1

GRAD VARAŽDIN

GRADSKA SLIKA ZDRAVLJA

I

GRADSKI PLAN ZA ZDRAVLJE

Varaždin – Zagreb, prosinac 2000.

2

SADRŽAJ: 1. UVOD 1.1. O projektu Zdravi grad u svijetu i u Hrvatskoj………….3 1.2. Kako je Varaždin odlučio postati Zdravi grad…………..4 2. METODOLOGIJA IZRADE GRADSKE SLIKE ZDRAVLJA I

GRADSKOG PLANA ZA ZDRAVLJE 2.1. Metoda brze procjene zdravstvenih potreba u zajednici

(RAP) - osnovne postavke………………………………….5 2.2. Primjena metode RAP-a u Varaždinu……………………..9 3. GRADSKA SLIKA ZDRAVLJA 3.1. Kako Varaždinci vide Varaždin

…kroz povijesni prikaz………………14 …kroz riječi…………………………….17 …kroz slike…………………………….31 …kroz dostupne pokazatelje……….36

4. GRADSKI PLAN ZA ZDRAVLJE 4.1. Tematske grupe i plan aktivnosti…………………………39 5. SAŽETAK I ZAKLJUČNA RAZMATRANJA …………………46

3

1. UVOD 1.1. O projektu Zdravi grad u svijetu i u Hrvatskoj

Regionalni ured za Europu Svjetske zdravstvene organizacije pokrenuo je 1986.

projekt "Zdravi grad" s ciljem da osnaži interes za pozitivni koncept zdravlja u gradovima diljem Europe te potakne i omogući direktnu suradnju među njima bez barijera političkih granica. Predmet interesa ovog pokreta prvenstveno su gradovi, ali i druga naselja u kojima ljudi žive i rade. Projekt "Zdravi grad" temelji se na strategiji "Zdravlje za sve", čija načela prevodi u praksu lokalnim djelovanjem na razini grada.

Tri su važna strateška načela zdravih gradova:

1. Multisektorski pristup, po kojem pitanje zdravlja nije samo stvar sustava zdravstva već i svih srodnih i razvojnih sustava u društvu;

2. Aktivna participacija građana (samopomoć, uzajamna pomoć, mogućnost odlučivanja o zdravlju i dr.);

3. Briga za okolinsko zdravlje (biološka, fizička i socijalna okolina) – pravo i dužnost građana da žive u estetski i ekološki kvalitetnoj okolini.

Projekti "Zdravih gradova" afirmiraju holističku prirodu zdravlja, ukazujući na međuzavisnost fizičke, duševne, socijalne i duhovne dimenzije zdravlja. Projekt polazi od pretpostavke da se zdravlje može postići zajedničkim naporima pojedinaca i skupina koje žive u gradu. Slijedeća bitna postavka projekta je spoznaja da pri donošenju političkih odluka na razini gradske vlade treba uvijek obratiti pozornost na njihov mogući utjecaj na zdravlje. Na stanje zdravlja građana bitno utječu uvjeti stanovanja, stanje okoliša, obrazovanje, javne službe, socijalna zaštita i dr. Upravo zbog takvog utjecaja, usmjerenost na zdravlje podrazumijeva uključivanje organizacija i pojedinaca koji djeluju izvan samog sektora zdravstva u aktivnosti na poboljšanju zdravlja građana. Ovaj se proces zajedničkog djelovanja na poboljšanju zdravlja označuje terminom "intersektorsko ili međuresorsko djelovanje". Ljudi svojim odabirom stila života, korištenjem zdravstvene službe, gledištima o pitanjima zdravlja i svojim djelovanjem bitno utječu na vlastito zdravlje. Projekt "Zdravi grad" želi potaknuti njihovo aktivnije uključivanje u sve aktivnosti u gradu koje mogu imati utjecaj na zdravlje. Ovi temeljni ciljevi projekta - unapređenje zdravlja i prevencija bolesti kroz intersektorsko djelovanje - zahtijevaju stvaranje klime koja podržava promjene, stalno traganje za novim idejama i inovativnim metodama te podržavanje onih koji s uspjehom uvode nove pristupe i nove programe. Mjera uspješnosti projekta "Zdravi grad" jest prihvaćanje politike zdravlja na razini grada. Projekt Svjetske zdravstvene organizacije "Zdravi grad" dugoročni je međunarodni razvojni projekt kojemu je cilj postaviti zdravlje pri vrhu dnevnog reda političkih čimbenika u europskim gradovima te promicati lokalne sveobuhvatne strategije za zdravlje i održivi razvoj

4

zasnovane na principima i dugoročnim ciljevima strategije "Zdravlje za sve za 21. stoljeće" i "Lokalni dnevni red za 21.stoljeće". U konačnici, projekt "Zdravi grad" nastoji poboljšati urbano okruženje u kojem ljudi žive, rade ili se školuju i na taj način unaprijediti njihovo fizičko, duševno i socijalno blagostanje. Projekt WHO-a "Zdravi gradovi" započet je 1987. godine i dosad su dovršene dvije faze provedbe projekta. Težište prve faze projekta, od 1987. do 1992. godine bilo je ojačati učešće zajednice te, uklanjajući političke i institucionalne barijere promjeni, dovesti do partnerstva u stvaranju društvene politike zdravlja. Očekivani produkt prve faze bio je - izgraditi i staviti u funkciju "infrastrukturu" za provođenje projekta "Zdravi grad". Strateški ciljevi druge faze (1993. - 1998.) uključuju ubrzavanje usvajanja društvene politike zdravlja na nivou grada, jačanje sustava podrške (alijanse za zdravlje) i izgradnju strateških veza sa drugim sektorima i organizacijama koje utječu na razvoj gradova. Očekivani produkti druge faze bili su - stvaranje, usvajanje i provođenje ključnih strateških dokumenata "Zdravog grada": "Gradske slike zdravlja" i "Gradskog plana za zdravlje". Treća faza projekta, koja će trajati od 1998. do 2003. godine ima za cilj strategiju dokumenata "Zdravlje za sve za 21. stoljeće" i "Lokalni dnevni red za 21.stoljeće" prevesti na "jezik" lokalne razine izradom i implementacijom "Gradskog plana za održivi razvoj zdravlja".

U Europi danas postoji oko 50 projektnih gradova okupljenih oko provođenja treće faze europskog projekta "Zdravi grad" Svjetske zdravstvene organizacije (među kojim su i predstavnici Hrvatske, Rijeka i Zagreb), 26 nacionalnih mreža "Zdravih gradova" (Austrija, Belgija - Flamanska i Francuska, Češka, Danska, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Izraelska, Litvanska, Mađarska, Nizozemska,Norveška, Njemačka, Poljska, Portugalska, Ruska, Slovačka, Slovenska, Španjolska, Švedska, Talijanska,Turska, Ukrajinska i mreža Velike Britanije) s preko 1100 učlanjenih gradova, a projekt se širi na Australiju, SAD, Kanadu, zemlje Bliskog i Dalekog Istoka, tako da je u globalnu mrežu uključeno oko 3000 gradova. Grad Zagreb bio je jedan od pionira razvoja projekta "Zdravi grad" u Europi i domaćin Konferencije europskih Zdravih gradova u jesen 1988. godine (koja je tijekom Atenske konferencije 1998. godine i označena kao oficijelni početak Europskog projekta Zdravih gradova). Zagrebački projekt bio je inicijator stvaranja i širenja mreže Zdravih gradova u Hrvatskoj. Od 1992. godine hrvatska nacionalna mreža registrirana je nevladina udruga čiji je predsjednik doc.dr. Slobodan Lang, koordinator dr.Selma Šogorić, a sjedište, odnosno, Suportivni centar mreže uspostavljen još 1990. godine, nalazi se na Školi narodnog zdravlja "Andrija Štampar", Medicinskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Hrvatska mreže Zdravih gradova danas okuplja preko četrdesetak gradova i županija koje radeći na poboljšanju urbanog okruženja u kojem ljudi žive, rade ili se školuju unapređuju fizičko, duševno i socijalno blagostanje svojih stanovnika. 1.2. Kako je Varaždin odlučio postati Zdravi grad

5

2. METODOLOGIJA IZRADE GRADSKE SLIKE ZDRAVLJA I GRADSKOG PLANA ZA ZDRAVLJE 2.1. Metoda brze procjene zdravstvenih potreba u

zajednici (RAP) - osnovne postavke ŠTO JE BRZA PROCJENA?

Brza procjena je metoda za prikupljanje informacija o problemima u kratkom vremenu, bez velike potrošnje vremena stručnjaka i financijskih sredstava. Brza procjena je prvi korak u procesu planiranja zdravstvenih intervencija u nekoj zajednici. Ona ne predstavlja metodu za prikupljanje sveobuhvatnih podataka o nekom geografskom području ili jednom određenom zdravstvenom problemu. Brzom procjenom saznajemo ŠTO SU PROBLEMI, a NE KOLIKO je ljudi njima zahvaćeno. Pojam "brza" odnosi se na vrijeme prikupljanja, ali i na vrijeme utrošeno na analizu podataka. ZAŠTO JE MI KORISTIMO? U ovom slučaju metoda je prerađena i prilagođena korištenju u svrhu određivanja prioritetnih područja aktivnosti za rad projekta "Zdravi grad". Primjenom ove modificirane metode RAP-a, uz minimalnu potrošnju vremena eksperata i lokalnih sudionika (dva mjeseca od momenta pripreme do završetka konsenzus konferencije i produkcije izvještaja) dobivamo slijedeće vrijedne rezultate: 1. gradsku sliku zdravlja, 2. konsenzus predstavnika gradske vlade, profesionalaca i građana oko prioriteta za rad na unapređenju zdravlja i podizanju kvalitete života u gradu, 3. dugoročni (strateški) i kratkoročni (operativni) plan/program aktivnosti na unapređenju zdravlja 4. zajednički i koordinirani program tj. savezništvo (alijansu) svih zainteresiranih grupa (političari, profesionalci i zajednica) u unapređenju kvalitete življenja u gradu. OPĆA NAČELA I NAČIN PROVOĐENJA BRZE PROCJENE 1. unaprijed odrediti koje su informacije potrebne, 2. procjenu provesti tako da rezultati odražavaju lokalne uvjete i specifičnosti date zajednice,

6

3. uključiti predstavnike zajednice u određivanje potreba i mogućih rješenja, 4. kako je RAP timska vježba on zahtijeva intersektorsku suradnju, uključuje predstavnike profesionalnih grupa (zdravstvene radnike, socijalne radnike, arhitekte - urbane planere, nastavnike, ekologe i dr.), lokalne uprave i zajednice (grupe građana).

U našem slučaju u RAP-u sudjeluje panel (70 do 80 sudionika) odabranih predstavnika gradske uprave, značajnih institucija sa područja grada te samih građana.

1. SLUŽBENICI UPRAVE – gradonačelnik, predstojnik gradskog ureda za zdravstvo i socijalnu

skrb, predstojnik ureda zaštite okoliša i urbanog planiranja, prosvjete, gospodarstva i dr. 2. ZAPOSLENI U SUSTAVIMA ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI – domovi zdravlja, bolnice, zavod za zaštitu zdravlja, centri za socijalni rad i dr. 3. NASTAVNICI – predstavnici predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola te Sveučilišta (uključivo Medicinskog fakulteta) 4. ZNAČAJNI PREDSTAVNICI ZAJEDNICE – • IZABRANI ZASTUPNICI – saborski, županijski, gradski zastupnici • PREDSJEDNICI LOKALNIH UDRUGA – športska društva, političke udruge, su/samozaštitne

grupe, udruge prognanih i izbjeglih, i sl. • VJERSKI SLUŽBENICI – svih koncesija • PREDSTAVNICE ŽENSKIH GRUPA - npr. SOS-telefon, udovice/majke poginulih u domovinskom ratu • NEFORMALNI VOĐE – ugledni slikari, glumci, pisci, muzičari, glavni urednici lokalnih novina,

radio, TV 5. VLASNICI PODUZEĆA (velikih kompleksa, ali i malih poduzetnika npr. vlasnici prodavaonica, klubova i caffe barova, kao i predstavnik gradske gospodarske komore) 6. ČLANOVI NEVLADINIH ORGANIZACIJA – npr."Zeleni" 7. PREDSTAVNICI DRUGIH (VLADINIH) INSTITUCIJA / ORGANIZACIJA - npr. policije, uprave i pravosuđa

Postupak provođenja RAP-a redom uključuje pobrojane aktivnosti: - odabir lokalnog koordinatora istraživanja, - odabir panelista, - obavještavanje panelista pismenim putem o našim namjerama uz zamolbu za suradnjom,

uključivo poslati polustrukturirani upitnik s molbom da ga ispunjenog dostave lokalnom koordinatoru istraživanja u što kraćem vremenu (do deset dana),

- paralelno se radi na prikupljanju i analizi relevantne postojeće pisane dokumentacije,

7

- prikupljeni se eseji obrađuju metodom analize slobodnog teksta - na temelju prikupljenih informacija (pisani dokumenti i slobodni tekst) priprema se platforma

za radni sastanak (konsenzus konferenciju), - paralelno se obavještavaju panelisti o datumu i mjestu održavanja konsenzus konferencije, - radni sastanak (panel sudionika u istraživanju) održava se tijekom dva radna dana. Prvi se

dan sudionici upoznaju s ciljevima sastanka, metodom rada i dobivenim rezultatima, formira se lista problema i odabiru prioriteti (pojedinačno, u malim grupama i plenarno). Oko odabranih prioritetnih područja aktivnosti formiraju se tematske grupe te se pristupa izradili plana aktivnosti. Na završetku drugog dana konferencije javnosti se prezentiraju dobiveni rezultati s ciljem dobivanja sugestija, suglasnosti te javne i političke podrške navedenim aktivnostima projekta "Zdravi grad" (koje tada kroz gradski proračun mogu biti i adekvatno praćene).

Tri su glavna izvora podataka koja se koriste u brzoj procjeni: 1. postojeća pisana dokumentacija (vidi – pisani izvori informacija), 2. eseji panelista (odgovori na šest postavljenih pitanja) te 3. promatranje, zapažanje (koje je integralni dio odgovora panelista).

PISANI IZVORI PODATAKA: • popis stanovništva • gradski razvojni planovi • gradski proračun • rutinska zdravstvena dokumentacija (Izvještaj o stanju zdravlja s naznakom glavnih trendova) • već provedene studije (navike i način života stanovnika) • dokumentacija drugih sektora uprave ili društvenih djelatnosti ili • izvještaji Vladinih ureda i Ministarstava (stanovanje, sanitacija, vodoopskrba, stanje okoliša,

prostorno planiranje, socijalna zaštita, zdravstvo, gospodarstvo, uprava i pravosuđe i sl.) ako imaju implikacije na lokalnu situaciju

• povijesni dokumenti – sažeta povijest grada

ŠTO RAP-om DOBIVAMO? Svrha je provođenja RAP-a dobiti: 1. gradsku sliku zdravlja, 2. konsenzus predstavnika gradske vlade, profesionalaca i građana oko prioriteta za rad na unapređenju zdravlja i podizanju kvalitete života u gradu za slijedećih pet godina (definiranje okvira rada projekta Zdravi grad), te 3. dugoročni (strateški) i kratkoročni (operativni) plan/program aktivnosti na unapređenju zdravlja u gradu.

