Gradanski Odgoj-Modul Osnove Demokracije

PRIJELOM_26_08_2010.indd 1PRIJELOM_26_08_2010.indd 1 27.8.2010 13:06:1627.8.2010 13:06:16

NAKLADNIKAgencija za odgoj i obrazovanjeDonje Svetice 38, 10000 Zagrebwww.azoo.hr

ZA NAKLADNIKAVinko Filipovi, prof.

Centar za graanski odgoj, 2009. Agencija za odgoj i obrazovanje, 2010.Materijali koriteni u ovom udbeniku prevedeni su iz materijala izraenih u Centru za graanski odgoj i prilagoeni u Agenciji za odgoj i obrazovanje.

UREDNIKMiroslav Mianovi

UDBENIK PRIREDILINevenka Lonari-Jelai i Tomislav Ogrinak

PRIJEVODmr. sc. Zlata Pavi

ILUSTRACIJEIvana Goriki

NASLOVNICA I GRAFIKA PRIPREMATeovizija, Zagreb

TISAKKerschoff set, Zagreb

ISBN 978-953-7290-21-4Pripremljeno u Agenciji za odgoj i obrazovanjeTiskano u Hrvatskoj 2010.

Program su poduprli: Centar za graanski odgoj i Ministarstvo prosvjete SAD-a


Graanski odgoj i obrazovanje

Modul osnove demokracijeVlast, pravda, odgovornost, privatnost

Udbenik za uenikeI.

Agencija za odgoj i obrazovanjeZagreb, 2010.


IzvornikFOUNDATIONS OF DEMOCRACYAUTHORITY, PRIVACY, RESPONSIBILITY, AND JUSTICESTUDENT BOOKCenter for Civic Education5146 Douglas Fir Road, Calabasas, CA 91302 (818) 591 9321

All rights reserved. Forms in this text may be reproduced for instructional purposes.Reproduction or transmittal of this work in any form or by any electronic, mehanical, or other means, now known or hereafter invented, including photocoping and recording, and use of this work in any form in any information storage and retrieval system is forbidden without prior written permission of the copyright holder.

Zadravamo autorska prava. Upitnici iz teksta mogu se koristiti u svrhu poduavanja. Pretisak ili uporaba ovoga izdanja u druge svrhe elektronikim, mehanikim ili nekim drugim putem, preslikavanje ili presni-mavanje te bilo koji oblik pohranjivanja ili pretraivanja podataka zabranjen je bez prethodne pismene suglasnosti vlasnika autorskih prava.


Sadraj

Predgovor Nevenka Lonari-Jelai . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7Lekcija 1 Zato nam treba vlast? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9Lekcija 2 to je republikanska vlast? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11Lekcija 3 to je ustavna dravna vlast? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13Lekcija 4 Kako organizirati dravnu vlast da bi se izbjegla zlouporaba moi? . . . . . . . . . . . 15Lekcija 5 Kako koristimo na status graanina u ustavnoj demokraciji? . . . . . . . . . . . . . 17Lekcija 6 Kako graani mogu sudjelovati? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21Lekcija 7 Koje odluke donosite kao graanin? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23Lekcija 8 Kakva je razlika izmeu vlasti i moi bez vlasti? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26Lekcija 9 to bi se dogodilo da nema vlasti? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28Lekcija 10 Gdje se susreemo s vlau i koji su izvori vlasti?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31Lekcija 11 Kako birati ljude na poloaje vlasti? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34Lekcija 12 Koga biste birali na poloaj vlasti? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37Lekcija 13 Koje su posljedice uporabe vlasti? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40Lekcija 14 Kako emo dobro odrediti opseg i ogranienja poloaja vlasti? . . . . . . . . . . . . 43Lekcija 15 Kako biste procijenili ovaj poloaj vlasti? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45Lekcija 16 to treba razmotriti pri procjeni pravila?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48Lekcija 17 Zato dijeliti pitanja pravde u tri kategorije? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50Lekcija 18 to je odgovornost? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52Lekcija 19 Koji su izvori odgovornosti? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55Lekcija 20 Na koji nain moete ispitati odgovornosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57


7

PREDGOVOR

Zakonske i druge pravne osnove za obvezno ugraivanje graanskog odgoja i obrazovanja

Ugraivanje graanskog odgoja i obrazovanja kao obveznog izbornog i kroskurikularnog predmeta te kljune kompetencije za cjeloivotno uenje u kurikulume osnovne i srednje kole sukladno je Nacionalnom okvirnom kurikulumu Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta donesenom 2010. godine.

Obveza ugraivanja graanskog odgoja i obrazovanja u cjelokupni kolski kurikulum proizlazi i iz nacionalnih programa i akcijskih planova, meunarodnih konvencija i preporuka te iz integracijskih procesa u Europsku Uniju. Meu brojnim dokumentima posebno istiemo: Nacionalni program zatite i promicanja ljudskih prava u Republici Hrvatskoj od 2008. do 2011. u kojem se navodi mjera 123.2. koja glasi Unaprijediti model obrazovanja za ljudska prava i demokratsko graanstvo i njegovo provoenje za pojedine razine i oblike odgoja i obrazovanja, Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama, Nacionalni program zatite i promicanja ljudskih prava u Republici Hrvatskoj od 2008. do 2011. godine i Akcijski plan provedbe, Nacionalnu strategiju stvaranja poticajnog okruenja za razvoj civilnoga drutva od 2006. do 2011, Nacionalni program za borbu protiv korupcije, Nacionalni plan za borbu protiv diskriminacije 20082013, Zakon o zatiti potroaa, Nacionalni program zatite potroaa za razdoblje 20092012. i Akcijski plan provedbe, Zakon o ravnopravnosti spolova.

O rezultatima provedbe graanskog odgoja i obrazovanja razvijen je sustav redovitog i obveznog izvjei-vanja prema upravama Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta te Uredima Vlade Republike Hrvatske radi podnoenja periodinih izvjea Vladi i Saboru Republike Hrvatske. Periodina izvjea Republike Hrvatske pod-nose se meunarodnim tijelima o primjeni deklaracija i konvencija kojih je Republika Hrvatska potpisnica te posebnih tematskih izvjea Europskoj komisiji.

Ciljevi provedbe: Nastavnici osposobljeni za primjenu kroskurikularne teme graanski odgoj i obrazovanje, izraeni moduli graanskog odgoja i obrazovanja: kurikulumi, nastavni materijali za uenike i uitelje, metodo-logija evaluacije graanske kompetencije, odrane smotre uenikih projekata i tiskane broure o projektima, razmijenjena meunarodna iskustva i razvijen profi l i prepoznatljivost Hrvatske po metodolokom pristupu i stupnju razvijenosti ovoga podruja na regionalnom, europskom i meunarodnom planu.

Moduli provedbe: Radi provoenja graanskog odgoja i obrazovanja kao kroskurikularne teme in-tegrirajueg predmeta u Agenciji za odgoj i obrazovanje u suradnji s uiteljima, upanijskim voditeljima strunih vijea za demokratsko graanstvo, strunjacima iz visokokolskih i istraivakih ustanova i nevladi-nih organizacija, razvijamo praktine module njegove provedbe.

Za sada su to: Modul osnove demokracije, Modul simulirana suenja i vladavina prava, Modul projekt graanin razvoj poduzetnosti, Modul zatite potroaa, Modul humane vrednote i istraivanje humani-tarnog prava, Modul razvoja karaktera, identiteta, interkulturalnosti, Modul uitelji i uenici miritelji i razvoj socijalnih vjetina, Modul volonterskog rada i socijalne solidarnosti, Modul za razvoj ravnopravnosti spolova. Svaki modul obuhvaa: kratki kurikulum (15 do 32 sata), utvrene ishode/kompetencije znanja, vjetine i stavovi potrebni za razvoj kompetencija, metode prikladne za uenje i pouavanje, naini vrednovanja postignua uenika i samovrednovanja uenika i uitelja, prirunik za uitelje, udbenik za uenike.

Nevenka Lonari-Jelai


9

Upamtite pojmove

prirodna pravatemeljna ljudska pravavlastapsolutna vlastprirodno stanjepristanakdrutveni ugovor ili drutveni dogovor

Problemi za rjeavanjeODREIVANJE TEMELJNIH PRAVA

Zamislite jedno pravo za koje smatrate da ga svi ljudi trebaju imati. Primjera radi, sloit ete se da svaki graanin Hrvatske ima pravo biti zatien od provalnika i lopova. Pretpostavljamo da je veina stanovnika Hrvatske istog miljenja.

Podijelite se u male skupine i objasnite kako ova-kva prava mogu biti zatiena.

Koje su glavne ideje Lockeove fi lozofi je?

Defi niranje temeljnih ljudskih prava

Veina ljudi vjeruje da svi ljudi imaju pravo na ivot, slobodu i vlasnitvo. Ta su se prava nekad na-zivala prirodnim pravima. Danas ih nazivamo te-meljnim ljudskim pravima. Pod pojmom prirodnih prava podrazumijeva se da svi imaju ta prava samim time jer su ljudska bia. Svatko se raa s tim pravima i nitko ih nikome ne moe oduzeti.

Mnogi ljudi vjeruju da ta prava ljudima daje Bog, a po nekima je prirodno da ih ljudi imaju sami po sebi.

John Locke bio je poznati engleski fi lozof. ivio je od 1632. do 1704. Napisao je knjigu pod nazivom Dvije rasprave o graanskoj vlasti (1690). U toj je knjizi pisao o prirodnim pravima. Istaknuo je da bi glavni cilj vlasti trebao biti zatita prirodnih prava lju-di. Takoer je pisao da kraljevi ne bi trebali imati ap-solutnu, neogranienu mo. Oni ne bi trebali imati mogunost da ljude lie njihovih prirodnih prava.

Zatita temeljnih ljudskih prava

Iako se ljudi slau glede postojanja odreenih pri-rodnih prava, brinu se o tome kako ta prava zatititi. Locke i drugi razmiljali su o tome kakav bi bio ivot da nema vlasti ni zakona. Ovakvu situaciju nazvali su prirodnim stanjem. Bojali su se da bi u prirodnom stanju njihova prava bila oduzeta.

Rjeavanje problemaRAZMILJAJTE KAO ZNANSTVENIK

Zamislite ivot u prirodnom stanju. Kako bi izgle-dao va razred da nema propisa? to bi se dogodilo kad nastavnik ne bi imao prava voditi i usmjeravati uenike?

Podijelite se u male skupine i odgovorite na pi-tanja o takvoj situaciji. Izaberite nekoga da objasni

1. LEKCIJA

Zato nam treba vlast?

Cilj lekcije

U ovoj emo lekciji upoznati neke od osnovnih ideja koje su vane za razumijevanje republikanske vlasti. Nauit ete zato nam je potrebna vlast. Takoer ete nauiti kako treba oblikovati vlast.


10

vae odgovore razredu. Usporedite svoje odgovore s Lockeovim tvrdnjama. 1. Kakve bi bile prednosti, a kakvi nedostaci ivota u

prirodnom stanju?2. to bi se moglo dogoditi s ljudskim pravima?3. Kakav bi bio ivot ljudi?

Usporedite svoje odgovore s Lockeovim tvrdnjama

Mogue je da ste pretpostavili iste nedostatke kao i Locke koji je vjerovao:1. da bi jai i pametniji ljudi mogli oduzeti slabijima

ivot, slobodu ili vlasnitvo;2. slabiji bi se mogli udruiti i oduzeti pravo jaim i

pametnijim;3. ljudi bi bili nezatieni i nesigurni.

Drutveni ugovor

John Locke i drugi fi lozofi predloili su rjeenje problema koji bi postojali tamo gdje nema vlasti. U prirodnom stanju ljudi bi se mogli osjeati slobodni

initi to ih je volja. Meutim, njihova prava ne bi bila zatiena i ne bi se osjeali sigurnima.

Locke je tvrdio kako bi ljudi trebali postii dogo-vor da se odreknu nekih svojih sloboda u zamjenu za zatitu i sigurnost. Trebali bi dati pristanak da e potovati zakone koji bi im osigurali zatitu. Ovaj do-govor nazivao bi se drutveni ugovor.

