~O~TARU•.CA PLACENA U GOTOVU.

LIST IZLAZI TJEDNO. - GODISHJA PRETPLATA 30.- DIN. - ZA INOZEMSTVO 60.- DIN.

'l GODINA X. BROJ 4. ADRESA UREDHISTVA l UPRAVE: SIBENIK pp. t7.

OGLASI PO HAROĆITOJ T AlU Fl.

Božji blaqoslov U prvom smo mjesecu 1939 godi­

ne, l novine donose Iz raznih iupa sta­tistike rođenja l smrti. A. te su statisti­ke takve, da nas slie na razmiUjanJe. Ne samo Iz gradova, nego l Iz mno­,glh sela Javljaju, da )e smrt JačaJ od Jlvota, da vile umiru nego se rađaju.

Kad zbrolir.to sve brojke, ondči, ~odule, moiemo ustanoviti, da je broj rođenja u čitavoj naloj hrvatskoj do­movini veći od smrtnih slučaJeva, aJI .se opaia l to, da se godimice rađa sve manje podm!adka. Pa ako ovako -prosll)edlmo, počećemo opadati, lz:u­.miratl, kao Ito to vidimo već u nekim ~ruglm zapadnim drfavah1a.

U Savskoj banovini, u koJoJ flvl najveći postotak hrvatskoga( naroda, mnogo je !alosnije stanje nego u Pri­morskoj banovini. Dok se u Primor­skoj banovini na tisuću flteljaJ rađa 37, .a umire 18, dotle se u Savskoj bano­vini rađa samo 18, ai umire Jednako lcao i u PrimorskoJ, naime 18.

Kako ćemo protumačiti ovo sve vile opadanJe poroda u nallm kraje­vima! - Reći ćete slromaltvol

Istina, Ima dosta stromalnih hrvat­skih obitelJI, koje, živeći u vlafnlm l 1amnlm potleullcama, nemaju nl na­sulnoga kruha. l to ne samo koji dan, nego mjesece l mjesecel

l nali radnici slabo žive. Zapravo oni ne žive, nego ilvotare, jer neki rade l deset st~tl na dan za ciglih de­.set dlnaral

Priznajemo siromaštvo velikoga broja nallh seljaka l radnika, pa zato J osjećamo s njima. A.ll što vldlmol -Đa bal tl slromalnl slojevi Imaju naj­brojnije obitelji, da se bal u njima najčelće čuje plač novorođenčeta! A. oni koJI se nalaze na na)vlllm drultve­nlm položaJima, koj! upravljaju tvor­nicama l velikim trgovačkim poduze­ćima, koJI raspolafu milijunskim kapi· talom, nemaju niJedno dijete, 111 Imaju tek Jedno 111 dvoje.

Dakle, slromanvo, uglavnom, nl­Je razlog sve većeg opadanja pučan­stva. Kao l u drugim nevolja.ma, koje nas prltlltu, 4ako l tu moramo potra­žiti glavni razlog u slabljenju ćudore­đa. Bezbrlfnost, lagodnost, ufltakl -eto glavnoga razloga.

Tisućama je danas geslo: Ispiti do dna čalu zemaljskih slastll - a dobro rajednlce, dobro naroda, deveta lm Je briga. Takvima je, naravno, svako diJele telko breme, l oni ga se, eto, J;)rotiv Bofjlh l naravnih z:aJconct oslo­loađaju.

Banat, SlavoniJa l Srijem se pro­rljecluju. Zlatno plenlčno klasje se u

Sibenik, ll. siječnJa 1939.

U slavu nalega Blaženika!

Jubilarna qodina bl. Nikole Tavilića Godina 1939. je za nas Hrvate

jubilarna godina, jer se u njoj slavi jubilej najvećega hrvatskog ugodnika Božjeg - bl. Nikole Tav i l ića , jerusa­lemskoga mučen i ka . U ovoj se naime godini navršuje 50 godina, kako je o­vaj sveti Hrvat proglašen Blažen ikom katoličke Crkve. Taj je jubilej po svom značenju to veći, što je naš bl. Nikola Tav i lić u posljednjih nešto pre­ko godinu dana postao po sv im hr­vatskim stranama najproslavl jenij i sve­ti sin hrvatskoga naroda.

Danas nema hrvatskoga mjesta, u kojemu se ne b i znalo za bl. Nikolu Tavilića. Njegova je pojava zasjala neobičnim sjajem pred licem cijeloga hrvatskog naroda, otkad je njemu u čast podignuto hrvatsko svet ište u Je­rusalemu. U tom se našem narodnom svetištu u svetom Kristovu gradu sva­koga petka služe sv. M ise za sreću mukcArpnoga hrvatskog naroda i za pobožne pojedince, koj i tu namjenu zažele te pomognu uzdržavanje toga svetog hrvatskog jerusalemskog kut i­ća. Isusu, u Jerusalemu respetom, milo je to, što smo lim svetištem povezal i svoju domovinu s Njegovom zemalj­skom domovinom, a po sv. Misama u tom svetištu i s nebeskom našom do­movinom. To svjedoče mnogobrojne milosti, što su ih od osnutka hrvatsko­ga jerusalemskog svetišta, po zagovo­ru bl. Nikole Tavilića dosad već mno­gi pobožni Hrvati primil i s neba. To svjedoči i ono sada već oko stotinu crkava po svim hrvatskim krajevima, gdje je dosad već postavljena slika, k ip ili oltar u čast toga našeg jerusa­lemskog Blaženika.

Cijela će ova jub ilarna godina bl . Nikole Tavilića biti u znaku sve ve­ćega širenja štovanja njegova. Već sada je najavljeno oko šezdeset dalj­nih crkava, u kojima će tijekom ove godine biti postav ljeni oltari, slike ili kipovi bl. Nikole Tavilića . Osim toga su u gradnji ili će se naskoro početi graditi tri crkve i šest kapelica njemu u čast. T o je, što se do sada zna. U mnogim mjestima se pripravlja uzve­ličanje bl. Tavilića, a da to i nije ni­gdje još objavljeno. A najnovija po­java u sve većem širrenju štovanja

nedogled tamo talasa, a nerM onih malih, dragih, veselih bića, nema hr­vatske dje!=e, koja bl, kad odrastu, savila toplo domaće ognjllte, snažno prionula z:;w plug l z:aorala u mekotu plodnih njiva. Hrvatski narod tamo I­zumire, a na njegovu vjekovnu dje­dovsku grudu naseljuju se .tuđinci: Mađari, Nijemci l Zidovi.

~oi sredinom prolle godine, dr Josip Rasuhln napisao je u »Seljačkom Domu(( članak: nNarod bez: dJece Je narod bez: budućnosti<<. - Tamo Zita­mo l ovo:

!Nl/rod koJI se ne mnofl, ne mo­fe se mJeriti s drugim narodima. 0-

našega jerusalemskog Blažen ika jest lo , da sve v iše pobožn ih Hrvata na­bavlja njegovu sliku i za svoju kuću . U svakoj katoličkoj kuć i ima po ko ja svetačka slika. A ne bi smjelo b it i ni­jedne hrvatske kuće, u kojoj ne b i b i­la i slika i kojega hrvatskog ugodni­ka Božjega. Neka ova jubilarna godi­na bl. Nikole Tavil ića u tom što v iše odjekne i na to potakne što v iše Hr­vata.

