UNIVERZITET U SARAJEVU GRAEVINSKI FAKULTET SARAJEVO Predmet "TEHNOLOGIJA GRAENJA"

TEORETSKA PITANJA ZA I TEST DIO MEHANIZACIJA

1 Definicija uinka maine i glavne grupe utIcajnih faktora. Uinak maine se definie kao sposobnost maine da u odreenom vremenskom intervalu izvri izvjesnu koliinu rada (napravi odreeni efekat) uz odgovarajui kvalitet. PROIZVOAKI-NOMINALNI UINAK je uinak maine koji je ustanovio proizvoa, pri idealizovanim uvjetima rada. To je teoretski uinak (Ut). PLANIRANI/PROGNOZIRANI/PRAKTINI-RADNI UINAK (Up) je oekivani uinak te iste maine u konkretnim, specifinim uvjetima rada, sa odreenim materijalima i rukovaocem. Uvijek je manji od teoretskog, s obzirom na oteavajue nepovoljno djelovanje faktora. STVARNI UINAK je uinak koji maina ostvari radei u konkretnim prilikama. Utvruje se mjerenjem obima izvrenog rada i slui za korekciju planiranog uinka. GLAVNE GRUPE UTJECAJNIH FAKTORA: - utjecaji materijalaKa - utjecaji uvjeta rada na radnom mjestuKb - utjecaji organizacije rada Kc

Up = Ut x Ka x Kb x Kc Uinak maine ima veliki znaaj za utvrivanje potrebnog vremna za rad, sa svrhom planiranja buduih radova:

t=Q/Up. 2 Izbor mehaniziranog sredstva u cilju efikasnog graenja. Izbor mehaniziranog sredstva ide u tome pravcu da se osigura kvalitet i kvantitet odreenog posla,to znai da se ubrza i pobolja kvalitet,te povea pokretljivost pojedinih operacija u savremenom menadmentu datih radova. Da bi mogli da izvrimo pravilan izbor strojeva za neki odreeni posao neophodno je da u potrebnom obimu poznajemo osnovne eksplotacione i konstruktivne karakteristikegraevinskih strojeva koje namjeravamo da primjenimo,uz to je nuno da poznajemo tehnologiju graenja. Kod izbora strojeva prvi korak je tzv. iri izbor,koji treba da nam prui uvid u sve raspoloive strojeve koji bi mogli da uesvuju u izvrenju pojedinih oprecija tehnolokog procesa.Kod drugog koraka,tzv. ueg izbora,koji ima zadau da nam od moguih strojeva ukae na one koji pruzaju najveu ekonomsku prednost,odabiranje moemo da izvrsimo tek nakon provedene ekonomske analize i nakon prorauna kotanja radnog sata i uinka za svaki pojedini stroj. Da bi mogli uspjeno da obavimo izbor graevinskih strojeva treba se pridravati nekih osnovnih principa: 1.Ne treba odabirati ni suvie velike ni suvie male jedinice neke odreene vrste stroja. 2.Po pravilu opremenje graevinskom mehanizacijom treba vriti tako da se ona nabavi za one poslove koje najee oekujemo. 3.Treba to vie koristiti standardne strojeve. 4.Kao prvo mjerilo ekonominosti treba utvrditi trokove po jednici produkta,a ne poetna ulaganja posla za koji ili trokove kotanja radnog sata osnovnih sredstava. 5.Pri izboru stroja za specijalne radove moe da postoji opasnost da nabavljeni stroj po dovrenju posla za koji su nabavljen ostane nezaposlen.

3 Sredstva za transport po terenu, na cestama on the road vrste (blok ema) i zajednike karakteristike. blok ema nedostaje Sredstva za transport po terenu se mogu podijeliti na:

- Sredstva spoljnjeg transporta (on the road) - Sredstva unutarnjeg transporta (of the road)

Sredstva spoljnjeg transporta (on the road) se dijele na: - Sredstva za prijevoz prakastih tereta silo-kamioni (cisterne) - Sredstva za prijevoz tenosti cisterne - Sredstva za prijevoz svjeeg betona automjealice (automikseri) - Sredstva za prijevoz specijalnih tereta auto-vozovi(trejleri, 'labudice') - Sredstva za prijevoz specijalnih tereta kamioni za prijevoz kontejnera - Sredstva za prijevoz opih tereta kamioni sanduari, bez ili sa ureajem za

samoutovar / samoistovar

Karakteristike sredstava za spoljni transport (on the road) Odnosi se na na prijevoz: - ljudi (autobusi, kombibusi, kombinirana vozila: 6 ljudi + 1-2t tereta) - rasutih tereta: kamenog agregata, zemlje, kamena, opeke, asfaltne mase i sl.(kamioni kiperi); cementa, hidratiziranog krea (silo-kamioni / cisterne) - tenosti: vode, nafte; tenog bitumena (cisterne) - svjeeg betona (automjealice) - specijalnih tereta (auto-vozovi, kamioni s prikolicom /sve rjee/, kontejnerski kamioni) - opih tereta (kamioni sanduari), bez i sa hidr. mehanizmom za samoistovar/utovar Uslovi za primjenu sredstava transporta na javnim putevima: - gabariti (max2,5x4,0x16,0m) - osovinski pritisak max. 82kN - tokovi pneumatski (p=0,8MPa) - brzina max. 60 km/h (iznimno 80 km/h), - potrebni svi signalno sigurnosni sistemi i oprema za sudjelovanje u javnom saobraaju (Sredstva koja ne zadovoljavaju ove uvjete, moraju se kao teret transportovati na gradilite, pri

emu se esto rastavljanju na glavne sklopove). Osnovne odlike: - meke-njenije konstrukcije (zbog povoljnijih uslova rada), - instalirana snaga pogonskog motora 10-20 kW/t mase - pneumatici visokog pritiska (uski) - mogunost savlaivanja malih uzdunih nagiba. 4 Kamioni samoistresai kiperi (detaljno). Kamioni kiperi su teretna vozila koja se najee koriste za prijevoz rasutih tereta Glavna karakteristika kamiona kiper je automatsko istovarivanje tereta.Kiper kamione moemo podjeliti na dvije osnovne vrste a to su: samostalni (solo) kiper kamioni, i kiper kamioni koji ine skup vozila.Solo kiper kamione dijelimo na: dvoosovinske, troosovinske, etvoroosovinske i petoroosovinske kamione.Kiper kamione koji ine skup vozila najee dijelimo na: Teglja kiper (sa 2 ili 3 osovine) + poluprikolica kiper (sa 1,2 ili 3osovine) i solo kamion kiper (sa 2 ili 3 osovine) +prikolica kiper (sa 2 ili 3 osovine). Kamioni kiperi mogu imati razliite vrste nadogradnji.Najee razlikujemo: kipersku nadogradnju koja istovaruje teret samo unatrag (damper kiper), i kipersku nadogradnju koja moe istovarivati teret na lijevu i desnu bonu stranu, te unatrag (trostrani kiper).U rijeim sluajevima imamo kiperske nadogradnje koje mogu istovarivati teret: samo na lijevu ili desnu stranu, te samo unatrag i na jednu bonu stranu(dvostrani kiper). Najveca dopustena masa (NDM) je masa vozila sa nosivosti vozila. Dvoosovinski kamion kiper NDM 18 tona (t). Troosovinski kamion kiper NDM 25 t, odnosno 26 t ako je pogonska osovina opremljena duplim gumama i zranim ogibljenjem. etvoroosovinski kamion kiper NDM 31 t odnosno 32 t ako je pogonska osovina opremljena duplim gumama i zranim ogibljenjem. Petoroosovinski kamion kiper NDM 40 t. Prakticni ucinak kamiona kipera:

Up=ki * U (m3/sat ili t/sat) ki=ko=kog *krv

Ut=nc*Qc nc=60/tc Qc=q*kpu q=konstruktivna obujam sanduka kamiona kipera Vremensko trajanje radnog ciklusa je : tc=tu+tvo+tvp+ti+tm tuvrijeme utovara tvovrijeme voznje punog vozila u dolasku tvpvrijeme voznje praznog vozila u povratku tivrijeme istovara tmvrijeme manevrisanja 5 Nain odreivanja vremena putovanja u ciklusu kamiona i glavni utIcajni faktori. Vrijeme putovanja( vonje)u ciklusu kamiona je omjer udaljenosti (l) koja se prelazi u odlasku i na povratku i prosjene brzine vonje ,gdje se moe uvrstiti i srednja brzina od punog i

praznog vozila u racunanje vremena jednog ciklusa :

Glavni uticajni faktori na vrijeme putovanja su osim vune snage, tj. snage motora i teine tereta, utjecaja ima i put kretanja duina dionice, stanje povrine prometnice, njen nagib, nadmorska visina,

kao i temperatura zraka, mogue zadravanje u vonji uraunava se paualno, najjednostavnije kao odreeni postotak njenog trajanja , vrijeme pranjenja sanduka samoistovarnih vozila najee je od 0,5 do 0,7 min (maksim. 3 min), a vrijeme manevara od 0,3 do 0,5 min (maksim. 5 min). 6 Silo-kamioni za prevoz prakastih tereta (detaljno). HISTORIJAT - pojava uvjetovana masovnim prijevozom cementa: da bi se izbjegli tokovi pakovanja i ubrzao utovar/istovar - u osnovi radi se o kamionu sa kazanima-rezervoarima montiranim na asiju - tehniki preduvjet je primjena tzv. pneumatskog transporta (Fuler-pumpe, pneumatski kazani itd.) - trend razvoja: prijevozne jedinice sa sve veim zapreminama NAMJENA - prijevoz prakastih tereta cementa, hidratiziranog krea, filera (kamenog brana) KONSTRUKCIJA - nosivi dio: kruta asija, sa sistemima vjeanja osovina, motora i rezervoara: jedan cilindrini ili vie krukastih (sve manje!) - mobilni dio: tokovi - pogon, transmisija: dizel motori: mehanika (kretanje), - poseban sklop: motor+kompresor i fleksibilni cjevovod (80-100mm), za pneumatski transport (istovar/pranjenje) cisterne (Fuler-pumpa, pneumatski kazan, aeracioni lijeb) - radni organ: rezervoar Q=20-40 tona TEHNIKE KARAKTERISTIKE - snaga: 150-400kW - brzine (kretanja-putovanja, radne brzine): max 60 (80) km/h - sistem upravljanja (komande): mehaniki/hidrauliki FUNKCIONIRANJE I NAIN PRIMJENE - priprema za rad - predradnje i start:opi pregled: gume, ulje, gorivo,voda, ukljuivanje motora i zagrijavanje do radne temperature, provjera rada konica; PROVJERA PNEUMATSKOG TRANSPORTA - rad (sheme djelovanja): ciklus=tura: utovar-prijevozPRANJENJE-povratna vonja.(Utovar se vri direktno iz silosa u tvornici, preko gornjih otvora;PAZI: problem praine! Pranjenje direktno u eline silose: kapaciteta 100, 200, 500t) - zavrne radnje i iskljuivanje: ienje/otpraivanje cisterne i vozila, pregled ulja, goriva, tokova/guma SPECIJALNI UVJETI PRIMJENE - predvidjeti dovoljan radni prostor za manevriranje na utovarnom i istovarnom mjestu: tvrda podloga, min. odstojanje od silosa 5m PRORAUNA UINKA I UTROKA POGONSKE ENERGIJE - osnovni obrazac: UT=V*t/Tc; Tc=tu + tvst + ti + tvbt + tm - tu = V/usUp ovisi o tehnikim mogunostima tvornice (silosa) - tvst = L/srvvst tvbt = L/srvvbt - ti = ovisi o uinku sistema pneumatskog transporta (20-200 t/h) tm = 2x(2 min) zbog veeg manevriranja - UP =UT*Kn*Kv (analogno kiper-kamionima) - utroak pogonske energije: E= (N/ )*Kas*gsp; Kas=0,5-0,7; gsp= 0,15-0,22 kg/kW*h (za dizel motore PRIPADNOST SASTAVU MAINA - samostalnost / ovisnost o drugim mainama: ovisnost od naina i sredstva za punjenje - poloaj u lancu za izvrenje radova 1. PUNJENJE, 2. TRANSPORT, 3. PRANJENJE

