>o~tnrlno plnćcnn u gotovu. Pojedini broj SO pen.

---List izlazi tjedno. Godišnja pretplata GOD. Vl BROJ 49 ll Rukopisi se ne vr ćaju - Adresa ured-30 Din. Za inozemstvo 60- Oglasi po

naročitoj tarifi. ŠIBE IK, 8 prosinca 1935 ll ništva i uprave: ŠIBENIK p p. 17.

U znaku Bezgrešne Lade ni parobrodi ne bi mogli

putovati noću bez st jetionika koji, na rtovima otoka i obrežjima kop­na, neprekidno stražeći, bacaju du­ge pramenove svjet/osti i pokazuju im siguran put.

Svijetlo na svjetioniku ne gori uvijek. Gori samo noću. A onda svjetioničar mora svaku večer kad se nad široku pučinu mora počnu nečujno spuštati prvi mrakovi, uli­jevati u svjetiljku na vrhu sv jeti o­nika hranu za svjetlost.

Tako je sa svjetionicima sviju zaliva, tjesnaca i mora. Iznimke nema!

Ali ipak mi znamo za jedan Svjetionik koji se ne gasi ni po noći ni po danu, na kojem sv jeti [j­ka vječno gori, a da joj se nikad ne nadolijeva novo ulje.

Star i visok je taj Svjetionik. Bljeska se čistoćom sviju jutarnjih rosa, bije/inom prvoga snijega, lje­potom sviju proljeća. Na vrhu tog Svjetionika ot skače šest blistavih slova, složenih u riječ: MARilA -a na podnožju, do kojega dopiru čisti poljupci morskih kapljica, či­

tamo dvije čudesne riječi: BEZ­GRESNO ZACECE!

Svi Marijini spomendani: i ro­đenje, i prikazanje u hramu, i na­vještenje, i uznesenje na nebo ... nose na sebi pečat starine; fa već

se od prvih vjekova kršćanstva

,spominju i svetkuju. Ali blagdan Bezgrešnog Marijinog Začeća, premda je iz novijih dana, ima u sebi i neku posebnu draž, milinu privlačivost.

Zašto je tako, nije teško pogo­diti.

Ljudi, ma koliko bili nečisti i blatni, čeznu za vrhovima, do kojih ne dopire prah ni dah zarazne mo­čvare iz doline, gdje je sve čisto i lijepo kao u zjenici djeteta koje tek znade tepati: mama... mama ...

A najviši, najčišd vrh, či.~ći od pahulje snijega na strmim vr­huncima gora, t o j e O n a, Pr e č i­sta i Bezgrešna Djeva i M a j k a.

lako nečisti, čisti bismo želje­li biti. lako blatni, htjeli bismo i­mati dušu bijelu poput per ja golu­bova. I mi, jer nismo nikad bili potpuno čisti, jer nismo nikad bili potpuno bijeli, nagonski duboko se klanjamo pred prečistom čistoćom i prebijelom bijelinom Kristove Majke.

!J.:~a francuske inteligencil:.

Zaokret Život je pun promjena, uaod­

nih ili neu~odnih izncnadenj; I uvijek će tako biti. a sv iet koj pozorni i e pojavljuju zvani i ne­zvani. ad ne i pitujemo za·to to biva, nego amo iznosimo ono što zapa.lamo.

1i vi dobro znad mo da je F~-~ncu ~~ bila jedan od najgla -nl) l h kntJčara koji u ri jcčj u i dJelom prema nebu govo rili: ne ću da Ti slu.lim, ni u privatnom ni u javnom Ži\·otu, ni u školi. ni u sud­nici - n!~djel - I držala e toga veliki broj de etljeća. Htjela je tvoriti evandclje hladnog razuma

a ne duše, koje će nadom i e titi u vemu ono Evandelje koie je do­

nio p~ezreni Nazaren.1c. ozrač­ju tog novog e anđel.ia živjela je nekoliko pokoljenja.

emiran je čovječji duh; ni zlatno obilje kojim ie obilovala Francu ka nije ga moglo miriti. Duh traži i tinu, volia ćudoredni zakon, a Francu ka upravo toga ni­je imala. Otjerala je Boga iz o­jih domova, a On je na odlasku otresao prah s no.[:!u, i ona čamila u siroma."tvu duha. Mladi je na­ra·taj tražio vježi napitak iz bi-trih vrela potpune i jedine i tine,

djeca u pitala kruha ri ieči Božje, ali nije bilo koga da ga razlomi.

Svemogući e skrio i pu tio si­nove da rade po voju, ier u to sami htjeli, ne milom, ne$!o krutom silom.

- Francuska je doživiela gor­ka i ku tv a na im područ j ima. Oni na vrhovima - inteligencija, koja je mozak naroda. - uvidjeli su da tako ne može dalie ići, i u­činili u jaki zaokret na de no. Opet po ižu za Evanđel iem života i u ruke svoje djece da i u kateki­zam

Inteligencij a je spoznala voj grijeh. Priznala je da ie ona uzro­kom zla koje vlada u žh·otu fran­cu kog naroda . I nije amo o ta­la kod toga priznanja, ne$!0 je mu-

Blagdan Bezgrešnog Začeća je blagi dan , u koji se sjećamo onog iznimnog trenutka, kad se Mariji­na duša, po Božjoj volji i svemo­gućstvu, spustila neokaljana, bez istočnoga grijeha, u krilo matere Ane. To je dan pobjede Boga nad crnim Odmetnikom, neba nad zem­ljom, svijetla nad tamom.

I u ovaj veliki dan, najveći dan naše Majke, što ćemo Je moliti?

-Da svi budu čisti! -Da se svi nauče bori-

fil - D a s v i z na d u p o b j e-

đivati!

na desno ževno pregnula da popravi ono ~ to je pokvarila.

Francu ka ·e inteligencija po­.vratila Bogu. Ako e u iednom di­jelu nije po ve povratila. a ono je na putu povratka.

Ali ma a, narod, po ebice o­naj radnički, jo· je daleko od Bo­ga. Otrovala ga je inteli~encija ~oja a?a javno i povijeda grijeh 1 povraca e k vrelu ži ota. la a e i kasnije odalečila od Boga, pa će jo· neko vrijeme proći dok e ~ <?na udari u pr a i prizna voj gri­Je.l.

Inteligencija će po pješiti taj po ratak. I pravo je da popra i ono •to je učinila! Ona ie otrova­lJ: .na<;o, p1' treh-1 da ih . ada ama i liječi.

- A kako je kod na ? arod je u ma ama ioš odan

vjeri otaca, a inteligencija u velikoj većini daleko je od Boga.

- Zar ćemo ići potpuno i tim putem kojim je na Francu ka? Za· to mi nemožemo neke periode, koje u drugi narodi proživjeli. i prekočiti? Zavto e uvijek kod na mora javljati ono •to je kod drugih naroda bilo otrag totinu i više godina?

li, organizirani hrvat ki kato­lici , jedan smo period pre koč ili za dobro Crkve i naroda. a to i to ne­ka učini i naša inteligencija.- a­rod neka o tane jeran Bogu i do­movini kao •to je bio i dosad. a in­teligencija neka e već u ovom pr­vom periodu obrati Bogu, a ne da čeka de etljeća kao vto je francu-ka inteligencija čekala. U tome

pružimo Francuzima ruku u znak p rij at lj tv a l

Junior

Došlo je vrijeme da aki ka-tolik mora tupiti na put d jelo tvor-

D a s v i b u d u č i s t il Kud ćeš ljep· e i veće želje! T a sve zlo naših dana je odatle što ljudi nose u sebi duše tamne kao ponoć, neči­ste kao ceste poslije kiše. I sunce je isto, i zemlja po kojoj hoda­mo, ž more po kojem plovimo, sa­mo se ljudi promijeni·e: postado e crniji, neči. fiji , zlobniji i gori!

-Dase svi nauče bo rifi Ima nas koji smo puni dobrih že­lja , ali nema u nama volje, ustraj­ne u borbi. Dok je tiho i mirno, stojimo uspravni na nogam a. A ne­tom zapirne vjetrić: ljuljamo se, klecamo i padamo. labići smo, ne-

nog jer kog života. Moć katoliciz­ma mora e očitovati u čitavom javnom životu, jer samo či ta na­čela mogu dati temeljne osnove oz­biljne društvene obnove.