U ovoj će se jubilarnoj godini bl. Nikole Tavilića moliti svuda molitve za njegovu kanonizaciju , držat će se o njemu govori na kato li čkim sveča­nostima i kongresima, o njemu će se predavati u katol i čk im društvima, pri­kazivat će se film »Hrvati u Svetoj Zemlj i«, koji bl . Niko lu Tav ilića vel i ča, svaqdi , gdje još nije dosad prikazan (a u nekim mjestima i iznova), glumit će se glume o njemu, pjevat će se pjesme o njemu, izdavat će se knj ige o njemu, i tako će se na sve moguće nač i ne vel i čati njegova sveta pojava i poticati hrvatske duše na njegovo štovanje.

U središtu će jubilarne godine bit i sam jubilarni dan beatifikacije bl. Nikole Tav ili ća , to jest dan 6 lip­nja. Na taj je on dan prije 50 godina proglašen blažen im. Taj će dan (u nedjelju prije toga) b iti po svim hr­va tskim mjest ima proslav ljen na po­seban nač i n . Do toga će dana biti sabrani potpisi iz cijeloga hrvatskog naroda na molbu Sv. Ocu Papi, da blaženoga Nikolu Tavil ića proglasi Svecem, pa da tako dobi jemo prvo­ga hrvatskog kanoniz iranog Sveca. Posebno će hodočašće odnijeti tu molbu s nekol iko stotina t i suća hrvat­skih potpisa Namjesn iku Kristovu u Rim.

Priklonimo ove jubilarne godine svoje srce posebnim načinom bl. Ni­koli Taviliću, pod čijom će nebeskom zaštitom u ovoj godin i stajati život cijeloga hrvatskog nla roda! lspreple­timo svoje pobožne časove molitva­ma njemu u časti Cinimo dobra dje­la njemu u slavu! Dajmo ga na krstu za zaštitnika svojoj d jeci! Postavimo njegovu sliku u svaku svoju kućul A~o se gdje sprema gradnja crkve

soblto se ne mof e mje-riti s onim na­rodima, koji se množe. Zemlja umiru­ćeg naroda pripast će onom, koji o­staje. T u n l k a k v a p o l i t l č k a b o r ba n e k o r l s t l. Narod bez: dje­ce je narod bez: budućnosti, a kuća bez nasljednika miJenja gospodara ... Nisu za opstanak naroda. opasni samo on_l, 1\o ih gonimo po sudovJma, Ito boluju l umiru, nego l oni, koJI se ne­će mnofltl.«

Tako misle l govore svi koJima je na srcu sreća l napredak hrvatsko­ga naroda.. Zato se neko mole l sto puta udariti u svoja borbena >>hrvat­ska prsa«, Ipak on nije pravi Hrvat,

RUKOPISI SE HE VRAĆAJU. BROJ ĆEK. RAeUHA 33.121

ili kapelice, ne zaboravimo, da 1h' možemo posvetit i i tom svetom Hr­vatu! Pripravlja jmo se već sada na hodočašće u Rim Sv. Ocu Papi za Tav i l ićevu proslavu! Sjećajmo se i njegova hrvatskog svetišta u Jerusa­lemul Stogod na takav i na bilo koji drugi način uč in i mo na čast i uzveli­čanje ovoga Blaženika, činimo zapra­vo u slavu hrvatskoga naroda, č i j i je on bio na jsvet ij i sin i č i ji je on najve­ći zaštitn ik na nebu. .......................................... SociJalno zrnje

OCIJALNI TAJ ICI PRI MA­DžAR KI t OPćiNA 1.A Od l. I. t. g. svaka madžarska

općina imala je po taviti t. zv. o­cijalnoga tajnika. To mje to mogu dobiti amo mladi ljudi s matu­rom, po mogućno ti iz istoga mj e-ta ili iz najbliže okolice. Dužno t

je ov ih socijalnih tajnik a, da po­mažu općin kim činovnicima i Yode iro ča d ke poslove te socijalnu,

zdra tven u i pro vjetnu tati t i­ku. Taj niku pl aća država OO D in mjesečno.

Time e žel i, barem donekle, zapo liti nezaposlenu mlađu inteli­gencij u. O d 1791 općine dobilo j e socijalne tajnik e 1050 općina.

430 N O INA PROTN KOM -N IZMA

F r a n e u k o j j e 430 no­vina dalo zaj edničku izjavu, u ko­j oj mole ladu, da zabrani komu­ni tičku tranku, jer sp rema u ze­m lji bunu, a vani rat.

BORBA R SKIH RADNIKA PROTN BEZBOSTV A

Jedna vijest u »Trudu«, glas ilu ovjetsk ih indikata, utvrđuj e, da

u k rilu crvenih indikata postoj e ćelije, koje imaju zadaću , da e bo­re p rotiv djelatnosti bezbožnika.

ijest p ot rduje, da te ćelij e ima­ju i u pjeha uporedo s d jelo a­njem bezbožnika. »Trud« vel i, da radničke mase ne lijedc naredbe bezbožnika, j er hoće da zadrže do­bre odno e k rv ćan kim radnici­ma. »Trud« zaključuje, da ta činje­n ica ne služi na ča t propa<1atorima bezbovtva.

ako od sebe odbija BožJI blagoslov, a to su djeca.

Da, djeca su Božji blagoslov, a ne samo te~ko breme koje nas žulja. Bog je začetnik, lz:driavatel) l gospo­dar svakoga ilvota, l zato niJe niko­me dopufteno da sprječava ! Ivot ill da ga ubija. A ko se to usudi, poči­nja zločin nad !Ivotom! l mjesto Bo­ž)egčV blagoslova - dJece, ulazi u kuću prokletstvo.

Nal narod lJubi Boga l NJegov blagoslov, pa zato mora lJubiti l ko­lijevke, u · koJima se ziblJu malena če­da, nasljednici danaln)ega pokoljenja.

lg.

STRANA 2.

ŽIVOT S CRKVOM Crkveni kalendar

NedJelja, 22. T. : Treća nedjelja po Bo­gojav/j,•nju. - v. Vincencij, đakon i mu­čenik. Bio je sin plemićke obitelji . Poc.Jnio je mučeničku ·mrt .~:n vladanja cara Diokle­cijana u gradu Valenciji g. 304.