8

Sudionici RAP-a (panelisti) su predstavnici gradske uprave, institucija i organizacija te nevladinog i neprofitnog sektora u gradu (vidi opis metode u prilogu), a njihovim posredstvom i svi drugi građani Zagreba. Program se provodi u cilju stvaranja partnerstva za zdravlje tj. objedinjavanja svih zainteresiranih grupa (političara, profesionalaca i zajednice) te njihovog koordiniranog djelovanja na unapređenju zdravlja i kvalitete življenja u gradu Zagrebu. RAP je već proveden i radni sastanak održan 9. i 10. veljače 1996. u Puli, 29. i 30. ožujka 1996. u Metkoviću, 28. i 29. lipnja 1996. u Rijeci, te 12. i 13. lipnja 1998. u Karlovcu. U istim gradovima, godinu dana poslije provedbe RAP-a održane su i evaluacijske konferencije sa ciljem procjene napretka projekta, identifikacije prepreka i postignuća, kao i mogućnosti unapređenja rada projekta. Mr.sc.dr.Selma Šogorić, nacionalna koordinatorica Suportivni centar Hrvatske mreže "Zdravih gradova"

9

2.2. Primjena metode RAP-a u Varaždinu Odjel gradske uprave za školstvo, zdravstvo i socijalnu djelatnost, Gradskog poglavarstva Grada Varaždina i Suportivni centar Hrvatske mreže zdravih gradova pri Školi narodnog zdravlja "Andrija Štampar", Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pokrenuli su provođenje RAP-a u Varaždinu krajem lipnja 2000. godine. Na prijedlog gđe. Ružice Radelić, pročelnice Odjela, te projektnog tima odabrano je 84 panelista, predstavnika gradske uprave, značajnih institucija sa područja grada te samih građana. Odabrane su osobe pismenim putem obaviještene o našim namjerama te zamoljene da dajući odgovore na šest postavljenih pitanja napišu esej o svom gradu. Do kraja listopada 2000. prikupljeno je 56 eseja koji su zatim, na Školi narodnog zdravlja "A.Štampar" obrađeni metodom analize slobodnog teksta. U međuvremenu je gospođa Andreja Bobek, stručni suradnik Odjela za školstvo, zdravstvo i socijalnu djelatnost, prikupila relevantne postojeće pisane dokumente (podaci iz popisa stanovništva, rutinska zdravstvena dokumentacija, podaci MUP-a, Zavoda za zapošljavanje, ZAP-a i dr.) iz kojih su se također mogli izvesti neki indirektni pokazatelji zdravlja za grad Varaždin. Sredinom studenog bili su stvoreni svi preduvjeti za održavanje radnog sastanka (konsenzus konferencije) koja ujedno predstavlja i središnje događanje RAP-a. Dakle, za potrebe konsenzus konferencije i izradu gradske slike zdravlja koristili smo tri glavna izvora podataka: postojeću pisanu dokumentaciju, eseje panelista (osoba koje raspolažu informacijama) te njihova zapažanja (koja su integralni dio odgovora anketiranih). Lista sudionika: Red.broj

Ime i prezime Radno mjesto Adresa

1 . Dubravka Biberdžić, dipl.oecc. Predsjednica Gradskog vijeća

Gradsko poglavarstvo, p.p.177, 42001 Varaždin

2. Vlasta Cindrić, inf. Potpredsjednica Gradskog vijeća

Gradsko poglavarstvo, p.p.177, 42001 Varaždin

3. Jasna Špičko Član Gradskog vijeća Gradsko poglavarstvo, p.p.177, 42001 Varaždin

4. Marin Vučić Član Gradskog poglavarstva za soc.skrb i udruge za osobe s pos.potrebama

Gradsko poglavarstvo, p.p.177, 42001 Varaždin

5. Slobodan Mikac HSLS 6. Darko Sačić, akad.slikar Stručni suradnik za kulturu Gradsko

poglavarstvo, p.p.177, 42001 Varaždin

10

7. Ružica Radelić, prof.(koordinator)

Pročelnik upravnog odjela za školstvo, zdravstvo i socijalnu djelatnost

Gradsko poglavarstvo, p.p.177, 42001 Varaždin

8. Karmen Jalšovec, dipl.oec. Stručni suradnik za školstvo

Gradsko poglavarstvo, p.p.177, 42001 Varaždin

9. Andreja Bobek, dipl.soc.radnik Stručni suradnik za zdravstvo i soc.skrb

Gradsko poglavarstvo, p.p.177, 42001 Varaždin

10. Vlado Podbrežnički, dipl.ing. Stručni suradnik za komunal.

Trg slobode 12

11. Alenka Piberčnik, dipl.ing.arh. Stručni suradnik za uređenje prostora

Trg slobode 12

12. Ivan Jenkač Mladež HSLS, član G.vijeća

13. Nives Rojnik, inf. Viši stručni referent Gradsko poglavarstvo, p.p.177, 42001 Varaždin

14. Nada Bengeri Stručni suradnik za informiranje i turizam

Gradsko poglavarstvo, p.p.177, 42001 Varaždin

15. Prim.dr.sc.Miroslav Pospiš Opća bolnica Varaždin Meštrovićeva bb 16. Prim.dr.Zlata Beer Opća bolnica Varaždin Meštrovićeva bb 17. Prim.dr.Želimir Beer Opća bolnica Varaždin Meštrovićeva bb 18. Mr.Vesna Matijević-Kušter,

dipl.ing. Voditelj kem.lab.Zavoda za javno zdravstvo Ž.varaždinske

Meštrovićeva bb

19. Dr.Tkalec Nevenka Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo

Meštrovićeva bb

20. Biserka Mintas, soc.radnik Tajnica Gradskog društva Crvenog križa

Vrazova 8

21. Dr.mr.sc.Slavenka Majski-Cesarec

Medicina rada Trenkova 56

22. Dr.D.Kovač Okružni zatvor B.Radića 23. Stanka Vereš, prof.psih. Centar za soc.skrb-

malolj.delikv. Nazora 22

24. Liber Nada, dipl.soc.radnik Centar za soc.skrb-polivalentni soc.radnik

Nazora 22

25. Mirjana Sabati, dipl.def. Tajnica Županijskog društva Crvenog križa

Pavlinska 8

26. Tomislav Jalšovec, dipl.def.soc.ped.

Ravnatelj Doma umirovljenika

Zavojna bb

27. Alica Gotal, soc.radnik Ustanova za zdrav.njegu i reh.”D.Lekić”

Z.Kunc 47

11

28. Željka Čolović-Rodik, prof.psih. Centar za prevenciju ovisnosti

Pavlinska 8

29. Nada Pinter Cigler, prof Ravnateljica VI.osnovne škole

M.Krleže 10

30. Čiril Čoh, prof. Ravnatelj Gimnazije P.Preradovića 14 31. Marčec Dragica, prof. Gimnazija Varaždin P.Preradovića 14 32. Miljenka Mikac, prof. Gimnazija Varaždin P.Preradovića 14 33. Dubravka Kanotl Županijski ured za

prosvjetu Halerova aleja 5

34. fra Mirko Kemiveš Kapucinski samostan Kapucinski trg 7 35. s.Klaudija Đuran Uršulinski samostan Uršulinska 3 36. Dragan Radmanović, dipl.oecc. Tajnik Društva distrofičara,

inv.cerebralne idj.paralize i ost.tjel.inv.

Trg slobode 10

37. Šemsa Mustačević, ing. Udruga Sunce Milkovićeva 2 38. Marija Milković, prof. Dječji vrtić “Varaždin” P.Preradovića 15 39. Mr.Violeta Vidaček-Hainš Dječji vrtić “Varaždin” P.Preradovića 15 40. Dr.Josip Sudec Udruga umirovljenika Kolodvorska 18 41. Damir Štefulj Udruga hr.ratnih veterana

dom.rata Falerov prolaz 2

42. Petar Kovaček Udruga roditelja i udovica poginulih branitelja

Gundulićeva 4

43. Emil Flajšman, prof. Pokret prijatelja prirode “Lijepa naša”

Međimurska 26b

44. Siniša Vlahović, referent HZMO 45. Zdenko Horvat, poduzetnik 46. Zagorka Mintas, dipl.oec. Viježe za mladež Gradsko

poglavarstvo, p.p.177, 42001 Varaždin

47. Živko Skuhala Likovni umjetnik O.Župančića 4 48. Ljiljana Bogojević, glumica HNK A.Cesarca 1 49. Danijel Vereš, dipl.pol. Varteks d.d. Zagrebačka 94 50. Nikola Strah Učenik Gimnazije Varaždin K.P.Krešimiraa IV

17a 51. R.Levačić, dipl.soc. Policijska uprava I.Milčetića 12 52. D.Blaži, dipl.krim. Policijska uprava I.Milčetića 12 53. Denis Peričić Varaždinske vijesti Zagrebačka 66 54. Renata Pocedulić, novinar HR Radio Varaždin Uršulinska 5 55. Dragica Vitez Koncertni ured, tajnica

VBV A.Cesarca 1

56. Dragutin Drk Vindija d.d.Varaždin Međimurska 6 57. Pavao Parat Uprava Varaždinske banke Kapucinski trg 58. Pavao Brajša psihoterapeut Osječka 20 59. Ranka Knolmajer, prof. GLOBE program,

Medicinska škola Uršulinska 1

60. Sudec Krunoslav Student V.Novaka 61. Edita Slunjski Pedagoška akademija

Čakovec N.Tesle 16

12

62. Kristijan Skočibušić Večernji list Franjevački trg 7 63. Romana Kranjčić VTV Kratka 2 64. Vlatka Kolarić, student 65. Kopasić Ljubo Disciplinski centar Merlićeva 66. Dina Bojanić, učenica Varaždinska gimnazija 67. Jelena Đurinek, učenica Varaždinska gimnazija 68. Marija Kušter, učenica Varaždinska gimnazija Radni sastanak (panel sudionika u istraživanju) održavao se tijekom dva dana, 13. i 14. prosinca 2000. godine. Prisustvovalo mu je šezdesetak sudionika, predstavnika profesionalnih grupa (zdravstvenih radnika, socijalnih radnika, nastavnika, novinara, poduzetnika, kulturnih djelatnika i dr.), lokalne uprave (Grad i Županija) te zajednice (grupe građana, udruge roditelja, invalidnih osoba i dr.). PROGRAM RADNOG SASTANKA 13.PROSINAC 2000. (SRIJEDA) 9,00-10,30 Uvod i upoznavanje (međusobno upoznavanje, upoznavanje s metodom i

rezultatima rada-gradska slika zdravlja) 10,30-11,00 Pauza za kavu 11,00-12,30 Formiranje liste problema i odabir prioriteta rada projekta 12,30-14,00 Zajednički ručak 14,00-15,30 Dogovor o prioritetima i definiranje dugoročnih i kratkoročnih ciljeva projekta 15,30-16,00 Pauza za kavu 16,00-17,00 Dogovaranje o aktivnostima projekta “Varaždin-Zdravi grad”

14.PROSINAC 2000. (ČETVRTAK)

9,00-10,30 Program rada projekta “Varaždin-Zdravi grad” (gradski plan za zdravlje-tko, što, kako i kada)

10,30-11,00 Pauza za kavu 11,00-12,30 Kako ćemo znati da smo ostvarili cilj? (evaluacija projekta) 12,30-14,00 Zajednički ručak 14,00-15,00 Završna rasprava 15,00-15,30 Pauza za kavu 15,30-17,00 Javna prezentacija projekta “Varaždin-Zdravi grad”

13

Prvi dan prisutni su bili upoznati sa ciljevima sastanka, metodom rada i dobivenim rezultatima. Bili su im predočeni najzanimljiviji i najčešći odgovori iz njihovih eseja, statistički pokazatelji zdravlja u gradu te fotografije snimljene na temelju njihovih odgovora na pitanja što umanjuje i što daje ljepotu življenja u gradu Varaždinu. Od svih spomenutih problema prisutni su prvo pojedinačno, a zatim u malim grupama odabrali tri po njihovom mišljenju najznačajnija problema. Poštujući odabir malih grupa formirana je zajednička lista tj. postignut konsenzus oko pet prioritetnih područja budućeg rada projekta "Varaždin - Zdravi grad". Oko njih su, zatim, formirane tematske grupe: 1. grupa za unapređenje zdravlja djece i mladih (odgoj i obrazovanje), 2. grupa za podršku obitelji, 3. grupa za unapređenje okolinskog zdravlja (ekologiju), 4. grupa za održivi gospodarski razvoj i 5. grupa za unapređenje djelotvornosti sustava. Na temelju vlastitog profesionalnog ili privatnog interesa sudionici su se opredijelili za rad u jednoj od pet tematskih grupa. Cilj rada tematskih grupa bio je: opisati i argumentirano obrazložiti zašto su odabrali ovo područje aktivnosti (definirati problem), odrediti cilj svog djelovanja (kako prepoznati da ste uspjeli i kako uspjeh izmjeriti), izraditi dugoročni (strateški) i kratkoročni (operativni) plan/program aktivnosti te oformiti radnu grupu koja će ujedno biti savezništvo (alijansa) svih zainteresiranih (političari, profesionalci i zajednica) za rješavanje navedenog problema i kroz to unapređenje kvalitete življenja u gradu. Drugi dan sastanka tematske grupe su nastavile radom. Rad je bio povremeno prekidan kraćim plenarnim sastancima, kada bi se ukazala potreba za nadopunom znanja ili izmjenom iskustava. Na završetku radnog dijela tematske su grupe plenarno iznijele svoje programe kako bi i ostali dio auditorija upoznale s vlastitim prijedlozima te kroz to zaokružile cjelinu projekta "Varaždin-Zdravi grad". Konferencija je završila javnom prezentacijom dvodnevnog rada, na kojoj je postignuta suglasnost svih prisutnih oko predloženih aktivnosti projekta "Zdravi grad".

14

3. GRADSKA SLIKA ZDRAVLJA 3.1. Kako Varaždinci vide Varaždin

…kroz povijesni prikaz… SLOBODNI HRVATSKI GRAD VARAŽDIN Gradovi kao i ljudi, imaju svoje životopise i oznake svog identiteta, koje ih čine ili anonimnima ili prepoznatljivima, poznatima, čak znamenitima. A između niza srednjoeuropskih gradova Varaždin je ne samo jedan od najljepših i najstarijih, nego i jedan od najosebujnijih hrvatskih gradova, s jasno profiliranim identitetom-kao grad baroka, glazbe i cvijeća. No, to je i grad koji je više od osam stoljeća izgrađivan upravo po mjeri (i potrebama) njegovih građana, pa je i do danas sačuvao svoju unikatnost, uistinu rijetki sklad i specifičnu ugođajnost. U burnom i bogatom životopisu ovoga grada brojni su mu povijesni događaji utisnuli neizbrisiv pečat, jer je nastao na vrlo frekventnom raskrižju europskih putova koji vode od sjeverozapada (Austrije) i sjeveroistoka (Mađarske) prema jugu-hrvatskoj metropoli Zagrebu i Jadranskome moru. Stoga je Varaždin i jedan od najstarijih hrvatskih gradova, čije se povijesno ime (Garestin) spominje po prvi put već 20.kolovoza 1181. Godine, u ispravno hrvatsko-ugarskoga kralja Bele III. Tekstom te značajne sudske isprave (kojom kralj vraća Zagrebačkom kaptolu obližnji posjed Varaždinske Toplice) ujedno se potvrđuje da varaždinska kraljevska tvrđava (“castrum Garestin”) kao sjedište varaždinske županije (“Comitatus Varasdiensis”), kojom upravlja župan (“comes castri”), postoji već u prvoj polovici 12.stoljeća. Međutim, Varaždin je i prvi od hrvatskih gradova koji je stekao status slobodnoga kraljevskoga grada. Takvu je povlasticu Varaždincima odobrio kralj Andrija II.Arpadović, svojom poveljom iz 1209.godine, a iznova je potvrdio kralj Bela IV.pravnim dokumentom iz 1220.godine. Od toga doba, pa praktično sve do 1850.godine, kada su se teritorijalno i upravno ujedinili, starogradska tvrđava u kojoj su stolovali varaždinski župani i susjedno naselje slobodnih građana (“civitas Varasdiensis”)-živjeli su u svojevrsnoj simbiozi, tj.egzistencijalnoj međuovisnosti i juridičkoj autonomiji. Naime, od 1209.godine starogradski župan više nije imao sudbenu vlast nad građanima Varaždina, nego su oni sami birali svoju gradsku upravu (magistrat) i gradskog suca (rihtara), a bijahu oslobođeni i plaćanja poreza i tridesetine. Nakon prvih poznatih varaždinskih župana (Beleca, Motmera i Zaharija), starogradskom utvrdom (i općinom) upravljali su u županskoj funkciji članovi velikaških obitelji koje su u svom vlasništvu posjedovale “dominium Varasdiensis”. To su bili Bubeki (do 1397.g.), zatim grofovi Herman, Fridrich i Ulrich Celjski (do 1456.g.), a tijekom 15.i 16.stoljeća-Jan Vitovec, Ivaniš Korvin, Juraj Brandenburg, Thuroczi, Stjepan Bathory te Ivan i Krsto Ungnad. Od 1607.godine, kada je odlukom kralja Rudolfa II.postavio velikim županom Varaždinske županije grof Toma

15

Bakač Erdody, članovi ove obitelji stoljećima us obnašali tu čast i bili vlasnici Staroga grada sve do 1925.godine, kada se starogradska tvrđa preuređuje u Gradski muzej. Da bi se građani slobodnoga i kraljevskoga grada Varaždina zaštitili od čestih nasilja lokalnih plemića i ratnih pohoda Turaka, oko naselja (suburbiuma) već su sredinom 15.stoljeća izgrađena utvrđenja-zemljani bedemi, šančevi, grabišta i drvene ograde (palisade). Sama pak je starogradska tvrđava praktično postala neosvojivom višekratnim obnovama, nadogradnjama i predgradnjama, od 15.do kraja 17.stoljeća. Stoga ova tvrđava predstavlja i jedinstvenu sintezu graditeljskih stilova-od gotike preko renesanse do baroka, sačuvavši do danas (pretežito) izgled tipične srednjovjekovne (renesansne) utvrde na vodi (Wasserburg). Zahvaljujući svom povlaštenom statusu slobodnoga i kraljevskoga grada, ali i zbog geostrateških i drugih povoljnih okolnosti, Varaždin je već u 15.stoljeću postao značajno trgovačko, obrtničko-cehovsko, društveno, upravno i prometno središte sjeverozapadne Hrvatske. Već tada Varaždin ima i svoj gradski grb, koji mu je 1464.godine kralj Matija Korvin i posebno potvrdio, a 14.prosinca 1523.g.grof Juraj Brandenburg poklonio je Varaždincima zgradu gradske vijećnice, koja, praktično, ostaje u istoj funkciji sve do danas. Na taj način Varaždin posjeduje jednu od najstarijih gradskih vijećnica u Evropi, čiji je konačni izgled oblikovan u kasnobaroknom stilu. Sustavni gospodarski razvoj grada Varaždina u razdoblju od 16.do potkraj 18.stoljeća-unatoč latentnim ratnim opasnostima, čestim požarima i drugim nepogodama-prati i bogata graditeljska djelatnost, osobito planska urbanizacija uže gradske jezgre. Tako se uz pretežito drvene domove građana podižu i brojne crkve, te plemićke kurije i palače-ponajviše u baroknom stilu, koje se, također, popunjavaju bogatim baroknim inventarom. Iako je i u spomenutom razdoblju (od 16.do 18.stoljeća) u Varaždinu više puta zasjedao Hrvatski sabor, svoj najviši društveni, politički i gospodarski procvat doživio je Varaždin upravo u drugoj polovici 18.stoljeća, kada postaje i faktički glavnim gradom Hrvatske. Naime, još od 1756.ovdje je sjedište izričito odredila-Varaždin, koji je time postao političkim, administrativnim i kulturnim središtem Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. U njemu se tih godina održavaju ne samo sjednice Hrvatskoga kraljevskog vijeća, nego i bučni plesovi obilne gozbe domaćeg plemstva i državnog činovništva, buja kulturni i umjetnički život… Svu tu raskoš i sjaj razigranog društvenog života Varaždina u baroknoj epohi, kada su ga suvremenici s pravom nazivali “malim Bečom”, iznenada je prekinuo katastrofalni požar, koji je 25.travnja 1776.godine buknuo u varaždinskom predgrađu. Tom je prilikom u vatrenoj stihiji izgorjelo dvije trećine grada, točnije 385 zgrada (od ukupno 501). Zbog toga su i Hrvatsko kraljevsko vijeće i ban Nadasdy napustili Varaždin, pa od tada upravnim središtem Hrvatske ponovo postaje Zagreb. Premda je razorni požar gotovo uništio grad, za svega četiri godine Varaždin je-zahvaljujući svojim marnim i sposobnim građanima, posebice obrtnicima i trgovcima-u velikoj mjeri obnovljen. Ta se obnova, uz bitno širenje gradskog područja, nastavila i tijekom 19.te početkom 20.stoljeća, uz ponovno jačanje obrta, pojavu manufaktura i začetke industrije hrane, tekstila, drvnih prerađevina i drugih gospodarskih djelatnosti. A danas je Varaždin, sa svojih gotovo 50.000 stanovnika, ne samo administrativno, gospodarsko, kulturno, obrazovno i prometno središte Županije varaždinske, nego i grad “po mjeri” Srednje Europe.