Ta či ta načela po jeduje ka­tolicizam.

Samo ta načela treba unositi u život i u kladiti ga prema niihovim odredbama.

A to hoće da učini Katolička Akcija. - Svi katolički narodi u h atili važno t tog no o~ apo to­

Iata, zato e dnevno vr taiu u boj­ne redove katoličkih prodomih snaga.

lli Kri t jest Bog ili nije, ili jegovi zakoni je u božan ki ili ni­

su. A Kri t je doi ta BoJ;! i Njego­vi u zakoni označeni pečatom bo­žan, tn. A kad je tako. onda mi nemožemo i ne mijemo biti ravno­du·ni, da li će se ja'mi život držati Bozjih odr daba ili neće. I niti će mo čekati da e pitanja ama po

ebi rije·e!

J\lađar ki u katolici nedavno učinili motru s ojih organizira­nih snaga i gla no rekli: - Pro · lo je doba kad e je katolicizam ma­trao pro lo· ću; on dana ra polaže

ma ama koje ne će da idu u ka­takombe!

I TEBODERI ~ LL2E KRISTU

merika je zemlja senzacija u dobrim i zlim stvarimd.

Prodorni katolicizam ie uzeo za načelo da ve mora . )užiti K ri­stu, pa i tehnika n.1Jnovijeg vreme­na. - Tako je i Katolički žen ki avez u državi Ilinoi uzeo za svr­

he Katoličke Akcije neboder s!l 17 prato a, koji je . 'nidan god. 1926,

a tajao je -i milijuna dolara. To je naj bolji dokaz da .tpo­

stolat Katoličke Akcije ii jepo na­preduje i u kraje ima dolar ke A ­merike.

- Mi nemamo miliiuna da gradimo utude od armirano~ beto­na, ali ra polažemo red tvima, da podignemo utvrde duhovno~ živo­ta. I to traži Kri t od vih na !

navikli na borbu. A naše vrijeme traž i junake koji će s rukama hva­fsti gromo1 e i prsima rušiti kame­nile lit ice!

D a s v i z n a d u p o b j e d i­v a t if - Borba je samo sredstvo do cilja. A cilj je pobjeda. Pobje­da nad nižim nagonima koji se u nama lavov ki propinju. Pobjeda nad vim vanjskim neprijateljima ko ji na nas u trajno nasrću.

Borba za pobjedu či­t oće u d u š i, a v e u z n n k u p o d z a š t i t o m B e z g r e š n e.

lg

•

l

tra na 2.

edjeljno evanđelje s poulcot'll't

Bl agd an Bezg rj ešnog Zač~ća 12VA DELJE S' . LUKE 1, 26- 28.

U ono vri j eme: Pos lan bi ndeo Ga­brijel o-.:1 Bogo u grad Gali lejski. Jcoji se zove 1 aznref, k Djevici zaručenoj čovje­

ku , komu bje.e imc Josip, iz doma Davi­dovo, a ime Djevici 1arijn. l u avši An­đeo k njoj reče: Zdravo, milosti puna: Go­spod tobom: blagoslovljena ti medu že-nama.

PO K Po sv im na -:im crkvama dana

e ori pje ma iz t i · uću !2rla : >> va si lijepa, o Nlarijo, i l.iaf!c ~rijeha nije u Tebi!« S tim vi mi hoćemo dn i povicdimo svoju vjeru, el a j e Marija Djevica. po po ebnoj po­via tici i milo ti Božjoj, odmah u pr om ča u vo~ začeća. bila oču­vana od va ke lj a~ e i s točnog ~ rije­ha, kako nam to Crkva predlaže kao članak na· e vjere. Do~ma o neo k rnjenom Začeću Marijinom je t značajna i mila našem reu, pa ćemo zato i promotriti njezino zna­čenje.

Marija nije začeta PO Duhu vetome kao I ukrs t već potpuno

na ravno kao "to i va dieca. ali bez ~r ijeha i točnoga. Adam ie naime sa,grije·io, i po odredbi Božjoj taj je ,grijeh prešao na ve na . te vi ljudi mogu da govore s D avidom kraljem: »I u grijesima zače me mati moia«. Samo Marija, po istoj odredbi Bož joj, nije pala pod vlast sotone već je ostala po"teđena od grijeha.

Bijesni tiranin stavio je pod svoju moćnu de nicu ciieli viiet, svuda ru"i i pusto"i. samo jedan grad mu se opire - i taj ,grad po­staje Kraljicom vijeta, a to je Ma­rija. - O gradu Božji, koliko će se toga reći u tvoju čast!

U akramentu sv. krštenja mi se čistimo od grijeha, zaslugama Kristovim, ali uvijek ostaiemo i je­smo bića očišćena. dok Marija nije trebala da bude očišćena. ier je u­vijek bila čista i prečista, ier je ni­kad nije niti malo onečistio blatni potok koji teče iz Adama. Tako je Marija zrcalo bez ljage!

Ali Ona je i puna milosti; ta­ko divna i krasna, da se dopala i Najvišemu. U Njoj nema borbe između dobra i zla, duha i tijela, neba i pakla. U Njoj vlada pot­puna harmonija. To ie Neoskvr­njenal Stoga Joj i s pravom pje­vamo: Takve ljepote, takve do­brote, kao što je Tvoja, nema svi­jet.

A zašto jedino Ona? Zato jer je bila od vijeka određena da bude

Gospode dragi Najmanje i najviše što čovjek može jest molitva.

Go pode dragi, ja ne znam za­što nad Tvoj im srcem imade moć molitva moja?!

Zar sam vrijedan da sipa· na moje staze toliku kišu milosti?

O , Gospode dragi, ia se tako bojim, da se moia duša ne kr"i pod teretom neizmj erne Ljuba i Tvoje! ...

Ja se tako bojim i idem u Tvoj sveti hram, u ona i tihi kut, gdje sam se još kao dijete molio.

Gospode, ja idem u Tvoju cr­kvu , da Ti kažem kako sam slab, kako sam bijedan, kako am ne­moćan.

Jer sam ioš i suviše tavt, jer jošte premalo ljubim bližnjega svojega.

Ali ja idem k Tebi. ier si tako dobar, Gospode, i žedaš upravo da iz punine svoje raskoši udiieliš mi­lostinju ništavilu moj emu.

O , Gospode, dragi Go pode, molim Te, budi tako blag, pa ne daj da mi duša klone pod teretom neizmjerne Ljubavi T vo iel ...

Darovi Darivaš mi male. sasvim male

križeve, koje bi ponijelo i dijete,

KATOLIK

majkom Božjom. Tu ic uz rok i razlog vih povla. tica Marijinih.

i·1ar ija je majka Božia i zato nije m ~a da buclc ni icdnu minu­tu po th rgnuta pal-lenom nepri j a te­lJu, da bude her .srdžbe i proklet­s tvu, jer tijelo Kri tovo je tijel 'l arij e.

toga je tarija hram. kojega je Duh ' veti ob9ario puninom vo­jih darova, puninom milos ti. hram divan i vcl ; čan tven, ko ji je iza"ao iz ruku na ivcćeg umjetnika. Boga samoga. »Mogao je svemogući Bog tvoriti veću zemlju i ljep"e nebo,

al i "to većega i ljepšega n i je mogao učiniti od voje majke« reče sv. Bon ~\\' ntura.

T ko da .. e toj ljepoti ne dh·i, da je ne voli? To je ljepota duše,

G s Bogoduh i pje nik tarog Z11-

vjeta poziYa ovim u klikom vena­rode i SYa plemena da odadu hva­lu i slavu veličao tv u Bož jem. I ljud ki rod, gla om molitve, pj e-me i hvale, odaziva se pozi ll pro­

roka kroz ve vjekove i po svim kont inentima. Cjelokupno čovje­čan tvo, bilo to ll E ropi ili Ame­rici, u prašumama Afrike ili Au-trali je, bilo to i na planinskim vr­

huncima Azije, sv i jednoglasno o­daju voj e štovanje Stvoritelju.

