RAZVOJ DJETETA

OPSTE TELESNE KARAKTERISTIKE U RANOM POSTNATALNOM

PERIODU I NJIHOV RAZVOJPeriod prve godine zivota predstavlja period najintezivnijeg rasta kod djece,I vazi da detenikad vise toliko ne poraste.Sto se tice novorodjenceta ono se od starije djece I odraslihrazlikuje kako po tjelesnim karakteristikama,tako I po drugim osobenostima ukljucujuciumni razvoj.Medjutim novorodjence manifestuje sve karakteristike bioloskih organizama,a jedna odnjih(I najvaznija) je homeostaza,pomocu koje organizam odrzava ravnotezu bioloskihfunkcija I prilagodjavanje na uslove sredine.Homeostaza zavisi od funkcijaneuroendokrinog sistema I kao stalnost organskih funkcija povecava se godinama.VISINA,TEZINA I SKELET DO PRVE GODINE ZIVOTA

Satrost Tezina visina2 mjeseca 3.5kg 52cm4 mjesca 4kg 55cm6 mjeseci 5kg 58cm8 mjseci 6kg 62cm10 mjeseci 7kg 65cm12 mjeseci 9-10kg 70cmSkelet djece u ranom postnatalnom periodu se razlikuje veoma od skeleta odraslog covjeka.Glava ,mozak I lobanja:Obim glave na rodjenju iznosi 30-35cm,a do kraja prve godine sepovecava do 40cm.Na rodjenju kosti lobanje nisu srasle I stvaraju tkz.fontanele kojeomogucavaju rast I u duzinu I u sirinu.Fontanele prekriva opna koja se nalazi na temenu nakojoj se nalazi mekana kosa.Izmedju lica I lobanje je zastupljena nesrazmjera ,a vrat se jedva primecuje.Kosti susavitljive I hrskavicave,ruke I noge su kratke,trup je malen,a trbuh srazmerno veci negokod odraslog covjeka zbog prisutnih masnih naslaga.Zapremina lobanje na rodjenju iznosi 350cm3,a do prve godine vezano sa razvojemmozga,povecanjem broja mozdanih celija,razvicem nervnih puteva I vezivnog tkiva dostizedo otprilike 750cm3 -odnosno 750gr tezine mozga.Misici su slabo razvijeni,maleni I nezni(razvijeniji na rukama),I dete prvo ovlada velikim paonda malim misicima,sto se ogleda u tome sto najprije ovlada velikim I naglim pokretima.U

pocetku je inervacija misica slabo razvijena tako da se desava da dijete jako zategne misiceda bi podiglo neki lagan predmet I obrnuto,da se malo napne kako bi dohvatilo neki tezakpredmet pri cemu mu on ispadne iz ruke.Dete u pocetku zbog nedovoljno razvijenihpsihomotornih sposobnosti zavede velicina predmeta,I ono ocekuje da je mali predmet lakI obrnuto.Koza ruzicasto crvena,na ramenima,usima I ledjima pokrivena neznim dlakama tkz.lanugo.Zubi pocinju da se razvijaju uglavnom u petom mjesecu I to su prvi nestalni zubi-mlecnizubi.Rastenje zuba stvara osecaj bola I nelagodnosti,izaziva gubitak apetita I razdrazljivostkod djece.Najpre se razvijaju sekutici I to,izmedju 6 I 8og mjeseca najpre donji pa gornjisekutici.Izmedju 8 I 12og mjeseca se razvijaju svi sekutici tako da dijete pri kraju prvegodine ima najcesce 6 zuba.Pojava zuba ujedno izaziva I potrebu za grizenjem I zvakanjem.Devojcice za razliku od decaka dobijaju prve zube nesto ranije.Kicmeni stub u pocetku ima izgled slova C jer beba lezi,a kad pocne da hoda I sedi kicmenistub dobija svoj normalni izgled.Prilikom pokusaja hodanja I sedenja kod djeteta sezamaraju misici sto moze da dovede do deformacije kicmenog stuba ukoliko se dijetepreforsira.Karlica je u ranom postnatalnom periodu manja nego kod odraslog covjeka I lezi visevodoravno,I kod devojcica ima srazmerno siri otvor.Grudni kos tek oko godine dana postaje veci od obima glave.Extremiteti su znatno kraci nego kod odraslog coveka.Kako dijete raste noge mu seispravljaju,a kad dete pocne da hoda stopala koja su do tada bila okrenuta prema unutraokrecu sa na dole,a noge postaju snaznije.Dete ne smije pretjerivati u puzenju,hodanju Istajanju da se ne bi javile razlicite deformacije nogu.ZIVOTNI PROCESI

Prvi plac-plac rodjenja je znak jednog zdravog I normalnog djeteta.Disanje kod novorodjenceta je ubrzano u odnosu na kasniji period,narocito u odnosu naodraslog covjeka.Ono udahne u pocetku cak do 50 puta u minuti,sto se vec posle cetirinedelje disanje postaje dublje I pravilnije I broj udisaja u minuti se smanjuje do 20 puta.Sto se tice temperature u pocetku novorodjeno dijete nije bas u stanju da se prilagodivelikim promenama temperature I brzo mu postaje hladno.Uzrok tome je I relativno sporacirkulacija pa je zbog toga I koza crvena,ruke I noge plavkastae I hladne.Znojne zlezde u

pocetku omogucavaju zadrzavanje toplote I telesnih tecnosti.Nakon cetvrte nedeljetemperature tijela postaje ravnomernija,sto kako dijete biva starije se sve vise usavrsva,aoglada se u tome da dijete sve manje kise I drhti.Sastav krvi kod novorodjenog djteta razlikuje se u donosu na odrasle,po manjem brojukrvnih celija, vise leukocita.Srce je srazmerne velicine,u poredjenju sa tijelom vece nego ikadak kasnije,a jetrasrazmerno dva puta veca nego kod odraslog covjeka I do kraja prve godine I ona ceudvostruciti svoju tezinu. Srce zbog veoma brzog metabolizama kuca cak 150 puta uminuti,sto se zadrzava do prve godine zivota kao I posle narednih nekoliko godina.VARENJE I ISHRANAU prvoj godini zivota kao I citavoog zivota ishrana je veoma bitan I neophodan factor zapravilan rast I razvoj.Medutim najveci broj istrazivanja pokazuju da je narocito vaznapravilna ishrana u periodu prve godine zivota,I da ta jedna godina pravilne ishrane vredikoliko 10 takvih godina nakon 40te godine zivota.Sto se tice digestivnog sistema u tom periodu da zeludac ima izgled cijevi I poprecanpolozaj I malog kapaciteta.U ustima lucenje pljuvacke poraste tek nakon treceg mjeseca Iona olaksava probavu.Njeno lucenje dodatno se povecava u period nicanja zuba.Dete osjecaglad pocev od prvog mjeseca,otprilike 3h nakon obroka upravo zbog malog kapacitetazeluca.U prvoj godini zivota najuspesniju hranu predstavlja majcino mleko,a nacin hranjenjadojenje. Veoma bitno je da majka doji dijete onda kada je ono gladno.Majcino mleko predstavlja zdravu,toplu, sterilnu hranu koja sadrzi pravilan procenat masti,belancevina, secera,vitamina I materija koje jacaju imunitet.Dakle majcino mlako ima vecuhranljivu vrednost od vjestacke hrane.Dojenjem se ne zadovoljavaju samo organske potrebe tj.glad vec se uspostavljava vezaizmedju majke I deteta,tacnije predstavlja tamelje I prve izvore socijalnosti,dete upoznajemajcino lice stice poverenje,pouzdanje I toplinu.Odvikavanje deteta od prirodne majcinehrane pocinje najcesce sa pojavom prvih zuba I zavrsava se negde oko devetog meseca.Stose tice broja obroka u 2 I 3em mjesecu dijete jede priblizno na svakih 4h odnosno 5-6 putadnevno.Broj obroka od 7 do 9og mjeseca iznosi 4 puta na dan,a krajem prve godine tokomcijelog dana 3 glavna obroka.

Starost djeteta Broj obroka2-3 mjesec 5-67-9 mjesec 4

12 mjesec 3Kako sva djeca ne jedu podjednako,niti su sva gladna u isto vrijeme tako u hranjenjuodojceta treba biti mudar I uspostaviti odredjen I relativno stalan red u skladu sapotrebama deteta I njegovom zreloscu.IZLUCIVANJEKako se rodjenjem promijeni nacin ishrane to se pored procesa varenja desavaju izmene uprocesu izlucivanja,kroz defekaciju I uriniranje.Novorodjeno dijete se pomokri I do trideset puta na dan,a isprazni do cetiri puta. Bubrezisto se tice ranog postnatalnog perioda pred kraj prve godine povecavaju svoju tezinu Iusavrsavaju podesavanje gubitka vode I soli.SPAVANJESpavanje je veoma bitan proces u ranom postnatalnom periodu za normalan I pravilanrazvoj djeteta.Odmah nakon rodjenja,koje je za njega predstavljalo napor novorodjencezaspi.U snu se opravlja od zamora I gubitka snage,tako da najvise vremena u pocetku svog zivotaprovede spavajuci cak I po 20 casova na dan.Beba je budna onda kada je gladna,ako ganesto uplasi ili mu dosadjuje ili ako se promijeni temperature.U prvim danima san I budnostanje se ne razlikuju dovoljno I san se prekida na veoam kratko vrijeme.Sposobnost da dijete bude budno razvija se krajem prvog mjeseca.Trzanje I drhtanjedjeteta u toku san je vezano sa razvojem njegovog nervnog sistema I zivcanih puteva.Kakoje dijete starije to se smanjuje I vrijeme koje provodi spavajuci.U pocetku je dijeteuglavnom budno za vrijeme hranjenja ,a kako je starije vremenski razmaci izmedju sna Iobroka postaju veci.Pre spavanja I pre hranjenja postoje periodi igranja I sve duze jevrijeme budnosti. Za vrijeme sna kod djeteta bilo u periodu novorodjenceta ili odojcetakarkteristican je odredjen polozaj ruku I nogi koje su najprije savijene,a zatim opruzene Inajvise spavaju na desnu stranu.Mala djeca se uglavnom bude burno I uz plac,dok oko godine dana bude se tako stodozivaju majku ili neku drugu blisku osobu.NERVNI SISTEM

U pogledu razvoja kod novorodjenog djeteta najvise zaostaje NS.Medjutim moramo uzeti uobzir da veliki mozak kod novorodjenog djeteta je po obliku, vijugama I broju celija isti kaokod odraslog covjeka,ali ipak nedovoljno formiran I razvijen za obavljanje svihaktivnosti.Potrebno je da nervne celije dodoatno sazrevaju I razvijaju se,cime dobijaju ukvalitetu I oblikuju se njihovi nastavci,napreduje process mijelizacije.Supkortikalni centri zreli su vec na rodjenju,kao npr.centri za podesavanje disanja,za radsrca,krvotok…,kicmena mozdina spremna za funkcionisanje,ali ne moze jos uvijek daprovodi impulse ka velikom mozgu.Ovaj sistem biva razvijeniji vec pocevsi od cetvrte nedelje zivota,I njegov razvoj nastavlja sedalje kroz u postnatalnom periodu.Dakle NS odojceta se sastoji od nezrelih celija I razvijese veoma brzo u toku prvih tri do cetiri godine zivota.RAZVOJ RAZLICITIH OBLIKA POKRETLJIVOSTIDo prve godine zivota dete nauci da sedi,stoji,puze,cesto cak I da hoda I trci,sto utice I nabudjenje njegovog dusevnog razvoja.U cilju razvoja pokretljivosti dete treba najpre daovlada svojim misicima I stekne kontrolu nad njima,odnosno vremenom dolazi do izrazajateznja da upotrebu velikih misica zameni sa upotrebom manjih.Zatim se javlja teznja zapostizanjem sve vece ekonomicnosti u radu misica,odbacivanjem nepotrebnih pokreta Ismanjenjem utrosnje misicne energije.

Uslovni reflexiPrvi reflexi koji se javljaju u prvoj godini zivota su reflexi na osnovu hranjenja.Npr.odojcece prestati da place ukoliko namirise neki prijatan miris koji potsjeca na dojenje.Vec u3cem mjesecu kod djeteta se razvijaju uslovni reflexi na sve analizatore,dok se krajem prvegodine kod deteta javljaju specificno ljudski reflexi tj.dete se uci nadevati imena pojedinimstvarima.Takodje u periodu ranog postnatalnog razvoja kod djeteta se moze oblikovati Ireflex straha,sto je poslo za rukom americkom psihologu Watson-u koji je nadrazio deteelektro-sokom uz jak zvuk od cega se dete uplasilo.Sto se tice odbrambenih sposobnosti kod novorodjenog djeteta one su uglavnomnespecificne,jer ako dete prekrijemo pelenom ono ce reagovati placem.Vec dijete staro 3mjeseca usmjerice se na uklanjanje prepreke.Sto je dijete starije do izrazaja vise dolazeupravljeni odbrambeni pokreti.Za dete je karakteristicno da kako je starije da sve viseponavlja ona dela koja u njemu izazivaju prijatna osjecanja,npr.ako slucajno povuce kanap Ioglasi se zvono ono ce to ponavljati vise puta.POKRETI GLAVE

Vec posle treceg meseca dijete ima sposobnost da zivahno okrece svoju glavicu istice svevecu kontrolu nad njenim pokretanjem.Pocev od 4-6og mjeseca dijete nauci I da uspravnodrzi glavu I ta sposobnost postepeno raste.POKRETI RUKUU prvoj godini zivota kod djeteta se javljaju u vezi sa pokretima ruku sledece vjestine:hvatanje,ispustanje predmeta,experimentisanje I manipulisanje sa njima.U pocetku detepredmete hvata nespretno citaviim dlanom.Kasnije osamostaljenjem palca od ostalihprstiju,sto pocinje u period 3 I 4og mjeseca,a uspostavlja se izmedju 8 I 9og mjeseca dopred kraj prve godine pokreti postaju spretniji I to je tkz.opozicija palca.Za hvatanjeprdmeta u pravom smislu rijeci neophodna je saradnja ociju I ruke sto je u pocetku veomatesko,sto se postize oko 8-9og mjeseca I pri tome dete vode oci.U periodu do 9og mesecadijete predmete hvata samo jednom rukom,nesvesno postojanja druge mogucnosti,I tekpred kraj prve godine postaje svesno toga da u svakoj ruci moze imati po jedan predmet.Pred kraj prve godine dete najvise voli da se igra sa vecim brojem manjih predmeta uzimaih I ispusta,sto predstavlja neki rani stepen brojanja.POLOZAJ I KRETANJE TELAPrvih tri mjeseca celokupno kretanje djeteta zasniva se na protezanju I ritanjunogama,mahanju I mlataranju nogama.Vec od cetvrog mjeseca dijete se koristeci se nogamamoze pomeriti nekoliko centimetara. Medjutim vec u drugom mjesecu dijete moze da sebez po muke okrene sa boka na ledja,u cetvrtom sa ledja na bok,dok u sestom mjesecuukoliko ga postavimo na stomak snazno ce se oduprijeti na ruke I podici na gore.U sedmommjesecu dijete moze da napravi pun obrtaj sluzeci se glavom,rukama,nogama,ramenima Ikukovima.SEDENJEDa bi dijete moglo da sjedi potrebno je da mu ojacaju misici.Uz pomoc dete moze da sedivec u 4 I 5om mjesecu,dok to samostalno pocinje raditi tek izmedju 6 I 9og mjeseca,cakdeset I vise minuta bez velikog zamaranja.Ako pokusa da se ustane ili pomeri u pocetkupada.