Drutveni ugovor je dogovor ljudi o tome da stvo-re vlast koja bi njima upravljala i zatitila njihova pri-rodna prava. Ovim ugovorom ljudi pristaju na poto-vanje zakona koje je donijela vlast.

Ponavljanje i primjena lekcije

1. to je svrha vlasti prema tumaenju fi lozofa pri-rodnog prava?

2. Tko daje prema fi lozofi ma prirodnog prava vlasti pravo da upravlja?

3. to je drutveni ugovor? Mislite li da je to najbolji nain da se osnuje vlast? Objasnite odgovor.

4. Koja bi prema vaem miljenju prava ljudi morali imati?

Kako ovaj crte prikazuje ideju prirodnog stanja? Koja su prirodna prava prekrena?


11

2. LEKCIJA

to je republikanska vlast?

Cilj lekcije

U ovoj ete lekciji upoznati jo nekoliko ideja koje su bile vane za razumijevanje republikanske vlasti. Moi ete objasniti te ideje i shvatiti zato su one i danas vane za nas.

Upamtite pojmove

Rimska Republikaaristokratidiktatorrepublikanska vlastzajedniko dobrograanska vrlinapodjela vlasti (odvojene ovlasti)ujednaenje ovlasti

Koristimo svoje poznavanje povijesti

Prije vie od dvije tisue godina u Europi su se ja-vili prvi oblici republikanske vlasti. To je bilo za vrije-me Rimske Republike koja je trajala od 509. godine do 27. godine prije Krista. Glavni grad te Republike bio je Rim. Ostaci arhitekture toga vremena i danas se mogu vidjeti u Rimu.

Za vrijeme Rimske Republike Rimljani su vladali bez kralja. Obini ljudi i aristokrati (bogata via kla-sa) dijelili su vlast kako bi vladali. Ljudi su birali voe koji su trebali donositi zakone u svojoj zemlji i vladati prema tim zakonima.

Ovaj oblik vlasti moe se nazvati republikanska vlast. Republikanska vlast moe se defi nirati kao tip vlasti u kojoj: graani imaju pravo vladati; graani daju vlast onima koje biraju da ih pred-

stavljaju i slue njihovim interesima; ti predstavnici duni su razvijati zajedniko dobro.

Neki mislioci istiu da je republikanska vlast bila mogua u Rimu samo zbog graanske vrline Ri-mljana. Graanska vrlina pretpostavlja da i graani i njihovi predstavnici koji upravljaju ive skromnim i-votom. Radili su marljivo, a zajednika im je dobrobit bila vanija od njihovih osobnih, sebinih interesa.

Prednosti su takve vlasti u tome da: predstavnici naroda donose pravedne zakone

koji slue zajednikom dobru, a ne tek interesima jedne skupine;

ljudi imaju vie slobode i ive sigurnijim i udobni-jim ivotom.Mnogi su se narodi prilikom stvaranja svoje vla-

sti ugledali na iskustva Rimske Republike. Naprimjer, utemeljitelji Sjedinjenih Amerikih Drava vjerovali su da je republikanska vlast najbolji oblik vlasti koju ele stvoriti za sebe jer bi mogli koristiti iste prednosti kao i stari Rimljani. Hrvatska je takoer prema Ustavu Repu-blika s parlamentarnom demokracijom. Prvi slobodni demokratski izbori za Sabor (parlament) odrani su 22. travnja i 6. svibnja 1990. Prvi demokratski izabrani Sabor konstituiran je 30. svibnja 1990.

Cincinnatus: primjer graanske vrline

Godine 458. prije Krista Rim je bio u velikoj opa-snosti. Vojska s istonog dijela Apeninskog poluoto-ka pljakala je i palila okolicu. Rimska je vojska prua-la otpor, ali je bila okruena sa svih strana neprijate-ljem. Uprava Rima odluila je pozvati Cincinnatusa, vjetog vojnika i vou, da im pomogne. Poslali su glasnike koji su ga pozvali da slui kao diktator (vr-hovni vladar neograniene moi) sve dok traje kriza.

Cincinnatus je bio seljak koji je naporno radio na svoja etiri jutra zemlje. Glasnici su ga zatekli kako ore njivu. Volio je svoju zemlju, ali je ostavio svoj plug da bi krenuo u Rim i vodio rimsku vojsku. U bitci koja je trajala dva dana, njegova je vojska porazila nepri-jatelja i spasila zemlju. Cincinnatusa su hvalili i slavili. Ali po zavretku bitke nije vie elio biti diktator, niti biti slavljen. Vratio se svojoj kui i svome ivotu selja-ka i obinog Rimljanina.

Povratkom kui Cincinnatus je pokazao da je vie cijenio ivot obinog Rimljanina nego slavu i vlastitu


12

potrebno staviti zajedniko dobro ispred vaeg osobnog interesa.

4. Opiite neke stvari koje bi vlada mogla uiniti, a koje bi bile u interesu zajednikog dobra.

5. Navedite neke situacije u kojima bi se ljudi mogli sporiti o tome to je najbolje za sve. Kako rijeiti ta neslaganja? Objasnite.

Kako treba organizirati republikansku vlast?

O republikanskoj vlasti moe se uiti i od Mon-tesquieua (16891755), francuskog fi lozofa. On je jedan od najboljih poznavalaca mogunosti i oblika republikanske vlasti. Montesquieu je vjerovao da je najbolji nain kojim e se osigurati da vlast slui za-jednikoj dobrobiti ako se uini sljedee: Razdvojiti ovlasti dravne vlasti na razliite dije-

love ili ogranke tako da ni jedan nema sve ovlasti. Svaki ogranak treba predstavljati interese razliite skupine u drutvu.

Ujednaiti koliinu ovlasti izmeu ovih dijelova tako da ni jedan ne moe nadzirati ostale dijelove.

Omoguiti svakom dijelu da nadzire nain na koji se drugi dijelovi koriste vlau.Montesquieu je, poput mnogih drugih, vjerovao

da nijedan dio ne moe kontrolirati cijelu vlast uko-liko su njezine ovlasti podijeljene, ujednaene, nad-zirane. Tako ni jedan ogranak nee moi iskoristiti vlast za vlastite, sebine interese. Takva bi vlast bila sposobna raditi za zajedniku dobrobit.

Bitan korak k takvoj vlasti jest osnivanje ustavne dravne vlasti. U sljedeoj lekciji ete nauiti to je ustav i to je ustavna vlast.

Ponavljanje i vjebanje lekcije

1. to je republikanska vlast?2. Zato je Montesquieu vjerovao da ovlasti republi-

kanske vlasti treba podijeliti na razliite dijelove?3. to je bila svrha ujednaenja ovlasti izmeu razli-

itih dijelova u vlasti? Zato svakom dijelu treba dati mogunost da nadzire rad drugih dijelova?

4. Zato su Cincinnatusa smatrali uzorom graanske vrline?

5. Zato mnogi misle da republikanska vlast nije mogua ako graani nemaju graanske vrline?

6. Kako se odravaju i razvijaju graanske vrline?

mo. Potovao je rimsku vlast. Nije elio iskoristiti svoju popularnost da bi preuzeo vlast od predstavnika koje su izabrali graani. To je bio primjer graanske vrline po kojoj su Rimljani bili poznati u razdoblju Republike.

Razmatranje graanske vrline

Utemeljitelji SAD-a smatrali su da je graanska vr-lina vana za ispravno djelovanje amerike vlasti. Gra-anska vrlina znai da ljudi postavljaju zajedniko dobro iznad vlastitih interesa.

Stoga su mislili da je vano odgojem prenositi i odr-avati graanske vrline meu graanima. Roditelji bi trebali o tome uiti djecu, nastavnici pouavati u kola-ma, sveenici u crkvama.

Od ljudi koji su upravljali zemljom oekivalo se da slue kao primjeri. Ove republikanske vrijedno-sti bile su dio obiaja i tradicije ljudi.

Pretpostavlja se da je Rimskoga Carstva nestalo jer su graani izgubili graanske vrline i isticali vlastite interese iznad zajednikog dobra.

Utemeljitelji su znali da se ljudi ponekad nee htjeti odrei svojih interesa. Meutim, nadali su se da e ipak biti uljudni prema drugima, spremni da pomognu, zainteresirani za njihovo dobro. Vjerovali su da su obitelj i drutvo veoma vani u takvom od-gajanju djece da ona u svojem ponaanju uzimaju u obzir i zajednike interese.

Kad se treba odrei svojih interesa u korist zajed-nikog dobra?

Ovo je teko pitanje na koje svaki pojedinac mora samostalno dati odgovor.

Sljedea e vam vjeba pomoi razmotriti ovo pi-tanje.

Rjeavanje problemaPOJEDINANI INTERESI I ZAJEDNIKO DOBRO

Razmotrite problem pojedinanih interesa i zajed-nikog dobra razmatrajui sljedea pitanja. Podijeli-te se u skupine od po pet uenika. Neka predstavnik svake skupine izloi odgovore razredu.1. Opiite osobu koju poznajete ili nekog od elnika u

svome narodu za koga mislite da ima graansku vr-linu. Objasnite razloge za svoje miljenje o toj osobi.

2. Objasnite situacije u kojima biste morali, po va-em miljenju, istaknuti zajedniko dobro iznad svojeg interesa.

3. Opiite neku situaciju u kojoj smatrate da nije


13

3. LEKCIJA

to je ustavna dravna vlast?

Cilj lekcije

Ova lekcija govori o tri osnovne ideje. To su ideje: a) ustava, b) ustavne dravne vlasti i c) ustava, vrhovnog zakona. Budui da su te ideje veoma vane u razumijevanju ustrojstva hrvatske vlasti, defi nirat emo ih to jasnije moemo. Kad savladate ovu lekciju, moi ete objasniti te ideje, a i neke od vanih razlika izmeu ustavne vlasti i autokratske ili diktatorske vlasti.

PITANJA O GRAANIMA

Tko se smatra graaninom? Trebaju li graani imati nadzor nad dravnom vla-

u? Kako se to provodi? Kakva prava i odgovornosti imaju graani?

Ureenje ustavne dravne vlasti

Postojanje ustava ne podrazumijeva da ta nacija ima i ustavnu vlast. Ustavna dravna vlast posto-ji kad su ovlasti osobe, ili skupine koja vodi dravu, ograniene. Npr. na ustav ograniava ovlasti sud-stva jer propisuje da se nitko ne moe natjerati da svjedoi protiv sebe.

Ova ogranienja moi dravne vlasti dio su ustava. U ustavnoj vlasti ljudi koji odluuju moraju potova-ti ogranienja. Ustav ima naina da ih na to obvee. Neki od naina na koje ustav to moe uiniti daju se u sljedeoj lekciji.

Kako ste ve nauili, sve drave imaju ustave koji uvruju njihovu organizaciju i nain na koji djeluju. U nekim je dravama, meutim, vlast neograniena. Ustav u takvim dravama moe dovesti do neograni-ene vlasti ako u njemu nisu utvreni naini njezina ogranienja.

Zamislite da ustav jedne nacije ne ograniava ovlasti svoje vlasti. Ili, zamislite, da ograniava mo, ali samo formalno. U obje te situacije vlast nije ustav-na. Takva vlast neograniene moi naziva se auto-kratskom ili diktatorskom vlau.

U ustavnoj dravnoj vlasti ustav mora uinkovi-to ograniiti uporabu moi. Ustav se mora smatrati vrhovnim zakonom koji moraju potovati oni koji upravljaju.

Upamtite pojmove

ustav (najvii dravni zakon, vrhovni zakon)ustavna vlastautokratska vlastpodruje privatnosti

Defi niranje ustava

Ustav je okvir za dravnu vlast. Govori o tome kako se dravna vlast organizira i kako djeluje. Ustavi su u veini sluajeva pisani, npr. Ustav Republike Hr-vatske, ustavi veine europskih zemalja, ustav SAD-a. Neki su djelomice pisani. Najbolji je primjer takve vr-ste ustava Ustav Velike Britanije. Neki ustavi nisu pi-sani. Mnoga su drutva u prolosti imala ustave koje su inili nepisana tradicija i obiaji.

Prema ovoj defi niciji ustava svaka nacija ima ustav. I dobre i loe vlasti imaju svoj ustav.

