ATENA I SPARTA: usporedna povijest GRCI I KELTI na hrvatskom

povijesnom prostoru

Karta antičke Grčke

Arhajsko doba u Grčkoj – Atena

• Atika – oko 1000. g. pr. Kr. – preživjela mikenska tradicija – atenska akropola postaje središte novog polisa

• sinekizam – okupljanje stanovništva u podnožju akropole

• uklanjanje monarhije – arhonti: trojica s vlašću od jedne godine – areopag: aristokratska skupština

• od 683. g. pr. Kr. – popis arhonata• Kilonov pokušaj uvoñenja tiranije – 632. g.

pr. Kr.• Drakonovi zakoni – 621. g. pr. Kr. –

popisivanje zakona – dotada običajno pravo – put ka jednakosti grañana – uvoñenje strogih kazni

• kraj 7. st. pr. Kr. – sve veće napetosti u društvu – eupatridi drže vlast na temelju plemenitog porijekla

• sitni seljaci – šestinaši (daju 1/6 prihoda) veleposjednicima – sve teža ekonomska ovisnost – dužničko ropstvo čitavih obitelji – teška situacija u društvu

• arhont s izvanrednim ovlastima – Solon594/593. g. pr. Kr. – ukida dužničko ropstvo – izravnava sve dugove (sisahtija)

Solon

Atenski areopag

Arhajsko doba u Grčkoj – Atena• uvodi gornju granicu veleposjeda – početak

kovanja novca (srebro iz Lauriona) – novi propisi o mjerama, utezima – promicanje obrta – uspon Atene kao trgovačkog središta –konkurencija Korintu

• Solon – uspostava timokracije – podjela grañana na 4 imovna razreda – prihod u mjerama žita

– 1. razred: 500 mjera– 2. razred: 300 mjera– 3. razred: 150 – 200 mjera– 4. razred: bez prihoda

• učešće u vlasti prema imovnom cenzusu – svi glasaju u narodnoj skupštini – vijeće 400 (bule): samo prva tri razreda – 2. i 3. razred: niže službe, 1. razred: 9 arhonata

• areopag: vrhovna nadzorna vlast – sud za krvne delikte

• nakon Solona – stranačke borbe –nezadovoljstvo zemljoposjednika, siromašnih seljaka i obrtnika

• Pizistrat – tiranida: 546. – 527. g. pr. Kr. –oslonjen na siromašnije slojeve – indirektno ojačao Solonov poredak – gospodarski i kulturni uspon Atene – keramika proizvodnja, trgovina, vodovod u Ateni, Panataneje

Atenski novac

Atenska crnofiguralna keramika

Arhajsko doba u Grčkoj – Atena

• sinovi Hiparh i Hipija – nasljednici vlasti –Hiparh ubijen 514. g. pr. Kr.: Harmodije i Aristogiton – Hipija svrgnut 510. g. pr. Kr. –uz pomoć Spartanaca

• daljnje borbe za vlast – Isagora: zalaže se za oligarhiju – potpora Sparte: kralj Kleomen

• Klisten pobjeñuje Isagoru i Kleomena 510. g. – zbog ugroženosti simbolično se pokorava Perzijancima

• Klisten – 508/507. g. pr. Kr. – dokida staru plemensku podjelu – novi ustroj: 10 teritorijalnih fila – daju predstavnike u vijeće 500 (bule) – svaka fila daje po jednu falangu i konjanički odred

• postavljeni temelji stvarne ravnopravnosti grañana i osnove demokracije – u narodnoj skupštini svaki grañanin može davati prijedloge i glasati o drugim prijedlozima

• uvoñenje ostrakizma – nominiranje potencijalnih tirana – osoba s najviše glasova je preventivno prognana na 10 godina

• daljnji gospodarski i kulturni uspon – Atena postaje središte grčkog svijeta – 506. g. atenska pobjeda na Halkidom

Ostrakiza – keramički ulomci s imenima potencijalnih tirana

Tiranoubojice: Harmodije i Aristogiton

Arhajsko doba u Grčkoj – Sparta• doseljenje Dorana – potiskivanje starog

stanovništva – podjela društva na slobodne grañane (spartijati), slobodne seljake (perijeci) i helote (državni robovi)

