerojatno od Cezara, a organizirana od Oktavijana

Augusta) bila je formirana dedukcijom rimskih građana;

-agrarna kolonija jer veteranskih natpisa nema

-Colonia Epidauritana, razvila se na nekadašnjem teritoriju plerejske civitas

ŠOLTA

-naseljavaju je Delmati

-poč1.st.-potpala pod rimsku vlast

-ville rustice; obrada maslina i vinove loze

BRAČ

-nije bilo rimskog grada, samo naselje

-nema literarnih potvrda o grčkom naseljavanju

-u Škripu na Braču očuvani su ostaci grčkih zidina 4. i 3.st.; kod Ložišća pronađeni su i

grčko-ilirski šljemovi i knemide 6. i5.st.

-Stažišće k. Postira- u rimskom kamenolomu uklesana je 0,80 m visoka reljefna

predstava Herakla-možda indicija za ubiciranje Pseudo Skilakove Herakleje na ovom

otoku

-Sanader-Jupiter (Pučišća, Škrip); Liber, Mitra, Merkur, Heraklo (Škrip), Silvan s kozjim

nogama, nimfe (Nerežišća); kameni stup s reljefom jarca (Banje)

Aserija i Varvarija

-Ptolomejevi gradovi Aserija i Varvarija strateške su točke u jadranskom zaleđu

12

-grčke kolonije (prema zidovima Aserije), ali ipak su rimske

-apulska keramika svjedoči o grčko ilirskoj trgovini

Buthoe - Budva

-Grci su imali jednu koloniju na području današnje Budve, ali ne znamo kada je

osnovana

-Ilirska luka Buthoe bila je poznata Grcima prije 4.st.pr.Kr.- spominje ju Pseudo Skilak

-o starosti grčkih veza s ovom lukom svjedoče grčke priče o dolasku Kadma i

Harmonije u Budvu

-Butua-stara ilirska luka, grčka kolonija pada u ruke Rima poslije poraza Gencija

168.g.pr.Kr.

Delminium

-današnje Duvno-Gradina kod Gaja

-gl.grad Delmata

-nekada se smatralo da je to Tilurium (natpis nađen kod Trilja)

-Strabon-zemlju delmata stavlja iza gore Adrion (Dinara), a delminium naziva

megalopolisom

-Ptolomej grad također smješta na ovo područje

-Apijan-ilirski Delminium bio zapaljen

RIM

-Hipodam iz Mileta (466.pr.K.)-ortogonalni sustav gradnje (šahovska ploča-4,2 m)

SALONA

-Rim još u 3.st.pr.K. štiti grčke kolonije od ilirskih napada

-Cambi-Issejci koriste luku, ali nemaju interesa u gradskoj upravi

-Salona-Rimu najbliža točka na I obali Jadrana

-Salonae, mn.-označava nekoliko naselja smještenih uz luku i važne ceste: luka-

najvažniji punkt; potisnula ulogu okolnih naselja

-razvija se od helenizma (zidine oko Porta Caesarea iz 2.st.pr.K.)

-u Saloni borave rimski vojskovođe za vrijeme osvajačkih pohoda

13

-119.pr.K.-prvo spominjanje Salone (Strabon) kao luka Delmata u kojoj boravi Lucije

Cecilije Metel

-oko nje se bore Rimljani i Delmati

-urbanizirano naselje u doba helenizma-trgovina Grka i Ilira

-doseljavanje rimskih trgovaca

-76.g.pr.K.-prokonzul gaj Koskonije zauzima Salonu-prevladava rimski utjecaj u gradu

-conventus civium romanorum

-muncipij u doba Cezarovog prokonzulata

-Krajem republike i u ranom carstvu muncipij rimskih građana još uvijek ima veći

ugled od kolonije, a uz to i znatno veću autonomiju

-grč. natpis iz Salone (56.pr.K.)-Cezarov preskript kojim se reguliraju odnosi između

različitih etničkih grupa u manijskom zaljevu

-do Cezara-službeni jezik je grčki

-uvrštena u Tribus Tromenta-status kolonije vj. za Cezara ili poč. Augustove vladavine

(Tribus Sergia)

-2.pol.1.st.pr.K.-status kolonije; središte konventa i u njoj stoluje namjesnik

provincije Dalmacije; glavni grad provincije Dalmacije

-COLONIA MARTIA IULIA SALONA

-COLONIA IULIA VALERIA SALONA FELIX

-najveći grad na I obali Jadrana

-salonitanski ager-Kaštelansko polje, Splitski poluotok, Stobreč, J padine Mosora,

Poljica, susjedni otoci

-širi se na područje Traguriona i Epetiona

-pravilna parcelacija-centurije sa stranicama od 710 m (1 centurija=4 parcele)

-3.st.-najveći uspon; oko 60 000 stanovnika (517 000m2)

-ortogonalna mreža ulica u lučkom dijelu grada

-decumanus-od P.Caesarea-P.Graeca

-cardo-od P.Cesarea do vanjskog do vanjskog plašta teatra

-grad dobio istočno i zapadno proširenje koje do 170.g. nije bilo zaštićeno bedemom

URBS VETUS (Salona Quadrata)-forum s kapitolijem, teatar s južnim hramom

-forum nije na sjecištu carda i decumanusa; bliže pristaništu-trgovačko značenje

14

-hram s kapitolija-temelji; mali prostil (sl. kao Pula, Nin, Narona-grade se od 1-4.st.

jer su pogodni za kapitolij gdje još moraju doći tribunali, trijemovi itd.)

