Grad Gospi- plan za razvoj

Grad Gospi- plan za razvoj 2013.

Drage Gospianke iGospiani,

Gospi je moj grad, grad u kome sam roen i gdje sam zasnovao obitelj, elja mi je vaoj i svojoj djeci osigurati bolju budunost u naem gradu.Gospi treba gradonaelnika koji ima ostvarivu i dugoronu viziju razvoja grada, a ne koji djeluje od danas do sutra. Gradonaelnika koji zna to treba mijenjati, to poboljati, kako prekinuti s loom praksom, kako svoj grad uiniti funkcionalnim, poeljnim za ivot.Gospi treba gradonaelnika koji moe ii ukorak s vremenom i novim zahtjevima razvoja. Gradonaelnika koji zna komunicirati s partnerima iz europskih gradova, koji moe i zna svoj grad i sve njegove potencijale predstaviti u svijetu i na kojega e njegovi graani biti ponosni to ih predstavlja.Naalost sve je vie nezaposlenih graana, dok investicije i stvarne promjene u Gradu Gospiu nisu jo ni na vidiku. Prolaskom auto-puta dobili smo neogranienu priliku za rast, koji se ne dogaa, zato neu govoriti o nedostacima kojih ima jako puno, govoriti u o naim prednostima. etiri godine upozoravamo kako se sa ovakvom politikom do sada u Gradu Gospiu ne moe dugorono ostvariti odrivi razvoj. Osnovno pitanje je to trebamo uiniti kako bi se prilike promijenile, ja kaem Lika je prilika. Svjesni smo da je graanima dosta demagogije i populizma, potrebni su stvarni projekti i uvjeti koji bi stvorili povjerenje prema potencijalnim investitorima. Logino je pitanje kako to uiniti? Odgovor je potpunom informatizacijom sustava javne uprave Grada Gospia, elim efikasan i transparentan sustav, u kojem bi preventivno osigurali uvjete iste za sve. Osobno jamim kako e to biti prvi zadatak kada dobijemo povjerenje graana i na taj nain Grad Gospi bi postao uzor u iroj regiji, pa usuujem se kazati kako bi napravili i europski iskorak, jer naalost jo ni puno zemalja EU nema tako ureen sustav. Sustav koji e biti garancija dugogodinjeg odrivog razvoja Grada Gospia. Na taj nain biramo da budemo najbolji, a idealizam pretvaramo u stvarnost.Kada dobijem povjerenje graana moram napomenuti kako politika straha nee imati mjesta u ovom gradu, ve politika povjerenja i odgovornosti. Zato emo odmah napraviti neovisnu reviziju financijskog i ostalog poslovanja, kako bi znali stvarno stanje. Revizija mora biti brza i temeljita, kako ne bi gubili vrijeme. Poslije toga idemo prema naprijed, elimo sustavno i logino razmiljanje. elimo stvoriti sustav koji e izbaciti najsposobnije i najvrednije ljude, koji su proaktivni i eljni uspjeha. Stranake iskaznice u ovom sluaju figurativno moemo baciti, jer one sigurno nee biti nuan kriterij. Sva tijela, komisije i povjerenstva Grada Gospia sastaviti emo na nain da lanovi budu iz oporbe, vlasti i nestranaki opredijeljenih graana. To je moja vizija. Grad Gospi ima premalo stanovnika za politiku podjele po stranakim iskaznicama, potrebno je okupiti sve ljude koji ele raditi i doprinositi. Osobno jamim kako nikome zbog politike ili stranake pripadnosti ne smije biti ugroen posao, jer politika mora biti drutveni servis za ope dobro.Mladima treba osigurati priliku da se osobno razvijaju, ali da razvijaju i na grad. Umirovljenicima moramo omoguiti to ugodniji, aktivniji i kvalitetniji ivot. Ono to smatram nunim je omoguiti od strane Grada Gospia i Liko-senjske upanije da se sjednice vijea i skuptine uju uivo, jer graani imaju na to pravo. Za to je potrebno oko 30 000 kn, ali aktualna vlast se naalost jo uvijek boji izgovorene rijei. To emo promijeniti. Gospi je jedan od gradova u Hrvatskoj koji je najvie razaran, moda poslije Vukovara najvie i da se Gospi nije obranio Hrvatska bi pukla na dva dijela.To samo za sebe govori puno koliko su branitelji u Gospiu dali za Hrvatsku. I naalost cijenu rata su platili svi graani Grada Gospia i zato moramo voditi brigu o svim stradalim obiteljima, zajedno sa braniteljima. Imamo moralnu i ljudsku dunost voditi brigu o tome. Treba javno razgovarati sa svim braniteljima i udrugama proisteklima izDomovinskog rata kako bi saznali njihove stvarne probleme i na osnovu toga traili rjeenja. Potrebno je da se vie javno govori o potenim braniteljima i o herojima Domovinskog rata kojih je bilo mnogo u Gospiu, a ini se da su zanemareni.Uzor i poticaj za svoj rad vidim u takozvanim obinim, malim ljudima, onima koji rade svaki dan teak posao za malu plau. Veinom se takvi ljudi ne bave politikom, to nije dobro za ope drutveno stanje. Graani bi morali preuzeti puno veu odgovornost i iskoristiti svoja prava, jer oni hrane politiare. Kada, naprimjer, graani ponu maksimalno koristiti Zakon o pravu na pristup informacijama politiari e se sami od sebe promijeniti, jer e biti na to natjerani.Moramo se prestati baviti prolou i razgovarati o programima i rjeenjima koja e sigurno odrediti nau budunost. Jer ako to ne uinimo sada, tada emo izgubiti jo etiri godine, a vrijeme je novac i nova radna mjesta. Kako se to ne bi dogodilo otvoriti emo poduzetniki centar, zavisno od financijskih sredstava moda i poduzetniki inkubator. To emo prioritetno uiniti, jer elimo poticati i razvijati nove ideje i poduzetnitvo. Jedan od bitnih projekata koji moramo zavriti, je gradski proista otpadnih voda i kanalizacijski sustav o kojem sam do sada govorio puno. Obeavam graanima da emo nau rijeku Novicu oistiti i vratiti u dane kada su se ljudi kupali u njoj. Iskoristiti emo blizinu nacionalnih parkova i parka prirode kako bi povezali svu turistiku ponudu i privukli tisue turista koji se nalaze oko nas. Biti emo grad turizma i proizvodnje zdrave hrane. I na kraju iskoristiti emo naa velika imena Gospia i Like Nikola Tesla i Ante Starevi. Vratiti emo spomenik Nikoli Tesli, a po mom miljenju bi to bilo najbolje na starom mjestu, ali ako treba moemo raspisati i referendum sa ponuenim lokacijama, pa kako graani Gospia odlue. Siguran sam kako je potreban konsenzus oko svih bitnih pitanja i idemo zajedno naprijed u pobjede.

SADRAJ1.VIZIJA.....52. MISIJA...........63. TEMELJNI CILJEVI UPRAVLJANJA..74. TEMELJNI CILJEVI RAZVOJA..114.1.Razvojni cilj 1 -Jaanje gospodarstva u cilju poveanja zaposlenosti i optimalnogkoritenja svih gospodarskih resursa.....134.1.1.Podcilj:Poticanje razvoja poduzetnitva i obrtnitva te stvaranje preduvjetazaulaganje u gospodarstvo4.1.1.1.Izgradnja i osnivanje institucija za informiranje, promociju i razvoj poduzetnitva- centar za poduzetnitvo, EU infopoint....164.1.1.2.Jaanje sposobnosti za privlaenje ulaganja i unapreenje kapaciteta gradske uprave..184.1.1.3.Razvoj financijskih i drugih instrumenata za potporu poduzetnitvu iobrtnitvu..194.1.1.4.Brandiranje grada i ire regije, te promocija gospodarskih potencijala i mogunosti ulaganja u grad.........204.1.1.5.Davanje potpora i olakica kojima se stimulira otvaranje novih poduzeate poslovanje postojeih....214.1.2. Podcilj:Poticanje konkurentnosti uvoenjem novih tehnologija, inovacijama i edukacijom4.1.2.1.Uvoenje novih tehnologija i potpora inovacijama........224.1.2.3.Umreavanje poslovnog sektora s javnim i znanstveno- istraivakim........25

4.1.3. Podcilj:Razvoj turizma......264.1.3.1.Razvoj ljudskih i institucionalnih kapaciteta za razvoj turizma (unaprjeenje znanja i vjetina ljudskih resursa u turizmu).......274.1.3.2.Izgradnja turistike infrastrukture i modernizacija turistike ponude (Razvoj turistikih proizvoda i usluga i podizanje njihovog standarda)..........284.1.3.3. Promocija turistikih potencijala grada Gospia....284.1.3.4.Razvoj turistike infrastrukture..............294.1.4. Podcilj:Razvoj poljoprivrede, prehrambene idrvno- preraivake industrije.................304.1.4.1.Poticanje razvoja preraivake industrije oslonjene na primarnu poljoprivrednu proizvodnju i umarstvo........314.1.4.2.Definiranje i provedba sustavnih mjera razvoja poljoprivrede.........324.1.4.3.Poveanje konkurentnosti komercijalnih poljoprivrednih proizvoaa ........344.1.4.4.Unapreenje poslovanja proizvodnje, skladitenja i pakiranja poljoprivrednih proizvoda malih poljoprivrednih proizvoaa kroz zadruge, klastere i sl...........364.1.4.5.Razvoj autohtonih i poljoprivredno-prehrambenih proizvoda s viom dodanom vrijednosti.............37

4.2. Razvojni cilj 2- Poboljanje kvalitete ivota, razvoj drutvene infrastrukture i unapreenje poloaja socijalno osjetljivih skupina..........................384.2.1.Podcilj: Unapreenje kvalitete ivota4.2.1.1.Razvoj drutvene infrastrukture...........394.2.1.2.Unapreenje socio-zdravstvene zatite starijih osoba............404.2.1.3.Sport i rekreacija...............414.2.2.Podcilj:Odgoj i obrazovanje4.2.2.1.Poticanje mladih na edukaciju i razvoj programa djelovanja za mlade.............434.2.3.Podcilj: Zatita kulturne batine i ulaganje u razvoj kulturnih institucija i programa...................................464.2.4.Podcilj: Podrka razvoju civilnog drutva..............48

4.3.Razvojni cilj 3-Razvoj infrastrukture u funkciji odrivog razvoja i zatite okolia......................494.3.1.Podcilj: Komunalna infrastruktura4.3.1.1.Gradnja i unapreenje sustava gospodarenja otpadom...............504.3.1.2.Gradnja i unapreenje sustava odvodnje i proiavanja otpadnih voda...............514.3.1.3.Gradnja i unapreenje sustava vodoopskrbe..................524.3.1.4.Razminiranje Grada Gospia........................524.3.2.Podcilj: Obnovljivi izvori energije i energetska uinkovitost4.3.2.1.Uspostava sustava proizvodnje i koritenja energije iz obnovljivih izvora..............534.3.2.2.Jaanje svijesti o vanosti energetske uinkovitosti i obnovljivih izvora energije u ouvanju prirode............544.3.3.Podcilj: Ruralni razvoj4.3.3.1.Unapreenje kvalitete ivota u ruralnom podruju...55

1. V I Z I J A

Gospi je grad sa srcem, koji aktivno radi na osiguravanju najvie mogue kvalitete ivota svih graana. Prepoznatljiv po aktivnom provoenju politike odrivog razvoja, uz sustavno sudjelovanje svih zainteresiranih graana. Prepoznatljiv je po ouvanoj prirodnoj batini, istom zraku i vodi, kulturnoj batini, sportu i tradiciji.Grad koji e sustavno ulagati u znanje te u razvoj malog i srednjeg poduzetnitva ime se omoguava zapoljavanje educiranog kadra.Efikasnom, transparentnom i uinkovitom upotrebom raspoloivih resursa Gradske uprave elimo stvoriti bolje uvjete za ivot i rad graana.Sustavnim mjerama razvoja komunalne, prometne i energetski uinkovite infrastrukture, te visokom razinom obrazovnih i sportsko-rekreativnih kao i kulturnih sadraja uiniti Gospi poeljnim mjestom za ivot.Ostvaruje kreativna partnerstva na meunarodnom planu (kultura, gospodarske i obrazovne mogunosti, turizam, ekologija, energetska uinkovitost, drutvena ukljuenost).