• vojno ustrojeno društvo – stalna ratna sprema – žestoka vojna obuka

• Sparta – nastala od 4 sela – oko 900. g. pr. Kr. – osvojenje preddorske utvrde Amiklaje oko 760. g. pr. Kr. – početak širenja teritorija polisa

• mitski kralj Likurg: ustav – dva kralja na čelu države

• 8. i 7. st. pr. Kr. – mesenijski ratovi –širenje teritorija nad južnim Peloponezom

• pobuna vojnika nakon ratova – traže veća prava – dva kralja ostaju vojni zapovjednici u ratu – u vrijeme mira vlada pet efora i geruzija (vijeće staraca) –slobodni Spartanci: jednaki (homoioi) činenarodnu skupštinu koja potvrñuje ili odbija zaključke

• uspon Sparte – vojno najmoćniji grčki polis – sredinom 6. st. pr. Kr. s Tegejomsklapaju savez – pridružuju se Mantineja, Orhomen, Korint, Megara i Egina –Peloponeski savez – traje jedno stoljeće Spartanski teritorij

Mitski spartanski kralj i zakonodavac Likurg

Delsko-atički pomorski savez• nakon ratova s Perzijancima – Atena i

Sparta izlaze kao glavne grčke sile• 478. g. pr. Kr.– Temistoklo gradi

zidine oko Atene – 6 km duljine-planira povezati i Pirej – Sparta i Egina protiv izgradnje

• Sparta se povlači iz daljnjeg ratovanja sa Perzijancima – Atena preuzima vodstvo – 478/477. g.: Delsko-atički pomorski savez

• Del – sjedište zajedničkog savjeta i centralna blagajna

• blagajnom upravlja 10 atenskih činovnika: kolegij helenotamija

• u savez je uključena većina obalnih i otočnih egejskih gradova – Atena vodi glavnu ulogu i kontrolira situaciju

• jačanje saveza u 70-im i 60-im godinama 5. st. – Atena postaje najjača sila na Egeju – pomorski aspekt

• Sparta – predvodi Peloponeski savez – vodeća kopnena sila grčkog svijeta

• Temistoklo – predviña sukob Atene i Sparte oko prevlasti

Temistoklo

Delsko-atički pomorski savez• 471. g. – Temistoklo: sukob sa Sparti

prijateljski naklonjenim aristokratom Kimonom (Miltijadov sin) – prognan ostrakizmom u Arg

• Temistoklo iz Arga bježi pred Spartancima u Perziju – postaje perzijski upravitelj u Magneziji do smrti 450. g.

• Kimon preuzima vodstvo u Ateni u slijedećih deset godina

• Pauzanije – perzijski kralj – pobjednik kod Plateje – vlada kao samostalan vladar u Bizanciju od 477. g. –opozvan od efora – 476. g. protjeran od strane Delsko-atičkog saveza

• efori ga pozivaju u Spartu – sude mu za izdaju s Perzijancima – 469. g. osloboñen – ponovno optužen od efora za suradnju s helotima – umire zazidan u Ateninom hramu u Sparti 468. g.

• u Ateni: sve jače tendencije prema suodlučivanju demosa

• u Sparti: prevlast efora nad kraljevima

Sparta

Korijeni sukoba Atene i Sparte• 466. g. – pobjeda Kimona nad perzijskom

vojskom i mornaricom kod Eurimedonta na jugu Male Azije

• 464. g. – prevrat u Perziji: ubijen Kserkso –Artakserkso I. na vlasti

• Atenjani naseljavaju 10 000 kolonista iz Atike u Trakiji

• zbog tog poteza Tas (Thasos) napušta savez – 465. g. napadnut od Atene i ostatka saveza – Atena beskompromisno štiti svoje interese

• sve veće spartansko nepovjerenje• 464. g. – 3. mesenijski rat – potres u Sparti

– pogibija znatnog broja Spartanaca –ustanak helota i perijeka

• Sparta traži pomoć Atene – strateg Efijaltodbija pomoći – Kimon: ponovno strateg 462. g. – vodi 4000 hoplita u pomoć

• Spartanaci odbijaju pomoć – Atena otkazuje savezništvo iz 481. g.