7 Sredstva za prevoz tenosti cisterne (detaljno). HISTORIJAT - konjska kola sa drvenim bavama-buradima (kasnije samo sa jednom bavom poloenom horizontalno) radi se o kamionu sa elinim rezervoarom montiranim na asiju.Tehniki preduvjet je primjena pumpi/crpki za tenost, trend razvoja- prijevozne jedinice sa sve veim zapreminama. NAMJENA - prijevoz tenosti: vode, nafte (goriva) specijalne cisterne za prijevoz bitumena.Odgovarajui na specifine zahtjeve koje namee prijevoz tekuih produkata Autocisterne za vodu nude mnoge svjetske kompanije, jer ovo vozilo svojim pristupom i koritenjem zauzima posebno mjesto u svijetu sabirnodostavnog poslovanja, to je narav prevoenja robe takva da vozilo mora odgovarati nekim nunim preduvjetima. U ovoj su kategoriji najbitnije osobine utovarni kapacitet i kompaktnost vode. Prijevoz goriva javnim cestama predstavlja vrlo odgovornu aktivnost na relaciji: producirana roba gradilite. Obzirom da je u pitanju opasan (i zapaljiv) teret, mora se voditi rauna sve od poetne destinacije rafinerije (a), otpreme produkta (b) do krajnjeg korisnika zavrne destinacije (c). KONSTRUKCIJA nosivi dio: kruta asija, sa sistemima vjeanja osovina, motora i rezervoara (clindrini, horizontalno poloeni) mobilni dio: tokovi pogon, transmisija: dizel motori: mehanika (kretanje), poseban sklop: pumpa i fleksibilni cjevovod (40-100mm),za pranjenje cisterne pod pritiskom (sa mjeraem) radni organ: rezervoar Q=6, 10, 20 m3 (10-25 tona) TEHNIKE KARAKTERISTIKE snaga: 150-300kW brzine (kretanja-putovanja, radne brzine): max 60 (80) km/h sistem upravljanja (komande): mehaniki/hidrauliki FUNKCIONIRANJE I NAIN PRIMJENE priprema za rad - predradnje i start:opi pregled: gume, ulje,gorivo,voda, ukljuivanje motora i zagrijavanje do radne temperature, provjera rada konica; provjera nivoa rezervoara i rada pumpe za pranjenje i mjeraa protoka. Rad (sheme djelovanja): ciklus=tura: punjenje/ tankiranje prijevoz- pranjenje-povratna vonja.(Punjenje se vri direktno iz snabdjevakog sistema. Pranjenje ili u eline silose, ili (kod goriva) u rezervoare pojedinih mainapotroaa) zavrne radnje i iskljuivanje: ienje cisterne i vozila,pregled ulja, goriva, tokova/guma;provjera nivoa rezervoara tenosti. 7 SPECIJALNI UVJETI PRIMJENE Predvidjeti dovoljan radni prostor za manevriranje,cisterne za bitumen imaju termoizolacionu zatitu, grijae za odravanje bitumena u tenom stanju i odgovarajue mjeae. 8 Sredstva za prevoz svjeeg betona automjealice (detaljno). Namjena: - prijevoz svjeeg betona - izuzetno: prijevoz suhe mjeavine za beton, kojoj se , po dolasku na odredite, dozira voda (vlastiti rezervoar) i mijea. Konstrukcija se sastoji od: - nosivog dijela: kruta asija, sa sistemima vjeanja osovina, motora i krukolikog elinog rezervoara-bubnja za smjetaj betona (kosi poloaj, ca. 15), te rezervoara za vodu V=300-500 litara sa pumpom - mobilni dio: tokovi - pogon, transmisija: dizel motori: mehanika (kretanje), - poseban pogon: separatni motor za okretanje bubnja - radni organ: bubanj Q= (3), 4, 6, 8, 10 m3 (10-25 tona). Korisna zapremina bubnja 55-70% Tehnike karakteristike: - snaga: 150-300kW - brzine (kretanja-putovanja, radne brzine): max 60 (80) km/h

- sistem upravljanja (komande): mehaniki/hidrauliki Bitno je vriti provjeru nivoa vode u rezervoaru, provjeru funkcioniranja separatnog motora Rad (sheme djelovanja): ciklus=tura: punjenje-prijevoz-pranjenje-povratna vonja. Na kraju rada je bitno detaljno pranje bubnja, lijevka i lijeba. Vrijeme transporta ne treba da prelazi vrijeme poetka vezivanja cementa: praktino 45-60 min. Ukoliko je vrijeme transporta due, koriste se usporivai vezivanja cementa. Uinak: Up =UT*Kn*Kv Poloaj u lancu za izvrenje radova 1. UTOVAR, 2.TRANSPORT, 3. ISTOVAR. 9 Sredstva za prevoz specijalnih tereta autovozovi /trejleri, 'labudice'/ (detaljno). Potreba prijevoza vangabaritnih tereta je uslovila razvoj ovih sredstava.U poetku se na standardni kamion kaila dodatna osovina na koju je oslanjan teret,ovaj koncept je poslije naputen te poinje primjena specijaliziranih vozila za ovu namjenu (prijevoz dugakih ili vrlo tekih tereta te prijevoz graevinskih maina koje ne mogu uestvovati u javnom gradskom saobraaju. Konstruktivno ova vozila imaju : - nosivi dio: kruta asija, sa sistemima vjeanja osovina, motora i zglobne veze tzv. sedla - mobilni dio: tokovi - pogon: dizel motori: mehanika (kretanje), - posebna cjelina: niskoploena prikolica sa krutom konstrukcijom i jahaem sa vezu sa tegljaem, vie osovina i pokretni most-rampa za ukrcavanje - radni organ: prikolica Q= 20-40 (i vie) tona Tehnike karakteristike : - snaga: 300-600kW - brzine (kretanja-putovanja, radne brzine): max 60 (80) km/h - sistem upravljanja : mehaniki/hidrauliki 10 Kamioni za prevoz kontejnera (detaljno). Pojava kontejnera razliite namjene je uvjetovala razvoj ovih sredstava: na asiju 'obinog' kamiona se montira posebna platforma koja nosi kontejner. NAMJENA - prijevoz kontejnera za smjetaj gradilinih funkcija, - prijevoz nekih graevinksih materijala i smjesa, - izuzetno: prijevoz sklopova prenosnih graevinskih postrojenja KONSTRUKCIJA - nosivi dio: kruta asija, sa sistemima vjeanja osovina, motora i platforme sa 'kljuanicama' za osiguranje tereta - mobilni dio: tokovi - pogon, transmisija: dizel motori: mehanika (kretanje), - radni organ: platforma Q= 10-20 tona TEHNIKE KARAKTERISTIKE - snaga: 150-300kW - brzine (kretanja-putovanja, radne brzine): max 60 (80) km/h - sistem upravljanja (komande): mehaniki/hidrauliki FUNKCIONIRANJE I NAIN PRIMJENE - priprema za rad - predradnje i start:opi pregled: gume, ulje, gorivo,voda, ukljuivanje motora i zagrijavanje do radne temperature, provjera rada konica; - rad (sheme djelovanja): ciklus=tura: utovar-prijevoz-istovarpovratna vonja - zavrne radnje i iskljuivanje: ienje i pranje vozila, pregled ulja, goriva, tokova/guma; SPECIJALNI UVJETI PRIMJENE PRORAUNA UINKA I UTROKA POGONSKE ENERGIJE - osnovni obrazac: UT=V*t/Tc; Tc=tu + tvst + ti + tvbt + tm

- tu = ovisi o osobinama i nainu utovara tereta (?) - tvst = L/srvvst; tvbt = L/srvvbt - ti = ovisi o nainu i mjestu istovara tereta (?) - tm = 2x(1 min) - UP =UT*Kn*Kv (analogno kiper-kamionima) - utroak pogonske energije: E= (N/ )*Kas*gsp; Kas=0,5-0,7; gsp= 0,15-0,22 kg/kW*h (za dizel motore) PRIPADNOST SASTAVU MAINA - samostalnost / ovisnost o drugim mainama: ovisnost o vrsti tereta i nainu njegovog utovara - poloaj u lancu za izvrenje radova 1. UTOVAR, 2.TRANSPORT, 3. ISTOVAR 11 Kamioni za komadne terete /'sanduari'/ (detaljno). HISTORIJAT: Najstariji tip kamiona, sa karoserijom ije se sve stranice mogu otvarati; mogu biti pokriveni (sa tzv. i ceradom) - trend razvoja: otvoreni kamioni esto imaju hidrauliki mehanizam za samoutovar, odnosno samoistovar - znaajno za primjenu na gralilitu NAMJENA : prijevoz opih tereta: denanih, komadnih i sl. KONSTRUKCIJA: - nosivi dio: kruta asija, sa sistemima vjeanja osovina, motora i tovarnog sanduka-karoserije (koja je fiksna!) - mobilni dio: tokovi - pogon, transmisija: dizel motori: mehanika (kretanje), - radni organ: karoserija Q= 10-20 tona TEHNIKE KARAKTERISTIKE: - snaga: 150-300kW - brzine (kretanja-putovanja, radne brzine): max 60 (80) km/h - sistem upravljanja (komande): mehaniki/hidrauliki Samostalnost / ovisnost o drugim mainama: velika ovisnost o vrsti tereta i nainu njegovog utovara - poloaj u lancu za izvrenje radova: 1. UTOVAR, 2.TRANSPORT, 3. ISTOVAR Priprema za rad, predradnje i start: - opi pregled: gume, ulje, gorivo,voda, ukljuivanje motora i zagrijavanje do radne temperature, provjera rada konica; - rad: ciklus=tura: utovar-prijevoz-istovar-povratna vonja - zavrne radnje i iskljuivanje: ienje i pranje vozila, pregled ulja, goriva, tokova/guma;

12 Vozila za transport po terenu (blok ema), izvan ceste off the road ope karakteristike. 13 Damperi (detaljno). -Glavna vozila za gradilini transport rasutih materijala. -Damperima se nazivaju samoistovarna transportna vozila razliitih konstrukcija i dimenzija,od patuljastih do divovskih. Oni s tovarnom koarom naprijed prevoze obino do 4 m3,a najvie 10 m3 tereta,dok superdamperi sa odozada smjetenim sandukom ak oko 200 m3. Najvie se koriste za prevoz zemlje i kamenih agregata na gradilitu,a zglobni damperi s veim brojem osovina mogu se koristiti i na javnim prometnicama. -Damperima je zajedniko to su to u principu dvoosovinska vozila,razmjerno malog promjera okretanja i ne zahtijevaju specijalno dobre puteve,nego se vrlo uspjeno kreu po svakakvim gradilitima. Oni rade ciklino,pa im se prema tome uinak na zadanoj dionici rada poveava skraivanjem ciklusa rada (vrijeme utovara + vonje u dva suprotna smijera + istovara + okretanja i drugog manevriranja) i poveanjem koliine odjednom prevoenog tereta (kapaciteta transportnog dijela). -izraunavanje praktinih uinaka graevinske mehanizacije od velike je vanosti za utvrivanje to realnijeg trajanja strojnog rada na gradilitu,a time i to vee tanosti dinamikih planova graenja. Uinak dampera rauna se primjenom narednog izraza:

Up =(q*T/tc)*kb*kc Vrste dampera

Mali damperi Damperi sa sandukom straga Zglobni damperi Superdamperi

14 Viljukari (detaljno). Viljukari su maine veoma pogodne za manipulaciju komadne robe. Sastoje se od motornih kolica sa dizel pogonom ili sa pogonom pomou elektromotora sa akumulatorima. Na kolicima je postavljen krak po kome klizi ureaj za noenje tereta. Imaju veliku mo manevrisanja jer im je razmak osovina malen,a zadnji tokovi su obino zblieni. Pogodni su za rad u fabrikama betonskih proizvoda, u skladitima i radionicama. Nosivost im je 10-50 KN ( za potrebe graevinarstva). Lako zahvataju cijevi,burad,grau a sa specijalnim rukama sa hidraulikom mogu da hvataju pakete opeke ili blokova. Dok se u betonarama mogu koristiti do 60%,mogunosti iskoritenja na gradilitima su male jer zahtjevaju ravnu i vrstu podlogu. Visina dizanja iznosi najvie do 5.39m. 15 Trakasti transporteri transportne trake (detaljno). Ovi transportni uredjaji nasli su primjenu u proizvodnji ruda,za transport u jamskim prostorijama i na povrsini,pri eksploataciji ljunka i pijeska,proizvodnji kamenih agregata za betonski asvalt,zatim u postrojenjima za preradu ruda i koncentraciju minerala-separacijama i flotacijama.Transportne trake su sastavni dio i mnogih postrojenja,kao i bagera u sistemu bager-transporter-odlaga(BTO),kombajnima,finierima i slicno.Prvi put su primjenjene u rudarstvu,gdje imaju i najiru primjenu.Proizvode se transporteri sa trakom raznih konstrukcija i za razlicite namjene. Prema vucnom organu razlikujemo dva tipa transportera sa trakom i to: - transportere cija je traka i vuni i nosei organ,i - transportere ija je traka samo nosei dio a za vuu slui beskonacni Galov lanac ili dva beskonana elina ueta sa strane Prema namjeni transportne trake mogu biti stacionarne i prenosne. irina trake kree se u granicama od 300 do 1500 mm. Transporteri sa gumenim trakama sastavljeni su od slijedecih dijelova i sklopova: 1) pogonske stanice sa elektro i mehanikim instalacijama 2) povratne stanice trake 3) uzdune nosee konstrukcije 4) zatezne stanice trake 5) gumene trake 6) utovarnog buknera 7) istovarnog bunkera 8) sistema kontrole rada trake Trake na transporteru mogu biti ravne i konkavne. Za ravne trake potreban je samo jedan nosei valjak ili rolna po cijeloj irini trake,a za konkave trake potrebne su tri nosea valjka. Za proraun transportera sa trakom potrebni su slijedeci podaci : - dnevna ili smjenska proizvodnja i , - duina transportne trake, L (m) - nagib trase, - vrsta proizvoda za transport i njegova nasipna masa, - efektivno radno vrijeme u smjeni (h) Transportne trake imaj svoju graninu duzinu i ona se za transportere kod kojih je gumena traka vucni organ,krece od 250 od 450 m po sekciji trake, zavisno od konstrukcije i namjene transportera. Kod transportera sa noseim i vunim uadima duzine su mnogo vece. Padni ugao zavisi od vrste materijala koji se zeli transportovati i za razlicite materijale. Trakasti transporteri opte namjene prenose materijal ili komadnu robu na horizontalnim ili malo nagnutim trakama koje su ujedno nosivi i vuni djelovi transportera. Imaju iroku i raznovrsnu primjenu u rudnicima,metalurkoj i hemijskoj industriji. I oni slue za male protoke masa i kratke udaljenosti,te za velike protoke i velike daljine prenosa.