2. M I S I J A

Gospi na osnovi odrivog razvoja, ekoloke osvijetenosti,drutvene ukljuenosti i meugeneracijske solidarnosti prepoznatljiv u Hrvatskoj i svijetu po energetskoj neovisnosti i uinkovitosti te samoodrivosti.Inovativno malo i srednje poduzetnitvo temeljeno na znanju ine Gospi poeljnim mjestom za ivot i rad, gradom koji sve potrebe stanovnitva zadovoljava na najbolji mogui nain.U svom radu podravat emo sudjelovanje graana u planiranju razvoja te osmiljavanju i donoenju odluka na dobrobit svih.Grad Gospi mora postati ekonomski razvijeno i turistiki prepoznatljivo sredite.Samo razvijeno gospodarstvo moe osigurati kvalitetan ivot stanovnika, uiniti im ivot zadovoljnim sa dostatnim prihodima, te uiniti privlanim itavo podruje grada ne samo stanovnicima, nego i turistima i posjetiteljima. elimo poticajima novim investicijama u gospodarstvu i ulaganjima u razvoj turizma i turistike ponude podii razinu kvalitete ivota za svoje stanovnike i turiste koji e s veseljem doi i posjetiti mirnu, ugodnu i kulturnu destinaciju sa visokom kvalitetom ponude.Ouvati okoli i unapreivati infrastrukturu se posebno naglaava jer je ouvan okoli pretpostavka visoke kakvoe ivota, a povezan sa turistikom ponudom i turistikim atrakcijama.

3. TEMELJNI PRINCIPI UPRAVLJANJA

Efikasnija javna uprava

Transparentnost institucija javne vlasti je jedan od preduvjeta uspjenog suzbijanja korupcije, kao i podizanja povjerenja graana u rad tih institucija, dok je pruanje informacija od javnog interesa prvi korak u ostvarenju transparentnosti. Najprije treba napraviti reviziju poslovanja svih gradski ureda u svrhu racionalizacije poslovanja. Nuno je odrediti jasne prioritete troenja prorauna prema stvarnim potrebama grada i graana, koji bi bio javan i dostupan svima. Uvijek polazim od injenice kako su sredstva Grada sredstva svih graana i svi imaju pravo znati kako se troe. Prerada prorauna na nain da bude razumljiv graanima jedan je od prioritetnih zadataka koji bi se u takvom obliku redovito objavljivao na internetu. Javne rasprave putem interneta, uz tribine uivo, na kojima e graani imati priliku oitovati se o znaajnijim odlukama koje e imati utjecaja na njihov ivot zasigurno bi rezultirale poveanjem legitimiteta, a time i prihvaenosti odluka od strane onih na koje se te odluke odnose.Slubene internetske stranice u budunosti bi se koristile u znatno veoj mjeri za ispunjavanje funkcije informiranja i ukljuivanja graana u procese politikog odluivanja. Struktura stranice bi bila takva kako bi informacije koje graani na njima trae bile lako dostupne. Isto tako, stranice bi se redovito aurirale, budui da je jedino aurna internet stranica pokazatelj toga da lokalna uprava pravovremeno, potpuno i tono informira graane. K tome nuno je postavljanje kljunih informacija o tome koji dio jedinice lokalne i regionalne samouprave ima koje nadlenosti. Na taj nain, internetske bi stranice imale i funkciju edukacije graana o nainu funkcioniranja vlasti i odnosima izmeu predstavnike i izvrne grane.Takoer javan bi bio i rad Gradskog vijea, sustavno bi se objavljivale najave dnevnih redova, materijala za sjednicu, zapisnika i priopenja sa sjednica na internetu i na taj nain bi se graanima pruio temeljit uvid u rad lokane samouprave i omoguio im se adekvatan i pravovremen angaman na pitanjima od njihova interesa.U ovoj dimenziji niz je pokazatelja na kojima je jednostavno ostvariti znaajno vie razine transparentnosti. Najjednostavniji meu njima je definiranje fiksnog termina za primanje graana, te objavljivanje tog termina na internet stranicama i u slubenim prostorijama. Svaki graanin treba imati jednaku priliku obratiti mi se izravno sa svojim problemom ili miljenjem.Sve odluke tijela izvrne vlasti objavljivati e se na odgovarajuim dijelovima internet stranica, kako bi se graanima pojednostavilo pronalaenje onih odluka i dokumenata koji ih zanimaju.Objavljivati e se informacije o natjeajima za organizacije civilnog drutva i njihovim rezultatima na internet stranicama te na taj nain osigurati da se dodjela sredstava organizacijama civilnog drutva obavlja sukladno jasnim kriterijima, umjesto arbitrarnog pristupa, odnosno dodjele podobnima.Iako bi se s takvim pristupom vjerojatno smanjio ukupan broj projekata ili organizacija koje se financiraju, poveala bi se uinkovitost potronje javnih sredstava, budui da bi organizacije koje zadovolje kriterije dobivale vei iznos sredstava, to bi im omoguilo vei obuhvat korisnika i/ili kvalitetniju i dugoroniju provedbu aktivnosti te olakalo praenje potronje tih sredstava. Osim toga, smatram da bi se takvim pristupom posredno utjecalo i na poveanje kapaciteta samih organizacija, koje bi se znatno vie trudile osmiljavati projekte i aktivnosti koje imaju jasne ciljeve i u skladu su s potrebama i definiranim razvojnim ili socijalnim prioritetima nae zajednice.

Sudjelovanje graana u odluivanju

Odluka o pokretanju savjetodavnih referenduma kao oblika izravne participacije graana u odluivanju biti e donesena u onim sluajevima kada je troak provedbe referenduma opravdan u odnosu na trokove i koristi (ne)donoenja neke odluke koja bi imala znatan utjecaj na ivot grada Gospia. S druge strane, provedba drugih oblika konzultacija sa zajednicom i sa zainteresiranom javnou postao bi kljuni mehanizam ukljuivanja graana u procese odluivanja.

TEMELJNI PRINCIPI UPRAVLJANJA

MJERAEfikasnija javna uprava

SVRHA MJERENekorumpirana, djelotvornija, odgovornija i transparentna javna uprava, koja e biti orijentirana ka graanima i spremna da odgovori svim europskim zahtjevima Uprava bez zidova - poveanje efikasnosti rada Transparentni rad Novi kanali komunikacije s graanima Participacija graana u odluivanju i upravljanju Gradom On-Line informacije i usluge

CILJ MJERE Poboljanje dvosmjerne komunikacije Graani Uprava; Uinkovita gradska uprava koja e omoguiti i realizirati nove programe Unaprijediti i racionalizirati funkcioniranje gradske uprave kako bi se osigurale dostupnije usluge Odrediti jasne prioritete troenja proraunskih sredstava Poboljanje kvalitete usluga gradske uprava i komunalnog drutva Poboljanje kvalitete u pruanju svih usluga prema graanima elektronikim putem. Elektroniko ukljuivanje graana u razliite oblike ivota grada (kolovanje, rad, zabava, sport i rekreacija). Uvoenje suvremene tehnologije u rad uprave Animacija graana u procesima upravljanja i odluivanja u gradu -stavovi, izjanjavanja, glasanje, izbori Povezivanje ljudi tehnologijom jednostavnom za upotrebu komunikacija s okruenjem na jednostavan, prilagodljiv i nevidljiv nain koritenjem prijateljskih suelja radi efikasnijeg pruanja usluga i osnaivanja uloge graana -korisnika.

OPENITO Revizija poslovanja svih gradskih ureda u cilju racionalizacije poslovanja Potivati Zakon o pravu na pristup informacijama, Zakon o savjetima mladih, Zakon o javnoj nabavi, Zakon o sprjeavanju sukoba interesa Ogranieni resursi nisu opravdanje za krenje zakonskih obaveza Iskoristiti potencijale koje prua internet za informiranje i savjetovanje s graanima, te pruanje usluga graanima Ukljuiti graane u procese odluivanja Obratiti panju na strukturu stranice i njeno redovito auriranje E-rjeenja pruanja usluga gdje god je to mogue

JAVNOST SJEDNICA GRADSKOG VIJEA Objaviti statute i poslovnike predstavnikih tijela izravno na internet stranicama Omoguiti graanima da se upoznaju sa zakonodavnim izmjenama u radu Grada Gospia Sustavno objavljivanje najava, dnevnih redova,slubenih zapisnika sa sjednica, materijala za sjednicu i priopenja sa sjednica na internet stranicama,omoguiti direktan prijenos sjednica gradskog vijea u lokalnim medijima (upanijski Radio Gospi) Omoguiti graanima detaljniji uvid u rad njihovih predstavnika i sudjelovanje u procesima odluivanja

JAVNOST RADA IZVRNE VLASTI Sustavno objavljivanje svih odluka Izraivanje prorauna zajedno sa graanima - Postoji li vaniji dokument za graane od prorauna? Objavljivanje popisa sklopljenih ugovora o javnoj nabavi Odrediti termin za primanje graana kod gradonaelnika koji e biti objavljen na internetu i u slubenim prostorijama.Svaki graanin treba imati jednaku priliku obratiti mi se izravno sa svojim problemom ili miljenjem Imenovanje koordinatora za savjetovanje Unaprijediti internet stranice Upoznati graane s njihovim ustavnim pravom na pristup informacijama Objaviti kontakte slubenika za informiranje Objaviti Katalog informacija Postaviti on-line kontakt obrazac Educirati slubenike o procedurama za primjenu Zakona o pravu na pristup informacijama

NAIN KADROVIRANJA Izbor rukovodnih kadrova prema kriteriju strunosti, neovisno o stranakoj pripadnosti Postavljanje jasnih i mjerljivih ciljeva

ON- LINE USLUGE/e- UPRAVAOn-line usluge temelj su budue e-uprave. Uvesti emo e-rjeenja pruanja usluga gdje god je to mogue.Krajnji nam je cilju skoroj budunosti svakom graaninu omoguiti jednostavan i brz pristup svim podatcima i uslugama koje prua Grad, te gradske ustanove i komunalno poduzee.Decentralizacijom dravne uprave i davanjem veih ovlasti lokalnoj samoupravi on-line usluge bi se dopunjavale i proirivale, a kao rezultat jednog od stratekih prioriteta gradske uprave, graani e moi svoje zahtjeve i podneske gradskoj upravi predavati, preuzimati i pratiti putem interneta.

SURADNJASCIVILNIM DRUTVOM Biti transparentni u financiranju organizacija civilnog drutva Voditi se pozitivnom praksom, standardima i mjerilima za ostvarivanje financijske potpore programima i projektima udruga Dodjeljivati sredstva putem natjeaja Objavljivati natjeaje i njihove rezultate na internetu Pratiti nain troenja sredstava Civilno drutvo je partner i nuno ih je ukljuiti u procese donoenja odluka, te iskoristiti njihova znanja, vjetine i iskustvo u ostvarivanju razvojnih i socijalnih ciljeva lokalne zajednice Raspravljati s mladima o svim pitanjima u lokalnoj zajednici Ukljuivanje studenata u gradske projekte

PROGRAM PARTNERSTVA S GRAANIMA

Program partnerstva s graanima je program koji omoguava da se neposrednim sudjelovanjem graana, mjesnih odbora, udruga u suradnji s Gradom bre i ekonominije rijei dio potreba stanovnika u ureenju manjih javnih povrina (djeja igralita, neureene javne povrine, manji divlji deponiji), a ciljevi su Potaknuti Mjesne odbore, udruge i grupe graana na zajedniko uee u rjeavanju problema u komunalnoj infrastrukturi od definiranja problema do predlaganja projekta i uea u realizaciji Razviti partnerski i suodgovoran odnos Grada i graana u rjeavanju istih problema Omoguiti bre rjeavanje dijela problema komunalne infrastrukture onih graana i mjesnih odbora koji su spremni na osobno angairanje i uee u rjeavanju problema Ovakvim programom bi se poveao stupanj odgovornosti pojedinca za stanje javnog prostora u kojem ive i rade. To bi bio doprinos daljnjoj integraciji lokalne zajednice i poticanje njihove kreativnosti. Poveanje komunikacije, informiranost dionika, irenje dobre prakse meu partnerima, mogunost izgradnje lokalne odgovornosti, povjerenja i konsenzusa oko prioriteta zajednice samo su neki od motiva za razvoj partnerstva.

SUSTAV DONOENJA ODLUKA Ukljuiti graane u sustav odluivanja Spustiti proces odluivanja na najniu moguu razinu vlasti Ojaati ulogu i odgovornost mjesnih odbora Objaviti kontakt podatke mjesnih odbora na internetu Za vana pitanja/ dugorone strateke odluke provoditi savjetodavne referendume Za ostale odluke koristiti savjetovanja i druge mehanizme participativnog odluivanja kao to su javne rasprave

REZULTAT I RAZVOJNI UINAKVei kredibilitet predstavnika vlasti, a donesene odluke znatno vei legitimitet meu graanima i graankama.

KORISNICISvi graani Grada Gospia

4. TEMELJNI CILJEVI RAZVOJA

Glavni nositelji ukupnog razvoja su poduzetnici, a uloga Grada Gospia kao subjekta konkretnog razvoja gospodarstva se definira sa konkretnim poslovima zaduenjima kao to je osiguravanje prostorno-planskih pretpostavki za razvoj, koordinacija razvoja Grada Gospia sa upanijom, ministarstvima i EU, osiguranje financijskih sredstava, provedba javnih natjeaja, izgradnja glavne - zajednike infrastrukture za poduzetnike zone i turistike sportsko rekreacijske zone, te nadzor nad namjenskim troenjem financijskih sredstava jedinice lokalne samouprave.