Istina : vi narodi nemaju ist i pojam o vjeri kao mi kršćani-kato­lici. Kod mnogih je naroda vjera puna predra uda: vjeruju u prirrJd­ne sile i u vi"eboštvo. Ali. uz:~ &ve to, nema naroda bez vierel

Stari grčki povjesničar Plutnrh kaže: »P odeš li zema! i skom kug­lom, naći ćeš možda naroda bez gradova, što ne znadu za zakon, ne poznaju potrebe novca . ne pozna­ju pisma. .. ali još nitko ·.<ije na­šao naroda bez Boga, bez molitve, bez bogoštovnih djela i .trtava<<. Cicero pak reče: »Nema r.:ll·ocia tako surova i tako nenaobrazova­na, da ne bi uviđao potrebu yjere u neko božanstvo«.

Ipak koncem 19. stolieća bilo je učenjaka koji su htieli dokaZ;lti da se može naći naroda bez vjere. Među tima je bio i Darwin. koji je kao svjet ki »putnik« bio i u Ognje­noj zemlji.- O takovima reče kul­turni historik i geograf Hellwald: »Glede tvrdnje nekih »putnika«, da gdjekoji narod nema nikakve religije, mora svaki da bude na ve­likom oprezu«.

Zadnjih 20 godina uvelike se razvila znanost etnologije, koja pro-

a ipak me nakon svako nekoliko koraka pitaš: »Možeš li. Jeronime? Hoćeš li da ti pomo~nem ?«

Ja više ne znam š to da činim od tolike Ljubavi Tvoje, pa se vra­ćam natrag i govorim: »Mogu, Isu­se, mogu. Još bih i Tebe mogao nositi«.

I uzim :~m Te protiv Tvoje vo­lje, i no im Te kroz šume i ~ajeve, i šapćem Ti s granama i leptirima: »Ljubim Te, Isuse, jer si tako do­bar i tako blag!«

Nos im Te, Isuse. i tako si mi lak kao grane koje Ti čine sjenu. Cjelivam Te i ,govorim Ti u suza­ma : »Da plačem godine i godine u radosti i zahvalno ti, pa da je sva­ka suza po jedna riječ, ne bih mo­gao izraziti velika dobročinstva Tvoja«.

I nosim Te i nosim. kroz svje­žinu i sjaj prirode i govorim u za­no u, da bih Ti za vječnost morao zahvaljivati za ame one darove koje mi daješ u vremenu.

MoJa najlJepia pJesma Ja vječito saniam o Tebi, i

silno bih želio da u~lednm nasko­ro Tvoj sveti lik. Jednako bih htio da onda kad ugledam Tv o i e l ice, po tanem malen i kroman cvijet blis tavih poljana Tvojih.

Oh, ja bih tada iz svih lati svo­jih i iz sve srži srca svoje_ga čeznuo da me zgaze blage tope Tvoje.

koja je vJccna kao što ic i Bog, koje~a je Ona odraz. Liub1mo tu ljepotu , jer <.:mo i mi dionici te Ije­note. ·r_,in '~~o primi i na sv. h·­štenj u. Cijenimo ie kao što ju je cijenila prečista a ··a Go pa, koj a je hila sp r mna da e priie odr~če najveće ča, ti: materin tva Božjeg, ne~o da Boga 1vri iedi i tim izgu­bi m ilos t i ljep< tu . Uf,!icd~' im e ll kr ćan ke mučenike, koiih je to­liko koliko pijcs ·a u moru i zvi­jezda na nebu, a koji su oodniicli i naj strašnije muke, i na kolcu i ko­nopcu , samo da ne izgube tu lje­potu duše.

Danas, kad e radu iemo lar i­jinoj ljepot i. obećajmo Joi. da će­mo i mi po tat i i u iiek o tati li­jepi.

a • va nar učava ve narode. Tako je dan..ts, baš po njoj, izvan vake umnj e, da vi narodi imadu v ieru. I oni u O~njenoj zemlji kod plemena )>h­gar1«, i pleme S e m a n na Malaki, i N i gr o t o s na Filipinima, i K u­b u na otoku Suma tri. - Kod o ih novih istraživanja i takli u sc o-obito učenj aci Gu inde i Ko ppers.

Oni su, još sa šebe tom. Šmitom i dru)4ima, pobili t vrdnju, da ie vjera prvih naroda u početku bila sa ma nej ~ na, da prvi )judi uopće nijesu imali pojam o vjeri.

Takovo krivo tumačenie vjere zastupaju t. zv. evolucionisti , koji kažu da su ljudi tekom stoljeća stekli vjeru, a prije da su v ierovali u anje i utvare, u životinje i bilj­ke i u čarobne sile.

Baš obratno! Danavnia je zna­nost ustvrdila da su prvotni naro­di imali čisti pojam o božanstvu, a tijekom stoljeća da su mnogi naro­di od jednoboštva pali u mnogo­boštvo, kao i u bezvier t vo.

To svjedoče Lang, Šmit i mno­gi drugi učenjaci.

Zajedničke misli, koie nalazi­mo u svim prvotnim i današnjim vjerama, jesu: da postoji je­dno najviše Biće »Veli­ki Duh«;onojeviečnoio­n o j e s t v o r i l o s v i i et i l j u­d e, o n o s v e z n a i s v e m o ž e; ono je najveći Zakono ­d a v a l a e.-

Ovaj neoborivi dokaz o vjera­ma najprostijih naroda koii vjeru­ju u jedno najviše Biće, potvrdio je već veliki obraćenik i genij Kat. Crkve, Augu tin, kada ie rekao: »Ljudska je duša po svoioi biti kr­šćanska«, t. j. vjerska -Božja!

Dalmata.

Prožet krvlju rana Tvojih presve­tih, ja bih vječno Ljuba vl i u miri­sao. Mirisao bih onima. koji su mnogo vrjedniji od mene grješni­ka.

Ali k ako to noćas zvuče riječi moje? Ta Ti želiš da uresiš bijedu moju, i dadeš joj život u kojemu će moći da Te gleda u vječnosti. Ti dopuštaš meni, slugi Svojemu, da Te grlim u Ljubavi i da ta Lju­bav ne prestane nikada. O kako si dobar, kako si beskrajno dobar!

Jer kad okitiš moju dušu naj ­ljepšim cvijećem koie raste u vr­tovima Tvojeg Milosrđa. Ti ćeš me primiti u Svoje dvorove i nagraditi za vječnost. Ti ćeš me u bezmjer­ju svoje Ljubavi nagraditi za da­rove, koje ćeš mi Ti nm pokloniti.

Ja ne znam zbilja zašto mi spremaš tako jajnu na,gradu. Mož­da zato što am tako drzak, pa mnogo toga od Tebe molim. . . O­pro ti, Gospode, moioi drskosti! Ali ja znadem da Tvoiem bogat­stvu nema mjere kao ni Tvojem Milo rđu.

Ipak kad promotrim svoje u­fanje , vidim da si ga Ti sam u me­ni izgrađivao, jer si mi toliko na­dijelio darova, dn si me primorao da Ti ufam bez granica.

O , Gospode, Gospode, kad ci­jelu svoju dušu promotrim. vidim da sve imam za h v aliti Tebi. I mi­slim, da je moja duša veća pjesma od sviju pjesama, koje sam ikad

Broj 49.

ZDRA VO MARIJO Zdravo !arijo, milosti puna, neka Tvoje milo rde živi! Ti draga;; krotko mekana runa, blagoslov daješ polju i njivi.

Kad ranim jutrom o prvoj rosi izadem vedar na livadu meku, ja vidim .c;pomen stopa ii bosi', i čujem tihe molifve jeku.

I osjećam svuda: molitva draga usana Tvojih blagoslov daje. N j iše se cvijeće od mili a bl aga, i sve se trave radošću sjaje.

I tada tiho ja slavim Krista, hvalu ./l-1u dajem za molitvu Tvoju, I sretan sam fada, Marijo čista, š to u Tebi imam kraljicu svoju.

Pojem Ti pjesme s pticom na grani sa strukom cvijeća i čeficom mravi, i svi su moji sunčanii dani u Tvojem sjaju, u Tvojoj slavi.