Ponedjeljak, 23. l. : v. Rajmull(/ dc Pennarort. Rodio sc g. 11 75. raniJim go­dinama bio je doktor i učitelj prava na sv.:u č il ištu u Bolonji . . 1222. stupi u Red sv. Dominika. Umro je u s totoj godini ži­vota g. 1275.

toru k, 24. l. : Sv. Timotej, bi kup i mučenik. Bio je pomoćnik sv. Pavla u 'ire­n ju sv. vjere. v. Pavao nazivlje ga Božjim čovjekom i najboljim prijateljem. G. 97. e­feški ga pogani šta pima i kamenicama do­tuk oše.

rijeda, 25. l. : Obraćenje sv. Pavla . Na putu u Dama k ukazao sc Isus v. Pavlu i kazao mu: »Savle, za to m e p rogo niš?« Pos lije ovog ukazanja obrat i se sv. Pavao i postade s ud izabrnni, koji je pronio slavu Imena Božjega po cije lom tadašn jem ku l­turnom vijctu .

Cet vrta k, 26. J .: Sv. Po/ikar p, biskup i mučenik. Bio je učenik v. Ivana apostola i bi kup g rada Smirne. Prilikom mučenja

kazao je svoji m krvnicima : » Već O godi­na s lužim I susu , i nikada mi nijedno zlo ni­je učinio , pa kn ko da Ga sada uvrijedim! « Umro je g. 16-.

Petak, 27. I.: Sv. I van Zlatousti, biskup. N azvan je Z la tousti radi svojih z la tnih go­vo ra. U obra n i ćudoređa i pravde mn ogo je pretrpio, pa je ve liki dio svoga živo ta proživio u progons t vu. U m ro je g. 407.

Subota, 2 . l.: Sv. Petar No/asko. U­temeljio je Zadrugu za os l obođenje ro bova .

TREĆA NEDJELJA PO BOGO JA VLJE­NJU

C JTANJ E POSLANI E bl. Pa vla apo­stola Rimljanima ( 12. 16-21). - Braćo l Ne držite sebe mud ri m a. iko mu ne v raćaj­

t e zl o za zlo, nas toj te oko dobra ne sa mo pred Bogo m, n ego i pred sv im ljud ima. A­

ko je moguće, koliko je do vas, budite u

miru sa svim ljudima. Ne osveću j t e sc sa­mi , pred ragi, nego ustupi te m jesto srdžbi (Božjoj), jer je pisano: »Moja je osveta, ja ću je v ratiti •, govo ri Gospodin. No ako je gladan neprijatelj tvoj, nahrani ga; ako ie žedan, napoj ga; jer čineći to ugl cvlj e ognjeno zgrćeš n a g la vu nj egovu. Ne daj

d a te zlo nadvla da, nego z lo na dvlada j do­brim.

t SLIJ E DI SV. EVA D E LJ E po Ma-teju (8, 1- 13). -Isus s gore, pode za

J g le, gu bavac d o đ e

ono v ri jem e: Kad s iđ e

ji m ve liko mnoš tvo.

klanjaše Mu se go-vo reći: »Gospodine, ako hoćeš, možeš m e očis tit i. « I pmživši I us ruku dotakne ga sc govoreći : » Hoću , oči s t i se! • I odmah se o-

. či sti od svoje gu be. I reče mu I sus : »Gle­daj da n iko m u ne kažeš, nego idi , pokaži se sveće niku , i p ri nesi dar koji je zapovi­jedio Mojsije za svj edo čan s t vo njima.« -A kad uđe u Kafarnaum, pristupi k Nje­mu s to tnik moleći ga i govoreći: »Gospo­din e, sl uga moj leži kod kuće uzet i teško se muči. « Tada mu reče I s us : »J a ću doć i

i izliječit ću ga «. A stotnik odgova rajući rc­če : »Gospodin e, nisam dostojan da uniđeš

pod krov moj, nego samo reci riječ i ozdra­vit će sluga m oj. Jer i ja sam čovjek pod

U gradu visokih pe~i Mršav je Apeninski poluotok rud­

nim blagom, to svatko zna, ali ipak ono malo, što krije la zem lja, ne miru­je u njezinoj utrobi, već se snagom razvikana autarhije izbacuje na povr­smu. Priznajemo, da se riječ nautar­hija« izvadi la danas iz pametnih riječ­nika, ali treba pr iznali i to, da se pod njezinim upl ivom iskorišćuje, mnogo i skor išć uje, previše iskorišćuje blago majčice zemlje.

Pustimo to. Nemam namjere dr­žati predavanje o iskorišćavanju rud­noga b laga i aularh ij i. Kanim naprotiv reći štogod o utiscima posve druge naravi, koje dobih u industrijskom gradu, gradu visokih peć i , kako ga nazvah.

Uosta lom ništa neobičn a. To je primorski grad, kao svaki drugi, grad velikih tvornica, visokih peći, a kao takav naravno pun dima, pun radnika, ali i pun - rekao bih, kad se ne bi­ste nasmijali - komunista.

))KATOLIKu

vlašću i imam vojnike pod sobo m pa ka­žem ovomu: I di, i ide; i drugom e: Dođi,

i dođe ; i sluzi svom u: Uči ni to, i učini .«

A kad ču I su , zadivi sc i reče onima koji idahu za jim: ,. zaista vam kažem, ne na­dah tolike vjere u Iz raelu. A kažem vam da će mnog i od i toka i zapada doći i sj e­s ti će za stol s Abrahamom i Izakom i s J a­kovom u kraljevstvu nebeskom, a sinovi kraljevstva bit će bačeni u tmine izvanjske; ondje će biti plač i š kripanje zuba.« I reče

I us s totniku: ll ! di, i kako si vjerovao, ne­ka t i bude! « l ozdrav i s luga u onaj čas.

NASA SLABOST - SVEMOGUC­STVO BO!JE

Evo središnje točke današnje ne­djelje :

l onaj jadni gubavac, koji se uza­ludno bio obra ti o ljudima, e da bi se oslobodio svoje strašne nemoći; i onaj stotnik, koji osjeća da je nemo­ćan u pogledu smrti, koja se neumo­ljivo pribl ižuje njegovom slugi - i jedan i drugi, pun i pouzdanja, utje­ču se Isusu: »Ako hoćeš , možeš me oč i st i . . . Samo reci riječ, i ozdravit će sluga moj.« Tu se našla nemoć i slabost ljudska pred svemogućstvom Božj im.

T o je baš ono, što je htio Isus. Zato je on dozvol io, da ova teška kušnja snađe gubavca i obite l j stolni­kovu: da se na nj ima očituje i poka­že slava Božja.

• Naučite se od ovoga današnjeg

e v a n đ e o s k o g odlomka ovom ))dvostrukom OSJecaju«, kojim treba da je zadahnuta svaka vaša molitva: uvjerenje o vašoj skrajnjoj slabosti i nemoći te neograničeno pouzdanje u dobrotu i svemogućstvo Božje.

Cesto ponavljajle i vi molitvu, ko­ju je osobito voli la učen i ca Isusov~ sv. Margarita M. A lacoque: »0 srce, puno dobrote, svega se bojim od svoje slabosti, ali se l emu nadam od tvoje dobrote!«

• Ovaj dvostruki osjećaj unesite u

P o č e t n u m o l i t v u današnje sv. Mise, kad budete molili svemogućega Boga, da mi lostivo pogleda na vašu slabost, i tražili, da pruzr desnicu svoga ve l ičanstva, da vas zaštiti.