• 459. g. – predaja mesenskih ustanika –dobivaju pravo da se odsele – prihvaća ih Atena – spartansko nezadovoljstvo

Položaj Tasa

Klasično razdoblje u Atene

• Kimon u Meseniji – ustavne promjene u Ateni – areopag gubi sve instrumente izvršne vlasti

• zadržava funkciju krivičnog suda i nadzor na vjerskim obredima – bule, narodna skupština i porotni sud – sve veće značenje

• Kimon pokušao nakon povratka ukinuti reforme – prognan ostrakzimom 461. g. –iste godine ubijen Efijalt – Periklo na vlasti

• put prema atenskoj demokraciji

• uvodi dnevnice (dijete) za porotnike, vijećnike i činovnike – dostupnost tih službi siromašnima

• odšteta za gubitak vremena zbog posjete kazalištu – odraz porasta općeg blagostanja

• seljaci se i dalje mogu služiti pravima nego atenski obrtnici – zbog udaljenosti mjesta prebivanja

• od 458. – zeugiti mogu biti arhonti – teti i dalje ne Periklo

Klasično razdoblje u Atene

• Periklo nastupa kao voña puka –nepodmitljiv – uživa ugled u puku – prema Tukididu: atenska demokracija – Periklovavladavina – vladavina njegovog autoriteta

• atenska demokracija – ostvarenje potpune ravnopravnosti – izonomija – izravna demokracija

• muškarci stariji od 20 god. – oko 40 000 ljudi uključenih u demokratsko odlučivanje

• narodna skupština – eklezija – zakonske odluke, o ratu i miru, davanje grañanskog prava – svi mogu sudjelovati u radu skupštine

• vijeće 500 (bule) – birano ždrijebom

• pritanija – odbor pedesetorice – vode poslove barem 1/10 godine

• helieja – porotnički sud – najmanje 501 porotnik

• 10 stratega – iz svake file po 1• 9 arhonta – ždrijebom

Atenska agora

Klasično razdoblje u Atene

• Atena postaje gospodarska sila• država kontrolira trgovinu žitom –

spriječene špekulacije

• u južnoj Italiji atenska kolonija u Turiji444. g. – konkurencija korintskojprevlasti

• srebro iz Lauriona – srebrni novac

• izvoz obrtničkih proizvoda – keramika, metal, tekstil

• zarañeni novac se ulaže u velike gradnje

• izgradnja utvrñenja oko Atene, Pireja i Falerona – “Duge zidine” – štite gradsku vezu s lukom – pružaju zaštitu svom stanovništvu u slučaju rata

• nove gradnje na razrušenoj Akropoli –Partenon, Erehtejon, Propileje – vrhunci grčkog graditeljstva

• korištenje sredstava delsko-atičkog saveza – 1/6 prihoda za “bogove”

“Duge zidine”

Erehtejon

Propileje

Atenska Akropola

Partenon

Atenska vanjska politika• Atena od 461. g. – vodi vanjsku

imperijalistička politika

• pobuna u Egiptu protiv perzijske vlasti –knez Inar traži atensku pomoć – Atenjani šalju 200 brodova s Cipra 460. g.

• poraz ustanika i Atenjana 456. g. – 454. g. Periklo prenosi blagajnu Delsko-atičkog saveza u Atenu zbog perzijske opasnosti

• sa Spartom još bez otvorenog sukoba –460. g.: Arg i atenski dobrovoljci poražavaju Spartance

• Megara prelazi na atensku stranu – Korint: ključan položaj izmeñu Atene i Sparte

• Sparta postaje aktivna u središnjoj Grčkoj –457. g. pobjeda nad Atenom kod Tanagre – Atenjani pobjeñuju Beoćane

• Atena osvaja Eginu i spartansko brodogradilište u Giteionu – atensko rasipanje vojnih resursa bez prave inicijative

• 451. g. – Kimonov mir sa Spartom – na 5 godina – neriješen status dviju sila

Atenska vanjska politika

• Kimon pokreće novi pohod na perzijsku državu –umire kod Cipra – atenska pobjeda kod Salamine450. g. – Cipar izgubljen već slijedeće godine

• 448. g. – Kalijin mir – Perzijanci: neće slati brodovlje u Egej, poštivanje autonomije grčkih gradova u Maloj Aziji – Atenjani: neće pomagati ustanke protiv perz. vlasti