Na temelju vizije utvrdili smotri razvojna cilja:1. Jaanje gospodarstva u cilju poveanja zaposlenosti i optimalnog koritenja svih gospodarskih resursa Realizacija gospodarskog potencijala u Gradu, u cilju poveanja zaposlenosti i optimalnog koritenja svih gospodarskih resursa, nuna je za razvoj grada. Razvojnom politikom osnait e se administrativna podrka gospodarstvu, unaprijediti konkurentnost tvrtki i privui ulaganja koja e donijeti nova radna mjesta, znanja i tehnologije. Osobitu vanost imajaanje sektora turizma, poljoprivrede, drvo-preraivake i prehrambene industrije koji su identificirani kao najvaniji za razvoj grada. Ulaganjima u poslovne zone iskoristit e se geoprometni poloaj Grada Gospia i potaknuti razvoj sektora logistike i distribucije.Mala i srednja poduzea i sektor obrtnitva predstavljaju znaajan potencijal za buduu konkurentnost.Sredinji poloaj Gospia izmeu hrvatskog sjevera i juga, blizina jadranske obale i granice s BiH, daje vano geoprometno znaenje ovom prostoru.2. Poboljanje kvalitete ivota, razvoj drutvene infrastrukture i unapreenje poloajasocijalno osjetljivih skupina

Ulaganja u kvalitetu ivota i drutvenu infrastrukturu nuan su preduvjet razvoja. Visoka kvaliteta ivota pridonijet e zadovoljstvu ivotom u gradu, smanjenju odlaska mladih i privlaenju novih stanovnika u Grad. Od jednake i neposredne vanosti, kao i podizanje standarda ivota svih graana Grada Gospia je i potreba za smanjivanjem stalnog odljeva mozgova, budui da mladi i poduzetni stanovnici Grada odlaze drugdje u potrazi za boljim ekonomskim prilikama. Zadravanje mladih obitelji, poduzetnika i onih s kljunim kvalifikacijama od bitne je vanosti ako u Gradu elimo izgraditi aktivno drutvo i gospodarstvo.Jaa institucionalna i vaninstitucionalna podrka socijalno osjetljivom dijelu stanovnitva unaprijedit e njihov poloaj u drutvu.Osnaivanjem civilnog drutva moe se znaajno doprinijeti kvaliteti ivota i unapreenju poloaja socijalno osjetljivih skupina. Organizacije civilnog drutva imaju sve veu vanost u promicanju interesa zajednice te je potrebno poticati njihov daljnji razvoj, kao i podizati svijest stanovnika o vanosti i ulozi organizacija civilnog drutva. Promocijom projekata i vrednovanjem rezultata projekata civilnog drutva, te meusobnim povezivanjem i educiranjem organizacija civilnog drutva elimo potaknuti daljnji razvoj organizacija civilnog drutva i njegove uloge u promicanju interesa zajednice. Razvoj volonterstva na podruju Grada Gospia doprinijeti e ukljuivanju veeg broja sudionika volonterskih akcija i pruanje potrebne pomoi veem broju ljudi.

3. Razvoj infrastrukture u funkciji odrivog razvoja i zatite okolia Ulaganja u zatitu okolia i uinkovito koritenje prirodnih resursa na pravilan i odriv nain, nuan su preduvjet odrivog razvoja. Razvoj gospodarskih aktivnosti i poslovne infrastrukture treba ostvarivati uz paljivo sagledavanje moguih utjecaja na okoli. Promicati emo zatitu okolia i promovirati gospodarske aktivnosti koje se temelje na ekoloki prihvatljivim naelima, ukljuujui obnovljive izvore energije. Posebno e se poticati ruralni razvoj i kvalitetu ivota na cijelom podruju grada. To e ukljuivati potporu ekolokoj poljoprivredi i eko-turizmu.

4.1. RAZVOJNI CILJ 1Jaanje gospodarstva u cilju poveanja zaposlenosti i optimalnogkoritenja svih gospodarskih resursa

Razvoj poduzetnitva je osnovni preduvjet za razvoj podruja. Bitno je praenje trendova suvremenog gospodarskog razvoja odnosno prilagoavanje europskim i svjetskim gospodarskim tokovima.Razvoj gospodarstva generira razvoj javnog i civilnog sektora. Potrebni su brzi i snani institucionalni poticaji kroz edukaciju, suvremeno opremljene poslovne zone i njihovu promociju, implementaciju ideja i inovacija, poveanje kvalitete proizvoda i konkurentnosti.Grad s odreenim ciljevima i strategijama moe poticati razvoj postojeih ali i osnivanje novih poduzea. Rezultati istih strategija oekuju se u novom zapoljavanju, veoj i vie raznolikoj ponudi proizvoda i usluga, viim ostvarenim ukupnim prihodima i razini konkurentnosti.Uvoenje vlastite kreditne linije sa subvencioniranom kamatnom stopom doprinosi razvoju malog i srednjeg poduzetnitva na podruju grada. Kreditna linija moe biti poticaj za osnivanje novih tvrtki koje bi doprinijele poveanju proizvodnje i raznolikosti proizvoda. Povoljna kreditna linija moe olakati mladom poduzetniku osnivanje tvrtke i proboj na trite.Poduzetniki centar informirao bi postojee i potencijalne poduzetnike o mogunostima, olakicama, novostima, poticajima koje pruaju pojedina ministarstva, upanija, Hrvatska banka za obnovu i razvitak i fondovi Europske Unije.Sreivanjem vlasnikih struktura zemljita, ulaganjem u infrastrukturu podruja posebno poduzetnikih zona, planiranjem i primjenom ciljanih olakica za vee investicije poveati e se interes investitora za ulaganjima na podruju grada.Plan poticaja e biti usmjeren i na strane investitore koji donose nove tehnologije, istu proizvodnju, izvozne aktivnosti, zapoljavanje visoko obrazovanog kadra. Poticaji mogu ukljuivati promidbene aktivnosti o raspoloivosti i kapacitetima poduzetnikih zona na podruju grada, konkurentskim prednostima podruja. Ciljanim poticajima potaknuti e se nova ulaganja u postojee neiskoritene kapacitete. S novim ulaganjima zaposliti e se novi djelatnici, poveati prihodi i ubrzati gospodarska aktivnost na podruju grada.Investicijske i izvedbene studije te cost-benefit analize ukazati e na isplativost pojedinih projekata, potrebnu visinu ulaganja, oekivane prednosti i nedostatke planiranih projekata. Izradom istih smanjiti e se rizici pri realizaciji, ograniena financijska sredstva usmjeriti e se na projekte s najviim drutvenim i gospodarskim prinosom.Izraene investicijske studije temelj su za ishoenje vanjskih izvora financiranja u vidu kredita poslovnih banaka i razliitih fondova. Investicijske studije i analize preduvjet su za poetak realizacije svakog projekta. Mala i srednja poduzea generiraju prihode, stvaraju bazu za vee proizvodne aktivnosti te sustavno doprinose atraktivnosti podruja.Aktivnosti malih i srednjih poduzea znaajno doprinose razvojnoj strategiji grada te ostvarenju stratekih ciljeva.Poticanje osnivanja malih i srednjih poduzea rezultira poveanjem broja zaposlenih i poveanjem potronje na podruju grada.Poduzetnitvo e se poticati dodatnim subvencioniranjem kamatnih stopa HBORa i poslovnih banaka. Poticaji trebaju biti u skladu s razvojnim stratekim ciljevima i prioritetima. Isti e doprinijeti ubrzanju procesa razvoja grada u eljenom pravcu. Mala i srednja poduzea okosnica su razvoja i pokreta gospodarstva na lokalnom podruju.U realizaciji poticaja za razvoj malog i srednjeg poduzetnitva te stranih ulaganja potrebno je nasloniti se i iskoristiti poticaje na upanijskoj i nacionalnoj razini. Dodatnim dvostrukim poticajima poveava se ukupni intenzitet potpore istom segmentu ime se poveava razina konkurentnosti u odnosu na druga okolna podruja.

Svima je jasno kako turistiki potencijal Grada Gospia nije iskoriten, spor je i razvoj poljoprivrednih i turistikih kapaciteta, te kapaciteta servisnih i uslunih djelatnosti.Prostora za razvoj Grada Gospia ima mnogo i njegov logian slijed mora biti u to boljoj iskoritenosti postojeeg prostora urbaniziranih zona, poljoprivrednog zemljita, sportsko rekreacijskih i turistikih zona.Grad Gospi svoj razvoj treba usmjeriti i u smjeru odrivog razvoja drvo preraivake industrije, razliitih oblika turizma, kao i u smjeru odrivog razvoja poljoprivrede u sinergiji sa turizmom. Osim u turistiku i poduzetniku infrastrukturu ulagati potrebno je u edukaciju ljudi i kvalitetan marketing.U razvoju poljoprivrede potrebno je najvie osloniti se na proizvodnju autohtonih ekolokih finalnih prehrambenih proizvoda koji se mogu plasirati u turizmu Grada Gospia, ire regije Like, Dalmacije, Istre i Primorja, te u hrvatskim trgovakim lancima.Zakljuno postoje svi preduvjeti za kvalitetan odrivi razvoj Grada Gospia, poveanje gospodarskih aktivnosti, poveanje standarda lokalnog stanovnitva i najznaajnije obnovu Grada Gospia kao moderne i ugodne destinacije za rad i stanovanje.Sredinji poloaj Gospia izmeu hrvatskog sjevera i juga, blizina jadranske obale i granice s BiH, daje vano geoprometno znaenje ovom prostoru.Izgradnjom autoceste Zagreb-Split, ovaj sredinji poloaj dobio je dodatnu vrijednost, jer se samo za sat i pol vonje moe stii do velikih gradova i trita poput Zagreba, Rijeke ili Splita.

4.1.1.Podcilj 1:Poticanje razvoja poduzetnitva i obrtnitva te stvaranje preduvjeta za ulaganje u gospodarstvo

Mjere:

4.1.1.1. Izgradnja i osnivanje institucija za informiranje, promociju i razvoj poduzetnitva- centar za poduzetnitvo, EU infopoint4.1.1.2. Jaanje sposobnosti za privlaenje ulaganja i unapreenje kapaciteta gradske uprave4.1.1.3.Razvoj financijskih i drugih instrumenata za potporu poduzetnitvu i obrtnitvu4.1.1.4. Brandiranje grada i ire regije, te promocija gospodarskih potencijala i mogunosti ulaganja u grad4.1.1.5. Davanje potpora i olakica kojima se stimulira otvaranje novih poduzea te poslovanje postojeih

4.1.2.Podcilj 2: Poticanje konkurentnosti uvoenjem novih tehnologija, inovacijama i edukacijom

Mjere:

4.1.2.1. Uvoenje novih tehnologija i potpora inovacijama4.1.2.2. Poticanje udruivanja poduzetnika4.1.2.3. Umreavanje poslovnog sektora s javnim i znanstveno- istraivakim

4.1.3.Podcilj 3: Razvoj turizma

Mjere:

4.1.3.1. Razvoj ljudskih i institucionalnih kapaciteta za razvoj turizma (unaprjeenje znanja i vjetina ljudskih resursa u turizmu4.1.3.2. Izgradnja turistike infrastrukture i modernizacija turistike ponude (razvoj turistikih proizvoda i usluga i podizanje njihovog standarda)4.1.3.3. Promocija turistikih potencijala Grada Gospia4.1.3.4. Razvoj turistike infrastrukture4.1.3.5. Ouvanje prirodne, kulturne i tradicijske batine kao temeljnog resursa za razvoj turizma

4.1.4. Podcilj 4: Razvoj poljoprivrede, prehrambene i drvno- preraivake industrijeMjere:4.1.4.1. Poticanje razvoja preraivake industrije oslonjene na primarnu poljoprivrednu proizvodnju i umarstvo4.1.4.2. Definiranje i provedba sustavnih mjera razvoja poljoprivrede4.1.4.3. Poveanje konkurentnosti poljoprivrednih proizvoaa kroz edukaciju4.1.4.4. Unapreenje poslovanja proizvodnje, skladitenja i pakiranja poljoprivrednih proizvoda malih poljoprivrednih proizvoaa kroz zadruge, klastere i sl.4.1.4.5. Razvoj autohtonih i poljoprivredno-prehrambenih proizvoda s viom dodanom vrijednosti

4.1.1. Poticanje razvoja poduzetnitva i obrtnitva, te stvaranje preduvjeta za ulaganje u gospodarstvo4.1.1.1. Izgradnja i osnivanje institucija za informiranje, promociju i razvoj poduzetnitva- centar za poduzetnitvo, gospodarsko informativni centar- EU info point4.1. RAZVOJNICILJJaanje gospodarstva u cilju poveanja zaposlenosti i optimalnog koritenja svih gospodarskih resursa

4.1.1.PODCILJPoticanje razvoja poduzetnitva i obrtnitva te stvaranje preduvjeta za ulaganje u gospodarstvo

4.1.1.1 MJERAIzgradnja i osnivanje institucija za informiranje, promociju i razvoj poduzetnitva- centar za poduzetnitvo, gospodarsko informativni centar- EU info point

SVRHA MJEREPoveati poslovnu sposobnost poduzetnikog i obrtnikog sektora i ojaati ih za irenje unutar upanije, ali i unutar RH, te u inozemstvu. Posebno osnaiti potporu za stjecanje i jaanje poslovne sposobnosti poduzetnika/obrtnika poetnika.Glavni je cilj stvoriti nove vrijednosti pokretanjem i razvojem novih poduzea, to ukljuuje sve djelatnosti usmjerene na ulaganje i kombinaciju potrebnih resursa, irenje na nova trita, stvaranje novih proizvoda, novih potroaa, novih tehnologija i tehnolokih rjeenja.Razvijanje sposobnosti prilagodbe trinim promjenama.