Tada ćete s Psalmistom moći re­ći, da je i na vama desnica Gospod­nja učinila vel ike stvari, radi kojih moći ćete zauvijek veličati i hvaliti djela Gospodnja (P r i k a z n a p j e -s m a).

Iz naših hrajeva REZOLUCIJA POSLAN IKA B. HSS.. Beo­

gradsko »Vreme« od 16. t. mj. javlja: »Ju­čer (15. 1.) je u Z11grebu održ11n11 sjednica izabran ih posl1111ika bivše HSS, pod pred­sjedništvom g. dr. Vlad imira Mačeka. Na sjednic i je don ijel11 rezolucija kao zaključak lako zvanog »Hrvatskog narodnog nslup­slva«. - U početku rezoluc ije ist iče se prin­cip sa moodredenj11 naroda i spominje hr­vatsko državno p ravo »da hrvatski narod bude gospodar sam na svome teritoriju«. Re­zolucija zal im govori o »dvadesetogodllnJoJ borbi hrvatskog naroda za ofivolvorenJe loga prava«. - Dalje se u rezo luciji svi pr imljen i ugovori i obaveze >>proglaluJu ni­Jielnlm i za hrvatski narod neobaveznim«. K11že se da hrvatski n11rod •ne mofe do kraJa l mirno podnosili, da mu se osporava pravo na opstanak i slobodu i da mu se uskra­tuje pravo da sam odredi svoju sudbinu«.

NAKON NE DJ E LJN E R CZOl.VC fJ E.

Zagrebački :o Obzor" od 18. t. mj . pi 'e: ~ Sto se pak ti če s ta novišta dra Mačka o ,tkt uc lnim po l itičkim prob lemima, a posebno o hrvat­skom pitanju, o no je poznato. T c je ~ t ano­

v iš tc doš lo do jasnog izražaja i ta .ledje lj­nom astanku zas tu pnika HS S u Z greb u, koji je održan pod predsjedanjem d ra Mač­

ka. Prem a tome se· dalj nj i razvit&k poli t ič­

kih događaja ocrtava u pravcu rl vaj '.l s u­protnih s tanovišta: jednoga, koje je 1 az lož i o predsjednik vlade dr. Sto jadi no ~i~ u svom sinoćn j em govoru na sjedn ici zas tupn ičkog

k luba JRZ, a koje je i do sada predstav­ljao smjerni c u polit i čkog rada sadašn je vla­de. To sc stanovište t emelji na posto jećem

ustavu i na ideji narodnog jed in s tva. Drugo sta novi š te zastupa dr. Maček, i ono je po­z nato. Postoji doduše još uvijek i sporaz um od 8. listopada 1937. Ovaj su sporazum pot­pi sa le i tri grupe VO i o ne ga se formalno nijesu do da nas odrek le. Međutim je razvi­tak političkih doga đ aja don io s jedne s t rane

ulazak zas tupni ka triju gr upa UO u ~kup ­

š tinu, n s druge st rane novo fo rmuliran je zahtjeva dra Mačka, koje je došlo do izra­

žaja u nedjeljnoj rezoluciji zas tupnika HS S. Ova rezolucija dodu še ne odbacuje sporazum od 8. lis topada 1937., isto onako kao ~to u­lazak zas tupnika tri ju g rupa UO u s ku pšt i­nu ne zn ači formalno ods tup anje od tog po­litičkog čina. Medutim rezoluci ja hrvatskih zas tupn ika od 15. o . m j. pointira mnogo iz­razi ti je i jače nego sporazum od 8. lis topa­da 1937. sta novište dra Mačka o hrvatskom pitanj u, a posebno sc u rezolucij i is tiče ·­kako je u izvadku te rezolucije javilo beo­gradsko »Vreme« - princip samoodređenja