Osnovni najvaniji dio transportera sa trakom je beskrajna gumirana traka koja slui kao nosa tereta i vuno sredstvo. Traka je najvaniji i najei najskuplji dio trakastog transportera,i ona moe biti od tekstila,gume ili polimernih materijala. Transportne trake su sastavni dio i mnogih postrojenja,kao i bagera u sistemu bager-transporter-odlaga(BTO),kombajnima,finierima i slicno.Prvi put su primjenjene u rudarstvu,gdje imaju i najiru primjenu.Proizvode se transporteri sa trakom raznih konstrukcija i za razlicite namjene. Prema vucnom organu razlikujemo dva tipa transportera sa trakom i to: - transportere cija je traka i vuni i nosei organ,i - transportere ija je traka samo nosei dio a za vuu slui beskonacni Galov lanac ili dva beskonana elina ueta sa strane Prema namjeni transportne trake mogu biti stacionarne i prenosne. Prakticni ucinak se racuna po slijedecoj formuli :

Up=Ut Kp Kv Kn gdje je : Ut - teorijski ucinak [ Ut = 3600 F v ( ) F - povrsina poprecnog presjeka materijala na traci ( ) v - brzina kretanja trake (m/s) ] Kp = koeficijent punjenja ( 0.65 - 0.75 ) Kv = koeficijent vremena ( 0.75 - 0.8 ) Kn = koeficijent podunog nagiba trake ( 0.61 - 1.0 ) 16 Sredstva za kontinuirani transport viskoznoplastinih materijala - pumpe za beton (detaljno). Pumpe za beton su maine za transport betona cijevnim vodovima. Ideja pumpanja betona potie iz 1913. godine da bi se prve maine za ovakav prenos betona pojavile 1930. godine u Njemakoj. Danas su pumpe za beton vrsta specijalnih maina sa najveim razvojem i oko etvrtina betona se ugrauje na ovaj nain. Pumpe za beton mogu biti stabilne, prenosne i samohodne, postavljene na asiji kamiona. Osnovne karakteristike pumpi za beton su:

velika manevarska pokretljivost velika brzina stavljanja u pogon (pogonska spremnost) puna samostalnost u radu, jer imaju sopstveni izvor snabdijevanja elektrinom energijom veoma lako rukovanje jer se primjenjuju hidraulike komande malo habanje jer se klip kree u vodenom mediju

Beton koji se ugrauje pumpom za beton mora da ima odgovarajue karakteristike. Prvi uslov mora da bude dovoljna koliina finih estica u betonu (ukljuujui i cement). Malter u betonu mora da bude kvalitetan jer on omoguava podmazivanje cijevnog voda. Konzistencija betona treba da je takva da obezbjeuje slijeganje konusa od 5 do 10. Ako je beton previe krut pumpanje je teko i i smanjuje se kako uinak tako i domet. Previe tean beton moe da prouzrokuje segregaciju zrna ljunka, to moe da dovede do zaepljenja cevnog voda, koje se otklanja tek demontaom i ienjem cijelog cevovoda. Primena plastifikatora i aeranata znatno poboljava sposobnost betona za transport cevovodom. Treba paziti da koliina uvuenog vazduha ne prelazi 3% jer postoji opasnost od njegove ekspanzije koja smanjuje sposobnost pumpanja. Prilikom rada, ukoliko svi zahtjevi u vezi sa tehnologijom betona nisu zadovoljeni, postoji opasnost od zapuavanja cijevnog voda. Kod svakog dueg prekida u radu treba cijevni vod rastaviti i cijevi proistiti. Pre poetka rada, cijevni vod treba podmazati proputanjem izvjesne koliine masnog cementnog maltera. U sljedeoj tabeli date su orijentacione karakteristike pumpi za beton kapaciteta do 40m3/h: Teoretski uinak (m3/h) 5,0 10,0 15,0 20,0 40,0 Snaga pogonskog motora (kW) 11,4 14,0 16,0 28,0 40,0 Zapremina prijemnog levka (m3) 0,4 0,6 0,6 1,5 2,8

Daljina horizontalnog transporta (m) 150 250 250 250 250 Daljina vertikalnog transporta (m) 20 30 40 40 40 Prenik cevnog voda (mm) 114 140 140 219 283 Prenik maksimalnog zrna agregata (mm) 30 40 40 80 100 Teina betonske pumpe (kN) 23,0 27,0 30,0 75,5 119,3 Teina pumpe i cevnog voda (kN) 88,5 104,3 115,0 193,4 312,6 Praktian uinak dobija se redukcijom teoretskog sa koeficijentom Kv koji iznosi od 0,6 do 0,75 i koeficijentom Kr koji za beton iznosi 0,95. Ovo je iz tog razloga to se dosta gubi na premjetanju cijevnog voda za vrijeme rada. Konana formula glasi:

Up=Ut * Kv * Kr est sluaj je i kada se za potrebni praktini uinak dijeljenjem koeficijentima redukcije dobija teorijski uinak prema kome se vri izbor pumpe za beton. 17 Sredstva za sekvencijalni transport viskoznoplastinih materijala betonski top (detaljno). Pomou betonskog topa vrimo transport betona cikliki.Koritenjem dvokomornih kazana mogue je ostvariti kontinuirani rad betonskog topa.Namjena betonskog topa jeste transport betona u tunelima,kanalima i hidrotehnikim objektima. Betonski top ini :

- nosivi dio postolje sa kazanom - posebno kompresor i rezervoar komprimiranog zraka,sa

odgovarajuim cjevovodima i ventilima - mobilni dio rotor u kazanu - pogon,transmisija dizel motori,pneumatska - radni organ kazan 0.2 2 m3 Snaga betonskog topa ovisna je o kapacitetu i daljini transporta.Brzina leta hica iznosi 70-100 km/h.Upravljanje betonskim topom je mehanikim putem.

Funkcionisanje i nain primjene : - priprema za rad predradnje i start opi pregled,kompresor,ventili,montaa

cjevovoda,ukljuivanje motora kompresora i zagrijavanje do radne temperature. - rad cikliki,mogue ostvarivanje kontinuiranog rada pomou dvokomornog kazana - zavrne radnje i iskljuivanje ienje i pranje kazana i cjevovoda,demontaa cjevovoda.

Proraun teorijskog i praktinog uinka vri se pomou sljedeih formula.

UT = UP = UT Kp Kv Betonski top je ovisan o dopremi svjeeg betona kao i od naina njegovog utovara. 18 Torkret-maina i maina za spravljanje, transport i nabacivanje maltera (uopteno). Torkret maina - grupa raznovrsnih razmjerno manjih graevinskih maina i sline tehnoloke opreme za proizvodnju (mijeanje sastojaka), transport (guranje kroz cijevi) i ugradnju (nabacivanje) svih vrsta maltera, podloga i ostalih slojevitih konstrukcija od sitnozrnih ili mlaznih betona. Obuhvaaju postolje na kotaima sa dijelovima gdje se vri prihvat i mijeanje (mijealica) te zatim guranje (vijana ili klipna pumpa za sitnozrni beton) mjeavine kroz cijevi do mjesta ugradnje. Na kraju cijevi nalazi se posebna mlaznica za nabacivanje betona (maltera) 19 Sredstva za dizanje tereta.

Sredstva za podizanje tereta: 1. 1.Proste maine: 1.1. Sredstva za dizanje putem elinog ueta u koje se ubrajaju motorno vozilo sa koturaom,

konzolna dizalica, 1.2. Specijalna sredstva hidrauline dizalice, 1.3. Sredstva za dizanje putem vlastite konstrukcije u koje spade skip dizalica, lift dizalica, 2. Sloene maine: 2.1. Portalna dizalica (kran) sredstvo sa tri pravca kretanja koja slui za podizanje (sputanje) boni i

poduni transport tereta. 2.2. Mosni kran, sredstvo podizanje/sputanje boni i poduni transport tereta u radnoj zoni mosne

dizalice u armiranicama, stolarijama. 2.3. Toranjska dizalica (kran) sredstvo sa tri/etiri vektora kretanja koja je namijenjena za radove na

bilo kojoj visini i prostoru gdje se zahtijevaju velike nosivosti i brzine rada, 2.4. Autodizalica sredstvo sa tri vektora kretanja koje slue za dizanje tekih elemenata i konstrukcija, 2.5. Kabl-kran sredstvo sa tri vektora kretanja. 3. U sredstva za dizanje tereta ubrajaju se i viljukari koji predstavljaju samohodne maine

opremljene hidraulikim ureajem za hvatanje tereta u vidu para elinih poluga ispruenih ispred maine ili bono, i ureajem za podizanje tereta.

20 Hidraulina dizalica princip djelovanja i primjena. Hidraulike dizalice se koriste za podizanje velikih tereta na male visine 100-300 mm i za precizno postavljanje konstrukcije na leita ili oslonce. Slue i za potiskivanje ili povlaenje tereta dijelova montanih konstrukcija. Koristi osnovni princip hidrauline transmisije - veliko poveanje sile u sistemu spojenih posuda 1:400 do 1:6000. Pokretne dizalice su nezamjenjivi mehanizmi u lukama i pristanitama, a najee se postavljaju na eljeznkim tranicama. Primjenjuju se najee za podizanje tekih tereta i pretovar specijalnih tereta npr. ruda, ugljen te za prevoz robe iz broda u skladite. 21 Skip-dizalica (detaljno). Skip dizalice sluze za dizanje korpe ili sanduka. Sastoje se od motornog vitla i ina voica po kojima se kree sanduk ili korpa.Nagib ine moe da bude proizvoljan od 60 do 90 stepeni. Slue za izbacivanje iskopa iz temeljnih jama i kao sastavni dio betonskih mjealica za dizanje korpe i istresanje u dobo mjealice. Praktine su kada betonska mjealica treba da se izdigne na vie mjesto.Visina im se kree obino do 30metara ,ali nije ograniena. Zapremine korpi su od 250 do 1000L. Proraun uinka se vri na bazi trajanja radnog ciklusa koji se sastoji od radnih operacija punjenja korpe, dizanja, istovara i sputanja. 22 Sredstva za dizanje i prijenos tereta dva vektora kretanja lift-dizalica (detaljno). Dizanje i prijenos tereta moe se kvalitetno obaviti sljedeim mehaniziranim sredstvima: - mostne dizalice, - portalne dizalice, - autodizalice, - toranjske dizalice, te - kabl kranovi i mnoga druga dizalna i prijenosna sredstva mehanizacije.

1. Mostne dizalice ve prema nazivu asociraju na nosivu konstrukciju koja na odreenom rasponu die i prenosi odgovarajui referentni teret. Rasponska konstrukcija mostne dizalice izvedena je od profiliranog elinog lima (INP nosai) u jednom redu pa time jednogredna mostna dizalica ili u dva reda time i dvoredna mostna dizalica. U Bosni i Hercegovini produciraju se kako: - jednogredna mostna dizalica JF tako isto i

- dvoredna mostna dizalica DF, te - dvoredna mostna dizalica sa klasinim pogonom KDF.

2. Portalne dizalice se koriste u graditeljskoj praksi posredno i neposredno. U tu svrhu osnovna im je zadaa da obavljaju dizanje i prijenos tereta i to uglavnom na otvorenom prostoru.

3. Autodizalice su dizalna mehanizirana sredstva visoke profitabilnosti i evidentne uinkovitosti. To su dizala koja imaju zadau da u svakoj prilici i na svakom mjestu budu mobilna u izvrenju postavljanja na svoje mjesto graditeljske opreme, elemenata nosive konstrukcije objekta, instalacija u objektu i van njega te niz drugih primarnih, sekundarnih i tercijarnih tereta koji se tiu graditeljskih zahvata. Ona se oituje u konstrukcijskom oblikovanou te unaprijeenju u pogledu poveane nosivosti, izbora pogonskog motora, opreme, dizajna itd. Autodizalice za dizanje tereta imaju konstrukcijsku razliku ruka koja je reetkasta odnosno puna. Oba rjeenja su kvalitetna i danas primjenljiva, to se oituje u graditeljskoj praksi.