16

Međutim, ono po čemu se Varaždin danas izdvaja od drugih hrvatskih gradova-svakako je njegova izuzetna spomenička i umjetnička baština, s najočuvanijom najbogatijom baroknom urbanom cjelinom u kontinentalnoj Hrvatskoj. Uz kompleks Staroga grada i (varošku) Gradsku vijećnicu, tu kulturno-povijesnu baštinu Varaždina posebno zanimljivom i vrijednom čine i jedinstveni hortikulturni kompleks Gradskoga groblja (zaštićen kao spomenik prirode), zatim neoklasicistička zgrada Hrvatskog narodnog kazališta (izgrađena 1873.godine, po projektu bečkog arhitekta Hermana Helmera), ali i cijelo mnoštvo skladnih baroknih palača i barokiziranih crkava… Među najljepše i najvrednije primjere varaždinske barokne arhitekture može se ubrojiti npr.palača Sermage-Praszinsky iz 17.stoljeća (obnovljena 1759.u stilu rokokoa), zatim “banska palača” grofova Drašković (iz 18.stoljeća), palača grofova Erdody (iz 18.stoljeća), palača grofova Patačić (dovršena 1764.godine), palača Patačić-Puttar iz 18.stoljeća, kao i palače obitelji Herzer (iz 1791.godine), Keglević (iz 1700.g.) i Bakić (iz 17.stoljeća), te županijska zgrada (iz 1770.g.), zgrada Zagrebačkog kaptola (iz 18.stoljeća), vila Bedeković-Muller (s početka 19.stoljeća) itd. Da je Varaždin svojevrsni grad-muzej, svjedoče i njegovi brojni crkveni zvonici, kao jasni signumi ne samo razgranatog vjerskog života građana, nego i bogatstva varaždinske sakralne arhitekture. Među najljepše i stilski najraskošnije crkve u Varaždinu, koju su uz to i opremljene iznimno vrijednim baroknim umjetničkim inventarom, svakako pripadaju župna crkva Sv.Nikole, zatim isusovačka (pavlinska) crkva Sv.Marije, franjevačka crkva Sv.Ivana Krstitelja, kapucinska crkva Sv.Trojstva, uršulinska crkva Rođenja Isusova i dr. Napokon, dragocjenu današnju kulturnu i umjetničku baštinu Varaždina stvorilo je i više od dvije stotine (!) znamenitih Hrvata-znanstvenika, književnika, leksikografa, pjesnika, slikara, kipara, glazbenika, ali i nakladnika-tiskara, koji su iza sebe ostavili djela trajne vrijednosti. Tako se, primjerice, u samostanskim knjižnicama kapucina i franjevaca u Varaždinu danas nalazi više od 20 inkunabula (i brojna djela stare hrvatskokajkavske književnosti), u tiskari Ivana Manliusa u Varaždinu tiskana je 1586.godine glasovita “Postilla” Antuna Vramca (1538-1588), kao i latinska djela Ivana Pergošića i Blaža Škrinjarića… U cijeloj galeriji znamenitih stvaralačkih ličnosti, koje su svojim djelima obilježili 8-stoljetnu kulturnu povjesnicu Varaždina, valja spomenuti barem one najznačajnije-književnike Jurja Habdelića, Ivana Belostenca, Katarinu Patačić r.Keglević, Tituša Brazovačkog, Ivana Kukuljevića-Sakcinskog i Zvonka Milkovića, skladatelje Fortunata Pintarića i Leopolda Ebnera, povjesničare Ladislava Ebnera, Adolfa Wisserta i Krešimira Filića, glazbenike Ivana Padovca i Rudolfa Klepača, slikare Miljenka Stančića, Ivu Režeka i Julija Merlića, itd. Spomenemo li, na kraju, da je Varaždinska gimnazija osnovana još 1636.godine, a Kameralna škola (kao preteča pravnog studija) 1769.godine, ili da je Narodna (ilirksa) knjižnica i čitaonica u Varaždinu utemeljena još 1838.godine, slika o Varaždinu kao gradu koji svakako valja vidjeti, posjetiti i doživjeti njegove materijalne i duhovne vrednote-postaje izazov kojemu je teško odoljeti. Ernest FIŠER

17

KAKO VARAŽDINCI VIDE VARAŽDIN…

…KROZ RIJEČI… 1. KAKVA JE ZAJEDNICA GRAD VARAŽDIN ? (HOMOGENA – HETEREOGENA, AKTIVNA – PASIVNA, PROSPERITETNA, ŠTO JE I KAKVA JE DUŠA TE ZAJEDNICE?) …MLADI SU I INAČE STROGI KRITIČARI ŠTO NIKAKO NE TREBA PODCIJENITI A KAMOLI IGNORIRATI VEĆ POMNO SLUŠATI (I ČUTI) I SVAKAKO RAZGOVARATI. RAZGOVARAJUĆI TAKO JA SAM DOŠLA DO ZAKLJUČKA DA SE MOŽE GOVORITI O DVIJE PREVLADAVAJUĆE SLIKE O NAŠEM GRADU: SLUŽBENE KOJA NEUMJERENO I SAMODOPADLJIVO HVALI I SLAVI (UGLAVNOM PROŠLOST) I DRUGE KOJA SE JAVLJA KAO SVOJEVRSNA REAKCIJA NA PODRAŽAJ STOGA JE SKLONA RADIKALNOJ PROMJENI. DRUGIM RIJEČIMA VARAŽDINU FALI STRATEGIJA, VARAŽDIN SE KOPRČE IZMEĐU SLAVNE PROŠLOSTI I (S)LIJEPE BUDUĆNOSTI KAKO TO VOLI REČI NAS UVAŽENI SUGRAĐANIN PROF.OZIMEC (UPR.)… …RADI SE O HETEROGENOJ ZAJEDNICI GDJE SU LJUDI, ČESTO OSIM ČASNIH IZNIMAKA, DOSTA PASIVNI I OČEKUJU DA NJIHOVE PROBLEME RIJEŠI NETKO DRUGI. DOSTA KRITIZIRAJU, ALI SE SAMI NE ŽELE UKLJUČITI U RJEŠAVANJE PROBLEMA, NE OSVRĆU SE PREVIŠE NA BRIGE I TEŠKOĆE DRUGIH (OSIM KAD ZAPRIJETI KOLEKTIVNA OPASNOST, ONDA SU SVI ZAJEDNO I JEDINSTVENI). ZNAJU BITI ZAVIDNI I KAO U SVIM MANJIH GRADOVIMA ZNAJU SVE O DRUGIMA. IPAK VARAŽDIN NIJE PROVINCIJSKI GRADIĆ, IMA PUNO PAMETNIH I SPOSOBNIH LJUDI, KULTURNIH DOGAĐANJA IMA NA PRETEK, POVIJESNO JE NASLJEĐE OSTAVILO TRAGA U KULTURI, GRADITELJSTVU, PONAŠANJU. VARAŽDIN JE RASADNIK VRHUNSKIH INTELEKTUALNIH SNAGA, ALI JE NAŽALOST PREMALO PRISUTAN DOGAĐANJIMA NA NIVOU HRVATSKE. TREBALO BI PORADITI NA TOME DA SE ZA NJEGA VISE ČUJE I DA SE VIŠE TURISTIČKI ISKORISTE NJEGOVI KULTURNI POTENCIJALI I LJEPOTA (UPR)… …GLEDAJUĆI MLADE U GRADU, MOGLO BI SE REČI DA SMO HETEROGENA ZAJEDNICA, ALI KAD BOLJE RAZMISLIM, SVI SE "PELAMO NA BICIKLIMA", MJERIMO VRIJEME NA "FRTALJE" I KAD TAD SMO IŠLI "V EX". TO NAS POVEZUJE I HOMOGENIZIRA, ALI UJEDNO I RAZLIKUJE OD ČAKOVČANA ILI ZAGREPČANA (UPR.)…. ….VARAŽDIN JE HOMOGENA, RELATIVNO PASIVNA ZAJEDNICA. GRAD VRLO MIRNE ATMOSFERE I DOGAĐANJA. VRLO OTVOREN I GOSTOLJUBIV ZA STRANCE U SMISLU PRIHVAĆANJA U ZAJEDNICU. POSTOJE LOKALNI ANTAGONIZAM ALI JE ON VIŠE DIO FOLKLORA NEGO REALNOSTI. TO JE SREDINA ZAPADNOEUROPSKE KULTURE I POGLEDA, PONEKAD PREMALO KONSTRUKTIVNA I PREVIŠE KRITIČNA PREMA NOVIM

18

INICIJATIVAMA, PREVIŠE STRESNA. NO TOJ SREDINI NE NEDOSTAJE IDEJA I PROVIDNOSTI. ONA JEDNOSTAVNO PADA NA REALIZACIJI (UPR)… …VARAŽDIN JE ZAJEDNICA KAO I SVAKA DRUGA: UGLAVNOM PROSJEČNA, S PRIGODNIM IZLETIMA U EUFORIČNE EKSTREME IZAZVANE MALIM LOKALNIM AFERAMA ILI GLORIFICIRANJEM VLASTITE "JEDINSTVENOSTI". KOLIKO JE AKTIVNA TOLIKO I PASIVNA, KOLIKO HOMOGENA TOLIKO I HETEROGENA...DUŠA VARAŽDINA JE KONZERVATIVNA I INTROVERTIRANA, USPAVANA I MAMURNA, TRADICIONALISTIČKA I POMALO HLADNA. BAŠ TAKVA KAKVA NAM VEČINI ODGOVARA. JOŠ I MALO KRITIZERSKA (UPR)…. …NA VARAŽDIN ODUVIJEK GLEDAM KAO NA GRAD PO MJERI ČOVJEKA-DOVOLJNO VELIK DA IMA SVE POTREBNE SADRŽAJE, I DOVOLJNO MALI DA SE U NJEMU NE OSJEĆAJU PROBLEMI KOJI PRATE VELEGRADOVE. LJUDI NISU OTUĐENI, UVELIKE SE MEĐUSOBNO POZNAJU I TO DAJE TOPLINU GRADU. ODRŽAVA JE I TO ŠTO GRAD NE RASTE UBRZANO, NEMA MNOGO DOSELJAVANJA I ZAJEDNICA JE UGLAVNOM HOMOGENA. NO S DRUGE STRANE MOŽDA BAŠ TO UTIČE NA STANOVITU PASIVNOST, ZATVORENOST ZA NOVO, KOČENJE RAZVOJA. NISAM PRISTAŠA NOVOSTI ZBOG TRENUTNE MODE, NO NI BESMISLENOG ZADRŽAVANJA POSTOJEĆEG KOJE KOČI RAZVOJ. NIJE BEZ RAZLOGA ČESTA OPASKA MEĐU VARAŽDINCIMA DA NAS JE DALEKO MANJI ČAKOVEC U MNOGO ČEMU PRETEKAO. PONOSNA SAM NA TRADICIJU NAŠEG GRADA BAROKA, CVIJEĆA I GLAZBE, NO SAMO OD TOGA NE MOŽE PROSJEČNI GRAĐANIN ŽIVJETI, OD TOGA SE NE KUPUJE KRUH I MLIJEKO. GRADSKE VLASTI PREMALO BRINU O GOSPODARSKOM MOMENTU, O ZATVARANJU RADNIH MJESTA, O ČINJENICI DA IMAMO SVE VIŠE PORODICA U KOJIMA NITKO NE RADI. SLAŽEM SE DA JE TO ODRAZ CJELOKUPNE SITUACIJE U DRŽAVI, NO VJERUJEM DA JE VARAŽDIN MOGAO I BOLJE (PROF)…. …U SVAKOM SLUČAJU VARAŽDIN IMA PROSPERITET, IMA BUDUĆNOST I S OPTIMIZMOM GLEDAM NA SUTRAŠNJICU (GRAĐ)…. …GRAD VARAŽDIN DOŽIVLJAVAM KAO URBANO NASELJE KOJE ZADOVOLJAVA VEČINU POTREBA NJEGOVIH STANOVNIKA OD ROĐENJA DO STAROSTI. MEĐUTIM POSTOJI MANJAK PREDŠKOLSKIH USTANOVA I USTANOVA ZA SMJEŠTAJ HENDIKEPIRANIH I STARIJIH OSOBA. NEVLADINE UDRUGE, KAO NPR. DRUŠTVO "NAŠA DJECA" DJELOMIČNO MOGU NADOKNADITI TAJ MANJAK U PREDŠKOLSKO DOBA SA PROGRAMIMA KOJI POTIČU RAZVOJ I KREATIVNOST TE DOBNE SKUPINE. U RANO ŠKOLSKO DOBA POSTOJI PREMALO ORGANIZIRANOSTI SLOBODNOG VREMENA, ŠTO JOŠ VIŠE DOLAZI DO IZRAŽAJA U KASNIJE ŠKOLSKO DOBA. NEDOSTAJU SLOBODNE ZELENE POVRŠINE ZA IGRU, ZABAVU I RAZONODU DJECE, ZATVORENI BAZENI, KLIZALIŠTE, DOM ZA SREDNJOŠKOLCE GDJE BI SE NPR. POTICALE I RAZVIJALE INFORMATIČKE DJELATNOSTI, PROVODILE TEHNIČKE AKTIVNOSTI, DJELOVALE KREATIVNE RADIONICE I TEČAJEVI PREMA INTERESU DJECE. ZDRAVO OZRAČJE OKO DJETETA NE MOŽE SE POSTIĆI BEZ POTPORE RODITELJIMA I NJIHOVE IZOBRAZBE ZA ODGOVORNO RODITELJSTVO (PROF)…. …SOCIJALNA TOPLINA, OSJEĆAJ MEĐUSOBNE POVEZANOSTI I JAKO EMOTIVNO NABIJEN ODNOS PREMA GRADU POPRAĆEN ZAVIDNOM RAZINOM KULTURNE EDUKACIJE PRIMARNO AUTOHTONOG DIJELA STANOVNIŠTVA OSNOVNE SU ZNAČAJKE ŽIVOTA ZAJEDNICE (GRAĐ)….