Prouavanje ustava jedne zemlje pomoi e vam da odgovorite na neka pitanja o njezinoj vlasti i nje-zinim graanima. Evo nekih pitanja na koja ustav obino odgovara:

PITANJA O DRAVNOJ VLASTI

Koja je svrha dravne vlasti? Kako je dravna vlast organizirana? Koji je dijelovi

ine? to je u nadlenosti svakog dijela vlasti? Na koji nain vlast treba djelovati? Kako nastaju

propisi? Kako se biraju dunosnici koji e raditi u dravnoj

vlasti?


14

Odreenje ustava

U ustavnoj dravnoj vlasti ustav ili vrhovni zakon ima pet vanih obiljeja:1. Propisuje osnovna prava graana na ivot, slobo-

du i vlasnitvo.2. Odreuje odgovornost dravne vlasti da zatiti ta

prava.3. Odreuje ogranienja uporabe ovlasti lanova

dravne vlasti. Veina se tih ogranienja vezuje za tri osnovna podruja. Primjeri naina na koji hr-vatski ustav ograniava mo dravne vlasti u tim podrujima jesu sljedei: Prava graana. lanovi dravne vlasti ne mogu

nas liiti prava slobode govora. Nain na koji se raspodjeljuju sredstva. lanovi

dravne vlasti ne mogu prisvojiti neije vlasni-tvo bez odgovarajue novane nadoknade.

Nain na koji se rjeavaju sukobi. Onima koji su optueni za zloin mora se ponuditi korektan sudski postupak.

4. Postavlja se naelo podruja privatnosti. Po-druje privatnosti dio je privatnog ivota pojedin-ca i ne tie se dravne vlasti. Pojedinac ima pravo na privatnost: npr. Vlada Republike Hrvatske ne moe zabraniti potovanje i slijeenje religioznih uvjerenja.

5. Moe se izmijeniti jedino uz suglasnost veine graana i prema odreenom nizu procedura.

Rjeavanje problemaRAZUMIJEVANJE USTAVNE DRAVNE VLASTI

Podijelite se u pet skupina. Svaka skupina treba zastupati jedan od navedenih oblika ustavne drav-ne vlasti i pratiti upute koje slijede. Skupine trebaju argumentirati svoja stajalita pred razredom.1. Objasnite obiljeja i dajte primjere. (Uenici se

mogu koristiti primjerkom Ustava.)2. Objasnite vanost tih obiljeja.


1. to je ustav? to moete nauiti o vlasti jedne na-cije prouavajui njezin ustav?

2. Objasnite razlike izmeu ustavnih dravnih vlasti i autokratskih ili diktatorskih dravnih vlasti.

3. Koja su obiljeja vrhovnog zakona ustavne dr-avne vlasti?

4. Opiite dva podruja ivota graana u koje se, prema vaem miljenju, dravna vlast ne bi smje-la mijeati. Objasnite zato ta podruja moraju ostati zatiena. Kako se ukratko mogu opisati ta podruja i kako ih nazvati?


15

Upamtite pojmove

podjela vlastiodvajanje ovlastiogranienje i ujednaenjezakonodavni dioizvrni diosudbeni dioHrvatski sabor

Organiziranje ustavne dravne vlasti

Nauili ste u posljednjoj lekciji da su u ustavnoj vlasti ovlasti ograniene. Ustavna je vlast obino or-ganizirana tako da jedan njezin dio ne moe dobiti dovoljno moi za prevlast nad drugima. Dva na-ina da se organizira vlast, i to tako da bi se spri-jeila zlouporaba moi, nazivaju se ogranienje i odvajanje ovlasti i ujednaenje ovlasti.

Odvajanje moi

Prouavanje ustavnih vlasti pokazuje da su one esto podijeljene u tri razliita dijela. Sveukupna mo vlasti nije dana ni jednom dijelu. Umjesto toga svaki dio raspolae odreenim dijelom moi. Npr. u naoj dravnoj vlasti imamo:1. zakonodavni dio, koji ima vlast donositi zakone,2. izvrni dio, koji ima ovlast provoditi i predlagati

donoenje novih zakona, i3. sudbeni dio, koji ima ovlast rjeavati nesporazu-

me glede tumaenja, primjene i djelovanja zako-na.

Ogranienje i ujednaenje

Pojam ogranienja i ujednaenja znai da su ovlasti, dane razliitim dijelovima dravne vlasti,

4. LEKCIJA

Kako organizirati dravnu vlast da bi se izbjegla zlouporaba moi?

Cilj lekcije

U prethodnoj ste lekciji nauili da je smisao ustavne dravne vlasti da zatiti ljude od zlouporabe moi. Ova lekcija pokazuje neke od naina na koje se ustavna dravna vlast moe organizirati tako da sprijei zlo-uporabu moi.

Opiite ovaj crte na osnovi onoga to ste upravo proitali.


16

ujednaene. Nijedan imbenik nema toliku mo da bi imao prevlast nad drugima. Premda svaki dio dr-avne vlasti ima svoje posebne ovlasti, mnoge su od ovih ovlasti podlone ogranienjima.

Sabor je zakonodavni dio dravne vlasti. U naem Ustavu dana je Hrvatskom saboru ovlast donoenja zakona. Uz to, izvrni i sudbeni dijelovi dravne vlasti imaju naina kontrolirati ovlast Hrvatskog sabora da donosi zakone; jesu li usklaeni s Ustavom npr.:

ako predsjednik Republike ili Vlada Republike Hrvatske smatraju da zakon nije u skladu s Ustavom, mogu pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti za-kona pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske,

Vrhovni sud Republike Hrvatske ili drugi sud, ako pitanje ustavnosti i zakonitosti nastane u po-stupku voenim pred tim sudom, moraju zastati s postupkom i pokrenuti postupak provjere ustavno-sti zakona,

Jednako tako postoje razni naini kojima Sabor moe utjecati na izvrnu ili na sudbenu vlast.

Sloenost ustavne dravne vlasti

Sloeni sustav odvojenih ovlasti te ogranienih i ujednaenih ovlasti pomae utvrditi ogranienja dr-avne vlasti. Zbog sloene organizacije ustavne drav-ne vlasti taj proces ponekad dugo traje. Moe se initi udnim, ali to je esto i prednost. Mnogi misle da ta sloenost osigurava ispravnost donesenih odluka.


1. Od kojih se dijelova sastoje mnoge od suvremenih ustavnih dravnih vlasti? Koje su uloge svakog dijela?

2. Zato su ovlasti podijeljene izmeu razliitih dije-lova?

3. U ustavnoj dravnoj vlasti jedan dio esto ospora-va onaj drugi. Zato? Navedite primjere.

4. Odvajanje i podjela ovlasti znai da se odluke ne donose brzo. Objasnite neku od prednosti odva-janje i podjela ovlasti. Zatim objasnite barem je-dan od nedostataka.


17

5. LEKCIJA

Kako koristimo na status graanina u ustavnoj demokraciji?

Cilj lekcije

U ovoj emo lekciji razmotriti vrline graanina u ustavnoj demokraciji. Graani se ponekad ne slau u vezi sa svojom ulogom. Vae je pravo da odluite kako ete ispunjavati prava i odgovornosti graanina. Ono to nauite u ovom tekstu o ustavnoj demokraciji pomoi e vam da donesete tu odluku. To kako se ponaate kao graanin ovisit e takoer o vaim osobnim interesima i sposobnostima. Nakon zavretka ove lekcije moi ete procijeniti, zauzeti i obraniti stajalita koja se odnose na ulogu graanina u ustavnoj demokraciji.

Kako se graani u ustavnoj demokraciji razli-kuju od onih u diktaturi ili totalitarnoj dravi?

Poloaj graanina imao je razliita znaenja kroz povijest. Totalitarne drave i diktature takoer shva-aju graane kao one kojima upravljaju iako im nedo-staju prava i odgovornosti koje odreuju graanina u demokratskoj dravi. Uloga graanina u ustavnoj demokraciji sasvim se razlikuje od uloge graanina koji ivi pod neogranienom ili arbitrarnom upra-vom. Dok neogranieni reimi zahtijevaju pasivno pokoravanje i potpunu lojalnost, od graana ustav-ne demokracije oekuje se da kritiki promiljaju sudionitvo u politikoj zajednici. Graani ustavne demokracije trebaju potovati zakon, ali pod uvje-tom da ga ne shvaaju kao nepovrediv i neizmjenjiv autoritet.

Kritika neke vlasti podrazumijeva dunost i pravo suprotstaviti se donoenju zakona koji se ine nei-spravnim.

to vi mislite?

1. Je li graanska neposlunost ponekad opravdan oblik sudjelovanja u politikom ivotu?

2. Pod kojim se okolnostima graanin u zastupni-koj demokraciji ima pravo suprotstaviti zakonu?

3. Kakav bi bio ispravan odgovor vlasti onome koji svjesno kri zakon?

4. Slaete li se s miljenjem da je sitna pobuna s vre-mena na vrijeme zdrava za politiki sustav? Ako je tako, u kakvom bi obliku mogla biti ta pobuna?

Upamtite pojmove

graanske vrednote i naelagraanske vjetine i sposobnostigraanska kulturagraanska pravauljudnostopunomoenjenajvea dobrobit za najvei broj ljudipolitiko djelovanjepolitika pravadrutveno djelovanjezastupnika demokracija

Predstavnika demokracija oznaava oblik demo-kracije u kojem vlast i dalje pripada narodu kao ne-kom apstraktnom ustavnopravnom subjektu, samo se obnaa preko predstavnikog tijela kao izraza vo-lje naroda (parlament, predsjednik Republike). Gra-ani na izborima biraju svoje predstavnike u raznim predstavnikim tijelima (Sabor, upanijske skuptine, razna gradska i opinska vijea...) i sudjeluju na izbo-rima za sve dravne dunosnike koji se mogu nepo-sredno birati. Odnos izmeu graana i njihovih iza-branih predstavnika jest da su izabrani predstavnici u svom odluivanju neovisni o stavu graana koji su ih izabrali, pa ih zato birai ne mogu opozvati. Oni ne predstavljaju svoje birae nego cijeli narod. Zbog toga predstavniko tijelo moe raditi i odluivati slo-bodno i pravno neovisno.


18

Kakve vrste prava i odgovornosti imaju graani?

Budui da razmatrate prava graanina, vano je da razlikujete graanska prava od politikih pra-va. Prava graanina tite na privatni ivot od neza-

konitih i neispravnih postupaka dravne vlasti. Politika prava nam doputaju sudjelovanje u

upravljanju dravom.Stanovnici nae zemlje koji nisu graani nae

zemlje imaju ista graanska prava kao i mi graani. Politika su prava ta koja u velikoj mjeri odreuju

poloaj graanina. Da biste glasovali ili bili birani za slubenika vlade, morate biti graanin.

Mnoga od naih prava podrazumijevaju i odree-ne obveze. U ostvarivanju naih prava kao pojedina-ca moramo potovati koritenje istih prava od strane drugih graana. Usvojeni zakoni nalau i neke obve-ze. Naprimjer, obveza nam je da potujemo zakone. Kako one koji se odnose na plaanje poreza, tako i one koji se odnose na ispunjavanje drugih obveza koje omoguuju uredno djelovanje dravne vlasti.

Mnogi bi se od nas sloili da imamo i odreene moralne obveze kao graani. Npr. neki tvrde da osim


19

prava imamo i moralnu obvezu izii na glasovanje. Za vrijeme ratne agresije na Hrvatsku mnogi graani dobrovoljno su krenuli u obranu zemlje iako to za-kon od njih nije traio.

to vi mislite?

1. Kako se tvrdnja francuskog fi lozofa Voltairea moda se ne slaem s tobom, ali u do smrti bra-niti tvoje pravo da to kae odnosi na odgovor-nosti graanina?

2. Zato je vano zalagati se za prava drugih ak i ako vaa prava nisu ugroena?

Vjeba kritikog razmiljanjaPOMIRENJE ZAJEDNIKOG DOBRA I

POJEDINANOG INTERESA

Podijelite se u male skupine da biste razgovarali o sukobu izmeu djelovanja za dobrobit cijelog dru-tva i pojedinanog interesa koji moe ii na tetu za-jednikog dobra. Odgovorite na pitanja koja slijede nakon teksta. Iznesite svoja miljenja razredu.