RAZVOJ HODANJA

Da bi prohodalo dijete mora da ovlada centom tezista svoga tijela,I predje kroz vise stepenahodanja.Jedan od karakteristicnih oblika detetovog kretanja jeste pomeranje u sedecempolozaju,sto se javlja u 6 I 7om mjesecu.Dete jednu nogu gurne u stranu,drugu podvije I nanju se oslanja.Nakon ovoga izmedju 7 I 9og mjeseca dijete pocinje da puze.Lezeci potrbuskeoslanja se na laktove,glavu I ramena drzi uspravno,I podlakticama vuce tijelo naprijed.Puzenje je prvi izraz nagona za kretanjem.Od 9og mjeseca dijete pocinje da se “vuce”,takosto mu je trup izdignut I paralelan sa patosom,oslonjen na pesnice I kolena.Stajanje prethodi uspravnom hodanju,a moguce je izmedju 8 I 9og mjeseca,a normalno svadjeca stoje u dvanaestom mjesecu. Za hodanje je osnovna aktivnost I razvijenost kostanog Imisicnog sistema,kao I nervno misicnog mehanizma. Potrebna je uskladjenost I zrelostvidnih I slusnih funkcija kao I telesne ravnoteze. Djetetu je potrebno samopouzdanje I vjerau sebe,dakle cjelokupno tjelesno uskladjenje. Kada dijete uspravnim hodanjem podignetijelo poboljsava mu se krvotok,a podrucje njegove aktivnosti prosiruje. Glavna razdobljakoja prdhode kretanju su:

Tupkanje(kada neko dijete pridrzava ispod pazuha,ono se dize na noge,poigrava selupkajuci nogama I cini brze korake) Sedenje sa naslonom I bez naslona Stajanje sa pridrzavanjem I bez pridrzavanja Hodanje uz pridrzavanje sa obe ruke Samostalno hodanjeDo prve godine zivota djeca uglavno savladaju hodanje uz pridrzavanje sa obe ruke ili uzneke predmete.

SAZNAJNI RAZVOJDete u prvoj godini zivota uglavnom nauci aktivno upotrebljavati svoja cula,reagovati nanadrazaje,narocito u drugoj polovini godine.Dijete osvaja spoljni svijet:sto god da dohvationo opipava,hvata,uzima u ruke,sto dovodi do promena I u telesnom polozaju uspravlja se,sedi, vuce,ustaje,hoda…Kod deteta se u toku prve godine razvijaju culo ukusa ,mirisa, vida,sluha,sposobnost opazanja…CULO UKUSADijete vec u drugom mesecu u vezi sa povecanjem broja kvrzica na jeziku razlikuje mlekokoje je narocito zasladjeno,nakon izvesnog vremena bira I omiljena jela tako sto jednaprihvata dr.odbija.Dakle analizator za ukus razvijen je vec na samom rodjenju.Ova osjetljivost se moze provjeriti kod djeteta takosto mu se na jezik stavljaju tecnostiosnovnih kvaliteta ukusa I posmatra koje dijete odbija,a na koje pozitivno reaguje.

Novorodjeno dijete najprihvatljivije reaguje na slatko,sto se zakljucuje iz toga sto saldakrastvor kod njega izaziva reakciju sisanja I oblizivanja.Nije medjutim jasno da linovorodjeno dijete razlikuje sva cetiri osnovna kvaliteta ukusa.CULO MIRISACulo mirisa povezano je sa culom ukusa,I deca u prvoj godini zivota rado nose predmetekoji im mirisu u ustima ne pod nosom.Culo mirisa je dobro razvijeno vec nekoliko casovanakon rodjenja I moze se zapaziti reakcija djeteta na jake mirise odredjenija nego na blage,kao npr.miris amonijaka,petroleja,sirceta I sl.Reakcija novorodjenceta ispoljava se krozodbijanje u jakim misicnim pokretima I promenama u disanju.CULO SLUHASlusni osjecaji spadaju u najslabije razvijene osjecaje kod novorodjene djece I mnoga odnjih su gotovo gluva nekoliko casova ili dana nakon rodjenja usled prisustva plodove vodiceu srednjem uhu.Dijete na ljudski glas reaguje tek u periodu nakon pete do sedme nedjeljezivota.Sto se tice sluha u prvoj godini zivota,dete pocinje aktivno da slusa onda kada ocimatrazi izvor zvuka I glasa I okrece glavu u tom pravcu.U periodu izmedju 2 I 4og mjesecadijete pocinje da reaguje na razlicite zvukove,ljudske glasove I narocito na razlicituintonaciju glasa narocito majcinog,nezan ton ga stisava,a ljutit uznemirava I zalosti,izazivaubrzano disanje,strah,zmirkanje I plac.U drugoj polovini godine dijete pocne javljti se nasvoje ime I pocinje po glasu da prepoznaje ljude.U drugom tromesecju dijete osim sto seokrece prema izvoru zvuka,ono se I raduje slusanju,cak pevanje I muzika blagotvorno uticena njega I ono ubrzo pokazuje da uziva u tome.Njegovom uzivanju u slusanju glasova,zvukova I melodija iz okoline ubrzo se pridruzuje I uzivanju u glasovima zvukovima kojedijete samo proizvodi npr.lupajuci zveckom I sl.CULO VIDAKod novorodjenceta mreznjaca jos uvijek nije dobro razvijena iako su svi sastavni dijelovioka ospsobljeni za vid.Vec treceg dana nakon rodjenja javlja se kod djece reflex mreznjace-odnosno reakcije na svjetlost.U prvoj godini je karakteristtican snazan razvoj mreznjace,povecanje broja cepica.Jakobitno je to sto se u toku prve godine razvija usmerenost prema istoj tacki,tj. konvergancijaI mogucnost prilagodjavanja ocnog sociva na daljinu posmatranog predmeta tj.akomodacija , bez cega je nemoguce vidjeti stvari I pojave. Ovi pokreti u pocetkupredstavljaju veliki napor I zbog toga dijete nije u stanju da predmete hotimice Inepomicno posmatra I potrebno mu je vremena da bi dostiglo taj stepen vise nedelja nakonrodjenja. U drugom mjesecu dijete ima sposobnost da prati predmet koji se pred njim

pomerea vodoravno I horizontalno,sto je blizi stepan nepomicnog gledanja,dok od 6ogmjeseca moze da prati predmete koji se brzo kercu.Djeca do godine mogu privremeno da izgube kontrolu nad ocima I pocinju da gledajurazroko, sto ukoliko traje duze vremena treba prijaviti ljekaru. Kod detetovog gledanjaprednost ima ono sto se krece.Sto se tice vec pomenute konvergencije I akomodacije kod djece postize uglavnom okotreceg mjeseca I upravo tad djeca pocinju da obracaju paznju na lica I ruke oko sebe,igrackekoje su pred njima,svoje sopstvene prste I pocinju da razlikuju predmete I osobe.Time stodete iz lezeceg polozaja sve vise prelazi u uspravan ,stvara se novi odnos prema okolini Isiri se svet odojceta od bliznjeg prostora ka daljem.U 5-6om mjesecu dijete pocinje I da razlikuje boje I pokazuje veliko interesovanje za njih.Uglavnom su omiljene boje crvena,zuta,plava,zelena…SPOSOBNOST OPAZANJAOva sposobnost se kod djeteta bitno razlikuje u odnosu na odraslog covjeka.Opazanjenastaje kao rezultat saradjivanja cula i procesa u CNS-u I na oblikuje se upravo na racun tesaradnje pri cemu se nadrazaji ujedinjuju u vece celine. Na osnovu toga se opazaji sve viseodvajajju I diferenciraju I saznajni proces postaje sve specificniji kako po kvalitetu tako I pokvantitetu.Sa druge strane veoma bitna u procesu oblikovanja opazaja je konkretna aktivnost.Npr.ukoliko dijete uzme zvecku I mase njome,prati je ocima,mirise,stavlja u usta, opipavaono je ustvari istrazuje svakim culom.Dete se upoznaje sa njenim oblikom, tezinom,velicinom, shvata koliko mu znaci I za sta sluzi.Kroz opazanje dijete se nauci interpretirati stvari koje cuje,vidi,mirise,kusa,potiskuje.Kaduz neki predmet dozivljava odredjeno culno iskustvo nanovo ,ponovna iskustva dijetepovezuje sa tim predmetom.Iz toga zakljucujemo da u svakom opazanju od strane detetaucetvuje njegov individualni zivot,ali isto tako da sposobnost opazaja ne zavisi samo oddjetetovog anatomsko fizioloskog sazrijevanja nego u mnogome zavisi od toga sta dijetemoze da nauci od okoline.Dijete najprije nauci da dozovljva svijet oko sebe I usmerava paznju na predmete na osnovusvojih interesa I potreba. Dete narocito dobro posmatra one predmete koji su mu potrebni,napreduje u njihovom posmatranju I nauci da ih razlikuje,jer ga oni najvise pobudjuju naaktivnost.Interesantno je da isti predmeti u razlicitim polozajima mogu kod djeteta daizazovu razlicite utiske I razlicito ragovanje tako sto ga jednom privlace,a drugi put upotpunosti ne interesuju.Dozivljaje,predmete I pojave dijete ustvari dozivljava ustvari kaoneposredno zadovoljstvo ili pomanjkanje ,ugrozenost,a ne kao objektivne.

Usled toga svijet pocinje da mu se javlja kroz jednu prizmu veza kojima je pocetak njegovalicnost. Medjutim dijete u pocetku ne moze da shvati predmete kroz njihove pojedineoosbine,vec ih posmatra u cjelini. I upravo zbog toga bocicu za mlijeko zamijeno nekom zaigranje.Isto tako ukoliko se majka presvuce dijete je nece odjednom prepoznati. Sto se ticeopazanja prostora u prvom tromjesecju shvatanja prostora su uglavnom vezana za dodirusnama I nije sposobno da opaza udaljene predmete,izuzetak cine svetiljka I mjesec.Tek udrugom tromesecju se djetetu otvaraju I daleki predmeti,dete uglavnom poseze za njima Iuci da prosudjuje udaljenost.Tek krajem prve godine dijete poznaje polozaj,udaljenost,oblik I velicinu predmeta.Stoga zakljucujemo da je prvobitno djetetovo opazanje tkz.fiziognomicno ili likovnoopazanje.Razvojni put u detetovom opazanju vodi od nerasclanjenih I snazno osjecajnihutisaka ka rasclanjenim I osecajno manje vise neutralnim opazajima.PAZNJAPaznja se u prvoj godini javlja u razlicitim prilikama I polozajima,I osnov za nju u tomperiodu nalazi se u orjentacionom reflexu tj.okretanju u pravcu glasova I drugih zvucnihnadrazaja.Paznja se kod djeteta razvija vec 2 I 3em mjesecu zivota bar sto se tice vidnog Islusnog podrucja,sto zakljucujemo na osnovu toga da ce se dijete probuditi ukoliko cujenpr.neki nepoznati glas.Za prvih sest meseci dijete usmerava paznju pretezno na nadrazaje poznate od rodjenjakoji imaju bioloski znacaj dakle na bioloske poterbe,I tek kasnije skrece na bioloski nevaznenadrazaje.Pocetak tkz.hotimicne paznje javlja se pred kraj prve godine zivota kada dete ovlada svojimculima I telom u priblizno velikoj meri.Sto se obima paznje tice cesto je duze vremenausmerena iskljucivo na jedan predmet,sve do pred kraj prve godine zivota kada dijetepocinje da se bavi sa dva predmeta od jednom.Istrajnost paznje je uglavnom mala.PAMCENJEPoceci djetetovog pamcenja se beleze vec u trecem mesecu zivota.Medjutim pamcenje seveoma sporo izdvaja od opazanja,uporedo sa razvojem CNS-a,zato u pocetku ne mozemogovoriti o pravom pamcenju nego o njegovim pocetnim oblicima.Tako u pocetku tj.do prvegodine zivota ne mozemo govoriti o pravom pamcenju (ponavljanju).Jedan od tih pocetnih oblika pamcenja je ocekivanje deteta da odredjeni utisak pratiodredjeno postupanje,na osnovu mehanizma uslovnih reflexa.Zatim se kao predhodnioblik pamcenja javljaju I tkz.prvobitne slike sjecanja.Otprilike u periodu oko trecegmjeseca dijete uznemireno trazi slike koje su mu nestale ispred ociju.Sledece sto prethodi

pamcenju je utisak poznatog,kada se primecuje razlicita reakcija deteta na ono sto mu jepoznato u odnosu na ono sto mu je strano.Korak dalje u razvoju pamcenja je prepoznavanje,kada dijete u petom mjesecu prepoznajesvoju majku kada je vidi I to izrazava osmehom,ali ne moze sebi jos uvijek da je predstavi.Od sestog mjeseca dijete prepoznaje pozanate osobe,pice,igracku,druge predmete I prostor.Kada se dete od osam meseci vrati svojim starim igrackama obradovace im se kao da ihprvi put vidi.Tek na kraju prve god. dijete prepoznaje svoje roditelje I nakon duzegodsustva, ne vezano samo za vidno vec I za slusno podrucje.Po nekim istrazivanjima predstavljanje kod djece postaje moguce tek pred kraj prve godinezivota,kada se njegov dusevni svet prosiruje I ono pocinje sposobno da cuva utiske koje jedozivelo I kad nadrazaji prestanu.U tom periodu se javljaju I prve fantazije,tako da dijeteoko 10og mjeseca u igri hrani svoju lutkicu,imitira pokrete odraslih I pravi se da kao nesto“radi”.Pred kraj prve godine dakle javlja se I prvo sjecanje,tako da dete kome je ispala loptapored kreveta,zbavice se necim drugim ali ako ga kasnije upitamo za loptu pokazace podkrevet.U svim tim pocetcima pamcenja dijete je jos uvijek nestalno,njegovi interesi jako razliciti,aosjecaji jako promjenljivi.MISLJENJEPrvi misaoni akti djeteta su hotimicne radnje koje odgovaraju odredjenom zadatku Iodnose se na neke predmete.Dakle misljenje se javlja u sredistu detetove aktivnosti Iokviru na temelju detetovog opazanja.Kako detetove radnje I opazaji postaju svesmisljeniji, tako tako se I detetovo misljenje sve vise kristalizuje.Dakle misljenje I misaonoprocesi kod djeteta su vezni za njegove prakticne aktivnosti,u prvom redu za igru.Kada dete u drugom tromesecju posegne za predmetima koji su van njegovog domasaja,tada se kod njega pocinje razvijeti misao o prostornim,vremenskim I uzrocnim odnosima.Ako osmomesecno dijete ispusti kocku naci ce se pred zadatkom da je ponovo dobije.Krozpomenute radnje dijete se uzdize do prvih inteligentnih,razumnih radnji u kojima razlikujesredstvo I svrhu.Dete dakle otkriva da se odredjenim sredstvom moze postici odredjenasvrha.Pocetno misljenje kod djeteta ima situacioni karakter,I upravljeno je prema odredjenomcilju u okviru igre I postupanju sa predmetima,ispunjavanju potreba I sl…Igra predstavljaposebnu priliku za razvoj detetovog misljenja I u njoj se dijete misaono slobodno izrazava.Utome se nalaze poceci djetetovih pronalazaka.Dete u pocetku u potpunosti ne razumeokolinu,ono postepeno postaje sposobno za to,sto je proizvod njegovog sazrevanja I ucenja.