4. Toranjske dizalice, to je neto posebno u graditeljskoj praksi. To je uglavnom kljuni stroj pri graenju objekata u visokogradnji. Konstrukcijski, toranjska dizalica ve prema svome nazivu predstavlja toranj izveden u elinoj montano demontanoj strukturi, te prateim elementima konstrukcije. Elementi konstrukcije toranjske dizalice mogu se predstaviti: visoki toranj, ruka, masivno elino postolje na elinim kotaima, betonski blokovi kao kontrautezi toranjske dizalice, dvije veline tranice, elino ue sa koloturnikom na vrhu tornja i vitlom pri dnu tornja te pogonski mehanizam za pokretanje dizanje i prijenos tereta. Dizanje i prijenos tereta obavlja se na vie naina a to su primjenom: - toranjske dizalice s' kosom rukom, - toranjske dizalice s' vodoravnom rukom, - toranjske dizalice uspinjue. Prvi nain dizanja i prijenosa tereta je najei, pri emu se cijeli toranj okree oko okomite osovine to omoguava mehanizam u podnoju (postolju) dizalice. Radi stabilnosti dizalice, postolje je osigurano sa tzv.kontrategom pri emu je zadovoljen uvjet statike i dinamike ravnotee. Drugi nain dizanja i prijenosa tereta jeste ostvarenje planiranih zadaa pri emu ruka dizalice ima vodoravan poloaj koja se okree svih 360 konstrukcijsko rjeenje je takvo da dizalica posjeduje toranj koji je u vertikalnom poloaju uglavnom reetka od elinih valjanih profila, ruka izvedena takoer od elika/reetka pri emu po donjem pojasu imamo tzv. maku sa koluturom i sajlom za opsluivanje tereta. Maka se kree po donjem pojasu ruke i vri horizontalni prijenos tereta. Trei nain dizanja i prijenosa tereta imamo u sluajevima graenja na nepristupanim mjestima a tehnoloki/graditeljski moramo manipulirati sa teretima. To se deava kod izgradnje visokih i uskih objekata u visokogradnji, specifino lociranih objekata u hidrogradnji itd.

5. Kabl kranovi su nasuna potreba kod dizanja i prijenosa tereta na strogo nepristupanim podrujima gdje se teret treba da prenese na vee daljine. Istina, toranjske dizalice ine sve da omogue kvalitetnu uslugu dizanja i prijenosa tereta, ali je to teko to oito govore brojni primjeri. Dakle, kabl-kranovi odnosno kabelske dizalice imaju znaajnu primjenu kod velikih javnih radova koji traju godinama kao to su: brane, mostovi te mnoge druge inenjerske konstrukcije. Kabl-kran je sloen sustav dizanja i prijenosa tereta, tako da moe dizati teret do 250,0 kN na rasponu od 1.000 metara prijenosa tereta. Osnovni dijelovi kabl-krana mogu se identificirati kao: - stup pogonskog sklopa; - stup zateznog sklopa; - elina uad; - kolica sa konturnicima;

- pogonski ureaji; - temelji sa sidrima za stupove sklopa kabl-krana. Rad kabl-krana se odvija tako to nosivo ue po kome se kreu kolica na dva kotaa s' utorima aktivira i vri kretanje tereta. Slijedee ue ima funkciju za aktiviranje povlaenja kolica i konano tree ue za dizanje tereta. Obzirom da se radi o vrlo sloenom sustavu dizanja i prijenosa tereta na daljine, predviena je kvalitetna signalizacija i kontrola rada cijelog sustava. To se ostvaruje radio vezom pa ak i televizijskim praenjem ukoliko vizualno nije kvalitetno realizirano.

6. Stabilna lift dizalica predstavlja mehanizirano vertikalno ureeno transportno sredstvo namijenjeno za dizanje tereta pri izgradnji visokih objekata. Ovo dizalno sredstvo obavlja kako dizanje graevinskog materijala isto tako i graevinskih radnika. Stabilna lift-dizalica uglavnom se sastoji od jednog elinog reetkastog stupa koji se montira u dijelovima i vrsto vee uz vanjski okomiti proeljni dio objekta. Stup ima nazubljenu elinu vodilicu po kojoj se kreu zupanici poda koji visi na elinom uetu prebaenom preko koluturnika pri vrhu stupa. Na suprotnoj strani od vodilice, na drugom kraju elinog ueta, visi betonski protuteg koji troenje snage za dizanje svodi na neto teret. Dimenzije platforme za dizanje tereta iznose: 1,41x2,02 m. Platforma je osigurana kvalitetnomogradom kao sigurnost protiv pada tereta. Nosivost stabilne lift-dizalice iznosi do 15,0 KN, a visina dizanja do 100,0 metara. Brzina dizanja tereta iznosi: 1,5 m/sec, a pogonska snaga elektromotora je 15,0 KW. Potrebno je istaknuti da rad sa ovakvim dizalnim sredstvom zahtijeva krajnju ozbiljnost i odgovornost, pri emu propisi za dizala zahtijevaju trostruko osiguranje u pogledu zaustavljanja dizalice.

7. Pokretna lift dizalica predstavlja dizalno sredstvo mobilne naravi. To je dizalo-lift koji se sastoji od elinog reetkastog stupa duljine cca 10,0 m, pri emu pod/postolje klizi po ugraenoj vodilici vuen elinim uetom s' moguim zaokretom za 90. Veliina postolja iznosi: 1,20x1,30 m., koje nosi teret na odreenu visinu te u tu svrhu konstruirano je sa odgovarajuom ogradom da se osigura dizanje tereta bez moguih padova, obzirom na nagib pod kojim moe biti. U sluaju potrebe vertikalnog dizanja tereta ovo dizalo treba fiksirati/sidriti uz zid objekta pri emu je mogue nastavljanje sa po 3,5 m duljine. Dizalo je osigurano odgovarajuim kotaima sa pneumaticima/gumama za mogue premjetanje s' mjesta na mjesto odnosno odvoza sa gradilita na prikladan nain. Dizalom/dizalicom se komunicira sa tla gdje imamo vitlo uz elektromotor i ravnateljsku sklopku. Obzirom na konstrukciju dizala-reetku na njenom vrhu je koloturnik preko kojeg prolazi elino ue vezano za pod. Nosivost pokretne lift-dizalice iznosi 6,0 KN, brzina dizanja iznosi o,33 m/sec, snaga motora je 7,0 KW a visina dizanja (s' nastavcima) cca 30,0 metara. Lift dizalica se moe koristiti i u zatvorenom porostoru kod zavrnih radova u graevinarstvu, pri emu je mogue pomjeranje iste po cijelom prostoru date radne plohe. 23 Sredstva za dizanje i prijenos tereta tri vektora kretanja portalna dizalica (detaljno). HISTORIJAT - nastao za potrebe u pretovarnim terminalima i velikim industrijskim skladitima (sirovina i gotovih proizvoda) NAMJENA - podizanje/sputanje boni i poduni transport tereta u radnoj zoni portalnog krana KONSTRUKCIJA - nosivi dio: ramovska (prostorna konstrukcija) sa tokovima koji se kreu po inama (raspon rama 12-30m; duina kolosjeka cca. 100m) - mobilni dio: (iako je kompletna maina mobilna), glavni mobilni dijelovi jesu tokovi sa elektropogonom, te tzv. maka (moe biti sa kabinom rukovaoca!) koja se kree po inama rigle rama - pogon: elektromotori (3 vrste: kretanje rama, kretanje make, dizanje/sputanje tereta). Kotur za el.napojni kabl - transmisija: elektro-mehanika i mehanika - radni organ: maka sa kukom (ili hvataljkom) za teret TEHNIKE KARAKTERISTIKE - nosivost do 300 kN - visina dizanja 6-15m

- brzine: putovanja 25-35m/min; maka 30 m/min, kuka 8m/min - sistem upravljanja (komande): elektromehaniki. Ponekad elektronske kablovske komande; rjee radio-komande PRIPADNOST SASTAVU MAINA - samostalnost / ovisnost o drugim mainama: mala ovisnost o uvjetima utovara/zahvatanja te istovara/otkaivanja tereta - poloaj u lancu za izvrenje radova: 1. UTOVAR, 2.TRANSPORT, 3. ISTOVAR

UP =UT*Kn*Kv (Kn, Kv - prilino mali) UT= Q*t/Tc; Q=nosivost make, Tc= fenomen elementarnih kretanja

24 Sredstva za dizanje i prijenos tereta tri vektora kretanja mosna dizalica (detaljno). Namjena joj je podizanje/sputanje boni i poduni transport tereta u radnoj zoni mosne dizalice (krana): u armiranicama, pogonima za prefabrikaciju i drugim radionicama (bravarija, stolarija...) Konstrukcija se sastoji od:

nosivog dijela: elini nosa (limena konstrukcija) most raspona 10-30m, sa voznim postoljima i kranskom prugom, montiranom najee na stubovima hale (kratke konzole)

mobilni dio: tokovi sa sopstvenim pogonom; maka sa kukom (ili hvataljkom) za teret (ev. i sa kabinom rukovaoca)

pogon: ektromotor, integriran s vitlom; transmisija: elektromehanika, radni organ: maka sa kukom (ili hvataljkom)

Tehnike karakteristike:

visina dizanja 6-15m brzine: putovanja 50-100m/min; maka 20-40m/min; kuka 6-20 sistem upravljanja (komande): elektromehaniki. Ponekad elektronske kablovske komande;

rjee radio-komande nosivost 20-300 kN

Rad shema djelovanja jeste ciklini rad Up =Ut*Kn*Kv(Kn, Kv - prilino mali)

25 Sredstva za dizanje i prijenos tereta sa tri/etiri vektora kretanja toranjska dizalica /kran/ (detaljno). Namjena im je transport razliitih materijala: komadnih (oplata,prefabrikati), pakovanih u svenjeve (armatura) ili palete (blokovi, crijep); rasutih i tenih - u posudama (beton,malter), to je univerzalno sredstvo unutarnjeg transporta nagradilitu Osnovni tipovi: K, A, HC, HC-K, HB, C, L K= lahke, samomonta.; obrtanje tornja pri postolju, strijela hor. A= krak-igla pomjerljiva u vertikalnoj ravni HC= obrtanje vrha tornja skupa sa strijelom, koja je horizontalna HC-K= krak se 'lomi' (preklapa), za visoke graevine, HB= krak-igla pomjerljiva u vertikalnoj ravni C= kran sa teleskopskim-puzajuim tornjem Tehnike karakteristike:

Moment nosivosti: 0,25-0,45MNm male;

0,85-1,2MNm srednje i 2-6 MNm velike (teke);

horizontalni domet: 25-65 m; visina :15-50m (slobodnostojei toranj); 60-100 (i vie) toranj se obavezno ankerie (za objekat

ili na drugi nain) mogunost 'teleskopiranja' tornja (samomontaa, 'puzanje') brzine: putovanja 20-40m/min; kuke 20-70m/min; rotacije 0,7-1,2 obrta/min; maka 30m/min irina kolosjeka 3-8 m sistem upravljanja elektromehaniki (kablovske i telekomande);kontrola kompjuterska

Ciklino djelovanje: UT= Q*t/Tc; Q=nosivost dizalice (teret+posuda) Uinak: Up =UT*Kn*Kv Kran uvjek ima drugaiji uinak. 26 Kabl-kran: konstrukcija, pricip djelovanja i primjena. Potrebni su kod odizanja i prijenosa tereta na strogo nepristupanim mjestima, tj. podruijima gdje se teret prenosi na vee daljine. Dakle imaju primjenu kod velikih javnih radova kao to su: brane, mostovi, zgrade, itd.... Moe odizati teret oko 250 kN na raseponu od 1000 m. Rad se vri na uetu po kom se kreu kolica na dva kotaa. Naredno ue ima ulogu da aktivira povlaenje kolica, i tree ue da vri dizanje i sputanje tereta. Zbog komplikovanog sistema dizanja esto se obezbijedi i signalizacija, koja se najee ostvaruje radio vezom. Dijelovi Kabl-Krana su: stup pogonskog sklopa, stup zateznog sklopa, elina uad, kolica, pogonski uredjaji, temelji sa sidrima za stupove sklopa Kabl-Kran 27 Planski uinak pokretne lift dizalice. Pokretna lift-dizalica Planski/praktini uinak Up

Up q kv ki Tc = 3600 (kN/s) gdje je: q - nosivost dizalice (kN) kv - koeficijent vremena ki - koeficijent iskoritenja dizalice Tc - trajanje radnog ciklusa (s)

Tc=tn+td+ti+ts (sec.) gdje je: tn - vrijeme potrebno za utovar (s) td - vrijeme pune vonje = h/vd ti - vrijeme potrebno za istovar (s) ts - vrijeme sputanja (s) 28 Planski uinak toranjske dizalice. Planski/praktini uinak Up

gdje je: q - nosivost dizalice (kN) L - duljina pojedinih pokret (m) V - brzina kretanja na pojedinim duljinama (m/s) tm- vrijeme prihvaanja i otputanja tereta (s) kp- koeficijent stupnja punjenja radnog organa

29 Kategorizacija zemlje za iskope, naini iskopa i mogua sredstva za iskope. I kategorija: rastresita laka/meka zemlja ist pijesak, nevezan ljunak, humus, finja, rastresiti les - kopanje lopatom, a po potrebi i aovom; II kategorija: plodna zemlja/oranica, meka zdravica i pjeskulja, laka pjeskovita glinaglinoviti pijesak, zbijeni pijesak i sitniji ljunak otkopavanje aovom; III kategorija: vrsta i ilava zemlja, zdravica, grub poluvezan ljunak, utrinsko/ledina/ zemljite sa samcima, prirodno vlana glina sa malim procentom pijeska otkopavanje aovom i pijukom (krampom, budakom, trnokopom); IV kategorija (jeste prelazna izmeu zemljanih i stjenskih materijala): laporoviti i umoviti kriljci, meki i raspadnuti krenjaci, meki pjeari, konglomerati i bree sa slabijom vezom filitima, mikaistima i bogatim liskunom, hlorizoistima i kvarcitnim kriljcima otkopavanje uskijama, klinovima, pijucima (krapovima) i povremeno ekspolozivom; Naini iskopa zemljanih materijala: - mehaniki u suhom (cijepanje klinom=kopanje; rezanje noem u toku kretanja) - hidrauliki - mlazom vode pod pritiskom 1-2 MPa, za pijesak, pjeskovite gline i les; usisavanjem sa vodom-podvodni iskopi, za pijeska, ljunak ili vrsto tlo koje se prethodno usitnjava frezerima. U oba sluaja iskopani materijal se kao pulpa (itka mjeavina tla i vode) pumpa i cjevovodima odvodi do mjesta taloenja razastiranja. Mogua sredstva za iskope su: 1) kod mehanikog naina iskopa:

a) bageri - univerzalne maine ima ih vie vrsta kao to su: klasini (gusjenice, reetkasta strijela, mehanika transmisija - uad): sa eonom/visinskom

kaikom; sa dubinskom kaikom (motikar); sa zahvatnom (grajfer) kaikom... suvremeni (toka/gusjenice, ruka kao mehanizam, hidraulika transmisija): hidraulini bager;

bager sa teleskopskom katarkom sa specijalnom namjenom: hidraulini bager; bager sa teleskopskom katarkom...