Sukob izmeu zajednikog dobra i privatnog in-teresa nije jedini problem s kojim se suoavamo kao graani. Nekad je teko odluiti to je zapravo zajed-niko dobro, a to na privatni interes. U nekim situ-acijama zajedniko dobro moe biti jasno poput na-primjer potrebe da se zatiti zajednica od kriminala-ca, stranog neprijatelja i zagaivanja zraka. U drugim situacijama, meutim, graani se zaobilaze u svezi s odreivanjem zajednikog dobra i propisa koji ga moraju zatititi. Npr. neki e tvrditi da su zakoni koji strogo ograniavaju ljudsku djelatnost u podrujima osjetljivim za zagaenje neophodni da se zatiti nae prirodno blago, drugi tvrde da tako restriktivni pro-pisi mogu ugroziti gospodarstvo i prekriti prava na vlasnitvo.

Nije uvijek jednostavno odrediti to su nai privat-ni interesi. Ono to se trenutano moe initi privat-nim interesom ne mora to biti i dugorono. Sljedea pitanja istiu neke vidove ovog problema.1. Je li zajedniko dobro ujedno i najvea srea za

najvei broj ljudi? Ako je tako, to ova tvrdnja znai? Treba li veinu predstavljati minimum od pedeset i jedan posto ili postotak treba biti vei? Kakva bi bila opasnost u odreivanju zajednikog dobra prema ovom naelu?

2. Je li zajedniko dobro cilj koji svi ljudi nae drave dijele? Ako je tako, kako odrediti zajedniko dobro?

3. Ukoliko mislite da se ne moete sloiti s ostalim graanima o tome to je zajedniko dobro, hoe-te li jednostavno slijediti vlastite interese i zabora-viti na ono to je dobro za sve?

to moramo razumjeti da bismo postali aktivni graani u ustavnoj demokraciji?

Ma kako da je defi nirana, aktivna uporaba prava i odgovornosti u ustavnoj demokraciji zahtijeva izvje-sna uvjerenja, obveze i vjetine. Moemo ih opisati na sljedei nain:

Graanske vrednote izraavaju naa najdublja uvjerenja o ulozi dravne vlasti unutar drutva i cilje-vima za koje oekujemo da e ih ta vlast ispuniti. To su ideali iskazani u osnovnim dokumentima nae dr-ave. Tu su obuhvaeni ideali poput osobnog dosto-janstva, jednakosti i pravde. Iako se mi kao graani ne moramo slagati u svezi sa znaenjem i relativnom vanosti svake od posebnih vrednota, svjesni smo njihove vanosti u odreivanju krajnjih ciljeva dru-tva u kome ivimo.

Graanska naela jesu naela dravne vlasti koja na najbolji nain omoguuju drutvu da ostvari svoje graanske vrednote. U ova osnovna naela spadaju zakonski propisi, suverenitet naroda i sloboda izraza. Ova naela odreuju i nau obvezu prema ustavnoj dravnoj vlasti i demokraciji.

Graanske vjetine odnose se na sposobnosti koje su nam potrebne da kao pojedinci ostvarimo svoje graanske vrednote i graanska naela. Mora-mo poznavati povijest razvoja nae dravne vlasti i na-in na koji ona djeluje. Takoer moramo razviti svoje intelektualne sposobnosti: analitike vjetine za rje-avanje problema i komunikacijske vjetine da bismo izrazili svoje miljenje i razumjeli miljenja drugih.

Da bismo se mogli aktivno ukljuiti u ivot drutva, moramo prihvatiti graansku kulturu demokratskog drutva i razviti graanske sposobnosti i primjere-nu kvalitetu ponaanja koja e svjedoiti graansku kulturu u demokratskom drutvu.

Graanska kultura zahtijeva tolerantnost, po-tenje, potovanje miljenja drugih i obvezu na istinu. Rije uljudnost oznaava estitost i vjerodo-stojnost koji su osnova za ustavnu demokraciju.

to vi mislite?

1. Koje su, prema vaem miljenju, osnovne obveze dobrog graanina?


20

2. Podrazumijeva li graanska odgovornost da e graanin, potujui zakon, prijaviti prekritelje vlastima? Primijetite li naprimjer da va prijatelj krade u samoposluzi, jeste li moralno odgovorni da ga prijavite?

3. Koje argumente moete iznijeti da biste uvjerili roditelje ili prijatelje da se vie aktiviraju kao gra-anin?

4. Koja sredstva trebaju koristiti dobri graani da bi usavrili svoje drutvene i politike spoznaje?

to podrazumijevamo pod izrazom mo utjecaja?

Razvijajui svoju odgovornost prema vrednota-ma, naelima i kvaliteti nae graanske kulture te stjecanjem znanja i vjetina koje su neophodne da bismo u njoj sudjelovali, postajemo utjecajni kao graani. Mo utjecaja izraz je koji ponekad koristimo da bismo opisali mogunost da se uje neiji glas u javnosti. Postajui utjecajan graanin, znamo da smo razvili potencijale da uinkovito djelujemo kao graani kad to prilike zatrae od nas.

Kako se postaje aktivan graanin?

Nije uvijek jednostavno biti graanin u demo-kratskom drutvu. Demokracija od nas zahtijeva da ivimo kao samostalni pojedinci, da mislimo na sebe, rjeavamo svoje probleme, da budemo spremni na neizvjesnost i promjenu, da pomaemo i potujemo druge.

Graaninom se postaje, graanin se ne raa. Stari Rimljani i Grci posvetili su veliku pozornost ulozi naobrazbe u pripremanju svake generacije za ulogu graanina. Vaa e vam naobrazba pomoi da ste-knete znanje i sposobnosti pomou kojih ete uin-kovito djelovati kao graani ustavne demokracije. Praktino iskustvo jednako je vano kao i formalno kolovanje u pripremanju za ulogu graanina. Ljudi mogu nauiti kako se postaje djelatan graanin kori-stei mnoge prilike za sudjelovanje u javnom ivotu.

Taj proces uenja poinje u ranom djetinjstvu. Kod kue i u koli poinjemo razmiljati, izraavati svoje miljenje, potovati miljenja drugih. Ukljuivanjem u aktivnosti kao to su uenika vijea, kolski projek-ti, port, aktivnosti u klubovima i zajednici, uimo se timskom radu, organizaciji, raspravi, ukratko, mnoge od kvaliteta koje su nam potrebne za ispunjavanje uloge graanina poinju se razvijati od djetinjstva.

Kako ostvarujemo naa prava i odgovornosti kao graani?

Bavei se problemima u svojoj sredini i dravi, imamo razliite mogunosti za aktiviranje. Moemo se ukljuiti i politiki i drutveno ili samo politiki, odnosno drutveno. Naprimjer, bavei se proble-mom kriminala, moemo izabrati predstavnike koji e problem izloiti gradskom vijeu da bi se osigu-ralo vie policajaca na ulicama, policajce u zajednici i drugo. Prvo je primjer drutvene akcije, drugo po-litike, ali one se uzajamno ne iskljuuju. Jedan od problema o kojem trebamo razmiljati kao graani jest pronai najuinkovitiji nain rjeavanja proble-ma. Odluka koju donosimo ovisi o naoj ralambi problema, procjeni mogueg rjeenja i procjeni vla-stitih sposobnosti. Donoenje tih odluka u sreditu je uloge odgovornog graanina.

Vjeba kritikog razmiljanjaRAZMATRANJE ODGOVORNOSTI GRAANA I

ODLUIVANJE O NJIHOVU ISPUNJAVANJU

Danas je nasilje mladih i nasilje prema mladima u sreditu drutvene i politike pozornosti i svakod-nevna pojava na naslovnim stranicama novina i u TV-programima.

1. Kakve odgovornosti imate vi kao graanin, slije-dei politike i drutvene propise koji su donese-ni, kako biste sprijeili nasilje?

2. U kakvu se drutvenu akciju moete ukljuiti u koli ili u zajednici da biste pomogli rjeavanju tog problema?

3. U kakve se politike akcije moete ukljuiti?4. Kojim se vrednotama i interesima moete koristiti

u spreavanju nasilja mladih i nasilja prema mla-dima?

Ponavljanje i vjebanje

1. Kako biste opisali ulogu graanina u ustavnoj de-mokraciji?

2. Kako biste defi nirali zajedniko dobro? Zato lju-di mogu vie teiti zajednikom dobru nego pri-vatnom interesu?

3. to su graanske vrednote, graanska naela, graanske vjetine i graanske sposobnosti?

4. Kako biste objasnili razliku izmeu drutvene ak-cije i politike akcije?


21

6. LEKCIJA

Kako graani mogu sudjelovati?

Cilj lekcije

U ovoj ete lekciji uiti o jednom od najvanijih prava graana (dravljana). To je pravo da sudjeluju u vla-danju. U ovoj lekciji razgovarat emo o razliitim nainima sudjelovanja. U lekciji se takoer predlae o emu treba razmiljati kad odluujete o tome hoete li sudjelovati ili ne.

Kada zavrite lekciju, moi ete razlikovati pojmove dravljanin i ne-dravljanin. Moi ete argumentirati svoja stajalita o tome do koje mjere graanin treba sudjelovati u vladanju.

1. Koja je prednost, a koji je nedostatak svakog od navedenog naina sudjelovanja?

2. Jesu li svi oblici sudjelovanja jednako vani za za-titu vaih osnovnih prava? Zato? to vam se ini najvanijim?

Naini na koje graani mogu sudjelovati:

itanjem informacija u novinama, asopisima i drugim materijalima, ocjenjivanjem njihove to-nosti.

Glasovati na lokalnim i dravnim izborima. Sudjelovati u politikim raspravama. Potpisivati peticije. Uvjeravati nekoga da glasuje na odreen nain. Nositi bed ili postaviti naljepnicu na automobil. Pisati pisma izabranim predstavnicima. Izdvajati novac za stranku ili kandidata. Sudjelovati na sastancima radi stjecanja informa-

cija ili pruanja potpore. Sudjelovati u kampanji za kandidata. Zauzimati se za zakone koji su od posebnog inte-

resa. Prosvjedovati na skupovima i drugim oblicima

prosvjeda. Biti lanom sudskog vijea. Obnaati javne dunosti. Sluiti domovini u vojsci ili drugim slubama. Ne potovati zakone koji su nepravedni i prihva-

ati odgovornost da se istakne nepravednost za-kona ili politike.

Upamtite pojmove

graanin dravljaninstranac

Tko je graanin, a tko dravljanin?

Sve osobe koje su u odreenoj pravnoj i politikoj vezi s dravom jesu dravljani. Graanin je iri pojam i oznaava sve osobe koje ive u Hrvatskoj, koje jesu i koje nisu dravljani. Stranac je graanin, osoba koja nije dravljanin. Mnogi stranci mogu postati drav-ljani ako se dre odreenih postupaka i pravila.

Dravna vlast titi prava svih onih koji ive u Hr-vatskoj. Ali dravljani imaju odreena prava i obve-ze koje stranci nemaju. A to je pravo da glasuju i da budu izabrani na javne dunosti. U ovoj emo lekciji prouavati o kojim je obvezama rije.

Rjeavanje problemaRAZMATRANJE SUDJELOVANJA

Ope je uvjerenje da je glavni cilj vlasti tititi osnovna ljudska prava i promicati zajedniku dobro-bit. Svi graani imaju pravo sudjelovati u vladanju naom zemljom. Mnogo je naina koje mogu izabrati da bi to uinili. Neki od naina sudjelovanja navedeni su u tekstu koji slijedi:

Uenici e se podijeliti u male skupine. Svaka sku-pina treba proitati popis naina na koji graani su-djeluju u vladanju. Nakon toga svaka skupina treba odgovoriti na pitanja i s ostalima u razredu porazgo-varati o svojim odgovorima:


22

Treba li graanin sudjelovati?

Mnogi graani ne sudjeluju u naoj vlasti. Ne gla-suju i ne sudjeluju u mnogim drugim oblicima vlasti o kojima ste upravo razgovarali. Neki ljudi, ipak, vje-ruju da je dunost graanina sudjelovati u vlasti.