• atički savez: sredstvo izražavanje atenske premoći – miješanje u unutrašnju politiku i kažnjavanje buntovnih članova

• novi atenski neuspjesi u središnjoj Grčkoj –osamostalila se Beotija – pobuna u Fokidi, Lokridi, Eubeji i Megari – Sparta pomaže Megari –peloponeske čete upadaju u Atiku

• teška situacija u Ateni – Periklo 446. g. sklapa novi mir sa Spartom – Atena se odriče utjecaja na Peloponez i središnju Grčkoj

• zacementiran dualizam dviju sila – saveznici s obiju strana ne smiju mijenjati položaj

• treća stranu su neutralne države – mogu izabrati stranu

Hoplit

Delsko-atički savez

Peloponeski rat• Atena pomaže Korkiru u sukobu s matičnim

gradom – Korint potiče Potideju na Halkidici da istupi iz atičkog saveza – Periklo zatvara Megari luke saveza

• Sparta objavljuje da su prekršene odredbe mira iz 446. g. – traži raspuštanje atičkog saveza – Atena odbija

• Sparta i Pelop. savez objavljuju rat – cilj: osloboñenje Grka od atenske hegemonije

• tri dijela:– Arhidamov rat (431. – 421. g. pr. Kr.)– sicilska ekspedicija (415. – 413. g. pr. Kr.)

– dekelejski rat (413. – 404. g. pr. Kr.)

• Arhidamov rat – spartanski kralj Arhidamprodire u Atiku – stanovništvo se sklanja iz “Dugih zidina” – zbog jače mornarice atičkog saveza Arhidam se povlači

• mornarica saveza napada peloponeske obale – 430. g.: kuga u Ateni – stradalo 2/3 stanovništva – Periklo gubi pa ponovno dobiva vlast – umire 429. g. od kuge

Peloponeski rat• Perikla nasljeñuje Kleon – novi strateg: Nikija• 421. g. – Nikija i spart. kralj Plistoanakt

sklapaju atičko-spartanski obrambeni savez na 50 godina trajanja – Atena zadržava atički savez – Nikijin mir

• Megara, Korint i Teba traže nastavak rata• u Ateni – Alkibijad (Periklov nećak) traži

nastavak borbe – sklapanje saveza s Argom, Mantinejom i Elidom – tradicionalni peloponeski neprijatelji Sparte

• 418. g. – kod Mantineje – poraz atenskih i argivskih snaga – Sparta ponovno kontrolira Peloponez

• 415. g. – Segesta i Leontini sa Sicilije traže atensku pomoć – Alkibijad, Nikija i Lamah: 134 trijere s 20 000 članova posade i još 6 400 vojnika – Alkibijad opozvan tijekom puta – prelazi na spartansku stranu

• napad na Sirakuzu – opsada – Sirakužanitraže pomoć – spartanski kralj Gilip se iskrcava u Himeri

Položaj antičke Sirakuze

Peloponeski rat

• Atena: pojačanje od 5 000 ljudi pod vodstvom Demostena – propast atenske flote – uništenje vojske na Siciliji – 7000 zarobljenih – Sirakužani ubijaju Nikiju i Demostena

• Sparta uz perz. potporu – po Alkibijadovojuputi – zauzima Dekeleju na Atici 413. g.

• 411. g. u Ateni – oligarsi preuzimaju vlast: “diktatura 400” – 410. g. ponovno demokracija

• Alkibijad ponovno na atenskoj strani –pomorske pobjede kod Sime i Kizika – 411. i 410. g. – novi uspon atenske moći

• 407. g. poraz kod Notija od spartanskog generala Lisandra – Alkibijad gubi službu stratega

• 405. konačna spartanska pobjeda kod Egospotama – Lisandar – Atena se predaje 404. g.