n aroda i spominje hrvatsko državno pravo Toga pak n ema u ovoj formi u sporazumu od 8. listopada 1937. Sto pak još jače pod ­c rt ava razliku između teksta sporazuma od

~~~~~~~~~~~

Knjižara GrSJo Radić - Šibenik KRALJA TOMISLAVA 3

Preporuča svoje bo~ato skladište najnovijih izdanja beletristike, kao i dječje

i o m ladinske literature.

Dobavljam sve h ji~e, tuzemne i inozemne, u najkraćem rolm uz nepovi­

šene cijene.

Ne ću da ovo posljednje krivo shvatite! Nismo u Rusiji ili kojoj »de­mokratskoj« državi, da se može lu slobodno govoriti o komunistima. Ta njima je, odavna, hvala Bogu, odzvo­nilo, ali nismo opet slijepi, da ustvrdi­mo, da ih je netragom nestalo. 'Lo­vjek se ne mijenja kroz jednu noć, a naš narod veli: »Vuk dlaku mijenja, ali ćudi nikada«. Tako i tu promijeni­še mnogi vučju dlaku u crno runo, a ·u sebi, u dubini, kamo ne dosiže bud­no oko, ostaše ono, što su i bi li.

Vanjština se lako mijenja, pa za­to čovjeka često i zavara, ali, koji pro­matra sve i spaja, teško da se preva­ri. Naravno da je broj takvih ovčih vukova danas pod udarcima ))snopo­va« jako stegnut, te naša snažna i moćna susjeda nema nikakve bojazni od njih. Oni se, kao ob ično, skupljaju oKo tvornica. Pa aKo igdje, tu ćete i6 nać i.

Prolazeć i vlakom kraj tvornice jedan se radnik tol iko zaboravio, opa­zivši me, da je u srdžbi počeo trčali prema vlaku stisnutom šakom. Najed­nom se zaustavi, pogleda okolo i po­bjegne, jer se valjda sjetio, da je već šesnaest godina prošlo, otkad ne smi-

ju nagonili pse na poštene građane i zaustavljali vlakove, ako je koji ))kle­rikalac« u njima.

Ovaj mali slučaj pokazao mi je, da ima lu dosta sljedbenika razornih ideja i nisam se prevario, kako sam se kasnije propitkujući uvjerio.

Jedno naročito pada u oči pasje­t iocu ovoga grada. Velika ćudoredna i vjerska zaostalost i nehaj.

Ne biste se mnogo ulrudili bro­jeći od 25 tisuća stanovnika one, koji znaju Očenaš. A imao sam priliku pri­sustvovati i takvim slučajevima, gdje jedan mladić prima četiri sv. sakra­menta u jedan dan: krštenje, potvrdu, pričest i ženidbu. Računao sam, da malo iznad tisuće iznosi broj onih, ko­ji vrše redovno ili barem kadgod ne­djeljnu dužnost slušanja sv. Mise, što znacr jedva 5°/o stanovnika, koji se inače broje, da su katolici.

Umiru redovito bez vjerske okre­pe i zadovo lje se samo, da jave žup­niku da jednu lješinu više otprati na grobište. U niži ćudoredni život ne diram, jer njegova se strahota već iz rečenoga predviđa.

A sad jedna misao za sve nas: Bez obzira, da li je ovo slučaj u kul-

BROJ 4.

8. listo pada J 937. i nedjC'ljnc rezolucije hr­

va tski h na rodnih zastupnika u Zagrebu, t() je, da je prvi donešen kao zajedničk i poli­tičk i čin dra Mačka odnosno SDK i triju grupa UO. Već po tom e je karakter spo· razuma u Farkašiću u teme lju različit od· duha nedj e ljne rezo lucije hrvatskih narod­nih zas tupnika, koja je donesena iskljućivo

od hrvatskog polit ičkog foruma, pa se :azli­kujc i od ned jeljne rezolucije izvršnog od­bora b. SDS. Glavno je dakle obilježje ne­djeljne rezo lu ci je hrvatskih zastupnika, da je ona donešena i sključi vo kao po l itički čin

hrva ts ke poli tike i da se hrvatsko pitanje postav lja u njoj neovisno od svake dosadaš­nje polit ičke ili stranačke kombinacije HSS s c.Jrugim političkim grupama, u konkret­nom s lu čaju s tri g rupe UO. - Ove činJe­

nice i ovi momenti pokazuju prilično jasno . dalnji pravac razvitka političkih događaja,

a posebno smjernice, kojima će se voditi dr. Maček u svom daljnj e m političkom ra­du.«

SMRT FRA LUJE MARUNA. 15. t. mj .• umro je u dubokoj slarosl i od 82 godi ne fra Lujo M11run, n11Š vrlo zas lužni llrheo­log. Rodio se u Skradinu 1857. Cil11v svoj život b11vio se arheologijom le je otkrio. više iskopina iz hrvalske prošlosti . Njegovom inicijat ivom osnov11n je i muzej u Kn inu, gdje se čuvaju le iskopina. 17. t. mj. Hrva­li Kn ina prired iše mL lijep, i 11ko skroman, sprovod, jer je on lak11v izrič ito i želio. Na njemu je z11slupao raš Muzej preč. don !':r­slo Slošić. P. u m.l

ZASTU PNICI UO l JNS SUDJELUJU lJ SKUPSTINI . Vodstv11 srbij11nskih opozicionih. grupa (Udružene Opozizicije i Jugoslavenske Nacionalne Slr11nke) jednoglasno su donije­la načelnu odluku o ul11sku svojih poslani­k!! u N11rodnu Skupštinu. lslovremeno je zaključeno, da svi opozicioni poslanici, koji ul11ze u Na r. Skupšt inu, i~lupaju k11o jedna. parlamenl11rn11 grupa, koj11 će im11!i svoj po­sebni klub. Njih je skupa sa drom Sekulom Dr l jev i ćem musl imanom l brahimpašićem.

koji također sudjeluju u Skupštini, 21.

ZASTUPNICI B. HSS l B. SDS NE SU­DJELUJU U SKUPSTINI. Narodni poslanici b. HSS i b. SDS odnosno b . SOK zaključili su,. buduć je njihov slav ostao neizmjenjen, d& ne sudjeluju ni u r!ldu ove Nar. Skupštine~

PRVA SJEDNICA NOVOIZABRANE NAR. SKUPSTINE održ11na je 16. t. mj. Prisuslvo­VIIIi su joj svi zastupnici osim onih HSS i SDS. Posl11nici su n11 njoj predali svo je pu­nomoći. Na drugoj sjednici 17. t. m j. u ve­rilikacioni odbor izabrano je 19 predstavni­ka JRZ i 2 predstavnika UO i JNS. Nosi111c lisle JRZ bio je bivši predsjednik N11r. Skup­štine Stevan Cirić, a opozicione dr Milos Tupanj11nin. Od opozicije ulaze u verifikll­cioni odbor k11o čl11novi gg. dr Tupanj11nin i Tripko :lug ić , a njihovi su zamjenici gg. llij11 Mihajlović i dr LIIZII Marković.

SASTANAK SENAT A. 16. t. mj. sastao­se i Senat, le izabrao ovo novo predsjedni­štvo : Predsjednik dr Anton K or o š e e ; l. potpredsjednik dr Đuro Kotur, ll. potpred­sjednik dr Mile Miškulin; l11jnici: Đuro Vu­kolić, Kamenko Božić i Cedomir Zaharić.

OTPUSTEN IZ DR:lAVNE SLU:lBE. Vje-­roučitelj 1111 realnoj gimnaziji u Vukov11ru o. Silvesl11r Zubić otpušten je iz državne slu­žbe. Novi vjeroučitelj nije još imenov11n, pa su sada rimokalolički daci bez vjeroučite­

lji! .

!urnoj zemlji ili ne, u potpuno katoli­čkom narodu ili ne, kod nas ili vani, morala bi nas ova pojava duboko za­brinuti kao katolike sinove jednog Oca.