19

2. KAKO ŽIVE VARAŽDINCI? TKO SU NAJSRETNIJI, A TKO NAJNESRETNIJI ŽITELJI VARAŽDINA? …LJUDI SU UGLAVNOM PASIVNI, POTIŠTENI, S OSJEĆAJEM NEIZVJESNOSTI I U OČEKIVANJU BOLJEG. OPĆENITO LJUDI SU VRLO STRPLJIVI, TOLERANTNI. U KRUGU SVOJE OBITELJI OSTVARUJU MIR, SREĆU, SIGURNOST, A OČEKUJU DUGOROČNU PRAVNU I FINANCIJSKU SIGURNOST (PROF)... …JEDAN OD PREDNOSTI KOJU MLADI U VARAŽDINU UŽIVAJU JE TA DA SE U VARAŽDINU ŽIVI BEZ STRESA I VRLO MIRNO, ČAK DO TE MJERE DA GRAD NAGINJE PASIVNOSTI. NEKI PUT JE TO, OSOBITO ZA MLADE, NEDOSTATAK JER MLADI VOLE UZBUĐENJA I BRZI ŽIVOTNI RITAM, ALI IPAK SE ČESTO SPORIJI ŽIVOTNI RITAM KOJI NUDI VARAŽDIN POKAŽE UGODNIJIM. DATI GENERALNU OCJENU KAKO ŽIVE VARAŽDINCI VRLO JE TEŠKO I NEZAHVALNO JER SVATKO ŽIVI U SKLADU SA SVOJIM MOGUČNOSTIMA, NAVIKAMA I PREFERENCIJAMA. SMATRAM DA SU MLADI SA SVOJOM ŽIVOTNOM FILOZOFIJOM DIO GLOBALNE MLADEŽI I DA BI SE VRLO LAKO UKLOPILI U BILO KOJI EUROPSKI ILI SVJETSKI GRAD, NARAVNO UZ SPECIFIČNOSTI KOJE SU SVOJSTVENE SVAKOM GRADU. VARAŽDIN JE OTVORENA ZAJEDNICA, PRIJATELJSKI NASTROJENA, SKLONA PRIHVAĆANJU NOVOG, ALI NIKAKO NE NA ŠTETU ZANEMARIVANJA TRADICIJE I POVIJESNIH VRIJEDNOSTI. GENERALNO, SMATRAM DA SU MLADI U VARAŽDINU ONA SRETNIJA KATEGORIJA ŽITELJA I TO IZ VIŠE RAZLOGA: VIŠE-MANJE SMO OVISNI O RODITELJIMA TAKO DA NAS TOLIKO NE POGAĐAJU NOVČANE BRIGE ZBOG PROBLEMATIČNE GOSPODRASKE SITUACIJE, BOLJEG SMO ZDRAVLJA PA NAS NE POGAĐAJU PROBLEMI U ZDRAVSTVU, ŠKOLOVANJE JE KVALITETNO (IAKO BI MOGLO BITI I BOLJE, VELEUČILIŠTE ĆE NAS JOŠ VIŠE RAZVESELITI, A I ZAGREB JE SVE BLIŽE), ZRAK JE ČIST, DRAVA JE MALO MANJE ČISTA, ALI BIT ĆE BOLJE. TO NE ZNAČI DA NE VIDIMO DA IMA SVE VIŠE SOCIJALNIH SLUČAJEVA, DA IMA SVE VIŠE STARIH I BOLESNIH I NEMOČNIH KOJI TREBAJU NAŠU POMOĆ-ONI SU ONA NESRETNIJA KATEGORIJA (UPR)… …POSTOJE DVIJE VRSTE LJUDI KOJE JA POZNAJEM. PRVI SU ONI KOJI SU ZAPOSLENI, A DRUGI SU ONI KOJI RADE ZA SEBE. PRVI PRIŽELJKUJU VIŠE NOVCA U SVOM ŽIVOTU, DRUGI VIŠE VREMENA . NAJSRETNIJI SU ONI KOJI SU PRONAŠLI OPTIMALNU VARIJANTU. TAKVIH JE MALO. DOK OSTALI NISU NAJSRETNIJI VEĆ NE VIDE IZLAZ IZ SVOJIH SITUACIJA I LAKO SE POMIRE S TAKVIM STANJEM, ČEKAJUĆI BOLJA VREMENA. NAJNESRETNIJI SU BOLESNI I STARI, NAPUŠTENA ILI ZLOSTAVLJANA DJECA (UPR)... …IAKO SU DANAS ZBOG POZNATIH TESKOĆA U DRUŠTVU MNOGI OSTALI BEZ RADNIH MJESTA, VRLO DOBRO SE NOSE SA TOM STRESNOM SITUACIJOM, TE SVOJOM SNALAŽLJIVOŠĆU PRONALAZE POSLOVE I NA TAJ NAČIN ZADRŽAVAJU DIGNITET LIČNOSTI. U TOM SVJETLU SMATRAM DA SU NAJSRETNIJI ONI KOJI IMAJU RADNO MJESTO, A NAJNESRETNIJI KOJI SU NAKON PUNO GODINA RADA PRIJAVLJENI NA ZAVODU ZA ZAPOŠLJAVANJE. ISTO TAKO SMATRAM DA SU NAJSRETNIJA DJECA, MISLIM DA SU DOBRO ZBRINUTA I DA U GRADU IMA MNOGO RAZLIČITIH, DOBRO ORGANIZIRANIH AKTIVNOSTI U KOJE SE DJECA MOGU UKLJUČITI, TE JE VIDLJIVO DA SE RODITELJI U VELIKOJ MJERI NA TO ODLUČUJU. NEŠTO SU MANJE SRETNI U TOM

20

POGLEDU NAŠI STARIJI SUGRAĐANI, JER MNOGI SVOJU TREĆU ŽIVOTNU DOB PROŽIVLJAVAJU SAMI, UZ MATERIJALNE I ZDRAVSTVENE TEŠKOĆE. ZBOG TOGA MISLIM DA BI IM TREBALO OBRATITI VIŠE PAŽNJE KROZ ORGANIZIRANJE AKTIVNOSTI U SREDINI U KOJOJ ŽIVE, A ŠTO BI NJIMA DALO MOGUĆNOST DA IZNESU SVOJE PROBLEME. U SVAKOM POGLEDU TREBA PODRŽATI AKTIVNOSTI CRVENOG KRIŽA U VARAŽDINU NA PRUŽANJU POMOĆI U KUĆI STARIM OSOBAMA, JER JE TO PRAVI PUT I KONKRETNA POMOĆ KOJA OMOGUČAVA DA STARA OSOBA ŽIVI U SVOJOJ SREDINI NAJDULJE ŠTO MOŽE (PROF)... …O TOME TKO SU NAJSRETNIJI, A TKO NAJNESRETNIJI ŽITELJI VARAŽDINA TEŠKO JE REĆI, JER ULICA, TRG, ZGRADA I CVIJEĆE NISU ZA TO PRAVO MJERILO. IZA MNOGIH LIJEPIH ZDANJA I FASADA ŽIVE NESRETNI I USAMLJENI LJUDI. NESRETNI ZBOG MATERIJALNIH TEŠKOĆA, ILI PAK NESRETNI ŠTO SE NE MOGU UKLOPITI U SVIJET U KOJEM ŽIVIMO, U KOJEM SE SVE VIŠE JEDAN OD DRUGOG OTUĐUJEMO, U KOJEM NEMAMO VREMENA ZA SEBE NI BLIŽNJE, U KOJEM SU NEKE "DRUGE VRLINE" POSTALE POŽELJNE. SREĆA JE RELATIVAN POJAM I NJU TREBA VEZATI ZA SVAKOG POJEDINCA. ONA JE DOSTUPNA SVIMA NAMA, ALI JE TREBA ZNATI VIDJETI I PRONAĆI (PROF)... …NESRETNIH IMA DALEKO VIŠE. NAŽALOST U NAŠEM DRUŠTVU IMAMO JAKO PUNO ČLANOVA KOJI ŽIVE NA RUBU ŽIVOTNE EGZISTENCIJE. NAJVIŠE ČLANOVA IMA SA NISKIM INVALIDSKIM MIROVINAMA I ČLANOVA KOJI DOBIJAJU NEKI VID POMOĆI OD STRANE CENTARA ZA SOCIJALNU SKRB. NAŽALOST, TE ISPLATE KASNE PO NEKOLIKO MJESECI A MNOGIMA SU TO PRAKTIČNO JEDINA PRIMANJA. KAKO TI LJUDI ŽIVE MOŽETE ZAMISLITI A NAŽALOST NJIH JE MNOGO. IZ DANA U DAN SUSREĆEMO SE NJIHOVIM ZAMOLBAMA ZA POMOĆ KOJI IM MI SAMI NE MOŽEMO PRUŽITI. MNOGO PUTA BILI SMO NESRETNI JER IM SAMI NISMO MOGLI POMOĆI A DRUGI SU POKAZALI TOTALNO NERAZUMJEVANJE ZA PROBLEME DOTIČNIH LJUDI. TE PSIHOLOŠKE BARIJERE I NERAZUMJEVANJE ODGOVORNIH DJELATNIKA JE ONO ŠTO JE TRAGIČNO U NAŠEM DRUŠTVU I ŠTO BI TREBALO ISKORIJENITI. LIJEPA RIJEČ ČOVJEKU MNOGO ZNAČI A NE AROGANCIJA POJEDINIH DJELATNIKA SA KOJIMA SE ČESTO SUSREĆEMO (GRAĐ)... …NIJE LAKO SPOJITI KRAJ S KRAJEM, NAROČITO AKO STE PODSTANAR, AKO SU STAMBENI KREDITI NEPRIHVATLJIVO NEPOVOLJNI, I AKO PRITOM IMATE NEKAKVE INTELEKTUALNE POTREBE. TEŠKO JE DAKLE ŽIVJETI AKO SE KNJIGE, KULTURNOTURISTIČKA PUTOVANJA U NAJBLIŽE ZEMLJE, ILI PAK NAJOBIČNIJE LJETOVANJE, MORAJU TRETIRATI KAO LUKSUZ. NO, TU VARAŽDIN NIJE NIKAKVA IZNIMKA, NEGO JE TO HRVATSKA REALNOST. SLIJEDOM TOGA, I VARAŽDINSKA JE REALNOST ČINJENICA DA JE LUKSUZ, NA ŽALOST, REZERVIRAN ZA MALI DIO NAŠIH SUGRAĐANA. NAJNESRETNIJI SU ONI NA BURZI, ALI TO ZACIJELO I SAMI ZNATE. ZACIJELO ZNATE I DA JE PROSJEČNA VARAŽDINSKA PLAĆA OSJETNO MANJA OD PROSJEČNE HRVATSKE PLAĆE, PA JE I BROJ NESRETNIH U ODNOSU NA BROJ SRETNIH ŽITELJA U NAŠEM GRADU ZABRINJAVAJUĆE VISOK, MOŽDA VIŠI NO IGDJE U HRVATSKOJ, OSIM U PODRUČJIMA OD POSEBNE DRŽAVNE SKRBI. TOLIKO O SREĆI. SREĆA JE NARAVNO RELATIVNA INDIVIDUALNA KATEGORIJA, ALI BOJIM SE DA SMO DOŠLI DO TOG EGZISTENCIJALNOG RUBIKONA KAD MATERIJALNA SITUACIJA PRETEŽE NAD SVIM MOGUĆIM INTROSPEKCIJAMA (GRAĐ)….

21

3. ŠTO UMANJUJE LJEPOTU ŽIVLJENJA U VARAŽDINU? …NEUREĐEN GRAD, NA MJESTIMA-ULEGNUTI ŠAHTOVI TAKO DA SI SVAKAKO MORATE RAZLUPATI AUTO, NEMA BICIKLISTIČKIH STAZA, A VARAŽDIN JE I GRAD BICIKLISTA, NEMA RASVJETE U GRADSKOM PARKU, GRAD TREBA PRIBLIŽITI DRAVI I UREDITI DRAVSKU ŠUMU SPORTSKIM I REKREACIJSKIM SADRŽAJIMA, TREBA POBOLJŠATI RASVJETU U GRADU (NEKI DJELOVI GRADA SU U MRAKU, A ULICE- NOGOSTUPI NEUREĐENI), NEMA ZATVORENOG BAZENA, PREMALO JE SADRŽAJA ZA DJECU I MLADE, PREMALO JE BRIGE ZA ČOVJEKA POSEBNO STARE I NEMOĆNE-NEMA DOVOLJNO ORGANIZIRANOG SMJEŠTAJA, PREMALO JE SREĐENIH PRISTUPA ZA INVALIDE, NEMA ORGANIZIRANOG JAVNOG PRIJEVOZA...VRATITI NEKADAŠNJI SJAJ GROBLJU. IMA PREVIŠE NAMRŠTENIH LICA VARAŽDINACA, PREVIŠE KRČMI, TROŠI SE DOSTA ALKOHOLA, DROGA ULAZI SVE VIŠE...LJUBAZNIH POLICAJACA KOJI VAS ŠTITI S OSMJEHOM ODGOVARA NA BILO KOJE VAŠE PITANJE VIŠE NEMA (UPR)… …SVEOPĆE JE PRIMJETNO I NESTAJANJE ZELENIH POVRŠINA IZ PLANOVA, A NA KORIST POJEDINACA KOJI TAKO (LAKO) OSIGURAVAJU POVRŠINE ZA SVOJ GRAĐANSKI INTERES. SVE VIŠE SE GUBI IZ MALIH URBANIH PROSTORA U GRADU KOJI VAPE ZA UREĐENJEM U SMISLU ZELENIH, REKREATIVNIH POVRŠINA I DRUGIH ZAJEDNIČKIH PROSTORA. NE STVARANJEM NOVIH VRIJEDNOSTI I SIMBOLA DANAŠNJICE, U SLICI JEDNOG GRADA OKREĆE SE PROŠLOSTI I POVIJESNO GRADITELJSKOJ (I INOJ) BAŠTINI. ISTO SLUŽI I KAO "SLAMKA SPASA" U TRAŽENJU VRIJEDNOSTI, IDENTITETA ZAJEDNICE I POKRETAČA ZAJEDNIČKIH INTERESA (ŽELJA). TAKVA JEDNOZNAČNA IDENTIFIKACIJA BEZ OBZIRA NA "UNIKATNOST", NE ZADOVOLJAVA U SMISLU PRAKTIČNOG, A NI EMOCIONALNOG REDA (UPR.)… …LJEPOTU ŽIVLJENJA U MOJEM GRADU UMANJUJU OPĆE DRUŠTVENI PROBLEMI KOJIH NISMO POŠTEĐENI NI MI: GOSPODARSKI, NELIKVIDNOST, NESIGURNOST NA RADNOM MJESTU, NESIGURNOST ISPLATE PLAĆE, NISKE MIROVINE. GRAD TREBA IMATI ČVRSTU FINANCIJSKU OSNOVU SVE OSTALO IMAMO: I POTENCIJAL, MARLJIVE I RADNE LJUDE. VARAŽDINCI SU SPOSOBNI I DOVOLJNO OBRAZOVANI DA ZA SVOJ GRAD OSMISLE SADRŽAJE I PROVEDU IH NA NAČIN PRIMJEREN NAŠIM UVJETIMA (UPR)... …NAŠ GRAD IMA DOVOLJNO CVIJEĆA I PARKOVA, ALI MOŽDA PREMALO LJUDI KOJI BI SE U NJEMU SRETALI I RAZGOVARALI. UZ DRAVU BI TREBALO NASTATI PRAVO ŠETALIŠTE, GDJE BI LJUDI JEDNI DRUGE VIĐAVALI I U PROLAZU BAREM POZDRAVLJALI. MEĐUTIM BEZ VLASTITOG PRIJEVOZA TEŠKO JE DOĆI OD JEDNOG KRAJA GRADA DO DRUGOG AKO NEMA GRADSKOG PRIJEVOZA. NE BI TO TREBALI BITI AUTOBUSI NA KAT, JER NISMO U LONDONU, ALI TREBALI BI VEĆ JEDNOM SMISLITI GRADSKI I PRIGRADSKI PRIJEVOZ. MNOGA MJESTA OKO VARAŽDINA KOJA SU GOTOVO URBANA, POSTAJU RURALNA, JER SU ODSJEČENA OD GRADA, ŠTO JE

22

OSOBITO NEDJELJOM I PRAZNICIMA, KADA I ONO MALO, UGLAVNOM RADNIČKIH AUTOBUSA, NE PROMETUJE (PROF)… …NOVI GRADSKI PROSTORI, POSEBNO NA SJEVEROZAPADU (GDJE U DRUGIM GRADOVIMA ŽIVI ELITA) U KATASTROFALNOM SU STANJU. POGLEDAJMO GUPČEV TRG I PROSTOR OKO NJEGA, PA ŠTOSOV TRG, PROSTOR NEPOSREDNO UZ SAMU DRAVU-TRAGIKOMEDIJA. SMRAD DOMAĆIH ŽIVOTINJA, DIM IZ PEĆI NA KRUTO GORIVO..DRAVA, DRAVSKA ŠUMA, TREBA POSTATI REKREACIJSKI PROSTOR. TU IMA MJESTA ZA SPORTSKE OBJEKTE, NOVU ZGRADU GIMNAZIJE, ZA PROSTORIJE VELEUČILIŠTA, U BLISKOJ BUDUĆNOSTI I SVEUČILIŠTA. ZAPUŠTENO JE POTPUNO NEISKORIŠTENO PREKRASNO PODRUČJE DO DRAVSKOG JEZERA. BOLNO JE GLEDATI DIVLJI OTPAD NA KOJI NAILAZIMO GOTOVO NA SVAKOM KORAKU. TOLIKO LJUDI U GRADU NEZAPOSLENIH, A POSLA TAKO PUNO. OVO JE SAMO JEDAN PRIMJER (PROF)…. …POZNATO JE DA GRAD VARAŽDIN IMA NADALEKO POZNATO GROBLJE. JOŠ JEDNO ISTOG TIPA JE SAMO JOŠ U GENOVI. POSJETIOCA IMA MNOGO. DNEVNO DOLAZE AUTOBUSI ORGANIZIRANO U RAZGLEDAVANJE GRADA I GROBLJA. TEK NEDAVNO POSTAVLJENA SU NA VELIKOM PARKIRALIŠTU DVA WC-A, TE UNUTAR GROBLJA PLAN GROBLJA. POSJETIOCA ZNADE BITI I DO 150, A TAMO JE SAMO JEDAN CAFE BAR SA OKO 3-5 STOLOVA. TU BI SE SA MANJIM ULAGANJEM DALO DOSTA DOBRO NAPRAVITI, A ULOŽENI NOVAC VRLO BRZO BI SE POVRATIO. U VRLO BLIZOM STROGOM CENTRU GRADA IMA NEKOLIKO DJEČJIH IGRALIŠTA KOJA DJELUJU ZAPUŠTENO, GOTOVO NAPUŠTENO, PA I ONO U TRAKOŠĆANSKOJ U KOJE JE DOSTA ULOŽENO. VEĆ GODINAMA SE GOVORI O PREUREDJENJU GRADSKE TRŽNICE, ALI RJEŠENJA NEMA NITI POČETNE REALIZACIJE. NEMA JAVNIH WC-A. ŠTO BI TREBALO JOŠ UČINITI? (PROF)… …BOLNA TOČKA GRADA I DALJE JE CENTAR ZA MLADE, KOJI SU NAŽALOST I DALJE PREPUŠTENI SAMI SEBI, A NAJČEŠĆE ULICI I KAFIĆIMA. OKUPLJALIŠTA ZA MLADE, TRIBINE, TE AKTIVNOSTI KOJIMA SU SE U DJETINJSTVU BAVILI PRESTAJU NAŽALOST PRERASTANJEM UZRASTA U SKLOPU DRUŠTVA NAŠA DJECA. NEKE AKTIVNOSTI MEĐU MLADIMA POSTOJE ALI SU UGLAVNOM ZATVORENOG TIPA I MLADI MALO O NJIMA ZNAJU. SLIČNA JE SITUACIJA I S TZV.SREDNJOM GENERACIJOM. SUDJELOVANJE U NEKIM MANIFESTACIJAMA UVJETOVANO JE EKONOMSKIM UVJETIMA. NEKE AKTIVNOSTI NE NAILAZE NA ŽELJENI ODJEK VRLO ČESTO I ZBOG NEIFORMARNOSTI GRAĐANA. PROBLEM LOŠE ILI NIKAKVE KOORDINACIJE NAROČITO JE UOČLJIV KAD SE RADI O BRIZI ZA STARIJE, BOLESNE I SOCIJALNO UGROŽENE GRAĐANE. RAZLIČITE UDRUGE ORGANIZIRAJU POSJETE NAVEDENIM GRUPAMA GRAĐANA PRILIKOM POJEDINIH BLAGDANA, SVI ODJEDNOM A NAKON TOGA OPET SAMO NEKI I TO VRLO RIJETKO. KAO U SVIM SREDINAMA, TAKO I U VARAŽDINU PROBLEM JE ZAŠTITA OKOLIŠA I UREĐENJE GRADA, NA KOJEM SE U POSLJEDNJE VRIJEME DOSTA RADI. DIVLJI DEPONIJI SMEĆA, BILO ONO OPASNO ILI NE, SPALJIVANJE ILI BILO KOJI DRUGI OBLIK ADEKVATNOG ZBRINJAVANJA VELIKI SU PROBLEM KOJI DOVODI DO TRAJNIH POSLJEDICA ZA SVE STANOVNIKE. UPOTREBA UMJETNIH GNOJIVA I PESTICIDA ISTO TAKO SU VELIKI PROBLEM ZA ZDRAVLJE LJUDI BILO DIREKTNO ILI INDIREKTNO PREKO ZAGAĐENIH VODOTOKOVA, TE BI TREBALO