U misaonom razvoju deteta je znacajna je uloga odraslih,jer su aktivnost I govor odredjeninivoi na kojima se razvija detetovo msljenje I medjusobom se preplicu I uticu jedno nadrugo.GOVORRazvoj govora ne moze se odvojiti od razvoja misljenja jer su jedno sa drugim tijesnopovezani I uticu jedno na drugo.Period prve godine zivota je uglavnom predgovorni periodili pripremno doba I obuhvata 3 oblika:drecanje,pokrete,I brbljanje I caskanje.Poslednjioblik ili gukanje je najvazniji I predstavlja osnovu za detetov stvarni govor.U ovom periodudete uci da ovlada govornim aparatom I razumeva govor svoje okoline.O gukanju govorimo kada dijete pocne da izgovara pojedine glasove koji medju sobom josuvijek nijesu dovoljno odvojeni I prelivaju se jedan u drugi,sto se desava najcesce u drugommjesecu zivota.Dijete u pocetku pocinje da proizvodi glasove bez ikakvog povoda najcescekao izraz telesnog zadovoljstva,zatim pocinje da imitira sebe I na kraju cak I prima glasoveodraslih.Gukanje pocinje sa samoglasnicima,najcesci su a,e,i…Pocetkom treceg mjesecadijete pocinje intezivnije caskanje kao proces u kome sjedinjuje glasove u slogove.Tislogovi po pravilu pocinju suglasnikom ali se retko njime zavrsavaju m+j,n+a…Fonetika gukanja postaje bogatija I razlicitija od cetvrtog,petog,sestog mjeseca,ali jeistovremeno zbrakana I neorganizovana.Tek pocetkom druge polovine godine caskanjepostaje ritmicno I dete pocinje da izgovara slogove ma-ma,ta-ta,da-da…Dete sazadovoljstvom koristi svoje glasovne mogucnosti I pocev od cetvrtog mjeseca moze sezabaviti caskanjem I igranjem sa rukama cak I vise od petnaest minuta.Jedan od momenata u predgovornom periodu je imitiranje glasova odraslih.Dete imitiraritmiku I intonaciju majcinig glasa,a kasnije I mimiku.Ono imitira sebe I odrasle,a kadaodrasli imitiraju njega to njegovu sposobnost imitiranja jos vise pojacava.Pre nego sto deteovlada govorom mora ga prvobitno razumeti,sto je pocetni stepen medjuljudskog opstenja.Dete pocinje da razume govor pocev od 7og mjeseca I u tom periodu pokazujeinteresovanje za caskanje sa odraslima.Medjutim to nije pravo razumevanje govora.Npr.ako vise puta izgovorimo rec tik-tak dete ce pogledati na sat.Ipak vazi da dete trimeseca prije nego pocne da upoterbljava govor pocinje da ga razume.Osnovni fizioloskiuslov za govor jeste da ovlada misicima usana,jezika,misica u grlu I plucima I ukoliko se topre desi to ce dete prije I progovoriti.Prve rijeci se kod djeteta javlja pred kraj prve godine oko jedanaestog mjeseca,I to su rijecikoje niknu iz caskanja kao npr.dada,tata,mama,baba…Dete je tada sklono rijecima kojepredstavljaju vezu izemdju glasa I znacenja,recima onomatopejskog porekla av-av,mijao-mijao,mu-mu I sl…

Kod djece se mogu javiti I govorni defekti poput zamuckivanja,izopacenje govora, vrskanje,nejasan govor uopste.EMOCIJEKod novorodjenog djeteta preovladjuju negativna osjecanja,dok se kod odojceta sve vise uprvi plan isticu pozitivna. Naime, tek rodjenim djetetom ovladava stanje opsteuznemirenosti, sto se izrazava neskladnim radom unutrasnjih organa,a spolja trzanjemudova I citavog tijela.Ubrzo iz ovog nezadovoljstva I uznemirenosti se razvijaju osjecajizadovoljstva I nezadovoljstva. Osecaj zadovoljstava I prijatnosti odojce izrazavaopustenoscu I popustanjem napetosti,tako sto se smesi I guce,caska,a osjecajnezadovoljstva napetoscu misica, drecanjem I placem, kao I isprekidanim disanjem.Medjutim odojce je manje drecavo I retko dozivljava sok reakcije.Drugacije receno okolinamu sve manje smeta,zadovoljstvo raste I sve vise se diferencira,a podsticaji bioloskogkaraktera nisu jedina stvar koju dete razvija.Cak je u drugoj polovini godine prevaga pozitivnih osjecanja I krakteristika jednog zdravogI normalnog djeteta,I ukoliko ono place jedan sat dnevno to je vec previse I ukazuje naprobleme.U drugoj polovini godine dijete pokazuje uzivanje kod jela,tapkanja,uzivanje u zivoobojenim predmetima,svetlosti,zveckanju,glasovima I dr.tonovima…prilicnu ulogu uosjecajnom zivotu djeteta I razvoju emocija predstavlja igra prepoznavanja stvari I lica.Tako je razvoj pozitivnih I negativnih osjecanja snazno isprepletan sa razvojem opazanja Iprepoznavanja.Kod djeteta se u drugoj polovini godine razvijaju emocije kao sto su:Radoznalost-nju kod djeteta pobudjuje najcesce nesto novo I nesvakidasnje.Dijete je upocetku malo iznenadjeno sto se izrazava u pogledu,zatim napinjanjem misica nalicu,boranjem cela,otvaranjem usta I plazenjem jezika,a zatim ustupi mesto smehu Izadovoljstvu.Ljubav-dijete je razvija prema odraslima koji mu cine I zele dobro,narocito ako se todesava cesto.LJutnja-sto je dijete mladje to izrazava manje ljutnje.Kod odojceta se ljutnja javlja najcescezbog postojanja prepreka koje smetaju njegovim pokretima ili zato sto odrasli nisu ispunilineki od njegovih zahtjeva.Ono ljutnju izrazava placem, drecanjem, udaranjem ruku I nogu,zaustavljanjem disanja I sl.Strah-je poseban vid emocije I treba mu posvetiti posebnu paznju jer utice na detetovobuduce ponasanje I moze razorno obuzeti detetov psihicki zivot,na svoj ga nacin obojiti Iusmeravati.

Glavni uzroci straha kod deteta su: Dete se na strah navikne Dete se strahom ispuni,zarazi od okoline,pod uticajem odraslih Strah moze biti posledica nekog neprijatnog iskustva.Sto se tice navikavanja deteta na strah desava se na osnovu iskustva koje je dete steklo Ikoje prouzrokuje da se plasi neke pojave I stvari I on se moze cak I presiriti na predmete Ipojave koje je dijete dozivelo u nekom slicnom polozaju I situaciji.Uzmimo za primer nekeod pojava na koje se prosirio strah:

POJAVE NA KOJE SE STRAH PROSIRIO POJAVA KOJA U DETETU BUDI STRAHDete se uplasilo iznenadnog suma sa radija Sete se od tada plasi svakog radijaU spavacoj sobi je trcao mis Dete se posle plasilo svakog suma na poduMisevi I bubasvabe Dete se plasilo pukotina u kojima oni ziveNapalo ga pseto-crna macka Plasi se pasa I macaka-svega sto je crnoCovek bez nogu Strah da prelazenjem ulice izgubi nogeStrah od bolnice Strah od tel.i taxija I vodjenja u bolnicuTeski snovi Strah od mrakaDete lezi samo u bolnici Strah od mraka,izmisljenih zivotinja…Strah od nekoga sa makom Strah od maski,lobanj,kostura…Smrt I groblje Strah d ace umretiDete se takodje zarazi straho I imitira ga.Ovde narocitu gresku preve roditelji koji na raznenacine pokusavaju zaplasiti svoje dijete. U svrhu izlecenja deteta od straha veoma je bitnonavesti ga da se upozna samostalno sa onim sto ga je plasilo,zatim uklanjanje negativneosjecajne prepreke,sloboda kretanja.Smeh-se menja sa uzrastom,ali usvakom slucaju predstavlja izraz radosti kod djeteta.Kadase dete smije karakteristicno je da drzi usta otvorena ,jezik ispruzen na dnu usne duplje,ocimu sijaju,obrazi razvuceni,ruke I noge prijatno razigrane,glava pomerena unazad…Na razvoj osjecanja kod djeteta uticu sazrevanje I ucenje kao dva osnovna faktora koji seuzajamno dopunjavaju I preplicu. Osjecanja djeteta su kratkotrajna,nestalna,medjutimsnazna I zato je dete sklono da burno reaguje bez obzira na onao sto situacija trazi.Detesvoja osecanja izrazava nezadrzavano I odmah,inace cesce nego odrasli.Njegova osjecanjavremenom postaju diferencirana I sve vise individualna.Na razvoj osjecanja kod djetetanaravno najvise utice stepen razvijenosti nervnog sistema I telesna nega koja je veomabitna za detetov osjecajni razvoj.Pozitivna osjecanja se nesputano razviaju kod onog djetetakoje se telesno dobro osjeca,pravilno hrani,spava,izlucuje ima slobodu kretanja. Lose

zdrastveno stanje negativno utice na raspolozenje djeteta,kao I losa ishrana.Umor takodjekod djeteta izaziva razdrazljivost, kapricioznost, placljivost, sklonost ka svadji I sl…Veoma bitna je u razvoju osjecajnosti I socijalnost djeteta odnosno dodiri sa ljudima.OSJECAJNOSTSto se tice novorodjencta ono nije u stanju da odrzava dodire s ljudima I ne dozivljava ihkao osobe,cak ni majku vec je dozivljava kao dio samoga sebe,tako kod njega ne mozemonaici na socijalna reagovanja,ono nije zrelo za socijalne pobude,ali to ne znaci da ga usocijalnom pogledu treba zanemariti.Medjutim vec posle nekoliko meseci dijete pokazuje potrebu za dodir sa ljudima I to svevise I vise.Tako da dijete uspostavlja odnose sa sve vecim brojem ljudi,sto ga u pocetkukosta velikog napora.Kako se dijete uzivljava u odnose sa ljudima tako tece proces njegovesocijalizacije,za sta je opet potrebno ucenje I sazrevanje.Odnos izmedju majke I djeteta predstavlja praoblik dodira medju ljudima.Medjutim tajodnos u osnovi nije ni malo santimentalan,vec se emocije radjaju na osnovu zajednickogzivota.U pocetku dijete nije sposobno nikog da voli,sve do pred kraj prve godine kada sekod njega razvija osjecanje ljubavi I ono najprije pocinje da dozivljava majku kao izvorprijatnosti I zadovoljstva,prvenstveno sto ga ona spasava gladi, hladnoce, vlage…Tekvremenom dijete pocinje da osjeca potrebu za majcinom blizinom I medjusobnimdusevnim dodirom. Sve ovo krci put djetetovoj ljubavi prema majci.Kada dijete napuni dva mjeseca ono se katkad I nasmesi svojoj majci,cak se njegov smijehjavlja I kao odgovor na smijeh odraslih.Izmedju drugog I treceg mjeseca sve vise se odazivaonome ko se njime vise bavi,smeje se guce I ako je duze vremena prepusteno samo sebionda postaje lose volje.Ove reakcije jos vise ojacaju izmedju cetvrtog I petog mjeseca.Oko osmog mjeseca mozemo posmatrati prve izraze djetinje ljubavi,kada ono blago milujemajku,tapse je po licu,podnosi svoje lice da bi ga majka poljubila,grli je oko vrata I grize I tosu uglavnom kratkotrajni odrazi ljubavi.Iz ovih prvih dodira razvija se I ljubav djetetaprema ostalim licima.Posle majke u kreiranju djetetove ljubavi,onda otac,a zatim se I drugiljudi ukljucuju u krug djetetovog osjecanja ljubavi.Prvu drustvenu zajednicu za dijete kao sto znamo predstavlja porodica I njoj pripadanajznacajnija uloga u kreiranju detetove drustvene svijesti,njegovog odnosa prema ljubavi Iobicajima njgovog socijalnog ponasanja.Sa tri do cetiri meseca dijete ne raspolaze socjalnim opzajima,dok gnevno do nasmejanoglica pocinje da razlikuje oko petog mjeseca tumaci te izraze ali ih ne razume.Oko osmog

mjeseca dijete pokazuje razumijevanje za razlicite izraze lica I njima razlicito raspolozenjedrugih ljudi.Pocinje da pazi na lice,pokrete,telesno drzanje I hod kod ostalih ljudi najprije onih sakojima zivi.Zbog nadostatka iskustva u pocetku se vara u tim tumacenjima pre svega kodnepozantih osoba.Pred kraj prve godine dijete u druzenju sa ljudima pocinje da osjeca vecurazliku u njihovom ponasanju I primecuje promjene u glasu.Kod djteta se sa staroscu razvija I poterba za zabavljanjem,javlja se interesovanje zaroditelje I malu djecu,ono voli da ima oko sebe vise ljudi koji ce se baviti njime pricati mupevati,igrati se sa njim.Vec sa sestim mjesecom radi sve moguce da bi skrenulo paznju nasebe.Iz svega ovoga zakljucujemo da je djetetova socijalnost pasivna u prvih sest mjesecizivota,dok negdje u period od sestog mjeseca postaje aktivna.Dete pocinje aktivno darazlikuje domace lice od stranih sto je veliki korak naprijed u odnosu prema njima. Detepocinje da odvaja ljude na omiljene I neomiljene,pznate I nepoznate,odnosno da razvijapozitivan I negativan odnos prema njima.Odnos jednog djeteta u ranom postnatalnom periodu prema svojim vrsnjacima javlja sevec pocev od treceg mjeseca zivota.Na njih ce reagovati smijehom ili na neki drugi nacinnekad I tako sto vice.Interesovanje za svoje vrsnjake narocito raste u periodu od devetogmjseca zivota.izmedju vrsnjaka u ranom postnatalnom period prvi dodiri se javljaju krozigru.U drugoj polovini godine kod djeteta se javljaju I osjecanja ljubomore I simpatije.Deteveoma tesko podnosi ako vidi igracku kod drugog djeteta,a samo je nema,a jos tezecinjenicu da majka mazi I drzi drugo dijete.osjecanje simpatije se javlja u period sestog Iosmog mjeseca,sto semoze primijetiti u odnosu prema ljudima,a isto tako u odnosu premazivotinjama I sl.Za razvoj je djetetu potrebna I samoca,tako mu povremeno treba pruziti priliku I da budesamo,naorcito u prvoj polovini godine.vazi da dijete oko sedmog mjeseca u sebi zivi koliko Isa okolinom.U drugoj polovini godine,narocito pred kraj prve godine kod djeteta se javljazelja I potreba za uvazavanjem.Drugim rijecima kod djeteta se razvija osjecanje licnosti,kaosto su samoljublje,reakcija na uvrede,pohvale I perkor.ZNACAJ VASPITANJA U RANOM POSTNATALNOM PERIODU RAZVICA