• Korint i Teba žele uništiti Atenu – Sparta to ne dopušta – težak mirovni sporazum:

– Atena gubi sve vanjske posjede, raspušta se atički savez, ruše se “Duge zidine” i druge utvrde, ostaje bez mornarice (osim 12 brodova), pristupa Peloponeskom savezu

Trijera

Rekonstrukcija trijere

Propadanje grčkih gradova

• kraj atenske moći – Sparta: prevlast uz pomoć Perzije

• u Ateni – oligarsi preuzimaju vlast 404. g. – 5 efora – “vladavina 30” – strahovlada uz potporu Sparte – uklanjanje polit. protivnika

• Teramen i Kritija – voñe oligarha – Teramensmaknut od reakcionarnog i okrutnog Kritije

• Trazibul i demokrati – preuzimaju vlast iz Tebe – obnova demokracije – Spartanci pokušavaju spriječiti promjenu vlasti u Ateni

• Lisandar – svrgnut od efora 403. g. zbog prevelike moći – Sparta ograničava interese na Peloponez – pobjeñuje Elidu

• Spartanci podupiru Kira protiv Artakserksa II. – pohod 10 000 – 401. g. Kunaksa –Ksenofontova Anabaza

• Sparta nadzire oligarhije u grčkim gradovima – potpomaže grčke gradove u Maloj Aziji

• Perzijanci potiču zlatom Atenu i Tebu na pobunu protiv Sparte

Ksenofont

Put Ksenofonta i 10 000 Grka

Propadanje grčkih gradova

• Spartansko-perzijski rat: 400. – 394. g. –Spartanci ratuju u Joniji s perzijskom vojskom – pobjeda Agezilaja kod Sarda –ne uspijeva zauzeti grad – Spartanci se povlače

• Korintski rat: 395. – 387. g. – Lisandarratuje u Beotiji – Atenjanin Konon s perz. flotom pobjeñuje spart. flotu kod Knida 394. g.

• Spartanci (Agezilaj) pobjeñuju na kopnu Atenjane i Tebance kod Koroneje

• 393. g. Konon gradi nove “Duge zidine”• Spartanci i Perzijanci sklapaju novi savez –

prisiljavaju Atenu na mir• mirovni kongresi u Sardu i Sparti – 386. g.

Antialkidin mir (kraljevski mir) – Mala Azija i Cipar perzijski; Lemnos, Imbros i SkirosAtenski; Sparta – prevlast u grčkom svijetu uz perz. pomoć – stvarni kraj Peloponeskograta

• Sparta ratuje protiv Olinta na Halkidici –Teba se ne drži vojnih obaveza – Spartanci potpomažu oligarhe u Tebi

Zapadni dio Male Azije

Propadanje grčkih gradova

• Atena i Teba ulaze u savez 377. g. – novi atički pomorski savez na ravnopravnoj bazi –pristupaju mu mnogi egejski otoci, grčki gradovi u Trakiji i Makedonija

• 371. g. Atena i Sparta sklapaju mir posredovanjem perzijskog kralja i Dionizija I. Sirakuškog – Teba se protivi

• Spartanci upadaju u Beotiju – poraženi od Epaminonde kod Leuktre – tebanski “kosi vojni poredak”

• tebanska hegemonija slijedeće desetljeće – osloboñenje Arkadije i Mesenije od Spratanaca

• Sparta i Atena – novi savez zbog tebanskoguspona – 362. pobjeda Tebanaca kod Mantineje – Epaminondina pogibija: kraj tebanske prevlasti

• iscrpljenost grčkih gradova stalnim ratovanjem – uspon nove sile na sjeveru: Makedonija – naznake drastičnih promjena u grčkom svijetu

Bitka kod Leuktre

Kultura klasične Grčke

• Atena – centar kulture i umjetnosti grčkog svijeta

• graditeljstvo – Arkopola

• kiparstvo – Fidija, Miron, Poliklet

• slikarstvo – sačuvano na vazama• tragedija – Eshil, Sofoklo, Euripid

• komedija – Aristofan

• historiografija:– Hekatej iz Mileta – prvo geografsko djelo,

logograf po tradiciji– Herodot – “otac povijesti” – povijest do 479.

g.– Tukidid – kritički nastrojen autor – o Pelop.

ratu – do 411. g. - nedovršeno

– Ksenofont – Anabaza – povlačanje 10 000 grčkih plaćenika poslije bitke kod Kunakse

– Helenska povijest – do 362. g. – nastavak na Tukidida

• filozofija – Sokrat, Platon, Aristotel –osnova filozofije zapadnog svijeta Platon

Grci na Jadranu • mikensko razdoblje – prvi ulasci Grka u

Jadran – glavni razlog: trgovina jantarom u sjevernojadranskim lukama

• materijalni tragovi: fragmenti mikenske keramike, bakreni ingot iz Makarske (vj. ciparskog porijekla), perle tipa Tirint: Vrsi i Privlaka na liburnskom području, Solin

• mitološke priče: Kadmo, Jason, Odisej, Diomed i Antenor plove po Jadranu

• mogući ulasci Feničana u Jadran – 9/8. st. pr. Kr.