-kurija-kraj foruma; mjesto sastajanja gradskog vijeća; 2 pravokutne prostorije s

apsidom

-teatar-smješten tik uz forum (paralele-Timgrad, Cezareja); s J str. nalazio se stariji

hram; 65x58; 3 000 m2; sličan teatru u Orangeu (Arusij, Provansa)

URBS NOVA ORIENTALIS-istočno proširenje grada u koje se ulazi kroz Porta Caesarea;

velike terme, starokršćanski sakralni kompleks, urbane bazilike, gospa od otoka, do D

obale Jadra

-Porta Caesarea (rano 1.st.)-širenjem grada gube fortifikacijsku vrijednost; zadržana

kao neka vrsta trijumfalnog luka; osmerokutne kule s vanjske strane; središnji prolaz

veći; manji sa strane

-Tihe Salonitana-reljef ugrađen u luk Porta Caesarea; žena sa zastavom u ruci i

krunom u obliku gradskih zidina; na zastavi je kratica MIVSF (Martia Iulia Valeria,

Salona Felix)

URBS NOVA OCCIDENTALIS-zapadni dio grada s amfiteatrom (2.st. iz doba Antonina

Pia)-smještaj na periferiji sprečava protok mase kroz grad

-amfiteatar: 125x100m; arena 65x40; 15 500 (17 000) mjesta; S str-iskorištena

padina terena

-Dyggve (prema pulskom): 3 kata-2 s lučnim i 1 s četvrtastim otvorima

-Porta Graeca-vode iz U. Vetus u U. Occidentalis; oblik slova «H»-uzak prolaz za kola i

ljude

-novi prostor nema ortogonalno postavljene prometnice-građevine građene uz

magistralu

-nekropole uz Z, I i JI cestu

-IN HORTO METRODORI-najpoznatija poganska nekropola; Z nekropola

-uz Porta Andetria-mala nekropola vojnika (stele pripadnika VII legije)

15

-namjesnik Dolabella (14-21.g.) za Tiberija-izgradnja cesta; Salona postaje ishodište

Dolabelline mreže cesta prema unutrašnjosti (napuštaju se gradine): 5 cesta vodi od

Porta Caesarea:

1.AD FINES PROVINCIAE (do Servitia-Bosanska Gradiška)

2.AD CASTELLUM DESTIATUM (do Argentarie i Domavie)

3.AD MONS ULCIRUS (do Strmice S od Knina)

4.VIA GABINIANA (do Andetriuma, kasnije do Burnuma; gradi ju 7.legija)

5. AD BATHINUM FLUMEN (dolinom Bosne do Save ili prema istoku do Narone)

-natpis zazidan u splitskom zvoniku svjedoči o izgradnji cesta koju su vršili pripadnici

VII i XI legije za vrijeme Dolabelle (16-17.g.)- 1.spomen ovih legija u Dalmaciji;

-državna radionica crijepova (žig DALMATIA)

-natpis iz Poljica: intervencija rimskih vlasti u razgraničenjima između lokalnih ilirskih

skupina na Mosoru

-prikaz Salone na Trajanovom stupu

SICULI-Bijaći

-naselje u koje je Klaudije doselio svoje veterane u 1.pol.2.st.

-Trogir-sekundarna dedukcija –došao u sklop salonitanske kolonije i izgubio status

autonomnog muncipaliteta

-možda ilirsko naselje vezano uz neku od okolnih gradina

-rustične vile: Majdan (Z Mosor), Sustipan, Miri, Stombrate

-villicus-rob kojem se povjeravala služba nad zemljom i imanjima (u kasnoj antici se

više ne spominju), ali i naziv za upravnike gradskih zgrada te one koji su na

vodovodima nadgledali raspodjelu vode

-radionica majstora Maksimina iz okolice Imotskog

-2 poznata reljefa: Dijanin iz okolice Imotskog (AMS); reljef djevojke Lupe iz Sovića k.

Imotskog

-na reljefima potpis majstora; vj. vlasnik radionice

16

-Salona-srebrna fibula s imenom majstora

-sr.2.st.-najstarije signirano kiparsko djelo u Hrvatskoj

ASPALATHOS/SPALATUM

-G.Novak-aspalathos od grč. imena za biljku sličnu brnistri

-nema dokaza o urbanizaciji prije Dioklecijana (Ad basilicas pictas?) koji u 3.st. ovdje

gradi palaču); 6 km od Salone

-službena carska rezidencija-u Nikomediji

-Dioklecijan dijeli carstvo na 104 provincije i 12 dijeceza: Orijent, Pont, Azija, Trakija,

Mezija, Panonija, Italija, Afrika, Britanija, galija, Hispanija, Viennensis

-dijeceza Panonija: 4 Panonije, Dalmacija, 2 Norika (Ripensis i Mediterranea)

-Panonija: Savia (Sisca), Valeria (Sopinae-Pečuh), Prima (Savaria-Szombathely),

Secunda (Sirmium)

-Dalmacija: Dalmatia (Salonae), Prevalitana (Scodra)

-ne znaju se graditelji; 2 grč imena FILOT i ZOTIKOS

-utvrđeni palatium-novi tip građevine; sliči kastrumu (175 i 181 x 216m)

-kamen s Brača i Segeta kraj Trogira

1979.-Unescov popis svjetske baštine

-via praetoria i via principalis-cardo i decumanus

-4 vrata, 16 kula

-Kibelin (?) i Venerin hram kružnog tlocrta ispred malog Jupiterovog hrama s celom i

trijemom

-mauzolej i vestibul (kružno predvorje kojim se ulazilo u carski stan)

-SI dio-carska straža i posluga; JZ dio-carev stan i sakralni objekti

-ispod rezidencije-spremište i prilaz s mora

-S fasada-najreprezentativnija; ukrašena arkadama; Porta Aurea-glavni ulaz (luka s

nišama u kojima su bile statue vj. Jupitera i tetrarha: Dioklecijan i Maksimijan-

augusti; galerije i Konstancij-cezari)

