“ŽGP ZENICA” d.d

Društvo za građevinske radove i usluge “ŽGP ZENICA” d.d.

Ulica Bulevar Kralja Tvrtka I, broj 3, Zenica Upisano u registar Općinskog suda u Zenici broj:

MBS: 43- 02 – 0019 - 09 PDV - Identifikacijski broj : 218041690003, Poreski broj : 05000230

Z A H T J E V

za produženje okolinske dozvole UPI 05/2-23-11-32/16 SN od 20.02.2016.god.,

za postrojenja za drobljenje i klasiranje kamena krečnjaka locirano u neposrednoj blizini kamenoloma“Široke Stijene“ ,

općina Zenica Investitor “ŽGP D.D.ZENICA U ZENICI“.

Ž G P

Z E N I C A

1947

________________________________________________________________________ Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za kamenolom Široke Stijene ŽGP“ d.d. Zenica

1

UVOD

Zaštita i unaprjeđenje čovjekovog životnog i radnog okoliša realna je društvena potreba, koja na osnovu dosadašnjih rezultata i iskustava, treba podstaći procese i aktivnosti održivog razvoja u toj oblasti. Ovo tim prije što su od strane Ujedinjenih naroda usvojene deklaracije o globalnom održivom razvoju i okolinskoj sigurnosti (Samit o Zemlji, Rio de Janeiro, Brazil, 1992. godine – Agenda 21, Svjetski samit o održivom razvoju, Johanesburg, Južnoafrička Republika, 2002. godine – Rio+10), koje obavezuju sve subjekte na društveno odgovoran razvoj uz istovremenu zaštitu prirodne osnovice i okoliša za dobrobit sadašnjih i budućih generacija. Iskorištavanjem prirodnih resursa, njihovom preradom i nastankom različitih otpadnih materija, čovjek sve više utiče na svoj okoliš, mijenja prirodno uspostavljeno stanje i tako dovodi do ekološke neravnoteže. Zbog toga je cilj svakog zahvata u prirodi, svake eksploatacije prirodnih resursa i njihove prerade da se prije svega sagledaju mogući štetni uticaji na okoliš kako bi se predvidjele potrebne mjere za sprečavanje štetnih uticaja.To podrazumjeva pronalaženje rješenja, zasnovanih na proučavanju ekosistema, koji imaju za cilj minimiziranje štetnih uticaja na okoliš. Rješenja se jedino mogu naći u stručnom, pravilnom i sveobuhvatnom tretiranju zaštite radnog i životnog okoliša pri izradi predinvesticionih i investicionih programa kao i projektne dokumentacije, jer ono što je propušteno u pripremnoj fazi ne može se uspješno nadoknaditi u fazi eksploatacije čak ni uz povećane materijalne troškove. Posljedice onečišćenja traže veoma dug period saniranja, a najčešće i nije moguće ponovo uspostaviti narušenu prirodnu ravnotežu u ekosistemu. Dakle, zaštita životnog i radnog okoliša je važan segment svakog tehnološkog procesa, a efikasnost te zaštite ovisi o pravilnom izboru radnih operacija, procesa i opreme, kao i montaže opreme u skladu sa glavnim projektom odnosno projektom montaže, a zatim od uslova lokacije i stručne osposobljenosti zaposlenog osoblja.

Iskorištavanjem prirodnih resursa, njihovom preradom i nastankom različitih otpadnih materija, čovjek sve više utiče na svoju okolinu, mijenja prirodno uspostavljeno stanje i tako dovodi do neravnoteže ekološkog sistema. Neracionalan odnos prema okolini doveo je, tokom vremena, do slijedećeg:

promjene klimatskih uslova (povišenjem koncentracije stakleničkih plinova, a posebno ugljik(IV)-oksida CO2),

deforestacija i deserticifikacija, odnosno smanjenje šumskih površina, povećanje erozije i degradacija obradivog zemljišta, pojava "ozonskih rupa" u atmosferi (povišenjem koncentracije CFC i metana), smanjenje biodiverziteta zbog izumiranja pojedinih vrsta, onečšćenje tla, podzemnih i površinskih voda i zraka, odlaganje sve veće količine teško razgradivog i opasnog otpada...


2

Cilj prilikom svakog zahvata u prirodi je, da se prije svega, sagledaju mogući

štetni uticaji na okolinu kako bi se predvidjele potrebne mjere za njihovo sprječavanje ili, ako to nije moguće, ublažavanje. To podrazumjeva pronalaženje rješenja, zasnovanih na proučavanju ekosistema, koji imaju za cilj minimiziranje štetnih uticaja na okolinu. Efikasnost te zaštite ovisi o pravilnom izboru radnih operacija, procesa i opreme, kao i njezine montaže u skladu sa glavnim projektom odnosno projektu montaže, a zatim i od uslova lokacije i stručne osposobljenosti zaposlenog osoblja. Osnovni postulati optimalne korelacije naučno-tehnološkog razvoja i zaštite okoline trebaju biti:

razvoj i unapređenje kvalitete okoliša koje se mora zasnivati na uvođenju tehnologija sa što potpunijim iskorištenjem ulaznih tokova (tehnologije sa malo ili bez otpadnih tokova),

strogo pridržavanje propisanih normi i nivoa dozvoljenog onečišćenja, učinkovit sistem kontrole i stimulativne sankcije prema zagađivačima,

budući industrijski razvoj ne smije dovesti do ugrožavanja okoliša te je neophodna ekološka optimizacija postojećih postrojenja i rješavanje otpadnih tokova.

Ovaj Zahtjev obuhvata analizu uticaja procesa rada i lokacije za pogone za drobljenje i separisanje kamena krečnjaka za kamenolom “Široke Stijene“ investitora "ŽGP" d.d.Zenica, društvo za građevinske radove i usluge, uzimajući pri tome u obzir sve elemente kao i uslove življenja i poboljšanja uslova radne i životne okoline. Za izradu Zahtjeva izvršen je pregled:

projektne dokumentacije, lokacije zahvata, podataka o fizičko-hemijskim svojstvima korištenih tvari, kao i zakonskih i podzakonskih propisa i stručne literature iz ove oblasti.

U daljem tekstu biti će detaljno razrađeni i analizirani svi preventivni uslovi za siguran rad i zaštitu okoline od onečišćenja.


3

1. IME I ADRESA INVESTITORA

1. Naziv investitora "ŽGP ZENICA" društvo za građevinske radove i usluge

2. Pravni oblik Dioničko društvo

3. Vrsta zahtjeva Obnavljanje okolinske dozvole

4. Lokacija postrojenja k.č. 2953, 2956/4 i 2956/5 1925; katastarske općine Babino izmješteno na parcelu "Kula" k.č. 1433/1 katastarske općine Crkvice, općina Zenica.

5. Adresa investitora

Zenica

Bulevar Kralja Tvrtka I br.3, 72 000 Zenica

Bosna i Hercegovina

6. Telefon / fax

WEB e-mail

+387 32 24 65 16

-

7. Službena kontakt osoba,

GSM

Kemal Hasanović

+387 61 179 419

8. Identifikacijski broj 4218041690003

9. Vrsta pogona / postrojenja Postrojenje za drobljenje i klasiranje krečnjaka

2.OPIS LOKACIJE POSTROJENJA

Bosna i Hercegovina se nalazi na jugoistoku Europe, u središnjem dijelu Balkanskog poluotoka. Zemljište je brdsko-planinsko sa prosječnom nadmorskom visinom od oko 500 mnm.

Zeničko-dobojski kanton je jedan od 10 federalnih administrativnih jedinica u sastavu Federacije Bosne i Hercegovine. Nalazi se u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine tako da se dodiruje sa Sarajevskim, Tuzlanskim i Srednjobosanskim kantonom, te sa Dobojskom i Banjalučkom regijom.Površina Kantona je oko 3.950 km2, pretežno brdsko-planinsko područje, na kome živi oko 400.000 stanovnika multietničkog sastava. Najveći dio prostora proteže se duž rijeke Bosne, čiji se izvor nalazi ispod planine Igman, na poznatom sarajevskom izletištu Vrelo Bosne, općina Ilidža, udaljenom svega 70-tak km od Zenice. Po imenu ove rijeke zove se i jedan dio države Bosne i Hercegovine, koju od milja najčešće zovu samo Bosna.Na rijeci Bosni, nizvodno, leži sedam gradova ovog Kantona: Visoko, Kakanj, Zenica, Žepče,


4

Zavidovići, Maglaj i Doboj-jug. Pored navedenih, u sastavu Zeničko-dobojskog kantona su i gradovi-općine: Olovo, Breza, Vareš, Tešanj i Usora.

Slika 1.1 Općinska područja Zeničko-dobojskog kantona

Dolinom rijeke Bosne prolazi magistralna cesta M-17, koja povezuje autoput Zagreb-Beograd, od Slavonskog Broda do Sarajeva, a dalje prema Metkovićima, Opuzenu, Neumu, Dubrovniku, Splitu i dalje.

Zeničko-dobojski kanton ima relativno velika nalazišta uglja (oko 420 miliona tona rezervi), željezne rude i ostalih mineralnih sirovina, na bazi čega su razvijeni metalurški i metalopreradivački kapaciteti. Od ukupne površine Kantona, pod šumama je 59% teritorije sa značajnim zalihama drvne mase (40 miliona m3), što je omogućilo razvoj drvne industrije i proizvodnje celuloze i papira.

Rudarstvo, metalurgija, metalna industrija, prerada drveta, proizvodnja namještaja, poljoprivredna i prehrambena industrija, tekstilna industrija, prerada kože i proizvodnja odjevnih predmeta, obuće i kožne galanterije uslovili su intenzivan razvoj trgovine, tako da su trgovci sa ovog područja poznati daleko van granica naše zemlje.

Ovim aktivnostima Investitor je zaposlio određeni broj mještana, što predstavlja širi društveni značaj za općinu i sela koja gravitiraju ovom proizvodnom destinaciom.

U području obuhvata lokacije postrojenja, nema registriranih spomenika

kulturno-historijskih i prirodnih vrijednosti pa nema niti uticaja zahvata na njih.