I kličem sretan sa svemirom cijelim »Kraljice sveta, radosti sjajna, ovij nas plaštem plavetnim. bijelim da Ljubav naša ostane trajna! ... <(

Jeronim Korne·

Visoko priznanje

Misijski su krajevi najglasniji riječ prijateljima i neprijateljim1 kako kršćanska ljubav niie mrtve slovo, nego nauka koja, u svoj svo joj punini, ima visokih sliedbeni ka. Jer, kad se ko posve stavi 1 službu drugoga, i to ne iz lične ko risti, nego iz same ljubavi, onda tc prelazi mjeru obične plemenitost srca; a onoga koji to čini ne bismc nazvali samo dobrim, nego bismc ga i obožavali.

A takovih pojedinaca imade mo na hiljade. Katolička Crkv. raspolaže velikim skupinama ljud koji su se iz ljubavi prema Kristu čovjeku odrekli sebe i svojih, i za putili se u daleke krajeve.

Pošteno srce kaže da moram1 biti zahvalni onima koii nam do bro čine. U misijskim krajevim1 se često obratno do~ađa. - I kitaj ski general čang-Kaj-Sek je vo dio žestoku borbu protiv katoličkU vjerovjesnika, ali je nedavno upu tio misionarima otvoreno pismo l

komu kaže - da budućnost svogs naroda veže s razvitkom misionar skoga rada.

- To govori onaj koii je d< nedavno rušio crkve i samostane

napisao. Jer su ljepote koie se n1 njoj blistaju stvorene Tvojom ru kom, Gospode!

Starac ml Seraplon prlla, ito mu Je iaptalo lito

Jednog mi je večera starac Se rapion pričao, što mu je žito šap talo.

»Zemlja daje izdašnost svojil majčinskih njedara. Zemlia daje svoje grudi, da ih mrve, paraju, ZI

kruh čovjeka. Za čovieka! Da ži vii... Razvedren nebom. ogrijat suncem. Da živi u sobi. i uz tikta kanje sata piše pjesme. Ili govor djeci o beskrajnim poljima. o pri rodi, o svemiru, i o zadniem uzro ku stvari. Daje mu zemlja SV\ svoju jedrinu, da živi sretno u rad\ na polju i u kući. - Večeras mi j( došao čovjek, koj i već tri dana ni je okusio hljeba.

A talasa se beskra ino more ži­ta. Gazde njime hrane konje, jel je žitu pala cijena<c.

»»l što ste uradili vi. koj i tako siromašni 7««

»Dao sam mu svoju večeru!« Starac je Serapion povukao ja·

če dim iz svoje lule, a oči mu se za· žarile.

Nikad nisam vidio. da se nje· govo lice sija od tolike radosti, kac toga večera.

Jeronim KorQOl

v prolor tc Illiji

0s nJ

ku•'· i rod razli l Ollli: šid .

tzaSl koris l nib. ke. v soci go to' riWS _Zs

o obuo

Dne parni Rodi ČC\11

man j' ds i noj b oboji

roran skom

A '\'Inog H end

rifa, Ito

Ito starac Se žito šap

Broj 49.

o dr~avi Veliku poplavu. SliJed velik1h kisu i

prolomu oblaku, pophwlj.:n je velik dio

zemljištu u 'olinu jer ·u popu til e brune

nu dj-: i Jndro. odu je pr drlu i u nek.:

ku(c, tuko du ~u ntrogusc1 i;-. , p litu do'·li

i vodu izbncivuli ' mrko-.1mu. Tuko sc je

rnzliln i rijeku Cetinu i poplnvilu jedan lho

Omišu. Jedntlkn je ·tc hl počinjeno 1 u Ku­

~ t el 'tu rom • t 1ko du je neke mt\ line vo­

dn nor.iln u more. l\ u Kuste! u ur u je

odn ijcln i krovO\'C nekih ku n. mno­

gim sclimn Zngore su ove kii;c nnn ijcle vc·

like štete. selu 13 ristvic i kod Trogira vo­

dn je uniš tila posij unc ornnicc i po ku n­

mn vu hranu . Dokle odnijela JC i ono mu­

lo 'to im je preo tolo od suše. Nu trndu­

lim je potrebnu hitnn pomo . lloži 'ne dopisnice u kori t siromahu.

Izu 'l c u prekra ne Bo~ićne dopisnice u

koris t djece bez roditelju, starih i nemoć­

nih, što ih pomaže knritns nndb. ;-.ngrebuč­

ke. C ijenn po komodu 1 dinar. Preproda­

vaoci imadu popu t - prodaje e nmo uz

gotov novne. - Pismene narudžbe na Kn­ritu nadbiskupije zagrebačke, središnjica

- Zngr b Vlašku 36. Općinski izbori u Sinju i Trogiru. U

obim općinama gla nio je zn li te pri tašn

dra J\\učekn mnogo vi'·e gla nča nego na

izborima 5- V- o. g. - U Trogiru zn no­

sioca liste g. Ivanu egu glasovalo je 4999

glnsačn, dok je 5-V. zu listu dru Mnčekn

pao u toj općini 4741 glas. - U lOJU zn

nosioca liste pristaša dra ""\nčckn dru mo­

lića glasovalo je 6340 biraču, dok 5-V.

kandidat Mnčekov dobio je 6093 glasa. -

Osim toga pristaše drugih poli tičkih grupa

bili su tako malobrojni, dn ni u bili u sta­

nju postaviti svoje liste. Izbori u Kninu. U nedjelju su u Kninu

održani općinski izbori. o izboru je bila

somo jedna lista i to JRZ sa nosiocem

drom Nikom ovakovićem narodnim po­

slanikom. Upisanih glasača bilo je 8400 a

općinskih 1800, dok je glasovalo nešto pre­

ko 4500. Lista udružene opozici je nije bila

potvrđena od strane suda. Proces na tužbu nadbiskupa Rodića.

Dne 15 XI. izrečena je osuda u tiskarskoj

parnici beogradskog nadbiskupa o. Rufaela

Rodića i Katoli čke crkvene općine u Pan­

čevu protiv urednika i izdavača njemačkog

manjinskog tjednika » Volksruf« zbog uvre­

da i kleveta iznesenih u istom listu u jed­

noj bilješci, protiv tužitelja. Sud je kaznio

obojicu, i to prvoga sa 2000 dinara novča­

ne kazne n drugog optuženog sa 1500 din .

Za Jevtića ne postoji hrvatsko pitanje.

Bivši pretsjcdnik vlade g. Jevtić, u Prilepu u

kavani »Kajmakčalano:, održao je konferen­

ciju o političkom stanju u državi. U svom

govoru naglasio je da ne postoji hrvatsko

pitanje i da se ne treba vraćati natrag. I­

stakao je dn je nepotrebno cijepanje u

stranke i da se to pitanje ostavi za povolj­nija vremena.

Proslava 100-god.ilinjice »Lijepe na§ecr u

Splitu. Na sjednici HKD " apredakcr utvr­

đen je 15. decembar za proslavu spomenu­

tog jubileja. a sjednici je sastavljen po­

seban odbor koji će organizirati svečanost.

Povorka kreće u 9 sati ujutro iz Zrinjske

ulice na Borićevu poljnu, gdje će biti zbo­

rovanje. Navečer priređuje se u Općin­

skom kazalištu svečana akademiju .

Aparat za kontrolu krivotvorenog ko­

vanog novca. Zagrebački trgovac Ernest

Hendel izumio je pouzdan i praktičan a­

parat za kontrolu dn li je srebrni novac

krivotvoren ili nije. - Aparat će se proda­Ynti po 30 din .

Olltećen spomenik Petra Kočića. Ne-

poznata lica su u Banjaluci odvalila sa po­

stolja spomenika Petra Kočića kamen na

kojemu su bile ispisane riječi ovog narod­

nog tribuna iz bosanske krajine: »Ko i­

skreno i strasno ljubi istinu, slobodu i o­

tadžbinu, slobodan je i neustrašiv kao Bog,

a prezren i gladan kao pas«.

l<ATOUK

NJEZINA NAJLJEPŠA SLIKA I ma na vije /u mnoMvo sl ika koje prikuzuju prečistu Djevicu.

Te su sli ke od nuni/1 w nj 'lnif·u; meclu niima se oso[Hiu i.~lic..u kra­

sne T ici jllnove i Rafaelove Muc/o ne. Nel~u osobita dražest i milina

odi~~e sa tih svetih s/iko. ('ini nam se dc~ su se najveći umietnici po

J?elz u ~amo _nebo fe n bu u Jrvbili najljepšu I t~rijinu sliku, pa je u

Cllrobmm bo}omn pres/iko/i na zemlji.