CILJ MJEREPoveati uinkovitost poduzetnitva/obrtnitva kroz brzu i kvalitetnu pomo u tehniko-savjetodavnim i informacijskim uslugama, jednostavnu i laku dostupnost potrebnih informacija, podataka, poslovnih rjeenja i dobre prakse.

Uspostava tehnoloke infrastrukture- izgradnja i odravanje poduzetnikih zona, poduzetnikog centra / inkubatora, gospodarsko informativnog centra /EU info point kao podrka razvoju poduzetnitva, osobito poduzetnika poetnika te malih i srednjih poduzea koja nemaju odjel za istraivanje i razvoj.Poticajnim mjerama i potporama grad e ubrzavati gospodarski razvoj i jaati poduzetniku klimu.

SADRAJCiljevi poduzetnikog centra/ inkubatora su: Sniziti trokove, ali i istovremeno pruiti kvalitetne uvjete za rad Pripomoi u prodaji proizvoda i usluga, kako bi im prije poduzetnici/obrtnici mogli sati na noge Omoguiti vlasnicima poduzea/obrta brzo stjecanje poslovnog iskustva Pruiti uslugu sve na jednom mjestuPoduzetniki centar/inkubator dio je poduzetnike potporne infrastrukture, a funkcionira kao poseban oblik potpore kojim se olakava poslovanje poduzetnicima poetnicima u prvim godinama poslovanja, kroz1.Osiguranje poslovnog prostora po vrlo povoljnim uvjetima:2.Koritenje strune pomoi u razvoju poduzetnike ideje, te prilikom pokretanja poslovanja3.Korienje zajednikih resursa:- skladini prostor (prvih 6 mjeseci bez naknade).- dvorane za sastanke opremljene multimedijalnom opremom,- besplatan pristup internetu i telefon u okviru sustava Korisnicima bi bile osigurane razliite usluge kako bismo im smanjili trokove i omoguili efikasnije poslovanje: Savjetovanje i pomo oko pravnih, financijskih, izvoznih, marketing te ICT izazova i problema Razvoj ljudskih potencijala putem edukacije i treninga Poslovno povezivanje pronalazak kupaca Istraivanje trita Subvencionirano oglaavanjeCiljevi Gospodarsko informativnog centra/EU info point Analiza specifinih potreba poduzetnika i obrtnika, postojeih potpornih institucija. Izrada i provedba programa uspostave gospodarsko-informativnog centra (od izbora lokacije do kompetentnih kadrova spremnih na stalno usavravanje za poduzetnike i obrtnike). Suradnja i umreavanje s postojeim potpornim institucijama. Bre prenoenje informacija o promjenama u Europskoj uniji i moguim utjecajima na lokalno gospodarstvo, informiranje o EU fondovimaJaanje institucionalnih kapaciteta za upravljanje zonama: organizacija trening-programa za osobe nadlene za upravljanje zonama izrada i provedba strategije privlaenja ulaganja u zone

REZULTATPoveanje broja novih proizvoda i usluga temeljenih na znanju i inovacijama, novih poduzetnika u proizvodnjama s veom dodanom vrijednosti.Izravni rezultat provedbe mjere Pronalazak adekvatnog prostora odnosno gradnja, te opremanje istog za ciljane skupine ili po potrebi Izraena strategija privlaenja ulaganja u poduzetnike zone Pribavljene dozvole za gradnju Izraene prijave projekata za EU fondove za komunalno opremanje prioritetnih poduzetnikih zona Izraeni planovi upravljanja za poduzetniki centar Provedeno osposobljavanje zaposlenika koji su zadueni za upravljanje zonamaDugorono gledano, poveanje broja poslovnih subjekata, rast konkurentnosti te bolja usklaenost ponude i potranje na tritu roba i usluga, a kao posljedica educiranijih poduzetnika/obrtnika. Porast ulaganja u gospodarstvo kao posljedica bolje komunalne opremljenosti zona, poveanih povrina za ulaganja i bolje strategije privlaenja ulaganja.

RAZVOJNI UINAKPromjena strukture gospodarstva, porast gospodarskih aktivnosti i razine zaposlenosti, poveanje konkurentnosti gospodarstva. Konkretni oekivani uinci: poveanje broja novih poduzetnika i zaposlenih.

KORISNICIPoduzetnici i obrtnici, investitori, djelatnici gradske uprave

4.1.1.2. Jaanje sposobnosti za privlaenje ulaganja i unapreenje kapaciteta gradske uprave4.1. RAZVOJNICILJJaanje gospodarstva u cilju poveanja zaposlenosti i optimalnog koritenja svih gospodarskih resursa

4.1.1.PODCILJPoticanje razvoja poduzetnitva i obrtnitva te stvaranje preduvjeta za ulaganje u gospodarstvo

4.1.1.2.MJERAJaanje sposobnosti za privlaenje ulaganja i unapreenje kapaciteta gradske uprave

SVRHA MJEREPrivui nova ulaganja u gospodarstvo, pojednostaviti, tj. olakati poslovanje postojeih poduzetnika.Unapreenje kapaciteta lokalne i regionalne samouprave doprinijet eprivlaenju ulaganja i pruanje kvalitetnije usluge poduzetnicima igraanima.

CILJ MJEREObjediniti postojee programe i institucije u gradu, suraivati i usuglaavati programe s dravnim institucijama, promovirati mogunosti ulaganja, upoznati potencijalne ulagae s uvjetima i mogunostima ulaganja radi poveanja atraktivnosti.Sudjelovanje na studijskim putovanjima i strunim seminarima, te organizacija radionica i seminara.

SADRAJIzrada analize o mogunostima ulaganja na podruju grada, utvrditi lokacije pogodne za ulaganje, definirati djelatnosti, odnosno ciljane skupine prema kojima se eli nastupati.Izrada uvjeta i kriterija za izbor ulagaa, objedinjavanje svih relevantnih informacija za ulagae, edukacija osoba za rad s potencijalnim ulagaima, smanjivanje barijera za ulaganje, prezentiranje grada na skupovima investitora.

Gradska uprava e kontinuirano raditi na edukaciji svojih djelatnika kako bi mogli realizirati nove programe, raditi na privlaenju ulaganja i pruanja kvalitetnih i efikasnih usluga poduzetnicima i graanima.

REZULTATPorast ulaganja odnosno investicija u gospodarstvo Grada Gospia, a kao posljedica bolje strategije privlaenja ulaganja. Izraena i strategija privlaenja ulaganja i provedene planirane aktivnosti. Efikasnija, ekonominija i bra javna uprava, poveanje stranih ulaganja.

RAZVOJNI UINAKRast gospodarskih aktivnosti, odnosno konkurentnosti i zaposlenosti.

KORISNICIPoduzetnici i obrtnici, investitori, djelatnici gradske uprave

4.1.1.3. Razvoj financijskih i drugih instrumenata za potporu poduzetnitvu i obrtnitvu4.1. RAZVOJNI CILJJaanje gospodarstva u cilju poveanja zaposlenosti i optimalnog koritenja svih gospodarskih resursa

4.1.1.PODCILJPoticanje razvoja poduzetnitva i obrtnitva te stvaranje preduvjeta za ulaganje u gospodarstvo

4.1.1.3. MJERA Razvoj financijskih i drugih instrumenata za potporu poduzetnitvu i obrtnitvu

SVRHA MJEREStvaranje povoljnijega financijskog okruenja za poduzetnike i obrtnike putem kvalitetne financijske podrke (povoljnije kamatne stope u odnosu na trine, dui rokovi otplate kredita, povoljnija ponuda ostalih financijskih instrumenta garancije, otkup potraivanja, racionalnije upravljanje vikom sredstava i dr.), kako bi se poduzetnicima i obrtnicima na podruju Grada Gospia omoguili povoljniji uvjeti kreditiranja, laki pristup financiranju i ostalim financijskim instrumentima.

CILJ MJERES financijskim institucijama, posebno s poslovnim bankama, HBOR-om i HAMAG-om razvijati modele to kvalitetnije financijske podrke poduzetnicima i obrtnicima.

SADRAJAnalizirati sadanje financijsko okruenje, a temeljem toga preuzeti instrumente potpore iz prakse onih zemalja koje su nam najslinije, educirati ljude zaduene za uvoenje i razvoj novih instrumenata, educirati potencijalne korisnike, uspostaviti lokalne kreditne linije, osnovati i upravljati lokalnim garantnim fondom te uvoditi ostale financijske instrumente.

1. Realiziranje vlastite kreditne linije sa subvencioniranom kamatnom stopom Uvoenje vlastite kreditne linije sa subvencioniranom kamatnom stopom potaknuti e realizaciju novih poetnih i razvojnih ulaganja. Visina kamatne stope na vanjske izvore financiranja jedan je od najvanijih imbenika motiviranja poduzetnika na realizaciju novih ulaganja.Vlastita kreditna linija moe se organizirati u suradnji s nekoliko banaka koje posjeduju podrunice na podruju grada. Na isti nain ubrzala bi se procedura odobrenja kredita jer veina postojeih poduzetnika posjeduje otvorene raune kod istih banaka.Kreditna linija se moe organizirati kroz polaganje depozita Grada na raunima istih banaka. Postojea situacija s visokim kamatnim stopama na depozite pogoduje istom nainu ostvarenja subvencionirane kamatne stope.Kreditna linija trebala bi se nadovezivati na mjere upanije te Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR). Uvoenjem vlastite kreditne linije koja bi subvencionirala samo 2% kamata trokovi kreditnog optereenja sveli bi se na 2%. Isti trokovi financiranja u znaajnoj bi mjeri potaknuli nova ulaganja na podruju grada.Obzirom na ograniena proraunska sredstva visina subvencioniranih ulaganja moe se subvencionirati do odreene visine.Ogranienja se mogu uvesti i izborom najkvalitetnijih projekata obzirom na odreene kriterije (broj novo zaposlenih, struktura novo zaposlenih, vanost projekta za razvoj grada, izvoz, usklaenost s prioritetima Projekta ukupnog razvoja Grada).

2. Uvoenje i realizacija vlastitog Fonda za jamstvaOsnovni cilj Fonda je omoguiti dodatno potrebno jamstvo pojedinim projektima. Veliina jamstva moe iznositi do 50% maksimalno uz realno ostvarivo jamstvo do 30%.Dodatno jamstvo dalo bi se projektima koji imaju prioritet u realizaciji. Jamstvo se ostvaruje na temelju upisa poduzetnika u Fond za jamstva. Isti poduzetnici plaaju odreenu lanarinu koja moe iznositi do 2% vrijednosti kredita. Prihodi od lanarine koriste se za odravanje i poslovanje Fonda.Fond za jamstva ostvaruje se na temelju depozita Grada kod lokalnih poslovnih banaka. Veliina depozita uvjetovati e mogunosti jamstva u postotku za pojedine projekte te veliinu ukupnog mogueg jamstva.

REZULTATGlavni oekivani rezultat je porast broja razvojnih projekata u gospodarstvu Grada Gospia, poboljana likvidnost istog, a sve kao posljedica kvalitetne financijske podrke.

RAZVOJNI UINAKRast gospodarskih aktivnosti, odnosno konkurentnosti i zaposlenosti.

KORISNICIPoduzetnici i obrtnici.

4.1.1.4. Brandiranje grada i ire regije i promocija gospodarskih potencijala i mogunosti ulaganja u Gradu Gospiu4.1. RAZVOJNI CILJJaanje gospodarstva u cilju poveanja zaposlenosti i optimalnog koritenja svih gospodarskih resursa

4.1.1.PODCILJPoticanje razvoja poduzetnitva i obrtnitva te stvaranje preduvjeta za ulaganje u gospodarstvo

4.1.1.4.MJERABrandiranje grada i ire regije i promocija gospodarskih potencijala i mogunosti ulaganja u Gradu Gospiu

SVRHA MJEREBrandiranje Grada Gospia i ire regije potaknut e njegovu prepoznatljivosti van granica upanije te ga uiniti privlanijim za ulaganja.

CILJ MJEREPokrenuta web stranica sa relevantnim informacijama za ulagae, izraditi i promovirati jedinstveni vizualni identitet , provoditi promotivnu kampanju,rast domaih i stranih ulaganja, izraditi Poslovni vodi.