5

3. LOKACIJA POSTROJENJA, TEHNOLOŠKI OPIS PROIZVODNJE 3.1 Opis lokacije, vrste proizvoda i broj uposlenih

Postrojenje za drobljenje i klasiranje kamena krečnjaka je sa prostora kamenoloma "Široke Stijene" sa parcele k.č. 2953, 2956/4 i 2956/5 katastarske općine Babino izmješteno na parcelu "Kula" k.č. 1433/1 katastarske općine Crkvice, općina Zenica. Ukupna površina parcele je oko 16.000 m2.

Lokacija je na lijevoj strani vodotoka Babina rijeka, između potoka i regionalnog puta Zenica-Babino. Pristup lokaciji omogućen je asfaltiranim putom širine 5 m, koji je dalje povezan sa magistralnim putom Zenica-Sarajevo.

Geografski položaj ležišta je na jugozapadnim padinama planine Babina i zapadno od kote Klopačna (1044 m).

Šire područje ovog ležišta krečnjaka je u usjeku kanjona potoka Babina rijeka. U hidrogeološkom smislu ležište pripada slivu rijeke Bosne. Babina rijeka protiče neposredno uz površinski kop, a u vertikalnom profilu korito rijeke je niže od nivoa protjecanja ležišta za oko 28 m, što drenira površinske vode sa ležišta i otvorenog dijela površinskog kopa.

U granicama istražnog prostora identifikovane su tri litološke sredine:

- laporci sive boje, - laporoviti krečnjaci, i - krečnjaci.

Dobivanje krečnjaka se vrši procesom bušenja i miniranja, sa kosim

vertikalnim bušotinama. Odminirani materijal se obrušava na osnovni plato, utovara i odvozi do postrojenja za preradu.

Lokacija na kojoj je instalirano postrojenje za drobljenje i klasiranje kamena

krečnjaka je izvan eksploatacionog polja kamenoloma. Mobilna primarna drobilica se locira na nasuti plato +3,00. Plato (kota ±0,00) je prethodno formiran ravnomjernim nasipanjem drobljenim krečnjakom (0-300) u sloju debljine 30-60 cm. Preko ovog sloja naneseno je oko 20 cm tamponskog (0-60) materijala, a završno je obrađen vibro-valjkom.

Broj uposlenika koji opslužuju kamenolom je 6. Sastav uposlenika po stručnoj spremi prikazan je u tabeli 3.1.


6

Tabela 3.1.: Broj uposlenika po stručnoj spremi.

Stručna sprema Broj uposlenika

NK pomoćni radnik 1

SSS/KV 8

VSS 2

Ukupno: 11

3.2 Tehnološki opis drobljenja i separisanja krečnjaka

Kamen je osnovni, tipični i za sada nezamjenjivi građevinski materijal. Cilj svake proizvodnje kamenog agregata je kvalitetan proizvod koji se mora svojom konačnom granulometrijom, odnosno sastavom pojedinih frakcija uklopiti u propisani ili traženi granulometrijski sastav betona, asfalt betona odnosno kamenog gradiva za izvedbu ostalih nasutih konstrukcija od kamene sitneži (nosivi tamponski slojevi, stabilizirani slojevi, drenažni slojevi, filterski slojevi, podloge od kamene sitneži...).

Osnovni tehnološki procesi i operacije proizvodnje kamene sitneži su drobljenje i sijanje koji omogućavaju tzv. oplemenjivanje lomljenog kamena u kvalitetnu kamenu sitnež željene veličine i oblika. Stoga prozvodnja kamene sitneži kao gradiva za bilo koju vrstu građevinskih materijala, radova i konstrukcija podrazumijeva (nakon prethodnog iskopa stijene ili aluvijalnog tla) određene tehnološke postupke i zahvate oplemenjivanja sirovog (rovnog) kamena.

Planiranim razvojem kompleksa kamenoloma "Široke Stijene" sa pripadajućim

postrojenjima, opremom i sadržajima, investitor namjerava izgraditi stabilno postrojenje za drobljenje i klasiranje tehničkog kamena krečnjaka. Do realizacije ovog plana investitor, kao privremeno rješenje, izmješta postojeće mobilno postrojenje na navedenu lokaciju.

Na kamenolomu "Široke Stijene" vrši se miniranje stijenske mase, koja se

zatim kamionima prevozi do postrojenja za drobljenje i klasiranje krečnjaka. Rovna masa krečnjaka se bagerom dozira u prijemni koš mobilnog postrojenja za drobljenje. Osnovni objekti i tehnološka oprema ovog postrojenja su:

mobilno postrojenje za drobljenje kamena, primarno sito, sabirni trakasti transporter, kosi trakasti transporteri, usipni koš, vibrodozator, magnet sa konstrukcijom, sekundarna drobilica, sekundarno dvoetažno sito, zbirni trakasti transporter, tercijarno sito.


7

Slika 3.1 Detalji postrojenja za drobljenje i klasiranje krečnjaka

Tehnološki proces se sastoji od slijedećih radnih operacija: na kamenolomu se vrši miniranje stijenske mase, koja se damperom i po

potrebi kamionima prevozi do postrojenja za drobljenje i klasiranje krečnjaka. Rovna masa krečnjaka se bagerom dozira u prijemni koš mobilnog postrojenja za drobljenje,

proces primarnog drobljenja se izvodi na udarno-rotacionoj drobilici Ulazna granulacija 0-500 mm, a izlazna granulacija je <150 mm. Izlazna frakcija se preko usmjerenog lijevka presipa na trakasti transporter i doprema na primarno sito,

u procesu primarnog sijanja na vibracionom jednoetažnom situ se iz ulazne frakcije <150 mm izdvajaju slijedeće frakcije: * frakcija 60-150 mm je nadrešetni proizvod koji se preko lijevka ispušta na trakasti transporter do usipnog koša na sekundarno drobljenje, frakcija 0-60 mm se kao podrešetni proizvod trakastim transporterima usmjerava na otvoreni depo gotovih proizvoda,

proces sekundarnog drobljenja frakcije 60-150 mm se obavlja u sekundarnoj udarnoj drobilici. Izlaznu frakciju granulacije <60 mm se trakastim transporterom prebacuje na dvoetažno vibraciono sito,

u procesu sekundarnog sijanja izdvajaju se slijedeće frakcije: * frakcija +32-60 (+22-60) mm je nadrešetni proizvod gornje mreže otvora 32 (22) mm. Trakastim transporterom se vodi do prijemnog koša sekundarne udarne drobilice. Vibracionim motornim dodavačem se trakastim transporterom ravnomjerno dozira u sekundarnu-udarnu drobilicu.


8

* frakcija +16-32 (+16-22) mm je nadrešetni proizvod donje mreže i lijevkom se usmjerava se na trakasti transporter i odlaže na otvoreni depo. * frakcija -16 mm je podrešetni proizvod donje mreže i preko lijevka i trakastih transportera dospijeva na tercijarno sijanje na vibracionom dvoetažnom situ. U slučaju potrebe frakcija 0-16 (0-60) mm se može preko lijevka usmjeriti trakastim transporterom na otvoreni depo.

u procesu tercijarnog sijanja na dvoetažnom vibracionom situ izdvajaju se finalni proizvodi odnosno standardne građevinske frakcije: * frakcija +8-16 mm je nadrešetni proizvod gornje mreže i preko usmjernog

lijevka dospijeva na trakasti transporter kojim se transportira na otvoreni depo. * frakcija +4-8 mm je nadrešetni proizvod donje mreže i preko usmjernog

lijevka trakastim transporterom se odlaže na otvoreni depo. * frakcija 0-4 mm je podrešetni proizvod donje mreže i preko usmjernog

lijevka se trakastim transporterom odlaže na otvoreni depo. otprema gotovih proizvoda sa otvorenih depoa uglavnom se vrši kiper

kamionima. Utovar sa otvorenih depoa u kamione vrši se utovarivačem.

Osim mobilnog postrojenja za drobljenje i klasiranje na lokaciji se nalaze i slijedeći objekti:

kontejnerska trafostanica 10(20)/0,4 kV; za napajanje električnom energijom svih potrošača postrojenja je procijenjena potrošnja oko 420 kW, i

tipski kontejner namijenjen za smještaj opreme za upravljanje postrojenjem.

kolska(drumska) 60 tonska vaga za mjetenje gotovih proizvoda.

Osnovne tehničke karakteristike opreme koja se koristi za drobljenje i klasiranje krečnjaka su:

0. Mobilno postrojenje za drobljenje kamena (poz. 00.) Proizvođač: KLEEMAN Zapremina prijemnog koša: 10 m3 Izlazna granulicacija: 0-60 ili 0-150 mm

1. Primarno sito tip: AG 855033 (poz.01.) Proizvođač: PHB Weserhütte Snaga elektromotora: 15 kW Godina proizvodnje: 1983

2. Sabirni trakasti transporter tip: S-650/4530-200 (poz.1.1.) Kapacitet: 200 t/h Dužina transportera: 4500 mm Snaga elektromotora: 3,0 kW

3. Kosi trakasti transporter tip: S-650/19500-200 (poz.1.2.)


9

Kapacitet: 200 t/h Dužina transportera: 19500 mm Snaga elektromotora: 5,5 kW

4. Kosi trakasti transporter tip: S-800/19500-200 (poz.1.3.) Kapacitet: 200 t/h Dužina transportera: 19500 mm Snaga elektromotora: 7,5 kW

5. Usipni koš tip: S-20 (poz.02.) Kapacitet: 20 m3

6. Vibrodozator tip: UE 800x1500 Hs LM642T (poz.2.1.) Proizvođač: IFE, Austrija Elektromotor: 2 x 510 W


8. Magnet (poz.2.2.1.) Dimenzije: 630x900x270 mm

9. Udarno rotaciona drobilica (pos.03.) Proizvođač: BAYONI Snaga elektromotora: 76 kW Godina proizvodnje: 2000


11. Sekundarno dvoetažno sito tip: CS 63 D (pos.04.) Proizvođač: SANDVIK Model: SKREEN Snaga elektromotora: 15 kW Godina proizvodnje: 2008

12. Kosi trakasti transporter tip: S-800/14000-200 (poz.4.1.)


10

Kapacitet: 200 t/h Dužina transportera: 14000 mm Snaga elektromotora: 4,0 kW


14. Zbirni trakasti transporter tip: S-650/4500-200 (poz.4.3.) Kapacitet: 200 t/h Dužina transportera: 4500 mm Snaga elektromotora: 3,0 kW



17. Tercijarno sito tip: CS 63 D (poz.05.) Proizvođač: SANDVIK Model: SKREEN Snaga elektromotora: 15 kW Godina proizvodnje: 2008



20. Kosi trakasti transporter tip: S-650/12000-200 (poz.5.3.) Kapacitet: 200 t/h Dužina transportera: 12000 mm


11

Snaga elektromotora: 4,0 kW 4. STANJE LOKACIJE POSTROJENJA

Osnovu za svako istraživanje zaštite okoline na određenom prostoru

predstavlja detaljna analiza postojećeg stanja.