Ali uistinu ni Tici}Dn ni Ra[tlel n isu bili nu nebu ni/i su njih ove

slike o Mariji po 1 e sa1•ršene. '

lma jedan umjetnik koji ih je nadmašio, J oji je stvorio puno

/jep ~u i uzvišeniju Gospinu sliku nego li i TictjDn i Rafael.

Taj umjetnik je sv. lFan Apostol.

Od Boga nadahnut, u viden ju je gledao \[ariju. S I'Om »0' ,iav{jenju« ovako je slika:

»Znamenje ' '>/iko po/.·a7EI se na nebu: Zena obučena uncem

mje ec pod nogama Njezinim, a na glavi Joj kruna od 12 zviiezda,/

Zai l a, niko nikada ni je naslikao preč:islu Dj. [ariju savdenijim

kistom i čarobnijim bojama. To je sliha Bezgrešnog Začeća Marijina. O .Mal'ijo, am St1 orite/j - preko Sl og posebnog poslanika -

pozdrav/ja Tc: Zdravo! - Pa koko da Te onda ne pozdravi . s vese­

ljem, Tvoje nctjman je dijele!? Marijo , po ~alj i amo jedn u zraku nebeske svjetlo fi u naše duše

da možemo, barem donekle, poznati, k ako si krasna. kako li jepa .. :

prelijepa ... va i lijepa, o Marijo, jer Tebe ne dodirnu /jaga istočnoga p, rijehal

V inko Belamarić

V JERA I POLITIKA Pitanje o odno u vjere i poli­

tike je od nekog remena po talo vrlo ažno , tim vi v e v to u to d ije ile, koje nažno djeluju u obliko­

vanju druvtvenoga živo ta. Načel­

no i praktično e to pitan je talo temeljito riješavati i tom pos lije rata, kada je v. Stolica dala s tal ­ne mjernice o pitanju odno a ka­tolicizma i politike, i kada e, ko­načno i temeljito, riievilo tevko i zamršeno tanje t. zv. » katoličkih

stranaka«. Tc stalne direkti ve Cr­kve ulaze ada u ve konkordate i prihvaćaju ih vi katolici. koji u iskreno primili Katoličku Akciju.

Baš radi načelnoga t anovi ·ta Kat. Akcije prema političkim trankama rio je važno. naročito

našoj intelip,enciji , da e već je­damput otre e zabluda političkoga klerikalizma, što na i protivnici ta­ko često i sada, ne poznavajući principe Crkve. pri p isu ju u grijeh nama katolicima.

Stoga će svima vanredno do­bro po !užiti brošura Dr Guberine fra Augustina pod na lovom »Ka­tolička Akcija« (1935.) Ta bi knji­žica zapravo trebala imati naslov x.Problem katoličkih stranakac(, jer je njezin sadržaj posvećen u glav­nom ovom pitanju.

Učeni pi ac u maloj brošuri a­žima sav historijat i nauku Crkve o ovom delikatnom pitan ju. Počam od prvih vjekova krv ćan tva, pa preko srednjevjekovnog istema, kad je car bio pokrovite! i Crkve, do najnovijega stanja u demokrat­skim državama, Dr Guberina do­kazuje, kako je Crkva uvi jek paž­ljivo čuvala svoju božan ku lobo­du u sklopu najrazličitijih državnih sistema i političkog previranja.

Najaktuelnija su poglavlja o »katoličkim strankamac< kojih se ideologija razvila protiv izričitih

direktiva Crkve. Brojnim citatima iz Papinih enciklika i pisarna, po­čam od Leona XIII. do Piia XI do­kazuje pisac borbu Crkve protiv »kato l ičkih stranakacc.

Naročito su važne i zanimljive izjave Leona XIII, koji u enciklici »Sa pien tiae christianaec< piše: »N o

Crkvu uvlači ti u stranke. ili uopće zahtijevati, da ona pomaže, kako bi se vladali protivnici. to je na­stojanje ljudi, koji vje ru silno zlo­upofrebljavaju<c. Ili u pi mu >> um multec< - panjol kirn biskupima: >>Treba se kloniti krivo~ mi /jenja onih koji v jeru miješaju kojom političkom strankom. te idu tako daleko, da one, koji su u drugoj stranci, proglašuju , kao da su se gotovo odmetnuli od katoličkog i­menacc.

Pio XI je konačno uredio Kat. Akciju »izvan i iznad svih politič­

kih stranaka i svake stranačke po­litike«.

Dr Guberina je prikupio ve podatke, koj ima e dokazu i e veli­ka štetno t >> katoličkih tranaka<c u prak i i njihov be mi ao u teori­ji. Za to donosi dokaze iz Nje­mačke, Francuske. čehoslovačke, Litve, Italije, Mek ika i na v e zem­lje.

Budući da mnogi mijevaju po­litiku a narodnošću i političke te­žnje a narodnim težnjama, to je po ebno poglavlje posvećeno ovom važnom pitanju, s posebnim obzi­rom na Kat. Akciju.

jereni smo, da ie o a brošu­ra, i ako malena op es;!om, a ono najtemeljitiji prilog u n ašo j knJi­ževno ti o Kat. Akciji i njenom odno u prema političkim s tranka­ma. Naročito će dobro doći oni · ma, kojima još nije ja no pogubno načelo političkog klerikalizma, ko­jim nas neprijatelji to liko tuku, A i mnogim neprijateljima Crkve bi dobro došla, da već jednom uvi­de golemu razliku izmc~1u ka toli­cizrna i klerikalizma. da vide. kako je katolicizam, i pravno hv :t~en i dobro primijenjen, na j veći orotiv­nik klerikalizma.

Svima nam treba više temelji­tog znanja i razlikovanja, ' tuga svima preporučamo ovu Krasnu brošuru našega mJ cšćanina i u a­ženog naučenjaka .

(Knjiga stoji 10 din. i naručuje se kod pisca, koji je župnik u Dr­veniku, pp. Zaostrog.).

ž

P o ruke Uprave Akcija za promjenu imena mjesta.

Pretsjednik gradske subotičke općine sa­

zvaće gradsko vijeće da od l uči izmjenu

madžarskih naziva naselja na području Su­

botice, da se Tavankut prozove Radićevo,

Cikenija Mnčekovo, o Sebešić Pernarovo.

8 godina robije dobio je jeftićevac

zbog ubistva borbaša. U Novom Sadu je

izrečena osuda jeftićevcu živanu Popovu

iz Gornjeg Kovil ja, koji je dne 28 travnja

ubio borbaša Radu Uglješa. Osudcn je

na 8 godina robije i dn plati troškove od

5000 dinara.

POS ALJITE ZA OST ALU PRETPLA­

TU l Sve one naše pretplatnike, koji su

u ovim zadnjim brojevima primili čekovne

uplatnice, li jepo molimo, da nam čim prije

pošalju zaostalu pretplatu za ovu l, even­

tualno, prošle godine, jer smo zaista u ve­

likoj potrebi. Time samo vršite svoju duž­

nost, a "KATOLIKU« si lno koristite. Li­

jepo Vas dakle molimo: ne zaboravite svo­

je dužnosti.

PODMIRITE SVOJE DUGOVE l O­

va se godina već primiče svome svršetku,

a dosta je naših po v jereniko, koji nam još

nijesu poslali ni pare od početka godine.

Ovim ih - kao i one, koji su u zaostatku

- toplo molimo, da čim prije podmire svo­

je dugove. Najbolje bi bilo, kad bi svi

naši povjerenici već sada isplatili list do

konca 1935. našom čekovnom uplatnicom,

koju smo im prošli put priložili.

Eksplodirala austrijska granata. U

Zlarinu su dječaci nedavno našli austrijsku

granatu, koju su do polovine zabili u zem­

lju, a gornji dio počeli tući kamenjem.

Granata je odjednom eksplodirala i ubila

JO-godišnjeg dječaka Tomislava Striku I­

vanova, i ranila bra ta nas t radalog.

HITNA OBA VIJEST. Sve naše povje­

renike za pojedine župe molimo, da nam

HITNO jave, koliko će primjeraka primati

u novoj godini 1936. i za njih odgovarati.