Zar nije činjenica, da se ovakve pojave nalaze više manje posvuda, gdje ima tvornica, dima i radnika? Zar se ne moramo sa zebnjom pitati: Ot­kuda to?

Lak je odgovor: Kotači i buka strojeva zalupe brzo duhovnu stranu čovjeku-radniku: A razorne sile se tu navrijeme nađu, prije što se mi i mak­nemo, te nadomješćuju duhovnu stra­nu paklenskom mržnjom na sve, što je u protivnosti sa živinskim materijali­ziranim težnjama prignječenoga čo­vjeka radnika i on srće stisnutom ša­kom na prvoga, koga sretne nemoćna.

Lijek tome pružaju nam oni Kri­stovi apostoli, koji nam svima doviku­ju: nU predgrađa, u tvornice, da spa­site najzapuštenijel« To je odlika i uzvišeni poziv današnjega socijalnog apostola.

,, F. Denys

š Tf l{ OI

iltb dana ~ a i plJI

~ . s j!!lle 1 . p sU oVI

filtii~OJ!) f!publi~aos ~jjiz0yan e .. a do~'o oDr jJ!JJji pol

centrale, trori!ta OI

oadzoroJ!). bili su oal lflati rero pesYerna

V E LIJ(

CIO ALIS osa, Tarra! duju na s ua. ovo n rr!i se s u ruč oko ov CJ.iistilke s renih četa

povlači Br crveni su

hiljada fe

jo za obnll

ju. p0 ulica

St poziva

posljednje

lib uznero:

na naciona

stičk.ih ra

1eoerala F polo!e or oalista.­zemlii!la n !jade 358 nemaJU u~ tvorolh kil ju dvosrrul sim toga na hiljada star od 6 milij

Nacionalisti sad zarobt mj.).

MAD ZI KOM INTEl

ključak, da u kome su pao.

ANTI jestima iz

vjerske Rus dorskib miJ progoni u č su porušen lo je vile opljačkana.

PRVI

BOR sa.stao događaj slo ZllBčaJnih

sli Stoga no kao op Slovač(e u putacije. p1

žane su 11·

stima Slov; Bratislavi, · predsjednik

nistar nar. toga bila j u ll s. ll.!

voga za.sje davni sabo~ telki zada nja Sabora

po dalJni s1 RASPUST

KE. Ptalki

~elke vlad~ lralnjih pos\

skoj i S ie1~ ~ S lovačko! Je odmah l la taspullan munilllčke l

Raspulr •• · ~·l• pr. g.

aKAR PA Podkarpalskt akarpalska l

. PRILIKE llVjellaj o Prolesora t. . u "~>~Jtlske R UVjerio d ' a , nadne p . led · elrc

e. NJ se u , vidieiJ l li. l

1 zo Rusr· na

Je. Nare 9' dlece Odilelu, d

1 vof\ 0

all\o Pt

onih

sk e ryt-an ..

je koji

Mlna po-m

SU­' b. su, d.!

ine.

V t-

nin

99·

u-

Je­o.

sl u­

P' Je-

ta· og

e a, ~r

f.

a u

tu

IROJ 4.

"' Sirom svijeta TEROR U VELIKOJ BRlTANlJ l. Pro­

IJih uann eksplodirale su bombe pri elektra­nama i plinarnamn u raznim krajevima En· aleske i Skotske. Engleske vlasti s matraju , da su ovi bombaški atentati u vezi s tero­rističkom akcijom agenata ilegalno irsko­republikanske armije. Cinjenica, dn jo mo­bilizovan cio stožer Scotland Yarda karakte­rizira dovoljno, kako se ozbiljno shvaća a­dalnji položaj u Londonu . Sve električne centrale, plinare, vodovodi i željeznička

čvorišta nalaze sc pod jakim redar tvenim nadzorom. U raznim kotarevima Londona bili su nalijepljeni plakati, u kojima nepo­znati teroristi zahtijevaju, da sc sva Irska posvema očisti od britan kih državljana.

VELIKI USPJESI SPANJOLSKIH NA­CIONALISTA. Nakon osvojenja Vnlsn, Re­usa, Tarragonc i Corvere nacionalisti napre­duju na svim sektorima katalonskoga boji­Ita. Ovo napredovanje u pravcu Barcelone vrši se s tri strane te sc sve više steže ob­ruč oko ove katalonske prijestolnice. Nacio­nalističke snage su svuda slomile otpor cr­venih četa tc progone neprijatelja, koji se povlači . Broj zarobljenika sta lno raste. -Crveni su u Barceloni mobilizirali čak 18 hiljada žena za ratnu službu te se sprema­ju za obranu. Barcelonu grozničavo utvrđu­ju. Po ulicama su nalijepljeni plakati, kojima se poziva građanstvo na krajnj i otpor do posljednje kapi krvi. No u gradu vlada ve­lika uznemirenost , jer se već čuje grmljavi­na nacionalističkih topova. - S nacionali­stičkih radio-stanica objavljena je poruka generala Franca, da crveni - republikanci polože oruž je zbog sigurne pobjede nacio­nalista. - Od cjelokupnoga španjolskog zemljišta nacionalisti već posjeduju 284 hi­ljade 358 četvornih kilometara, dok crveni nemaju u posjedu više od 135 hiljada 538 če­

tvornih kilometara. Nacionalisti dakle ima­ju dvostruko više zemljišta od crvenih. O­sim toga nacionalisti imaju 12 milijuna i 500 hiljada stanovnika, dok crveni nemaju više od 6 milijuna i 200 hiljada stanovnika. -Nacionalisti su u ovoj zadnjoj ofenzivi do­sad zarobili 38 hiljada crvenih (do 17. t.

mj.).

MADZARSKA PRISTUPILA ANTI-KOMINTERNI. Madžarska je donijela za­ključak, da pristupa paktu protiv Kominterne, u kome su do sada Njemačka, Italija i Ja­pan.

ANTISEMITIZAM U SSSR. Prema vi­jestima iz Moskve u mnogim m jestima So­vjetske Rusije došlo je do krvavih protuži­dovskih manifestacija . Naročito su teški bili progoni u čerkeskoj oblasti na Kavkazu. Tu su porušene mnoge židovske kuće. Poginu­lo je više Zidova, a njihova imovina je opljačkana.

PRVI SLOVACKI AUTONOMNI SA­BOR sastao se u Bratislavi 18. t. mj. Ovaj događaj slovački narod smatra za jedan od značajnih momenata svoje narodne povije­sti . Stoga je otvaranje Sabora i zamišlje­no kao opća narodna svečnost. Sve oblasti Slovačke uputile su u Bratis lavu svoje de­putacije. Prije otvaranja prve sjednice odr­žane su svečane službe Božje u svim rnje­stima Slovačke. Svečanoj službi Božjoj u Bratislavi, između ostalih, prisustvovali su i predsjednik centralne vlade g. Beran i mi­nistar nar. obrane general Sirovy. Nakon toga bila je velika smotra Hlinkine garde. U ll s. uslijedilo je svečano otvorenje pr­voga zasjedanja Sabora. Slovački zakono­davni sabor čekaju mnogobrojni odgovorni i teški zadaci. Rezultat rada ovoga zasjeda­nja Sabora bit će od odlučujućega značaja

po daljni svestrani raz vo j Slovačke.

RASPUST CESKE KO MUNIST ICKE STRAN­t<E. Pr11~ki «Cen lropress« javlj11: Služben i list če!ke v l11de donosi o bjavu minisli!rslvil unu­fri!!njih poslove, kojom se u Ce~koj, Morev­sko j i Sleskoj r11sp uJ!a komun istički! strenke. U Slovečkoj i Ka rp11tsko j Ukr11j inl r11spušfen~~

je o d m11h posl ije 6. listo pad a. K11o r11z log ze rilspu!liln je n11vo di se, d11 je d jeli!lnosl ko­munističke stranke t•groŽIIVi! la j11vn i poredek. Respu!l11n je je slupil,., n11 snagu još 28. Xli.