-I i Z fasada-bez ukrasa; Porta Argentea i Ferrea

17

NARONA

-Teopomp (prenosi Strabon)-trgovci s Hiosa i Tasosa ovdje prodaju keramiku u

5.st.pr.K. (novac Apolonije i Dirahija; kacige grč-ilir.tipa)

-Pseudo-Skilak, Periplus (4.st.)-Neretva plovna do emporija do kojeg mogu doći

trijere (vj. Narona)

-Polibije: 229. ardijeski moreplovci pobjegli u Arbonu (vj. Narona) nakon neuspješnog

opsjedanja Isse

-ilirsko naselje u kojem se naseljavaju Grci radi trgovine

-naselje-emporij vjerojatno nastalo u 5. ili 4.st.pr.K.

-od 5-1.st.-važna uloga Daorsa (jedini među Ilirima kuju novac)-saveznici Rima;

ugrožavaju ih Delmati

-nakon Gencijeva poraza Delmati pokoravaju svoje susjede i nameću im danak pa

Isejci i Daorsi traže pomoć od Rima

-156.g.pr.K. Gaj Marcije Figul je poražen i povlači se na desnu obalu Neretve odakle

kreće dalje u pohod

-iz Narone pokrenuto nekoliko ratova protiv Delmata (Figul, Izaurik, Vatinije,

Sulpicije)

-kasna republika-conventus; administrativni i sudski centar regije

-dopisivanje između Cicerona koji traži roba koji je pobjegao u Naronu i namjesnika

Ilirika-1. Marka Sulpicija, a zatim Publija Vatinija; Vatinije piše da je rob već kod

Ardijejaca (vjerojatno se nalaze u blizini Narone)

-Vatinije piše Ciceronom iz «logora Narona»-vjerojatno u Cezarovo doba još nije

kolonija, nego tek od Augusta (natpis duumvira posvećen Augustu i natpis veterana

posvećen Augustu i Tiberiju nađen kod Ljubuškog)

-poč.1.st.-u Naroni se nalazile 3 kohorte, a vojska je tu ostala i nakon što legije

napuštaju Dalmaciju

-u 2.pol.2.st. tu se uz kohorte nalaze i vojnici I i II legije zbog opasnosti izazvanih

provalama germanskih plemena (Narona i Salona-mostobrani)

-nakon 2.st. Narona stagnira, a Salona se razvija

-zbog provale Gota učvršćuju se stare i grade nove utvrde, a tada se gradi i utvrđeni

kompleks na brežuljku MOGORJELO na desnoj obali Neretve, J od Čapljine

18

-6.st.-biskupsko središte

-1.faza fortifikacija-4.-3.st.pr.K.

-naselje veterana (natpis iz 14.g. posvećen Augustu i Tiberiju)

-forum-impresivni Augusteum; 12 statua bez glave (na položaju Plećaševe štale

nađene carske skulpture)

-rostra i kurija

-hramovi posvećeni Liberu, Eskulapu, Augustu; terme

-grad sličan Kydni u Maloj Aziji

-reljef plesačica s nekog hrama ili mauzoleja 2.st.pr.K. (AMS)

-helenističke stele slične isejskim,a li s latinskim natpisima-veza Isse i Narone

-nema spomenika pisanih grčkim jezikom

-izrada nadgrobnih spomenika u lokalnim radionicama; sarkofazi

-monumentalna ara iz 1.st.

-kult Merkura-Merkurova glava iz 1.st. (Oxford)

-Livijina glava (Oxford)

-torzo imperatora; ženska mramorna glva; Izida od alabastera, reljef Dioskura

-mozaici i dijelovi fresaka

-koštana kutija s prikazom Pigmejaca i ždralova

-kada su sjeverne granice ugrožene, velika imanja pretvorena su u neku vrstu

fortifikacija, npr. Mogorjelo

IADER

-colonium civium romanorum (August, oko 48.pr.K.); možda prije toga muncipij (oko

59.pr.K.)

-na poluotoku-urbs quadrata

-natpis na kojem stoji da je zidove i kule dao sagraditi August

-forum s 3 strane okružen portikom koji je sagrađen krajem 1.st.

-na 4.str.-kapitolij s hramom posvećenim kapitolijskoj trijadi (August)

19

-oko hrama-trijem s dva niza stupova

-danas dijelovi hrama i foruma uzidani u crkvu sv. Donata

-dvije bazilike: starija iz doba ranog carstva (na mjestu sv. Stošije); mlađa iz 3.st. na

suprotnoj str. foruma

-najbolje sačuvane i najbogatije terme uz Issu, Nezakcij i Salonu

-amfiteatar najvjerojatnije izvan gradskih vrata (pod venecijanskim bastionom)

AENONA (NIN)

-Plinije St., Klaudije Ptolomej, Konstantin Porfirogenet, možda Pseudo-Skilak u

Periplusu (moguće da je liburnski Nin bio poznat grč. svijetu)

Liburnsko područje

-sudbeno područje-conventus iuridicus (Scardona)

-općinsko teritorijalna zajednica s autonomijom i autohtonim institucijama-civitas

peregrinorum (Aenona)

-Nin postaje muncipij-MUNCIPIUM IULIUM (za Tiberija; Scradona i Tarsatica za

Flavijevaca; Burnum za Hadrijana)

-stanovništvo upisano u TRIBUS SERGIA (kao i drugi liburnski gradovi: Iader, Arba,

Senia, Corinium, Scradona)

-vj. oko 10 000 st.