Zauzmite se , braćo, i po mogućnosti po­

visite broj! Znajte, da o Vama ovisi, hoće

li "KATOLIKoc izlaziti l u godini 19361 Rod

za dobru štampu - rad je za Božju stvari

NA RAD ZA »KATOLJK,d Ovaj

mjesec posvetite apostolskom rodu za naš

»KATOLIK«, koji je katoličko glasilo no­

ših dviju biskupija. Svaki svijestan kato­

lik, osobito članovi Katoličke Akcije i raz­

nih vjerskih društava, neka najživlje po­

rade, da u svojoj okolini prošire naš »KA­

TOLIK« i nađu mu novih pretplatnika.

Strana ~-

Među nama

Stvaranje nemira Do~aualo sc .;to sc ne bi <;mje­

lo dogoditi. To "e do~aua danas a dog.H.laće -.e 1 •,u tra Ali radt to~ ga ne smije neko reći: Pa kad je tako, ne oba7.ircmo sc, 1 pustimo da e kolo i dalje jednako vrti. .. Da ne ~ovorimo u lici i prilici,

bt erno st\·arni. Ovih dana su sc r·l.tvilc ~radom manifestacione po­' orkc. Znamo da e u manifec;ta­cionim povorkama kliče SYOJil u vjerenju i wojim idealima. Dok e ostaje kod to~a. pa makar se

nebo prolamalo od ~romkih pokli­ka, niko pametan ne može ništa pri~ovoriti. li žalosno ie kad se takoYe manifestacije pretvore u demonstracije. Tada to niie <>amo žalosno, nego i z n a k n i k e k u l­ture i neplemen ita~ real

pred\ ečerje državno~ blag­dana proC:: la je našim gradom po­v:or~a. Plakati, koj i su bili orilijep­lJ enl gradom, poz ivali su _građane na m a ~ i f e s t a e i i o n u povo r­ku. ~zalo t ta manife tacija se pre~Yorila u d e m o n s tr a e i j u!

ult u se mnogi krevtavi poklici: pOLI ! - koj i u vrijeđa l i osjeća­je_ rnno~ih koji u ta iali u špaliru , a 1 nekih od onih koji u s tupali u arnoj povorci.

Ali u ovom lis tu, koiernu je v~~a ta_ti na braniku vetinja ka­

~oltc~ev vl~re, mor~rno najgla nije 1 najo tnJe pro VJedovati proti o­nih »n e tr p e l j i v i h« i n e k u l­t u r n i h p o k l i k a k o i i s u b i­li up eren i proti katolič ­k o j C r ~ _i, P a p i, B i k u p u , većentctma i k a toli č kim

u t a n o v a m a. Pitamo ve koji su iz Šebe iz­

bacivati one poklike: što su dobili s time? Zar u ulijeli veću n agu ~one ideje za koje e oduvevljava­JU? Zar u tako zbilja utukli i ba­cili pod noge one proti kojima su vikali?

. Jed_ini . uspjeh onih drskih po­klzka b10 }e fa} da su se tetive na luku još više napele, da su se du­hovi još više uznemirili!

Tako se ne pokazuje ljubav prema domov ini! To je stvaranje nemira i nereda!

Naši dopisi DR IS

Tjedan žrtve. aša društva Kat. Ak-

cije, u današnjoj bijedi imajući pred oči­

ma jedan od glavnih svojih ciljeva, kari­

ta tivni rad, odlu čila su se za tjedan žrtve,

i to od l--8 ov. mjeseca. Kroz ovo vri­

jeme sakupljali su doprinose u novcu i na­

ravi i prodavali prigodne značke u korist

sirotinje. vaki član nastojao je dnevno

štogod žrtvovati, da tako bar ne"to može

koristiti bijednima. a svetkovinu eo­

skvrnjenog Začeća priređuje Marijina kon­

gregacija zabavu u korist siromaha, a za

Bo.čić biće prigodna zabava s dijel jenjem

robe siromašnoj djeci. --............. -Premješten ing. g. Grohowalsky. a-

kon više godina svog boravka osta,;o je

naš varo· vrijedni nadin žinjer g. Kazimir

Grohowalsky, koji je bio glavni inžinjer

rudarskog društva »Adria Bnuxit«. Sada

je imenovan genera lnim inžinjerom za sve

rudokope spomenutog dru ' tva. Svoju no­

vu službu će vršiti u plitu.

On je za vrijeme svog boravka u Dr­

nišu stekao simpatije svih bez razlike. Bio

je uvij ek čvrsta karaktera, izgledna pošte­

nja, primjeran katolik, vrstan inžinjer i sa­

vjestan upravitelj . Zato su ga štovali gra­

dani, rado slušali rudnici i ljubili siromasi.

Darežljiv do skra jnost i, uvijek spreman

pomoći bli žnjemu ; stoga su ga općonitim

imenom nazivali: Otac irotinje.

Prvi je bio u svim na im vjer kim po­

duzećima . Prigodom o nutkn Katoličkih

Muževa bio je jednoglasno izabran pret­

sjednikom i glavnim odbornikom glazbe

Kat. kcije. vedcrno sc zanimao zu sva

društva i pomagao ih moralno i mn terijal­

no.

jegovim odin kom izgubili su našj

radnici svog dra gog gospoda ra, siromasi

milostivog oca n naša katoli čka dru'tvn

jednog od najvj ernijih i najuglednijih čla­

nova. odamo sc da će nu češće pohodi­

ti, n on će, zn talno, uvijek kod nos biti u

najljepšoj uspomeni.

l

Strana 4.

nJime u o ti ·lc i njegove dvije k cr ke, koje zn i · tu posj edu ju sve liJepe odli ke vogn ocu. tlicn A.ntonictn je bilu pret­jcdnicn katoličkih djcvojnktt, i s njome je

društvo mnogo izgubilo. Ztt nJtmn plaču osobito neka siromt1;na djeca, koj im u su o­ne bile prnvc mnjkc. ' voj trojici želimo rc lu n boravak na našem pia \'Om Jad mnu

i od Go ·pod ina obilnu nu grud u l

ER E lK

Zrmanja bijesni. (;itnvo Ije lo ltmO u od m krujcvima pro:liv JCii bez k ise. A i; to je nujgon:: i bez vode. premda kraj mts teče rijeka Z rmanja.

l"jclna uša je bilu ln ko strašnu du u srednjem koritu Zrmanje nije 7.U čitn vn tri mje cca bilo ni kupi vode. l ·urod je mo­ruo u njezinom korit u kopnti bunare dn nade nešto vode zn sebe i zu :livo. Tek 26 listopadu proteklu je rijeka kroz \~ rve­

nik.

Zadnje vrijeme padaju duge i obilne ki "e. pu je Zrmanja il no narasla . odu je u njoj tuko nabujalu , dn izlazi iz koritu i prcplnvljuje ograde i njive. e je nanije­lu mnogo štete . Po poljima su provrcli mnogi iz,·ori voda. - ve to siromašni na­rod ' 'coma znbr.injujc.

NADI

Trostruko slavlje. 1'\nš omiljeni žu pnik Don Andrija Rnspović slavio je dne 30 X. tro truko lavlje : svoj imendan, pedese t­godišnjicu ž ivotu i 2~ godi ~njicu mi ništ n.

Malo poslije bogoslo skih nauka do ao je u nu'c malo cio. gdje je kroz ovo sko­ro črtvrt vijeka pokazao neobi čnu ljubu v prema na cm krn ju. 1jcgova poznata rev­no t u službi Bož joj našla je odraza u lju ­bavi i štovanju povjerenog mu tada te obližnje braći svećeniku, kao i njegovih stare' inn. Tog dana na ' la sc pod njegovim go toljubivim krovom lijepa kita većcnika i rcdo,·nika, u iz ibenika došao je sam preuzvišeni biskup Dr J . \iletu u pratnji preč. rektora sjemeništa D on U. Basiolia.