sa specijalnom namjenom: kao mobilna dizalica na gusjenicama; sa padajuom ploom za nabijanje; sa metalnom kuglom za ruenje

mini-bageri za rad u skuenim prostorima i za manji obim radova Namjena im se moe podjeliti na:

- osnovnu (iskop i utovar svih zemljanih materijala, zahvatanje i utovar minirane stijene i sl.; fini iskop i planiranje povrina),

- dodatnu (razbijanje-iskop vrstih materijala hidraulinim ekiem) - i spacijalnu (kao dizalica; kao makara za pobijanje/vaenje talpi). b) dozeri

Snane maine u funkciji vue/guranja (traktori); kada im se dodaju radni organi za iskop (no, rija), postaju iskopne maine. Namjena im se dijeli na:

- osnovnu (iskop zemljanih materijala I-III kategorije, sa guranjem /transport/ na kraa rastojanja maksimalno 10m, rijanje/raskopavanje vrstih materijala IV, pa i V kategorije uz pomo namjenskog organa rijaa/ripera),

- dopunsku (transport materijala na udaljenost 30-100m i grubo planiranje/razastiranje zemljanih i kamenitih materijala)

- i specijalnu (potiskivanje npr. skrejpera, pri iskopu, obaranje stabala, vaenje-upanje panjeva, tegljenje 'lepanje' maina i vozila koje su se 'zaglavile').

c) skrejperi (skreperi) namjena im je ISKOP/UTOVAR TRANSPORT RAZASTIRANJE prirodno vlanih materijala I-III kategorije (i IV kat. Uz prethodno razrivanje rijaima); slab efekat u pijesku jer se prosipa. Standardne transportne daljine 500-1500m.

d) grejderi slue za fino planiranje i precizno profiliranje sipkih materijala; eventualno mijeanje (mixing) materijala za stabilizacije; iskop mekih materijala (humus, pijesak, ljunak) u slojevima, te za specijalne iskope (rigoli, jarkovi) i ureenje kosina usjeka i nasipa;

e) utovarivai (gusjeniari, tokai; utovar: naprijed, pozadi-preko glave, sa strane) slue za masovni utovar zemljanih materijala, minirane stijene, pijeska, ljunka i sl. (Koristi se i u poljoprivredi ito, eerna repa i u umarstvu)

f) kombinirani bager-utovariva najei kod nas sve manje firme ga imaju 2) kod hidraulikog naina iskopa - hidromonitor - - refuler - 30 Proglas kvaliteta mogueg iskoritenja kod zemljanih radova. Zemljani radovi su osnova gradjevinske prakse.Niti jedan investicijski objekat ne moe se realizovati bez kvalitetnog rjeenja oslanjanja na tlo. Za kvalitetno izvodjenje zemljanih radova,potrebno je znati: - lokalne geoloke i geotehnike karakteritike tla, - hidroloke i hidrogeoloke vrijednosti okolia gradilinog kompleksa, - topografska i geomorfoloka odlija irih prostranstava lokaliteta u vezi sa gradilinim kompleksom, itd. Zatima slijedi analiza mogueg ireg odnosno ueg izbora mehaniziranih sredstava. Izbor odredjuje: - vrsta i veliina objekta, - tehnika, metoda i tehnologija graenja, - organizacijski i tehnoekonomski sistem, - gradjevinska regulativa i slino. Potrebno je uspostaviti princip voenja i napredovanja realizacije zemljanih radova. Vano je odluiti se kako i na koji nain ostvariti: - iskop zemlje (hidraulikim odnosno mehanikim rezanjem), - utvrditi kategoriju zemljanih masa i ponaati se prema njihovim zahtjevima, - analizirati promjenu novonastale mase i zapremine u kopanju, transportu i nasipanju datog prirodnog materijala, - prouiti i saznati osnovne teorijske postavke rezanja zemlje, to aplicira na utvrivanje sile i ugla rezanja. Kada ostvarimo saznanja i utvrdimo mogue efekte u radu sa reprezentativnim sistemom mehanizacionih sredstava biemo u mogunosti da kvalitetno obavimo: ISKOP UTOVAR TRANSPORT ISTOVAR i NASIPANJE ZEMLJINIM MATERIJALOM

31 Osnovna mehanizacija zemljanih radoba (blok ema).

32 Bageri kao univerzalne maine uopteno, proraun uinka. OSNOVNI TIPOVI : a) Klasini ( gusjenice, reetkasta strijela, mehanika transmisija, - uad ) : sa eonom/visinskom kaikom ; sa dubinskom kaikom ; sa zahvatnom ( grajfer ) kaikom; sa povlanom skrejperskom kaikom ; kabel-bageri; b) Suvremeni ( toka/gusjenice, ruka kao mehanizam, hidraulina transmisija): hidraulini bager, bager sa teleskopskom katarkom; bager vedriar (kontinuiran rad); rovokopa sa koficama (kontinuiran rad); rovokopa sa rotacionim tokom ( kontinuiran rad ); c) Sa specijalnom namjenom: kao mobilna dizalica na gusjenicama; sa padajuom ploom za nabijanje; sa metalnom kuglom za ruenje; sa motornom/hidraulinom makarom zapobijanje i vaenje ipova i talpi; sa hidraulikim ekiem za razbijanje vrstih materijala; sa hidraulinim svrdlom za buenje tla ( maina za buenje ipova ) d) Mini-bageri za rad u skuenim prostorima i za manji obim radova. -Hdraulini bager sa dubinskom/visinskom kaikom- NAMJENA : - Osnovna : iskop i utovar svih zemljanih materijala, zahvatanje i utovar minirane stijene, fini iskop i planiranje povrina ( specijalne kaike ) - Dodatna : razbijanje-iskop vrstih materijala hidraulinim ekiem - Specijalna : kao dizalica, kao makara za vaenje/pobijanje talpi KONSTRUKCIJA : - nosivi dio: postolje-asija sa : a) gusjenicama b) pneumaticima, nose radnu-obrtnu platformu sa kuitem za pogonski motor i hidraulini sistem, te kabinu rukovaoca - mobilni dio: dvo/tro-dijelni mehanizam ruke sa hidraulikim cilindrima za pokretanje - pogon: dizel-motor ( + hidraulina turbina ) - transmisija : hidraulina ( djelimina- za iste radne operacije; potpuna-za rad i kretanje)

- radni organ : kaika, razliitih oblika ( uska, iroka, sa zubima) FUNKCIONIRANJE I NAIN PRIMJENE Ciklini rad na jednoj radnoj poziciji (kod bagera sa tokovima obavezno aktiviranje stabilizatora) sa pomjeranjem-premjetanjem na narednu radnu poziciju kad se iscrpi radni front. Iskop iznad kote stajanja- kopanje u zoni daljinskog i visinskog dohvata, sa pomjeranjem prema naprijed ka iskopu. Iskop ispod kote stajanja- kopanje u zoni daljinskog i dubinskog dohvata, sa pomjeranjem ka nazad od iskopa. PRORAUN UINKA I UTROKA POGONSKE ENERGIJE Ciklino djelovanje

33 Hidraulini bageri sa dubinskom / visinskom kaikom; mini / veliki (detaljno). Hidraulini bageri (engl. hydraulic excavators) su univerzalne graevinske maine i mogu se definisati kao "standard" u pogledu korienja bagera. Posebno su bitni snani hidraulini bageri sa lomljivim krakom. Kod njih su mehanizmi prenosa i rada prikljuaka na hidraulini pogon. Lopata hidraulinih bagera moe biti utovarna, dubinska ili zahvatna lopata.Neki od manjih hidraulinih bagera imaju postolje na gumenim pneumaticima,dok su jai uvek na gusenicama. Mini bageri (mini excavator) su umanjene vrlo sline konstrukcije velikih hidraulinih bagera. Koriste se za manje iskope i rad u gradskim uslovima, tamo gde je uzak front rada. Ponekad imaju gumene gusenice da ne bi unitavali travnjake ili asfalt. Bager sa normalnom (visinskom) kaikom Ovaj bager se koristi za otkopavanje i utovar materijala u sredstva transporta, kao i za otkopavanje i direktno prebacivanje u otkopani prostor jalovinskog materijala. Moe da otkopava materijal bez prethodnog usitnjavanja (miniranja) kao i prethodno izminirani materijal. . Konstrukcija: Donji neokretni postroj na kome je smeten transportni ureaj Obrtne platforme Radnog organa Radni organ bagera sa normalnom (visinskom) kaikom se sastoji iz: a) strele koja je zglobno vezana za okretnu platformu, b) ruke ili ruki koja je preko sedlastog leita konstruktivno vezana za strelu, c) kaike koja je vrsto (ree zglobno i to kod bagera manjeg kapaciteta) vezana za ruku ili ruke i obeena o strelu preko ueta za dizanje kaike, d) mehanizma za potiskivanje ruke ili ruki, i e) Mehanizma za otvaranje dna kaike. Radni parametri bagera sa normalnom (visinskom) kaikom zavise od: zapremine kaike duine strele i ruki od ugla nagiba strele. Razlikujemo sledee radne parametre bagera kaikara: radijus kopanja, radijus pranjenja,

visinu kopanja, visinu pranjenja i dubinu kopanja. Bager sa obnrnutom (dubinskom) kaikom Bager sa obrnutom (dubinskom) kaikom se rijetko koristi na povrinskim otkopima, a kad se i koristi onda je to za odreene pomone radove. Radni organ bagera sa dubinskom kaikom se sastoji od: kaike koja je vrsto (kruto) vezana za prednji kraj draa kaike, 12 draa kaike koji je zglobno vezan za vrh strele, strele koja je zglobno vezana za okretnu platformu, pomona strela koja je nepokretno vezana za okretnu platformu. 34 Buldozeri gusjeniari: karakteristine radne operacije (detaljno). Buldozeri gusjeniari su strojevi koji se sastoje od osnovnog stroja, tzv. traktora na gusjenicama i radnog ureaja (noa) koji je vrsto vezan na obuhvatani okvir pa je pomijeranje omogueno samo u okomitom smijeru. Buldozer obavlja sljedee radove: - kopa i premjeta zemlju iz usjeka u nasip, ili u deponiju, na kraa rastojanja, - izvrava nasip iz poetnih pozajmita, - kopa i premjeta zemlju, prilikom izade trupa raznih prometnica, na strmim padinama, - rastire zemlju kod izrade nasipa, - vri planiranje, - vri zatrpavanje zemljom, rovova, temelja, rupa, - isti teren od drvea i korijenja, - skida humusni sloj zemlje, - iskopava ljunak i pijesak iz majdana i plitkih rijenih korita, - raiava teren od snijega, - potiskuje skrejper kod rezanja zemlje, tj.punjenja koa, - vue neke strojeve (valjak, je). 35 Skrejperi: karakteristine radne operacije (detaljno). 1.ISKOP sa SAMOUTOVAROM, Kretanjem skrepera naprijed, zasjeeni sloj materijala ulazi u sanduk i postepeno ga puni. Duina puta punjenja iznosi 30 do 60 m, a za to vrijeme potrebna je i najvea snaga za pogon. Pri punjenju sanduka treba skrejper uvijek pomaknuti za dvije irine, tako da izmeu dva kopanja ostaje srednji trak, koji skreper kopa naknadno i na taj nain tedi energiju. Kad se skreperski sanduk napuni, podigne se prednji dio i zatvori. 2.PRIJEVOZ MATERIJALA zahvaenog u ko vri se po pravilu veom brzinom,nego prilikom iskopa, s tim da je skrejperski no dovoljno odignut od tla. 3.PRANJENJE SKREPERA vri se u slojevima,na odreenom mjestu.Debljina slojeva ovisi o visini koa u odnosu na tlo,a koji se lako podie i sputa,te tako pravi deblje odnosno tanje slojeve.Skreperski no sada slui kao dozerski,planirajui materijal koji iz skreperskog koa izlazi guran daskom za izguravanje materijala. 4.POVRATAK skrepera na mjesto iskopa,izvodi se u pravilu najveom moguom brzinom.Pri tome se podrazumjeva da je i skreperski ko odignut od tla. 36 Hidraulini moto-grejder (detaljno). Hidraulini-moto grejderi-graevinski strojevi koji se primljenjuju kod realiziranja cestovne infrastrukture i to za iskop u pjeskovitim materijalima,skidanje humusa,razastiranje materijala trase ceste,kopanje jaraka,koriste se i za odrzavanje ceste pri zimskim uvjetima.grejderi se razlikuju po velicini ali se uglavnom sastoje od traktora na kotaima na gumama i radnog prikljunog dijela koji je elastino vezan za osnovni dio traktor.