SADRAJIzradu i promociju jedinstvenog vizualnog identiteta treba napraviti za cijelo podruje upanije, a ne samo grada i upravo elimo potaknuti njegovu izradu. Provoenjem promotivnih kampanja te pokretanjem webstranicenamijenjene pruanju informacija potencijalnim ulagaima stvorio bise image Grada Gospia, pa i cijele upanije kao atraktivnog mjesta za ulaganja. Pozicionirati Gospi kao privlaan grad u Hrvatskoj za poslovne aktivnosti kroz definiranje konkurentnih prednosti Identificirati sve mogue ciljne grupe od potencijalnih investitora, poslovnih partnera pojedinim tvrtkama Definirati naine pristupa ciljnim grupama: katalog izlagaa, tiskovna konferencija, prezentacije, radionice, nastupi na opim sajmovima, tim agenata za promociju izvoznih nia i stvaranje poslovnih mogunosti, Promotivna kampanja: medijska pokrivenost, web stranice, broure, CD-i, video kazete i dr. materijal Poticanje meuregionalnih veza Upoznavanje gospodarskih delegacija s poslovnim mogunostima Drugi skupovi, sastanci u zemlji i inozemstvu - Osobni kontakti gradonaelnika i drugih gradskih dunosnika s gospodarstvenicima i poduzetnicima

REZULTAT I RAZVOJNI UINAKSve relevantne informacije za ulaganja su dostupne, izgraen je imageGrada Gospia i cijele upanije kao atraktivne lokacije za ulaganja i poveanasu domaa i strana ulaganja. Poveanjeulaganja rezultirat e poveanjem zaposlenosti i smanjenjem iseljavanjamladog stanovnitva koje odlazi u potrazi za poslom

KORISNICIDomai i strani ulagai

4.1.1.5. Davanje potpora i olakica kojima se stimulira otvaranje novih poduzea te poslovanje postojeih4.1. RAZVOJNI CILJJaanje gospodarstva u cilju poveanja zaposlenosti i optimalnog koritenja svih gospodarskih resursa

4.1.1.PODCILJPoticanje razvoja poduzetnitva i obrtnitva te stvaranje preduvjeta za ulaganje u gospodarstvo

4.1.1.5. MJERADavanje potpora i olakica kojima se stimulira otvaranje novih poduzea te poslovanje postojeih

SVRHA MJEREPotpore i olakice za domae i strane investitore poveat e atraktivnostGrada Gospia kao destinacije za ulaganja.

CILJ MJEREPoveanje investicija u Gradu Gospiu

SADRAJDodjela potpora i olakica za domae i strane investitore privui einvesticije u Grad Gospi to e utjecati na otvaranje novihradnih mjesta.1. Nagraivanje uspjeha pojedinih malih i srednjih poduzetnika davanjem posebnih nagrada i priznanja od strane GradaNagrade mogu biti u vidu posebnih priznanja od strane gradonaelnika, institucija na podruju grada. Ista priznanja trebala bi biti realizirana kroz sam in priznanja uspjenosti te kroz promidbene aktivnosti koje proizlaze iz medijskog odjeka priznanja. Nagrade bi se dodjeljivale jednom godinje.2. Formiranje komisije / odbora za potporu poduzetnicima poetnicima na podruju gradaZadatak iste komisije trebao bi biti organiziranje natjeaja za potporu poduzetnicima poetnicima. Nagrade bi bile financijske prirode. Dodjeljivale bi se za tri najkvalitetnija nova projekta na podruju grada. Kriteriji dodjele bili bi originalnost ideje, mogunost realizacije iste, doprinos razvoju gospodarstva na lokalnom podruju, doprinos zapoljavanju.Natjeaj bi se realizirao jednom godinje. Mogui izvori financiranja osim prorauna grada su sponzorske donacije veih tvrtki.3. Izrada web burze na stranicama gradaIzradom burze roba i usluga na web stranicama grada pospjeila bi se suradnja izmeu pojedinih tvrtki na podruju grada. Lokalni poduzetnici s vremenom bi se navikli na posjet stranicama ime bi se ujedno i ubrzala komunikacija izmeu istih meusobno te istih i djelatnika Grada.Izrada foruma o pojedinim gospodarskim temama i preprekama razvoju na podruju grada znaajno bi poveala transparentnost informacija. Razmjena informacija doprinijela bi brim planskim aktivnostima od strane Grada i broj realizaciji istih.Nedostatak je mogunost dobivanja iskrivljene slike zbog manjeg broja uesnika foruma na poetku projekta. Isto se moe ispraviti pravovremenom promidbom foruma i web stranice.

4. Ponuda i aktivna promocija projekata za poduzetnike poetnike na podruju grada za koje postoji trina opravdanostPoduzetnicima poetnicima dali bi na uvid potencijalne projekte za koje trenutno na tritu postoji ekonomska opravdanost. Popis istih projekata bio bi postavljen na web stranice i na oglasnu plou Grada. Popis projekata treba biti u skladu sa lokalnim prioritetima i postojeim resursima. Popis e se odnositi na projekte koji uivaju znaajne dravne i upanijske potpore, projekte za ijim proizvodima postoji visoka potranja via od ponude.

REZULTAT I RAZVOJNI UINAKPovean je priljev investicija u Grad Gospi, otvaraju se novaradna mjesta i smanjuje nezaposlenost.

KORISNICIDomai i strani ulagai

4.1.2. Podcilj: Poticanje konkurentnosti uvoenjem novih tehnologija, inovacijama i edukacijom4.1.2.1. Uvoenje novih tehnologija i potpora inovacijama4.1. RAZVOJNICILJJaanje gospodarstva u cilju poveanja zaposlenosti i optimalnog koritenja svih gospodarskih resursa

4.1.2.PODCILJPoticanje konkurentnosti uvoenjem novih tehnologija, inovacijama i edukacijom

4.1.2.1.MJERAUvoenje novih tehnologija i potpora inovacijama

SVRHA MJEREPrimjena novih tehnologija i potpora inovacijama moe znaajno doprinijeti modernizaciji grada, promijeniti sadanju strukturu gospodarstva, te dati nove mogunosti razvoja. Kako bi se postigle nove mogunosti za razvoj potrebno je olakati pristup istraivanjima i koritenju informacijsko komunikacijskih tehnologija. Na razini Grada bi organizirali razliite poticaje istraivanju i implementaciji rezultata istraivanja, komercijalizaciji inovacija i povezivanju gospodarstva i razvojnih institucija.

CILJ MJEREUvoenjem novih tehnologija postati konkurentni na tritu.

SADRAJ1. Subvencioniranje uvoenja novih tehnologijaDodjelom subvencija na razini Grada moe se utjecati na poticanje lokalnih gospodarstvenika na uvoenje novih tehnologija i proizvodnih procesa u poslovanje.Ista mjera provodila bi se na nain da Gradska uprava raspie natjeaj za dodjelu subvencija. Subvencije mogu biti u obliku subvencionirane kamatne stope na kredite, smanjenja ili oslobaanja plaanja komunalnog doprinosa za izgradnju proizvodnih objekata. Slijedi prikupljanje projekata. Odobravanje novanih sredstava prema kriterijima razine primjene novih tehnologija, te doprinosa istog razvoju odreene djelatnosti i lokalnog podruja.2. Posjeti tehnolokim i gospodarskim sajmovima te sajmovima inovacijaUpoznavanjem s dostupnim novim tehnologijama lokalni poduzetnici se mogu potaknuti na uvoenje istih u vlastite proizvodne procese. Potencijalni poduzetnici mogu se potaknuti na ulazak u odreenu poduzetniku djelatnost.Navedene efekte mogue je postii organiziranjem posjeta tehnolokim i gospodarskim sajmovima, te sajmovima inovacija. Sajmovi mogu biti u zemlji i u inozemstvu.Posjet sajmovima trebao bi biti organiziran na razini Grada. Trokove smjetaja mogu snositi prolaznici, dok Grad moe eventualno snositi trokove prijevoza.Potencijalne polaznike potrebno je na vrijeme informirati o datumu odravanja manifestacija, trajanju manifestacija, karakteristikama istih.

3. Davanje u najam gradskih prostora za potrebe istraivakih institucija i laboratorija

Na podruju Grada postoje neiskoriteni prostori. Isti su potencijalni prostori za osnivanje istraivakih laboratorija i instituta. Zainteresiranim korisnicima mogu se davati u najam.Povoljnim uvjetima najma moe se privui lokalne i inozemne tvrtke i potaknuti ih na osnivanje istraivakog centra, laboratorija, instituta.

4. Provoenje edukacijaOsnovna pretpostavka primjene inovacija i novih tehnologija je poznavanje i dostupnost istih. Organiziranjem seminara i predavanja o dostupnim novim tehnologijama i inovacijama iz onih podruja koja su lokalnim gospodarstvenicima najzanimljivija moe se utjecati na poveanje primjene istih u proizvodnim procesima.Posebno vana stavka je zapoljavanje visokoobrazovanih strunjaka, managera koji e nadzirati implementaciju i koritenje novih tehnologija. Edukacije se mogu organizirati u suradnji sa sveuilinim profesorima, strunjacima iz tehnolokih parkova ili istraivakih instituta, laboratorija.

5. Stipendiranje uenika, studenata i post diplomanata za odabrane obrazovne programeJedna od osnovnih pretpostavki tehnolokog napretka je obrazovanje. Stipendiranje uenika i studenata za odreene obrazovne programe za kojima postoji potreba na lokalnom tritu moe doprinijeti njihovoj motivaciji za usmjerenje u iste programe. Isto se odnosi na usmjerena obrazovanja na najkvalitetnijim europskim i svjetskim institutima i tehnoloko razvojnim centrima. Pritom se moe utvrditi poetni iznos stipendije koji se tijekom godina obrazovanja povisuje ovisno o ostvarenim rezultatima, osvojenim nagradama na domaim i inozemnim natjecanjima, objavljenim radovima. Stipendirani studenti po zavretku obrazovanja posjeduju obvezu povratka na podruje grada. Istima je potrebno osigurati radno mjesto na lokalnim projektima.

REZULTATRAZVOJNI UINAKRazvojem novih tehnologija i inovacija, implementacijom istih u proizvodne procese doprinosi se poveanju produktivnosti. S poveanjem koliine i kvalitete proizvodnje poveavaju se prihodi poduzea. Stvaraju pretpostavke za izvoz proizvoda. Dolazi do rasta zapoljavanja. Posebno visokoobrazovanog kadra. U skladu s navedenim efektima dolazi do rasta prihoda lokalne zajednice.

KORISNICIMali i srednji poduzetnici, obrtnici, samostalne profesije, investitori .

4.1.2.2. Umreavanje poslovnog sektora s javnim i znanstveno-istraivakim sektorom4.1. RAZVOJNI CILJJaanje gospodarstva u cilju poveanja zaposlenosti i optimalnog koritenja svih gospodarskih resursa

4.1.2.PODCILJPoticanje razvoja poduzetnitva i obrtnitva te stvaranje preduvjeta za ulaganje u gospodarstvo

4.1.2.2. MJERAUmreavanje poslovnog sektora s javnim i znanstveno-istraivakim sektorom

SVRHA MJEREPoveanje konkurentnosti gospodarstva i efikasnosti poslovanja.

CILJ MJEREUspostava mree izmeu privatnog i poslovnog sektora te javnog i istraivakog sektora kako bi se pomogla konkurentnost i efikasnost poslovanja kroz omoguavanje bolje usklaenosti ponude i potranje, praenje trendova trita, educiranje poduzetnika tehnika i savjetodavna pomo.

SADRAJRazvoj mree privatnog i javnog sektora, jaanje suradnje navedenih sektora kroz zajednike znanstveno-istraivake projekte.

REZULTATGlavni oekivani rezultat je porast broja razvojnih projekata u gospodarstvu Grada Gospia, rast inovacija te poboljanje postojeih i razvoj novih proizvoda, rast produktivnosti i konkurentnosti gospodarstva, a sve kao posljedica sinergije svih bitnih dionika gospodarskog razvoja.

RAZVOJNI UINAKRast gospodarskih aktivnosti, konkurentnosti i zaposlenosti.

KORISNICIPostojei i novi poduzetnici i obrtnici.