• mračno doba Grčke – slabljenje i gotovo prestanak grčke plovidbe Jadranom i kontakata s ovim prostorima

• 2. polovina 8. st. pr. Kr. – obnova grčke plovidbe po Jadranu

• Korinćani – koloniziraju Siciliju i južnu Italiju – Sirakuza (734. g. pr. Kr.)

• Sparta: Tarant (706. g. pr. Kr.) – spartanska djeca iz nezakonitih brakova (Parteni)

• poč. 8. st. pr. Kr. – vj. postojanje eubejskekolonije Orik na otočiću u Valonskom zaljevu – moguće i naseljavanje Eubejaca na Krfu

• prema Pseudo Skimnu: Eubejci su Orikosnovali nakon trojanskog rata

Grci na Jadranu • 735/734. g. pr. Kr. – nakon protjerivanja

liburnske posade – osnutak Korkire (Kerkire) –po Strabonu i Tukididu – uporište za trgovinu i širenje grčkog utjecaja dalje po Jadranu

• povoljan položaj: Korkira brzo napreduje – uz pomoć metropole Korinta počinje osnivati svoje kolonije unutar ilirskog područja

• 627. g. pr. Kr. – oikist Bakhijad iz Korinta –Epidamno (Dirahij) – današnji Drač u Albaniji

• nešto južnije od Epidamna – oko 600. g. pr. Kr. – Apolonija – današnje Pojane u Albaniji

• Epidamno i Apolonija – razvija se suživot Grka i Ilira

• Epidamno – Solun: pravac širenja grčke civilizacije i utjecaja u dubinu Balkana

• drugi takvi pravci: Solun – Vardar – Morava – Dunav – PanonijaCrno more – Dunav – Panonija

• veze Jadrana i Panonske nizine – dolinama rijeka

Neretva – Bosna – SavaCetina, Krka – Una – SavaKvarner – Kupa – SavaTršćanski zaljev – Postojnska vrata – Vrhnika

(Nauportus) – Ljubljanica – Sava

Artemdin hram na Krfu, poč. 6. st. pr. Kr.

Rimski amfiteatar u Epidamnu

Matični grčki prostor i kolonije, oko 550. g. pr. Kr.

Grci na Jadranu

Karta antičkog Epira i južne Iliride

Srebrni novac kovan u Epidamnu (Dirahiju)

Grci na Jadranu • napredovanje Grka prema sjeveru –

potiskivanje Liburna i njihove talasokracije• na istočnoj jadranskoj obali u 7. st. pr. Kr.

– razvijaju se stalna grčka pristaništa: Budva, Boka Kotorska, Korčula, ušće Neretve (vj. na mjestu Narone)

• 6. st. pr. Kr. – Kniñani su vjerojatno utemeljili polis na Korčuli – možda KorkiraMelaina – nije se održao – nepoznata točna lokacija

• u 7/6. st. pr. Kr. – plovidba dalje na sjever: prema Kvarneru, Istri i Tršćanskom zaljevu – završetak jantarskog puta

• na talijanskoj obali – Spina i Hadrija: meñunarodna trgovišta pod etruščanskom kontrolom – po Hadriji ime dobiva sjeverni dio Jonskog mora: Adrías kólpos

• 5. st. pr. Kr. – moguć osnutak Herkleje –Pseudo Skilak – polis na nepoznatom mjestu na istočnoj jadranskoj obali –Rogoznica, Salona, nasuprot Krfa, Korčula, grad Hvar

• 5/4. st. – pouzdani početak grčke kolonizacija hrvatskog dijela Jadrana

Budva

Delta Neretve

Grci na Jadranu • grčki obrtnički proizvodi – keramički i

metalni proizvodi – od 7. st. pr. Kr. prisutni na lokalitetima u hrvatskom povijesnom prostoru

• Nezakcij – fragmenti monumentalne kamene plastike – utjecaj arhajskegrčke skulpture – 6. st. pr. Kr.