-kuće tipa domus

-Plinije: Aenona-oppidum (znači opasana bedemima)

-nađena J gradska vrata i most gdje je počinjala cesta za Zadar

-akvedukt dug 4 km

-hram na forumu s 3 celle (prvotno građen po uzoru na Kapitolinski)-funkcija

AUGUSTEUMA (statue imperatora)-najveći u Hrvatskoj (45x21,5m)

-statue imperatora od kararskog mramora-serija iz italske radionice (stražnja strana

nedorađena-stajali u nišama):

20

August kao Divus (sl. Augustu s Prima Porta); Tiberije kao auger (sl. Augustu iz

Herkulanuma); divus bez glave-možda Julije Cezar; u togi bez glave-Druz ili Germanik

(nije Neron-nad njim izrečena demnatio memoriae)

-izgleda da su zajedno maknute i pohranjene-možda za Teodozija koji je odredio da

se pažljivo postupa sa starim poganskim spomenicima

-kult liburnske božice Anziotike (ženski princip prirodnog procesa plodnosti i

reprodukcije, izvor životne snage)-statua Anziotike i Prijapa

-votivna ara posvećena božanstvu SAZABIUS IICUS

-kult Silvana (srodan Delmaskom Silvanu)

Delmatski limes:

Burnum-Promona-Kadina glavica-Andetrium-Tilurium-Bigeste

-datacija: 1)nakon Oktavijanovog rata 35-33.g.pr.K.; 2)nakon Batonovog ustanka 9.g.

BURNUM

-utvrda na granici Liburna i Delmata u S Dalmaciji-na lijevoj obali Titiusa (Krka)

-Plinije-castellum

-poč.1.st.-castrum

-1.vojni logor vjerojatno građen od zemlje

-33.g.pr.K.-za Oktavijanove pohode na Japode i Delmate

-2 faze gradnje: August/Tiberije (tegule s pečatom Pansiana); Klaudije

-do 9.g.-legija XX VALERIA VICTRIX

-9.-69.-legija XI (od 42.g. CLAUDIA PIA FIDELIS-odlazi u Italiju)

-69.-86.- legija IV FLAVIA FELIX (odlazi u Singidunum)

-42.g.-Stribonijan, namjesnik u Dalmaciji, otkazao poslušnost Klaudiju i pokušao

izvesti prevrat, ali su VII i XI legija ostale vjerne caru-dobile su počasni naziv CLAUDIA

PIA FIDELIS

-na mjestu Ivoševaca je civilno naselje

21

-kasnije postaje muncipij-možda za Domicijana

-118.g.-MUNCIPIUM AELIUM (Hadrijan je posjetio za jednog od svojih putovanja-

pronađen sestercij iz njegove serije «putnog novca»)

-nalazi pokretnog materijala ukazuju na kontinuitet od republike do 4.st.

TILURIUM (GARDUN k. TRILJA)

-na mjestu laganog prijelaza preko Cetine (Hippus) u Sinjsko polje

-delmatska utvrda na brdu; ilirsko porijeklo imena; ostaci ilirskih zidina (Prizida)

-Plinije-castellum Tilurium

-miljokaz s imenom grada

-površina logora 20ha

-Zaninović: 1. dolazi legio IX HISPANA

-VII legija dolazi najkasnije 6.g., a odlazi najkasnije 61.g.

-tropej s prikazom zarobljenih Ilira (opanci i vunene kape)

-između 45. i 61.g. VII legija napušta Gardun; zamjenjuje ju VIII kohorta

VOLUNTARIUM (do 3.st.)

-most preko Hippusa (Cetina)-Itinerarium Antonini: PONS TILURI

-zadržao prometni i vojni karakter; nikada nije postao civilno središte

BIGESTE

-dolina rijeke Trebižat

-gradi se u vrijeme borbe s Delmatima 53-39.g.pr.K. (tegule s pečatom Pansiana i

novac)

-za Oktavijana (35-33.pr.K.) podignut 1. zidani kastel

-1.st.-COHORS III ALPINORUM

-2.st.-COHORS I BEGANUM

-u 2.st. nestaju vojni tragovi; nastavlja se civilni život

NINIA

-Strabon-spominje ju uz Oktavijanova osvajanja 35.-33.g.pr.K.; možda važno ilirsko

središte koje je osvojio za opsjedanja Promone

22

-najvjerojatnije na prostoru kninske tvrđave Sv. Spas; potpuno uništena

PROMONA

-utvrda Oršinica sjeverno od sela Tepljuh (Zaninović); gradina Klanac na gori Promini

(Bulić)-5 natpisa koji potvrđuju lokaciju rim. naselja

-granica Liburna i Delmata u 1.st.pr.K.-Krka (Titius)

-Apijan-Delmati zauzeli brežuljke oko Promone i samu Promonu (kada se pod Verzom

suprotstavljaju Oktavijanu)

-Oktavijan ju je osvojio, a Delmati su konačno poraženi kod Setovije

-kasnije obnovljena i u noj borave kohorte

-postaje važno mjesto na cesti Salona-Burnum;

RIDER

-muncipij od 1.st.

-najviše ilirskih epigrafskih spomenika

-ima princepsa (neobično)

MAGNUM (m. MAGNUM)

-Balina Glavica k. Drniša

-smještena auxillia

SISCIA (SISAK)

-11.g.pr.K.-provincija Ilirik

-Siscija-Rimljani je nekoliko puta opsjedali

-antički pisci: Segestika na desnoj (položaj Pogorelec), a Siscija na lijevoj obali Kupe

-129.g.pr.K.-Gaj Sempronije Tuditan proslavio trijumf nad Japodima (natpis iz Devina-

prisilio Tauriske, Karne i Liburne da napuste brda; Plinije St.-pokorio Histre)

-s japodima, tauriscima i karnima Rim sklapao kratkotrajne saveze FOEDERA-trgovina

-Apijan: 118.pr.K. Kota i Metel ratuju protiv Japoda-spominje Segestiku

-83.g.pr K.-Sisciju osvaja Lucije Scipion oziagen

-52.pr.K.-Japodi opljačkali rimsko naselje u Tergesti; napadaju Akvileju

-48.pr.K.-iz Italije dolazi Auolo Gabinije; poražen od Japoda i od Delmata 48-47.g. kod

Sinodija.