4.1.3.Podcilj: Razvoj turizmaPodcilj: Razvoj turizma

Mjera 1Mjera 2Mjera 3Mjera 4

Razvoj ljudskih i institucionalnih kapaciteta za razvoj turizma (unaprjeenje znanja i vjetina ljudskih resursa u turizmu

Razvoj turistikih proizvoda i usluga i podizanje njihovog standarda

Marketing- promocija turistikih potencijala

Izgradnja turistike infrastrukture

Ulaganjem u ljudske resurse, neophodne infrastrukturne zahvate i jaku marketinku kampanju poveati e se privatna ulaganja u turistike kapacitete. Poticanjem razvoja selektivnih oblika turizma poveati e se broj i struktura gostiju, a time i prihodi od turizma.Ljudi su sve vie svjesni da odgovore na razvojne izazove Europske unije i svijeta moraju traiti i prvenstveno nalaziti vlastitim snagama. Gospi ima izrazito povoljan geostrateki poloaj, a uz druge prirodne resurse (tlo, vode) pogodan je za razvoj gospodarstva i ostalih djelatnosti koje utjeu na kvalitetu ivljenja i sveukupan razvoj ove sredine. Gospi ima izuzetno povoljne preduvjete za razvoj turizma. Svoj identitet, a i novi turistiki proizvod u tom pogledu tek treba izgraditi, a pri tom valja utvrditi i osnove marketinke, ekoloke, kulturne i obrazovne politike koje bi bile u funkciji razvoja turistikog sektora. Svoj identitet emo izgraditi na dobro ouvanoj prirodi, zdravoj klimi i vodi, bogatoj kulturno-povijesnoj batini, a naroito na liku i djelu naih velikana Nikole Tesle i Ante Starevia, te autohtonoj gastronomskoj ponudi.Treba iskoristiti dobar geostrateki poloaj- autoput i blizina mora gdje se nalazi vei broj turista, a najvei dio aktivnosti usmjeriti na otklanjanje nedostataka kao to su slabo razvijena infrastruktura, odlazak kapitala i kvalificirane radne snage, nedovoljna turistika promidba i informiranost, nedovoljno struno obrazovanje lokalne zajednice i turistikih djelatnika. Razvoj selektivnih oblika turizma pozicionirat e Grad Gospi kao atraktivnu destinaciju kontinentalnog turizma i poveati broj turistikih dolazaka i noenja u Gospiu.

4.1.3.1. Unapreenje znanja i vjetina ljudskih resursa u turizmu

4.1. RAZVOJNI CILJJaanje gospodarstva u cilju poveanja zaposlenosti i optimalnog koritenja svih gospodarskih resursa

4.1.3.PODCILJRazvoj turizma

4.1.3.1.MJERAUnapreenje znanja i vjetina ljudskih resursa u turizmu

SVRHA MJEREPruiti kvalitetnu uslugu i proizvod je preduvjet za uspjeno bavljenje turizmom i biti konkurentan na tritu, a to je mogue ostvariti samo sa kvalitetno educiranim ljudima.

CILJ MJEREStvoriti strune ljude s potrebnim znanjima i vjetinama u turizmu.

SADRAJUnapreenje znanja i vjetina ljudskih resursa u turizmu Poticati upisivanje mladih ljudi u strukovne kole u turizmu Provesti dodatnu edukaciju, kao i omoguiti prekvalifikaciju s obzirom na potrebe sektora turizma Organizirati teajeve, seminare, okrugle stolove, a sve u cilju edukacije djelatnika u turizmu prema potrebama sektora

REZULTAT I RAZVOJNI UINAKPoveanje broja strunih kadrova u turizmu, kao i njihova prekvalifikacija u potrebne struke, te poveanje razliitih oblika edukacije.

KORISNICIGraani koji se bave i namjeravaju baviti turizmom, turistika zajednica

4.1.3.2. Razvoj turistikih proizvoda i usluga i podizanje njihova standarda4.1.RAZVOJNI CILJJaanje gospodarstva u cilju poveanja zaposlenosti i optimalnog koritenja svih gospodarskih resursa

4.1.3.PODCILJRazvoj turizma

4.1.3.2.MJERARazvoj turistikih proizvoda i usluga i podizanje njihova standarda

SVRHA MJEREPotrebno je kontinuirano razvijati postojeu ponudu novim selektivnim razvojnim programima. Mjera je usmjerena prema unapreivanju ponude turistikih proizvoda i usluga u skladu s trendovima u turizmu, a osnovni cilj je poboljanje kvalitete, postizanje konkurentnosti i atraktivnosti regije kao turistikog odredita.

CILJ MJERERazviti portfelj turistikih proizvoda koji e privui turiste i potaknuti ih na ponovnu posjetu.

SADRAJRazviti kontinentalni turizam kroz razvoj svih njegovih oblika za koje postoje potencijali, te njegov razvoj povezati s potencijalima ruralnog prostora. Razvijati sve oblike alternativnog, odnosno ruralnog turizma koji integrira kulturni, lovni, zdravstveni, gastronomski, avanturistiki, sportsko-rekreacijski, pustolovni, znanstveni, vjerski, tematski (obrazovanje) i etno turizam, kongresni, tranzitni i druge selektivne oblike turizma, Ukljuiti turistiko-seljaka gospodarstva, koja su osnova razvoja ruralnog turizma, u njegov razvoj kroz edukaciju, informiranje i slino Umreavanje ponuaa proizvoda i usluga vezanih uz turizam Povezati pojedinane usluge i proizvode sa stajalita turista kojemu je namijenjen u ukupni turistiki proizvod Oblikovati turistiki proizvod koji e u sreditu imati turista i proizvod, postavljajui pitanje to turist eli Povezati razliite sadraje u jednu turistiku ponudu (priroda, hrana, manifestacije, tradicija i slino) Poticanje kvalitete kao bitnog elementa u turistikom proizvodu i usluzi Umreavanje ponuaa proizvoda i usluga vezanih uz turizam Razvoj javne turistike infrastrukture koja e biti kompatibilna sa okoliem i resursima podruja Razvoj tematskih putova koji povezuju razliite usluge i proizvode vezane uz turizam Razvoj programa za unapreenje kvalitete usluge; poticanje kvalitete kao bitnog elementa u turistikom proizvodu i usluzi; Privlaenje svjetskih brandova u turizmu; Poveanje kvalitete i kvantitete smjetajnih kapaciteta.

REZULTAT I RAZVOJNI UINAKPoveanje broja noenja turista koji se vraa u ista podruja zbog kvalitetnog turistikog proizvoda.

KORISNICINosioci turistike ponude- postojei i novi

4.1.3.3. Promocija turistikih potencijala Grada Gospia4.1. RAZVOJNI CILJJaanje gospodarstva u cilju poveanja zaposlenosti i optimalnog koritenja svih gospodarskih resursa

4.1.3.PODCILJRazvoj turizma

4.1.3.3.MJERAPromocija turistikih potencijala Grada Gospia

SVRHA MJEREMjera je usmjerena prema kontinuiranoj promociji kao i razvijanju branda Gospia i Like na ciljanim tritima Postizanje konkurentnosti i atraktivnosti regije kao turistikog odredita poeljnog za mir i odmor.

CILJ MJEREOsmiljenom promotivnom akcijom predstaviti turistike potencijale Grada Gospia i Like.

SADRAJ Promovirati turistike potencijale grada kroz razliite medijske oblike (spotovi, leci, broure, internetski portali, jumbo plakati) Organizirati predstavljanje turistikih potencijala tour operatorima i turistikimagencijama i to obilaskom pojedinih turistikih podruja (svaki obilazak tematski odreen) Izrada jedinstvenog vizualnog identiteta regije i sustavna promocija Gospia i Like kao turistike regije na svim razinama.

REZULTAT I RAZVOJNI UINAKJaa promocija turistikih sadraja dovest e do poveanja broja gostiju to e dovesti do poveanja prihoda, ali i osigurati prepoznatljivost Gospia i Like kao kvalitetne turistike regije.

KORISNICINosioci turistike ponude- postojei i novi

4.1.3.4. Razvoj turistike infrastrukture4.1. RAZVOJNI CILJJaanje gospodarstva u cilju poveanja zaposlenosti i optimalnog koritenja svih gospodarskih resursa

4.1.3.PODCILJRazvoj turizma

4.1.3.4.MJERARazvoj turistike infrastrukture

SVRHA MJERERazvoj javne turistike infrastrukture koja e biti kompatibilna sa okoliem i resursima podruja kako bi se omoguila kvalitetna usluga.

CILJ MJEREOmoguiti turistikim subjektima postizanje uvjeta za kvalitetniji rad kroz ureenje turistikih zona( turistiko- ugostiteljskih i sportsko-rekreacijskih), pristupnih putova te opremanje potrebnim komunalijama (ureenje infrastrukture).

SADRAJUreenje turistikih zona-Bruane, revitalizacija park ume Jasikovac...Ureenje pristupnih putova; osiguravanje prikljuaka na vodoopskrbnu mreu, struju, plin, telefon te turistika signalizacija.

REZULTAT iRAZVOJNI UINAK

Ureenje turistikih zona, pristupnih putova te komunalne infrastrukture to pridonosi kvaliteti ivota te poboljanju turistike usluge, ime se turistiki djelatnici profiliraju kao nuditelji vrhunske usluge.

KORISNICINosioci turistike ponude (postojei i novi).

4.1.4. Podcilj-Razvoj poljoprivrede, prehrambene i drvno-preraivake industrijePODCILJ 4 Razvoj poljoprivrede, prehrambene i drvno- preraivake industrije

Mjera 1Mjera 2Mjera 3Mjera 4Mjera 5

Poticanje razvoja preraivake industrije oslonjene na primarnu poljoprivrednu proizvodnju i umarstvoDefiniranje i provedba sustavnih mjera razvoja poljoprivredePoveanje konkurentnosti poljoprivrednih proizvoaa kroz edukaciju

Unapreenje poslovanja proizvodnje, skladitenja i pakiranja poljoprivrednih proizvoda malih poljoprivrednih proizvoaa kroz zadruge, klastere i sl.

Vrednovanje i unaprjeenje proizvodnje autohtonih proizvoda

Gospi ima dobre preduvjete za razvoj stoarstva (govedarstvo, ovarstvo, kozarstvo, peradarstvo), voarstva (ljive, jabuke, kruke, ljenjaci, bobiasto voe) i povrtlarstva (krumpir, kupus, grah, luk), te uzgoj, branje i sakupljanje ljekovitoga bilja. Posebno treba poticati preradu poljoprivrednih proizvoda koja bi imala veliko znaenje za ukupnu uinkovitost poljoprivredne proizvodnje, za to veu valorizaciju tih proizvoda, za snabdijevanje puanstva kvalitetnom i jeftinom hranom te za izvoz specifinih prehrambenih proizvoda. Trai se sve vie visokovrijedna hrana (npr. bio - ili eko -hrana) koja osim prehrambenih svojstava, ukljuuje i etnike i regionalne specifinosti. Uvaavanjem specifinih mogunosti koje nam pruaju geografski poloaj i agroekoloki uvjeti, poticati emo razvoj proizvoda s regionalnim obiljejima (poput likog krumpira, autohtonih sireva i sl.) njihovu standardizaciju i komercijalizaciju uz odgovarajui marketing, pri emu treba u veoj mjeri iskoristiti mogunosti koje pruaju turizam i privatno poduzetnitvo u proizvodnji hrane. Srednji i mali pogoni trebali bi doprinijeti dopuni postojeeg asortimana i uvoenju novih prehrambenih i biotehnolokih proizvoda na suvremenim tehnolokim i gospodarskim osnovama. Pri tome e trebati usvajati nova procesno - tehnoloka rjeenja koja osiguravaju i visoke sanitarno - higijenske standarde u proizvodnji i zatiti okolia za to treba u to veoj mjeri iskoristiti fondove EU.Razvoj poljoprivrede uvelike je povezan sa razvojem turizma. Trendovima potronje u turizmu trebaju se prilagoavati i poljoprivredna gospodarstva. Sukladno navedenome zalagali bi se za odrive projekte poljoprivredne proizvodnje kao to su:

Proizvodnja mesa, sira i autohtonih mlijenih proizvoda od kravljeg, ovjeg i kozjeg mlijeka na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima obiteljske ili zadrune sirane Uzgoj ovaca i koza Sakupljanje, prerada i izrada proizvoda od vune Ekoloki uzgoj pilia, kokoi i jaja Uzgoj i sakupljanje gljiva, te njihova prerada Uzgoj, branje, suenje i pakiranje/prerada ljekovitoga bilja (neven, gospina trava, kopriva, majina duica, stolisnik, trputac, maslaak, ipak, glog, dren, bazga ) Proizvodnja sjemenskog krumpira Uzgoj merkantilnog krumpira i prerada u maloj ipsari Uzgoj povra (luka, enjaka, kupusa..) Podizanje ekolokih i odrivih nasada ljiva, jabuka, kruaka i njihova prerada u vone rakije, sokove, pekmeze, emove Proizvodnja suenog voa i povra Podizanje ekolokih i odrivih nasada bobiastog voa: jagoda, kupina, malina i borovnica i njihova prerada u sokove, emove i pekmeze Ekoloko pelarstvo - ekoloka proizvodnja meda, propolisa, pelinjeg voska, matine mlijei Hladnjaa, skladite i pakirnica poljoprivrednih proizvoda unutar poduzetnike zone Uzgoj ljenjaka

4.1.4.1.Poticanje razvoja preraivake industrije oslonjene na primarnu poljoprivrednu proizvodnju i umarstvo4.1. RAZVOJNI CILJJaanje gospodarstva u cilju poveanja zaposlenosti i optimalnog koritenja svih gospodarskih resursa

4.1.4.PODCILJRazvoj poljoprivrede, prehrambene i drvno- preraivake industrije

4.1.4.1.MJERAPoticanje razvoja preraivake industrije oslonjene na primarnu poljoprivrednu proizvodnju i umarstvo

SVRHA MJERESvrha je poticanje uvoenja novih tehnologija i o njima educirati poduzetnike. Obnoviti gospodarske objekte i graditi nove, te postojeu infrastrukturu i prostore za skladitenje i preradu prilagoditi EU kriterijima.