4.1. Meteorološke i klimatološke karakteristike

Ovo područje karakterizira umjereno kontinentalna klima sa uobičajenim kolebanjima koja se ogledaju prvenstveno u tipičnoj promjeni temperatura tokom godine (jedinstveni talas sa jednim maksimumom i jednim minimumom), izraženim temperaturnim amplitudama i jasno izražena četiri godišnja doba, ali se osjeća i maritimni uticaj koji se ogleda u tendenciji pomjeranja temperaturnog minimuma na februar, a maksimum na august, kao i činjenici da je jesen toplija od proljeća.

U ovakvom tipu klime relativna vlažnost i oblačnost imaju ljetni minimum i

zimski maksimum, a u pogledu oborina nema izrazitog sušnog razdoblja. Maksimum padavina je u toplijem dijelu hidrološkog ciklusa, a minimum krajem

hladnog. Po svojim geografskim karakteristikama područje Zenice pripada pojasu

umjereno kontinentalne klime. Osnovna karakteristika ovakve klime su dosta oštre zime i topla ljeta. Srednja

godišnja temperatura iznosi 10,0 0C, najhladniji mjesec je januar a najtopliji juli. Srednja januarska temperatura je 1,8 0C a julska 20,30 0C.

Godišnja kolebanja temperature su jako velika (od 20 do 23 0C) i veća su u

planinskom području, što je karakteristika kontinentalne klime. Naročito su izražena kolebanja temperature u proljeće i jesen.

Raznolikost reljefa, oblik, orijentacija, izloženost sunčevom zračenju, pored nadmorske visine, utiču također na dnevnu promjenu temperature i daju mu lokalni karakter.

U vezi sa tim treba pomenuti i pojavu temperaturne inverzije u kotlinama

riječnim dolinama i uvalama, kombinovanu sa pojavom magle, posebno u hladnijem dijelu godine (jesen i zima).

Oborine su, kao klimatološki element, od posebnog značaja u smislu ukupnih

suma oborine i njihove raspodjele u toku godine. Kako na temperaturu tako i na režim oborina razmatranog područja utiču dva faktora: kontinentalni režim oborina i prisustvo planinskih masiva.


12

Planinski masivi svojim visinama predstavljaju prepreku frontalnim prodorima zraka, a pored toga je izvor takozvane orografske i konvektivne oblačnosti, što dodatno doprinosi lokalnim oborinama u pojedinim dijelovima godine.

Najveće sume oborina se bilježe u proljetnim mjesecima sa maksimumom u šestom mjesecu, a takođe postoji nešto manje izražen jesenji maksimum u jedanaestom, dok se najmanje sume oborina bilježi u prvom, drugom i devetom mjesecu. Maksimalne sume značajnim dijelom sadrže i oborine velikog intenziteta (konvektivne lokalne pljuskove) pojačane uticajem reljefa, tj. prisustvom planinskih masiva. Jake konvekcije zraka u toplijem dijelu godine pogoduju razvoju oblaka kumulonimbusa i čestih pljuskova kiše, sugradice ili grada. Snijeg pada najčešće u decembru i januaru, a nikako ga nema od petog do desetog mjeseca. Na vrijednost relativne vlažnosti zraka dosta utiču lokalni uslovi (sastav tla, biljni pokrivač, reljef, eksponiranost terena itd.) Najveće vrijednosti relativna vlažnost dostiže u hladnijem dijelu godine (maksimalna je u jenuaru 87% ), dok najniže vrijednosti ima u toplijem dijelu godine (73%). Vjetar odnosno cirkulacija atmosfere uslovljena je položajem baričkih centara i reljefom. Prema svom geografskom položaju naša zemlja u cjelini je pod preovlađujućim uticajem zapadnih vjetrova, prije svega zbog dominacije Atlantika kao ciklogenetičkog područja, ali i to zavisi od perioda u toku godine. U zimskoj polovini godine, preovlađujući vjetrovi su sjeveroistočnog i sjevernog pravca kao rezultat prosječne raspodjele pritiska iznad istočne Evrope i Jadranskog mora. Tada su i brzine vjetrova najveće. U ljetnoj polovini godine, preovlađujući vjetrovi su sjeverozapadnog i zapadnog pravca, kada vazduh struji od Azorskog anticiklona prema kontinentalnoj termičkoj depresiji. U svim godišnjim dobima vjetrovi su isprekidani periodima tišina, koje se javljaju posebno za vrijem dominacije anticiklona.

4.2. Flora i fauna na širem području lokacije

Imajući u vidu činjenice da:

lokalitet nema posebnih bioloških sadržaja koji bi zahtijevali naročiti režim

zaštite okolice,

lokalitet nema evidentiranih rijetkih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta,

lokalitet nema status zaštićenog prirodnog područja odnosno nacionalnog

parka.

Imajući u vidu činjenicu da predmetna lokacija nema posebnih bioloških sadržaja ni evidentiranih rijetkih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta koji bi zahtijevali naročiti


13

režim zaštite okolice, može se konstatovati da planirani intenzitet eksploatacije krečnjaka neće dovesti do većih negativnih uticaja na floru i faunu šireg područja.

4.3 Postojeća materijalna dobra uključujući kulturnohistorijsko i arheološka naslijeđe

Na lokaliteu prerade krečnjaka “Široke Stijene“ na kome je instalirano postrojenje za drobljenje i separisanje "ŽGP D.D.ZENICA", nema izgrađenih nikakvih dobara niti ima bilo kakvih ostataka koji bi se mogli dovesti u vezu sa mogućnošću da je ikada bilo izgrađenih bilo kakvih dobara.

Na povšini nije primjećen bilo kakav trag koji bi upućivao na arheološki lokalitet. 4.4. Zrak Na području Zenice uspostavljen je sistem za praćenje onečišćenja zraka.Imisiona mjerenja registriraju se na mjernoj stanici. Pokazatelji kvalitete zraka koji se prate su slijedeći:

sumpor dioksid, SO2 azotdioksid, NO2 ugljenmonoksid, CO ozon, O3 lebdeće čestice, PM 2,5.

Na osnovu člana 21 Pravilnika o načinu vršenja monitoringa kvalitete zraka i

definiranju vrsta zagađujućih materija, graničnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta zraka (''Službene novine FBiH'', br. 01/12) utvrđene su donje i gornje granice ocjenjivanja koncentracije pojedinih polutanata, nadležno ministarstvo za poslove zaštite okolice informiše javnost o kvalitetu zraka na osnovu podataka dobivenih iz instaliranog Sistema za praćenje kvaliteta na području Zenice.

U zakonu zaštiti zraka (“Službene novine Federacije BiH'', broj: 33/03 i 4/10)

definisane su granične vrijednosti, tolerantne vrijednosti pragova upozorenja i uzbune.

Granična vrijednost kvaliteta zraka znači nivo određen na osnovu naučnog znanja s ciljem izbjegavanja, sprečavanja ili smanjivanja štetnih uticaja na ljudsko zdravlje i/ili okoliš u cjelini; ovaj nivo se mora dostići u određenom periodu i kasnije ne smije biti prekoračen.

Granica tolerancije – znači procenat dozvoljenog prekoračenja granične vrijednosti pod propisanim uslovima.


14

Tolerantna vrijednost – znači graničnu vrijednost uvećanu za granicu tolerancije. Prag upozorenja – znači nivo iznad kojeg postoji rizik po ljudsko zdravlje usljed kratkog izlaganja za izuzetno osjetljive dijelove stanovništva i o kome je potrebno dati najnovije informacije.

Prag uzbune – znači nivo iznad kojeg postoji rizik po ljudsko zdravlje prilikom

kratkog izlaganja i na kojem će biti preduzeti direktni koraci. Tabela 4.1 Prikaz graničnih, toleratnih i vrijednosti praga upozorenja i uzbune u skladu sa Pravilnikom o načinu vršenja monitoringa kvaliteta zraka i definisanju vrsta zagađujućih materija, graničnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta zraka (''Službene novine FBiH'', br. 01/12). Tabela 4.1 Prikaz graničnih, toleratnih i vrijednosti praga upozorenja i uzbune

Granična vrijednost Tolerantna vrijednost

Prag

upozorenja

Prag

uzbune

1 h 8 h 24 h g. 1 h 8 h 24 h g. 1 h 1 h

SO2

Sumpor-

dioksid

(µg/m3)

350 - 125 50

485-2012

- 125 50

485-2012

500

470-2013 470-2013

455-2014 455-2014

440-2015 440-2015

425-2016 425-2016

410-2017 410-2017

395-2018 395-2018

380-2019 380-2019

365-2020 365-2020

350-2021 350-2021

NO2 Azot-

dioksid

(µg/m3)

200 - 85 40

290-2012

-

121-2012 58-2012 290-2012

400

280-2013 117-2013 56-2013 280-2013

270-2014 113-2014 54-2014 270-2014

260-2015 109-2015 52-2015 260-2015

250-2016 105-2016 50-2016 250-2016

240-2017 101-2017 48-2017 240-2017

230-2018 97-2018 46-2018 230-2018

220-2019 93-2019 44-2019 220-2019

210-2020 89-2020 42-2020 210-2020

200-2021 85-2021 40-2021 200-2021

CO Ugljen-

monoksid

(µg/m3)

- 10 5 3 -

14,8-2012 9-2012

3 - -

13,6-2013 8-2013 12,4-2014 7-2014 11,2-2015 6-2015 10-2016 5-2016

O3 Prizemni

ozon

(µg/m3)

- 120 - - - - - 180

240

Suspendov

- ane

čestice

PM2.5

(µg/m3)

- - - 25 - - -

29,5-2012

- -

29-2013

28,5-2014 28-2015

27,5-2016 27-2017


15

26,5-2018 26-2019

25,5-2020 25-2021

Za prihvat zamuljene vode koja se javlja diskontinuirano, nakon oborina, izgrađen je taložnik dimnezija 10,0 x 4,0 x 1,5 uz podnožje radnog platoa. Preljev za izbistrene vode se odvodi do reviznog okna za monitoring.