Dete u prvoj godini postane sposobno I da se od neceg uzdrzi,da se ne upravlja samo premasopstvenim nagonoma,vec I prema zakonima okoline.Naredjenja,zahtevi I zabrane mu upocetku nista ne znace do pred kraj prve godine.Individualne osobine dece ukazuju nabuduce osobine licnosti djeteta.Vaspitanje kod djeteta doprinosi pravilnom razvoju buduce licnosti na svim poljima,narazvoj intelektualnih,estetskih,moralnih I drugih snaga.Detetu treba pruziti mogucnosti dase na svim pravcima opzajno I na sve moguce nacine izrazava. Dete u ranom postnatalnomperiodu I kasnije naravno ne smije biti bez odgovarajucih igracaka I predmeta, bezmogucnosti kretanja.Uloga vaspitanja,samim tim odraslih je velika I u misaonom razvojudjeteta,jer oni u svom posrednom I neposrednom dodiru sa detetom pomazu stvaranjujedne potpunije I povezane slike o svetu.Sa detetom treba razgovarati,narocito je bitno da to polako,jasno I veoma jednostavno,stoce osim pozitivno vaspitno uticati I na razvoj njegovih govornih sposobnosti ,pri cemudijete nauci da povezuje odredjene rijeci sa pojedinim predmetima,pojavama I postupcima.Vaspitanje takodje pomaze socijalizaciju kod djeteta I njegov odnos prema drugim ljudima.Doprinosi I razvoju emocija,osjecanja ljubavi, radosti, tuge I sl. koja su nespojiva samucenjem zivotinja I unistavnjem stavri u okolini I sl.To uopste doprinosi formiranjudjeteta I njegove licnosti.Najvazniju ulogu u vaspitanju djeteta imaju kao sto zanmo roditelji,njima pripada I osnovnauloga u nastajanju djetetove buduce licnosti.Roditelji u prvoj godini predstavljaju I prve Iglavne posrednike u postojecim obicajima I postojecoj kulturi.Dete pocinje mnogo ranije dauci nego sto je steklo pojam o tim stvarima.Roditelji vaspitanje u svoje dijete usadjujusvojim postupanjem I celokupnim odnosom prema djetetu.Dete pod ovakvim uticajem ucida opaza I osjeca,uci se ponasanju I odnosima prema svijetu I sebi.MAZENJE-KVARENJE DJETETAVeoma je bitno da roditelji kod djeteta stvore osnovno poverenje u okolinu,kako ono ne biu suprotnom trazili osiguravanja koja bi mu svedocila o ljubavi prema njemu I nece trziti damu roditelji neprestano ukazuju paznju.A u tom slucaju I kada to bude uradilo nece biti izpanicnog straha I nesigurnosti.Mazenje osigurava dijete u njegovoj egocentricnosti,tako da najcesci uzroci koji dovode dorazmazenosti djeteta su sledeci:

Prevelika zabrinutost roditelja I spremnost da smesta uklone svaku prepreku Ineprijatnost,iako joj ne znaju uzrok Teznja roditelja da djetetu ispune svaku zelju,narocito kako ne bi izgubili njegovuljubav

Sopstveni osjecaj roditelja da im nedostaje prava istinska ljubav prema djetetu Roditelji koji potrebe djece ispunjavaju prema sopstvenim kapricima I nestalno takoda dijete nikada ne zna da li ce dobiti ono sto zeli,a ako to I dobije nije zadovoljno.Mudri roditelji koji zaista vole svoju djecu,nisu njihovi robovi,ali nisu djeca robovi njihovihkaprica,ne plase se za ljubav svoje djece svesni svojih postupaka prema njima, imaju osjecajkada djeci nesto stvarno potrebno imajuci pri tome u vidu potrebe svakog svog djteta Iclanova porodice.Neizbezno je da u svrhu pravilnog vaspitanja roditelji ogranice dijete unjegovim zeljama I usklade ih sa potrebama citave porodice.PRETERANA LJUBAV KVARI

DIJETE.

ZANCAJ IGRE U RANOM POSTNATALNOM PERIODU RAZVICADjetinja aktivnost u prvoj godini zivota nema nikakvu svrhu izvan sebe I dete njome ne zelida postigne odredjeni cilj.Ova aktivnost je nekako sama sebi dovoljna.U prvom redudetetovog razvoja nalazi se razvoj njegoovg kretanja tj.motorike,kad dijete uvjezbavaodredjene funkcije I najvaznije je da bude aktivno.Pokrete koji su za njega novi dijetepocinje neumorno da ponavlja,sto ga ispunjava prijatnoscu I uzivanjem I ukoliko su uspesnito dete podstice na nove I slozenije oblike aktivnosti.Posto se kroz ove prve oblike igre dijete uglavnom usavrsava u govoru I kretanju to ihnazivamo funkcionalnim igrama ili igrama vezbanja.Dijete najprije pocinje da se igra sa svojim sopstvenim tijelom,oko treceg-cetvrtog mjesecakada pokrece ruke I noge uzdize se uspravno,pada na ledja-na stomak,steze ruke,siri I grciprste…U tom periodu ono ocekuje od svih tih pokreta sta ce biti,pri cemu zadovoljno predeI guce.Kako dijete postaje starije sve vise je voljnih,a sve manje reflexnih pokreta,sve sto je upocetku bilo slucajno sada postaje namjerno I na taj nacin dijete dolazi do prvih sredjenihpokreta.Osim toga na ovaj nacin se dijete upoznaje sa sopstvenim tijelom,jer su mu upocetku dijelovi sopstvenog tijela kao spoljni predmeti I ne razlikuje sopstveni prst odtudjeg.Zatim u periodu oko petog mjeseca pa na dalje javlja se igra sa predmetima koji sve viseulaze u njegovu aktivnost igranja,kao npr.lopta zvecka,kocka,kutije I td…Djetetu uglavnomnije bitno sta taj predmet predstavlja,nego kako se moze upotrebiti.Kako se lopta mozeupotrebiti bolje od ostalih predmeta to je dijete I vise cijeni od njih.Djetetov culni I pokretniaparat uvezbavaju igre u kojima dijete nesto opipava,otvara I zatvara I sl…Dete se igara sa ocem,amjkom ili nekim drugim,medjutim u pocetku samo sa jednomosobom.Veoma su interessantne igre zmurke u kojima se dijete samo sakrije I otkrije ili tourade odrasli I u njima dijete radosno iscekuje kada ce se odrasli ponovo poajviti.

Dijete u rpvoj godini zivota narocito voli da se igra nakon sto se najelo I kada seprobudi.Kupanje djetetu pruza veoma lijepu priliku da se poigra sa sapunom,peskirom ilinekom igrackom koju koristi za vreme kupanja.Dijete se u tom periodu rado igra uogradici,jos radije na patosu.Ponavljanje karakteristicno za igru prizilazi iz detetove radostinakon postignutog uspeha pa ono nastoji da to sto vise puta ponovi,a pri tom se razvija Inapreduje.Znacj igre je veliki za rzvoj djeteta,jer se kroz igru prvenstveno vjezbaju cula Iosjecaji,aparat za kretanje,ruke I noge…dete kroz igru ovladjuje tijelom,stice razna iskustva,vestine, navike, znanja o perdmetima I njhovim osobinama.Igra je prava prilika da dijeteotkrije svijet oko sebe.U njoj se pred kraj prve godine pocinju razvijati I znaci misljenja,fantazije I volje,zatim je svo vrijeme prisutno I djetetovo osjecanje kao sto su prijatnost,ugodnost, radost,a mozda I strah I bojazan,neko prijatno uzbudjenja sto su I pocecisocijalnog osjecanja.Drugim rijecima igrom je prvenstveno obuhvaceno ucenje I ono imaznacaj na razvoj djeteta kolko I recimo san,zbog cega od strane odraslih velika paznja trebada se posveti igri djeteta, da mu se pruzi dovoljno mogucnosti I prlikika za igranje.Isto vazi I za igracke,I rekli smo da djeca ne smiju biti bez odgovarajucih igracaka u tomperiodu.Dijete medjutim u nekim ranim periodima svoga razvica ne razlikuje igrackeprema njihovoj stvarnoj upotrebljivosti,ali ih cijeni.To se prije svega vidi u njegovomkarakteristicnom odnosu prema njima,jer mu je kao igracka dobar bilo koji predmet Isvima igrackama se sluzi I igra na isti nacin.Ipak igracke imaju veliko razvojno znacenjetako treba voditi racuna kada ih biramo, kupujemo I dajemo djetetu.Medju prvim igrackama koje se poklanjaju djetetu oko cetvrtog mjeseca trebaju bitimekane lopte-perjane,a zatim naravno zvecka.Za djecu su takodje veoma bitne nekeimprovizovane I slucajne igracke cak nekad I zanimljivije nego one koje se nalaze u prodaji.PRVE KONTURE LICNOSTI DJETETAUjedno sa razvojem djeteta raste I njegova samosvest.U toku prve godine dijete laganopostaje svjesno samoga sebe,tako sto najprije obogacuje saznanje o sopstvenom tijelu.Ovosaznanje dolazi od posmatranja prstiju,ruku, nogu pa se dijete od sedam mjeseci npr.ugrizeza prst od noge da bi se uvjerilo da mu isti pripada.Dete ustvari iznenada u elementarnojmeri postaje svesno samoga sebe,sto je plod jednog kvalitetnog skoka I novi oblik svijesti.Bez sumnje da prva godina zivota ima veliko znacenje na aktivnost djeteta,njegov kontaktsa vrsnjacima.INDIVIDUALNE RAZLIKE U LICNOSTI DJETETADjeca se veoma razlikuju medju sobom I upravo te razlike su prvi zaceci detetove licnosti,stim sto u ranom postnatalnom periodu ne mozemo govoriti o razlikama u karakteru

djeteta, ali mozemo o nekim takvim konturama koa indikatorima buduce licnosti:otemperamentu kod dece I to u barem u jednoj ili vise karakteristicnih suprotnosti.Nije tesko doci do zakljucka da pojedina djeca promjene primaju bolje od drugih,kao nestosvakidasnje I prilagodjavaju se novim situacijama I dogadjajima.Isto tako da pojedina djecabolje spavaju,nisu sklona bolestima I pri bolesti su cak manje nervozna I mirnija.Druga sudjeca u istim situacijama razdrazljiva I nastalna,brzo se uzbudjuju,drece I brzo se zamaraju.Deca veoma brzo takodje pokazu razliku u tome sto su jedni vise okrenuti sebi,povuceni Iusamljeni, a drugi u spoljni svet prema svojim vrsnajcima I ljudima koji ih okruzuju.Djeca pokazuju individualne osobine cak I pri jelu tako da nije u redu da odrasli preko njihjednostavno prelaze.Dijete vec u periodu osmog I devetog mjeseca favorizuje neko odsvojjih omiljenih jela,tako da roditelji u pogledu raznih jela mogu da se oslone na ponasanjesvoje djece I u redu je ako im pomazu da odrede kada, gde, I I koliko treba da jedu.To kodjdece povecava I poverenje prema sredini.Pojedina djeca su pazljivija od druge djece sto jeopet uvezi sa njihovim temperamentom I jos nekim karakteristikama licnosti.Pravih krajnosti u principu nema,I radi se iskljucivo o prevazi jedne ili druge osobenosti Injhovom medjuosobnom odnosu,odnosno razlicitim kombinacijama razlicitih kvalitetalicnosti.Stoga je veoma bitno da roditelji upoznaju detetovu jedinstvenost licnosti,na da muse priblizavaju sa osnova podele djece na “tipove”.