Tom je prigodom preuzvišeni biskup iznenadio svečara imenovavši ga, u znak priznanja za revno t u dušobr ižn i čkoj luž­bi, začasnim prisjednikom duhovnog stola sa pravom na crveni pojas.

lnogobrojnim čestitkama pridružuju se i vjern1c1 zupe ' adina i Karlate, želeći mu od vevi njega čestito zdravlje du mo­že još dugi niz godina raditi na čast Božju, za ča t povjerenih mu du ' n i na kori t hr­vatskoga naroda. - župljanin

Socijalno zrnje --llll-·'illlk5b8N F

U OVCJO.l KOZI

Po v uda se uvući ! - to je načelo bor­benog komunizma. Zato se komunističku propaganda ne zaustavlj a medu svojim pristašama : ona e nastoji pro ' iriti i u dru­~tvimu koja u po svojim nazorima daleko od komunizmu.

Tako je u francuskoj središnji komi­tet komunističke omladine odlučio da tu-pi u vezu tamošnjim kršćanskim orga-nizaci jama.

Dakle: komunisti će navući na se i ka­to!' ~ko runo samo da mogu zavladati i tro­va L!

l kod nas su komunistima izdane po­vjerljive upute po kojima će se prikazivati kao oduševljeni borci za hrvatska narodna prava, da tako mogu lakše sijati ~ turo je­mc i lov iti u mutnome.

Tu je potreban veliki oprez!

B Rz AZIJ R IJI

eć mo sto putn ču li da je ovjet ku Rusij11 zemlja sveopće ravnop rav no ti . Ko­liko je to istinito, pokazuje nam značajna ovjet ka ustanova "Torg in•<.

»Torgs in« znači : trgovinu sn ino trn n­stvom. Tu u tanovu su ovjeti osnova li da bi dobili što više trnnog novca. Zato je »T org in« osnovao svoje proda va o nice u svi m većim ruskim mje tima. Pa kada je nastala u Ru i ji, godine 1932- 33, stra·­nn oskudica, kada je hilj ade i hilj ade so­vjetskih !)rudanu umiralo od gladi, u pro­davaonicama »Torgsina« nije nikada pone­stalo raznih :t.ivotnih namirnica ni ostale robe, pn ni one najraskošnijc.

l ko je kupovao tu hran u i tu robu ? vc se to moi!IO nnbaviti jedino trn­

nim novcem, rebrom. zlatom, diamanti­ma i drugim nakitom . Z11 sovjet ki se no­vac nije moglo ništa kupiti\

KA TOU K

Kalendar Prosinac

N. 1 8 P. g

u. 10

2 Ned. Advenla - Bezgr. zac. B. o. M~ sv. Leokadl]a Prenos kuće u Lore to ® ustap

s. ll sv. Damas, papa e. 12 sv. Slnezl]c P. 13l sv. LuciJa

l S. 14 , sv. Solrldion. b.

Sv. Lucija Rodila e u gradu irakuzi na

otoku iciliji . Roditelji u joj bili dob~-i i po~?žni kr -,: ćani . U ranoj dobi , o tavs1 b z oca. kršćan ki od~ ,go j primila je od ma ike.

Lucija kao dijete zavjetova Bo,gu potpun dievičan tvo. -

laj ka, ne znajući za o a i za jet ~aru či je nekim bogatim Eutihi-jem.

a po ratku a groba gate otkrije Lucija maJCI vo~ rca - zavjet d jcvičan

i zatraži miraz.

v. A­tajnu

tva -

Kad je doznao Eutihii za za­vjet djevičan tva, i da ie Lucija a voj miraz podijelila siroma i ~

ma, pun bije a i očaja, tuži ie grad­kom ucu.

- - ---

Sudne ju odmah poz vc preda e, i tad razvio di an razgovor

izm du čiste djc ice i pogan kog uca Pa kazUa.

a učev upit: za~to rasip lje bla~o i odbija ruku vog vjerenika. pono no i eneq~ično od11ovori: »ln miraz ne ra ipljcm. - Zaručnika dru~og o im I. u a ne poznam. Je~ dino Isu a priznajem za Bot!a i pa-itelja moga<c.

A kad je udac. pod prijet­njom kazne, branio vetici dalj nj i ~ovor, Lucija mu odgovori: U slu­ga ma Božjim govor i Duh Sveti, i toga radi ne mogu pre tati govori­ti. Jer dok provadam č isti djevi~ čan ki život - ja am tan Duha

,-e toga«. Nakon ove izjave, naredi u­

dac da s etu djevicu odvedu u blu~ diWtc, i da tu o kvrnu niezino dje~ vičanst\ o. - A kad je čudom Bož~ jim o tala nepomična na vom mje~ tu, naredi udac da se oko nje na­laže drvlje zaliveno ul iem i pakli~

nom, te da tako izgori. red plamena, kao u red pro-

lj e tn ih ružica, e t ica i e neu traši~ o i povijedala I u a i mno!:!e pri~ utnike obratila na Kri tovu vjeru, ve dok joj nije krvnik mačem od~

rubio glavu. To je bilo i3 pro inca 305 -

za vladanja cara Dioklecij ana. Ti­jelo vetice počiva u Mlecima. Bo~ le nici očiju ča te v. Lucu kao svo­ju zaštitnicu.

~

Zivot Šibenika Novi začasni savjetnici. 30 novembra

ov. g. pro !avio je preč. Don Andrija Ru­spović, župnik !'\adina, 2~-go dišnjicu svog misništva . Tom priJikom imenovao ga je preuzv . Bi kup začasnim savjetnikom sa crvenim pojasom.

8. decembru ov. g. - na Bezgre ' no Zače e proslavi će 50 godi ' njicu misništva preč. Don Jere Anić, umirovljeni župnik u Sibeniku. a 2. ov. mj. imenovao ga je preuzv. Biskup zača nim savjetnikom sa crvenim poja om. - Iskreno čestitamo!

Gospa od Začeća pro lav iće se najsve­čanije u crkvi v. Frane. Ujutro u 5 . lek­cije. 6. . pjevuna v. 1i u, pa tihe do 9 s. U 10.30 s. pontifikalna sv. Mi a pre­uzv. Biskupu. Popodne u 4.30 propovijed

blagoslov.

U nedjelju 8 decembra - počcće ru­ružari j i advcnt ka propovijed u Katedrali u 6 s. n ne u 5 . kao prošlog puta.

Sv. Luca. petak - 13 ov. mj . slavi e blagdan v. Luce u istoimenoj crkvi.

Lekcije u 5 s. Zatim pjevana '\isa . lza pjevane Mise tihe sv . Mise i tiha sv. lisa preuzv. biskupu. Pontifiknl u 10.30 pre v. R. Pinn . Popodne blagoslov i ljubljenje moći .

Sv. Spiridion. subotu 14 ov. mj. la i se blugdnn sv. piridiona u ovoj rkvi. oči blagdana pj evaće se Večer­

nja u 4 s. popodne. n blagdan biće lek­cij e u 5 . U 6 s. pjevana v. Misa Po­podne u 4 s. blngos\ov sa Presvetim.

Ubijen župnik vlč . Don Lovre fabija­nić u noći izmedu 30 Xl i l Xli. Eokojnik

ršio je du ·obri~ni čku službu u \ašićima (kod Paga). bijen je od razbojničke ru-

ke. a dan ujedinjenja, prošle nedjelje, bi­

lo je ujutro u 8.30 blagodnrenje u Katedra­li. Prisustvovnlc su civilne i vojne vin ti sn gosp. Banom Dr .Jo ipom Jablanovićem .

Tako su sc prodavaonicama »T rgsinn« mogli koristiti u prvom redu tranci i turi ­s ti, a onda oni ovje t. ki gradani kojima je uspjelo. pored svih bolj evičkih pretre­sa i zapljena, da sačuvaju sakrivene sku­

pocjene stvari .

E to, na taj na čin je so v jet ka vlada pomagala buržuaziju i neprijatelje boljše­vizmu. lnruvno da je radi toJ,la nastulo veliko o~orčenje kod radničkih musa i ni­ži h slojeva kom unističke trnnke.

. ada javljaju sovje tski i strani listovi dn je sovjetska vlada rn pustilo čuveni »Torgsin «.

Polaganje kamena temeljen nove gim­nazije. Prošle nedjelje bio je blagoslovljen i položen kamen-temeljac novoj gimnaziji. večnnom činu prisustvovao je gosp. Ban

Dr J. Jnblnnović, preuzv. Biskup sa osta­lim odli čnicima. Govorio je g. M. Triva, direktor gimnazije, Dr. J. J ubla nović, pri­mcr ki Ban i g. JV\. Bačinić pretsjednik op-

~

ćine. ·-Dr Drago Zudenigo, ef šibenske poli-

cije " menjen« je dne 2 prosinca. la nje­govo mjesto tigao je g. grinović, banski savjetnik.