23

-35.pr.K. u Ilirik stiže Oktavijan-najvjerojatnije iz Senie kreće na Segestiku (Apija i

Dion Kasije) i zauzima Monetium, Avendo, Anpium, terponos, Metulum (gl. grad

Japoda koji tada prvi put dolaze pod rimsku vlast)

-opsada Segestike trajala 30 dana (korištene lađe građene na Savi)

-Oktavijan je osvaja 35.g.pr.K.

-Siscia postaje glavni vojni garnizon i logor

-6-9.g.-BATONOV USTANAK-Tiberije u Sisciji smjestio vojsku (10 legija, 70 kohorti, 10

ala,10 000 veterana)

-ustanak zbog novačenja za rat protiv markomanskog kralja Maroboda (Dion Kasije,

Paterkul)

-breučki baton kreće na Sirmium, a dezijatski osvaja Salonu

-7.g.-tiberije dobio pojačanje i pobjeđuje na području kasnijih Cibala

-8.g-Iliri slabe; rat se prenosi J od Save; Panonci se predaju na rijeci Bathinusu

-8.g.-završna bitka u Volcejskim močvarama (Hiulca palus) S od vinkovaca-izdaja

breučkog Batona

-zadnji se predali Destijati i Pirusti-dezijatski Baton odveden u zarobljeništvo u

Ravennu

-zadnja trećina 1.st.-status kolonije

-71.g.-COLONIA FLAVIA SISCIA (Vespazijan)

-procvat za Hadrijana

-194.- COLONIA SISCIA SEPTIMIA AUGUSTA (Septimije Sever)

-kovnica novca (Galijen)

-centar PROVINCIJE SAVIJE s kovnicom i riznicom (Dioklecijan)

-rimski vojni logor, važna riječna luka i prometno čvorište

-kada postaje kolonija naseljavaju je veterani

-važan geostrateški položaj koji raste kako jača potreba za željezom

-3 prijelaza preko Save nizvodno od Zagreba: Šćitarjevo, Sisak, Slavonski Brod

-Tabula Peuntingeriana i Itinerarium Antonini: ceste na kojima se nalazi Siscija

-magistralna cesta: Akvileja-Emona-Siscija-Sirmij

-najkraća veza Siscije s morem-preko Topuskog i Gline (uspostavljena u doba

Dolabelle, a možda i ranije)

24

-3 faze urbanističkog razvoja

-teatar, amfiteatar, slavoluci, portici, bazilika, tržnica, kupalište, 3 nekropole

-hram carskog kulta; pretpostavlja se i Cererin hram te hram vezan uz Izidin kult

-mitrej; Vidasus i Thani (Silva i Dijana/Liber i Libera)

-vojničke diplome-Sisak, Vinkovci, Vukovar

-388.-sukob Teodozija i uzurpatora Maksimina kod Siscije

-za Vespazijana III. naseljavaju je Huni, a zatim Ostrogoti

CIBALAE

-prvotno keltski oppidum (prodiru u 4.st., a nakon poraza kod Delfa 279.g.pr.K.

zauzimaju ove prostore)

-228.pr.K.-Gnej Fluvije Centimal proslavio 1. trijumf nad Ilirima nakon što je pokorio

ardijejsku državu

-59.pr.K.-Ilirik ulazi u prokonzularno područje Julija Cezara

-52.pr.K.-pobuna Delmata i Japoda (Cezar tada ratuje s Vercingetorixom)

-27.pr.K.-Ilirik predan na upravljanje senatu kao mirna provincija

-12.pr.K.-Tiberije pobjeđuje Breuke i Amantine

-6-9.g.-Batonov ustanak

-12.g.- nakon Batonovog ustanka Tiberije slavi TRIUMF EX PANNONIIS ET DALMATEIS

(gemma Augustea)

-15.g. Tiberije osvaja Slavoniju i Srijem

-CAVTATSKI NATPIS-posvećen Dolabelli: spominje se podjela Ilirika na Panoniju i

Dalmaciju 10.g.

-Trajan 105-107.g.-Pannonia Superior i Inferior

-Dioklecijan 297.g.-Prima, Secunda, Valeria, Savia

-Konstantin 325.g.

-rimsko naselje prvotno obrambenog karaktera (lokalitet Tržnica); funkcionira kao

obrambena utvrda

25

-Panonija postaje istočna pogranična provincija pa se gradi sustav limesa (Cibale

između Cornacuma i Murse)

-na lijevoj obali Bosuta opasan zemljanim nasipom ispred kojeg je bio jarak

-1. i 2. st.-pojačan zbog rata s Dačanima

-nekropole sa sve 4 str. bedema

-stanovnici dijelom veterani

-sjecište putova prema Sisku i Saloni, Mursi i Aquinquumu, Sirmiumu i Carigradu

-MUNCIPIUM AELIUM CIBALAE (Hadrijan)

-prosperitet za Septimija Severa (193-211.)

-keramičarsko središte-potreba za opekom

-ostaci termi foruma

-mramorne statue Neptuna i Herkula-3.st.

-Karakala-status kolonije

-rodno mjesto Valentijana i Valensa

-314.g. Konstantin II i Licinije bore se kod Cibala

-nakon bitke kod Hadrijanapolisa, Vizigoti opljačkali i opustošili Cibale i Mursu 378.-

379.; (Justinijanova darovnica-536.)