CILJ MJERE Promijeniti postojeu drvno- preraivaku industrijsku strukturu u sektoru u korist izrade i izvoza finalnih proizvoda Poveati uee finalnih proizvoda na tritu Poveati konkurentnost finalnih proizvoda Poveati zaposlenost Osigurati zadravanje stanovnitva, Poticati razvoj i zatitu industrije prerade i proizvodnje namjetaja, Poticati udruivanje drvopreraivaa i proizvoaa Like kako bi zajedno nastupali u promociji, definiranju dizajna i prodaji namjetaja Poveana produktivnost preraivake industrije

SADRAJUvoenjem novih tehnologija, obnovom postojee i izgradnjom noveinfrastrukture osigurat e se preduvjeti za odriv razvoj preraivakeindustrije to e potaknuti novo zapoljavanje i smanjenje nezaposlenosti te jaanje konkurentnosti.

REZULTAT I RAZVOJNI UINAKPoduzetnici su upoznati s novim tehnologijama i svjetskim trendovimapreraivakeindustrije;postojeainfrastruktura je obnovljenaigradi senova; preraivakaindustrija se razvija ikonkuriranasvjetskimtritima.

KORISNICIPoslovni subjekti i zaposleni u preraivakoj industriji, nezaposlene osobe

4.1.4.2.Definiranje i provedba sustavnih mjera razvoja poljoprivrede

4.1. RAZVOJNI CILJJaanje gospodarstva u cilju poveanja zaposlenosti i optimalnog koritenja svih gospodarskih resursa

4.1.4 PODCILJRazvoj poljoprivrede, prehrambene i drvno- preraivake industrije

4.1.4.2. MJERADefiniranje i provedba sustavnih mjera razvoja poljoprivrede

SVRHA MJEREPoticanje na veu poljoprivrednu proizvodnju

CILJ MJERERazvoj konkurentne poljoprivrede na temelju prednosti koje posjedujemo (tlo, vode, klima i nezagaeni okoli)

SADRAJDefiniranje i provedba sustavnih mjera razvoja poljoprivrede: mjere poticanja biljne proizvodnje mjere poticanja stoarske proizvodnje mjere poticanja ekoloko-integralne proizvodnje modernizacija poljoprivredne proizvodnje (primjena novih tehnologija i znanja) klasifikacija poljoprivrednih povrina (ispitivanje kakvoe tla) i usmjeravanje na optimalne izbore poljoprivrednih kultura programi gospodarenja poljoprivrednim zemljitem (navodnjavanje, odvodnja, okrupnjavanje, udruivanje potpore pakiranja i skladitenja (hladnjae)

Primjer: Poticanje proizvodnje eko proizvodaEkologija, ekoloki proizvodi, organska proizvodnja i proizvodi u posljednje vrijeme poprimaju sve vei znaaj, a trend rasta popularnosti istih je sve vei. Masovna proizvodnja - uzgoj mesa, itarica, povra i voa dovela je do sve uestalijih istraivanja kakvoe hrane te njene hranidbene i energetske vrijednosti. Pokazalo se da je hrana sve manje vrijedna, te da kod ovjeka postaje sve vea potreba unosa dodatnih vitamina i minerala zbog pada energetske i hranidbene kvalitete hrane. Dokazano je i to da vitamini i minerali iz hrane ima itekako blagotvorniji utjecaj na organizam od farmaceutski proizvedenih. Sve navodi na to da e organski uzgojena hrana, prirodnim putem biti sve vie traena i cijenjena. Ve danas je potranja za takvom hranom vea od ponude. U svijetu se poeo organizirati marketing organski uzgojene hrane. Ukoliko bi se razvoju Gospia , razvoju poljoprivrede i prehrambenih proizvoda pristupilo na nain ekoloke i organske proizvodnje zagarantirala bi se prodaja proizvoda, stvorio bi se brand grada kao glavnog grada zdrave prehrane u Lici.1. Edukacija lokalnog stanovnitva o ekolokoj proizvodnjiProvoenjem edukacija od strane kompetentnih strunjaka o ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda poveala bi se svijest stanovnitva o prednostima koje isti proizvodi donose u odnosu na one iz konvencionalnog uzgoja.Isto bi doprinijelo poveanju potranje za takvim proizvodima.Kod proizvoaa poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda potrebno je pobuditi ideju za prelazak iz konvencionalnog u ekoloki uzgoj proizvoda. Osim o mogunosti uzgoja tradicionalnih kultura na ekoloki nain informirali bi lokalne poljoprivrednike o mogunostima podizanja nasada ekolokih i odrivih voaka te o njihovoj preradi u vone rakije, sokove, pekmeze, demove.2. Subvencioniranje stjecanja certifikata eko-proizvodaNa podruju Hrvatske poticaj za ekoloku proizvodnju dobiva se tek kada je proizvod gotov, dok se u europskim zemljama poticaj daje za sve elemente koji doprinose bioraznolikosti. Visoki trokovi dobivanja znaka eko-proizvoaa mnoge mogu obeshrabriti za ulazak u takav oblik proizvodnje. Subvencioniranjem dijela trokova iz prorauna Grada moe se doprinijeti poveanju broja ekolokih proizvoaa na podruju Gospia i Like.3. Mjere poticanja izvoza ekolokih proizvodaLokalno trite znaajno zaostaje po broju ekolokih proizvoaa u odnosu na prosjek Europske unije. Znatno je manja potranja, a time i konzumacija ekolokih proizvoda. Razlog lei u slabijoj ekolokoj i zdravstvenoj osvijetenosti stanovnitava, te niem ivotnom standardu.Promidba domaih ekolokih proizvoda na inozemnom tritu rezultirala bi poveanjem potranje za istima. Navedenu aktivnost mogue je provesti sudjelovanjem domaih proizvoaa na inozemnim eko-sajmovima, ostvarenjem suradnje sa inozemnim otkupljivaima ekolokih proizvoda.4. Organiziranje sajmova eko-proizvodaOrganizacija sajmova ekolokih proizvoda svojevrsna je promidbena aktivnost eko proizvoaima. Osim upoznavanja posjetitelja s ekolokim proizvodima, potie se i suradnja izmeu samih eko-proizvoaa. Isto je i znaajna turistika atrakcija,te oblik promidbe Grada Gospia kao ekoloki osvijetenog grada.5. Poveanje plasmana eko-proizvoda u turizmuPoljoprivreda i turizam povezane su djelatnosti. Razvoj jedne povlai za sobom razvoj druge. Poveanje potranje za ekolokim proizvodima utjee na poveanje proizvodnje istih.Otvaranjem eko-hotela, eko-restorana ili tek upotpunjavanjem klasine ugostiteljske ponude menijima sa ekolokom hranom moe se u velikoj mjeri poveati potranja i proizvodnja ekolokih proizvoda.6. Razvoj ekolokog pelarstva- jedna od mogunostiUz ranije navedene aktivnosti poticanja proizvodnje ekolokih proizvoda trebalo bi poticati i razvoj netipinih proizvoda. Izmeu ostalog isto podrazumijeva ekoloku proizvodnju meda, propolisa, peluda, pelinjeg voska, matine mlijei. Proizvodnja navedenih proizvoda i njihov plasman na trite znaio bi ulazak na do sada nedovoljno iskoritenu trinu niu. Realizaciju navedene projektne aktivnosti mogue je postii edukacijama lokalnih poljoprivrednih proizvoaa i zainteresiranih pojedinaca o ekolokom pelarstvu i proizvodima iz navedenog podruja. Poseban naglasak trebao bi biti na prednostima iste djelatnosti te informacijama o trinim cijenama koje postiu ekoloki proizvodi u odnosu na one iz konvencionalne proizvodnje.

REZULTAT I RAZVOJNI UINAKPorastpoljoprivredneproizvodnje u svimsektorima, teporastizvrenihulaganjaposebno u smjetajne ipreradbeneobjekte.

KORISNICIPoljoprivrednici

4.1.4.3. Poveanje konkurentnosti komercijalnih poljoprivrednih proizvoaa 4.1. RAZVOJNI CILJJaanje gospodarstva u cilju poveanja zaposlenosti i optimalnog koritenja svih gospodarskih resursa

4.1.5. PODCILJRazvoj poljoprivrede, prehrambene i drvno- preraivake industrije

4.1.4.3. MJERAPoveanje konkurentnosti komercijalnih poljoprivrednih proizvoaa

SVRHA MJEREKonkurentna poljoprivredna proizvodnja

CILJ MJERESubvencioniranjem nabave poljoprivrednih strojeva, edukacijom poljoprivrednih proizvoaa osigurati stvaranje konkurentne poljoprivredne proizvodnje i potaknuti mlade da se bave poljoprivredom.

SADRAJSubvencioniranje nabave poljoprivrednih strojeva i opremeUgovorom Grada i poslovnih banaka omoguiti poljoprivrednicima dobivanje kredita za kupnju poljoprivrednih strojeva i opreme sa poekom ili uz nie kamatne stope od trinih. Osigurati mogunost davanja jamstva Grada poljoprivrednim gospodarstvima pri ishoenju kredita.EdukacijaPoveanje konkurentnosti komercijalnih poljoprivrednih proizvoaa kroz edukaciju i prezentiranje znanstvenih istraivanja i dostignua.Organizirati seminare za poljoprivrednike o razvoju tehnologije u podruju poljoprivrede u suradnji s Poljoprivrednim fakultetom iz Zagreba i Poljoprivrednom savjetodavnom slubom.Teme seminara mogu biti: odravanje predavanja u pojedinim sektorima poljoprivrede (upoznavanje s karakteristikama trenutne potranje za pojedinim proizvodima i kulturama, novitetima u uzgoju kultura, o upotrebi dodatnih sredstava u uzgoju). predstavljanje rezultata istraivanja u projektima primjenjivim u poljoprivredi odravanje okruglih stolova i tribina vezanih uz problematiku u poljoprivredi

Uvoenje mladih u poljoprivredu Uvoenjem mladog i educiranog stanovnitva u poljoprivredu moe se znaajno doprinijeti razvoju poljoprivredne djelatnosti na podruju Gospia.1. Davanje mladima u najam dravnog i gradskog poljoprivrednog zemljita po povoljnim uvjetimaPotrebno je informirati lokalne poljoprivrednike o mogunostima kupnje, najma i koncesije dravnog poljoprivrednog zemljita. Planiranje namjene zemljita unutar plana raspolaganja treba se temeljiti na iskazanom interesu lokalnih poljoprivrednika.Gradsko poljoprivredno zemljite treba se dati u najam shodno ciljevima razvoja pojedinih poljoprivrednih kultura. Prednost bi trebale imati mlae obrazovane obitelji kojima je cilj suvremeni uzgoj poljoprivrednih kultura na veim povrinama.Jedan od znaajnih kriterija davanja zemljita u zakup trebao bi biti veliina zemljita koje se planira koristiti za poljoprivrednu proizvodnju. Na isti nain doprinijelo bi se okrupnjavanju poljoprivrednih posjeda.2. Osiguranje kredita za poetak poljoprivredne proizvodnje po povoljnijim uvjetimaOsiguranjem kredita sa povoljnijim uvjetima financiranja potaknulo bi se mlae narataje na realizaciju pojedinih poljoprivrednih projekata i na donoenje odluke o nastavku ivota u kraju u kojem ive. Obzirom da odreeni broj mladih posjeduje znaajne resurse u seoskom prostoru (poljoprivredno zemljite, poljoprivredni objekti) povoljni uvjeti kreditiranja uz kvalitetne projekte omoguili bi istoj ciljnoj skupini konkurentan standard ivota.3. Sufinanciranje nabave sadnica ili sjemenskog materijalaPostoji mogunost izrade plana i realiziranja projekta sufinanciranja trokova nabave sadnica poljoprivrednih kultura za mlade koji ulaze u projekt poljoprivredne proizvodnje. Isto se moe primijeniti na sadnju krumpira, ljenjaka, malina, kupina, i drugih proizvoda ija proizvodnja je u sladu s ciljevima razvoja Grada Gospia.4. Izrada primjera isplativih projekata u poljoprivrediZa potrebe razvoja pojedinih poljoprivrednih kultura i proizvoda na lokalnom podruju potrebno je izraditi odreeni broj tipinih i karakteristinih investicijskih projekata. Istiprojekti trebali bi biti tipizirani, za odreenu veliinu zemljita (primjerice 10.000 m2) i odreenu veliinu matinog stada (npr. 100 grla).Investicijski projekti trebali bi imati osnovne podatke o veliini potrebnog ulaganja, moguim nainima financiranja iz vanjskih izvora, tehnologiji poslovanja, dobavljaima i kupcima, oekivanim financijskim rezultatima. Isti projekti mogu se ponuditi na informativnim ploama Grada potencijalnim mlaim ulagaima na lokalnom podruju.5. Ostvarivanje suradnje Grada s poslovnim bankamaLokalni centar za poduzetnitvo ili pojedini odjel unutar Grada koji je zaduen za realizaciju kreditnih linija moe traiti povoljnije izvore financiranja kod poslovnih banaka za kvalitetne projekte. Kvalitetni projekti podrazumijevaju ispunjavanje prioriteta razvoja grada. Isto znai da posjeduju elemente inovativnosti i uvoenja novih tehnologija.Poslovne banke u pravilu daju niu kamatnu stopu kvalitetnim projektima. Aktivnim doprinosom djelatnika Odjela Grada kamatna stopa moe biti sniena i u razdoblju izvan realiziranja kreditnih linija. Pokrie nie kamatne stope trebalo bi biti u danom depozitu poslovnim bankama s kojima je uspostavljena poslovna suradnja.