MALISAN-PERIOD OD KRAJA PRVE DO TRECE GODINE ZIVOTA

ISHRANA

U ovom period vec od druge godine djeca mogu jesti cvrstu hranu, ali ona mora da budeprobrana I pripremljena onako kako njima odgovara.Apetit jos uvijek promjenljiv Iuglavnom veliki jer je I razmena materije brza.Treba djetetu dati manje obroke ali viseputa.Dijete ne smijemo tjerati da jede jer to moze stvoriti problem sa ishranom,vazna jelijepe rijec. Dijete vec u ovom periodu ima svoje omiljeno jelo.Veoma je vazno vaspitanje zasamostalnost prilikom jela, I ucenje kako da upotrebljava pribor za jelo,za cije koristenjevec oko druge godine raspolaze odredjenom spretnoscu pa koristenje kasike izmedju 2-3ne pricinjava nikakav problem,kako ni koristenje case.Dijete ne treba za vrijeme jelaometati, I od velike vaznosti je da se kod njega razvije osjecaj da pripada zajednici koja senalazi za stolom u cemu se napredak osjeca narocito pred kraj trece godine. Narocito jebitno da dijete za vrijeme jela bude psihicki opusteno da ne osjeca pritisak.Sve ce to uticatipovoljno na apetit kod djeteta.IZLUCIVANJEDijete se mora nauciti da kontrolise mokracnu besiku I process praznjenja crijeva.I ono utome napreduje izmedju druge I trece godine kada dijete osjeca potrebu da samo ide u wc Iveoma mali broj djece u ovom periodu ima potrebu da nosi pelene sto je u vezi sasazrijevanjem nervnih centara koje I mozdane kontrole nad izlucivanjem.Postojeindividualne razlike izmedju djece(enureza).Pauze izmedju uriniranja postaju duze pa sedjeca sve cesce bude suva,dijete ce cesce urinirati ukoliko je preterano jelo ili pilo ili senalazi pod emocionalnim stresom.SANSto se tice sna on vise vazi kao psiholoski nego kao fizioloski problem. Veoma vazno zazdravlje I razvoj djeteta je da ono spava onako kako valja u suprotnom ce biti pretjeranodrecavo I razdrazljivo. U pogledu spavanja treba takodje formirati red I ritam spavanjaistvoritipovoljnu atmosferu za sto kvalitetniji san kod djeteta.Kolicina sna ne zavisi samood uzrasta, nego I od zdravlja, aktivnosti preko dana, osjecajne zategnutosti I cvrstinesna.Ponasanje djeteta kod pomenutih zivotnih procesa uglavnom zavisi od vaspitanjaI,narocito do neke ustaljenosti u toku ovih procesa. Dijete od 2god spava 12,5h na dan,doktrogodisnje dijete 12,5.Djevojcice spavaju vise od djecaka,kao I mirna djeca. Mnoga djeca u2-3 god cesto spavaju samo jedanput,pa je malisan preko dana najvise vremena budan,a nasan ce nepovoljno uticati emocionalna zategnutost,losi uslovi(npr visoka temperatura),kaoI neko iscekivanje ili strasne prica koju je dijete culo.Postoje individualne razlike pa je nakoj djeci poterbno vise sna I obrnuto,neki imaju cvrscisan I spavaju mirnije od drugih I sl.RAZVOJ POKRETA

Na razvoj pokretljivosti kod djeteta utice veliki broj faktora kao sto susamosvesnost,odvaznost I zelja postizanjem uspjeha.Izmedju razvoja kretanja I mentalnograzvoja postoji pozitivna korelacija, ali veoma mala.Sam razvoj kretanja ima znacaj kodrazvijanja djecije licnosti. Uspjesi pri kretanju jacaju njegovu samosvijest.Hod se znacajno razvija u usavrsava, a rastu okretnost I sigurnost u pokretima.Dijete sticenove spretnosti I odvazno I odusevljeno ih izvodi dijete pokusava da stoji na jednojnozi,skace,preskace I penje se u cemu se zapaza veliki napredak. Vec I dijete od godine ipostrosti pomaze kod oblacenja I svlacenja, a spretnost pri tome zavisi od njegovograspolozenja. Povecava se spretnost ruku, a u trecoj godini se desava veliki napredak jer svipokreti postaju meksi I bolje izvedeni sto je u vezi sa finijim razvojem muskulature.Kod djece se moze javiti zaostajanje u razvoju kretanja, sto izaziva osjecaj manje vrijednostiI izbjegavanje vrsnjaka.Tako da je jakoo vazan nesmetan razvoj kretanja ne samo zbogdjetetove nezavisnosti vec I zbog nesmetanog socijalnog razvojajer ce u suprotnom bitinesigurno I uplaseno u odnosu na normalno razvijene vrsnjake.Normalni razvoj pokretaprije svega sprecava bolest koje koci interesovanje za aktivnost, zatim neodgovarajucaodjeca I obuca, nedovoljna ishrana koja sprecava pravilan razvoj,ali I emocionalni cinioci. Uovom periodu veoma je vazno obezbijediti djetetu razlicite nacine igranja.SAZNAJNI RAZVOJPod saznajnim razvojem podrazumijevamo razvoj opazanja,osjecanja I posmatranja I oni sumedjusobno povezani I medjuzavisni..Izmedju prve I druge godine dijete pocinje intezivno da slusa, a kasnije moze proizvoditi Iprve muzicke tonove,peva imitirati takt I melodiju I experimentise sa njima. Sto se tice vidamalisan upoznaje boje I pokusava da im da imena. I vec se moze utvrditi da daltonizam, akoon postoji. Za istrazivanje stvari koje ga okruzuju dijete se sluzi pipanjem koje kroz citavodjetinjstvo ostaje jedna od najprijatnijih senzacija. Dijete opaza predmete I dogadjajenerasclanjeno I difuzno Takodje, opazanje je fiziognomicno I zavisno od djetinjih osjecajnihreakcija. Javljaju se opazanje prostora, vremena ali I opazanje samoga sebe I pojma o sebi.Odrasli treba da pomognu djeci da kroz davanje imena predmetima I uz njihova objasnjenjadodju do savrsenijeg I pravednijeg saznanja.Pamcenje se u pocetku budi najcesce asocijacijom po dodiru I slicnosti. Prepoznavanjepostaje sire dijete prepoznaje lica I predmete u prvoj godini nakon jednog dana, drugojgodini I nakon nekoliko godina,a vec od trece godine I posle nekoliko mjeseci cak I utiskeosjecajno vazne koje je dozivelo samo jednom pa bilo da se radi o zadovoljstvu ili osjecanjunelagodnosti.Lica predmete I dogadjaje sasvim svjesno dijete moze identifikovati tek nakondruge godine.

Masta,poslije druge godine pocinje intezivno da se razvija,I ogleda s eu personifikacijama Iolicavanju u rukovanjeu sa zamisljenim predmetima I u igri sa izmisljenim drugom.Paznja je jos uvijek nestalna, siromasna po obimu i moze se lako odvratiti.Njenapostojsnost jaca ravojem potreba I aktivnosti kod djeteta.U ovom period dijete ne mozeobuhvatiti vise utisaka ili nadrazaja od jednom.paznja se razvija u vezi sainteresima,odnosima sa ljudima pa je dijete u stanju da odrzava odnos s avis eljudi Iucestvuje u zajednickom zivotu sa njima.Razvoj misljenja,obuhvacen je realnim dodirom sa stvarima i ljudima i njegovimopazanjem i saznavanjem,I kao glavni cinioci u njegovom razvoju su radnja I govor.Karakteristicno je da dijete umije sve vise da uptrebljava razna sredstva u skladu sa ciljem,i da primijeti I uvidi rjesenje I prilagodi se novim situaciajma. U ovom periodu dolazi dopokušaja razumijevanja odnosa,javljaju se prve prave prestave o vremenu,proslom Ibudućem, o količini jer ovo je doba djetetovog upoznavanja sa okolinom. Javlja se I prvopostavljanje pitanja, na koja odrasli treba strpljivo da odgovaraju.Medjutim misljenje josuvijek ima situacioni karakter pa dijete moze jako dugo da posmatra ono sto pobudjujenjegovu paznju pa primijeti I pojedinosti koje odrasli ne primecju.Broj pojmova kod djecese povecava sa sposobnoscu da shvate vezu izmedju razlicitih situacija I saiskustvom.Pojmovi kod djeteta u ovom periodu su siroki I njihova znacenja cestoneodredjena I naformulisana sto se razvojem poboljsava ppa krejem doba malisana dijeterazlikuje pojmove pas macka mama tata igracka I da ih medju sobom iskljucuje,znajuciosobine koje su za njih bitne.Za ovaj period je karakteristicna generalizacija Iapstrakcija,dok je uopstavanje primitivno najcesce na osnovu onoga sto privlaci njegovupaznju nezavisno od bitnosti osobina.GOVORDijete krajem prve godine dolazi do prvih riječi i karakteristično ih upotrbljava I kasnije sverijeci glasovne komplexe uci da upotrebljava u ve zi sa odredjenim predmetima pojavama Iobjektima.Ono jos uvijek ne može shvatiti teoretski odnos izmedju riječi i predmeta, alikroz govor svesno opšti sa okolinom. U drugoj polovini druge godine počinje periodpravog govora.Djecji govorni interesi preovladjuju nad sanzornim karakteristicvnim zaprvu godinu.Znacaj razvoja govora je veliki I daje djetetu mogucnost oblikovanja Iizrazavanja svojih misli,potreab,zelja,uzivanja,bola,strahova I mijenja njegovu mogucnostuticanja na svijet. Za nesmetan i pravilan govor potreban je dobar sluh, da govorni aparatbude ispravan , neokrnjeni moždani centar govora, kao i odgovarajuća duhovnasposobnost.Razvoj govora kod djeteta povezan je sa razvojem misljenja I utice na razvojinteligencije.Jaki emocionalni pritisci mogu da prouzrokuju zaostatk govora koddjece.Zapuštenost i zanemarenost okoline odražava se prije svega na govor,zato na razvojgovora veliki znacaj ima sredina I ziviotne prilike.Govorni razvoj ne teče ravnomjerno već

se mijenjaju periodi brzog i sporog razvoja.A sto se tice pola djevojcice(14-15) pocinju dagovore prije djecaka(15-16) I djecaci govore manje od djevojcica.Što se tiče rječničkogblaga dvogodišnje dijete raspolaže sa 300 do 400 riječi a trogodišnje sa oko 900. Rečenicesu u početku kratke nastaju u period izmedju 1,5-2 god,sastavljene od 2-3 riječi ,a kasnijese prosiruju ali uglavnom tak u predskolskom periodu.Karakteristicno je opadanjesamoglasnika.u ovom period se mogu javiti razlicite govorne smetnje I teskoce ugovoru,porijeklom iz nesavrsene okoline,senzorne I druge defektnosti I lose emocionalneprilagodjenosti.Od telesnih defekata javljaju se defect usta,grla jezika,lose formirane vilicenapravilno ili sporo razvijanje,rast zuba I defektno tvrdo nepce sto doprinosi losem govoruI dovodi do zamuckivanja koje spade u govorne smetnje.Ono s e nejcesce javlja izmedju 2-3godine u vrijeme velikog soocijalnog razvoja djeteta kada zeli govorom na sebeb da skrenepaznju.Postoje individualne razlike pa kod pojedine djece mucanje predstavlja stadijum urazvoju govora prije nego problem,a kod druge je potrebna pomoc strucnjaka.IGRAIma veliku vrijednost u djetetovom životu. U njoj se uvježbavaju odredjene funkcije,oslobadjaju se neprijatne emocije, dijete se igrom uvršćuje u društvo I kulturu. Igra razvijaorgane, mišiće i cjelokupni organizam djetetovu fantaziju I inteligenciju,bistrinu uma Izrelost,pokrete.U igri na pocetku ovog perioda dijete nije svjesno razlike izmedju stvarnostiI iluzije.Paznja djeteta prilikom igra je kratkotrajna I dijtet ne moze dugo da istraje u jednojaktivnosti cini se kao da zeli vise stvari da uradi odjednom.U pocetku su to funkcijske igr-uvjezbavanja kada se dijete igra sa pijeskom ,skraba ,mijesi itd,zati dolazi periodstvaralacke ili konsruktivne igre na prelazu2-3 godine kada se dijete igra npr sa kockicamaI sk,zatim period mastovitih ili fantazijskih igara kada dijete sebe zamislja u razlicitimulogama.Postoji dug period kada se dijete igra sasvim samo-igra ponaosob kada drugudjecu upotreblajva kao predmete,ponasa se kao da ne postoje I zauzima njihove igracke.Kasnije se javlja socijalna ili zajednička igra kada s esva djeca igraju zajedno(igre pokretnoritmickog karaktera),medjutim ovakava igra kratko traje.Karakteristična za doba mališanaje paralelna ili uporedna igra kada se djeca igraju nezavisno nesaradjujuci izmedju sebe.Vazno je obezbijediti djetetu potreban prostor I igracke.Malisana veoma mnogo zanimaneobradjeni, sirovi material koji oblikuje po svojoj želji. Odrasli se moraju približiti sbijetuigre,učestvovati u njoj i pomagati djeci.Crtanje,je važan oblik dječije aktivnosti i stvaralaštva. Prvi oblik je švrljanje koje nastajebez ikakvog odredjenog cilja.Kao I likovno oblikovanje,pjevanje je u početku izrazmališanovog osjećajno stvaralačkog odnosa prema svijetu.

EMOCIJE

Osjećanja se u doba mališana produbljuju I prosiruju. Malisan se mnogo češće ljuti negoodojče, kada mu neko uzme igracku I sl,a ljutnju izražava tako što lupa nogama o zemlju,viče, ponekad ujeda, udara oko sebe I sl.Radost,veselje I zadovoljstvo izražava kroz smijeh ili skakanjem.Ove emocije kod njegamogu izazvati odrasli,vrsnjaci,nesto sto mu polazi za rukom I sl.Malisan uziva kada ga hvaleza nesto sto je postigao.Strah kod djeteta u ovom periodu moze izazvati iznenadni stimulansi,zivotinje,prirodnepojave ili licnosti,proctor,neobicna odjeca,buka I sl. Ovu osjetljivost narocito povecavatjelesna nemoc djeteta I nesposobnost.Dijete strah izražava tako što lice krije iza majke,plače I izmiče onome što mu zadaje strah. Neka djeca tesko pokazuju da se plase I svoj strahizrazavaju kroz neaktivnost I nepovjerenje ili kroz pretjeranu agresivnost.Ljubav se razvija u ovom periodu prema roditeljima i ona zavisi u velikoj mjeri od odnosakoji je uspostavljen izmedju roditelja i djece.U ovm periodu je jako vazana naklonostroditelja prema djetetu,u suprotnom se dijete puni nepovjerenjem I otporom kako premaroditeljima ljubomorom idrugim negativnim osjecanjima.Jedno od bitnih osjećanja koje se razvija je i ljubomora, koja se često izražava teškimsimptomima.Emocionalnu zategnutost mališan najčešće oslobadja sisanjem prsta, kojeopada već u trećoj godini.Sto se tiče malisanovog socijalnog, moralnog, emocionalnograzvoja on najviše zavisi od porodice, odnosno od roditelja I vaspitača. Malisan uroditeljima vidi uzor,ali nedostatak roditeljske pažnje I ljubavi može dovesti donesigurnosti ali I do drugih teškoća. Ljubomoru dijete pokazuje na razne nacinevikanjem,plakanjem,zamuckivanjem,neosjtljivoscu prema novorodjenom bratu ilisestri.Ona s eponovnim uvazavanjem djeteta moze stisati.SOCIJALNI RAZVOJDijete od 2 godine ne posjeduje razvijen socijalni interes,sa 2,5 godine odbija da svojeigracke podijeli sa drugom djecom,usresredjeno je na sebe,egoisticno,egocentricno I stvariljude I situacije dozivlajva na osnovu znacaja koji imaju za njega.Svoje lutke igrackeposmatra kao zive stvari,voli onoga ko mu cini dobro I obrnuto.Na socijalnost djeteta poredroditelja,sredine I sl utice I priroda djeteta pa postoje individualne razlike pa se nprinteligentnija djeca brze socijalizuju od umno zaostale djece.Veliki uticaj na razvoj djetetaimaju djecijij vrtici zatim porodica,oni roditelji koji dijete prihvataju sa mudroom Ismirenom ljubavlju,nezniu topli I roditelji osjetljivi za potrebe djeteta,koji se bave njime Izabavljaju ga,prate I usmjeravaju razvoj njegovih socijalnih postupaka,I imajurazumijevanja za njegovu nezrelost.U odnosu sa odraslima do druge godine dijete jepasivno,kasnije ima se odupire I tezi samostalnosti,a nakon trece godine stisava se i postajesocijalnije imitira odrasle,pokazuje im svoje igracke I igra se sa njima,pokazuje sve vece