5. Osnovne i pomoćne sirovine

Prerada kamena krečnjaka - osnovna sirovina

Osnovni energenti i repromatrijal koji su neophodni za drobljenje i separisanje kamena krečnjaka su:

Dizel gorivo za odvijanje tehnološkog procesa:dozranje kamena,utovar

gotovih proizvoda i transport,

Električna energija, Potrošnja vode.

5.1. Fizičko – hemijska svojstva sirovina Kameni agregat Kameni agregat, je po hemijskom sastavu čisti krečnjak sa vrlo malo primjesa aluminata i gvožđa i ne sadrži štetne sastojke koji bi znatno uticali na kvalitet.

Kameni agregat (krečnjak) je sljedećeg hemijskog sastava, %: - vlaga 0,07;

- gubitak žarenjem na 1100 °C 43,48; - CaO 54,33; - MgO 0,52; - Al2O3 0,09; - Fe2O3 0,09; - SiO2 0,66; - CaCO3 96,85


16

Krečnjak ili kameni agregat ima sljedeće fizičko – mehaničke karakteristike, prema JUS B.B2.009:

- zapreminska masa 26,61 kN/m3; - specifična masa 27,01 – 28,80 kN/m3; - upijanje vode 0,52 – 1 %; - čvrstoća na pritisak

a) u suhom stanju 114,1 – 153,4 MPa; b) u vodozasićenom stanju 80,10 – 121,00 MPa; c) poslije smrzavanja 75,10 – 110,40 MPa;

- postojanost na mrazu postojan ; - habanje brušenjem (Bohmen) 14,31 – 16,10 (cm3/50 cm2); - otpornost na drobljenje „LA“ 19,50 – 25,30 %; - otpornost na drobivost (Tretona) 8,32 %; - poroznost 0,40 – 1,36 %;


32

Opskrba vodom

Upotreba vode je samo za potrebe prskanja na drobiličnom postrojenju,

komunikacijskih puteva i eventualno protiv požarne potrebe. Privremeno se tehnička voda zahvata iz bunara lociran u neposrednoj blizini korita rijeke Babine. Voda se koristi za prskanje manipulativnih puteva radnog platoa u sklopu postrojenja kako bi se smanjila pojava prašine.

Ukupna potrošnja vode koja se koristi za obaranje prašine 85 m3/godini.

Za piće se koristi flaširana voda. , s tim da kvalitet vode mora biti u skladu sa

kvalitetom voda propisanim Pravilnikom o zdrastvenoj ispravnosti vode za piće ( “Službeni glasnik BiH“, broj: 40/10 i 30/12) i drugim propisima koji reguliše ovu oblast.

Opskrba električnom energijom

Za napajanje električnom energijom, elektro motora na mašinama za drobljenje, mljevenje, sijanje i pogon trakastih transportera i svih ostalih potrošača za rad na separaciji “Široke Stijene“, obezbjeđen je uz pomoć trafostanice10(20)/04Kv.

5.2. Izvori i priroda predviđenih emisija iz postrojenja

U svakom procesu rada nastaju određeni otpadni tokovi koji mogu imati negativan uticaj na okolinu, biljni i životinjski svijet kao i zdravlje okolnog stanovništa, ukoliko bi došlo do zagađenja zraka, vode i tla ili prekoračenja dozvoljenog nivoa buke.

Za ocjenu uticaja prerade tehničkog kamena na okolinu posebno se razmotra

uticaji na tlo, površinske i podzemne vode, zrak, okolnu floru i faunu, vizuelni kvalitet okoline, mikroklimu, zatim uticaj buke i zaprašenosti.

U ovisnosti o lokalnim geološkim i hidrogeološkim prilikama mijenja se i značaj

ovih uticaja. Pravilnom primjenom odgovarajući mjera kao što su pravilno vođenje procesa

i redovno održavanje opreme moguće je smanjiti uticaj na zemljište, zrak i vodu. Takođe, primjenom odgovarajući tehničkih i organizacionih mjera emisija prašine i buke se može kontrolirati i svesti na dopuštene granice,što je potvrđeno u prethodnom periodu rada važenja okolinske dozvole.

Proizvodnja svakako ima svoje pozitivne strane, tu se očekuje korist na

području privrede i zapošljavanja lokalnog stanovništva, no uz pozitivne učinke mogući su i neželjni uticaji na okolinu, koji prije svega mogu nastati:

za vrijeme proizvodnog procesa,


33

usllijed mogućih ekoloških nezgoda, i nakon prestanka rada.

Emisije u zrak Emisija iz tečnog energenta

Procjena emisije polutanata za ovaj kamenolom, urađena je na osnovu planirane godišnje proizvodnje kamenih agregata na godišnjem nivo koji se kreće od od 60.000 m3 do 100 000 m3.

Sva oprema i mehanizacija koja se koristiti u procesu drobljenja i separisanja krečnjaka, za pogon se koristiti električna energija i tečni energent – dizel gorivo.

Sagorijevanjem dizel goriva D – 2 stvaraju se sljedeći gasovi: ugljenmonoksid (CO), ugljikovodici (CH), oksid sumpora, oksid azota i čađ od kojih su neki gasovi staklene bašte i dospijevaju u atmosferu.

Uzimajući u obzir da je sva oprema za separisanje i sekundarno drobljenje

kamena na elektro pogon gdje ne dolazi do ispuštanja štetnih gasova u atmosferu,a potrošnja dizel goriva vezana je za mobilnu opremu, koja je vrlo ograničena te se u toku rada često nalazi na različitim prostornim dispozicijama, kvalitet opreme koja se koristi može se sa sigurnošću konstatirati da emisija zagađujućih materija nije prekoračila granične vrijednosti.Za uslove rada ovih mašina na kamenolomu emisija je određena prema zahtjevima EURO III – tabela br. 5.5.

Tabela br. 5.5 emisija polutanata prema zahtjevima EURO III

Izduvni plin

CO HC NOx PM

EURO III (g/kWh) c 2,1 0,66 5 0,1

Prijedlog EU Komisije 98/C173/01

Maksimalno dozvoljena koncentracija prašine u zraku na površinskim kopovima nemetalnih sirovina, predstavlja onu koncentraciju koja ne uzrokuje oštećenje zdravlja pri osmosatnom radu, a izražava se u (mg/m3) i respirabilna prašina č/cm3).

Ove vrijednosti date su u tabeli br. 5.6 i tabeli br. 5.7

Tabela br. 5.6 Maksimalno dozvoljena koncentracija prašine u zraku, mg/m3

Vrsta prašine mg/m3

Prašina granita 2

Prašina azbesta 1


34

Prašina staklene i mineralne vune 4

Prašina uglja bez SiO2 3

Prašina silikata sa manje od 10 % SiO2 4

Prašina minerala sa manje od 1 % SiO2

(glinica, dolomit, krečnjak, barit i sl.) 5

Prašina plastičnih materijala 3

Prašina pamuka, lana svile i sl. 1

Prašina biljnog i životinjskog porijekla bez SiO2 i toksičnih materija 3

Tabela br. 5.7 Maksimalno dozvoljena koncentracija prašine u zraku, čestica/m3

Vrsta prašine Broj čestica /m3

Mineralna prašina sa 70 – 100 % SiO2 110




Mineralna prašina sa oko 5 % SiO2 600

Mineralna prašina sa manje od 1 % SiO2 1.750

Prašina azbesta 175

Prašina talka i liskuna 700

Prašina grafita 530

Emisija mineralne prašine

Izvore mineralne prašine na postrojenju za preradu krečnjaka,predstavljaju

sljedeće tehnološke operacije:

Primarno i sekundarno drobljenje kamena,

primarno,sekundarno i tercijarno sijanje,

Utovar frakcionisanog krečnjačkog agregata,

Transport rovnog krečnjaka do drobiličnog postrojenja,

Pojave veće zaprašenosti su moguće u vrijeme sušnih perioda i pojačane vjetrovitosti.Emisija, imisija, transport i radijus depozicije prašine u okolinu, pored meteoroloških uslova zavisi i od vrste sirovine, obima dnevne proizvodnje, reljefa lokaliteta, tehnološke i radne discipline operatora. Ako se redovno provode mjere za smanjenje zaprašenosti nema emisije prašine koja može štetno uticati na okoliš.

Kod utovarnih mašina (rovokopači, utovarivači) do izdvajanja mineralne

prašine dolazi u fazi istresanja kašike mašine u transportno vozilo.


35

Intenzitet emisija mineralne prašine raste sa povećenjem visine utovara (istresanja), zapremniom kašine, smanjenjem vlažnosti mase i td.

Intenzitet emisija prašine i njeno disperzno stanje, zavisi od stanja puteva,

brzine transporta, konstrukcije pneumatika, vlažnosti habajućeg sloja puta (godišnjeg doba i doba dana) i vjetrovitosti.

Neuređene habajuće površine puta, koje su podložne drobljenja, pretstavljaju najveće izvore zaprašenosti u transpotu. Izvršeno je formiranje komunikacijskih puteva u radnom prostoru postrojenja te je tako smanjena emisije lebdeće prašine. Vrijednosti koncentracije lebdeće prašine zavise najviše od prethodne pripremljenosti puteva, vlažnosti površina, i stanja vjetrovitosti.