• situle – takoñer vidljiv utjecaj arhajskeumjetnosti – 6/5. st. pr. Kr.

• keramičko posuñe – uglavnom korintska(7/6. st. pr. Kr.) i atička (6/5. st. pr. Kr.) keramika – Nezakcij, Nin, Solin, Korčula,

• vojna oprema – iz Grčke i grčkih jonskih gradova

• kacige:– korintske (Arareva gomila, Glasinac

– BiH)– grčko-ilirske (Viča luka – Brač,

Sućuraj – Hvar, Imotsko polje, rijeka Cetina, Stolac – BiH)

• knemide: Viča luka, Krk, Čitluk (BiH)• 4. – 1. st. pr. Kr. – helenističko doba –

proizvodi iz grčkih gradova i kolonija i dalje prisutni kod domaćeg stanovništva Grčko-ilirska kaciga, Stolac, BiH

Grci na Jadranu

• Pseudo-Scylax: Periplus – Oplovba uz napučene obale Europe, Azije i Libije – antički peljar

• nastao polovicom 4. st. pr. Kr. – pogrešno se smatralo da je nastao u 6. st. pr. Kr. kao djelo pomorca Skilaka iz Karijande – spominje lokalitete koji tada nisu postojali

• najstariji opis jadranske obale i stanovnika koji je nastanjuju – navodi Histre, Liburne i Ilire

Kelti• jezgra predkeltske kulture – SI Francuska,

zapadna i južna Njemačka – područje oko Rajne – prvi tragovi već u brončanom dobu –od 1500. g. pr. Kr.

• do 13. st. pr. Kr. – Kelti prodiru na istok do Češke i zapad do središta Francuske –tumulski grobovi

• 12. – 8. st. pr. Kr. – KPŽ razdoblje – Kelti se šire na jug Francuske, dio Španjolske i Portugala (Galicija)

• u tom razdoblju – prelazak sa stočarskog na zemljoradničko gospodarstvo, prve utvrde –zemljane i drvene fortifikacije

• u 8. st. pr. Kr. – utjecaji s istoka – poboljšana metalurgija, pojava ratnika-konjanika

• Kelti u željezno doba – nosioci halštatske i kasnije latenske kulture u srednjoj Europi –La Tène, Švicarska

• latensko razdoblje – od sredina 5. do 1. st. pr. Kr. – novi prodori Kelta: Britansko otočje, čitava Francuska, dalje u Španjolsku, sjeverna Italija, Panonija, donje Podunavlje, Balkan, Grčka, Mala Azija (Galatija)

• Kelti u latenskom razdoblju – visok stupanj kulturne homogenosti i razvijena tehnologija obrade željeza

Keltski knez, oko 500. g. pr. Kr., Glauberg, Njemačka

Krater iz Vixa, 6. st. pr. Kr.

Kelti

Karta rasprostranjenosti Kelta u 3. st. pr. Kr.

Keltska kaciga, 4/3. st. pr. Kr., Agris (Charente), Francuska

Kelti

• Kelti – nisu jedinstvena etnička zajednica – grupa raznovrsnih etničkih skupina mješovitog porijekla i srodnih jezika

• nisu stvorili državnu cjelinu –udruživali su se u plemenske saveze labave strukture

Keltski tumul Kleinaspergle i naselje Hohenasperg u pozadini,5. st. pr. Kr., Njemačka

Ukop keltskog veledostojnika

Keltska kaciga, Ciumeşti, Rumunjska

Kelti

Umirući Gal, rimska kopija helenističke bronce iz Pergama, 230. – 200. g. pr. Kr., skulptura nastala nakon pobjede Atala I. nad Keltima (Galaćanima)

Kelti na hrvatskom povijesnom prostoru• oko 400. g. pr. Kr. – početak širenja

Kelta na istok i jug – prva pol. 4. st.: osvajanje sjev. Italije – 4. st.: prodor u srednje Podunavlje

• sjev. Hrvatska i Srijem – od kraja 4. st. – prisutnost latenskog materijala –keltski prodori prema Grčkoj

• 4/3. st. pr. Kr. – domaća kultura u ist. Hrvatskoj i Srijemu – sasvim potisnuta keltsko-latenskom

• nakon poraza kod Delfa 279. g. pr. Kr. – Skordisci se naseljavaju u ist. Slavoniji, Srijemu i sjev. Srbiji

• SZ Hrvatska i ist. dio Slovenije –keltski Taurisci – prodrli sa sjevera

• ostatak sjev. Hrvatske – panonsko stanovništvo – proces stapanja s keltskim stanovništvom – do dolaska Rimljana u 1. st. pr. Kr.