-Gepidi naseljeni do 6. st. (provale Avare i Slavena)

MURSA

-u doba Batonovog ustanka u blizini Murse gradi se vojni logor

-najveći kastrum na našim prostorima

-107. Trajan dijeli Panoniju na Superior i Inferior (prvi namjesnik P. Inferior-Hadrijan)

-133. COLONIA AELIA MURSA (Hadrijan)

grad opasivali bedemi s 3 str., na S Drava

-grad s pravilnim rasterom ulica, forumom, hramovima, amfiteatrom, termama

-otkriveni temelji ant. mosta preko Drave (prema S za Daciju)

-statue i oltari: Jupiter, Herkul, Merkur, Izida i Oziris, Mitra i Kibela

-351.g.-Konstantin II i Magencije bore se kod Murse

-bazilika mučenika

26

ZAGREB

-33.pr.K.-Oktavijan osvaja keltsku Segestiku i Rimljani tu osnivaju SISCIJU

-Trajan dijeli Panoniju na Superior i Inferior

-Dioklecijan: Prima, Secunda, Valeria, Savia (Siscia)

-166.g.-markomani probijaju limes i ulaze u Panoniju

-prometni položaj: Poetovio-Siscia; Emona-Siscia

-Sava plovna za manja plovila-tri prijelaza: Trnje, Stenjevec, Podsused

-Ivanja Reka (blizu Šćitarjeva)-možda most

-STENJEVEC-drugo veće naselje poslije Šćitarjeva u zagrebačkoj okolici (od 1.st.) s

velikom nekropolom

-villae rusticae: Gornji Stenjevec, Gračani, Remete, Gornji Čehi, Mala Mlaka,

Glavnica, Maravče

-KUZELIN-kasnoantičko utvrđeno naselje SI od Zagreba (takva naselja gradila su se u

4.st. zbog prodora barbara); refugium za stanovnike okolnih villa rustica

-nekropole: Držićeva, Savska-Vukovarska, Donji Ćehi, Odra, Donja Lomnica, Velika

Gorica

-1-2.st.-spaljivanje i pokopavanje u urnama

-2-3.st.-skeletno pokopavanje; manje grobova (opadanje intenziteta života)

-nekoliko žrtvenika pronađeno u hramovima

ANDAUTONIJA

Ubikacija:

-Itinerarium Antonini (kraj 3.st.): A. na cesti Poetovio-Siscia

-Ptolomej (90-168.)-A. na cesti Neviodonum (Drnovo k. Krškog)-Bononia (Bonoštar)

-Miljokaz cara Maksimina (235-238.) u Jelkovcu k. Sesveta-označava udaljenost od 30

rim. milja Jelkovca od Siscije (Andautonija prema I.A. udaljena 27 milja od Siscije i 3

milje od Jelkovca)

-Plinije St. (23-79.)-pleme Varcijana naseljavalo ove prostore

-administrativno pripada provinciji: Panoniji; Panoniji Superior, Savii (centar-Siscija)

-municipij za Flavijevaca

27

-grad porušen u doba seobe naroda (4.-5.st.)

-lokalitet-Gradišće k. Šćitarjeva (nekropole na J i I; S-popločeni sabirni kanal)

-stambeno središte-ulice iz 1. i 2. st.; javni objekt iz 2. st. s freskama i štukaturom

-bedemi iz 4. st. (datirani novcem cara Konstancija II-323-361.)

-izgradnja i pregradnja kupališta

-kamen za gradnju iz kamenoloma na Medvednici

-KUTELO (2-4.st.)-2 kamena sarkofaga; skeletni ukopi; 3 ranocarska paljevinska groba

-reljef božice Nemeze s mačem, štitom, bičem, trozubom, palminom grančicom i

zapaljenom bakljom-spominje se MUNCIPII ANDAUTONIENSIUM

-žrtvenik bogu Savusu

AQUAE IASSAE

-svetište Nimfama podignuto od str. Ptujske općine iz vremena Marka Aurelija i

Lucija Vera

-administrativno pripada poetovijanskoj općini (Respublica Poetoviensis)

-za Trajana postaje kolonija

-Panonija Superior

-natpis o obnovi od strane Konstantina Velikog

-termalni i mineralni izvori na brežuljku-posljedica tektonskih poremećaja vulkanskog

porijekla

-najjače vrelo-na gornjoj terasi: Toplice; oko brežuljka-stambeno naselje (kuće bliže

kupalištu bogatije su opremljene od onih na nižim terasama)

-nakon uništenja voda se prelijevala po ruševinama-naslage sedre očuvale

arhitekturu

graditeljske faze: ranocarska, elijevsko-antonijanska, konstantinovska;

postkonstantinovska adaptacija dijela kupališta i foruma

RANOCARSKA FAZA

-orijentacija I-Z

-kupališni prostori nisu grijani; jednostavno opremljene prostorije

-hram pravokutnog tlocrta nekoliko puta pregrađivan

28

-rano 1.st.-s obje strane hrama izgrađena 2 manja pravokutna hrama (međusobno

odvojeni)

HADRIJAN I ANTONIN PIO

-orijentacija S-J

-izgradnja novog kupališta u kojeg se uklapa kupališna bazilika

-bliže glavnom izvoru termalne vode

-polukružno svođene prostorije, zidne slikarije

-hipokaust

-posljednja desetljeća 1.st.-hramovi povišeni sa zajedničkom prednjom fasadom,

posvećeni kapitolinskoj trijadi (postament za Junonin kip-2.pol.1.st., i kip Minerve s

postamentom-2.st)