Mjerenje pokazatelja kvalitete zraka: ukupni sadržaj čvrstih čestica ULČ, suspendovane čestice PM10 izvršeno je na rubnim dijelovima kamenolomskog postrojenja krečnjaka “Široke Stijene“, i kod najbližeg stambenog objekta izvršio Inspekt-RGH d.o.o. Srajevo, (izvještaj broj: 10 – 5/20 od 10.06. 2020.god.) Cilj mjerenja je usporedba dobivenih rezultata sa graničnim vrijednostima datim Pravilnikom o načinu vršenja monitoringa kvalitete zraka i definiranja vrsta zagađujućih materija, graničnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta zraka (“Službene novine F BiH “, br. 1/12).

Ovako izdvojena prašina je krupnije frakcije i ista se taloži u kratkom vremenu i na malim odstojanjima od mjesta emitovanja.

Emisija buke Na lokaciji kamenolomskog postrojenja može se očekivati i emisija buke kao posljedica rada drobiličnog postrojenja i utovarnih mašina.

Izvori i emisija buke su raspoređeni i prostorno i vremenski, kako u toku dana (dnevna smjena), tako i u toku godine. U okviru zaštite na radu, buka rudarske mehanizacije je uvjek predmet pažnje i propisa gdje su definisane dozvoljene vrijednosti buke kao i mjere zaštite od buke. Obzirom na raspoloživu mehanizaciju i plansku tehnologiju rada, mjerene vrijednost buke nisu prešle dozvoljene vrijednosti (buka do 90 dB, odnosno do N85 dozvoljene vrijednosti, jer ne predstavljaju opasnost po sluh i nervni sistem). Cilj mjerenja je usporedba dobivenih rezultata sa graničnim vrijednostima datim na osnovu Zakaona o zaštiti buke (“Službene novine F BiH “, br. 110/12). Postrojenje za sekundarno drobljenje i separisanje koristi elektro motore koji su u fazi rada bezbučni a utovarne mašine imaju motore sa unutrašnjim sagorijevanjem i vodenim hlađenjem motora, zbog čega imaju buku manju za 3 – 4 dB u odnosu na motore sa vazdušnim hlađenjem.

Osnovne frekvencije elastičnih talasa (buke) koja nastaje pri radu ovih motora, prestavljaju dva frekventna pojasa i to:


36

- prvi pojas: )(60

1 Hzkn

f

- drugi pojas: )(60

2 Hzi

kn

f

gdje je: n – broj obrtaja mašine (min-1) k – konstante prenosa (1, 2, 3,…) i – broj cilindara motora i

= 1 za dvotaktne odnosno 2 za četverotaktne motore.

Iz obrazaca za proračun frekvencije zvuka je vidljivo da je buka ovih motora veća u području nižih frekvencija, a niža u području srednjih (2500 - 4000 Hz) i visokih (4000 – 8000 Hz), što znatno smanjuje opasnosti od oštećenja sluha i uopšte štetnog djelovanja buke. Emisija u tlo, podzemne i površinske vode

Tlo jedan od najvažnijih elemenata okoliša. Učinak različitih negativnih uticaja (različitih po vremenu trajanja uticaja, vremenu trajanja negativnih posljedica uticaja, aktivnosti koja je uzrokovala negativan uticaj i sl.) može se podijeliti na:

onečišćenje tla, degradaciju tla, i devastaciju tla.

Onečišćenje tla različitim organskim i neorganskim tvarima koje dospijevaju u tlo na prirodni način (atmosferske padavine, aerosedimentacija) ili kao posljedica djelovanja antropogenih činilaca (zaštita poljoprivrednih kultura pesticidima, herbicidima, fungicidima, deponiranje različitih vrsta otpada) neizbježno dovodi do promjene hemizma tla koji dalje utječe na floru, faunu i samog čovjeka.

Degradacijom dolazi do promjene prirodnih karekteristika zemljišta ( geoloških, reljefnih, pejzašnih, kao i biljnog i životinjskog svijeta) u procesu korištenja tla za različite namjene – poljuprivredno, građevinsko zemljište. Promjene se u glavnom trajnog karaktera: narušavanje prirodnog eko-sistema, pejzašnih karekteristika, klimatskim promjenama. Izmjena pedoloških uslova skidanjem horizonta tla sa matičnog supstrata, uzorkovanje pojave erozije, devastacija terena, mogućnost onečišćenja tla naftnim derivatima, mastima i uljima ukoliko dođe do njihovog nekotroliranog prosipanja.

Devastacija tla, kao krajnji oblik njegove degradacije, uzrokovan je veoma intenzivnim industrijskim i drugim aktivnostima (rudnici, deponije otpada, erozija zemljišta uzrokovana neplanskom sječom šuma i dr.). Primjenom savremenih tehničkih i tehnoloških rješenja ovaj se problem djelomično rješava.


37

Raznovrstan komunalni čvrsti otpad, koji potiče od aktivnosti zaposlenih se zbrinjavaju na uobičajen način redovnim odvoženjem od strane komunalne organizacije Alba d.o.o.Zenica.

Analiza emisije u vode

Mjere koje se poduzimaju za korištenje i zaštitu voda proizilazie iz propisa o vodama , odnosno Zakona o vodama i propisa donesenih na osnovu tog Zakona.

U sklopu radova na površinskom prostoru kamenolomskog postrojenja gdje se vrši prerada kamena krečnjaka, ne koriste se voda za tehnološke potrebe. Drobljenje kamena krečnjaka i separisanjem “suhim postupkom“bez jalovine se prikuplja u kupe ispod tračnih transportera,šalju do krajnjeg kupca i po potrebi odlaže na predviđeni depo unutar granica lociranog kamenolomskog postrojenja. Deponovani krečnjački proizvodi po svom hemijskom sastavu ne mogu ni u kom slučaju izazvazi zagađenje tla,podzemnih voda niti vodotoka rijeke.

Upotreba vode je samo za potrebe prskanja na drobiličnom postrojenju i

eventualno protiv požarne potrebe. Privremeno se tehnička voda zahvata iz bunara rijeke Babine i koristi za prskanje pristupnih puteva i radnog platoa u sklopu kamenolomskog postrojenja kako bi se smanjila pojava prašine.

Za prihvat zamuljene vode koja se javlja diskontinuirano, nakon oborina,

izgrađen je taložnik dimnezija 10,0 x 4,0 x 1,5 uz podnožje radnog platoa. Preljev za izbistrene vode se odvodi do reviznog okna za monitoring. Prijemnik izbistrene preljevne vode iz taložnika, je rijeka Babina.Analiza preljevne vode vrši se redovno od strane Inspekt RGH d.o.o.Sarajevo( izvještaj broj: 669/20,11. maj 2020.god.

Pojava otpadnih voda sa prostora kamenolomskog postrojenja je

diskuntinuirana i bez stalnog protoka odnosno javljaju se samo u periodu oborina.

Na osnovu Zakonskih propisa vrši se dva puta godišnje analiza kvaliteta otpadnih vode iz projektovanog taložnika koji dijelom prikuplja oborine koji dotiču iskopanim i uređenim kanalima po dnu eksplotacionog polja i dnu prostornog terena separacijskog postrojenja. INSPEKT RGH d.o.o. Sarajevo vrši redovno mjerenje otpadnih voda, na osnovu Zakona o vodama ("Službene novine F BiH", br. 70/06), Uredbe o uslovima ispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sistem javne kanalizacije (“Službene novine Federacije BiH“, broj 4/12). Količina otpadnih voda koja se ispusti u recipijent sa ovog lokaliteta direktno je ovisna o količini padavina na tom prostoru.

Analiza nivoa vanjske buke

Na osnovu mjerenja vanjske buke na graničnim dijelovima kruga

kamenolomskog postrojenja i prema najbližim stambenim objektima, utvrđeno je da je nivo buke u dopuštenim granicama za dnevni period. Mjerenja si izvršena na osnovi Zakona o zaštiti od buke o dozvoljenim granicama intenziteta buke i šuma (“Službene novine FBIH br. 110/12“) i izmjereni nivo buke iznosi Leq=70 dB (A) danju


38

ne prelazi dopušteni nivo buke.Mjerenja vršena od strane . Inspekt RGH d.o.o. Sarajevo¨,(izvještaj broj:102-3/20 od 11.05.2020.god.

5.3. Oprema za smanjenje negativnog uticaja

Od postojećih mjera za prevenciju nastanka emisija, smanjenje upotrebe sirovina, vode i energije na minimum provodi se slijedeće:

Emisija u zrak

primjenjue se postupak za sprječavanje podizanja i širenja prašine,

orošavanjem radnih površina i internih saobraćajnica, ograničena je brzina kretanja transportnih sredstava u krugu kamenolomskog

postrojenja. Emisija u vode

vrši se prikupljanje nezagađenih oborinskih voda sa nezagađenih površina prikupljena voda se posebnim kanalima odvodi i upušta u obližnju rijeku. Ove vode se ne izljevaju na okolni teren, kao ni na lokalni put. Vrši se periodično čišćenje kanala;

zabranjeno je vršiti opravku, remont i tankovanje mehanizacije u krugu kamenolomskog postrojenja,

za prihvat zamuljene vode koja se javlja diskontinuirano, nakon oborina, izgrađen je taložnik dimenzija 10,0 x 4,0 x 1,5 uz podnožje radnog platoa kamenoloma. Preljev izbistrene vode se odvodi do reviznog okna koje je ujedno i okno za monitoring.

prijemnik za izbistrene kišne otpadne vode, preljevne vode sa taložnika, je rijeka Babina. Kruti otpad

redovno se vrši prikupljanje i odlaganje krutog otpada u kontejnere (organski otpad, karton, papir, PVC ambalaža i dr.). Isti otpad odvozi ovlaštena organizacija Alba d.o.o Zenica. (definisano ugovorom broj:I-3-605 od 09.05.2011.god. ). Trenutno se ne primjenjuju druge mjere za sprječavanje emisija ili smanjenja potrošnje sirovina, vode i energije.