23

EDUCIRATI POLJOPRIVREDNO STANOVNIŠTVO KAO I POLJOPRIVREDNIKE-AMATERE (PROF)… …LJEPOTU ŽIVLJENJA U VARAŽDINU UMANJUJU "ZAGORSKI JAL" I SVA SLOŽENOST MEĐULJUDSKIH ODNOSA KOJA PROIZLAZI IZ TOGA I ČESTO IMA NEGATIVNE KONOTACIJE, NEDOSTATAK SPORTSKO-REKREACIONIH CENTARA (NPR. ZATVORENI BAZEN, VEĆI BROJ SPORSTKIH DVORANA), LOŠE UREĐENA TRŽNICA, NEDOSTATAK PROGRAMA ZA MLADE, NEDOSTATAK VEĆEG BROJA VISOKO-OBRAZOVNIH USTANOVA. SVE NAVEDENO SE SAMO DJELOMIČNO MOŽE PRIPISATI NEDOSTATKU FINANCIJSKIH SREDSTAVA (GRAĐ)... …BOLI NAS ŠTO ĐACI (PODRAZUMIJEVAMO ODRASLIJE DOBI) NARUŠAVAJU TU LJEPOTU ISPISIVANJEM PO LIJEPIM ZIDOVIMA. SMATRAMO DA BI TREBALO VIŠE POTICATI ODGOJNO OSOBLJE NA SVIM RAZINAMA DA U SVIM VIDOVIMA PROSJVETLJUJU POVJERENU IM DJECU I MLADEŽ. KOLIKO MOŽEMO ZAKLJUČITI, ODGOJ DESETLJEĆIMA NIJE IŠAO PARALELNO S PROSVJETOM, A TO SE ONDA IZRAŽAVA U SVIM VIDOVIMA PONAŠANJA. NO NAJVIŠE NAS BOLI JEZIČNA NEKULTURA I MLADIH I ODRASLIH: NA SVAKOM SE KORAKU ČUJU TAKO RUŽNE I VULGARNE RIJEČI, A NADASVE TEŠKE BOGOPSOVKE. TAKAV MENTALITET NIKAKO NE OBEĆAVA SVIJETLU BUDUĆNOST, JER VELIKA VEČINA SE IZJAŠNJAVA DA SU VJERNICI, A PO SVOJIM SVETINJAMA GAZE I PO NJIMA PLJUJU. SMATRAMO DA BI BILO POTREBNO OBJEDINITI U BORBI PROTIV SVE TE NEKULTURE I RODITELJE I ODGOJITELJE SVIH PROFILA (GRAĐ)… …NAMA SU NAJVEĆI PROBLEMI ARHITEKTONSKE BARIJERE I ONE UMANJUJU LJEPOTU ŽIVLJENJA U NAŠEM GRADU. IAKO SMO MI KAO DRUŠTVO U VARAŽDINU DOSTA POSTIGLI U OVOM PERIODU SVOG DJELOVANJA SVE JE TO IPAK DALEKO OD ONOG KAKAV GRAD ŽELIMO. NAŽALOST NE MOŽEMO UĆI U MNOGE ZNAČAJNE INSTITUCIJE. KAZALIŠTE, MUZEJI, IZLOŽBENI PROSTORI CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE, ŽUPANIJA, GRAD. VIJEĆNICA, GLAZBENA ŠKOLA, SKORO SVE SREDNJE I VISOKE ŠKOLE TE FAKULTET, FOTOGRAFSKE RADNJE, MNOGI POZNATI UGOSTITELJSKI OBJEKTI I TRGOVINE U GRADU, ULAZ U PARK V.JAGIĆA, BOLNICA-STARA KIRURGIJA, STARA ZGRADA NEUROLOGIJE, UROLOGIJA, ZARAZNA, OČNI ODJEL OTORINOLARINGOLOGIJA, ZUBNE ORDINACIJE, MNOGE JAVNE PROMETNICE I RASKRIŽJA. SVE JE TO NEDOSTUPNO INVALIDNOJ OSOBI U KOLICIMA ZA SAMOSTALNO KRETANJE (GRAĐ)... …NO POSTOJE I NEKI PROBLEMI, IAKO SU FASADE I ZGRADE DIJELOM OBNOVLJENE. BROJ KINA SMANJIO SE NA JEDNO. NAVODNO ZBOG SLABE POSJEĆENOSTI. TOČNO. ALI NISMO UČINILI GOTOVO NIŠTA DA ODGOJIMO NOVE GENERACIJE ZA ODLAZAK NA KINO PREDSTAVE. MLADI NISU DOBILI ADEKVATAN PROSTOR U GRADU. OD PITANJA DISKOKLUBA PA DO KLUBA ILI ORGANIZACIJE GDJE BI MLADI U SLOBODNO VRIJEME MOGLI RAZVIJATI VLASTITE AFINITETE UZ MINIMALNE EKONOMSKE IZDATKE. KNJIŽNICA NEMA PROSTORE SUKLADNE SVOM FONDU I PROSTORIMA. ULICE U ŠIREM GRADSKOM PODRUČJU NISU DOVOLJNO UREĐENE, GRADSKA TRŽNICA VAPI ZA UREĐENJEM A TU SU I POTENCIJALI PASAŽA I HAUSTORA KOJI BI SVOJOM

24

PRENAMJENOM I UREĐENJEM DALI NOVU DIMENZIJU ŽIVOTA U OVOM GRADU. PROBLEM JE PARKIRANJE JER SU SLUŽBE I USLUŽNE DJELATNOSTI SMJEŠTENE U CENTRU. GRAD JE ŽIVA CJELINA I ON RASTE I MIJENJA SE U SKLADU SA POTREBAMA I MOGUČNOSTIMA VLASTITIH ŽITELJA (GRAĐ)... …IMA DOSTA TOGA ŠTO UMANJUJE LJEPOTU GRADA VARAŽDINA. MOGLI BISMO REĆI DA SU TO KAO PRVO SKRIVENA SMETLIŠTA NA PERIFERIJI GRADA, PA MNOGE STRGANE KLUPE I KOŠEVI ZA SMEĆE, ISPISANI GRAFITI NA NEADEKVATIM MJESTIMA, NEDOSTATAK JAVNOG WC-A KOJEG NAŽALOST UOPĆE NEMAMO U NAŠEM GRADU, NEUREĐENOST AUTOBUSNOG KOLODVORA POGOTOVO WC-A NA NJEMU, MANJAK DRUŠTVENIH SADRŽAJA, KUPALIŠTA KOJA SU VRLO UNIŠTENA I NEUREDNA, TE ZASTARJELA (VARTEKSOVI BAZENI), NEDOSTATAK NADKRIVENIH BAZENA, NEDOSTATAK DISCO KLUBOVA, NEDOSTATAK KINO DVORANE KOJA BI BILA PRIKLADNO UREĐENA, A NE KAO NAŠA U ČIJEM JE STOLICAMA VRLO NEUDOBNO SJEDITI GOTOVO DVA SATA, NEDOSTATAK VRTIĆA, ČUVALIŠTA, DNEVNIH BORAVKA, GLAZBENIH I LIKOVNIH RADIONICA ZA DJECU I ODRASLE OSOBE S MENTALNOM RETARDACIJOM, KAO I PRILAGODBA DRUGIH PROGRAMA KOJI POSTOJE ZA ZDRAVE OSOBE (GRAĐ)….

25

4. ŠTO DAJE LJEPOTU ŽIVLJENJA U GRADU VARAŽDINU? …KULTURNO-UMJETNIČKO OZRAČJE, KREATIVNOST LJUDI, TRADICIJA, GRAD PO MJERI LJUDI (UPR)... …LJEPOTU DAJE UREĐENE FASADE U JEZGRI, CVIJEĆE, BOGATA KULTURNA BAŠTINA, LIJEPO UREĐENI IZLOZI DUĆANA, DRAVSKA ŠUMA (UPR)... …NAJLJEPŠE JE U VARAŽDINU TO DA ŽIVOT UVIJEK IDE PREDVIDLJIVIM TOKOM (UPR)... …KULTURA GRADA, KULTURNI DOGAĐAJI, KOJIH IMA U JENDOM DANU I NEKOLIKO U GRADU. MIRNA PJEŠAČKA ZONA UNUTAR BAROKNE JEZGRE, NAROČITO VAŽNO ZA RODITELJE S MALENOM DJECOM ALI I STARIJE OSOBE ZA ŠETNJU. MNOGO MALENIH, UGODNIH, LIJEPO UREĐENIH KAVANA, KOJE TOKOM LJETNIH MJESECI I RANE JESENI EGZISTIRAJU IZVAN ZGRADA (PROF)… …OPĆI IZGLED GRADA, SRDAČNOST LJUDI I BRIGA DA SE LOŠE MIJENJA (PROF)... …VARAŽDIN JE SRETAN JER IMA MNOŠTVO PRIREDBI I AKCIJA KOJE SVAKAKO PRIDONOSE MEĐUSOBNOM DRUŽENJU I ŠTO DAJE LJEPOTU ŽIVLJENJU ALI ISTOVREMENO BI SE MORALA POVESTI BRIGA DA TU LJEPOTU MOGU PODIJELITI SVI, GRAĐANI (PROF)... …ŽIVJETI U VARAŽDINU JE LIJEPO, ZAHVALJUJUĆI NEKIM UDRUGAMA I POJEDINCIMA KOJI SE NEDAJU POKOLEBATI U REALIZACIJI SVOJIH IDEJA. ODRŽAVAJU SE MANIFESTACIJE, KOJE SU PRERASLE U TRADICIONALNE, A VJEROJATNO ĆE SE POJAVITI I NOVE (PROF)... …PORED SVIH VRLINA KOJE POSJEDUJEMO, A TO SU GIMNAZIJA STARIJA OD 350 GODINA, MJESNO GROBLJE KOJE SLOVI KAO JEDNO OD NAJLJEPŠIH U OVOM DIJELU EUROPE, DIĆIMO SE HRVATSKIM NARODNIM KAZALIŠTEM, A PONOSIMO SE I NA GLAZBENU ŠKOLU KOJA JE DALA MNOGO VRSNIH GLAZBENIKA I UMJETNIKA PA I NA ORGANIZACIJU KULTURNIH MANIFESTACIJA KAO ŠTO SU BAROKNE VEČERI. VARAŽDIN JE ZA NAS NAJLJEPŠI GRAD NA SVIJETU KOJI SVOJIM BAROKNIM IZGLEDOM, KULTURNOM BAŠTINOM, PLIJENI PAŽNJU KAKO NAS OBIČNIH GRAĐANA TAKO I SVIH TURISTA, ĐAČKIH EKSKURZIJA I LJUDI DOBRE VOLJE KOJI POSJEĆUJU VARAŽDIN (GRAĐ)... …NARAVNO NAŠ GRAD VARAŽDIN IMA I LIJEPU STRANU ŽIVOTA, POČEVŠI SAMO OD TOGA DA JE TO GRAD BAROKA, CVIJEĆA, MUZIKE, STARINE. DIVNO UREĐENE POVRŠINE U SAMOM CENTRU GRADA, GRAĐEVINE KOJE SU PREKRASNE ARHITEKTURE, MUZEJI, PALAĆE, CRKVE, KAZALIŠTE. VARAŽDIN JE GRAD POZNATIH GLAZBENIH I LIKOVNIH UMJETNIKA, TE MNOGIH KULTURNIH MANIFESTACIJA KOJE SE SVAKODNEVNO DOGAĐAJU. ZA SVAKOG SE NAĐE PO NEŠTO BILO STARO ILI MLADO (GRAĐ)...

26

5. KAKAV VARAŽDIN ŽELITE VIDJETI ZA DESET GODINA? …ZA DESETAK GODINA ŽELIMO ŽIVJETI U GRADU DEMOKRATSKE TEČEVINE, GDJE ĆE SE SVAKI PROBLEM RJEŠITI PROCEDUROM, DOGOVOROM I TOLERANCIJOM. ŽELIM DA GRAD VARAŽDIN POSTANE JOŠ UGODNIJI ZA LJUDE ŽELJNE PREDAHA I ODMORA OD SVAKODNEVNE JURNJAVE, NE PREVELIKI, ZDRAVI GRAD U KOJEM ĆE SVI GRAĐANI MOĆI OSTVARIVATI SVOJE POTREBE ZA OBRAZOVANJEM, KULTUROM, OSNOVNIM ZDRAVSTVENIM STANDARDIMA (UPR)... …GRAD ZA DESET GODINA ŽELIM VIDJETI SA RAZVIJENIM SREDIŠTEM PREUREĐENIM U VRSTU POSLOVNOG PROSTORA, OBNOVLJENE FASADE PALAĆA, ZGRADA, ASFALTIRANE SVE ULICE, TROTOARE, OBNOVLJENE TRGOVE I SPOMENICI KULTURE, UREĐENE CVJETNE ALEJE. PARK STAROG GRADA I SVI OSTALI DA CVJETAJU NAJLJEPŠIM BOJAMA CVIJEĆA, SA UREĐENIM PUTELJCIMA, TRAVNJACIMA OMEĐENIM USKIM RUBNICIMA. NEDJELJOM U 11 SATI PROMENADNI KONCERT U PARKU V.JAGIĆA. UREĐENE BICIKLISTIČKE STAZE SA SEMAFORIMA ZA BICIKLISTE, MJESTIMA ZA OSTAVLJANJE I IZNAJMLJIVANJE BICIKLA. JAVNI GRADSKI PRIJEVOZ AUTOBUSIMA NA ELEKTRIČNI POGON KOJI NE ZAGAĐUJE OKOLIŠ I NE STVARA BUKU. PRIKUPLJANJE, ODVOZ, RAZGRADNJU I DEPONIRANJE GRADSKOG SMEĆA PODIĆI NA VIŠU RAZINU. VELEUČILIŠTE. DISKO KLUB ZA MLADE DA MLADI NE MORAJU NOĆU PUTOVATI DO OBLIŽNJIH SELA. OMLADINSKI RADIO KOJI BI KVALITETNO IZNOSIO PROBLEM MLADIH GRAĐANA. MODERNU TRŽNICU, GRADSKU SPORTSKU DVORANU, ZATVORENI BAZEN, UMJETNO KLIZALIŠTE, TRIM STAZU NA DRAVI, DRAVSKI PARK UREĐEN SA SADRŽAJIMA, GOLF ITD. ULAGATI U KULTURNE SADRŽAJE KOJI BI TREBALI PRIVUĆI TURISTE DA BI SE NOVAC DOBIVEN KROZ TURISTIČKU POTROŠNJU MOGAO PONOVO VRATITI U KULTURU (UPR)... …VARAŽDIN BI MLADIMA MOGAO PONUDITI IDEALNU KOMBINACIJU TRADICIONALNOG I MODERNOG (UPR)… …SMATRAM VARAŽDIN IDEALNOM SVEUČILIŠNOM I OBRTNIČKOM SREDINOM. PRVO JER ZBOG SVOJE MIRNOĆE I GOSTOLJUBIVOSTI PRUŽA IDEALNE UVJETE ZA STUDIRANJE, A MLADI LJUDI BI ISTOVREMENO OVOJ ZAJEDNICI DALI VIŠE ENERGIJE I ODLUČNOSTI. OBRTNIŠTVO JE PAK STOLJETNA TRADICIJA NAŠEG GRADA I POKAZALA SE NAJEFIKASNIJIM DIJELOM GOSPODARSTVA I UPRAVO U NJEGA TREBA NAJVIŠE ULAGATI. SMATRAM TO IDEALNOM KOMBINACIJOM: ZNANOST I MALO PODUZETNIŠTVA (UPR)… …ZA DESETAK GODINA, ŽELJELA BIH U MOJEM GRADU VIDJETI KOJU LIJEPU FONTANU, VIŠE DJEČJIH IGRALIŠTA U SVIM DIJELOVIMA GRADA, VIŠE SADRŽAJA ZA MLADE, RJEŠENE ARHITEKTONSKE BARIJERE ZA OSOBE S POSEBNIM POTREBAMA, UREDITI ZA NJIH DNEVNE BORAVKE I IGRALIŠTA, UREDITI DRAVSKI PARK SA SPORTSKIM SADRŽAJIMA, LJETNE MUZIČKE VEČERI, TE UREĐENJE ZELENIH POVRŠINA I VAN JEZGRE GRADA (PROF)...