-podignut NIMFEJ na mjestu starog bunara gotovo u središtu foruma; edikula

-2.st.-forum dobiva I i Z trijem s monumentalnim stubištem (kasnije produženi do

linije kupališta, forum popločen)

KONSTANTIN

-1.desetljeća 4.st

-oblik prethodne faze zadržan

-izmijenjeni odnosi i funkcije pojedinih prostora i prostorija

-novo kupalište podijeljeno u više manjih prostorija asimetrično raspoređenih

-težište na društvenom faktoru (uveo tjedne sajmove)

-izgrađen J i S trijem (S trijem postaje prednja fasada čitavog kupališta)

-Z dio trijema-prostorija za carski kult

POSTKONSTANTINOVA FAZA

-više nije lječilišno-kupališni kompleks; bazilika pretvorena u sakralni objekt

-tragovi ranokršćanske slikarije (bazilika-stropne slikarije: svetac s aureolom)

-kult: Silvan, Dijana, Nimfe, Liber, Fortuna, Sol

-MINERVA MEDIGA-obrada odjeće i građa tijela: noričko-panonski tip žene

29

AD FINES (QUADRATUM?)

-granica provincija P. i D. na obroncima Zrinske i Petrove gore -prometno čvorište na

granici Dalmacije i Panonije

-spominje se u Itinerarium Antonini

-miljokaz s oznakom udaljenost od Akvileje (samo na važnim komunikacijama)

-miljokaz s oznakom udaljenosti od Siscije (23 milje)

-Glina, Topusko, Buševac k. Velike Gorice, Laktaši na obroncima Kozare

(administrativna granica između P. i D.);

-Durman: Ad Fines-Mali Gradac; Quadratum-Topusko

Topusko

-na prometnom putu i graničnom prostoru između P. i D.

-ostaci arhitekture (hipokaust, oslikani zidovi)-ništa se ne zna o ant. gradu ili

kupalištu -termalna vrela-lječilište legionara i veterana )natpisi)

-žrtvene are s posvetama ilirskim božanstvima VIDASU I THANI (Silvan i Dijana; inače

delmatsko božanstvo plodnosti šuma i pastira)

ISTRA

-plemena u Istri i tršćanskom kraju: Felusi, Subokrini, Katali, Pikventini, Menonkaleni,

Rundici-formiraju ardijejski plemenski savez pod vodstvom kralja Epulona

-221. rimska vojska kreće na Istru

-2.st.pr.K.-pohodi Vulzona, Bruta, Pulhera

-177.pr.K.-zauzeta i porušena naselja: Mutila, Faverija i Nezakcij

-Istra podređena rimskom namjesniku Cisalpinske Galije

-između 59.i 52.-formiranje kolonije Tergesta, Pola i Parentium

-16.pr.K.-Norici i Panonci pustoše dio istre

-August svom zetu Agripi povjerio premjer teritorija države-rimska karta svijeta

izložena u polijinom hramu na Marsovom polju (Plinije)

-X. italska regija-VENETIA ET HISTRIA

30

POLA

-toponim autohtonog porijekla koji označava izvor vode

-Kalimah i Likofron (3.st): Polai povezuju s mitom o Jazonu i Medeji koji bježe pred

Kolhiđanima; Kolhiđani nakon neuspjele potjere osnivaju naseobinu pod imenom

GRAD IZGNANIH

-178.-177.pr.K.-pokoravanje Histra

-129.pr.K.-pobuna protiv rimske vlasti (Rim ratuje s Japodima i Liburnima)

-16.g.pr.K.-u Istru prodiru neka norička i panonska plemena

-od sr.1.st.pr.K.-sustavna kolonizacija-smještaj kolonista na centurirane površine

(centurija=710x710m)

-oko 43.g.pr.K.-COLONIA POLA PIETAS IULIA (Cezar ili August)

-2-3.st.-COLONIA IULIA POLA POLENTIA HERCULANEA

-2 gradske jezgre (PARS SUPERIOR i PARS INFERIOR)

-nepravilni radijalno-kružni plan grada zbog prilagođavanja terenu (karakteristika

autohtone histarske kulture)

Herkulova vrata (visoka 4m, široka 3,5m)

-jedan od najstarijih sačuvanih ant. spomenika-1.st.pr.K

-na luku Herkulov portret i toljaga

Porta Gemina

-1. ili 2.st.-2 široka lučna otvora s atikom, utori za klizanja, rešetke, propugnakul

Zlatna vrata/Slavoluk Sergijevaca

-kraj 1.st.pr.K. ili poč.1.st.

-masivni pilastri s po dva korintska stupa; kasetirani svod ponegdje s rozetama

-trodijelni arhitrav i friz, trodijelni atik s podnožjima za statue trojice Sergijevaca

-natpisi na podnožjima: Salvija Postumna dala izgraditi u čast rođaka

1.faza foruma-samo temelji nekih građevina

2.faza foruma-1.st.:

31

-trijemovi s 3 strane

-Hram Rome i Augusta (17x8x12): pronaos i cella; 4 stupa na pročelju, trodijelni

arhitrav i friz

-vj. Dijanin hram-identičan Augustovom

-središnji hram-hram kapitoniske trijade

-građevina s 5 brodova i apsidom iza kapitolija-smatra se termama, a oblikom sliči

bazilici (položajem ne odgovara ni jednom ni drugom); ranija od hramova

2 teatra:

-veći izvan grada s gledalištem na zidanim temeljima (1.st.)

-manji u gradu na padini brežuljka (prva desetljeća 1.st.)