pr. g. »KARPATSKA UKRAJINA«. O d sad će

Podk11rpalskil Rusiji! no sili službeni n11ziv »K11rp11tska Ukrajini!«.

PR ILIKE U SSSR. Pari!ki »Matin« donosi

izvje!l11j o predev11nju jedno g sveučili!nog profesori! u M11 rseilleu p o slije povr11fka iz Sovjetske Rus ije. Profeso r se n11 svo je oč i uvje rio, di! su pri like u Sovjetskoj Rusiji b ez­n i!dne. Pelrogr11d p o k11z uje sliku n~~jveće bl­jede. Ni u jedno m gr11du Europe ne mogu se vidjeli f11ko prop11le filsl!de kuće. To Vil­ži i z11 n11jljepJe 11rhiteklonske spomen ike Rusije. N11ročito je sfrilho vile sllk11 bosono­ge djece, koj11 trče uliceme u restrg11nom odijelu, dok žene moraju slati u dugim po­

vorkema pred duć11nim11.

,,KATuliKu

Heka se znal

Nečuvena stvar u "Sovjetskoj Rusijiu! Kako novine javljaju, u Le­

njingradu, po pr i put nakon pro­glašenja ovjetskoga režima, do­šlo je do trašnih radni ·kih nere­da, koji su započeli time, to u rad­nici, po prvi put u o jetskoj Ru­siji, zaposjeli tvornice.

Signal za nerede potekao je od brodogradilišnih radnika i od­mah su vi obu tavili rad te se a­brali u tvorničkim zgradama, pro­testirajući pr tiv sni ženja plaća i ukidanja mnogih ocijalnih mje­ra. Neredi su e odmah proširili na veliku tvornicu oružja Puti! ov.

U prvi ča je kod vla ti na­stala panika. Nijesu znali, što bi trebalo poduzeti. Po Jano je neko­liko službenih govo rnika, da umi­re radnike, al i u oni jako zlo pro­šli. N eki su istučeni na mrt o i­me, drugima e nije dopustilo go ­voriti, treći su jedno tavno izba­čeni. Na meetingima u pojedinim dijelo ima tvornica e tražila u -postava prijašnjih plaća , s kojima se jed a moglo ži jeti, i ublaženje novih propisa o postupku radni­cima, koji zaka·nja aju.

Kada se vidjelo, da bi ova po­buna mogla zauzeti veoma opasne dimenzije, vlasti u e, na nalog iz Moskve, odluči l e na odlučne mje­re. U borbu protiv radnika, koji u zapo jeli tvornice, po Jano je

nekoliko bataljuna zlogla ne GPU, koji u prodrli u tvornice pomoću tankova, jer u se radnici zabarika­dirali. Na mnogo mje ta bilo je potrebno upotrijebiti otrovne pli­nove i uzavac, da e radnike i tjera

Poslanica Franklina O. Roosevelta

-----------------------

iz pojedinih dij elova tv mice. tim borbama bilo je nekoliko desetaka radnika ubij eno i ranjeno. P je konačno uspj ela vladati otpor go­lorukih radnika. Operacije čišće­nj a u završene i ukupno je poap­"'eno 5 O radnika, koji u e najvi­še opirali. Oni će kratkim putem, bez suda, biti prognan i u ibir. 50 radnika, za koje je u tanovljeno, da u udjelovali u borbama, ali su se brzo predali, otpušteno je iz lužbe, i oni su o udeni na laganu mrt, jer više nigdj e ne će moći

dobiti po lal Radnici u e, nak n takvoga

po tupka vla ti, odlučili na pasiv­nu rezi tenciju, pak je zbog togu ugrožen cijeli plan gradnj e ratnih brodova i u najvećoj t vornici o­ružja Putilov. Kakve će mjere vla-ti poduzeti protiv ove pa ivne re­

zistencije, nije poznato, ali e oče­kuju najdra ti čnij e mjere. tvor­nicama se ada nalazi veliki broj agenata GP , u dvori.tima se na­laze tankovi, premni za akciju, napeto t je vrlo elika.

Mo k i je vije t o ovoj po­buni radnika i o zapo jedanju tvornica izazvala najteži dojam. Samo zaposjedanje tvornica, pre­ma uzoru francu kih radnika, ma­tra e za Sovjet ku Ru iju nečim najnemogućnijim i naj trašnijim, jer ~ko e takav pokret proširi na cijelu Ru iju, može dove ti do op­ćega za toja na vim poljima rada.

To~iko je dakle zado olj tva i reda 4 tolikom razvikanom »S O­vjet kolll raju«!

"Prva ustanova je vjera" Prilikom olvarenje ZI!SJf>dllnja XXVI. no­

voga kongrese Udružen ih Američkih Drž11v11 , predsjednik Franklin D. Rooseve lt proč i tao je svoju poslenicu, koje je očekivane sa veli­kim interesom u svijetu. U njoj je u prvom redu iznio opomenu i ve li:

»Ral, koji je prijetio d11 obuhvati pla­meno m cio svijet, izbjegnut je, e li je lime posla lo jo ~ j11snije, d11 mir nije osiguran. Svuda oko nils bijesne neobjavljeni r11!ovi, kako vojni, l11ko privredni. Svuda oko nes povećav11 se ubislveno oruženje kako u vo jnom, leko i u privrednom pogledu. Svu­de oko nils pojavljuju se prijetnje novim izazivenjem keko vojnim tako i privrednim. Venjske bure neposredno ugroževaju Iri u­slenove, kilo i uvijek neophodne za Ameri­kance. P rv a u s t 11 n o v a j e v j e r a. O -n a j e i z v or o s t 11 l e d v l J e: d e m o­k r a e i j e i d o b r e v o l j e m e đ u n ll r o­d i m 11. U modernoj c ivilizl!ciji ove tri usili­nove međusobno se dopunju ju. K 11 d g o d j e s l o b o d a r e l i g i j e b i l a n a p <! d e­n a, n a p a d e j j e d o l 11 z i o i z i z v o r 11 pr o t i v n i h d e m o kr a e l j e m 11. Ondje, gdje je d emokracija bi le preokretan;~, duh slobodnog vjeroispovijedenje je r.estao, a ondje, gdje su religija : demokrac:ia stvo­rilo dobru volju i uni.iele rezum u rT'OĆiuna­rod'le odnose, tu je bio olvoret1 pul Ill

t.k lanjan je am b icije i brulelne sile Onaj dru~lven i p o red11k, koji poliskuje religi ;u. dem o kraciju ili dobru volju među narodima u po zadinu, ne može se dovesti u sklad s ide11lima mira. USA odb11cuju takav poredak i o državaju sl11ru vjeru.«

" Dolazi vrijeme u ljudskim stvarima nastavio je dalje Roosevelt - k11d i oni mo­r11j u da se pripreme da brane ne samo svo­je d o move već i nečel11 vjere i čovječno­

st i, na ko ji me se osniva njiho v11 crkva, nji ­hova v li!davinll i n jihova prava c ivilizec ija.

O dbra na religije, demokr11cije l dobre volje među narodime predstav lja pol je bor­be. Da b ismo spas il i jednu od ovih ustano­va, mo remo učiniti duhovnu pripremu za

spas svih. 'V !lJ Zn~~mo, ~lo bi se moglo dogodili name