REZULTAT I RAZVOJNI UINAKPoljoprivrednici koji su educirani i konkurenti u poljoprivrednoj proizvodnji.Povean broj mlaeg stanovnitva koji se bavi poljoprivredom.

KORISNICIPoljoprivrednici

4.1.4.4. Unapreenje poslovanja proizvodnje, skladitenja i pakiranja poljoprivrednih proizvoda malih poljoprivrednih proizvoaa4.1.CILJJaanje gospodarstva u cilju poveanja zaposlenosti i optimalnog koritenja svih gospodarskih resursa

4.1.4.PODCILJRazvoj poljoprivrede, prehrambene i drvno- preraivake industrije

4.1.4.4.MJERAUnapreenje poslovanja proizvodnje, skladitenja i pakiranjapoljoprivrednih proizvoda malih poljoprivrednih proizvoaa

SVRHA MJEREPoticanje na udruivanje malih poljoprivrednih proizvoaa, te financijski poticati njihov rad i rad postojeih zadruga i udruga radi lake proizvodnje i prodaje njihovih proizvoda te poveanja konkurentnosti.

CILJ MJEREPostizanje konkurentnosti u proizvodnji, nastupanje na tritu plasiranje proizvoda, poveanje broja udruga i zadruga.

SADRAJ1. Ulaganje u skladitenje poljoprivrednih proizvoda (ulaganja u izgradnju / adaptaciju / opremanje suara i skladita)Adekvatnim skladitenjem proizvoda doprinosi se poveanju kvalitete i kvantitete istih kroz dui vremenski period. Temeljni imbenici o kojima se tijekom skladitenja mora voditi rauna su vlaga i temperatura.Izgradnjom novih suara i skladita moe se u velikoj mjeri unaprijediti proces skladitenja, obrade i prerade u poljoprivrednoj proizvodnji. Za realizaciju navedenih projektnih aktivnosti potrebno je izdvojiti odreena proraunska sredstva.2. Izgradnja i iznajmljivanje skladitaU neiskoritenim prostorima Grada mogue je izgraditi i opremiti skladita za poljoprivredne proizvode. Ista skladita po odreenim bi se uvjetima iznajmljivala zainteresiranim proizvoaima. Raspoloive prostore potrebno je opremiti kvalitetnim suarama, hladnjaama, ventilatorima kako bi se maksimalno ouvala kvaliteta i kvantiteta uskladitenih proizvoda. Ulaganja se mogu financirati iz prorauna i dijelom sredstava korisnika skladita. Povrat sredstava osigurati e se iz najamnina u buduem razdoblju.Mogue je davanje u dugoroni najam istih prostora zainteresiranim korisnicima u sadanjem stanju. Korisnici bi samostalno financirali ulaganja u potrebnu opremu i ureenje prostora a za uzvrat ne bi imali obvezu plaanja najamnine.

REZULTAT I RAZVOJNI UINAKPovoljnija nabava repromaterijala, opremanje strojevima i opremom, lake plasiranje proizvoda na trite, jeftiniji trokovi marketinga.Porastom broja udruenih proizvoaa zbog povoljnijeg proizvodno-prodajnog plasmana poveava se konkurentnost i prihod proizvoaa.

KORISNICIPoljoprivrednici, postojee zadruge i udruge

4.1.4.5. Razvoj autohtonih i poljoprivredno-prehrambenih proizvoda s viom dodanom vrijednosti4.1.CILJJaanje gospodarstva u cilju poveanja zaposlenosti i optimalnog koritenja svih gospodarskih resursa

4.1.4.PODCILJRazvoj poljoprivrede, prehrambene i drvno- preraivake industrije

4.1.4.5.MJERARazvoj autohtonih i poljoprivredno-prehrambenih proizvoda s viom dodanom vrijednosti

SVRHA MJEREPrepoznatljivost Gospia i Like po nekom od autohtonih proizvoda u svrhu konkurentnosti i poveanja turistike ponude.

CILJ MJEREOmoguavanje poljoprivrednim proizvoaima proizvodnjom kvalitetnih autohtonih proizvoda ostvarivanje dovoljnog dohotka za ostanak na ruralnom prostoru i bavljenje poljoprivredom proizvodnjom te konkurentnost na tritu.

SADRAJVrednovanje i unapreenje proizvodnje autohtonih proizvoda:-osigurati uvjete za njihovu zatitu-sudjelovati u njihovoj promociji-predstavljati ih na sajmovima i manifestacijama-sudjelovati u brendiranju autohtonih proizvoda-sufinancirati dozvoljena ulaganja u proizvodnju

1. Certifikacijom i standardizacijom proizvoda doprinijeti lakem plasmanu proizvoda na triteKupci sve vie vode rauna o kvaliteti i sigurnosti proizvoda koje kupuju. Standardizacija i certifikacija proizvoda govore u prilog sigurnosti proizvoda. Poveava se trina potranja za istima.Edukacijama i seminarima potrebno je upoznati poljoprivredne proizvoae sa navedenim efektima. Dati im potrebne informacije o institucijama koje vre navedene postupke, gdje se nalaze, koje aktivnosti prethode samim postupcima standardizacije i certifikacije, te navesti trokovnike.2. Poveati plasman poljoprivrednih proizvoda kroz turizam i trgovinuStandardizacijom i certifikacijom proizvoda utjecalo bi se na poveanje povjerenja kupaca u domae proizvode, a time i na poveanje potranje za istima. Navedeno e u veoj mjeri doi do izraaja ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju.Kako bi lokalni proizvodi bili konkurentniji potrebno je imati oznake porijekla, kvalitete i odreene certifikate. Posjedovanje navedenih oznaka pospjeiti e njihov plasman u trgovini i turizmu.Boljim plasmanom lokalnih poljoprivrednih proizvoda kroz turizam utjecati e se na smanjenje uvoza istih proizvoda.

REZULTAT I RAZVOJNI UINAKPoveanje dodane vrijednosti poljoprivrednih autohtonih i prehrambenih proizvoda, bolja ponuda i opskrbljenost trita istim izvan Gospia i Like, te poveanje dohotka i konkurentnosti.

KORISNICIPoljoprivredna gospodarstva

4.2.RAZVOJNI CILJ 2.Poboljanje kvalitete ivota, razvoj drutvene infrastrukture i unapreenje poloaja socijalno osjetljivih skupinaUlaganja u kvalitetu ivota i drutvenu infrastrukturu nuan su preduvjet razvoja. Visoka kvaliteta ivota pridonijet e zadovoljstvu ivotom u gradu, smanjenju odlaska mladih i privlaenju novih stanovnika u Gospi. Jaa institucionalna i vaninstitucionalna podrka socijalno osjetljivom dijelu stanovnitva unaprijedit e njihov poloaj u drutvu.Grad Gospi treba postati grad visoke socijalne i drutvene osjetljivosti. To nalae potrebu da se posveuje vea briga osiguranju uvjeta za normalan ivot i rad osoba s invaliditetom, ali i da se sustavno podie standard u podruju brige o socijalno ugroenima.

4.2.1.Podcilj 1: Unapreenje kvalitete ivota4.2.1.1.Mjera: Razvoj drutvene infrastrukture4.2.1.2.Mjera:Unapreenje socio-zdravstvene zatite starijih osoba4.2.1.3.Mjera: Sport i rekreacija4.2.2.Podcilj 2:Odgoj i obrazovanje4.2.2.1.Mjera:Poticanje mladih na edukaciju i razvoj programa djelovanja za mlade4.2.3.Podcilj 3: Zatita kulturne batine i ulaganje u razvoj kulturnih institucija i programa4.3.3.Podcilj 4: Podrka razvoju civilnog drutva

4.2.1. Unapreenje kvalitete ivota 4.2.1.1. Razvoj drutvene infrastrukture (objekti javne namjene)4.2. RAZVOJNI CILJPoboljanje kvalitete ivota, razvoj drutvene i komunalne infrastrukture i unaprjeenje poloaja socijalno osjetljivih skupina

4.2.1.PODCILJUnapreenje kvalitete ivota

4.2.1.1.MJERARazvoj drutvene infrastrukture (objekti javne namjene)

SVRHA MJEREPodizanje kvalitete ivota graana unapreivanjem drutvene infrastrukture, sustava zdravstva i socijalne skrbi, kulturnog i sportskog ivota.Stvaranje optimalnih uvjeta za kvalitetan rad obrazovnih ustanova iji je osniva Grad Gospi.

CILJ MJERERevitalizacija i izgradnja objekata javne namjene.

SADRAJ Izgradnja kulturnih i sportskih objekata Revitalizacija drutvenih domova Prikupljanje podataka o potrebama kolskih ustanova za kapitalnim investicijama i za investicijskim odravanjem i opremanjem Odreivanje prioriteta u izgradnji novih kolskih objekata, nastavno-sportskih dvorana i ostalih potrebnih objekata kao i za investicijsko ulaganje i opremanje Praenje i kontrola izgradnje objekata nakon provedenog postupka javne nabave i investicijskog odravanja i opremanja Stvaranje materijalnih pretpostavki za poboljanje uvjeta rada u kolskim i predkolskim ustanovama

REZULTAT IRAZVOJNI UINAKDrutvena odnosno obrazovna ili kulturna infrastruktura, kao skupina sredinjihuslunih funkcija, usko je povezana s razvitkom i razmjetajem svojih korisnika, anjenim razvojem postie se vii i bolji standard i kvaliteta ivota. Ulaganje u kole,socijalne ustanove, knjinice, muzeje i ostale institucije rezultira veim stupnjemaktivnosti stanovnitva i ubrzanim razvojem lokalnog drutva. Ulaganja u kulturnu infrastrukturu znaajno doprinose poveanju blagostanja lokalne zajednice.

4.2.1.2. Unapreenje socio-zdravstvene zatite starijih osoba4.2.RAZVOJNI CILJPoboljanje kvalitete ivota, razvoj drutvene i komunalne infrastrukture i unaprjeenje poloaja socijalno osjetljivih skupina

4.2.1.PODCILJUnapreenje kvalitete ivota

4.2.1.2.MJERAUnapreenje socio-zdravstvene zatite starijih osoba

SVRHA MJEREPoboljanje kvalitete ivota starijih osoba i njihovog socijalnog standarda.

CILJ MJERERazvijanje institucionalnih i izvaninstitucionalnih oblika skrbi za starije osobe.

SADRAJFormiranje koordinativnog tijela za brigu o starijim osobama, provoenje preventivnih aktivnosti kroz edukacije, provoenje preventivnih zdravstvenih pregleda, pomo starijim osobama u organizaciji drutvenog ivota (poticanje osnivanja klubova i udruga), dostava hrane u kuu korisnika, pomo i njega u kui starijim osobama.Poticanje osnivanja ustanova socijalne skrbi, poticanje osnivanja obiteljskih domova i poticanje udomiteljstva, poveanje izvaninstitucionalnih oblika skrbi kroz osnivanje centara za pomo i njegu.Osnivanje dnevnog boravka za starije osobeDnevni boravak iziskuje manje trokove od Doma za umirovljenike, stare i nemone osobe, nalazi se blie obitelji i mjestu stanovanja. lanovi obitelji mogu paralelno obavljati poslovne i ostale aktivnosti.Dnevni boravak namijenjen je za osobe koje u toku dana ne mogu biti same, invalide, bolesne (osobe koje se zbog raznih poremeaja nisu sposobne brinuti same za sebe). Iste osobe u dnevnom boravku dobivaju adekvatnu skrb, provode odreene aktivnosti (u drutvu su njegovatelja/ica, posjeduju mogunost koritenja knjiga, novina, televizije).Osobama koje posjeduju mogunost djelomine skrbi za sebe potrebno je organizirati uslugu pomoi i njege u kui, dostavu kuhanog obroka, odravanje osobne higijene. Iste aktivnosti mogu obavljati djelatnici zaposleni u dnevnom boravku u odreeno vrijeme dana. Na isti nain smanjuje se potreba za udomljavanjem odreenog broja osoba. Sufinanciranje koritenja doma za stare i