37 Primjena buldozera i proraun uinka. Primjena buldozera i proraun uinka Buldozer je stroj kod koga je noz vrsto vezan na obuhvatni okvir pa je pomicanje omogueno samo u okomitom smjeru. Buldozer se koristi za iskope tla u slojevima (npr. skidanje humusa i sl.) premjetanje-guranje iskopanog materijala ispred sebe te jo neke manje znaajne aktivnosti. Primjena buldozera Buldozer obavlja sledee radove:

Kopa i premjeta zemlju iz usjeka u nasip, ili u deponiju na kraa rastojanja, Izvrava nasip iz poetnih pozajmita, Kopa i premjta zemlju prilikom izrade trupa raznih prometnica na strmim padinama, Rastire zemlju kod izrade nasipa, Vri planiranje, Vri zatrpavanje zemljom rovova, temelja, rupa, isti teren od drvea i korjenja, Skida humusni sloj zemlje, Iskopava ljunak i pjesak iz majdana i plitkih rjenih korita, Raiava teren od snijega, Potiskuje skrejper kod rezanja zemlje, tj. punjenja koa, Vue neke strojeve (valjak, je).

Proraun uinka buldozera Planski uinak buldozera proraunava se na sledei nain:

(m/min)

Gdje je: C-obujam materijala koji no gura (m) , C=0,5BH Kv-koeficijen iskoritenja vremena (oko 0,8) Kr-koeficijent rastresitosti B,H-veliina irine i visine noa Trajanje ciklusa: Tc=ti+ttr+tpov+to (min)

ti= ; ttr= ; tpov= ; to=0,1 (min)

Gdje je: ti-vrijeme potrebno za iskop (min) ttr-vrijeme potrebno za guranje (min) tpov-vrijeme potrebno za povratak(min) to-gubitak vremena zbog promjene smjera (min) Li-duljina puta na kome se kopa materijal (m) Vi-brzina iskopa (m/min) Ltr-duljina puta na kojem se premjeta materijal (m) Vtr-brzina za vreme premjetanja materijala (m/min) Lpov-duljina puta u povratku (m) Vpov-brzina za vreme povratka (m/min) 38 Utovariva toka (detaljno), proraun uinka. Namjena mu je masovni utovar zemljanih materijala, minirane stijene, pijeska, ljunka i sl. (Koristi se i u poljoprivredi i umarstvu) Konstrukcija mu se sastoji od:

- nosivog dijela: asija (kruta ili zglobna-ee) koja nosi osovine,motor, kabinu i mehanizam sa kaikom/lopatom - mobilni dio: osovine sa tokovima (esto imaju mreu od lanaca kao zatitu i radi poveanja adhezije); - pogon: dizel-motor - transmisija: hidraulina - radni organ: kaika/lopata, sa nosivim zglobnim mehanizmom i hidraulikim sistemom za pomjeranje - upravljanje: hidrauline komande Tehnike karakteristike: - zapremina kaike (1,5), 1,8; 2,0; 2,5; 3,0; 3,5 m3 - snaga: 80-200 kW - brzine kretanja: naprijed I-IV (do 40km/h); nazad I-III (do 30km/h) Uinak: UP=UT*Kp*Kv poloaj u lancu za izvrenje radova 1. UTOVAR, 2. TRANSPORT, 3. ISTOVAR . 39 Pojam zbijanja-ugradnje zemljanih i kamenih materijala; faktori uticaja. Pod zbijanjem se podrazumjeva eliminacija gasovite i tene faze iz strukture materijala, odnosno smanjenje upljina izmeu vrstih estica na minimum, to se postie optimalnim rasporedom vrstih estica, uz upotrebu energije. Zbijanjem se smanjuje zapremina, odnosno poveava gustina (zapreminska masa) i zapreminska teina materijala. Faktori utjecaja materijala na zbijanje: a) vrsta materijala (koherentni-sa kohezijom; nekoherentni-bez kohezije) b) krupnoa materijala (sitnozrni, mijeani, krupnozrni) c) granulometrijski sastav (zastupljenost razliitih frakcija: jedno-, dvo-, tro-, viefrakc.) d) vlanost materijala (minimalna, prirodna, oprimalna, maksimalna).

40 ematski prikaz sabijanja zemlje. a) valjanjem; b) pojedinanim udarima; c), vibriranjem

41 Blok ema strojnog sustava mehanizacije sabijanja tla. BLOK SHEMA STROJEVA SA STATIKIM DJELOVANJEM VALJCI GLATKI SA EL.TOKOVIMA SPECIJALNI VALJCI - tandem valjci - valjci sa 3 cilindra

- sa pneumaticima - jeevi: vueni

samohodni - valjci sa mreama - valjci sa papuama

BLOK SHEMA STROJEVA SA DINAMIKIM DJELOVANJEM (EFIKASNO SAVLAIVANJE KOHEZIJE/VISKOZNOSTI) (udar/skok) (vibracije) NABIJAI VIBRACIONI STROJEVI VIBROPLOE VIBRACIONI

VALJCI VIBROGREDE

- eksplozivni nabijai (abe) - vibrosoli - vibromaksi

- male/rune - kompaktori

- sa el.tok. - sa dvost.vibr. - komb.el./pn.

42 Valjak sa glatkim elinim tokovima statikog djelovanja glatki valjak (detaljno). Glatki valjci su najstariji predstavnik maina za zbijanje tla. Prvi valjci nastali su jo u 19. veku i bili su na parni pogon. Danas su uglavnom na motorni pogon sa hidraulikim sistemom za kontrolu upravljanja. Osnovne karakteristike (prosene vrednosti):

Snaga: 15 - 60 KW Uinak: 250 - 2500 m2/h Teina: 4-15 t irina valjaka: 1,5 - 3 m Brzina: 0,5 - 7 km/h

Konstrukcija Postoje valjci sa dva valjka, istog ili slinog prenika (tandem valjci) i sa tri toka, jednim prednjim za upravljanje, irim i niim, i dva zadnja pogonska, jednaka i uporedna, via i ua. Pogon je motorni, najee dizel ali ima i benzinskih. Upravljanje prednjim tokom je hidrauliko. Pogon je najee na zadnjim tokovima, sa 2 - 5 brzina napred i nazad Primjena Glatki valjci slue za valjanje - obradu povrina glaanjem. I pored velikog specifinog optereenja po izvodnici valjka dejstvo rada im je ogranieno na malu dubinu. Danas se valjci koriste iskljuivo za valjanje, tj. obradu povrine (glaanje, peglanje) i to kao dupuna ostalih sredstava za zbijanje. Primijenjuju se za nabijanje tampon slojeva i kolovoznih zastora a najmanje su pogodni za zbijanje tla U pogledu teine dele se na

lake glatke valjke srednje glatke valjke teke glatke valjke

Uinak Uinak glatkih valjaka se proraunava kao i za ostale maine za zbijanje tla. Izraava se u m2 povrine koja je zbijena u zavisnosti od

broja prelaza sa kojima je zbijanje izvreno. Za obraun po m3 obraun se vri zavisno i od broja slojeva iz koliko je izveden m3 zbijene mase, kao i sa koliko je prelaza svaki pojedini sloj nabijen.

VALJAK SA GLATKIM ELINIM TOKOVIMA Valjak s glatkim elinim tokovima pripadaju vrsti graevinskih maina koje djeluju vlastitom teinom, tj. statiki. Koriste se za sabijanje kamenih podloga krupnijih granulacija, a osobito za zavrnu obradu ve sabijenih nasutih slojeva. Karakteristika tih maina je da im naglo opada od povrine prema donjim dijelovima sloja, dakle, suprotno od naina djelovanja jeeva. Ovi valjci se koriste za povrinska sabijanja ili za sabijanja u slojevima od 10 do najvie 20 cm debljine. Konstruktivno, ovi valjci se sastoje od okvirnog postolja koje se nalazi na irokim glatkim elinim tokovima. Na postolju je kuica, ureaj za upravljanje i pogon, pa su to preteno samohodni valjci. Za svaku tonu mase valjka potrebna je snaga motora od 1,4 do 2,8 kW. Sila pritiska po dunom centimetru dodirne crte koju ini irina elinog toka i tla iznosi za male valjke 200 do 400 N, a za velike 800 do 1000 N. Da bi se dobila potrebna zbijenost, potreban broj prelaza je 6-8 po istom prolazu.

43 Jeevi - uopteno: specifinost djelovanja i podruje primjene; tipovi, proraun uinka. Je je vrsta valjka s bodljama ili nekim drugim istakama na platu. Moe biti s uskim bodljama u obliku ovje noge , sa irokim bodljama ili s platem u obliku reetke s uzdunim uskim razmjerno visokim ipkama. . Posebna vrsta jeeva su kompaktori. jei, sastoji se od glatkog valjka, kome su po obimu zavarene "noge", sa zadatkom da prodiru(statiko djelovanje) u nasutu zemlju(ugl. koherentni materijal) i na taj nain je sabiju. Podela jeeva prema ukupnoj masi je sledea:

jeevi srednje teine od 2 do 4t jeevi teine od 8 do 14t specijalno teki jeevi

Primena: Valjak-je se u svom valjkastom dijelu puni teretom, pijeskom ili vodom da bi imao odreenu teinu potrebnu za valjanje tla. Oni su preteno prikolini, a mogu da budu poluprikolini i samohodni.Je-valjak za razliku od valjka sa glatkim metalnim valjkom i valjka sa kotaima sa pneumogumama izaziva povrinama svojih bodlji tlak na zemljano tlo, koji prelazi graninu vrstou. Tlo se intenzivno deformira. Kao rezulat toga bodlje se utiskuju u tlo i tako se obrazuju jezgra utiskivanja, zbog ega i dolazi do sabijanja tog materijala. Da bi se nasip podjednako sabio zemlju treba nasipati u slojevima jednake debljine i da se izvri odreen broj prelaza.Broj prelaza je najee 8 - 12. Dok u prvim

prolazima, noge potpuno upadaju u tlo, pri poslednjim prolazima, one jedva ulaze u tlo i sam valjak ne dodiruje tlo.Debljina nasutog sloja treba da je jednaka duini noge, i nikako ne sme da pree 20% preko te debljine. Efikasnost jea potie otuda to se pri kotrljanju celokupna njegova teina koncentrie na srazmerno malu povrinu gaenja nogama du jedne izvodnice (3,5 kg-m2 za pesak, 7 -14 za gline i ilovae, a 14 - 28, ponekad i do 45, za teka lepljiva tla s kamenitim materijalom.) Pored samostalnog jea, u primeni su i kombinacije 2, 3 i 4 jea. Uinak: Uinak se rauna kao i kod ostalih maina za sabijanje tla. Izraava se u m2 povrine koja je zbijena u zavisnosti od broja prelaza sa kojima je zbijanje izvreno. Za obraun po m3 obraun se vri zavisno i od broja slojeva iz koliko je izveden m3 zbijene mase, kao i sa koliko je prelaza svaki pojedini sloj nabijen.

Up = ki * Ut (m3/h) -ki korekcioni koeficijent, ki= ko * kp -ko osnovni korekcioni koef. ,kp-posebni korekcioni koef. ko = kog * krv * kds kog koef. organizacije,krv koef. radnog vremena,kds koef. dotrajalosti stroja kp = krp -krp koeficjent radnog prostora

Ut = ( v * lv * h * 1000) / n - v pretpostavljena prosjena brzina rada odnosno kretanja valjka (km/h) - lv irina valjanja (to je konstruktivna irina valjka lr umanjena za irinu preklopa lp koji se kod valjanja pretpostavlja od 10 do 30 cm) - h visina sloja zbijanja - n broj prelaza valjka

44 Valjak ma pneumaticima ('gumeni valjak') uopteno; specifinost djelovanja i primjena. Prvi modeli su se pojavili oko 1950. godine i odmah su pokazali vanredan uspjeh zahvaljujui viestrukoj primjeni. U prvo vrijeme su proizvoeni kao vuene maine (zakaene na traktor, kamion i sl), dok su ubrzo konstruisani i samohodni valjci na tokovima. Vueni kompakteri na pneumaticima nisu dalje razvijani i primjena im je uglavnom na izgradnji aerodroma i nasutih brana. Samohodni kompakteri imaju uglavnom krutu asiju i manevrisanje se vri pokretanjem pogonskih pneumatika (tokova). Valjak na pneumaticima se sastoji od elinog sanduka koji lei na veem broju naduvanih guma. Sanduk se optereuje pijeskom, vodom ili tegovima (teki valjci). Da bi se obezbijedilo podjednako prenoenje opereenja na tlo mora da postoji ureaj koji e vriti raspodjelu optereenja na sve tokove, to omoguava podjednako sabijanje ispod svih tokova, bez obzira na tlo ispod. Jedan takav ureaj je albare, koji pomou uadi i koturova vri raspodjelu optereenja. Bitno je obezbijediti pristup svim tokovima, u sluaju kvara ili pucanja pneumatika. Sabijanje se vri preko tokova, a zavisi od niza parametara . Neki od parametara su : veliina toka, broj redova tokova, broj tokova u redu, raspored tokova, pritisak u tokovima i broj prelaza. Obino je (zavisno od veliine i teine valjka) dovoljan broj prelaza 6 10 (3 5 u oba pravca). Podjela: - Vueni, jednoredni valjci, velike teine 600 1000 kN

Vueni, dvoredni, teine do 150 kN Samohodni valjci, teine od 150 do 400 kN

Dok su jeevi pogodniji za sabijanje koherentnih zemljita dotle valjci na pneumaticima imaju bolji efekat kod nekoherentnog zemljita (pjeskovitog, ljunkovitog i kriljavog). Jedna od bitnih prednosti rada valjka na pneumaticima je finoa rada i brzina sabijanja bez brutalnih udara, to predstavlja osobine koji nisu zanemarive i koje omoguavaju iroku primjenu i potrebu na gradilitima. 45 Valjak sa glatkim elinim tokovima vibracionog djelovanja vibracioni valjak (detaljno). TANDEM VALJAK-vrsta samohodnog valjka sa dva glatka valjka koji slue ujedno i za kretanje i za zbijanje ili statikim nainom ili putem vibracija. To su valjci koji posebno pri valjanju asfaltnobetonskih zastora zamjenjuju dva dosad u tom sluaju koritena valjka: TEKOG STATIKOG VALJKA koji je sa svoja tri kotaa-valjka mogao zbijati samo statikim nainom za

poetno zbijanje iza FINIERA(u ovom sluaju tandem zbija vibracijama) i kao drugo,LAKOG STATIKOG VALJKA za zavrno zaglaivanje(u ovom sluaju tandem-valjak zbija bez vibracija).