Kako ovaj crte prikazuje graansku odgovornost?

Veoma je vana odluka o tome hoe li se sudjelo-vati u vlasti i koliko e se vremena posvetiti tome. Da biste ispravno odluili, morate razmisliti o nekoliko stvari. Neke su od njih: Cilj nae vlasti, Koliko su vam vana vaa prava, Koliko ste zadovoljni nainom na koji vlast djelu-

je?Korisno je razmotriti primjer. Zamislite da ste

jednom mehaniaru dali da vam popravi bicikl. Pri-je nego to mu ostavite bicikl, za vas je vano znati moe li on popraviti va bicikl. Pretpostavimo da je mehaniar dobro obavio posao. To znai da ga nee trebati nadgledati idui tjedan kad bude vaoj sestri popravljao bicikl.

Pretpostavimo da mehaniar nije dobro obavio posao. Vi ete htjeti popravak povjeriti drugom me-haniaru ili nadgledati njegov rad dok vaoj sestri bude popravljao bicikl.

Isto vrijedi i za vlast. Mi trebamo biti sigurni da ljudi kojima povjeravamo posao mogu napraviti po-sao za koji smo ih izabrali. Kad jednom dobiju posao, moramo pozorno pratiti kako rade svoj posao. Ako dobro rade, moda ih neemo pozorno nadgledati. Ako budu loe radili svoj posao, mi emo ih pozornije nadgledati i moda odluiti da ih zamijenimo.

Sudjelovanje u vlasti u naem je vlastitom intere-su. Duljina vremena koje emo provoditi u sudjelo-vanju vjerojatno e ovisiti o tome kako ocjenjujemo rad izabranih dunosnika. Ako je sve u redu, provo-dit emo manje vremena nego kad smo zabrinuti to netko kri naa prava. Ako smo zadovoljni s naom vladom, vjerojatno emo glasovati i malo initi. Ako nismo zadovoljni, vjerojatno emo vie toga podu-zeti.


1. Kako je sudjelovanje graana povezano s ciljevima nae vlasti? Objasnite zato je sudjelovanje u vla-danju u naem vlastitom interesu?

2. Navedite tri naina sudjelovanja u upravljanju. Za svaki od njih navedite zato je to dobar nain za-tite vaih osnovnih prava.

3. Pretpostavimo da ne glasujete ili ne sudjelujete u radu vlasti. Trebate li i dalje potovati zakone dr-avne vlasti? Zato?

4. Ako mislite da vlast ne titi vaa osnovna prava, trebate li i dalje potovati njezine zakone? Obja-snite svoj odgovor.

5. Ima li dobar graanin obvezu raditi na unapree-nju svoje zajednice? Zato?

6. Treba li se dobar graanin brinuti o poboljanju i-vota onih koji ne ive ba najbolje? Zato?


23

7. LEKCIJA

Koje odluke donosite kao graanin?

Cilj lekcije

U proloj lekciji razmatrali ste pitanja sudjelovanja graana u vlasti. Ova e vam lekcija pomoi da odgovo-rite na tri povezana pitanja. Prvo ete razmatrati pitanje: Koje su moje odgovornosti kao graanina? Nakon toga ete razmatrati sloeno pitanje to graanin treba uiniti kad misli da je odreeni zakon neispravan? Konano, razmatrat ete pitanje Ima li graanin obvezu raditi za zajedniku dobrobit? Ova e vam lekcija dati odreene mogunosti da odgovorite na ova veoma vana pitanja. Ali konani odgovori ovise o vama.

Pretpostavimo kako zakon predvia da uini-te neto to vi smatrate da je pogreno. Morate li se drati tog zakona? Neki ljudi tvrde da je obveza gra-ana drati se zakona ograniena, jer nijedna vlast nije savrena. Ako je zakon lo, prema njihovu milje-nju, graani nemaju obvezu potovati ga.

Odluka da se zakon ne potuje veoma je ozbiljna. Nepotovanje zakona ima svoje posljedi-ce koje graanin mora biti spreman prihvatiti. Kroz povijest mnogi su graani prihvaali te posljedice. Primjera radi, Martin Luther King mlai, zajedno s drugima, pedesetih i ezdesetih godina 20. stoljea u SAD-u odluio je ii u zatvor prosvjedujui protiv zakona o rasnoj segregaciji.

Rjeavanje problema

Podijelite se u manje skupine. Primijenite postu-pak koji e vam pomoi da donesete odluku. Pro-itajte tekst koji slijedi. Nakon toga radite u fazama kao to je to Marko trebao uiniti donosei odluku. Potom objasnite to Marko treba uiniti i argumenti-ma obranite svoj odgovor pred ostalima u razredu.

Kakvu biste odluku vi donijeli?

Marko je bio zabrinut. Petorica njegovih prijate-lja planirala je sudjelovati u prosvjedima koji su se odravali nakon nastave. Planirali su prosvjedovati protiv novog pravila koje zabranjuje noenje majica u koli s odreenim napisima. Kao i njegovi prijatelji Marko je smatrao da je situacija nepravedna prema uenicima. Vjerovao je da je noenje majica legalno i da napisi nisu ni vulgarni, ni uvredljivi. Bio je uvjeren da se takva politika treba promijeniti.

Upamtite pojmove

veza izmeu graanskih obveza igraanskih prava

Koje obveze idu uz naa osnovna prava?

Graani hrvatske drave ne slau se uvijek u po-gledu graanskih obveza. Ipak, u drutvu u kojem se ne potuju obveze, ne mogu postojati graanska prava. Neke od obveza kojih bi se hrvatski graani trebali pridravati navedene su u tekstu koji slijedi:1. Ako se odluite ivjeti u odreenom drutvu i

koristiti se njegovim prednostima, odgovorni ste potovati pravila tog drutva.

2. Ako drugima uskraujete njihova prava, moda ete se morati odrei vlastitih prava. Naprimjer, ako ugroavate ivote drugih vozei nepaljivo, moda ete ostati bez vozake dozvole.

3. Ako prisustvujete sastanku i koristite se svojim pravom da slobodno govorite, trebate potova-ti i pravo drugih da to isto uine. Ako prekidate sastanak i osporavate drugima pravo slobodnoga govora, bilo bi razumno da budete iskljueni sa sastanka i da vam se uskrati pravo govoriti na tom mjestu. Kad su zakoni ili postupci vlasti u suprot-nosti sa stajalitima graana, graanin se nalazi pred tekom odlukom. Sljedei e vam odlomak pomoi da razmislite o ovom pitanju.

Morate li potovati zakon za koji znate da je ne-ispravan?

U naem sustavu vlasti vi imate pravo po-kuavati promijeniti zakone. Dok ih ne promijenite, duni ste ih potovati.


24

Marko je bio zabrinut to e se dogoditi ako se prikljui prosvjedima. Moda e biti suspendiran iz kole. To mu moe smanjiti mogunost da bude pri-mljen na fakultet. Bojao se da bi mogao biti uhien, posebno ako prosvjedi izmaknu nadzoru. Uhienje u njegovu dosjeu moglo bi utjecati na to da ne dobije dobar posao.

S druge strane, nije elio iznevjeriti svoje prijate-lje. Htio je iskazati svoje stajalite i pomoi koliko je mogue da se promijeni ono to je smatrao nepra-vednim. to Marko treba uiniti? Koja je alternativa?1. Odredite problem koji treba rijeiti ili odluku koju

treba donijeti.2. Navedite alternativu, planove, akcije.3. Navedite prednosti i nedostatke akcije.4. Odluite to bi trebalo uiniti, imajui na umu

prednosti i nedostatke alternative.5. Budite spremni razgovarati o razlozima donoe-

nja svoje odluke.6. Objasnite kako vaa odluka utjee na osnovna na-

ela vlasti. Nakon to svaka skupina iznese svoju odluku, po-

kuajte vjebu zavriti na sljedei nain:

1. Raspravite o odlukama koje su skupine iznijele i glasujte da se prihvati plan koji veina podupire.

2. Raspravite o tome kako se gore navedeni postu-pak moe koristiti u drugim situacijama u kojima graani moraju donijeti teku odluku.

to je zajedniko dobro?

Smatra se da graani moraju imati graanske vrline kako bi se ustav oivotvorio. Ljudi koji imaju graanske vrline zajedniko dobro stavljaju iznad vlastita interesa.

Katkad je posve jasno to je zajedniko dobro, a katkad je teko o tome postii suglasnost. Naprimjer, svi e se sloiti s time da zakoni protiv ubojstva pri-donose zajednikom dobru. Ali ljudi ne mogu postii suglasnost jesu li visoki porezi na uvoznu robu u in-teresu zajednikog dobra. Neki elnici kau da jest. Drugi opet tvrde da je to u interesu samo odreenih skupina u drutvu. Naprimjer, takvi porezi na auto-mobile mogu biti dobri za one koji su zaposleni u au-tomobilskoj industriji. Ali to ne mora biti ba najbolja mjera za one koji kupuju automobile.

Koja je korist, a koja cijena sudjelovanja u prosvjedima?


25

Rjeavanje problema

Proitajte sljedei tekst i odgovorite na pitanja. Budite spremni o svojim odgovorima razgovarati s ostalima u razredu.

Sukobljavajue odgovornosti predstavnika

Zastupnik u Saboru I. Buri predstavlja upaniju u kojoj su mnogi ljudi zaposleni u tvornicama cipela. Te tvornice svakim danom otputaju sve vie radnika jer hrvatske cipele nisu konkurentne cipelama iz drugih zemalja. Cipele se u drugim zemljama izrauju po ni-im cijenama jer imaju kvalitetniju tehnologiju izra-de i bolju organizaciju rada. Te se cipele prodaju po niim cijenama od onih proizvedenih u Hrvatskoj.

Nie su cijene moda dobre za one koji kupuju ci-pele. Ali sigurno nisu toliko dobre za one koji zbog toga ostaju bez posla. Problem koji se postavlja pred zastupnika Buria jest da li poduprijeti zakon koji predvia poreze za cipele koje se uvoze iz drugih ze-malja?1. Ako se zakon donese, poveat e se broj prodanih

hrvatskih cipela. Znai, mnogi hrvatski proizvoa-i bit e spaeni.

2. Ako zakon proe, cijena cipela e se poveati. To znai da e one biti skuplje za one koji ih ele ku-piti.

3. O emu treba razmiljati zastupnik Buri prilikom donoenja odluke?

4. Pripremite obrazloenje koje podupire uvoenje poreza.

5. Pripremite obrazloenja koja su protiv uvoenja poreza.

6. to biste vi napravili da ste saborski zastupnik? Zato?

Koje su vae obveze kao graanina?

Mnogo ste toga nauili o vlasti. Nauili ste o obve-zama vlasti i o svojim pravima. Takoer ste razmotrili neke od obveza graana, ukljuujui vae vlastite obveze. Suoit ete se kao graanin s mnogim te-kim odlukama.

Primjena i ponavljanje lekcije

1. Postoji mnogo naina da se defi nira zajedniko dobro. Neki kau da je zajedniko dobro najvei stupanj koristi za najvei broj ljudi. Drugi kau da su to prednosti koje uivaju svi graani drutva. Kako biste vi defi nirali zajedniko dobro? Obja-snite zato mislite da je vaa defi nicija najbolja. Dajte primjere kako bi se defi nicija mogla koristi-ti pri donoenju odluka o postojeim politikim problemima, kao to su odravanje sigurnosti na ulicama i zatita istoe zraka i vode.

2. Napiite krai sastavak u kojem ete opisati kva-litete dobroga graanina u ustavnoj demokraciji. Objasnite zato mislite da su te kvalitete nune.

3. O pitanjima koja slijede razgovarajte u skupinama od dva do tri uenika. Svaki uenik treba dati svoj dogovor na pitanja. to treba uiniti osoba kad je zakon lo? Obja-

snite svoj odgovor i dajte primjer. Pretpostavite da se ne moete sloiti oko toga

to je od zajednikog interesa. Trebate li ustra-jati na svojim interesima ili uzeti u obzir inte-rese drugih? Objasnite svoj odgovor i navedite primjere.

Graani imaju razloge da razvijaju dobro pot-krijepljena stajalita o svojim pravima i obvezama. Ako graani to ne shvaaju, onda njihova prava nisu sigurna, a prednosti su ustavne demokracije u opasnosti.