U tabeli 5.8., dat je opis zbrinjavanja otpadnih tokova u krugu kamenolomskog

postrojenja „Široke Stijene“ Zenica,


39

Tabela 5.8. Zbrinjavanje otpadnih tokova u krugu površinskog kopa kamenoloma krečnjaka .

OTPADNI TOK TRETMAN MJESTO ODLAGANJA

Emisija u vode

Zamuljene vode

Zamuljene vode se javljaju diskuntinuirano, nakon oborina, izgrađen je taložnik.

Preliv izbistrene vode se odvodi do revizionog okna koje je ujedno i okno za monitoring. Prijemnik za izbistrene kišne otpadne vode, preljevne vode sa taložnika, je rijeka Babina.

Emisija u zrak

Vrši se prskanjem pristupnih puteva i radnih platoa u sklopu kamenoloma kako bi se smanjila pojava prašine

Zrak u području postrojenja za drobljenje i separisanje

Kruti otpad

Prikuplja se u kontejner

Gradska deponija otpada, transport otpada do deponije vrši 4 puta mjesečno JP ALBA d.o.o. Zenica

Otpadna ulja i maziva

Nema ih u procesu i ista se ne tretiraju

-

5.3.1.. Usporedba mjera koje se poduzimaju u pogonu sa mjerama datim BAT

dokumentom

Za navedenu proizvodnju krečnjačkih proizvoda kao BAT dokument može se koristiti Environmental Guidelines on Best Available Techniques (BAT) for the Production of Asphalt Paving Mixes, objavljen juna 2007. U tabeli 5.9. date su uporedne mjere koje se poduzimaju u pogonu sa mjerama datim navedenim BAT dokumentom. Tabela 5.6.: Uporedne mjere iz BAT dokumenta za eksplotaciju kamena krečnjaka

Opće mjere Mjere koje se provode kod operatora

Vršiti redovan remont postrojenja po uputstvu proizvođača

Generalni remont postrojenja vrši se jednom godišnje

Odrediti osobu koja će vršiti poslove referenta zaštite okoliša i koja će imati slijedeće odgovornosti: - organizira program obuke uposlenih iz oblasti okolinskih aspekata poslovanja i njihovih odgovornosti - prati i provodi obaveze iz okolinske dozvole - organizira i koordinira vršenje monitoring plana

Osoba zadužena za poslove zaštite okoliša je Hasanović Kemal


40

- pohranjuje i analizira podatke o provedenom monitoringu i poduzima aktivnosti u slučaju prekoračenja emisija - šalje izvještaje o monitoringu nadležnim tijelima

Mjere zaštite zraka Mjere koje se provode kod operatora

Sitne frakcije agregata (< 3 mm) skladištiti u silosima ili u natkrivenim skladištima zatvorenim sa tri strane

Frakcije kamenog agregata se isporučuju krajnjem kupcu a višak se odvozi na asfaltnu bazu u natkrivene boksovima zatvorene sa tri strane.

Tehnološki raspored objekata unutar kruga kamenolomskog postrojenja, treba biti tako izveden da se minimiziraju transportne udaljenosti

Uzevši u obzir veličinu postrojenja i raspoloživi prostor ostvarena je optimalna tehnološka povezanost pojedinih cjelina kamenolomskog postrojenja.

Za vrijeme sušnog i vjetrovitog vremena deponije kamena krečnjaka na otvorenom prekriti ili orošavati vodom kako bi spriječilo uskovitlavanje prašine

Mineralna prašina koja nastaje pri proizvodnji i utovara krečnjačkih proizvoda se po potrebi kvasi i orosava vodom.

Optimizirati nastajanje plinoviti produkata razlaganja privrednih eksploziva CO2, vodena para, N2, O2 kao različitih spojevi oksida i dušika.

Ne tretira se jer je postrijenje locirano izvan eksploatacionog polja.

Upravljanje radom drobiličnih i drugih postrojenja na preradi krečnjaka , povjeriti samo stručno osposobljeni licima

Rukovaoci postrojenjem su sa višegodišnjim iskustvom

Krug kamenolomskog postrojenja redovno održavati, što podrazumjeva, prskanje kruga radi obaranja prašine, brzo reagiranje u slučaju bilo kakvog curenja zapaljivih tekućina, prosipanja ulja i maziva

Radnici vrše prskanje kruga u sušnom periodu kao i čišćenje površina koje su onečišćene gorivom, uljem ili mazivom.

Kamioni kojima se vrši transport kamena krečnjaka trebaju biti pokriveni

Investitor posjeduje vlastita vozila za prijevoz kamena krečnjaka i vrši prekrivanje tovarnog prostora

Mjere zaštite voda Mjere koje se provode kod operatora

Za prihvat zamuljene vode koristi se taložnik. Izgrađen po projektu taložnik i nabavljene dvije mobilne eko- WC kabine.

Nastavak tabele 5.9

Mjere za zaštitu od buke Mjere koje se provode kod operatora

Održavati redovno transportna sredstva i postrojenja za preradu kamenoloma.

Za smanjenje emisije buke, BAT dokumentom preporučuje se slijedeće: smanjiti nagib komunikacionih puteva unutar kamenoloma, izvršeno. izvršiti sadnju brzo rastuće vegetacije na rubnim dijelovima kamenolomskog postrojenja, formirana prirodna aleja drvoreda. redovno održavanje opreme.

Mjere za zbrinjavanje krutog otpada Mjere koje se provode kod operatora

Komunalni kruti otpad treba biti odlagan u susjednu asfaltnu bazu, na tačno određeno mjesto (kontejner) i zbrinut od strane ovlaštene institucije

Komunalni otpad odvozi JP “ALBA“d.o.o., Zenica


41

Mjere za zaštitu tla Mjere koje se provode kod operatora

Odlaganje se vrši kontinuirano na unutarnje odlaganje

Odlaganje otkrivke (jalovine) vršiti u otvorene prostore kopa koji se više ne koriste, nabavka namjenskog kontejnera za komunalni otpad

Mjere rekultivacije prostora Mjere koje se provode kod operatora

Površina je u vlasništvu lokalne zajednice i ista je data na korištenje.

Sve preostale antropogene strukture moraju biti fizički stabilne, biološki okoliš treba biti vraćen kao izbalansiran način da osigura prirodno vraćenje ravnoteže, spriječiti negativne uticaje velikih padavina, zatvaranjem osigurati šansu za ponovo korištenje zemljišta, u skladu sa zahtjevima lokalne zajednice.

5.3.2. Postojeće aktivnosti za smanjenje upotrebe sirovina, vode i energije na minimum

Smanjenje upotrebe sirovina vrši se kroz kontinuiranu kontrolu ulaznih sirovina, na ovaj je način moguće uticati na količinu sirovina, njihovo povećanje ili smanjenje. Aktivnosti koje se odnose na smanjenje upotrebe vode ogledaju se prije svega na preventivnom održavanju cijele vodovodne instalacije (zamjena česmi, ventila, dihtunga i cjevovoda). Racionalna potrošnja sirovina i energenata postiže se praćenjem slijedećih parametara.

potrošnja energije po fazama tehnološkog procesa, vrijeme rada ključne opreme, broj zastoja ključne opreme, obim proizvodnje, prijem sirovina, dodataka i energenata, potrošnja maziva, vrijeme efektivnog rada proizvodnje, vrijeme utrošeno za remont i troškovi materijala za održavanje.

Navedenim BAT dokumentom nisu date posebne mjere za smanjenje

upotrebe sirovina, vode i energije. Opća preporučena mjera za smanjenje potrošnje energije je separisanje “suhim postupkom“ , ispravna oprema i odgovarajuće radne metode. 5.4. Identifikacija i procjene značajnih uticaju na okolinu

Procjena osnovnih uticaja na okolinu razmatrana je sa više aspekata:

uticaji tokom redovnog rada, uticaji u slučaju udesa i akcidentnih situacija, i uticaji u slučaju eventualnog prestanka rada postrojenja.

Identifikacija značajnijih okolinskih aspekata razmatra:


42

emisije u zrak, nastajanje otpadnih voda i njihovo ispuštanje , ispuštanje u tlo, potrošnju sirovina i energije, korištenje materija štetnih i opasnih za okolinu, emisiju buke, vibracija i topline, nastajanje otpada (čvrstog, muljevitog i tekućeg i opasnog) itd.

Pri identifikaciji okolinskih aspekata u obzir se uzimaju sve aktivnosti, proizvodi i usluge koje mogu imati uticaj na okolinu kao što su:

investicioni projekti, tehnološki proces, proces nabavke, transport, odlaganje i skladištenje, upravljanje otpadom, upravljanje opasnim materijama i dr.

5.4.1. Uticaji tokom korištenja objekta Sagledavajući osnovne karakteristike predmetnog zahvata, može se konstatovati da tokom redovnog rada na površinskom kopu gdje se vrši eksplotacija kamena krečnjaka nastaju otpadne materije i štetnih plinovitih polutanti, potencijalni zagađivači okoline:

plinovi produkti koji nastaju sagorijevanjem naftnih derivata u motornim vozilima u analiziranom kompleksu,

opasni otpad ( zbrinjava ga ovlaštena institucija za tretman i odvoženje opasnog otpada ),

otpadne vode, zamuljene vode i oborinske otpadne vode, buka od strojeva, dostavnih vozila i vozila korisnika usluga.

Analize vezane za problematiku onečišćenja zraka temelje se na parametrima za koje se, sa prihvatljivom tačnošću, može doći do numeričkih podataka.

Procjene na osnovu karaktera zagađujućih materija može zaključiti da, i pored

povećane koncentracije vozila u kompleksu, redovan rad postrojenja ekplotacije kamena krečnjaka neće bitno uticati na kvalitet zraka i povećanje nivoa plinoviti polutanata.

Mogućnost potencijalnog zagađivanja vode i tla prisutno je, prije svega, kao

posljedica redovnog procesa rada na predmetnoj lokaciji. Ova zagađenja su vremenski i prostorno relativno ograničena i rezultat su prije svega:

taloženje čvrstih čestica, i razvijanje istaloženih čestica uslijed kretanje motornih vozila.

Može se procjeniti, na osnovu planirane frekvencije vozila, da nema opasnosti od nepovoljnih uticaja na tlo, a preko njega na podzemne i površinske vode.