Inae, sutinski je ciklino djelovanje: UT= q*t/Tc; q=zapremina uvaljanog sloja: (b-b)*d*L; (ako se koristi debljina svjee nasutog sloja, onda treba uvesti redukciju zapremine preko relacije d=0,65*d' => d'=d/0,65 ili na kraju uzeti Kr, pri emu r simbolizira razliku privremene i trajne rastresitosti materijala: Kr =1/(1+(rp-rt)) Tc= tvaljanja+ tkontrole zbij.+ tpremjetanja; 46 Vibronabija 'aba' ; vibroploa; kompaktor glavne odlike i oblast primjene VIBRONABIJA 'ABA' Primjena u vrlo skuenom prostoru. Konstrukcija, nain djelovanja i gabariti nabijaa to omoguuju. Udarna ploa veliine 20x20cm (D=20), pa sve do 80x80cm (D=80cm). Teina kompletnog ureaja 1-5 kN. S obzirom na odskok (H= 10-20cm) i teinu, udarna sila koja se dobije 40-130 kN. Dubina djelovanja 40-100 cm. Prilikom rada, zbog ekscentrino postavljene opruge, ploa 'sama' putuje brzinom 10-15 m/min. Pravac i brzinu putovanja-zbijanja odreuje rukovalac, putem rukohvata i komandi za rad motora. Snaga pogonskog motora 1,5-3 kW. Praktini uinak ( za krunu udarnu povrinu dijametra a ):

Up = 60*n* (a-a)2*h*Kv/ m n=broj udara nabijaa u minuti; h=debljina zbijenog sloja; m=potreban broj prijelaza.

VIBROPLOA Primjena u skuenom prostoru.Konstrukcija, nain djelovanja i gabariti ploe to moguuju. Ona ima mogunost podeavanja frekvencije, a amplituda je 1-2mm., to omoguuje kretanje uz lagano potiskivanje (silom F) od strane rukovaoca (rukovalac bira smjer i brzinu kretanja zbijanja). (Vibrosol-kretanje naprijed; vibromax-kretanje i naprijed i nazad). irina ploe 40-100cm; teina 1-15kN; dubina djelovanja 30-80 cm. Praktini uinak:

Up = *v*d*Kv / n n=potreban broj prijelaza; =irina ploe; v=radna brzina [oko 1cm/s=36m/h]; d=debljina zbijenog sloja.

KOMPAKTOR Ureaj vibroploa koji ima hidraulini sistem za vibracije,montiran na vozilu najee u bateriji naprijed i nazad. Kretanjem vozila vri se zbijanje podloge kompaktorima kontinuirano djelovanje. Dubina djelovanja 30-40cm; radna brzina5cm/s=180m/h.

47 Statiko i dinamiko djelovanje maina za sabijanje/zbijanje tla. Mehanikim, vjetakim sabijanjem zemljanog tla dolazi do izmjene unutranjeg rasporeda estica u njenoj strukturi, kao i do smanjenja upljina, izmeu tih estica. Time se, ustvari, ubrzava jedan proces koji bi u prirodnim uvjetima bio dugotrajan. Rezultat toga je skraenje vremena izvrenja radova, a postie se i bolja stabilnost i vea nosivost tla nego to bi se to ikada moglo da ostvari prirodnom konsolidacijom. Suvremena tehnika sabijanja tla primjenjuje sljedee principe i odgovarajue strojeve za taj rad: a) statiki princip, gdje se sabijanje tla vri valjanjem. Tlak se prenosi izazvan teinom valjka kotaa koji se kreu po povrini tla. Po tom principu rade valjci; b) dinamiki princip, gdje se sabijanje tla vri pomou pojedinanih udara ili vibracijama. Sabijanje pojedinanim udarima vri se udarima o tlo, slobodnim padom radnih organa strojeva za sabijanje tla. To je sluaj rada sa "abom", ili skokovima drugih vrsta eksplozijskih nabijaa, iIi udarima tekih ploa koje padaju sa vee visine, itd, Sabijanje vibracijama tla zasniva se na predaji vibracija male frekvencije (40 - 50 udara na minut), velike amplitude (50 - 60 min), ili srednje i visoke frekvencije (1000 - 3500 udara na minut, pa i vie), zbog ega dolazi do meusobnog razmjetanja tvrdih estica tla i smanjenja upljina izmeu njih, a kao rezultat toga javlja se zbijanje datog materijala; c) zdrueni, kombinirani princip od prethodna dva principa, tu spadaju strojevi kao to su: vibrovaljci, koji sabijaju tlo i valjanjem i vibriranjem. Valjci u glavnoj podjeli dijele se na: - isto statike, i - statike zdruene sa vibracijama. isto statiki valjci, u daljem, dijele se na: - glatke, vrste; - neglatke, u koje spadaju jeevi, zatim reetkasti, mreasti i valjci sa papuama, i - pneumovaljci, odnosno valjci sa kotaima na pneumogumama. Valjci statiki zdrueni sa vibracijama, u daljem, dijele se ista kao i prethodna vrsta valjaka na: - glatke, vrste; - neglatke, i - pneumovaljke. 48 ta je stabilizacija, a ta konsolidacija tla? Stabilizacija tla je tehnoloki sistem poboljsnja osobina tla i pripreme tla koji se sastoji od sljedeeg:

Usitnjavanje tla rezanjem do odreene dubine Mijeanje tla sa dodacima za stabilizaciju Razastiranje datog tla Planiranje i Nabijanje tla.

Konsolidacija tla je ustvari zbijanje tla, a odnosi se na poboljanje mejanikih osobina tla to ima za cilj ostvarivanje realnih pretpostavki za ostvarenje stabilnosti projektom predvienih objekata na toj lokaciji, ili za zatitu postojeih objekata. 49 Problematika ugradnje-zbijanja svjeeg betona i analogija sa ugradnjom zemljanih materijala. Beton je vjetaki kamen, konglomerat, koji se sastoji od zrna agregata razliite veliine i veznvnog sredstva koje obavija zrna agregata, popunjava upljine izmedju njih i meusobno ih sljepljuje u vrstu masu koju zovemo beton. Vezivno sredstvo je cementni kamen. Svje beton je specifian materijal koji ima neka obiljeja fluida, sa naglaenom viskoznou, ali se tokom vremena taj materijal mijenja i polako prelazi u vrsto stanje. Strukturu svjeeg betona ine: - cementna pasta - zrna agregata, fina, sitnija i krupnija - upljine unutar mjeavine

Pod ugraivanjem betona podrazumijevaju se: razastiranje betona ili punjenje oplate, zbijanje(kompaktiranje) i zavrsna obrada gornjih povrsina. SREDSTVA ZA UGRADNJU- ZBIJANJE BETONA Svje beton kao specifian materijal ugrauje se zbija pomou razliitih ureaja, ovisno o sastavu i konzistenciji betona: a) 'suha' i 'kao zemlja vlana' konzistencija, kao kod tzv. valjanog betona trai primjenu VIBRACIONIH VALJAKA ili vibroploa b) 'plastina' konzistencija najrairenija trai primjenu VIBRATORA ZA BETON (unutarnjih-igliastih-pervibratora; povrinskih-vibroploa i vibrogreda) c) tena konzistencija kao kod prskanog-pricanog betona trai ugradnju kroz dinamiki udar mlaza betona, ime se vri njegovo zbijanje d) poseban sluaj je koritenje betonskog topa gdje se beton slaboplastine konzistencije ugrauje-zbija snanim dinamikim udarom tzv. hitcem e) iznimno, ugradnja betona 'plastine' konzistencije pod pritiskom, moe da se vri i transportnim sredstvom pumpom za beton, ukoliko je prostor za ugradnju ili oplata-kalup potpuno zatvoren (primjer betoniranja tunelske obloge) f) specijalno, kod podvodnog betoniranja koristi se tzv. kontraktor-postupak za ugradnju i zbijanje betona vlastitom teinom. g) U najnovije vrijeme koristi se tzv. samougradljivi beton, bez primjene vibratora. Sutina ovog betona je u velikoj plastinosti koja se postie izborom agregata sa odreenim granulometrijskim sastavom i odgovarajuim dodacima betonu. CILJ UGRADNJE ZBIJANJA SVJEEG BETONA JE ISTISKIVANJE VODE,ODNOSNO ZRAKA IZ UPLJINA, A NJIHOVO MJESTO TREBA DA ZAUZMUSUPSTANCE CEMENTNE PASTE ILI ZRNACA AGREGATA, KOJI E NAKNADNOTVORITI VRSTU I GUSTU SUPSTANCU BETONA. Jedini efikasan nain zbijanja betona je primjena mehanikih vibracija, koje se proizvode u vreajima vibratorima i direktno ili indirektno prenose na masu svjeeg betona. Fizika priroda vibracija se satoji u sudaranju tijela koje vibrira sa vrstim esticama agregata. Pretjeranim vibriranjem postie suprotan efekat od oekivanog efekta zbijanja.

VRSTE VIBRATORA prema konstrukciji i nainu prenoenja vibracija a) unutarnji vibratori (pervibratori) - konstrukcija igliasta; direktni prijenos vibracija u masu (3 dinezije) svjeeg betona b) povrinski vibratori -konstrukcija kao: vibro-ploe, -grede, -letve, itd.; direktni prijenos vibracija na povrinu (2 dimenzije) svjeeg betona. c) oplatni vibratori- kompaktna konstrukcija vibratora vrsto se spaja na oplatu; indirektno se preko oplate prenose vibracije na povrinu (2 dimenzije) obuhvaenu oplatom. Naini ugradnje zemljanih materijala: - VALJANJE (klasini postupak) = povrinsko djelovanje 'peglanje' - ZBIJANJE Karakteristini tehnoloki proces zemljanih radova: 1. iskop 2. utovar 3. transport 4. razastiranje 5. ugradnja/zbijanje

(podvuene transportne faze se odvijaju sa materijalom u rastresitom stanju) Cilj zbijanja: eliminacija gasovite i tene faze iz strukture materijala, odnosno smanjenje upljina izmeu vrstih estica na minimum, to se postie optimalnim rasporedom vrstih estica, uz upotrebu energije. Zbijanjem se smanjuje zapremina, odnosno poveava gustina(zapreminska masa) i zapreminska teina materijala. U materijalu tada dominira vrsta faza.

Faktori utjecaja materijala na zbijanje: a) vrsta materijala (koherentni-sa kohezijom; nekoherentni-bez kohezije) b) krupnoa materijala (sitnozrni, mijeani, krupnozrni) c) granulometrijski sastav (zastupljenost razliitih frakcija: jedno-, dvo-, tro-, viefrakc.) d) vlanost materijala (minimalna, prirodna, oprimalna, maksimalna). Zbijanje treba izvesti tek nakon detaljnih ispitivanja osobina materijala koji se zbija, te nakon odreivanja radnih parametara pod kojim se taj postupak obavlja, kao npr.: - stvarna vlanost materijala, - temperatura zraka, - debljina sloja za (efikasno) zbijanje. GLAVNA PODJELA SREDSTAVA ZA ZBIJANJE ZEMLJANIH I DRUGIH MAT.