• nove etničke skupine: Kolapijani, Segestani, Varcijani, Oserijati, Jasi, Breuci, Kornakati, Amantini – izvor: Plinije Stariji, Naturalis Historia

• 3/2. st. pr. Kr. – keltski utjecaji na Japode, Liburne i Delmate – proces latenizacije – najsnažniji utjecaj na Japode – posebno u porječju Une

Kelti na hrvatskom povijesnom prostoru• keltska civilizacijska postignuća:• keramika – brzorotirajuće keramičarsko

kolo – bolje pečenje u posebnim lončarskim pećima

• znatno kvalitetnija obrada željeza: bolje oruñe i oružje (dugi mačevi, masivni bojni noževi, koplja, željezom okovani štitovi)

• 2/1. st. pr. Kr. – novi tip prostranih utvrñenih naselja na strateški povoljnim položajima – oppida

– u Panoniji: zemljani bedemi i drvene palisade s vodenim opkopima – bez drvenih kazeta napunjenih zemljom i kamene obloge bedema tipičnih za druge keltske krajeve

• opidda – centri uprave, trgovine i obrta – kod nas: Segesta, Vinkovci, Osijek

• upotreba novca – priljev srebrnih tetradrahmi Filipa II. i peonskog novca kralja Audoleonta – plaća keltskih plaćenika

• sred. 2. st. pr. Kr. – podunavski Kelti počinju kovati vlastiti novac po uzoru na makedonski – isprva vjerne kopije –kasnije: stilizacija Zeusovog lika i konjanika (ponekad samo konj)

ATENA I SPARTA: usporedna povijest GRCI I KELTI na hrvatskom povijesnom prostoru• Literatura:Cabanes, Pierre: Iliri: od Bardileja do Gencija, Zagreb: Svitava, 2002 Cunliffe, Barry: The Oxford Illustrated History of Prehistoric Europe, Oxford: Oxford University

Press, 1994Dimitrijević, Stojan – Težak-Gregl, Tihomila – Majnarić-Pandžić, Nives: Prapovijest, Zagreb:

Naprijed, 1998Kuntić-Makvić, Bruna: Grčka i rimska starina, Hrvatska i Europa I: Rano doba hrvatske kulture,

ur. I. Supičić, Zagreb: HAZU – AGM, 1997, 73 – 91Kuntić-Makvić, Bruna: Područje rimskog Illirika uoči dolaska Hrvata, Povijest Hrvata I: Srednji

vijek, ur. F. Šanjek – F. Mirošević, Zagreb: Školska knjiga, 2003, 5 – 38Martin, Thomas: Ancient Greece: From Prehistoric to Hellenistic Times, Yale – London: Yale

University Press, 2000Novak, Grga: Prošlost Dalmacije, knj. 1., Split: Marjan tisak, 2004Novak, Grga: Jadransko more u sukobima i borbama kroz stoljeća, knj. 1., Split: Marjan tisak,

2004 Povijest, sv. 2, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb: Europapress holding,

2007Povijest, sv. 3, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb: Europapress holding,

2007Praistorija jugoslavenskih zemalja, sv. 5, ur. A. Benac, Sarajevo: Svjetlost, Akademija nauka i

umjetnosti Bosne i Hercegovine, Centar za balkanološka istraživanja, 1987Šišić, Ferdo: Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Zagreb: Naklada školskih knjiga,

1925The Oxford History of Greece and the Hellenistic World, ur. J. Boardman, J. Griffin i O. Murray,

Oxford: Oxford University Press, 2001Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 4, ur. G. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: Otokar Keršovani,

1974Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 5, ur. G. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: Otokar Keršovani,

1974