43

Za prihvat zamuljene vode koja se javlja diskontinuirano, nakon oborina, izgrađen je taložnik dimnezija 10,0 x 4,0 x 1,5 uz podnožje radnog platoa. Preljev za izbistrene vode se odvodi do reviznog okna za monitoring. Prijemnik za izbistrene kišne otpadne vode, preljevne vode sa taložnika, je rijeka Babina.

Pojava otpadnih voda površinskog kopa je diskuntinuirana i bez stalnog

protoka odnosno javljaju se samo u periodu oborina. Buku stvaraju pogonski strojevi te motorna vozila. Prema dosadašnjim iskustvima nivo vanjske buke koja nastaje pri ovoj djelatnosti je ispod dopuštenog nivoa buke. Emisija topline i mirisa nije karekteristična za predmetni zahvat i ne predstavlja opasnost po okolinu. Elektromagnetna zračenja nisu faktor ugrožavanja okoline pri ovom zahvatu. Ne očekuje se promjene postojećeg nivoa elektromagnetnih zračenja. 5.4.2. Uticaji tokom akcidenta Moguće ekološke nesreće do kojih može doći tokom rada kamenolomskog postrojenja a to su:

požar, zemljotres, poplava, oštećenje pojedinih dijelova sistema za zbrinjavanje otpadnih voda i izlijevanje

otpadnih voda u okolinu, Tokom rada može doći do pojave požara. Požari koji nastaju mogu biti većih

razmjera s obzirom na okolnosti koje su prisutne. Za spriječavanje nastanka i reagovanje u slučaju požara potrbno je pristupiti prema odgovarajućim Planu zaštite od požara.

5.4.3. Uticaji nakon prestanka rada Zatvaranje i prestanak rada ovog pogona sa svim pratećim sadržajima odnosto postrojenjima se ne očekuje u dogledno vrijeme, ali ako do toga dođe obveza operatora tj. odgovorne osobe je da brzo, efikasno i ekološki prihvatljivo dovede zemljište predmetne lokacije u prvobitno stanje ili ga prihvatljivo pripremi za izgradnju nekog drugog industrijskog pogona, skaladišta ili sličnih poslovni objekata. Prije provođenja površine nekoj drugoj namjeni bit će potrebno izvršiti sanaciju i prilagodbu prostora i njegove okoline toj novoj namjeni. Pod pojmom sanacije podrazumjevamo dvije osnovne aktivnosti i to:

1. Tehnička sanacija površina, 2. Biološka rekultivacija i revitalizacija površina.


44

Zakonske odredbe, a i želje svih korisnika građevinskih i drugih površina obavezuju preduzeće da, po završetku korištenja nekih građevinskih i drugih zemljišta izvrše tehničko uređenje u cilju daljeg korištenja tog zemljišta. Tehnička sanacija lokacije kamenoloma biti će izvršena u skaldu sa izborom nove namjene tog prostora i njegovog korištenja u budućnosti.

Pod tehničkom sanacijom podrazumijeva dovođenje korištenih zemljanih površina

u neko novo trajno stabilno i bezbijedno stanje koje će obezbjediti njegovo korištenje u nekoj novoj namjeni i na taj način stvoriti sve uslove za eventualno izvođenje estesko – bioloških i arhitektonskih rješenja.

Tehničko uređenje estesko – bioloških i arhitektonskih rješenja treba izvoditi po

posebnom projektu za namjene koja se odredi ili ukaže. 5.5. Mjere i aktivnosti za sprječavanje ili smanjenje emisija iz postrojenja

Za sprječavanje odnosno smanjenje emisija iz postrojenja i ublažavanje njihovog nepovoljnog uticaja na okolinu, operator je dužan planirati i u kontinuitetu provoditi preventivne mjere zaštite okoline u skladu sa propisima o zaštiti okoline i prema najboljim raspoloživim tehnikama. Operator je dužan obezbijediti uslove za okolinski prihvatljivo obavljanje predmetne djelatnosti kako bi se negativni uticaji na okolinu sveli na najmanju moguću mjeru.

Sprječavanje ili ublažavanje negativnog uticaja na okolinu ovog poslovnog

objekta postiže se primjenom slijedećih osnovnih mjera:

uvažavanjem propisa o zaštiti okoliša, zaštiti od požara i eksplozija kao i tehnoloških zahtjeva pri korištenju objekta, uređaja i prateće opreme,

sprečavanje i ublažavanje emisija štetnih polutanata iz objekta u okolinu, sakupljanjem i pročišćavanjem otpadnih voda prije njihovog ispuštanja u

recipijent, propisnim sakupljanjem i zbrinjavanjem otpada, sprečavanjem nastanka i smanjenjem nivoa buke, edukacijom uposlenika o mjerama zaštite okoliša kao i mjerama zaštite na

radu, vršenjem okolišnog i tehnološkog monitoringa, primjenom drugih tehničko-tehnoloških, ekonomskih i organizacionih mjera

koje su u funkciji zaštite okoline.

Da bi se minimizirala vjerovatnoća događanja akcidenta i spriječili negativni uticaji na okolinu, mora biti projektiran niz mjera za zaštitu okoline:

objekti, sadržaji i oprema moraju biti projektirani u skladu sa uslovima protupožarne zaštite i važećim zakonskim propisima,

pasivna zaštita objekata od požara mora biti osigurana korištenjem nezapaljivih i negorivih materijala,

aktivna zaštita je predviđena aparatima za gašenje, obukom zaposlenih kao i održavanjem tehnološke discipline,


45

sve aktivnosti u poslovnom objektu i oko njega moraju biti u skladu sa uslovima iz saglasnosti, dozvola i rješenja nadležnih organa,

saobraćajnice, manipulativne površine i platoi moraju biti projektirani i izvedeni za mjerodavna opterećenja i zastrti adekvatnim kolovoznim zastorom, prema tehničko-tehnološkim zahtjevima,

svi uređaji i instalacije moraju imati ateste i biti ispitani prije početka rada, čvrsti komunalni otpad sakupljati u kontejnere uz prethodno odvajanje po

vrstama, odnosno odvajanjem organskog od neorganskog otpada. Otpad preuzima ovlašteno komunalno poduzeće i odvozi na deponiju,

protupožarnu zaštitu potrebno je osigurati aparatima za suho gašenje požara, te izvedbom potrebnog broja hidranata. Uposlenici moraju biti obučeni za pravilno rukovanje uređajima i sredstvima za gašenje požara i moraju poznavati ostale mjere sigurnosti.

Uz poštivanje svih naprijed navedenih mjera zaštite koje su usklađene sa

dosad poznatim svjetskim pravilnicima počevši od faze projektiranja, preko izvođenja, kvalitetnog nadzora, redovnog ispitivanja, pravilnog rukovanja i održavanja instalacija i uređaja poslovnog kompleksa ne može doći do požara i eksplozije.

Pored navedenog, operator je dužan poduzeti i slijedeće mjere prevencije:

postrojenja, uređaji i pripadajuća oprema mora se redovito remontirati, servisirati i održavati,

proces rada se mora izvršavati isključivo po tehnološkim uputstvima za siguran rad postrojenja i opreme,

radno osoblje mora poduzeti preventivne mjere iz oblasti zaštite na radu, zaštite od požara i eksplozija Operator je dužan u narednom periodu implementirati dodatne mjere

prevencije za smanjenje emisija u okolinu i obezbjediti konačan tretman otpadnih tokova u cilju minimiziranja svih potencijalnih negativnih uticaja ovog poslovnog kompleksa na okolinu.

Na osnovu procijenjenog uticaja ovog zahvata na okolinu, (uzimajući u obzir

lokaciju objekta, njegovu namjenu, fizičko-hemijske osobine materijala koji se koristi tokom obavljanja djelatnosti) te mogućnosti nastanka akcidentnih situacija planirane su slijedeće mjere zaštite okoline:

U cilju smanjenja emisija obavlja se slijedeće:

redovan odvoz kontejnera za komunalni i ostali otpad, održavanje vodonepropusnog sabirnog bazena odgovarajućeg kapaciteta, obnavljanje ugovora sa ovlaštenim organizacijama za zbrinjavanje pojedinih

vrsta otpada, redovno održavanje taložnika za prihvat zamuljene vode, uređenje radnog prostora (manipulativnih površina, čišćenje, parking i dr...).

Kao kontrolu emisija iz objekta potrebno je vršiti periodična mjerenja:

praćenje kvalitete zraka na lokaciji,


46

praćenje nivoa vanjske buke, praćenje kvalitete zemljišta, evidencija utroška vode, sirovina električne energije, goriva i dr.

Osim toga, potrebno je voditi evidenciju o slijedećim aktivnostima:

sakupljanje i odvoz komunalnog i ostalog otpada, redovno održavanje taložnika za prihvat zamuljene vode, redovno čišćenje taložnika, funkcionalnost namjene pojedinih tehnoloških cjelina.

Smanjenje emisija se omogućava i pravilnim održavanjem sredstava rada,

tehnološkom disciplinom i urednim manipuliranjem sa čvrstim, tekućim i plinovitim otpadom.

Najbolje raspoložive tehnike

BAT (Best Available Techniques) su referentni dokumenti koji preporučuju primjenu najučinkovitijih tehnika raspoloživih u pojedinoj industrijskoj oblasti sa ciljem postizanja visokog stupnja zaštite okoline. Ovi dokumenti sadrže tehničke, okolinske i ekonomske informacije za sektore koje pokriva direktiva integralnog pristupa prevenciji i kontroli onečišćenja (IPPC - Integrated Pollution Prevention and Control).