Pretstojništo Gradske policije u ših~ niku pod br. 9505--35. - dne 3 Xli 1935. izda lo je ovo nopćenjc : »Da e priječe zadnjih danu učesta l i nemiri ovo Prctstoj­ništvo grad ke policije nu osnovu čl. 67 zakona unutrašnjoj upravi zabranjuje u gradu Si beniku i predgrađima: l) Kretanje i sastajanje po javnim mjestima u skupina­rna od više lica; 2) Pjevanje, svaku viku i poklike bilo koje vrsti. - nreduje e. da e javni lokali moraju zatvarati ranije od

redovnog vremena i to: Kafane i restaura­cije u 9 s. uvečer. Gostione u 8 s; Krčme u 6 s; Konobe i vinotočje u 5 s. Prekršite­lji ove zabrane kuzniće se po čl. 69 Zakona o unutrašnjoj upravi globom od 10- 500 Din. ili zatvorom od 1- 10 donu. Ova za­branu odmah stupa na snagu«. Za pretstoj ­ni ' tvo grad ke policije: rlić, sreski na­čelnik.

U fond našega lista darovali su: Pre­uzv . bi kup dr Jerolim \ilctn, don imc Matulina i don go Bnsioli po Din 100.-; don Niko Markov Din 30.-; don Grgo Tambnča i elon Zdravko Mašina po Din 20; don Ante Letin ić Din 16.- Uprava im harno zahvaljuje.

ZIMSKE KAPUTE, odijela poseb~ ne jakete, hlače i košulje kupićete naj­jeftinije u trgovini KRAJšEK u š ibeniku. Kralja Tomislava ulica (na vrhu stepeni­ca Dobrić).

K j1GE Z~ MLADEŽ WEISER.-WEBER.: .,Svijetlo planina•, Din.

8·- KnJI~tn koja divno pril<azuje perl~ petlj e suv remenog đačkog života na gi­mna ziji.

JA QUES MAR.lTAIN : • Religija i kultu­ra• , Din . 8·- Djelo najvećeg katoličkog fil ozofa o najaktuelnijem problemu stva­ranja l<atoll čke kulture. Prvorazredna l<nj lgn neophodno potrebna za svakog lnt ele\dnRin ca .

arnčnje se kod : .zbor a d u h o v n e m l a d e ž l

u S e n j u

Broj 49.

Po svijetu Proces u Aixu odgođen. Proces koji

se bio započeo voditi u Aixu en Provcnce proti učesnicima marsejskog atentata: P~ spišilu, Kra lju i Rniću i trojici koji se na~ laze izvan francuske - naime Eugenu Kvaternik. dr Anti Pavelić i Ivanu Perčc­vić - odgoden je za siječanj. Odvjetnik optuženih g. Dcsbons, rudi nekih svojih izjavu pred sudom, odstranjen je iz sud­nice vojničkom silom i brisan iz od v jetnič~ kog staleta. ud im je mjesto njega, službeno dod ijelio za odvjetn ika pretsjed~ nika francuske advokatske komore g. Sau­dinot-a. Taj je u prvi mah prihvatio obra­nu, a li kad je vidio da se ne može u krat­kom roku uputiti u čitavu stvar i uspje~­

no braniti svoje štićenike, odrekao se po­vjerene mu službe. To je prisililo suce da izaberu novog od v jetnika, g. Berthona, k~ ga su im predloži li ami optuzcnici, i da odgode proces zn siječan j .

Rat u Abesiniji se zaoštrava. Abesinci su dosud uvijek uzmicali. Računali su da za njih još nije uputno upustiti se u veće okršaje. Zato su !talijani mogli polako ali ustrajno napredovati . Mussolini je smatrao da je talijansko prodiranje previše polaga~ no i odlučio da promijeni vrhovnog voj­nog zapovjednika. 1 \je!>to generala De Bono došao je mar·al Baclaglio koji ima nalog: pospješiti prodiranje i osvajanje, pa i uz najveće žrtve. - Ali nisu ni Abesin­ci više toliko mlitavi . Zndnjc vijesti s bo­jišta ja vljaju du su abesi nske čete opkoli­lc i uni;tile tri talijanska bataljona i za­plijeni le mazge, konje i oružje koje su !ta­lijani pustili iza sebe. - Sva je prilika da se talijnnsko-abesinski rat približava odluč­nom koncu . aravno da uvijek kruže protuslovne vijesti: Tali jani demantiraju Abesince, a Abesi nci Talijane.

Povratak istočno pravoslavnih. U sv~ je vrijeme su carske ruske vlasti nasilno širile pravoslaYijc u katoličkoj Poljskoj.

uda e ti otpali katolici ponovno, u veli~

kom broju, vraćaju iz pravoslavlja u ka­toličku Crkvu. U zadnje vrijeme se cijele župe javljaju za prelaz.

Protužidovske manifestacije. Na sv~

učilištu u Budimpešti mađarski studenti priredili su o tre demonstracije proti ži­dovskim studentima. To se dogodilo prili­kom blagoslova križeva koji su imali biti izvješeni u pojedinim učionicama. židov­ski studenti u naime pokušali izrugati te križeve. Zato je došlo i do žestoke tučnja~ v e.

Jak potres u Havajima. Prošlih dana. se zbio na havajskim otocima jak potres. More se silno uzburkalo i poplavila jedan dio otoka, a veliki broj lada izbacilo na oba lu. - Očekuju e i novi potresi.

Ratnički uzgoj Italije. U Italiji se po­svećuje najveća pažnju uzgoju omladine u ratničkom duhu. U tu svrhu moraju svi dječaci od godina biti udruženi u faši­stičkoj organizaciji »Balilla«; u četrnaestoj god ini ti dj ečaci postaju »A vantgardisti«; u osamnaestoj mladići prelaze u »Fnsci Giovnnili di Combattinente«, gdje se već direktno spremaju za vojsku. Kad navrše 21 godinu ulaze u redovnu vojsku, u kojoj služe 21 mjesec. Poslije odsluženog voj­nog roka vraćaju sc u fašističku miliciju, u kojoj dese t godina vrše vježbe rezervista. - Tako 'l'alijani od kolijevke do groba moraju mi liti na pušku i top .

Najviša kuća u Evropi. U belgijskom !!radu Bruxellesu gradi se ogromni neboder koji će biti visok 120 metara. To će biti najviša kuća u Evropi, koju sada gradi ne­koliko tisuća radnika.

Skupocjeni prsti. Jan Kubelik, slavni čcho lovački virtuoz nu violini, osi~urao je svoje prste. Pr ti na desnoj ruci osigurani su mu na votu od 2 i pol milijuna n na lijevoj na 4 milijuna dinara.

Na visini od 1300 m. a vrhuncu Chl\­telarcl. blizu mjesta Leno u Svicnrskoj, po­dignut je i blago \ovijen Kristov kip. Vr­hunac je visok 1300 m. nad morem. Sam kip je visok 30 metara . Tom prilikom se popelo nn brdo preko 4000 planinara.

Nepismenost u Kitaju. U Kitnju živi oko 200.000.000 ljudi koji ne znaju čitati ni pisati. To je zato, jer je vcomn teško na­učiti čitati i pisnti kitajsku \ova. ki­tajskom jeziku ima oko 6.000 znakova za

pisanje. Kino u vlaku. Brzi vlakovi koji sao­

brnćaju izmedu Londona i Leedza u En­gleskoj imaju kino, pn se zn vrijeme put~ vanja priređuju uspjele predstave.

Vlasnik i odgovorni urednik: Svećenik Ivo Grgurev Ulica Kralja Tomislava 53. - Sihenik - Tiskara :oKačić« (O. B. Buljević)

NEB JE T

SE O ONA ćE:\

REB oo

RPA u·RE

VEl

KROj

LIK 'JEo

VEs L, LlC!N

iAH DRJJt 'l' ON JA LJ

\'tc 1

l.J.\1' NJ tc Nts1 .Jtv