27

…ZA DESET GODINA ŽELIM DA SE VARAŽDIN GOSPODARSKI RAZVIJE I DA SVI KOJI ŽELE NAĐU ZAPOSLENJE. DA VARAŽDIN NE BUDE PUNO VEĆI PO BROJU STANOVNIKA NEGO ŠTO JE DANAS, TE DA SE U TOM POGLEDU RAZVIJAJU PRIGRADSKA NASELJA. DA SE I DALJE BRINEMO O UREĐENJU GRADA I ODRŽAVANJU ZELENIH POVRŠINA, A DA DRAVSKA ŠUMA BUDE PARK PRIRODE SA RAZNIM REKREACIJSKIM SADRŽAJIMA. DA MLADIM SUGRAĐANIMA OMOGUĆIMO INTERESNO UDRUŽIVANJE KROZ AKTIVNOSTI U NJIHOVOM DOMU MLADEŽI. DA ULAŽEMO U SPORT I SPORTSKE AKTIVNOSTI (IZGRADNJA SPORTSKE DVORANE, ZATVORENOG BAZENA, GOLF IGRALIŠTA I SL.) (PROF)… …VARAŽDIN KAKVOG BIH ŽELJELA VIDJETI ZA DESETAK GODINA ZADRŽAO BI SVOJE OSNOVNE ATRIBUTE-NE PREVELIK GRAD, PREPOZNATLJIVE TRADICIJE, ZADOVOLJNIH GRAĐANA, GRAD U KOJI STRANAC POŽELI DOĆI, UŽIVATI I PREPORUČITI DRUGIMA DA DOĐU (PROF)... …SVIĐAJU MI SE AKCIJE KOJE SE POKREĆU (NPR."ŠPANCIR FEST", POVIJESNE SVEČANOSTI), NO OSIM BAROKNE VEČERI O OSTALIMA SE ČAK NI U VARAŽDINU NE ZNA DOVOLJNO (PROF)... …NAJVEĆI BROJ SVAKAKO ČINE ONI SREDNJE DOBI, KOJI BI PRVENSTVENO ŽELJELI POSAO I SIGURNOST DA ĆE MOĆI PREHRANITI PORODICU. POSLJEDNJA, ALI NE MANJE VAŽNA, JE KATEGORIJA STARIJIH GRAĐANA, O KOJIMA SE NAŽALOST TAKOĐER PREMALO BRINE. OSIM FINANCIJSKE POMOĆI KOJU GRAD DAJE SOCIJALNO UGROŽENIMA, O NJIHOVIM OSTALIM POTREBAMA ČAK NI NE ZNAMO DOVOLJNO. KOLIKO IH JE NPR. STARIH I BOLESNIH O KOJIMA NEMA TKO BRINUTI? MOŽDA BI SE BEZ DODATNIH SREDSTAVA NEKE STVARI MOGLE POVEZATI I RIJEŠITI - NPR.DA MLADI KOJI DOBE MJERU OBAVEZNOG DOBROTVRNOG RADA PROVEDU VRIJEME U DRUŽENJU SA STARIMA, ŠTO JE S JAVNIM RADOVIMA ZA NEZAPOSLENE I SL. (PROF)… …PREDLAŽEM DA SE IZGRADE BICIKLISTIČKE STAZE KOJE SU ITEKAKO POTREBNE. NI JEDAN GRAD U HRVATSKOJ NEMA TAKO MNOGO BICIKALA. PREDLAŽEM DA SE BAREM JEDNOM GODIŠNJE I PO UZORU NA NEKE FRANCUSKE I TALIJANSKE GRADOVE, UVEDE "DAN BEZ AUTOMOBILA" U ŠIREM SREDIŠTU GRADA I "DAN PJEŠAKA" ILI SLIČNO. NEKA SE UVEDE DAN ČISTOĆE KAD BI SVI GRAĐANI ISTOG DANA ULJEPŠALI DVORIŠTA I ULICE (PROF)... …VARAŽDIN MOŽE POSTATI HRVATSKI OKSFORD. I DANAS GRAD U SVOJIM ŠKOLAMA I VISOKIM UČILIŠTIMA OBRAZUJE KVALITETNE MLADE LJUDE, NO PROBLEM JE U TOME ŠTO ONI GRAD U VEĆINI NAPUŠTAJU, NAJČEŠĆE ZBOG TOGA JER SE NEMAJU GDJE ZAPOSLITI (PROF)… …VARAŽDIN NE BI TOLIKO TREBAO ŽIVJETI U PROŠLOSTI, TREBA MU POMOĆI DA LAKŠE PRIHVATI NOVE DOBRE IDEJE; TREBA GA EDUCIRATI KROZ PREDAVANJA O ZDRAVOME ŽIVOTU, AKCIJE KOJE ĆE MU POKAZATI KAKO. TREBA GA KONAČNO PROBUDITI (GRAĐ)… …MOJA JE ŽELJA DA VARAŽDIN POSTANE HRVATSKI GLAVNI EKOGRAD! NASTUPILA JE ERA EKOLOGIJE. POD EKOLOŠKIM ZNANJEM I PONAŠANJEM "VINDIJE" PODRAZUMIJEVA SE STROGO, SUSTAVNO UVAŽAVANJE I PRIMJENA SUVREMENIH

28

ZNANSTVENO USTANOVLJENIH EKOLOŠKIH SPOZNAJA: OD OKOLIŠA TVORNIČKOGA KRUGA, IZGRADNJE, ORGANIZACIJE POGONA, PRERADE SIROVINA, DO PAKOVANJA, AMBALAŽE, TRANSPORTA, DISTRIBUCIJE, PRODAJNIH PROSTORA - PRAKTIČKI DO RUKU POTROŠAČA I POTROŠNJE. GLASAM ZA SPORT I SPORTSKI STIL ŽIVOTA VARAŽDINA I HRVATSKE! INFLACIJU SLOBODNOG VREMENA U POSTINDUSTRIJSKOM DRUŠTVU, KAKO PREDVIĐAJU ČLANOVI “RIMSKOGA KLUBA", RJEŠAVAJU, PONAJPRIJE, SPORT I IGRE, MNOGOVRSNI OBLICI SPORTSKOG STILA ŽIVOTA. OČIGLEDNO, SPORT ULAZI U SVE PORE NAŠEGA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA, PA I U NAŠ SVAKODNEVNI JELOVNIK. JELOVNIK KOJI ČUVA ZDRAVLJE I DAJE KONDICIJU. VARAŽDIN JE ZDRAVI GRAD 21.STOLJEĆA...PONAJPRIJE ZATO ŠTO JE LOCIRAN U IDILIČNOM I TURISTIČKI VRIJEDNOM PEJSAŽU Z BREGOV, A POTOM ŠTO OBEĆAVA KREATIVNU KLIMU ZA SVE OBLIKE STVARALAŠTVA. A 21.STOLJEĆE, KAKO TVRDE SOCIOLOZI, PRIPADA KREATIVCIMA, LJUDIMA KOJI SVOJIM DJELOM NA SVIM PODRUČJIMA STVARALAŠTVA OSTVARUJU UVJETE ZDRAVOG, RADOSNOG I DUGOVJEKOG ŽIVOTA. VEĆ DANAS VARAŽDINCI SU GRAĐANI ZDRAVOG GRADA! (GRAĐ)… …TO BI, ETO, BILO MOJE VIĐENJE BUDUĆNOSTI: NJEGOVANJE LJEPOTE I DOBROTE U SVIM VIDOVIMA, OD LIJEPOG I POŠTENOG PONAŠANJA DO UMJETNIČKOG STVARANJA NA SVIM PODRUČJIMA I DO ZNANSTVENOG RADA (GRAĐ)... …STOGA BI U VARAŽDINU TREBALO MNOGO TOGA MIJENJATI. TREBALO BI, NAJPRIJE, RIJEŠITI SVE KOMUNALNE PROBLEME: VODA, TRŽNICA, NEČISTOĆA I PRLJAVŠTINA. TREBA POKUŠATI SMANJITI ZAGAĐENOST OD PROMETA: MOŽDA, UVOĐENJEM JAVNOG PRIJEVOZA, PRONAĆI DOVOLJNO PARKIRALIŠTA. SVAKAKO TREBA POVEČATI BROJ ZELENIH POVRŠINA, POSEBNO IZVAN CENTRA GRAD. TREBA POVEČATI I BROJ PJEŠAČKIH ZONA, NE SAMO TEORETSKI; SVRSISHODNO BI BILO CIJELU UŽU JEZGRU PROGLASITI STROGOM PJEŠAČKOM ZONOM. VARAŽDIN JE GRAD GLAZBE, GRAD KULTURE, GRAD SLAVNE PROŠLOSTI; TREBA NA NJEMU PORADITI. DAKLE, TREBA POVEČATI ZNAČAJ GLAZBENIH I OSTALIH KULTURNIH DOGAĐANJA; MOŽDA I IZGRADITI KONCERTNU DVORANU, IAKO SE ČINI DA VARAŽDIN IMA DOVOLJNO TAKVIH PROSTORA. TREBA OBNOVITI STARU GRADSKU JEZGRU. U VARAŽDIN TREBA DOVESTI I ZNANSTVENE INSTITUCIJE, NE SAMO ONE KOJE SE BAVE GLAZBOM I KULTUROM, NEGO I DRUGE. VARAŽDIN NE BI SMIO BITI ČISTI TURISTIČKI GRAD; ONO ŠTO ON MOŽE I MORA PONUDITI JESU KULTURA I ZNANOST. VARAŽDIN ČINE LJUDI: STOGA BI TREBALO I ZA NJIH ORGANIZIRATI NEŠTO, A POSEBNO ZA MLADE. NO, PRIJE SVEGA, TREBALO BI RADITI NA PODIZANJU SVIJESTI VARAŽDINA: EKOLOŠKE, KULTURNE I DRUGE. POSEBNO NA PODRUČJU EKOLOGIJE, TREBA MIJENJATI PONAŠANJE STANOVNIKA VARAŽDINA. SVAKI VARAŽDINAC TREBA OSJETITI DA SE MORA NEŠTO MIJENJATI, ŠTOVIŠE, DA UPRAVO ON MOŽE TO PROMIJENITI. TREBA RAZBITI PASIVNOST KOJA POSTOJI U NAŠOJ SREDINI, JER SAMO ZALAGANJEM SVAKOG STANOVNIKA VARAŽDIN MOŽE POSTATI BOLJI. DOSAD JE VARAŽDIN BIO MALI BEČ, ZBOG SVOJIH PALAĆA, I MALI RIM, ZBOG SVOJIH CRKAVA. SADA IMA MOGUČNOSTI DA POSTANE MALA EUROPA, PRAVI I ISTINSKI EUROPSKI GRAD (GRAĐ)…

29

6. ŠTO TREBA PODUZETI DA BI SE OSTVARILA TA VIZIJA? …MALIM KORACIMA (UPR)... …OSNOV SVEGA NAVEDENOG JE PRAVOVREMENO RAZUMIJEVANJE POTREBA GRAĐANA I MOGUČNOSTI KOJIMA RASPOLAŽEMO, ŠTO MOŽEMO PARALELNO S RAZVOJEM STABILNIH I PREDVIDIVIH INSTITUCIJA. IZUZETNO JE VAŽNO DA GRAĐANI KONTINUIRANO SUDJELUJU U RAZGOVORU O VIZIJI BUDUĆNOSTI MJESTA U KOJEM ŽIVE, A INSTITUCIJE VIDIM KAO MJESTA REALIZACIJE I KOMUNIKACIJE (UPR)… …VIZIJU OSTVARITI ZAJEDNIČKIM NAPOROM SVIH RELEVANTNIH ČIMBENIKA DA OMOGUČIMO U PRVOM REDU ZADOVOLJENJE PRIMARNIH POTREBA SVIH GRAĐANA NAŠEG GRADA KROZ OTVARANJE RADNIH MJESTA, FINANCIJSKE SIGURNOSTI SUGRAĐANA, A KADA EGZISTENCIJA NEĆE BITI UGROŽENA DO IZRAŽAJA ĆE DOĆI KREATIVNOST NAŠIH VRIJEDNIH LJUDI (UPR)… …VARAŽDIN ĆE POSTATI ZDRAVI GRAD AKO (I KADA) POČNE OTVORENO RAZGOVARATI O SVOJIM PROBLEMIMA I MANJKAVOSTIMA...RAZGOVOR TE VRSTE ČINI ZAJEDNICU HOMOGENOM, TOČNIJE ČINI JE ZAJEDNICOM U PRAVOM SMISLU TE RIJEČI (UPR)... …PROJEKTE RAZVIJATI NA NEKOLIKO RAZINA. ZA MODERAN VARAŽDIN NUŽAN JE DOPRINOS MLADIH. SPAJATI ISKUSTVO STARIH I POLET MLADIH VARAŽDINACA. PITANJE JEDNAKOSTI SPOLA I KORIŠTENJE CJELOKUPNOG POTENCIJALA LJUDSKOG. PODIĆI EKOLOŠKU SVIJEST GRAĐANA KAKO BI ODRŽALI ZDRAVO TLO, ČIST ZRAK, BISTRU VODU, OKOLIŠ U KOJEM ĆE BITI UGODNO ŽIVJETI. OSNIVANJE EKOLOŠKOG VRTIĆA GDJE DJECU UČIMO VJEŠTINAMA ZDRAVOG ŽIVLJENJA. DA SE ZDRAVLJE VIDI KAO PREDUVJET ZA SVE DRUGO. EDUKACIJU RUKOVODITELJA ZDRAVSTVA (UPR)… …SAMO ZAJEDNIČKIM SNAGAMA SVIH GRAĐANA I SVAKOG POJEDINCA. SVATKO U SKLADU SA SVOJIM MOGUČNOSTIMA MORA ODIGRATI SVOJU ULOGU, A PONAJPRIJE, SNAŽNA, POUZDANA I POŠTENA GRADSKA VLADA, U KOJU ĆE GRAĐANI IMATI POVJERENJA. POTREBE I ŽELJE ŽITELJA OVOG GRADA MORAJU BITI IMPERATIV ZA ONE KOJIMA JE POVJERENO DA OVAJ GRAD VODE. SAMO TAKO MOŽE SE OSTVARITI PROSPERITET I OSIGURATI BOGATO NASLJEĐE ONIMA KOJI DOLAZE IZA NAS (UPR)… …TREBALA BI POSTOJATI NEKA KOLIKO TOLIKO ZAJEDNIČKA VIZIJA RAZVOJA GRADA, DOBRE I KVALITETNE INFORMACIJE (VALJDA JE RADIO U PROTEKLIH DESET GODINA, I RADI GRADSKI STATISTIČKI URED) O SADAŠNJEM STANJU (MATERIJALNIM I LJUDSKIM RESURSIMA, STRUKTURA STANOVNIŠTVA PO SVIM POKAZATELJIMA) KOJI BI NAM ODREDILE POLAZNU TOČKU. VIZIJA KOJU IMAMO OTVORITI ĆE NOVA PITANJA: NPR.PITANJE CILJEVA KOJE ŽELIMO POSTIĆI I PITANJE PRIORITETA. ODGOVOR NA PITANJA ŠTO, KOLIKO, KADA, NA KOJIM PODRUČJIMA ŽIVIMO SADA, OTVORIT ĆE SE NOVA PITANJA: KOLIKO JOŠ, ŠTO JOŠ, S KOJIM SREDSTVIMA, S KOJIM LJUDIMA I KADA, MOŽEMO UČINITI NA ISTIM ILI NOVIM PODRUČJIMA VAŽNIM ZA OSTVARENJE POJEDINIH IDEJA. VRLO JE VAŽNO RAZMIŠLJATI NA NAČIN ŠTO SE MOŽE (REALNO, OVDJE I SADA UČINITI, A NE ŠTO SE IZ OVIH ILI ONIH RAZLOGA NE