interesovanje za izraz njihovog lica I sl u cemu s emogu I otkriti neke osobine djeteta kaosrdacnost,ljubaznost I sl.Odnos sa vrsnjacima je slabo razvijen I prolazan,mnogo je boljiodnos sa odraslom npr 5om djecom koja mogu oraganizovati igru u voditimalisana.Jednoipogodisnje dijete odbacuje na neki nacin svoje vrsnajke,otima im igracke Igura ih u stranu,dok pred kraj druge godine trazi zblizavanje sa vrsnjacima,mada je u tomegrubo.Dvoipogodisnje dijete se sa vrsnjacima cesto svadja zbog igracaka,a u trecoj godinidolazi do zajednicke igre(pojam svojine).POLNI RAZVOJDo trece godine govorimo o pregenitalnom razvoju,a od vec od druge godine diejte postajeradoznalo za sve sto se tice pola I razlike medju polovima.Ono je sve sno svogatijela,senzacija I prijatnih nadrazaja koje prate njegove aktivnosti.Ta intersovanja suupocetku beznacajna ali ako dijete u tome preteruje javlja s esve veca erotickarazdrazljivost.MORALNI RAZVOJOsnovu za dobar moralni razvoj cine prije svega dobro zdravlje,emocionalnasigurnost,disciplinovanost,savladjivanje inpulsa,razvoj sposobnostti tolerancije Iuvazavanja drugih ljudi.Na moralni razvoj prvenstveno utice porodica,vaspitaci I okolinakoji usmjeravaju dijete na svom putu da postane moralno kvalitetne osoba.INTERESIDijete u ovom period interesuju osobe iz okoline I njihove aktivnost,stvari I procesi izstvarnog svijeta.U prvoj godini javlaj se interes za sve sto pobudjuje njihova cula,interes zapuzenje I hodanje.U drugoj I trecoj godini interesovanje za govor,za posmatranje,slusanje Isl.RAZVOJ LICNOSTILične crte počinju da se formiraju rano u životu, medjutim kako se ponašanje djetetamijenja dolazi I do njihovih promjena.Na razvoj licnosti uticu mnogi faktori razvoja kakotjelesnog tako I psihickog, kao sto je nasledje,a veoma važan uticaj u razvoju I oblikovanjudjetetove ličnosti imaju uticaj vaspitanja,okoline I roditelja.U ovom period je najlakseuticati na formiranje licnosti kod djeteta.Takodje mogu uticati I aktivnost djeteta,socijalnikarakter.Kako je dijete starije na njega se može više uticati, a već kod trogodišnjeg djeteta razvija sesposobnost samosavladjivanja, mada ovakvo samosavladjivanje još nije kao kod odraslih.PREDSKOLSKO DIJETE-PERIOD OD TRECE DO SEDME GODINE

ISHARANANajveći napredak u pogledu ponasanja dijete postiže kod jela. Pred kraj ovog perioda dijetesamostalo jede i spretno upotrebljava pribor za jelo.Dijete se mora postepeno navikavati dajede za stolom , gdje mora sjedeti udobno na stolici odgovarajuće visine,madjutim nekad imje mudro pruziti priliku da se za vrijeme jela krecu. Ponekad se mogu javiti poteškoće,kojemogu biti kako psiholoske(kao izraz ljutnje i potajne osvete ili straha) tako i fizioloskeprirode(kao što su loše varenje,alergija i smanjen apetit).IZLUCIVANJEU većini slučajeva djeca se čiste jedanput dnevno,a nekad i više puta i neredovno iuglavnom kako na pocetku jos vise kasnije u ovom periodu na zahod mogu ici sama,madamedju djecom postoje individualne razlike.Upogledu kontrole bešike djeca po pravilupostaju potpuno samostalna i rijetko da se pomokre kako po danu tako i noci izuzev ako susuvise dugo zadrzavala vodu ili im je hladno-toplo.Ponekad se javlja nesposobnost djetetada preko noći zadrži vodu što je označeno kao noćno mokrenje ili enureza. Enurezunajčešće izazivaju psihičke,afektivne teškoće djeteta,nekad je ona organske prirode rezultatbolesti urinarnog sistema, a nekad ono pomoću nje pokušava da postigne da ponovopostane centar pažnje da bi primoralo roditelje ili vaspitače da se noću bave sanjim.Enureza često prolazi sama od sebe početkom puberteta i rijetko se održava doodraslosti. Pogrešno je ako dijete kažnjavamo, rugamo mu se ili mu prebacujemo time gajos vise ucvrsciujemo u uvjerenju da ga ne volimo i sl.. Najlekovitije djeluje ako ostanemopotpuno mirni i pravimo se da to nije ništa.Dio liječenja bilo bi i omogućavanje djetetu daolakšano noću ustaje i energično ostavlja krevet da ga upozoravamo na praznjenje besike.Umnogim slucajevima je potrebna pomoc strucnjaka.SANDijete od 3 do 4 godine spava oko 11,5 časova na dan, a do sedme godine oko11,s tim sto4nje dijete spava jedan put dnevno dok djeci od 6-7 godina nije stalo do popodnevnogsna.Ali postoje velike individualne razlike. Vrijeme neposredno prije spavanja djecaproživljavaju različito i raznovrsno.To vrijeme je jako pogodno za ostvarivanje intimnogodnosa sa roditeljima,kroz citanje razgovor,mazenje i sl.Neka djeca imaju potrebu daspavaju sa omiljenom igrackom i sl.Predškolsko dijete prilično mnogo sanja,snovi supretežno prijatni ali ponekad i teški. Kada se dijete probudi više je zainteresovano za igrunego za oblačenje, a ponekad se dešava da dijete ustane ranije da bi imalo više vremena zaneki omiljeni posao.Moze biti ometen bolescu ili losom ishranom kao i psihickimproblemima.KRETANJE

Predškolsko doba u pogledu razvoja kretanja znači veliki napredak.Kretanje je djetetuneophono i veoma bitno jer kroz kretanje stiče mnogobrojna iskustva koja utiču na razvojnjegovih saznajnih i radnih mogućnosti na njegov dusevni razvoj.Hod postaje slobodniji,dijete samo trči,a to mu služi kao igra i zabava.Pokreti su ljepše i boljeuskladjeni,smerniji,drzanje uspravno i cvrsto.Hod postaje slobodniji,dijete trci,skace,u periodu 4-5 godine vozi tricikl,preskacekonopac,moze samo sebe posluzivati...pred kraj ovog perioda dijete je jako zivahno vicedize larmu,zamara ga sve sto je jednolicno.Četvorogodišnjoj djeci je potrebna manja pomoć pri oblačenju,treba im naravno odjećupripremiti,s tim sto su kod oblacenja uglavnom rasijana i nezainteresovana,u ovom perioduvole narocito da se maskiraju.Okoštavanje kostiju doručja u ovom periodu je preduslov zaučenje pisanja,dijete u rukama postaje spretnije i nauci da drzi olovku pravilno.Djeca se svespretnije sluze raznim predmetima u pocetku sa obe kasnije samo jednomrukom.Desnorukost ili levorukost u ovom periodu postaje izrazita.Od velikog značaja zazdrav razvoj kretanja i dovoljnih spretnosti su dječiji vrtići.SAZNAJNI RAZVOJNastavlja se razvoj optičke i akustičke diferencijacije.Primjetno raste razlikovanje nijansiboja između 4 i 7 godine.Raste i interesovanje za muziku,dijte pocinje da zapaza razne.osobine predmeta i pojavaZapažanje postaje više namjerno, svrhovito.Za zapažanje su odvelikog značaja interesi, a sinteza i analiza još su malo razvijeni dijete nema sposobnosta dauvidi bitne osobine predmeta i pojava njihove slicnosti i razlike.Djecaci kod opazanja tocine usmereni na pojedinosti dok djevojcice opazaju vise cjelinu.Dijete takodje u ovomperiodu ne raspolaze dovoljnim brojem izraza kojima bi izrazilo razne odnose iosobine.Ima takodje sposobnost da prepozna poznate predmete i da ih nabraja.Kako dijetetpostaje starije to proces opazanja postaje sve vise svjestan i planski,razvija se osjecaj zavremenski redosled i slicnost.,pocinje da razlikuje velicinu,oblik boju.Takodje dijete razvijeosjecaj za prostor, rastojanje, kolicinu, velicinu medjutim njegovo opazanje svega toga jenastalno i promjenljivo. Raste interesovanje za muziku.Dijete rano upotrebljava izraze i riječi koje se odnose na brojeve ali rijetko razumijenjihovo značenje.Postoji interesovanje za vrijeme ali još uvijek ne shvataju šta je juče,sjutra i slično.Što se tiče estetskog opažanja za dijete je lijepo ono što ono voli bilo da jeriječ o ljudima ili predmetima.veliki je uticaj odraslih pa je lijepo i ono sto je njima lijepo.Usocijalnom opazanju razume lica sa kojima je stalno u dodiru.Omiljena boja kod djecaka jeplava,kasnije zelena a kod djevojcica crvena.Pamćenje se razvija na temeljima opazanja i govora,postaje bolje organizovano i povećavase njegova trajnost pa se 4 god djeca mogu sjetiti dogadjaja od prije nekoliko mjeseci,a neke

od njih upamte za citav zivot. U ovom periodu ojačava mehaničko pamćenje što omogućavana primjer učenje pjesmica. jećanja ovog doba su veoma plastična i konkretna.U pamćenjui obnavljanju i dalje veliku ulogu ima ispitivanje odraslih.Medjutim sve ono sto je dijete upamcenju savladalo u ovom periodu je dosta labilno i nestalno podlozno manipulacijama imnogim prevarama i sugestivnom uticaju pa samim tim moze dovesti do izmisljanjafabuliranja.Mašta mnogo znači u životu djeteta i brzo se razvija.Ona je najveca duševna snagapredškolskog djeteta i njene predstave su veoma žive u nima se projektuje osjecajni zivotdjeteta i njegove zelje,nade,strahovipomaze mu da se oslobodi pritiska odraslih rusi svebarijere,prostorne i vremenske granice. Kod mašte se javljaju individualne razlike.mozedovesti i do fabuliranja i izmislajnjea raznih prica dogadjaja,licnosti.Pažnja je uvijek pretežno nenamjerna usmerena na soljnje nadrazaje,kratkorajna i mala poobimu, naglo se razvija i usavršava pa postaje intezivna i u pocetku je vezana za licneinterese tako da dijete u pocetku primjecuje ono sto ga zanima u vezi sa samim sobom.Upocetku dijete koncentrise svoju paznju na pojedinacne detalje,ne primjecujucincjelinuonoga sto posmatra.Medjutim tokom ovog perioda paznja postaje i trajnija,pa na primerdijete provodi sve vise vremena igrajuci se,ali i dalje nije u stanju da svoju paznju podijeloina vise aktivnosti.Namjerna pažnja predstavlja neophodan uslov za uspjesan školskipočetak,medjutim u pocetku je vise labilana taje oko 11,4 minuta kod 4 god djeteta,a 12,6minuta kod djeteta od 5 godina.U ovom periodu djeca se zanimaju za uzroke pojava.Što sezaključivanja tiče dijete još uvijek zaključuje u okviru zapaženih situacija.Odlike ovogperioda su egocentričnost, atropomorfizam, sugestibilnost i kritičnost.Misljenje karakterise to da dijete do sedme godine niti cjelinu moze razloziti na dijeloveniti dijelove ukljuciti u cjelinu.Oko 4te godine kod djeteta se stvara misaona djelatnost kojase ispoljava mnostvom pitanja i teznjom za objasnjenjem i razumijevanjem.Javlja se teznjada dijete protumaci svijet i pojave u njemu djelimicno samo dijelom pomocu odraslih.Takonjegova misaona aktivnost pocinje da bude svesnija,ono stalno nesto zapitkuje,narocito gainteresuje okruzenje i okolina,ljudi zivotinje i ocigledne situacije.Taj razvoj misljenjauzrokuje da dijete osim sto moze razlikovati predmete i njihove osobine,pocinje i darazdvaja ono sto je bitno od nebitnog i to je napredak veoma znacajan u formiranjupojmova.Tako da predskolsko dijete uspjesno moze da shvati relaciju da posebno podrediopstem i podredjeno nadredjenom.U pocetku su pojmovi dosta nejasni,medjutim kakodijete postaje starije to postaju konkretniji medjutim i dalje grupisani u apstraktnekategorije(pas i macka su zivotinje) tak pred kraj ovog perioda postaju specificni i odvojeni.Zakljucivanje tece po analogiji i u okviru opazenih situacija pa ako cetvorogodisnje dijetepri posjeti darujemo ono ce kada naredni put dodjemo ocekivati isto. Sto se tice dedukcije iuopstavanja dijete s ecesto zatrci pa ako smo mu rekli da biljka raste ne kisi i samo ce