AMFITEATAR

-1.st.-sagradio ga Vespazijan na nagovor prijateljice iz Pule

-starija faza julijevsko-klaudijevska (vj. stariji dijelom od drveta); mlađa flavijeska

-6.po veličini (Koloseum, Kapua, Verona, Arles, Katanija)

-132x105; visok 35m (3 kata; 4 s vanjske, morske str.); 23 000 gledatelja

-72 arkadna luka (2 kata s lukovima, 3 s pravokutnim prozorima); 4 tornja s

rezervoarima za vodu na vrhu

-Istra-3 agera koja pripadaju trima rimskim kolonijama (Pula, Poreč Trst)

-Pulski ager-J dio Istre: Vižula k. Medulina (luksuzni ljetnikovac od 1-6.st.; tu živio

Krisp, sin Konstantina velikog, do smrti 326.-otac ga dao ubiti); Šijana (stambene i

gospodarske zgrade); Valbandon (2 objekta na dva zasebna imanja); uvala Verige na

Velom Brijunu (sakralni dio s 3 hrama, vila na terasama, gospodarski dio, terme);

uvala Dobrika na Velom Brijunu (gospodarska zgrada s peristilom); Kolci na Velom

Brijunu (gospodarski objekt za preradu maslina); Barbariga (ljetna i zimska

rezidencija; slikarije 3.pompejanskog stila; pogon za preradu maslina; 1-6.st.)

-većina st. (kao i Parentium) živi na ruralnom, izvangradskom području

PARENTIUM

-2.st.pr. K.-vojni logor

32

-razvija se u oppidum civium romanorum

-kraj 1.st.pr.K.-status muncipija

-COLONIA IULIA PARENTIUM (Tiberije)

-grad na poluotoku s ortogonalnim rasporedom ulica

-forum s kapitolijem na Z kraju decumanusa (položaj Marafor)

-hram s naosom i pronaosom na sredini foruma; pristup stubištem

-manji hram bliže poluotoku

-Marsov (veliki) i Neptunov hram na Z str. foruma-1.st.

-EUFRAZIJEVA BAZILIKA-gradnja započela u 3.st. (3 apside-jedan od najranijih

primjeraka)

-MAUROV ORATORIJ-kraj 3.st.-crkva na mjestu rimske kuće kraj gradskih vrata

-kraj 3. i poč. 4.st.-biskupsko središte

-ager Parentiuma-veći dio SZ Istre

-Labinci (antička vila, votivni natpis posvećen Liberu, 2.st.); Červar Porat (antička

gospodarska zgrada (1-6.st.)

-u doba kasne antike na zaštićenim pozicijama nastaju kasteli-uz more: Sipar, vrsar,

Novigrad, Brijuni, Rovinj; u unutrašnjosti: Dvigrad, Pićan, Stari Gočan, Bale Sutlovreč

-u 2. i 3.st. na S Istre osnivaju se Aemonia/Neapolis (Novigrad), Humagum (Umag),

Sipparis (Sipar), Silbio (Savudrija)-pripadaju Tergesti

ARBA

-grad na južnoj str. otoka

-jedino veće urbano naselje; ostalo su villae rusticae

-spominje se kod Plinija St.

-ime liburnskog podrijetla (taman, mračan)

-ulomak natpisa-car August daruje gradu zidine i kule; vjerojatno dao i status

muncipija

amfora s natpisom FELIX ARBA-epitet kojim se naglašava uspješnost nekog grada,

provincije, cara

33

-posveta Jupiteru, baze kipova carske obitelji s natpisom, reljefi, 2 glave kipova

MELITA

-nema spomenika koji dokazuju grčku prisutnost, ali se spominje u zemljopisima iz

4.st.pr.K.

-navodno se ovdje sklonio grč vojskovođa Agesilaj sa sinom Opijanom (napisao spjev

o ribarstvu u 2.st.)

-spominje ga Apijan

-35.g.pr.K. Oktavijan pokorio Ilire na otoku i tu se naselili rimski kolonisti

-uvala Polače-u 5.st. izgrašen rezidencijalni i ladanjski objekt na kat-sagradio ga

Pierius kojem je Odoakar darovao cijeli otok 488.g.

-ostaci drugih zgrada iz antike; luka

-natpis o proširenju Liberovog hrama trijemom-vj. 3.st.

-štovanje Libera rašireno na istočnoj jadranskoj obali, posebno na otocima zbog

uzgoja vinove loze i maslina

-mala crkvica u sklopu dvorca namijenjena arijanskom kultu

APSIRTIDI (OTOCI KVARNERSKOG ZALJEVA)

-Apsirtidi-otoci Cres, Lošinj i vj. Krk

-po gradu Apsorusu koji je ime dobio po Apsirtu, sinu kolhidonskog kralja Ajeta i

Medejinog brata; ovdje ga je Jazon dočekao i rasjeckao u komade koje je bacio u

more

Apolonije Rođanin, Argonautika: Cres i Lošinj-Artemidini otoci

-kasnije se javljaju imena CURICUM ili CURCITA za otok i grad Krk te CREXI ili KREPSA

za Cres

-Liburni su bili rimski saveznici pa su gradovi rano postali muncipiji

-neki dijelovi otoka ili čitavi otoci bili su u vlasništvu senatorskih obitelji: npr. Calpurni

na Pagu

Apsorus (Osor)

-predrimsko naselje izuzetnog pomorsko-strateškog značaja

-plovni kanal (Cavada, Cavanella)-prokopan još u doba Liburna

-stanovnici upisani u TRIBUS CLAUDIA-municipalni status

34

-administrativno središte cresko-lošinjskog prostora

-ostaci zidina i ulaza; rimski forum i možda kapitolij; kameni vezovi u antičkom

pristaništu, cisterne, kloake

-carski portreti, fragmenti statue cara i Medeje

-dio ravennske flote bio je poč. 1.st. stacioniran na Osoru

-gospodarstva su se nalazila na Susku

35