O emu treba zastupnik Buri razmiljati prilikom donoenja odluke?


26

8. LEKCIJA

Kakva je razlika izmeu vlasti i moi bez vlasti?

Cilj lekcije

Ova lekcija objanjava pojam vlasti koji e se koristiti u svim tekstovima te razliku izmeu vlasti i moi bez vlasti.

Ponekad ljudi imaju pravo primijeniti mo, pone-kad ne. Npr. ako vas prijatelji pokuavaju natjerati da neto uinite, oni imaju mo, ali ne i pravo da to ui-ne. Ali kad policajac intervenira, on ima i mo i pravo na to. Vlast je mo kombinirana s pravom da se ta mo

koristi u granicama zakona.Pravo da se mo iskoristi obino potjee od obia-

ja, zakona i moralnih naela (osnovne ideje o dobru i zlu). Npr.:

Roditelji imaju vlast da vas umjereno kazne za vau pogreku. Pravo da iskoriste svoju mo dobivaju od obiaja, tradicije, zakona, naela moralnosti.

Upamtite pojmove

movlastobiajimoralna naela

Vjeba kritikog razmiljanjaODREIVANJE RAZLIKE IZMEU

MOI I VLASTI

Opasna vonja

Kriminal u podzemnoj eljeznici u nekim je ze-mljama ozbiljan problem. Bande ponekad prijete putnicima, pljakaju ih, a ponekad i fi ziki napadaju.

Jednom su prilikom dva maloljetnika u odjei s oznakama svoje bande uskoila u vagon podzemne eljeznice. Jedan je izvukao pitolj te zatraio novac i dragocjenosti od starijeg para.

Policajac, koji se tu zatekao, izvukao je pitolj i pribliio se napadaima. Ne miite se! Bacite oru-je i podignite ruke u vis! Potom im je stavio lisice i uhitio ih.

to vi mislite?

1. Po emu su slini postupci napadaa i policajca?2. Po emu se razlikuju?3. Tko je uporabio mo, a tko je imao pravo na pri-

mjenu moi? Tko nije? Objasnite.

to je mo, a to vlast?

Tekst koji ste upravo proitali potkrepljuje razliku izmeu moi i vlasti. Mo je sila nadziranja ili nareivanja.


27

Nastavnik ima vlast odluiti kako e predavati jer mu zakon daje to pravo.

Hrvatski sabor ima ovlast donositi zakone jer mu Ustav daje pravo da koristi svoju mo, a lju-di se slau da se upravlja prema Ustavu.

Vjeba kritikog razmiljanjaRAZLIKOVANJE UPORABE VLASTI

I UPORABE MOI BEZ VLASTI

Ova e vam vjeba omoguiti da utvrdite razli-ku izmeu uporabe vlasti i uporabe moi bez vlasti. Proitajte sljedee reenice i odgovorite na pitanja. Objasnite svoje odgovore o navedenim situacijama.1. Sud je presudio da je Ana S. kriva za krau i osu-

dio je na kaznu zatvora.2. Roditelji su odsutni, zaduili su Kreu da u njiho-

voj odsutnosti ne dopusti mlaem bratu dirati ra-unalo.

3. Sudac je izbacio dva igraa iz igre zbog tunjave.4. Otkako se Marija B. sjea, otac je, kao glava obite-

lji, uvijek izgovarao molitvu prije veere.5. Hrvoje B., najvii meu svojim prijateljima, ubacu-

je se uvijek ispred svih u red pred kinom.6. Ravnatelj je oduzeo no ueniku i predat e ga

policiji.7. Gradska uprava ne daje doputenje skupini stu-

denata da se okupe na prosvjedu u gradskom parku.

8. Ogoreni zbog sve prisutnijeg nasilja u koli sku-pina uenika odlazi ravnatelju. Odbijaju izii iz ureda dok se ne naredi da se postave detektori za metal i naoruani uvari koji bi odravali red u koli.

9. Stjepan L. kaznit e svoga sina sa sedam dana za-brane igre i izlaska s prijateljima jer je prekasno doao kui.

Razmatranje situacija

1. Koja od ovih situacija svjedoi o uporabi vlasti? Zato?

2. Koja od ovih situacija svjedoi o uporabi moi bez vlasti? Zato?

3. to vi mislite? Zato je vano znati razliku izmeu moi i vlasti?

Primjena lekcije

1. Dok razmatrate pojam vlasti, vodite dnevnik. Ponite opisivanjem dviju stvarnih ili zamiljenih situacija. Neka prva bude primjer uporabe vlasti. Prikaite to i crteom.

2. itajte novine ili gledajte vijesti na televiziji. Izdvo-jite dva teksta ili prikaza uporabe vlasti. Objasnite u razredu kako ti primjeri prikazuju pojmove moi i vlasti.


28

9. LEKCIJA

to bi se dogodilo da nema vlasti?

Cilj lekcije

Nauit ete neke od uloga vlasti. Razmatrat ete situaciju u kojoj ne djeluje vlast i utvrditi probleme koje izaziva odsutnost vlasti. Moi ete objasniti kako uporaba vlasti moe rijeiti te probleme.

No prije ubojstva Jacka Williamsa i juer prije pod-ne bilo je dosta krvi, poelo je od njegova ubojstva, s mjesta na kojem je ubijen. Tom Reeder, Williamsov prijatelj, razgovarao je s Georgeom Gumbertom, u njegovoj mesnici, o ubojstvu Williamsa prethodne noi. Reeder je rekao da je kukaviki ubiti ovjeka na takav nain, ne dajui mu priliku da se brani. Nakon dulje rasprave Gumbert je izvukao no i s lea dva puta udario Reedera.

Reedera su prenijeli u ordinaciju dr. Owensa i pre-vili mu rane. Budui da je dosta popio, Reeder nije osjeao bol kao to bi to inae, i iziao je odmah na ulicu.

Vratio se u mesnicu i ponovo zapoeo prepirku s Gumbertom, prijetei mu. Na to je Gumbert otiao po dvostruki revolver i dva puta pogodio Reedera. Pregledavi ga, lijenici su rekli da se nee moi opo-raviti.

U to je vrijeme na ulici bilo mnogo ljudi i neki su od njih povikali na Gumberta da se smiri i ne puca. Nakon pucnjave stanovnici tog dijela grada zakrili su ulicu, neki su se dobro zabavljali i smijali govorei da je izgledalo kao u stara dobra vremena, ezdese-tih. aputalo se da jo nije gotovo pet ili est rtava past e do veeri.

Razmatranje situacije

1. Kakvi su problemi nastali u gradu u kojem nije bilo uinkovite vlasti?

2. to vi mislite? Kako bi trebalo upotrijebiti vlast da bi se rijeili problemi?a. Postoje li slini problemi u vaoj okolini zbog

nedostataka vlasti?b. Kako bi se oni mogli rijeiti?

Upamtite pojmove

koristi od vlasticijena vlasti

to se moe dogoditi ako nema vlasti?

Razmislite o pravilima koja slijedite svaki dan. Po-tom razmislite o vama poznatim ljudima koji imaju vlast i prema ijim se zahtjevima usmjeravate. Moe vam se uiniti da je takvih ljudi previe.

Jeste li se zapitali to bi se dogodilo da nema pra-vila i ljudi koji ih odreuju? to bi se dogodilo kad bi neki poeli praviti probleme? to bi bilo kad ne bi obavljali poslove za koje su zadueni? Tko bi rjeavao sporove ili titio ljudska prava? Tko bi upravljao vla-u? Je li bi vlasti uope bilo?

to vi mislite?

Zamislite da se probudite jednoga jutra i opazite da vie nema nikoga na vlasti. Nestala su sva pravila, propisi, zakoni, sudovi, nastavnici, ravnatelji, vlada.1. Kakvi problemi mogu nastati?2. Kako biste zatitili svoja prava?3. Biste li imali ikakvih prava?

Vjeba kritikog razmiljanjaUTVRIVANJE PRIMJENE VLASTI

Slijedi odlomak iz prie Marka Twaina o Divljem zapa-du. Twain pie o vremenu u kojem su ljudi sami postav-ljali svoje zakone. Proitajte tekst i razmislite o problemi-ma koji su nastali zbog nedostatka djelotvorne vlasti.

Zao duh opet je u naem gradu. Pucalo se iz pi-tolja i puaka, noevi su se ponovo potezali na ulica-ma, kao nekad davno. Kad mir potraje, ljudi nerado ponovo okrvave ruke. Ali kad se jednom krv prolije, lako se ubija.


29

Kako moemo primijeniti vlast?

Proitali ste to se moe dogoditi kad nema djelo-tvorne vlasti. ivot na Divljem zapadu, kako ga Twain opisuje, bio je ponekad nasilniki i opasan. Vlast moe jamiti red i sigurnost u ivotu ljudi.

Npr. kontrolori u zranim lukama sprjeavaju ne-sree i osiguravaju putnike zrakoplova.

Vlast moe mirno i na ispravan nain rijeiti sukob, npr. na utakmicama ili u sudnicama.

Vlast moe zatititi vana prava i slobode npr. promjene ustava.

Vlast moe osigurati jednaka prava i dunosti. Npr. zakoni omoguuju svoj djeci besplatno ko-lovanje; roditelji mogu svakom djetetu odrediti dunosti u kuanstvu.

Kako odsutnost vlasti ugroava ivote i vlasnitvo?

Vjeba kritikog razmiljanjaUTVRIVANJE PROBLEMA

VEZANIH ZA VLAST

itajui priu, utvrdite probleme ije rjeavanje zahtijeva uporabu vlasti, potom odgovorite na pita-nja koja slijede.

Problem u koli

Kad je Anica H. dotrala do kraja staze, gomila je podivljala. Upravo je postigla rekord na 400 metara za djevojke. Ta je utrka donijela njezinoj koli dovolj-no bodova da osvoji dravno prvenstvo na kojem su se natjecali i mladii i djevojke.

Na povratku u kolu nekoliko lanova njihove momadi opazilo je da njihova trenerica neprestano

gleda kroz prozor tramvaja. O emu razmiljate, gos-poo tefanac? upitao je jedan od njih. Zato se i vi ne radujete?

Razmiljala sam kako je bilo kad sam poela pre-davati u koli, odgovorila je. I te smo godine osvojili dravno prvenstvo. Ali su tada djevojke bile samo navijaice.


30

Zar tad nije bilo djevojake ekipe, gospoo te-fanac?, netko je upitao.

Da, postojala je jedna, odgovorila je, ali se nismo ile natjecati s momcima na dravnom prvenstvu. Bile bismo sretne ako bi bilo dovoljno roditelja koji bi nas odvezli automobilima. U to vrijeme djevojke su bile iza mukih ekipa. Za djevojaki atletski program gotovo da nije bilo novaca.

Tada sam bila trenerica djevojaka. I za razliku od tre-nera muke ekipe bila sam plaena samo za nastavu u koli, a ne i za trening, to sam dobrovoljno inila.

Mogle smo se koristiti terenom samo nakon mu-ke ekipe. Budui da nikada nismo znale kad e to biti, morale smo dugo ekati. Obino smo zavravale tre-ning naveer. Zbog toga i zbog loe opreme bilo je mnogo ozljeda.

Ve su svi sluali razgovor. Netko je upitao: A kako su se stvari promijenile?

Sabor je donio zakon o kolstvu prema kojem su sve kole primale odreene sredstva od drave, pa je zakon promijenio stvari. Kad su ljudi iz Ministarstva obrazovanja poeli posjeivati kole, prilike su se po-sve izmijenile.

Ako je tako, zato se djevojaka koarkaka ekipa moe koristiti dvoranom samo dva puta na tjedan? upitala je Ana. I zato nemamo ekipu gimnastiarki? Poznajem mnogo djevojaka koje bi se eljele baviti tim portom.

ula sam da su treneri enskih ekipa plaeni ma-nje od trenera mukih ekipa, dodala je Branka. To nije poteno.

Jo se mnogo toga moe ispraviti, odgovorila je gospoa tefanac. Bitno je da je krenulo nabolje. Sad emo proslaviti prvenstvo koje smo osvojile.