ocekivati da ce os kose rasti.Djecija pitanja u ovom periodu su raznovrsna a ujedno ikorisna tj.znak da se njegovo logicko misljenje razvija,tako da su odgovori odraslih jakobitni i znacajni,a zapitkivanj etakodje pogoduje i razvoju govora.takodje su bitna i pitanjaodraslih koja uticu na saznajni razvoj djeteta pa moraju biti konkretna,jasna i prilagodjenaznaju djeteta.Karakteristicna za ovaj period je egocentricnost pa dijete ceto misli kako imabrata ali brat nema brta.Karakteristican j ei antropomorfizam pa nije rijetko da ci=ujemokako dijete kaze „drvo place “ kada vidi da iz drveta curi sok.Dijete na pocetku ovog perioda je jako sugestibilno i vjeruje u ono sto mu odrasli kazu,i toopada sa porastom kriticnosti,a vazi da je 6-7 dijete jako kriticno narocito kod onoga stomu je poznato pa vec oko 7me godine pocinje da mu se koleba vjera u svijet bajki ,u dedamraza i sl.GOVORU ovom periodu dolazi do obogaćenja rečnika,pa dijete od 4god raspolaze sa oko1600,5god sa oko 2000,a u 6 i 7 godini dijete raspolaže sa 2 do 3000 riječi.U recniku djetetadominiraju nazivi za razlicite osobine,nazivi za boje,brojevi,vremenski izrazi,izraziuctivosti I sl.Broj imenica I usklika opada,dok se povecava priloga,predloga,pridjevaveznika.U pocetku dijete izgovara proste recenice tak kasnije slozenije cesto govori I rijecicije znacenje ne zna.U razumijevanju tudjeg govora dijete uglavniom bukvalno shvatametafore.Inace dijete rado slusa odrasle,prica sa svojim vrsnjacima,nakada je I samo svojslusalac,cesti su u strukturi njegovog govora fabuliranj I izmisljanje-hvalisanje.U pocetku jegovor vezan za situaciju a kasnije kada I samo pocne da misli o onome sto radi,o buducem Iproslom,prelazi na tkz.unutrasni tj.tihi govor.U koliko se u razvoju govora jave poteskocekao sto vrskanje I zamuckivanje(sto s enajcesce javlja kod prilagodjavanja na neku novusituaciju,ulsed nakog pritiska,kod stidljive I nesamouvjerene djece) u krajnjem slucajutreba potraziti I pomoc strucnjaka koja treba da bude pravovremena nikakozakasnela.Bogatstvo rečnika direktno zavisi od porodice i okoline u kojoj se dijete razvija.IGRAIgra bogatija,slozenija I sadrzajnija I trajnija,pa je vec za sestogodisnje dijetekarakteristican prelaz sa mastovite na stvaralacku igru prilagodjenu stvarnosti Irealnosti,samim tim oblikuje s ekod djeteta I spretmnost za ucenje.Kod predskolske djecedolazi do prelaza na pravu zajedničku igru,u kojoj svako dijete ima odredjeni zadatak Isvoje ponasanje prilagodjava drugoj djeci,stisava svoje izlive bijesa I straha,kao I svoje zeljeI zahtjeve. Igre predškočlske djece su različite, pa su tu igre pokreta, sportske, društvene,igre s ulogama, igre shvatanja, stvaralačke igre.Djeca u ovom periodu vole igračke kojimamogu mijenjati oblik i sa njima manipulisati,igra sa sredstvima za oblikovanje,slagalice Isl.U ovom periodu dolazi i do razvoja dječijeg crtanja i nastaju retgenske slike.Za dijete jenajvažnije ono što crtež za njega znači.Zajedno sa godinama crteži postaju potpuniji

prepoznatljiviji, djeca počinju da upotrebljavaju olovke u boji I vodene bojice I postepenose približavaju realizmu, sličnosti sa originalom.U ovom periodu se javlja zanimanje zamuziku, a najčešći oblik muzikalnog usavršavanja je pjevanje.Igra je za dijete jako bitnastoga mu je potrebno obezbijediti potrebne igracke I prostor za igru I podsticati igre kojedoprinose razvoju djeteta kako fizickom tako I psihickom.RADDjeca počinju samostalno da obavljaju različite poslove i da pomažu odraslima pri raduhrani zivotinje sredjuje I cisti svoje igracke I sl.sto pomaze I da se dijete uci redu IdisciplinI.Rad treba da bude u ovom periodu po zelji nikako po zapovijesti.Rad ima velikiznačaj jer mijenja odnose djeteta preme ljudima i prema sebi, povećava samostalnost isamopouzdanje.EMOCIJEPred kraj predškolskog perida emocionalnost i labilnost se povećavaju.Dijete postajekapricioznije, svadljivo i plašljivo.Ima već dosta razvijeno lično osjećanje časti.Voli pohvalei na njih reaguje prijatnim osjećanjima.Na sopstvenu nemoc dijete reaguje uglavnomambicijom.Javljju se srdzba i gnev posebno tokom igranja. Javlja se i osjecanje stidljivostinpr zbog nagog tijela.Gnev se javlja prilikom konfliktea sa igrackama,oblacenjem na stadijete reagujedrekom I psovanje.Srah je ne rijetko osjecanj,nestaje kod 7 god. djeteta,izuzevkod djece koja su pretrjela neke emotivne I psihicke traume.Radost I smijeh se javljiju izistog razloga kao ranije kod stvari koje im pricinjavaju zadovoljstvo,I dijete narocitopostaje osjetljivo na humor I salu.Zalosno je dijete kome se polomila omiljenaigracka.Ljubav se produbljuje,dijete pocinje da razumije pravu vrijednost majke I oca.Lljubomora pocinje da prolazi sama od sebe,a najcesce se javlja zbog nepravilnogvaspitanja ili kada roditelji ukazuju vise paznje jednom djetetu.Moze se javiti I premavrsnjacima.Za emocionalni ravoj ajako je bitna poriodica I odnos roditelja premadjeci,odnos sa vrsnjacima.SOCIJALNI RAZVOJU ovom period dolazi do jakog socijalnog razvoja.Dijete sve više stupa u kontakt kako savršnjacima tako i sa odraslima I prilagodjava im se.Kroz to s erazvija I socijalno osjecanjepa je dijete sposobno za saosjecanja,sposobno da dozivljava radost I neprijatnost koddrugih.Medjutim kako postoje individualne razlike to se kod djece cesto razvija I osjecanjesvireposti pa dijete muci mladju bracu I sestre,nema osjecaja za patnju vrsnjaka Ipodvrgava ih ruganju,kao I osjecanj ezavisti je r ne posjeduje nesto sto druga djecaimaju.Zavidljivost I zluradost kod djece u toku vaspitanja treba otklanjati I razvijatipozitivna osjecanja.U ovom periodu za socijalni razvoj bitan factor je porodica. Roditeljitreba da vole djecu jer je njihova ljihova ljubav bitna za normalan razvoj, ali višak ljubavi

štetno utiče na dijete,takodje ne trebaju biti ni suvis eambiciozni I zahtjevni prema svojojdjeci.Takodje roditelji treba da budu brizni prema svojoj djeci,ali ne pretjeranotj.trebeju imu cilju ispravnog vaspitanja ukazati na greske.Jako je bitno drustveno uvazavanje Idrustveno uvazavanje odraslih.U odnosu sa vrsnjacima dijete postaje svjesno postojanjatudjeg misljenja,kritikuju jedni druge a takodje se I suprostavljaju jedni drugima.Usocijalizaciji djeteta narocito pomazu djeciji vrtici I dr.zastitne ustanove za djecu gdje dijetestice sve vise znanja I vjestina koje ce mu pomoci u daljem zivotu.POLNI RAZVOJDijete postaje svesno polnih razlika,o cemu ga treba pouciti mirno I pametno.U tom periodza dijete je jako bitno njegovo porijeklo pitanje “odkud to da dolazi iz stomaka”,I treba muodgovoriti prigodnim bioloskim odgovorima I analogijama iz biljnog I zivotinjskog svijeta.MORALNI RAZVOJŠto se tiče moralnog razvoja predskolska djeca već znaju šta je dobro,a šta ne,I zanju d aceza lose postupke biti kaznjena.tNe rijetko djeca uviđaju svoje greške I sama sebe kritikujuako shvate da su pogriješila,rade na tome da izbjegnu kazne I dobiju pohvalu.Predstavu odobrom I losem povezuje sa pojmovima dobar,los,nevaljao.Tako dijete postane svesno pravila,postaje veoma pristupacno moralnoj pouci,uci da primaI izvrsava zadatke,ojacava volja I drustveni karakter sto treba iskoristiti I pouciti dijete odobrom I losem.U ovom period je jako bitno da se razviju moralna osjecanja drugarstvaprijateljstva I odgovornosti.kod djeteta u okviru moralnog razvoja treba vaspitavatidiscipline.Djecijoj slobodi treba postaviti odredejne granice,ali opet ne previse stroge kakone bi na kraju dobili nesamostalne,egoisticne,buntovne ljude ili individualiste.Za vaspitanjeje kod roditelja bitna I pedagoska posvecenost,tako da dijete treba umjereno I kuditi Ihvaliti I pohvala se nikad ne smije pretvoriti u pomicivanje.Takođe za ovaj period narocito oko 4te godine je karakteristična pojava laži koje trebapravilno tumačiti jer su prave laži veoma rijetke a dijete nema namjeru da vara.Na dječijegreške odnosno presupe treba gledati sa što više razumijevanja.Izraz kradja je neprikladanza dijete ovog uzrasta I ako dijete nesto uzima to je zato sto je I njemu neko nesto uzeo ili jeosjetilo nedostatak ljubavi I sl.treba utvrditi motive I pobude djecijih postupaka.PAZVOJ INTERESA

Na razvoj interesovanja u ovom period uticu porodica,okolinastepen inteligencije djeteta,djelimicno I pol, socijalni odnosi,sposobnosti I nesposobnosti djeteta.U ovom periodu suvitalni,prehrambeni,telesni I motorni interesi jos uvijek jako zivi.Personalni interesi se odnosena to da dijete pokazuje interesovanje za osobe od kojih ocekuje korist.Dijete pokazuje interes aimimtiranje koje postaje namjerno,pojacavaju se intelektualni interesi(zapitkivanje) kao Isocijalni interesi za pripadnost grupi.

RAZVOJ LICNOSTIU ovim godinama svijest djeteta o samom sebi sve više raste,cak s ejavlja I ocjena samogasebe,ocjenjuje svoje tvorevine I prepoanaje sbe kao crtaca sportistu,postaje sve vise samosvoje. Dijete postaje svesno I drugih,pocinje da osjeca sebe kao dio njih I barata pojmovimami,nas nase.Pred kraj ovog perioda dijete postaje razdražljivo, jogunasto, eksplozivno ali seu 7 godini stišava.Počinju se oblikovati karakter djeteta i njegova volja.Dijete se karakternonajbolje razvija ako se tjelesno i osjećajno dobro osjeća.Volja I karakter se naročito oblikujuako dijete uđe u dječiji vrtić ili neku drugu vaspitnu ustanovu.Roditelji I vaspitači treba štoviše da pomažu djetetu da posane svjesno ciljeva namjera i svrhe isvojih postupaka.Trebamu pomoći da postigne skladan svestrani raszvoj svoje ličnosti, da dospije do ocijalizacije isposobnosti samosavlađivanja. Primoravanje djeteta na nesto,stalno nepovjerenje Ispijuniranje,sumnjicenje, prijetnje I kazane su najlosiji za vaspitavanje karaktera.Prvekarakterne crte osjecajne,voljne I dr.koje s epojave u ovom periodu ostaju dominantnecitavog zivota,narocito osobine koje s erazviju u starijem predskolskom period.Zato jebitno da se djetetu pomogne da svesno svojih ciljeva,namjera I postupaka.Dijete treba daosjeti ljubav nezavisno od toga da li je bilo dobro ili nevaljalo.

SKOLSKI UZRAST PERIOD OD SEDME DO DVANAESTE GODINEPsihofizicki zdravo dijete oko svoje 6 godine sposobno je da seprilagodi na svijet oko sebe Ito traje do 9te godine. Dijete u ovom uzrastu svoje igre sredjuje prema nekom planu,saodredjenim ciljem a ne kao ranije vodjeno trenutnim momentum inspiracije.Dijete postajeradon sposobno uci da seprilagodi na okolinu I u pogledu svog razvoja postize stepenzrelosti tkz. skolska zrelost.Dijete na ovom stupnju razvoja sve vise raspolaze psihofizickimsnagama koje mu omogucavaju koncentraciju za resavanje zadataka u trajanju od 30min.Shvatanje I memorija se znatno povecavaju.Kao zank ubrzanog psihofizickog razvoja dijetestice sposobnost da moze slijediti ucitelja koji ga uvodi u svijet realnosti,povecava se brojsimbola za pisanje,uci da izgovorenoj rijeci daje karakter trajnosti I odredjuje svojekvantitativne odnose racunanjem stio ranije nije moglo.Stvaralacka fantazijska snaga se svevise kod njih uklapa u realne odnose I tako se prikazuje od najranijeg vremena pubertetajasnije da bi se na kraju stvorila sposobnost oblikovanja I smisljanja u okviru nekogodredjenog zadatka.Ovaj process iscezavanja realne fantazije trajace oko tri godine.Razvojemocija za ovaj period je jako bitan,kratkotrajne su javljaju se I iscezavajuneocekivano.Emocije su medjutim snazne narocito strah I radost.Strah moz eizazvatinezeljene posledice glavobolju,mucninu I sl.Kada se radi o gnevu uznemirenost djeteta dovodi do uznemirenja citavog organizma,stomoze izazvati promene u organizmu kao sto je usporeno varenje,obilno lucenjepljuvacke,gubitak apetita I gadjenje na hranu,javlja se neprijatan ukus uustima.Nadbubrezne zlijezde luce adrenalin koji dovodi do usporavanja varenja,deluje najetru,oslobadja se secer koji odlazi u misice.Adrenalin na pluca djeluje tako sto izbacujevisak CO2 I povecava apsorpciju O2 sto izaziva ubrzano disanje.Adrenalin djeluje I na srceiz cega zakljucujemo koliko su gnev I strah ozbiljne emocije I imaju uticaja na citavorganizam.Da bi s eizbjegli potrebno je djetetu obezbijediti osjecanje sigurnosti uskolskom,porodicnom I drustvenom zivotu.Pored ljubavi dijete je potrebno razumjeti Injegovu potrebu za samostalnoscu.SOCIJALNOST;U skolskom uzrastu dijete je pored toga sto je clan grupe u razredu,I clanvanskolskih grupa,pa je grupa bitan cinilac I ima bitan uticaj na njegovo ponasanje.GOVOR:Sa razvojem I bogacenjem djecijeg recnika se povecava broj glagola I imenica.Akouporedimo govor djeteta I odraslih vidjecemo da se satoji od vise zamjenica,a vise predlogaI veznika.SENZORNI RAZVOJ:Usavrseni osjetni reflektori omogucavaju bolje opazanje u ovom periodutako da se dostize se potpuni razvoj koji ide u pravcu sve potpunijeg opazanja.Napredak seogleda u sposobnosti razlikovanja kvaliteta I oblika predmeta pa skolsko dijete opazapredmete stalnog oblika,boje I velicine.Pri sredjivanju utisaka I opazanju veliki uticaj ima

decacko recnicko blago koje omogucava da pomocu imena ili naziva razvrsta predmete Ipojave.Pri opazanju pojava dijete je najvise usmjereno ne njihova svojstva I upotrbljivost.Pocetak vog uzrasta je karakteristican da se dijete zadovoljava utiskom okoline I ako gaupitamo da nam opise dijelove necaga ono nece znati.U ovom uzrastu je karakteristicnoanaliticko opazanje veoma bitno Dijete zapaza nove rijeci I pita za njihovo zancenje,I jakomu je bitno objasniti pravo znacenje onoga za sta pita.Opazanje u ovom period je usmerenoka novom I nepoznatom za razliku od prethodnog kada je dijete opazalo ono sto je poznato.U opazanju s eu ovom periodu javljaju takodje individualne razlike pa djecu dijelimo u trigrupe: Djeca za koju je karakteristican vizuelni izraz(vizuelni izraz) Djeca u cijem opazanju ima znacaja pokret(motorni tip) Djeca koja najvise uspjeha imaju u slusanju(akusticni tip)Vizuelno I akusticno opazanje se veoma cesto dopunjuju.