Preporučene tehnologije zaštite okoline su objavljene u

Reference Document on Best Available Techniques for Energy Efficency,February 2009 Osim toga, za izradu ove dokumentacije dijelom su korišteni i podaci iz

Reference Document on the General Principles of Monitoring, July 2003 Reference Document on Economics and Cross-Media Efects, July 2006

Preporučene mjere za pojedine aktivnosti navedene su (Tabela 5.10). Tablela 5.10. Aktivnosti u cilju zaštite okoline

Aktivnost

Preporuka BAT

smanjenje utroška energije - koristiti najpovoljnije izvore energije (ekološki i ekonomski prihvatljive) - koristiti rekuperatore i izmjenjivače topline

kontrola radnog procesa - kontrola mikroklime (temperatura, vlažnost,...) - uvođenje i primjena certifikata ISO 9001:2008 i ISO 14001:2004

kontrola sirovina - kontrola dobavljača, sirovine, ambalaže, skladišta i uslova skladištenja

kontrola uređaja i opreme - redovito održavanje i servisiranje uređaja

uređenje manipulativnih - izvedba sa čvrstom kolovoznom strukturom, sa


47

površina slivnicima, drenažom, ivičnjacima

zaštita voda - održavanje slivnikau recipijent, taložnicima, odvajačima za obradu voda prije ispuštanja

opće preporuke - Zvučne signale sa opremom treba davati samo u izuzetnim slučajevima, jer je intezitet na ovim mašinama preko 105 dB (A)

Ostale mjere zaštite okoline U ove mjere ubraja se:

Primjena zaštite na radu i zaštite od požara,

Ovim mjerama definira se održavanje, rukovanje i kontrola opreme i instalacija, pravilno skladištenje, održavanje čistoće u objektu i izvan njega, kontrola rada i obučenosr uposlenika itd. 5.6 Mjere za sprijačavanje nastanka i za povrat korisnog matrijala iz otpada koji produkuje postrojenje Tokom rada postrojenja nastaju različite vrste otpadnih tokova:

redovno se vrši prikupljanje i odlaganje krutog otpada u kontejnere (organski

otpad, karton, papir, PVC ambalaža i dr.). Odlaganje otpada u namjenske kontejnere, propisno rukovanje naftnim derivatima, uljima, mazivima i eksplozivnim materijama, pravilna dispozicija jalovine.

5.7 Mjere planirane za monitoring emisija Monitoringom okoline moraju biti obuhvaćena mjerenja emisija u zrak, vodu tlo kao i monitoring intenzinteta vanjske buke na rubnim dijelovima lokacije.

Cilj monitoringa je mjerenje ekoloških parametara koji mogu imati negativan uticaj na okolinu, biljni i životinjski svijet kao i zdravlje okolnog stanovništa, ukoliko bi došlo do zagađenja zraka, vode i tla ili prekoračenja dozvoljenog nivoa buke.

Uspostavljanjem okolišnog monitoringa omogućava se slijedeće:

praćenje promjene stanja okoline kako bi se ukazalo na potrebu smanjenja njegovog onečišćenja,

lociranje i praćenje uzroka kako bi se mogle poduzeti korektivne i preventivne mjere,

omogućava se vršenje vrednovanja usaglašenosti sa relevantnim zakonskim propisima, prije svega sa zakonima iz oblasti zaštite okoline.

Pri obavljanju djelatnosti proizvodnje krečnjačkih proizvoda mogući su

određeni uticaji na tlo i podzemne vode, zrak, zatim uticaj na naseljeno područje u


48

blizini lokacije.Operator bi trebao vršiti monitoring na slijedeći način ( Tabela 5.8.).Monitoring vrši institucija ovlaštena za tu djelatnost.

Operator je dužan bez odlaganja prijaviti svaku vanrednu situaciju koja

značajno utiče na okolinu. Tabela 5.11. Prijedlog okolišnog monitoringa

Medij Parametar Mjesto

uzrokovanja Učestalost mjerenja

zrak - LČ 10 - ULČ - taložni prah ukupno

Na rubnim dijelovima kruga kamenolomskog postrojenja i prema najbližim stambenim objektima

Jednom godišnje sedam dana u kontinuitetu

tlo (kruti otpad) Pratiti količine nastajanja komunalnog i krutog otpada, eventualno zauljene zemlje

mjesto odlaganja krutog otpada

voditi sedmične izvještaje koji su osnova godišnjeg izvještaja

buka nivo vanjske buke (dB)

na rubnim dijelovima industrijskog kruga

jednom godišnje u dnevnom periodu

Voda

PH-vrijednost, ukupno suspendirane

materije g/m3, biohemijska potrošnja kisika

BPK5, g O2/l ukupna ulja i masti, mg/l

Prijemnik – revizionog okna

2 puta godišnje

6. PREDVIĐENA ALTERNATIVNA RJEŠENJA

Za eksploataciju mineralne sirovine, nema alternativnih rješenja po pitanju dislociranja postrojenja, jer je lokacija određena samim ležištem sirovine.

Izbor ovoga lokaliteta osiguran je kvalitetom sirovine. Povoljan položaj u prometnom smislu, pejzažnom (oblik i visina), uz to s najmanje negativnih posljedica po prirodu i okoliš, a i samog čovjeka, bile su presudne za razmatranje alternativnih rješenja

Pri izboru lokacije za obavljanje ove djelatnosti investitor se odlučio za predmetnu lokaciju kao pogodnu za izgradnju objekata, iz slijedećih razloga:

u neposrednoj blizini nema registrirani izvorišta pitke vode, kulturno-historijskih, arheoloških i prirodnih naslijeđa kao ni staništa ugroženih biljnih i životinjskih vrsta


49

ima izuzetnu povoljnu putnu komunikaciju nalazi se u blizini lokalnog puta Zenica – Babino,

Iskustvo je pokazalo da kod sličnih poslovnih kompleksa, koji koriste iste ili

slične tehnologije, nisu evidentirana ekstremna onečešćenja okoline. Uzimajući u obzir da se radi o često korištenom procesu proizvodnje koji ima svoju ekonomsku opravdanost, a prema dosadšnjim podacima i posmatranjima u potpunosti zadovoljava zahtjeve zaštite okoline ( lokacija, mjere za smanjenje i ograničavanje emisija, itd.), zaključuje se da ovaj zahvat nema alternativnog tehnološkog rješenja. 7. NETEHNIČKI REZIME

Postrojenje za drobljenje i separisanje krečnjaka lociran je uz kamenolom “Široke Stijene“ u Zenice. nalazi se od cca 5km od centra Zenice.Do ležišta vodi asfaltni put širine 5m uz desnu obalu potoka Babina rijeka,koji je povezan sa magistralnim putem Zenica –Sarajevo.Daljnim ukrštanjem asfaltnih puteva lokacija se povezuje sa Zenicom i drugim okolnim mjestima.

Upotreba vode je samo za potrebe prskanja na drobiličnom postrojenju i

eventualno protiv požarne potrebe. Privremeno se tehnička voda zahvata iz bunara lociranog u neposrednoj blizini potoka Babina rijek.

Zbrinjavanje komunalnog otpada i drugog otpada riješeno je ugovorom sa ovlaštenim preduzećima. Oprema koja se koristi mora u svakom trenutku eksplotacije treba biti potpuno ispravna i funkcionalna. Opremom mogu rukovati samo radnici koji su stručno osposobljeni za vršenje tih poslova, koji su fizički zdravi i koji su upoznati sa opasnostima i mjerama zaštite.

Sa obzirom na vrstu opreme zaštita od buke se vrši na taj način što se oprema

pravilno održava i povremeno izolira, tako da se isključuju pojave nepotrebnih izvora buke.

Na osnovu svega naprijed navedenog, može se zaključiti prerada kamena

krečnjaka navedenog kapaciteta u privrednom društvu „ŽGP“D.D.Zenica, neće dovesti do nepovoljnih socio - ekonomskih uticaja, onečišćenja zemljišta, vode i zraka, ugrožavanja biljnog i životinjskog svijeta, kao ni do negativnih utjecaja na klimu i hidrološki ciklus kako u periodu radu, tako ni nakon eventualnog prestanka funkcioniranja.

Preduslov za to je pravilno vođenje procesa kao i disciplinirana manipulacija sa čvrstim otpadom kao i otpadnim vodama


50

Prilog zahtjeva za obnovu okolinske dozvole:

- Plan upravljanja otpadom je (tekstualna i elektronska verzija dostavljena po važećoj okolinskoj dozvoli-Prilog prednja stranica plana kao dokaz ranije dostave), - Izvještaji o mjerenju koncentracije taložnog praha na lokalitetu kamenolomskog postrojenja „Široke Stijene“ kod Zenice,broj:10-5/20 od 10.06.2020.god.,Inspekt RGH d.o.o. Sarajevo, - Izvještaji o mjerenju nivoa buke na lokalitetu kamenolomskog postrojenja „Široke Stijene“ kod Zenice,broj:10-3/20 od 11.05.2020.god., Inspekt RGH d.o.o. Sarajevo, - Izvještaji o monitoringu kvaliteta i kvantiteta otpadnih voda na lokalitetu kamenolomskog postrojenja „Široke Stijene“ kod Zenice,broj:669/20 od 11.05.2020.god., Inspekt RGH d.o.o. Sarajevo

- Kopija rješenje o obnovljenoj okolinskoj dozvoli broj: UPI 05/2-23-11-32/16 SN od 20.02.2016.god., - Kopiju rješenje o obnovljenoj vodnojj dozvoli broj: 09-21-4997/2020 MT LG od 04.09.2020.god., - Projekat izvedenog stanja sakupljanja,tretmana i ispuštanja otpadnih voda sa kamenoloma „Široke stijene“ Zenica( CD-R), - Kopija rješenje o prethodnoj vodnoj saglasnosti od Agecije za vodno područje rijeke Save broj:UP-I/25-1-40-291-4/20 od 29.07.2020.god.,

- Kopija ugovora o odvozu otpada sa Alba Zenica d.o.o. Zenica broj: I -3-605 od 09.05.2011.god., - Kopija ugovora za čišćenje separatora i odvozu otpadnog mulja i taloga broj: I -1-95 od 10.02.2020.god.,Delta Petrol d.o.o.Kakanj,

- Kopija rješenje na pravo privremenog zauzimanja zemljišta službe za imovinsko-pravne,geodetske poslove i katastar nekretnina Grada Zenica do-20.03.2025.god.,broj:04-31-2414/19,(12-23-3034/09-1),od 20.03.2020.gododine.

Documents

“ŽGP ZENICA” d.d