1. Koji su problemi ranije postojali u koli?2. Kako je vlast rijeila te probleme?3. Koji problemi jo postoje?

to vi mislite?

a. Kako vlast moe rijeiti te probleme?b. Kako vi moete pridonijeti izmjeni situacije?

Primjena lekcije

1. Napiite priu o jednom razdoblju u vaem ivotu kad nije bilo vlasti koja bi rijeila odreenu situa-ciju. Objasnite kako bi vlast tu mogla pomoi. Npr. je li vlast uspjela sprijeiti tunjavu u vaoj koli? Moete to prikazati crteom.

2. itajte novine, biljeite probleme koje ste opazili, a koji su se dogodili zbog nedostatka vlasti. Po-tom napiite pismo izdavau, predloite nain na koji vlast moe rijeiti te probleme.

3. Gledajte televizijski program i uoite kako vlast rjeava postojee probleme. Iznesite to u razre-du.


31

10. LEKCIJA

Gdje se susreemo s vlau i koji su izvori vlasti?

Cilj lekcije

U ovoj ete lekciji uiti o tome gdje se sve susreemo s vlau te o nekim uobiajenim obrazloenjima kojima se vlast opravdava. Kad zavrite lekciju, moi ete odrediti primjere vlasti i objasniti njezine izvore i opravdanja.

jeenog obiaja. Nain na koji se oituje sila vlasti tog zakona vidljiv je u situaciji kad se odluite poslu-iti nekoga tko je posljednji u redu, to e vjerojatno uzrokovati glasno negodovanje drugih.

Moralna naela. Moralna naela osnovne ideje o ispravnom i pogrenom imaju velik utjecaj ili sna-gu nad naim ponaanjem. Veina ljudi uglavnom ini ono to je ispravno. Neki tako ine jer ele izbjei kaznu koja slijedi zbog injenja onoga to je pogre-no. Meutim, mnogi ljudi ine ono to je ispravno zato to ele. Primjera radi, veina ljudi obino poku-ava biti potena i ljubazna prema drugima.

Biste li ukrali neto kad biste vjerovali da neete biti uhvaeni?

Upamtite pojmove

ulogeustanoveizvori vlastipristanakBog vrhovno bieboanska prava

Gdje se susreemo s vlau?

Kad se osvrnemo oko sebe, svaki dan zapaamo ljude koji imaju vlast da upravljaju nama i nainom na koji djelujemo. Roditelji, nastavnici, policajci i vla-dini slubenici imaju vlast da ureuju nae aktivno-sti. Na nas takoer utjeu zakoni i drugi propisi. Vlast se najee nalazi, odnosno obuhvaa:

Dunosti. Odreene dunosti (radna mjesta ili poloaji) sa sobom nose i vlast da se ureuje ili nad-zire ponaanje ljudi bez obzira na to koje se osobe nalaze u danoj ulozi. Primjera radi, bilo koja osoba koja se nalazi u ulozi policajca ima vlast da od ljudi zahtijeva potovanje prometnih propisa.

Ustanove. Skupine ljudi, koji zajedno rade u odre-enim ustanovama ili organizacijama, takoer imaju vlast nadzirati druge ili utjecati na njih. Primjera radi, vae dravno zakonodavstvo ima ovlast donositi za-kone koje ljudi moraju potovati.

Zakoni i drugi propisi. Zakoni i propisi koje smo obvezni potovati imaju vlast. Primjera radi, kad se drite zakona koji vam nalae da pohaate kolu, vi priznajete vlast zakona.

Obiaji. Obiaji ili tradicija esto su tako vrsto uspostavljeni da se s pravom moe rei kako imaju vlast. Primjera radi, kad potujete obiaj da je onaj tko prvi stigne, prvi posluen, vi priznajete vlast uvri-


32

Vjebe kritikog razmiljanjaPRONAITE VLASTITE PRIMJERE VLASTI

Radite u parovima. Razmislite o primjerima vlasti s kojima ste se susretali od trenutka kad ste se jutros probudili. Navedite ulogu, obiaj i moralno naelo koji imaju vlast, a s kojima ste se danas susreli. Pri-premite se da u razredu razgovarate o navedenim primjerima.

Odakle dolazi vlast?

Vidjeli smo da vlast moemo pronai na vie mje-sta. Pravo da se upravlja ili nadzire nae ponaanje mogu imati ljudi koji imaju odreene dunosti, usta-nove, zakoni, obiaji i moralna naela. Ali odakle do-lazi to pravo? Primjera radi: odakle policajcu pravo da nam govori to emo initi? Odakle Saboru pravo donositi zakone? Ukratko, to je izvor vlasti?

Ponekad se izvor vlasti za neki zakon ili poloaj moe pratiti unatrag na nekoliko razina. Naprimjer, vlast nastavnika da uspostavi red u uionici moe se pratiti unatrag do ravnatelja kole koji je zaposlio nastavnika, do ministra koji je postavio ravnatelja.

Nadalje, moemo ii unatrag do Nacionalnog kol-skog vijea kao i do zakona koji osiguravaju vlast da se donose zakoni o upravljanju kolama. Konano, vlast moemo pratiti do dravnog zakonodavstva koje donosi zakone i do Ustava Republike Hrvatske koji uspostavlja dravno zakonodavstvo.

Naravno, moemo se na kraju zapitati Koji je ko-nani izvor vlasti za dravnu vlast, za obiaje i mo-ralna naela? Ovisno o odgovoru moemo zakljuiti da je pozivanje na vlast opravdano ili neopravdano. Drugim rijeima, prouavanje izvora dravne vlasti, obiaja ili moralnih naela moe nam pomoi pri odluci trebamo li ih se drati ili ne. Primjera radi, ko-nana vlast nekog obiaja moe biti jednostavno i-njenica da su oni potovani sve dok su bili prihvaeni bez razmiljanja. Ako za te obiaje nema nekih do-brih razloga, moda ete odluiti da ih ne potujete.

Kojim se razlozima opravdava vlast drave i vladara?

Slijedi nekoliko najeih razloga koji su se koristi-li za opravdavanje vlasti vladara i drava.


33

Pravo dano od Boga. esto su vladari tvrdili da njihova vlast potjee od vrhovnog bia, Boga. Na-primjer: kraljevi i kraljice esto su tvrdili da vladaju na osnovi boanskog prava. Drugim rijeima, tvr-dili su da njihova vlast dolazi od Boga.

Pravo steeno roenjem. Neki vladari tvrdili su da su vlast naslijedili od predaka koji su vladali prije njih.

Pravo opravdano nadmonim znanjem. Neki su ljudi tvrdili da oni koji imaju nadmono znanje trebaju imati pravo da vladaju.

Pravo dano na osnovi suglasnosti onih kojima se vlada. Danas mnoge vlade tvrde da njihova vlast proizlazi iz ljudi koji su dali suglasnost da njima upravljaju kao njihovi izabrani predstavnici. (POVEZATI s 5. lekcijom zastupnika demokraci-ja)

Zato je vano poznavati izvore vlasti?

Potrebno je poznavati izvore vlasti da bismo mo-gli utvrditi imaju li pravo initi ono to ine. Ako, naprimjer, znamo da ustav jami i odreena prava Saboru, moemo pogledati u ustavu je li zakon koji je Sabor donio u okviru njegove ovlasti. Takoer mo-emo postaviti sljedee pitanje: to je izvor ustavne dravne vlasti? U naoj dravi vlast ustava proizlazi iz suglasnosti naroda.

Ljudi imaju razliita shvaanja o tome to treba smatrati izvorima vlasti. Takoer, postoje razliita mi-ljenja o tome to se smatra vanijim izvorom vlasti, ili koji su izvori vii u odnosu prema drugima. Da bi se raspravljalo o ovim pitanjima, nuno je odrediti i ocijeniti razliite izvore vlasti.

Vjebe kritikog razmiljanjaODREIVANJE IZVORA VLASTI

Tekst koji slijedi bavi se razliitim izvorima vlasti. Va bi se razred trebao podijeliti u male skupine da biste proveli ovu vjebu. Svaka bi skupina trebala proitati izabrani tekst na sljedeoj stranici pod nazi-vom Regina protiv Amaha, Avinga i Nangmalika. Na-kon toga raspravite o pitanjima koja slijede. Izaberite nekoga tko e biljeiti vaa pitanja i glasnogovornika koji e razred izvjetavati o miljenju skupine.

Regina protiv Amaha, Avinga i Nangmalika

Tijekom 1960. godine kanadski su sudovi morali presuditi o eskimskim obiajima koji su bili u suprot-nosti s dravnim zakonom.

U tradicionalnim eskimskim taborima esto je manjkalo hrane. Tijekom osobito loih vremena neki su ljudi umirali od gladi. Ponekad su stari ljudi, koji su imali osjeaj da optereuju druge, odluivali sebi oduzeti ivot. Ako je za to bila potrebna pomo, po-zivani su i ostali lanovi obitelji. Iz potovanja prema starijima i njihovim zahtjevima bilo je nuno pomoi pri pokuaju samoubojstva.

Prema kanadskim zakonima protuzakonito je po-magati u samoubojstvu. Tijekom 1963. godine odr-ano je suenje trojici Eskima koji su optueni za po-maganje starijoj osobi da izvri samoubojstvo.

Sjeverozapadni okruni vrhovni sud odluio je da su trojica Eskima krivi. Prema kanadskim zakonima kazna je za takvo djelo do 14 godina zatvora. Meu-tim, sud je uzeo u obzir vanost eskimskih obiaja koji od roaka zahtijevaju da pomognu starijim oso-bama poiniti samoubojstvo. Umjesto izdravanja zatvorske kazne Eskimima je doputeno da se vrate u svoj tabor.

Prouavanje situacije

1. Koji je izvor vlasti za postupke Eskima? Koji je bio izvor vlasti za odluke suda?

2. Kako je sud rijeio sukob izmeu dvaju razliitih izvora vlasti?

3. to vi mislite? Na koji nain ova lekcija svjedoi o vanosti poznavanja razliitih izvora informacija?

Primjena lekcije

1. Razmislite o vlasti policajca koji nekome napie kaznu zbog brze vonje. Nacrtajte grafi kon u ko-jem istraujete do krajnjeg izvora vlast policajca.

2. Napiite komentar u kojem branite ili osporava-te odluku kanadskog suda u sluaju Regina protiv Amaha, Avinga i Nangmalika.


34

11. LEKCIJA Kako birati ljude na poloaje vlasti?

Cilj lekcije

Ova vas lekcija upoznaje s intelektualnim instrumentarijem koji pomae u ispravnom izboru ljudi na po-loaje vlasti te procjeni kvalifi kacija ljudi koji su na takvim poloajima. Nakon ove lekcije moi ete utvrditi i objasniti zahtjeve odreenog poloaja vlasti i kvalifi ciranost osobe predloene za taj poloaj.

Vjeba kritikog razmiljanjaPROVJERAVANJE SPOSOBNOSTI ZA

ONE KOJI NAS VODE

Slijedi odlomak iz teksta Osvajanje Zapada The-odora Roosevelta, predsjednika SAD-a i povjesniara (18581919). U ovom tekstu on pie o istraivaima Meriwetheru Lewisu (17741809) i Williamu Clarku. Proitajte odlomak i razmislite o osobinama Lewisa i Clarka, o tome koje su imali sposobnosti da predvo-de ekspediciju na Zapad.

Lewisova i Clarkova ekspedicija

Predsjednik Thomas Jeff erson odredio je Lewisa i Clarka za voe ekspedicije na podruju Louisiane. SAD je taj teritorij kupio od Francuske 1803. Nadali su se da e pronai vodeni put do Tihog oceana.

Velik dio tog podruja bio je potpuno nepoznat ljudima iz istonog dijela SAD-a. Prostrane ravnice, indijanska plemena, planine i rijeke stajale su izme-u njih i njihova cilja. Predsjednik Jeff erson, koji je izabrao Lewisa i Clarka za to putovanje, zatraio je od njih ne samo da pronau put do Pacifi ka i natrag nego i da vode dnevnik o svojem putovanju.

Lewis i Clark sve su precizno biljeili. Rijetko kad su istraivai tako potanko opisivali tlo, ivotinje, ra-slinje na tek otkrivenom podruju.