PERIOD 10-12 GODINABudi se sposobnost za apstrakciju.U skoli preko realnih predmeta djeca dolaze do nekihzakona.Do sad je dijete sve gledalo sa spoljasnje strane,sada pocinje gledati I one bitnostistvari koje s polja nijesu vidljive, mijenja stav prema spolasnjem svijetu.Dijete se u ovomperiod sve manje,vise pridruzuje grupi.U ovom period potrebna je pohvala starijih,prisutnaje mirna samokritika dok je prije zivjelo u svetu kritika starijih I sopstvene pohvale.Na ovajnacin j edijete steklo sigurnost I otvorio mu se put ka samostalnom snalazenju bezroditelja.Iako su djeca povezana sa roditeljima mnogo im je privlacniji izlet sa drugarimanego sa porodicom.Djeca dobijaju sigurnost tj.osjecaj sposobnosti za rjesavanje problemabez roditelja.Kod jdece se razvija ozbiljan interes za okolinu I problem u njoj I oni ulaze usvijet realnosti.U radu sa ovom dobi mogu se postici rezultati koji nam govore o izvesnojrealnosti,objektivnosti I gubi se onaj prethodni nemir koji se ponovo manifrestuje upubertetu.Kod neke djece u ovom periodu se kod pojedine djece javlja porast aktivnostikao izraz licnosti I sve vise se javljaju promisljeni nestasluci kod oba po

ADOLESCENCIJA PERIOD OD DVANAESTE DO DVADESETTERCEGODINEOvaj period predstavlja doba najveceg razvoja kod covjeka.Kod djevojcica pubertet nastuparanije nego kod djecaka,brze rastu I polno sazrijevaju.Ovaj period mozemo podijeliti na sl.nacin:

Predadolescencija -djevojcice 11-12god-djecaci 13-14god Rana adolescencija -djevojcice 13-14god-djecaci 17-18god Kasna adolescencija-djevojcice 17-18god-djecaci 20-23godKod djevojaka prije nego kod djecaka dolazi do polnog sazrijevanja,u periodu 13-14god.,dok se kod djecaka polno sazrijevanje desava izmedju 14-15god.,iz cega mozemozakljuciti da one sazrijevaju 1,5god. ranije.Na fizicko-telesni razvoj pored bioloskih faktorauticu I geografski I faktori socijalnog porijekla.

TELESNI RAZVOJ:u adolescenciji dolazi do ubrzanog razvoja,do postizanja telesne zrelosti,koju medjutim ne prati buran psihicki razvoj koji je neophodan za celokupan razvoj.Za ovudob je narocito opasno telesno zaostajanje I ako do njega dodje,izaziva neuroticka stanjakod omladine koja rezultiraju konfliktom sa okolinom.U ovom periodu treba istaci razvojtreceg reznja hipofize-pars intermedia,koji luce mnoge hormone u krv,koji uticu narazvoj.jedan od najvaznijih hormona je somatotropni hormone-hormon rasta koji luciadenohipofiza,gonadotropni-hormon koji utice na rast polnoh zlijezda.Telasne promenenove dobi su upravo rezultat hormona rasta I gonadotropnih hormona.Razvojem polnihzlezda dolazi do lucenja STH,sve dok polni hormone ne zaustave lucenje hormona rasta I nedovedu do zaustavljanja rasta.Telo adolescenta dostize zancajne razvojne promene,dostizezrelost I formu tela odrasle osobe.Postoje individualne razlike zavisno od genetskepredispozicije.VISINA-TEZINAU periodu predpuberteta visina kod djevojcica dostize maximum u 13 godini,a kod djecakau 15oj,kada rastenje pocinje polako da se zaustavlja. Kasnije u adolescenciji je rastenjesporo I naznatno, s tim sto postoje individualne razlike pa kod nekih djecaka rastenje

prestaje tek u 23 god,a kod djevojcica u 20oj godini.Najbrzi rast je u najranijempubertetu.,dok izmedju 18-20godine polako opada.Kad rast prestaje,u tom periodu su djecaci obicno veci od djevojcica za 10cm tezina se uodnosu na visinu znatno uvecava,narocito izmedju 13-16 godine.Kod djevojcica je najveci prirastaj u tezini izmedju 11.5-14.5 godina,dok j ekod djecakapostepen u toku citave adolescencije,a od 15-16 godine s etezina ustali.Prirastaj u tezini kod djecaka je rezultat razvoja musculature,dok je kod djevojcica rezultatpovecanog razvoja masnog tkiva.Postoji zavisnost sa polnim razvojem,pa brz polni razvojsa sobom povlaci I brz telesni razvoj.Tako su djevojcice koje su sa 12 god dobilemenstruaciju bile teze od svojih vrsnjakinja koje to nijesu za 1kg I visocije za oko 12cm. Istotako djecaci kod kojih se sa 14 godina nijesu razvile sekundarne polne karakteristike bili suza 11.7cm nizi od svojih vrsnjaka kod kojih se one nijesu razvile I laksi za 10.2kg. Overazliike se u kasnijem pubertetu izjednacavaju.‘DOBA DEBLJANJA-DOBIJANJA TELESNE MASE’ javlja se kod svih u istom uzrastu I trajeoko 2 godine(povecava se sadrzaj masnog tkiva na grudima, trbuhu, butinama, bokovima,vratu) I prati ga povecanje apetita.OKOSTAVANJEProces okostavanja kod djevojcica pocinje oko 17te godine,dok kod djecaka od19te.Hrskavica se zamjenjuje kostanim tkivom,kosti postaju izdozenije a mijenjaju se I poobliku.Kosti su kod djecaka deblje I jace,kod djevojcica pokretljivije u zglobovima,rebra Ikecmeni stub takodje.Kod adolescenata u 12oj godini glava iznosi 1/7 od telesne duzine,u 16oj godini 1/8. Uperiodu adolescencije cello postaje sire,lice se izduzuje,izduzuju se I I sire kosti lica,gornjavilica se snazno razvija, usta se izrazavaju.Sto se tice polnih razlika donja vilaica seintezivnije razvija kod djecaka, brze I jace nego kod djevojcica. Lice kod djevojcica jeovalnije I neznije,na obrazima I bradi ima dosta masnog tkiva.U ovom periodu naglo serazvijaju rike I noge narocito kod djecaka,dok kod djevojcica debljaju extremiteti.Gornji Idonji su u ovom periodu nasrazmjerni u odnosu na tijelo,trup raste sporije.U doba zrelostitrup postize trostruku velicinu u odnosu na velicinu sa rodjenja.Grudni kos je kod djecakasiri I razvijeniji,ramena su sira,dok se kod djevojcica intezivno razvija karlica.45% telesnetezine otpada na muskulaturu.Razvoj skeleta I musculature teku uporedo,bez teskoca,s tim sto postoje slucajevi brzegrazvoja misica u odnosu na skelet,pa se za posledicu javljaju neuskladjeni pokreti,nespretniI nezgrapni .Narocito se javlja nespretnost kod preciznih sitnijih pokreta pa se mogu javitipromjene npr u rukopisu I sl.

U 14oj godini razvijeno je 27-28 zuba,a ubrzo s erazvijaju I 32 stalna zuba;umnjaci seraazvijaju od 17-18 godine ,s tim sto postoje individualne razlike pa nekad se javljaju I u15oj godini.Muskulatura je razvijenija kod djecaka,dok djevojcice vjezbama postizu njen razvoj.Snazanrazvoj musculature kod djecala se zasniva na anatomskim karakteristkama kod djecaka,visisu,tezi,fizioloskom pogledu imaju veci volume pluca.Muskulatura se kod djevojcicanajintezivnije razvija u period izmedju 12-15 godine.Razvoj skeletal I musculature imaveliki uticaj na oblik tijela I izgled adolescent,na njegovu tezinu,proporcije sto povlaci Iuticaj na spretnost kretanja I telesnu zrelost.RAZVOJ UNUTRASNJIH ORGANA

Srce u periodu 12-17 godine udvostrucuje svoju velicinu.U ovom periodu dolazi do sirenjaI izduzenja arterija I zadebljavanja njihovih zidova (kod djevojcica salbije).Povecava sekolicina krvi u cirkulaciji,zatezu se zidovi krvnih sudova I povecava krvnipritisak.Karakteristican je pad pulsa narocito izmedju 12-18 god I to na sl. nacin: Kod jdevoj.od 12 god. 90 otkucaja/min Kod djevoj. Od 18 god. 75 otkucaja/min Kod djecaka od 12god.85 otkucaja/min Kod djecaka od 18god.70 otkucaja/minZbog toga su djecaci adolescenti,zbog veceg kapaciteta srca sposobni za veci napor,alipreterani napori koji su uz to I stalni skode srcu pa vjezbanje mora da bude umjereno.Tezina jetre se takodje povecava dostiza 1800gr,slezina se uvecava 16,a bubrezi 12 puta uodnosu na tezinu sa rodjenja.

Disanje-povecava se zapremina grudnog kosa,narocito kod djecaka, kod djecaka jerazvijenije u odnosu na djevojcice,a u pubertetu se pluca uvecavaju kod oba pola,a disanjepostaje sporije.Digestivni organi se takodje uvecavaju I razvijaju,samim tim povecava se I apetit,narocitou doba dostizanja polne zrelosti.Zeludac s eizduzuje I uvecava,crijeva takodje,zeludacnezlijezde jako intezivno luce svoje hormone stoga jedan adolescent moze jesti dva puta viseod odrasle osobe,u unijeti u prosjeku oko 5000kcal dnevno,bez stete za organizam.Ubrzava se metabolizam,narocito kod djecaka,stoga I imaju vise energije od zena.Moze docido prekomernog gojenja tkz. epidemija gojenja. Razlog prekomjernog gojenja jesteunosenje velikih kolicina gotove hrane. Zato je neophodno u ovom period baviti sesportom,sto vise se kretati.

Endokrine zlijezde, takodje se int.razvijaju I povecavaju svoje lucenje,one uticu kako natelesnu kondiciju tako I na emocionalnost covjeka I cak njegov karakter.Nadbubreznazlijezda udvostrucuje svoju tezinu I velicinu,kao I hipofiza I najvaznija u ovom periodutireoidna zlijezda koja se uvecava osam puta.U slucaju njenog zaosatka u adolescenciji, adolescent uopsteno postaje sporiji. Povecanolucenje hormona stitaste zlijezde ili hipertireoidizam izaziva ubrzan metabolizam,povecankrvni pritisak, povecan puls I potrosnju kiseonika, razdrazljivost (moze se smatratizaostatkom u razvoju).Povecan razvoj nadbubrezne zlijezde moze izazvati preuranjenipubertet. Timus utice na pravilan razvoj kosti I tijela,u pubertetu prestaje sa rastom.kortinjedan od hormona nadbubrezne zlijezde moze da utice na brzinu razvoja I cak da izazoveprerani pubertet.Mozak u ovom periodu uvecava svoju tezinu sa 400gr na rodjenju na 1400gr I velicinu.Utoku adolescencije se intezivno razvija I njegova unutrasnja struktura sto dovodi dopovecanog razvoja snage uma.POLNI RAZVOJ

Podrazumijeva u prvom redu razvoj sec.polnih karakteristika.Polne zlezde se umnozavaju u predpubertetu,narocito u pubertetu,narocito pod pazuhom, kada dolazi do veceg znojenja.Zbog povecane funkcije lojnih zlijezda nos I koza se sjaje,javljaju se akne kod pubertetlijasto za njih predstavlja problem I jednu od mozda najvecih dusevnih patnji.Suzne zlijezde takodje povecavaju svoje lucenje.Kosa u ovom periodu postaje tamnija I snaznija,trepavice postaju gusce I deblje.Prvi znak razvoja jeste razvoj karlice kod djevojcica I razvoj masnog tkiva sto dovodi dozaobljavanja narocito donjeg dijela tijela bedara I stomaka,pojava prve menstruacije Irazvoj grudi I mlecnih zlijezda(najintezivnije san 18-19 god),pojava maljavosti(stidne,potpazusne I pojava dlaka na licu). U ovarijumima dolazi do sazrijevanja jajnecelije I moze se ostvariti gravidnost. Graviditet se medjutim ne preporucuje prije 18-20godine.Pojavom prve menstruacije pojacava se I lucenje polnih zlijezda I to dovodi dopojacanog telesnog razvoja.Ona je znak da su organi dostigli zrelost.Djecaci inace polno sazrijevaju kasnije,u testisima se spermatozoidi razvijaju u period 14-16 godine,kod njih takodje dolazi do povecanog lucenja polnih zlijezda,do mutacije glasaoko 13.5 godina kada glas sazrijeva,postaje snazniji I dublji,puniji u poredjenju sa zenskim.Kod djecaka I kod djevojcica postoje individualne razlike,pa jedni sazrijevaju brze drugisporije.

PSIHICKI RAZVOJU sklopu psihickog razvoja javlja se labilnost u ponasanju koja se krece od odusevljenja doneprijatnih situacija.U ovom periodu nijesu sposobni za napor I koncentraciju u bilo cemusto rade.Takodje moze doci do govornih promjena kao sto je mucanje,kako posledica togasto imaju veliku potrebu za govorom I da za kratko vrijeme izgovore sto vise rijeci.Sve ovoide u prilog psihickog zivota I ponasanja. Karakteristican je I takodje veliki nemir Irazdrazljivost.Veliki znacaj ima I razvoj pokreta I napori samog adolescent kako bi seprilagodio na razlicite aktivnosti u ovom period.Pravilan razvoj pokreta je takodje bitan I zaizbor buduce profesije.U ovom periodu je karakteristicno osjecanje snage,vaznosti I njihovoucvrscivanje da bi se na pravi nacin postigao razvoj nezavisnosti.karakteristicno jenezadovoljstvo vise nego li zadovoljstvo,vise lose nego dobre volje.Ni mladici ni djevojkenisu zadovoljni svojim teelsnim izgledom,spoljasnjostu I njenim vidljivima osobinama.