30

MOŽE. CILJ, KOLIKO GOD BIO DALEK, UVIJEK POČINJEMO OSTVARIVATI PRVIM KORAKOM, A STRATEGIJA PLANIRA DUŽINU KORAKA I VODI RAČUNA O MNOGO MANJIH CILJEVA. GRAĐANI OVOG GRADA PA I JA IZABRALI SMO VAS S POVJERENJEM I UVJERENJEM DA RAZMIŠLJATE O TOME ŠTO JE VAŠ POSAO, (DEFINIRAN I PRECIZIRAN), DA SVAKIM POMAKOM S MJESTA OLAKŠAVATE KRETANJE ONIMA KOJI DOLAZE IZA VAS I NASTAVLJAJU S ISTOM ILI NOVOM VIZIJOM. MOŽETE BITI SIGURNI DA SMO SVJESNI TESKOĆA U KOJIMA SMO SVI ZAJEDNO I DA ĆEMO ZNATI PREPOZNATI POZITIVNE POMAKE KOJI ĆE SE ODRAZITI I NA VAŠIM ŽIVOTIMA (PROF)… …KAKO BI SE SVE TO POSTIGLO POTREBNO JE PROMIJENITI GLOBALNU POLITIKU, IZVRŠITI MAKSIMALNU DECENTRALIZACIJU I POJAČATI LOKALNU VLAST NA LOKALNOJ RAZINI POTREBNO JE STAVITI GLAVE SKUPA BEZ OBZIRA NA STRANAČKU PRIPADNOST I RADITI ZA DOBROBIT GRADA I GRAĐANA VARAŽDINA, JER TKO NE ZNA CIJENITI SVOJE SUSJEDSTVO I SVOJ GRAD NEĆE ZNATI CIJENITI NI SVOJU ZEMLJU (PROF)…. …PORADITI NA JAČANJU ULOGE OBITELJI, A KROZ PRATEĆE SADRŽAJE KOJI BI MORALI RASTERETITI MAJKE I OČEVE OD OBIČNIH POSLOVA, A OMOGUĆITI BAVLJENJE DJECOM. DOSTUPNA PONUDA SERVISA ZA ČIŠĆENJE, POLUGOTOVIH JELA, DOSTUPNIH ZAJEDNIČKIH DRUŽENJA ZA RUČAK ILI PIKNIK, REKREATIVNI IZLETI UMJESTO UMORA U KUĆI I STANU. UVESTI KULTURU ŽIVLJENJA U VRTIĆE, A KROZ TRIBINE I NEVLADINE UDRUGE POUČITI ODRASLE O ZDRAVOM NAČINU ŽIVOTA I VRIJEDNOSTIMA, ŠTO ĆE ZASIGURNO REZULTIRATI PROSPERITETOM U SVIM DJELOVIMA ŽIVLJENJA I GRADA I POJEDINCA (PROF)... …TAKVU VIZIJU VARAŽDINA MOGUĆE JE OSTVARITI STVARANJEM BOLJIH MAKROEKONOMSKIH PRILIKA U DRŽAVI, A PRIJE SVEGA PUTEM ULASKA U BROJNE EUROPSKE I SVJETSKE INTEGRACIJE, TJ. AKTIVNIM UKLJUČIVANJEM U ONO ŠTO SE DANAS NAZIVA "GLOBALNO" DRUŠTVO. TAKVU VIZIJU MOGUĆE JE OSTVARITI PRETVARANJEM VARAŽDINA U GRAD KOJI UKLJUČUJE SVOJE GRAĐANE, TAKVU VIZIJU MOGUĆE JE OSTVARITI S MLADIM I OBRAZOVANIM LJUDIMA I RAZVOJEM CIVILNOG DRUŠTVA U SVOJ NJEGOVOJ RAZLIČITOSTI (GRAĐ)... …VIZIJU O VARAŽDINU KAO JAKOM GOSPODARSKOM, OBRAZOVNOM I KULTURNOM SREDIŠTU MOGUĆE JE OSTVARITI JAČANJEM PRIJE SVEGA GOSPODARSTVA, ZDRAVIM PRIVREĐIVANJEM I UZ PRETPOSTAVKU DA O RAZVOJU VARAŽDINA BRINU STRUČNI I PERSPEKTIVNI LJUDI KOJI PRI TOME NEĆE BRINUTI ISKLJUČIVO O SVOJIM OSOBNIM PROFITIMA (GRAĐ)... …DO MAKSIMUMA ISKORISTITI POTENCIJAL SVIH STANOVNIKA GRADA. DATI MLADIM I SPOSOBNIM LJUDIMA ŠANSU DA SVOJE ZNANJE ISKORISTE I DOPRINESU SRETNIJOJ BUDUĆNOSTI OSOBNOJ KAO I DA DOPRINESU OSTVARENJU MNOGIH STVARI KOJIH DANAS NEMA. UZ MATERIJALNU BAZU MLADIMA TREBA DATI ŠANSU JER IH DANAS PREVIŠE LUTA PO ULICAMA NAŠEG GRADA, BESPOSLIČARI I OPIJA SE. TREBA IH ŠTO VIŠE KORISTITI (GRAĐ)… …SAMO ĆEMO ZAJEDNIČKIM RADOM USPJETI NEŠTO PROMJENITI I NAPRAVITI DA NAM BUDE SVIMA ZAJEDNO BOLJE I LJEPŠE. (GRAĐ)…

31

KAKO VARAŽDINCI VIDE VARAŽDIN…

…KROZ SLIKE…

32

33

34

35

36

KAKO VARAŽDINCI VIDE VARAŽDIN…

…KROZ DOSTUPNE POKAZATELJE… 1. 1991 - 48.834 2000 ? (nepoznato)

POPULACIJA DO 14 GODINA 19,02% POPULACIJA STARIJIH OD 65 GODINA 10,42% (popis stanovništva 1991.) NA 100 MUŠKARACA IMA 110 ŽENA 2. BEZ ŠKOLE 2,6% OSNOVNO OBRAZOVANJE 35,7% SREDNJE OBRAZOVANJE 46,1% VIŠE & VISOKO OBRAZOVANJE 15,2% (popis stanovništva 1991.) 3. ZAPOSLENO (31.03.1999.) ukupno: 23.111 osoba (ŽENA 10.956) (ISPLAĆENE PLAĆE 03.2000.) 21.696 NEZAPOSLENO (31.12.1999.) ukupno: 3.085 osoba (ŽENA 1.525) UMIROVLJENIKA (31.12.1999.) ukupno: 14.500 4. NA RADU U INOZEMSTVU 1.317 (1991) PROGNANIH 150 (1999) IZBJEGLIH 1.023 (1999) 5. PROSJEĆAN BROJ ČLNAOVA DOMAĆINSTVA 2,9 (popis stanovništva 1991.) 6. 1993 NA 100 SKLOPNJENIH BRAKOVA 27,4 1994 NA 100 SKLOPLJENIH BRAKOVA 26,7 1995 NA 100 SKLOPLJENIH BRAKOVA 30,5 1996 NA 100 SKLOPLJENIH BRAKOVA 21,9 1997 NA 100 SKLOPLJANIH BRAKOVA 21,7 1998 NA 100 SKLOPLJENIH BRAKOVA 29,6 1999 NA 100 SKLOPLJENIH BRAKOVA 22,9

37

7. PROSJEĆANA PLAĆA (12.1999.) 2.733,00 (86,3 PROSJEKU RH) MIROVINU DO 1.300,00 KUNA PRIMA 71% UMIROVLJENIKA KORISNICI SOCIJANE POMOĆI: NEZAPOSLENI 52% ZAPOSLENI 19% UMIROVLJENICI 11% OSTALI 18% 8. ŽIVOROĐENI 1999. 492 UMRLI 1999. 578 NEGATIVAN PRIRODNI PRIRAST –86 9. VODEĆI UZROCI SMRTNOSTI (1999.):

BOLESTI SRCA I KRVNIH ŽILA 40-45% NOVOTVORINE 20% OZLJEDE, TROVANJA 20% BOLESTI JETRE 5% 10. EPIDEMIOLOŠKA SITUACIJA: INCIDENTNE EPIDEMIOLOŠKE SITUACIJE (podaci nepoznati) TROVANJA(podaci nepoznati) HOSPITALNI INFEKTI (podaci nepoznati)

11. TBC TREND (podaci nepoznati) AIDS 1 PACIJENT broj HIV + u populaciji (podaci nepoznati)

38

12. OVISNOSTI NA METADONSKOJ TERAPIJI (podaci nepoznati) MUP – KRIVIČNA DJELA ZLOUPORABE OPOJNIH DROGA

86 - 1998. 109 - 1999.

13. NASILJE BROJ KRIVIČNIH DJELA 536 – 1998. 548 – 1999. (OPĆI, GOSPODARSKI u porastu) 1995. – 1999. NASILJE U OBITELJI U PORASTU PORAST KAZNENIH DJELA NA ŠTETU DJECE I MALOLJETNIKA SUICID 10 - 1997. 14 – 1998. 17 – 1999. MALOLJETNICI POVEĆAN PRIHVAT MALOLJETNIKA U SKITNJI SMANJEN BROJ UPUĆIVANJA U CENTRE ZA ODGOJ 14. PROMETNE NEZGODE 429 (2 POGINULA) – 1998. 321 (3 POGINULA) – 1999.

39

4. GRADSKI PLAN ZA ZDRAVLJE 4.1. Tematske grupe i plan aktivnosti

a) grupa za unapređenje zdravlja djece i mladih, odgoj i obrazovanje

(ukratko: poboljšati iskorištenost predškolskih i školskih ustanova, bolje ih stručno ekipirati te provesti edukaciju edukatora sve u cilju boljeg zadovoljavanja specifičnih potreba djece i roditelja, unaprijediti odgojnu funkciju škole te postići bolje razumijevanje među generacijama, interesno okupiti i povezati nastavnike, roditelje i mlade, organizirati osposobljavanje mladih u životnim vještinama te im omogućiti kreativno korištenje slobodnog vremena),

Radna grupa: 1. Karmen Jalšovec 2. Željka Rodik 3. Jasna Špičko 4. Violeta Vidaček Hainš 5. Dubravka Kanotl 6. Nada Pitner Ciglar 7. Jelena Đurinell 8. Marija Kušter 9. Nikola Strab 10. Renata Pocedulić 11. Miljenka Mikac 12. Čiril Čoh-koordinator 13. Andreja Bobek 14. Dubravka Kovač 15.Siniša Vlahović 16. Vlado Podbrežnički 17. Marija Milković Obrazloženje problema (zašto?): Nedostatak razumijevanja među generacijama, neučinkovitost odgoja za životne vještine, nedostatak osobnog zadovoljstva koje utječe na odnose, nedostatak komunikacije, nedostatak samopoštovanja, sučeljavanje sa stresom Cilj djelovanja: 1. Smanjiti izostanke s nastave 2. Poštivanje osobnih interesa 3. Smanjiti ovisnosti 4. Uvažavanje različitosti 5. Kreativno korištenje slobodnog vremena 6. Centar za mlade-“Varaždinska mladež” 7. Uključiti mlade u ovu problematiku 8. Otvoriti perspektive mladima pri zapošljavanju 9. Povećati iskorištenost kapaciteta predškolskih i školskih ustanova (npr. eksperimentalno

otvoriti jedan vrtić poslijepodne)

40

Plan i program aktivnosti: 1. Aktiviranje javnog zdravstva u odgoju i obrazovanju 2. Samostalne udruge roditelja, učenika i profesora 3. Edukacijske radionice 4. Pobuđivanje interesa za konzumaciju kulturnih sadržaja 5. Tematske tribine sa političkim strankama 6. Udruga mladih na razini grada 7. Edukacija profesora za razredne zajednice 8. Uspostavljanje kontrole u đačkom domu 9. Grupa se povezuje elektronskom poštom i sastancima 10. Edukacija za rad s djecom s posebnim potrebama (invalidi i darovita djeca) 11. Komunikacijski treninzi preko radia i TV Aktivnosti neposredno: Evaluacija: 1. Povećati kapacitet predškolskih i školskih ustanova i njihovu iskorištenost (produženi boravak

školske djece) -uključivanje zainteresirane djece predškolske dobi u različite programe -uključivanje školske djece nižih razreda u organizirani boravak Nositelji aktivnosti - predškolske ustanove i osnovne škole u suradnji s lokalnom samoupravom Rok -naredne 2 godine Evaluacija -obradom statističkih podataka-rezultata

2. Povećati stručnu zastupljenost u predškolskim i osnovnoškolskim ustanovama (odgajatelja, pedagoga, psihologa) cilj-zadovoljavanje specifičnih potreba djece i roditelja nositelji - stručne udruge s lok.samoupravom i državnim institucijama evaluacija - analiza stanja rada nakon godinu dana 3. Edukacija edukatora - osposobiti odgojitelja i učitelja za obnašanje odgojne funkcije u radu s djecom i roditeljima nositelji - stručne udruge u suradnji s lokalnom upravom i Ministarstvom rok - 2 godine, kontinuirano evaluacija - analiza obuhvaćenosti i praćenje rezultata primjene

41

b) grupa za podršku obitelji (ukratko: boljim uključivanjem različitih profesionalaca i institucija te volonterskih grupa /od prenatalne skrbi do brige o starima/ ojačati podršku obitelj koja se danas mora nositi s brojnijim i bremenitijim egzistencijalnim problemima, brzim promjenama i neizvjesnošću, krajnji cilj je postići funkcionalnu i zdravu obitelj),

Radna grupa: 1. Mintas Biserka 2. Liber Nada 3. Ljiljana Bogojević 4. Slavenka Majski Cesarec-koordinator 5. Zlata Beer Obrazloženje problema (zašto?): Institucija obitelji je ugrožena zbog: poremećenog sustava vrijednosti, borba za egzistenciju je potisnula emocionalni, vremenski i voljni faktor, manjak identifikacije, nebriga o starima i osobama s posebnim potrebama (+branitelj s PTSP-om), zlostavljanje (svih generacija) i asocijalna ponašanja, manjak zdravstvene kulture (naročito mentalne higijene), porast broja brakorazvoda, vanbračni i samohrani roditelji i staračka i samačka obitelj Cilj djelovanja i Plan i program aktivnosti: Konačni cilj projekta jest zdrava obitelj, a cilj će se ostvariti akcijama: - prenatalnom skrbi – brzo - otac u rađaoni - brzo - priprema obitelji na eventualne malformacije - brzo - uključivanje pedijatara i obiteljskih liječnika u praćenje razvoja i kvalitete života u obitelji – brzo - obiteljska savjetovališta (+ terenska djelatnost) - 3 god. - skloništa za žene – brzo - suradnja s vjerskim zajednicama – brzo, kontinuirano - zdrava kulturna ponuda (etički) + kulturno-umjetničke radionice – 5 god. - ojačati i objediniti rad udruga + humanitarne djelatnosti (uključiti mlade) – 1 god. - podsticati volonterski rad (razvijati svijest ljudi i njihovu dobrotu) početi s vrtićima, školama- 5 god. - dnevni boravci za osobe s posebnim potrebama – 2-3 god. - rješavanje artitektonskih barijera za ljude s posebnim potrebama – 5 god. - profesionalna orijentacija – kontinuirano - liječiti manjak emocionalne inteligencije – 5 god. - tiskanje propagandnih i edukacijskih materijala - izrada projekta za lokalne vlasti (npr.za savjetovalište) - utjecati na lokalne vlasti oko izbora kvalitetnih ljudi i programa (npr.u kulturi) - uključiti institucije koje rješavaju probleme asocijalnog ponašanja (centar za soc.skrb, policija, pravosuđe) - utjecati na efikasnost sustava (npr.specijalizirati suce za obiteljske probleme) Evaluacija: - smanjiti će se broj: rastava i krivičnih prijava i izvršitelja krivičnih djela, ovisnika svih vrsta, osoba smještenih u ustanove, hendikepiranih i starih - poboljšanje ukupnog zdravlja, smanjenje komplikacija kroničnih bolesti

42

c) grupa za unapređenje okolinskog zdravlja – ekologiju (ukratko- unapređenje čovjekovog okoliša, od unapređenja kvalitete vode za piće i rješavanja problematike otpadnih voda i ostalog otpada do kemijske, mikrobiološke i genetske kontrole kvalitete namirnica),

Radna grupa: 1. Ranka Knolmajer 2. Živko Skuhala 3. Želimir Beer 4. Željka Kuzmić 5. Nevenka Tkalec-Makovec – koordinator 6. Petar Kovaček 7. Dina Bojanić Obrazloženje problema (zašto?): Ekologija - Znanost utjecaja čovjeka i okoline (i obratno), sinkronizirani utjecaj u korist čovjeka i u korist okoline-budućnost generacija u zdravoj okolini, skladni suživot čovjeka i prirode, protiv terora nad prirodom jer je jedini gubitnik čovjek, multidisciplinarni pristup,( mnogo tema - odabir: voda za piće, otpadne vode, namirnice, zrak, buka) Cilj djelovanja Plan i program aktivnosti Evaluacija: Voda za piće - unatrag 15 god.ne odgovara zahtjevima (10 mg/l), oscilacije na području grada (do 20 mg/l), varaždinsko crpilište) Program: Gradsko vijeće-Županija-Varkom, nova crpilišta, sanacija postojećih-zaštitna zona dublji vodonosni sloj, proširiti postojeća crpilišta koja nemaju kritične koncentracije, materijalna sredstva; proračun grada, Županije, Hrvatskih voda, ekološka lipa, subvencija poljoprivrednika u zaštitnim vodama – zdrava hrana, kontrola izgradnje nove industrije Vrijeme - 5 god. Evaluacija: kontrola nitrata u vodi (do 5 mg/l) kakvoća Otpadne vode - otpadne vode ne odgovaraju zahtjevima pravilnika, otpadna voda koja je prošla kolektor ne odgovara, dio grada nije priključen na kanalizaciju Definiranje cilja: normalne vrijednosti otp.voda, tehnička ispravnost pročišćivača, izgradnja novih pročišćivača, pročišćivači za tehnološke vode industrije Vrijeme - kolektor 2 god., biol.pričišćivač 1 god.