Dva mlada kapetana imala su kvalitete nune za voe ekspedicije na nepoznatu podruju. Odravali su stegu meu lanovima ekspedicije, umjereno kanjava-li prijestupnike, zajedniki obavljali poslove, preuzimali rizik i trpjeli iste tekoe kao i ostali lanovi ekspedicije.

Bili su omiljeni i potovani od svojih sljedbenika, koji su ih rado i odano sluali. Pokazali su taktinost i potovanje pri susretima s Indijancima. Samo su hra-bri i razumni mogli voditi ekspediciju kroz sve opa-snosti koje su im prijetile na putu.

Upamtite pojmove

poloaj vlastisposobnostidunostiovlastiogranienjamarljivost

Zato treba paljivo birati ljude na poloaje vlasti?

Ljudi koji su na poloajima vlasti svaki dan utjeu na nae ivote; njihova dunost ili njihovo radno mje-sto daju im vlast za ureivanje ili nadziranje odree-nih dijelova naih ivota. Npr. izabrani voditelji i oni koji im pomau u obavljanju posla jesu na poloaju vlasti. Mi tim ljudima dajemo mo. Oni koji su zaista sposobni da djeluju kao vlast mogu nae ivote ui-niti lakim i boljim.

Nesposobni ljudi na poloajima vlasti mogu nam ivot uiniti tekim i neugodnim.

Razliiti poloaji vlasti zahtijevaju ljude razliitih sposobnosti, znanja, vjetina, stavova. Policajac po struci ne mora imati i sposobnost za suca, niti sudac sposobnost za policajca. Pri izboru ljudi na poloa-je vlasti vano je razmotriti njihovu sposobnost za odreenu vrstu posla.

Moda i vi imate prilike birati ljude na poloa-je vlasti. Npr. glasovati za predsjednika razreda ili u dobi od osamnaest godina imate pravo birati pred-stavnike dravne vlasti.

Razmotrimo sposobnosti dviju osoba koje su bile na vanim poloajima vlasti u povijesti SAD-a.


35


1. Kakve su bile odgovornosti Lewisa i Clarka?2. Koje su sposobnosti imali da bi mogli ispuniti svo-

je dunosti?

Kako treba birati nekoga na poloaj vlasti?

U prethodnoj ste vjebi nabrojili neke od odgo-vornosti odreenog poloaja vlasti te neke od spo-sobnosti koje su im omoguile da dobro obave svoj posao.

Slijedi intelektualni instrumentarij odreeni niz pitanja i ideja koji moe pomoi u procjeni je li netko prikladan za odreeni poloaj vlasti. Pripremi-te se za iduu vjebu.1. Koje su dunosti, ovlasti, povlastice i ogranienja

odreenog poloaja?Prije procjene sposobnosti odreene osobe mo-

rate najprije razmotriti zahtjeve poloaja vlasti. Po-tom odgovorite na sljedea pitanja:

Koje dunosti ili odgovornosti zahtijeva taj po-loaj vlasti?

Kakve su ovlasti dane osobi na tom poloaju? Kakve su joj povlastice dane? Kakva ogranienja ili restrikcije ovlasti ima oso-

ba na tom poloaju?2. Kakve kvalifi kacije mora imati osoba na tom polo-

aju?Svaki poloaj ima svoje zahtjeve. Odreena osoba

mora imati sposobnosti nune za taj poloaj. Ovisno o poloaju neke vane kvalifi kacije mogu obuhvatiti sljedee:

posebno znanje i vjetinu sposobnost da se postupa ispravno potenje inteligenciju marljivost pouzdanost hrabrost sposobnost za suradnju potovanje prava i potreba drugih odanost vanim vrijednostima i interesima.

3. Kakve su prednosti i slabosti svakog kandidata?Prednosti i slabosti svakog kandidata treba raz-

motriti prema sposobnostima koje zahtijeva odree-ni poloaj.4. Koji bi kandidat najvie odgovarao odreenom

poloaju? Zato? Objasnite.

Vjeba kritikog razmiljanjaUTVRIVANJE SPOSOBNOSTI KOJE

ZAHTIJEVA POLOAJ VLASTI

Ovo je prilika da iskoristite intelektualni instru-mentarij koji ste upravo upoznali.

Igra uloga: Zamislite da ste lan Vijea uenika. Trebate preporuiti uenike za dunost suca u ue-nikom sudu. Suci su zadueni za sasluanje i pred-laganje kazni za uenike optuene za krenje pravila kolskog reda.

Podijelite se u skupine i ispunite tablicu na sljede-oj stranici. Na lijevoj su strani ispisane dunosti, ovla-sti, povlastice i ogranienja ovlasti poloaja uenika suca. Na desnoj strani nabrojite sposobnosti koje bi trebala imati osoba na toj dunosti. Naveli smo pri-mjer koji bi vam mogao pomoi u odgovorima.

Nakon to sve skupine zavre ovu vjebu, svaka treba iznijeti svoje primjedbe i razgovarati o njima s kolegama u razredu.

Primjena lekcije

1. Izaberite neki poloaj vlasti i opiite ga u svom dnevniku te nabrojite sposobnosti potrebne za taj poloaj.

2. Razmislite o skorim izborima, lokalnim ili dravnim. Razgovarajte u razredu o pitanjima koja birai po-stavljaju u svezi sa sposobnostima kandidata.


36

Intelektualni alat za procjenu poloaja vlasti

Dunosti, ovlasti, povlastice i ogranienja poloaja uenika suca

Sposobnosti koje treba imati uenik sudac

Dunosti. Uenik sudac ima dunost:1. Sasluati sve dokaze koji su predoeni

Da bi obavljao ove dunosti, uenik sudac treba biti: sposoban sasluati irokih nazora

2. Ispitati optuenika i svjedoke

3. Tumaiti i primijeniti kolska pravila

Ovlasti. Uenik sudac ima ovlasti:1. Zahtijevati od optuenog uenika da doe na sasluanje

Da bi provodio ove ovlasti, uenik sudac treba biti:

2. Zahtijevati od svjedoka da dou na saslu-anje

3. Odravati red tijekom procesa

4. Ukloniti onoga tko se ne ponaa ispravno

5. Donijeti presudu i predloiti ukor i kaznu

Povlastice. Uenik sudac ima sljedee povla-stice:1. Pravo biti izuzet od nekih kolskih dunosti da bi obavljao dunost suca

Da bi imao ove povlastice, uenik sudac treba biti:

2. Pravo sasluati optuene bez nazonosti nastavnika ili ravnatelja

Ogranienja.1. Uenik sudac mora potovati pravila na sa-sluanju

Da bi postupao prema ogranienjima, uenik sudac treba biti:

2. Ne smije se prikloniti jednom ueniku na tetu drugoga

3. Mora odluivati prema injenicama i kol-skim pravilima

4. Ne smije predloiti nepoten ili nerazuman ukor ili kaznu


37

12. LEKCIJA

Koga biste birali na poloaj vlasti?

Cilj lekcije

U ovoj ete lekciji imati priliku koristiti se intelektualnim instrumentarijem koji ste prouavali u prethod-noj lekciji da biste odluili koji kandidat ima najbolje sposobnosti za poloaj vlasti. Nakon to zavrite lekciju, moi ete objasniti to ste uzimali u obzir da biste opravdali svoj izbor.

broj tvrtki ima svoja predstavnitva i tvornice u ovoj regiji. Takoer, postoji i mjesna industrija, ali neki su ljudi zabrinuti za daljnji razvoj grada. to e se dogo-diti ako neke od tvrtki zatvore svoja predstavnitva i tvornice? Kako bi ljudi koji ostanu bez posla pronali novi posao u Brezovu?

Javne su kole drugi mogui problem. Sve je vei broj ljudi koji se naseljavaju u Brezovo. kole su po-stale pretrpane. Uveliko se vode rasprave je li potreb-no poveati poreze da bi se izgradile nove kole.

Neki opet tvrde da Brezovo gubi svoj arm irei se. Sve vie stanovnika raspravlja o pokuajima da se ogranii irenje grada. Protivnici te ideje tvrde da bi to bio jedan oblik diskriminacije jer veinu novog stanovnitva predstavljaju manjinske skupine.

Budui da se graani Brezova trebaju suoiti sa skorim izborima, zabrinuti su za budunost grada. Novi gradonaelnik morat e odluiti o mnogim va-nim pitanjima.

Poloaj gradonaelnika

Obveze i ovlasti. Gradonaelnik ima sljedee ob-veze i odgovornosti: upravljanje gradskom administracijom, pripremanje gradskog prorauna, planiranje budueg razvoja grada, predlaganje gradskih uredbi (zakona), postavljanje voditelja odjela, zapoljavanje i otputanje slubenika.

Povlastice. Gradonaelnik ima sljedee povlastice: godinju plau od 120.000.00 kuna, uporabu automobila koji je u vlasnitvu grada.

Ogranienja. Gradonaelnik ima sljedea ograni-enja:

Upamtite pojmove

uredbejavna slubakulturna batina

Vjebe kritikog razmiljanjaIZBOR KANDIDATA ZA JAVNU SLUBU

U ovoj ete lekciji biti odgovorni za izbor grado-naelnika jednoga zamiljenog grada Brezova. Mora-te razmotriti razliite kandidate za taj poloaj.

Va e razred odrati televizijsku raspravu s etiri kandidata za gradonaelnika. Raspravu e voditi Liga pravedne politike iz Brezova i bit e otvorena za la-nove zajednice.

Da biste se poeli pripremati za ovu aktivnost, proitajte opise Brezova i poloaja gradonaelnika koji slijede. Nakon toga slijedite upute za pripremu i provedbu rasprave. Konano, proitajte odlomak o donoenju odluke u razredu i provedite izbore za gradonaelnika.

Gradonaelnik Brezova

Brezovo je grad srednje veliine. Prema posljed-njem popisu imao je 120.000 stanovnika. Udaljen je oko sat vonje od Zagreba. Mnogi smatraju Brezovo idealnim mjestom za stanovanje.

Sastav je stanovnitva posljednjih deset godina postao veoma raznolik. Gradonaelnik i gradsko vi-jee veoma naporno rade na uspostavi dobrih odno-sa u zajednici. Raznolikost stanovnitva do sada nije stvarala neke znatnije probleme, iako je bilo manjih incidenata koji su se odnosili na vrijeanje.

Brezovo ima snano i raznovrsno gospodarstvo, pa stoga ne postoji nedostatak radnih mjesta. Vei


38

ne moe imati drugi posao dok je gradonaelnik, ne moe kriti prava pojedinaca, koja su zatiena

Ustavom Republike Hrvatske.

Priprema za raspravu

Va se razred treba podijeliti u manje skupine. Jedna skupina predstavljat e Ligu pravedne politike, koja e postavljati pitanja i odravati red za vrijeme rasprave. Svaka od preostalih skupina predstavljat e po jednog kandidata za gradonaelnika.

Liga pravedne politike

Vaa e skupina raspravljati i postavljati pitanja. Trebate pozorno prouiti karakteristike kandidata. Takoer, trebate analizirati obveze gradonaelnika i uzeti u obzir nune sposobnosti za uspjenu popunu tog mjesta.

Vaa skupina treba pripremiti pitanja koja ete po-staviti kandidatima. Va je cilj odrediti koji kandidat ima najbolje sposobnosti za poloaj gradonaelnika Brezova. Vaa je odgovornost omoguiti zajednici da sazna stajalita kandidata o vanim pitanjima.

Kandidatske skupine

Skupine trebaju proitati karakteristike kandidata koje slijede u tekstu. Navedite jake strane i slabosti vaeg kandidata. Uinite isto i za protivnikog kandi-data. Svaka skupina treba izabrati jednog lana koji e preuzeti ulogu kandidata i pomoi tom lanu da se pripremi za raspravu. Pripremite kratko uvodno izlaganje za svoga kandidata. Izlaganje kandidata uvjerit e birae da je on najbolja osoba za taj posao. Svaka skupina takoer treba sa svojim kandidatom uvjebati odgovore na pitanja koja bi mu mogla biti postavljena. Drugi lanovi skupine mogu kand

Documents

Gradanski Odgoj-Modul Osnove Demokracije