50 Problematika iskopa u stijeni glavni aspekti; naini/metode i sredstva za iskop stijene. -Stijenski masiv ali i svaka druga struktura vjetaki stvorena ljudskom rukom uz pomo mehaniziranih sredstava ini koherentni medij. -Razbijanje (iskop) u koherentnom mediju odreenih stijenskih masa ili vjetaki stvorenih "vrijednosti" mogue je obavljati u tzv. otvorenom ili zatvorenom prostoru. U otvorenom prostoru to su razni graevinski objekti, infrastruktura, kamenolomi i slino, te u zatvorenom prostoru kao to su tuneli, razni objekti visokogradnje i hidrogradnje. Dakle, to su zadae buenja minskih rupa, razaranje koherentnog medija do potpunog "usitnjenja" pripremnog za mogui transport itd. -Ovi sloeni poslovi mogu se povjeriti tzv. buuim garniturama tj. mehanikim ureajima i alatima. Ureaji i alati snagom i moi stlanog zraka mehaniki rotirajuim, odnosno udarnim dejstvom stvaraju realnost za pripremu, odnosno eksploataciju ili eliminaciju koherentnog medija. U tu svrhu razlikujemo i determiniramo: - buenje i razbijanje stlanim ekiem, - buenje i razbijanje hidraulikim ekiem/razbijaem i karama, te - buenje rupa manjeg promjera sa elektrinim pogonom builice i tome slino. 51 Sastav maina za buenje stijene uopteno; zadatak i princip djelovanja kompresora. 1. Razaranje koherentnog medija vri se tzv. buaim garniturama tj. mehanukim uraajima i alatima koji snagom komprimiranog zraka mehaniki rotirajuim, odnosno udarnim dejstvom stvaraju mogunost eliminacije, odnosno eksploatacije koherentnog medija. U tu svrhu razlikujemo:

Buenje i razbijanjem komprimirani ekiem;(sistem:kompresor-stlani eki-ipka za buenje i razbijanje)

Buenje i razbijanje hidraulikim ekicem i karama(dijelovi hidraulinog ekica:cilindar, klip, ipka)

Buenje rupa manjeg promjera sa elektrinim pogonom builice i sl. Komprimirani zrak mogue je producirati putem odgovarajueg stroja-kompresora.Producirani komprimirani zrak predstavlja znaajan vid energenta koji se modificira preko radnih strojeva u mehaniki rad. To znai, pokretanje raznih alata i strojeva u svrhu obavljanja sloenih zadaa u graevinskoj praksi. Komprsor predstavlja stroj jednostavnog vanjskog izgleda i sloene unutranjosti, koji za cilj ima stvaranje i distribuciju komprimiranog zraka. Kompresore dijelimo: -kompresori pokretni na kotaima sa pneumaticima/gumama (kvalitetno rjeenje za mobilne radove, produciraju 8,0m3 komprimiranog zraka u minuti) - kompresori stabilni na odgovarajuoj metalnoj asiji (proizvode znatno vise komprimiranog zraka od pokretnih, vise od 8,0m3 /min; sastoje se od stapnog kompresora i elektrinog motora) Pritisak zraka koji se koristi pri radu alatki za razbijanje i buenje kamenih materijala u graevinarstvu iznosi 600 do 700kPa, koji se stalno treba odravati zbog efikasnosti uradu. U tu svrhu, postoji spremnik za komprimirani zrak koji treba biti dobro izloiran da bi se smanjio gubitak toplotne energije.Kada se u spremniku postigne eljeni pritisak, ugraeni regulator pritiska automatski iskljuuju rad dijelu kompresora kojim se komprimira zrak. Postoje razliiti konstrukcijski tipovi kompresora a to su: stapni kompresor, spiralni, rotacijski kompresori i ventilatori (ventilatori imaju znaajnu ulogu u kompeltnom koritenju provoenja zrane struje u datim prilikama npr. proboj tunela) 52 Konstrukcija i princip djelovanja rotacionog i spiralnog/vijanog kompresora; osobine. Spiralni kompresori odlikuju se istaknutom konstrukcijom spiralnog navoja na dvije usporedne osovine. Rad ovog kompresora zasniva se na rotaciji osovina s,istaknutim spiralnim navojem ujednaeno i to u suprotnim smjerovima, a sve u za to pripremljenom kuistu. Na ovaj nain vri se

potiskivanje zraka uzdu navoja spirale gdje se obavlja strujanje u tzv. meuprostoru i to na kontaktu dodira spirala kao i spirala sa platom. Dijelovi spiralnog kompresora: rotirajua zavojnica( izlazni otvor, stacionarna zavojnica) lezaj zavojnice, ekscentricitet pogonsko vratilo

Rotacijski kompresor obavlja proizvodnju komprimiranog zraka pomou rotora ekscentrino poloenog u odgovarajuci celicni valjak. Zahvaljujui okretanju rotora gdje se nalazi sistem pominih lamela koje djelovanjem centrifugalne sile budu izvuene iz valjka te slijede unutarnji plat valjka, to sprijeava prolazak zraka izmeu lamela i plata valjka, dolazi do smanjena prostora izmeu lamela a za posljedicu imamo tlaenje obuhvaenog zraka. Na taj nain se stvara prostor za dobijanje komprimiranog zraka.

53 Kolna pneumatska builica na gusjenicama (detaljno). Namjena joj je buenje dubokih buotina (duine do 0-100m i vie), prenika 52-155mm u svrhu primarnog ili sekundarnog miniranja Konstrukcija se sastoji od:

vozno postolje na gusjenicama mobilni dio: gusjenice sa vodeim, voenim i pomonim tokovima, te sa zranim motorom

turbinom za kretanje transmisija: komprimirani zrak radni organ: zrani motor koji proizvodi urarno i rotaciono djelovanje

Tehnike karakteristike: masa: 2-4 tone, velikih gabarita Potronja komprimiranog zraka: 10 15m3/min; standardni pritisak 0,7 MPa (moe i do

1,6MPa) Broj udara 4000 i vie u minuti; Brzina buenja: 20-30m/h; 30-50cm/min; Uklanjanje praine iz rupe: otpraivanjem /komprimiranim zrakom 0,7MPa kroz cjevicu u

buaoj ipki Fleksibilno crijevo za kompr.

Prije pogona uvjet je da je kompresor ve ukljuen i spreman za rad. Ciklino djelovanje: Ut= q*t/Tc; q=duina buotine. 54 Pneumatski ekii uopteno. Hidrauline builice uopteno. Hidrauliki ekii - uopteno. Buenje i razbijanje pneumatskim ekiem predstavlja sistem, koji na prilagodiv nain zahvaljujui, kvalitetnom alatu, odgovarajuem sjeivu, vrlo uinkovito obavlja postavljene zadae. Ovaj sistem ima spoj: kompresor pneumatski eki tzv. ipka za buenje i razbijanje. Tehnoloki proces se oitava u slijedeem: aktiviranje pneumatskog ekia se obavlja sa kontaktnim mehanizmom (runim kontaktom) pri emu je eki povezan sa kompresorom putem zranog (gumenog) crijeva. Aktiviranjem datog mehanizma, odnosno dovoenjem stlanog zraka iz kompresora u tzv. tijelo ekia vri se djelovanje na metalnu ipku koja udarom i malim zakretanjem vri buenje, odnosno oblikovanje tzv. rupe kao i razaranje po potrebi odreenog medija. Danas u svijetu se producira veoma veliki broj razliitih po konstrukciji pneumatskih ekia, koji djeluju u sistemu: kompresor gumeno crijevo eki. Rad sa pneumatskim ekiem je vrlo jednostavan pri emu se mora voditi rauna kako o dovodu pneumatskog zraka tako isto i o kvalitetu sjeiva. Danas su u primjeni razliita sjeiva po obliku i kakvoi. Tako imamo: krino, zvjezdasto, zeta i niz drugih sjeiva. Zajedniko je svima, da zadovolje uvjete kvalitete buenja i po potrebi razaranja. HIDRAULINE BUILICE /builice sa hidraulinom transmisijom/ Pojava hidrauline transmisije (prije 30-tak godina) naroito se pokazala uspjenom kod builica: brzina buenja je proporcionalana sa kvadratom pritiska [V=k*p2] , pa se za pritiske kod hidrauline transmisije (100-300MPa!) mogu dobiti velike brzine buenja 100-200m/h (to je oko 10 puta vie nego kod pneumatskih builica. Osim toga, hidraulina transmisija je mnogo jednostavnija, po gabaritima manja, a nema to je jako vano tako tetan utjecaj na okolinu, kao pneumatska! (Sistem hidrauline transmisije ima pogonski motor- najee SUS, hidraulinu pumpu, rezervoar ulja i cjevovod koji povezuje rezervoar, pumpu i radne hidrauline cilindre). Konstrukcija i funkcioniranje hidraulinih builica je slina pneumatskim builicama, uz izvjesna pojednostavljenja. Sve vie se susreu u praksi, kako rune, tako i kolne! Specijalan sluaj: bager sa hidraulikom builicom za buenje ipova! Buenje i razbijanje hidraulinim ekiem predstavlja poseban i znaajan vid uinkovitog i kvalitetnog rjeenja niza tehnolokih zadaa koji se postavljaju u industriji graevinskog materijala (IGM) i operativi graenja (OG). Sutina buenja i razbijanja uz pomo kvalitetno odabranog alata homogenog/koherentnog materijala jeste u slinosti kao kod pobuivanja stlanim zrakom. Ipak, ovdje pobuivanja, odnosno aktiviranje alata ini hidraulino ulje pod odreenim tlakom. Dakle, hidraulino ulje, pod pritiskom iz hidraulikog sustava koji je funkciji cjelovitog stroja, izlazi i nakon obavljenoga translatornog i rotacijskog rada vraa se u sistem stroja, kao i kod ostalih radnih dijelova kojima se s' pomou hidraulike, upravlja strojem Na ovim principima traktor gusjeniar sistema (bez lice ali sa prikljukom odgovarajueg alata) vrlo kvalitetno obavlja buenje i razbijane koherentnog medija, u sloenim uvjetima rada. Buenje i razbijanje hidraulinim ekiem je vrlo odgovoran posao kojem se mora prii

organizirano kvalitetno pripremljeno i to kako buee opreme tako isto i manipulanata strojara u datom sistemu. 55 Teke maine za podzemne iskope: 'krtice', glodalice, 'tit' uopteno. Teke maine za podzemne iskope krtice,glodalice i tit mogu imati mehaniki, elektro-mehaniki ili hidraulini pogonski sistem. Namijenjene su za iskope velikih profila u vrstom, srednje vrstom i mekom materijalu. 56 Osnovni naini dobivanja kamenog agregata; sistem kamenolom - drobilana separacija (uopteno). Ovaj nain dobivanja agregata obuhvata nekoliko faza: -miniranje stijene u kamenolomu -utovar,transport -drobljenje minirane stijene-kamena u drobilinom postrojenju-"drobilani" -razdvajanje drobljenog agregata na frakcije u postrojenju za separiranje-"separaciji" Faze drobljenja i separiranja su integrirane u tehnoloku cjelinu DROBILANA&SPARACIJA,organiziranu na veem prostoru,esto na vie nivoa,sa dosta pomonih graevina i konstrukcija, opremljenih transportnim ureajima i sredstvima za izvrenje specijalnnih radih procesa.Takvo kompleksno postrojenje ima karakter stalnog industrijskog postrojenja. U kamenolomu se miniranjem dobiva krupni stjenski materijal,koji se usitnjava u drobilicama i mlinovima,zatim se vri separacija agregata. Proces prerade se odvija u 3 stepena: -primarni stepen-drobljenje sirovog materijala u primarnim drobilicama,koje su najee u kamenolomu -sekundarni stepen-obrauje se viak krupnijih frakcija da bi se popunio manjak u ssitnijim frakcijama -tercijalni stepen-visoki zahtjevi u vezi sa granulometrijom materijala Razdvajane materijala na frakcije se vri u postrojenju koje se naziva separacija,to postrojenje moe biti stabilno ili mobilno. Separacije mogu biti:suhe i hidroseparacije Princip rada separacije se zasniva na reetkama i sitima za prosijavanje,kao i mlinovima za drobljene materijala. 57 Faze drobljenja kamena; primjenjiva sredstva i efekti drobljenja. Faze drobljenja i separiranja su integrirane u tehnoloku cjelinu drobilana i separacija,organiziranu na veem prostoru, esto na vie nivoa, sa dosta pomonih graevina i nosivih konstrukcija, opremljenih transportnim ureajima i sredstvima za izvrenje specijalnih radnih procesa. Takvo kompleksno postrojenje ima karakter stalnog industrijskog pogona. Zahtjevi za kvalitetnim granulometrijskim sastavom nameu potrebu da se kamen drobi u vie faza: - primarno drobljenje: ('zrna' krupnoe do 300 (500) mm se usitnjavaju do veliine 70- 100mm; stepen/odnos usitnjavanja 1:3 do1:20.) Koriste se slijedea sredstva: - eljusne drobilice (1:5-1:7 sa klatnom, 1:5-1:10 udarne) - konusno-eljusne drobilice (1:12 do 1:20) - sekundarno drobljenje: (krupnija zrna iz primarne drobilice se dodatno usitnjavaju na mjeru standarnih veliina zrna za betone 0-32mm tako da se dobiju i najsitnije frakcije ali obino dominiraju krupnije frakcije, i prisutan je deficit sitnih frakcija; stepen/odnos usitnjavanja 1:3 do 1:10.) Koriste se slijedea sredstva : - obine eljusne drobilice male (1:3-1:4 obine) - granulatori

- krune (konusne) drobilice (1:6 do 1:10) -eljusne udarne drobilice (1:5 do1:10) - tercijarno drobljenje /korekcija, kompenzacija/ :(to je fino drobljenje=mljevenje krupnijih frakcija sa ciljem dobivanja dovoljne koliine finih frakcija; stepen/odnos usitnjavanja 1:5 do 1:20.) Koriste se razliiti mlinovi: sa valjcima (1:4); sa kuglama(1:100); sa ipkama (1:50); mlinovi ekiari (1:30); 58 eljusna drobilica sa klatnom (detaljno). Nastala kao