43

Ostali otpad - tekući naftni derivati, medicinski otpad, sitni kućni otpad (sortiranje, odvoz), krupni kućni otpad (češći odvoz, 4 puta godišnje, privremeno odlagalište), ekološke patrole, škole, svijest građana Vrijeme - 6 mjeseci Namirnice- mikrobiološki opasne namirnice, kemijska zagađenja u namirnicama, genetski opasne namirnice Razdrada programa: mikrobiološka, kemijska kontrola namirnica, poticanje proizvodnje zdrave hrane, prodajna mjesta zdrave hrane sa deklaracijom, mogućnost subvencije poljoprivrednicima i stočarima u proizvodnji zdrave hrane, edukacija proizvođača hrane, istaknuta deklaracija na namirnicama (sadržaj, porijeklo, rok uporabe) Vrijeme - 1 godina Evaluacija: mikrobiološka, kemijska i sanitarna kontrola namirnica (sanitarna i veterinarska inspekcija) Zrak - kemijske i mikrobiološke supstance opasne za zdravlje u zatvorenim i otvorenim prostorima grada, promet, kapljične zaraze u zatvorenim sustavima (okupljalište ljudi, bolnički i javno-zdravstveni prostori),,pojava sporgenih mikroorganizama u pojedinim industrijama (kožarska) Razrada programa: mikrobiološka i kemijska kontrola zraka, postavljanje zaštitnih filtera u industrijama, nošenje maske i druge zaštitne odjeće u zdravstvenim ustanovama sa mogućnošću kapljičnih zaraza Vrijeme - 3 god. Evaluacija: mikrobiološka i kemijska kontrola zraka, broj i vrsta mikroorganizama u 1m3 zraka, kemijska analiza zraka na supsancije koje utječu na respiratorni sustav ljudi i životinja, te vegetaciju biljaka Buka - normalna čujnost u zatvorenim i otvorenim prostorima, regulacija prometa Vrijeme - 5 god. Evaluacija: kontrola intenziteta buke u zatvorenim i otvorenim prostorima Ostale teme - Alergija-ambrozija, Bolničke infekcije, Briga o zaštićenim područjima

44

d) grupa za održivi gospodarski razvoj (ukratko: izgradnja profitabilnog, ekološki podnošljivog obrtništva i malog poduzetništva, kao glavnog nositelja ekonomskog prosperiteta, izgradnja i etabliranje informatičkog sustava, uz oslanjanje na postojeće resurse informatičkog fakulteta, izgradnja i njegovanje višeg stupnja turističke i kulturne ponude - tri okosnice budućeg gospodarskog razvitka grada)

Radna grupa: 1. Vlasta Cindrić 2. Dragica Vitez 3. Josip Sudec 4. Slobodan Mikac-koordinator Obrazloženje problema (zašto?): 1. Neefikasnost relativno velikih tehnološki zastarjelih kompleksa 2. Obrtništvo i malo poduzetništvo preopterećeno je birokratskim preprekama, niskom

akumulacijom, visokom cijenom kapitala, često neriješenim vlasničkim odnosima, visokim neefikasnošću s ovim popratnim strukturama.

3. Neiskorištenost intelektualnog kapaciteta (FOI). 4. Tražiti i pratiti da li svaki gospodarski projekt uključuje i studiju socijalnih i zdravstvenih

posljedica po zajednicu i ljude (i životinje). 5. Provjera postojanja baze podataka moguća svake godine-ili kod tvrtke koja to radi ili na

statističkom uredu županije, staviti je na web-stranice. 6. Tražiti da gospodarska vijeća rade transparentno u socijalnom i zdravstvenom segmentu

razvoja. 7. Pratiti godišnje BDP, broj zaposlenih, vrste bolesti Cilj djelovanja: Globalni: 1. Izgradnja profitabilnog ekološki podnošljivog obrtništva i malog poduzetništva kao glavnog

nosioca ekonomskog prosperiteta. Tako usmjeravati dugoročni razvoj. 2. Izgradnja i etabliranje informatičkog sustava uz oslanjanje na postojeće resurse informatičkog

fakulteta s FOI-om i gospodarskim vijećem 3. Turizam i kultura - izgraditi i njegovati više stupnjeve turističke ponude. Etapni: 1. Obrtništvo i poduzetništvo - osiguranje optimalnih uvjeta za financiranje fleksibilnih

gospodarstava 2. Okupljanje mladih i sposobnih informatičkih kadrova oko najsposobnijih i najzainteresiranijih

profesora FOI-a. 3. Objedinjavanje i koordinacija kulturne i turističke ponude u jednu strukturu odgovornu za

profitabilnost. Kratkoročni: 1. Obrtništvo i poduzetništvo utemeljiti bazu podataka uvažavajući želje i primjedbe obrtnika 2. Definicija stvarnih potencijala FOI-a naći tvrtku koja će tu analizu napraviti (naći i platišu) 3. Uključiti se u javnu raspravu o “dugoročnoj projekciji razvitka grada Varaždin 2001-2010 –

odmah do kraja 2001.god.

45

e) grupa za unapređenje djelotvornosti sustava (obrazovati građane da bolje poznaju i znadu kako koristiti sustav, dobiti da sustav bude uslužni servis građana, povećati transparentnost, fleksibilnost i učinkovitost formalnog sustava).

Radna grupa: 1. Nada Bengeri 2. Alenka Piberčnik 3. Zdenko Horvat 4. Dubravka Biberdžić 5. Denis Peričić-koordinator 6. Dragica Marčec 7. Nives Rojnik 8. Pavao Brajša Obrazloženje problema (zašto?): Neosvještenost građana, nedostatak kvalitetne komunikacije, netransparentnost sustava, nepoznavanje procedure, ispolitiziranost društva, mistificirana vlast Cilj djelovanja: 1. Osvješteni građanin koji poznaje i koristi sustav 2. Vlast uslužni servis građanina 3. Transparentan, fleksibilan, efikasan sustav Plan i program aktivnosti: -poticanje građanske inicijative -upoznavanje i edukacija o proceduri sustava (tribine, letci, peticije, referendumi…) -organiziranje izvan institucija vlasti (udruge…) -sudjelovanje u internim odborima Nosioci: građanin pojedinac, udruge građana, dijelovi sustava, političke stranke Evaluacija: - koliko pitanja gradskih vijećnika reflektiraju probleme građana - kolika je participacija građana u tematskim sjednicama na koje se pozivaju grupe građana (predstavnici) - direktna pitanja tokom sjednice gradskog vijeća - istraživačko novinarstvo - koliko su problemi ljudi prisutni u medijima, zašto se problem pojavio, edukativno - web stranica - koliko se vijećnici susreću sa građanima

46

5. SAŽETAK I ZAKLJUČNA RAZMATRANJA Izvješće o provedbi (RAP-a) METODE BRZE PROCJENE ZDRAVSTVENIH POTREBA U ZAJEDNICI I KONSENZUS KONFERENCIJI GRADA VARAŽDINA

I. Uvod Brza procjena (RAP) je metoda za prikupljanje informacija o problemima u zajednici u kratkom vremenu, bez velike potrošnje kako vremena stručnjaka tako i financijskih sredstava. Brza procjena je prvi korak u procesu planiranja zdravstvenih intervencija u zajednici. U ovom slučaju korištena je u svrhu određivanja prioritetnih područja aktivnosti za rad projekta "Varaždin - Zdravi grad". Iako je projekt “Zdravi grad” u Varaždinu pokrenut već ranih devedesetih godina, do sada nije posjedovao specifičnu prepoznatljivost. Stoga je ova vježba, s jedne strane, omogućila stjecanje uvida u novonastale potrebe građana i s druge, (prema utvrđenim potrebama) bolje definiranje prioritetnih područja aktivnosti projekta. Želja nam je bila primjenom ove, modificirane metode RAP-a, dobiti slijedeće: 1. gradsku sliku zdravlja, 2. konsenzus predstavnika gradske vlade, profesionalaca i građana oko prioriteta za rad na

unapređenju zdravlja i podizanju kvalitete života u gradu, 3. dugoročni (strateški) i kratkoročni (operativni) plan / program aktivnosti na unapređenju

zdravlja tj. gradski plan za zdravlje, 4. zajednički i koordinirani program odnosno savezništvo (alijansu) svih zainteresiranih grupa

(političari, profesionalci i zajednica) u unapređenju kvalitete življenja u gradu. II. Izvedba Odjel gradske uprave za školstvo, zdravstvo i socijalu djelatnost, Gradskog poglavarstva Grada Varaždina i Suportivni centar Hrvatske mreže zdravih gradova pri Školi narodnog zdravlja "Andrija Štampar", Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pokrenuli su provođenje RAP-a u Varaždinu krajem lipnja 2000. godine. Na prijedlog gđe. Ružice Radelić, pročelnice Odjela, te projektnog tima odabrano je 84 panelista, predstavnika gradske uprave, značajnih institucija sa područja grada te samih građana. Odabrane su osobe pismenim putem obaviještene o našim namjerama te zamoljene da dajući odgovore na šest postavljenih pitanja napišu esej o svom

47

gradu. Do kraja listopada 2000. prikupljeno je 56 eseja koji su zatim, na Školi narodnog zdravlja "A.Štampar" obrađeni metodom analize slobodnog teksta. U međuvremenu je gospođa Andreja Bobek, stručni suradnik Odjela za školstvo, zdravstvo i socijalnu djelatnost, prikupila relevantne postojeće pisane dokumente (podaci iz popisa stanovništva, rutinska zdravstvena dokumentacija, podaci MUP-a, Zavoda za zapošljavanje, ZAP-a i dr.) iz kojih su se također mogli izvesti neki indirektni pokazatelji zdravlja za grad Varaždin. Sredinom studenog bili su stvoreni svi preduvjeti za održavanje radnog sastanka (konsenzus konferencije) koja ujedno predstavlja i središnje događanje RAP-a. Dakle, za potrebe konsenzus konferencije i izradu gradske slike zdravlja koristili smo tri glavna izvora podataka: postojeću pisanu dokumentaciju, eseje panelista (osoba koje raspolažu informacijama) te njihova zapažanja (koja su integralni dio odgovora anketiranih). Radni sastanak (panel sudionika u istraživanju) održavao se tijekom dva dana, 13. i 14. prosinca 2000. godine. Prisustvovalo mu je šezdesetak sudionika, predstavnika profesionalnih grupa (zdravstvenih radnika, socijalnih radnika, nastavnika, novinara, poduzetnika, kulturnih djelatnika i dr.), lokalne uprave (Grad i Županija) te zajednice (grupe građana, udruge roditelja, invalidnih osoba i dr.). Prvi dan prisutni su bili upoznati sa ciljevima sastanka, metodom rada i dobivenim rezultatima. Bili su im predočeni najzanimljiviji i najčešći odgovori iz njihovih eseja, statistički pokazatelji zdravlja u gradu te fotografije snimljene na temelju njihovih odgovora na pitanja što umanjuje i što daje ljepotu življenja u gradu Varaždinu. Od svih spomenutih problema prisutni su prvo pojedinačno, a zatim u malim grupama odabrali tri po njihovom mišljenju najznačajnija problema. Poštujući odabir malih grupa formirana je zajednička lista tj. postignut konsenzus oko pet prioritetnih područja budućeg rada projekta "Varaždin - Zdravi grad". Oko njih su, zatim, oformljene tematske grupe:

a) grupa za unapređenje zdravlja djece i mladih (odgoj i obrazovanje), b) grupa za podršku obitelji, c) grupa za unapređenje okolinskog zdravlja (ekologiju), d) grupa za održivi gospodarski razvoj i e) grupa za unapređenje djelotvornosti sustava.

Na temelju vlastitog profesionalnog ili privatnog interesa sudionici su se opredijelili za rad u jednoj od pet tematskih grupa. Cilj rada tematskih grupa bio je: opisati i argumentirano obrazložiti zašto su odabrali ovo područje aktivnosti (definirati problem), odrediti cilj svog djelovanja (kako prepoznati da ste uspjeli i kako uspjeh izmjeriti), izraditi dugoročni (strateški) i kratkoročni (operativni) plan/program aktivnosti te oformiti radnu grupu koja će ujedno biti savezništvo (alijansa) svih zainteresiranih (političari, profesionalci i zajednica) za rješavanje navedenog problema i kroz to unapređenje kvalitete življenja u gradu. Drugi dan sastanka tematske grupe su nastavile radom. Rad je bio povremeno prekidan kraćim plenarnim sastancima, kada bi se ukazala potreba za nadopunom znanja ili izmjenom iskustava. Na završetku radnog dijela tematske su grupe plenarno iznijele svoje programe kako bi i ostali dio auditorija upoznale s vlastitim prijedlozima te kroz to zaokružile cjelinu projekta "Varaždin-Zdravi grad". Konferencija je završila javnom prezentacijom dvodnevnog rada, na kojoj je postignuta suglasnost svih prisutnih oko predloženih aktivnosti projekta "Zdravi grad".

48

III. Rezultati Primjenom ove modificirane metode RAP-a dobili smo slijedeće: 1. tri dragocjene grupe podataka (eseje osoba koje raspolažu informacijama te njihova

zapažanja - slike zdravlja, kao i objedinjene postojeće pokazatelje koji govore o zdravlju u gradu Varaždinu) za izradu gradske slike zdravlja, podatke koji će biti razumljivi te tekstom i sadržajem pristupačni najširoj javnosti,

2. konsenzus predstavnika gradske vlade, profesionalaca i građana oko pet prioritetnih područja

za budući rad na unapređenju zdravlja i podizanju urbane kvalitete života:

a) grupa za unapređenje zdravlja djece i mladih, odgoj i obrazovanje (poboljšati iskorištenost predškolskih i školskih ustanova, bolje ih stručno ekipirati te provesti edukaciju edukatora sve u cilju boljeg zadovoljavanja specifičnih potreba djece i roditelja, unaprijediti odgojnu funkciju škole te postići bolje razumijevanje među generacijama, interesno okupiti i povezati nastavnike, roditelje i mlade, organizirati osposobljavanje mladih u životnim vještinama te im omogućiti kreativno korištenje slobodnog vremena),

b) grupa za podršku obitelji (boljim uključivanjem različitih profesionalaca i institucija te volonterskih grupa /od prenatalne skrbi do brige o starima/ ojačati podršku obitelj koja se danas mora nositi s brojnijim i bremenitijim egzistencijalnim problemima, brzim promjenama i neizvjesnošću, krajnji cilj je postići funkcionalnu i zdravu obitelj),

c) grupa za unapređenje okolinskog zdravlja - ekologiju (unapređenje čovjekovog okoliša od unapređenja kvalitete vode za piće i rješavanja problematike otpadnih voda i ostalog otpada do kemijske, mikrobiološke i genetske kontrole kvalitete namirnica),

d) grupa za održivi gospodarski razvoj (izgradnja profitabilnog, ekološki podnošljivog obrtništva i malog poduzetništva, kao glavnog nositelja ekonomskog prosperiteta, izgradnja i etabliranje informatičkog sustava, uz oslanjanje na postojeće resurse informatičkog fakulteta, izgradnja i njegovanje višeg stupnja turističke i kulturne ponude - tri okosnice budućeg gospodarskog razvitka grada)

e) grupa za unapređenje djelotvornosti sustava (obrazovati građane da bolje poznaju i znadu kako koristiti sustav, dobiti da sustav bude uslužni servis građana, povećati transparentnost, fleksibilnost i učinkovitost formalnog sustava).

3. gradski plan za zdravlje - dugoročni (strateški) i kratkoročni (operativni) plan/program

aktivnosti na unapređenju zdravlja, 4. savezništvo (alijansu) svih zainteresiranih grupa (političari, profesionalci i zajednica) u

unapređenju kvalitete življenja u gradu.

49

IV. Prijedlozi za budući rad • okupljati (po potrebi proširiti) tematske grupe, kako bi zaokružile svoj doprinos gradskom planu

za zdravlje, • postignuća rada konsenzus konferencije, te temeljne dokumente, gradsku sliku zdravlja i

gradski plan za zdravlje, potrebno je predstaviti gradskim vijećnicima, • uključiti voditelje tematskih grupa u uži koordinacijski tim projekta kako bi im se omogućio uvid

u cjelinu projekta s jedne strane, no s druge strane, maksimalno im delegirati odgovornosti za rad vlastitih tematskih grupa,

• pružiti svu potrebnu podršku radu tematskih grupa, kako bi pokrenule na konferenciji dogovorene aktivnosti i ostvarile kratkoročne ciljeve, jer su postignuća (ostvarivanje rezultata) najbolji stimulus za budući rad,

• definirati lokaciju projektnog ureda te njegovu vezu s Gradskim poglavarstvom, gradskim službama, profesionalnim grupama i relevantnim institucijama, te nadasve, samim građanima,

• gradsku sliku zdravlja i gradski plan za zdravlje, kao temeljne dokumente projekta "Varaždin-Zdravi grad" učiniti dostupnim (dati na uvid i dopunu) najširoj zajednici tiskanjem dovoljnog broja kopija,

• da bi se postiglo što bolje informiranje i uključivanje zajednice u projekt "Varaždin - Zdravi grad" bilo bi značajno organizirati predstavljanje projekta kroz tribine, stručne sastanke (među profesionalcima) te na sastancima interesnih i građanskih udruga,

• medijski promovirati projekt i osigurati dobro i redovito medijsko praćenje projektnih aktivnosti (kontakt emisije na radiju, stranica zdravog grada u dnevnim listovima i slično),

• redovito pratiti rad tematskih grupa i evaluirati njihova postignuća (kroz od samih grupa predložene kriterije) barem svakih šest mjeseci.

Dr. Selma Šogorić Suportivni centar Hrvatske mreže Zdravih gradova