u Sjedinjenim Američkim Drž11vama, 11ko bi nove fi lozofije o sili obišle druge kontinen te i prodrle ne n~~š kontinent. Ni­i le m11 n je od osl11 li h na roda ni mi ne mo­žemo izbjeći de nas opko le neprijalelji na­še dobre volje i neše čovječnos t i. Na ovo j zapadnoj polovini zeme ljske kugle imamo, okupljen i u zajedn ičkom idea lu demokra tske vledavlne, bogelih mogućnosti l raznolikih sredslev11, k11o i n11rode, koji ser11đuju ne poštujući mir. Na ovoj hemisferi s ovim mi­rom 1 s ovim Idealom namjerevamo da su­djelujemo u obrani od bura, ma odekle one

dol11zile. Neš narod i nov11 pr ivredni! sred­stva deju nam jemslva de os iguramo ovu obranu.

Ovo ne trebe shvatili leko kao da eme­ričke republike žele da se ud11lje od drža­ve nil osl11lim kontinentima. To ne znači:

Amerika protiv ostalog dijela svijeta. Stoji­mo na gledištu svoje historijske misije, da se sevjelujemo se svim osle lim nerodim11 s ciljem da se nepedečke namjere među nji­mil dovrše, dd •a obustave neljecl!nj'! u

naoruž11nju i de se obnovi trgovina.« ~>Ali, nastavio je Roosevelt, svijet je po­

slao lako ma li, e oružje ze borbu leko br­zo, da nijedan narod ne može bill siguran da održi po svojoj volji mir lako dugo, dok druga neke moćna na c:Jn odbija da r ije~ a · ve sukobe za zelenim stolom. Jer, eko me koja v led11 prijeti s p ovodim11 za ret i in­sistirl! na političkim nasiljim11, obrambeno oružje pruža sigurnosi. Mi smo u svojim me­đun~~rodnim odnosima iz prošlosti naučili što treb11 da činimo. O d novih ratove mi smo naučili što moramo činiti. Mi smo naučili,

de one svjetske demokrecije, koje vode re­čune o nepovredivosti ugovori! i o dobroj volji u odnosima s drugim neredima, ne mo­gu biti revnodušne, eko se uvede međune­rodno bezv l ašća me gdje. One ne mogu u­vijek ost11viti da bez efektivnog proteste bu­d u či njeni 11kl i a g resi je prema brelsklm na­rodima, ekti, koji semi po sebi obuhveleju sve nas. Neravno one moreju da postupe na prekličen l mirol jubiv način . Riječi mogu bi­fi prolezne, pa i rat ne predslevlja s11mo komendirenje l izezivanje !tovanja u javnom mnijenju čovječ,nsiV !I . U nejmanju r\.iku mo­žemo i mi ćemo Izbjeći sveku 11kciju ill po­kušaj akcije, kojom se želi učiniti potpore napede ju. Znamo, d e kad bismo dregovolj­no donijeli zakon o neutral nosti, te j zekon bi nejedn11ko i neprevedno mogeo pružiti potporu nepadaču olk11zujući lu potporu žr­tvi nap11daja. Mogućnost nepedaje u mnogo­me p11de obezbjeđenjem uvijek spremne o­

brane.« U zadnjem dijelu svoge govora pred­

sjednik Roosevelt se osvrnuo ne svoju politiku ističući na prvom mjestu pilanj11 nil­rodne obrena le socija lnu i privrednu re­

formu. ~~~~~~~~~~~~~~

U FOND NASEGA LISTA doprinijeli su: Da počasll uspomen u pk. d r 11 A n l e T r u m­b l će: P11 leka Ilija (Zemunik) Din 20. - Dil počasle uspomenu pk. B o ž i d 11 r a R a d i­ć a: Don Frane Grandov i gđe N. N. po Din 20. - Da počl!sle uspomenu pk. M l r­j11ne Jadronja: Don Anle Radić i Vle­šić ud. Klementina po Din 10. - Uprava

herno Zilhvaljuje.

STRANA 3.

Naši dopisi BIOGRAD n/ m

Pro.1 /a va 1v. Antl.\'tazije (StoŠIJe) B10gradc, tVOJ b1skup opet dolaz1 k tc­

bi. TVOJ Om crk vom opet odJekuje starosla­vens ka pjesan ''- uStiJU bis kupa, tvoga na­rodnog s:na. Svećenstvo 1.1. o ko li ce dohrlila je kao na saborovanje. Sve JC to do&lo, da proslavi blagdan tVOJe za§titmcc sv. Stoš1jc. Došlo je svojevoljno i radosno, jer sv. Sto­šiJa niJe samo za~titnica tvoja, nego ciJele naše biskupije.

J e 1: Biograd dostojno proslavio taJ dan, nije potrebno pitati.

Srdačan doček biskupov, kojega je sku­pa s građanstvom dočekala kat. omladina pozdravom 1 pjes mom, bio je uvod u sve­čanost.

Svečanu pontifikalnu Misu, uz divno pjevanJe crkvenoga 1-bora, služio je prcuzv. biskup dr M i l e t a na staros lavenskom je­zik u. Bila je to posebno daoas žarka moli­tva naroda Bogu svome : »Kriste Bože, neka hrvat kom narodu dođe Kraljevstvo Tvoje!« U propovijedi v l č. U g l e š i ća o životu i krepostima v. Anastazije dobio je okuplje­ni narod pobude za jakost i ustrajnost u ži­votnoj borbi. Mučenka sv. AnastaziJa bila mu u tome i dalje svijetlim primje1om i zaštitnicom!

rkvena svečanosL završena je poslije podne blagoslovom, a onda je u počast

preuzv. biskupa održana predstava, koj u su priredile čč. Sestre iz dječjega čuvališta.

Program je bio obilat i raznov rstan. Omla­dina je pozdravila svoga biskupa pjesmom i pozdravnim govorom. Osobito je milo bilo gledati troje najmanjih iz čuva li šta, koje s u pozdrav1le biskupa i posute ga cvijećem.

Kad mu je mala Iva predala kitu cvijeća,

biskup, razdragan, poljubio je dijete. U toč­

ci •Cctvrt sata među malima« pokazala s u djeca iz čuvališta svoje znanje i male vješti­ne. Mali Branko i Zvonko bili su tako zgod­ni i dražesni. •Ca r Miško«, šaljivi igro kaz u 3 čina, izveli su đaci priv. gimnazije. Sa­ljivi doživljaji šegrta Miška, koju je ulogu vrlo spretno odigrao Pe ro Morović, činil i

su, da se dvorana tresla od smijeha. imbo­lička igra » Vrbn iče nad morem e, koju su izvele učenice priv. gimnazije, bila je zbi­lja na umjetničkoj visini. Aranžman pozor­nice, kostimi vila prirnorkinja, pjevanje uz pratnju, a osobito dotjerana ritmika, mo­glo je da zadovolji i najfiniju publiku. De­klam acijom sv. Anastaziji i p jevanjem »Ho­ćemo Bogac završena je priredba. Mala So­nja pozdravila je preuzv. gosta i sve prisu­tne, i zaželila mu doviđenja za dogod ine. Nekoliko točaka izveli su i učenici-ce glazbe na glasoviru, a za vrijeme pauza svirao je gudalački orkesta r.

Interes za ovu priredbu bio je velik, i ne bez razloga, jer je priredba zadovoljila iznad očekivanja. Dvorana je bila pretrpa­na i nije mogla da primi ni polovicu onih, koji su htjeli doći. Zato su čč. Sestre bile primorane, da udovolje njihovoj želji, i su­tra ponovno održati priredbu.

Je li naš biskup zadovoljan s nama? On nam posvećuje posebnu pažnju i ne že­li ništa drugo, nego duhovni napredak na­šega mjesta. Pa jesmo li ga čime od lani obradovali? Ipa k jesmo. - Poznata je nje­mu briga i trud za stvar dječjega čuvališta.

To je on vidio prigodom blagoslova kuće.

A sada je evo vidio i uspjeh. Uspjeh na svim poljima, kako sc sigurno nije nadao. Poznat mu je i trud oko Katoličke Akcije. Slogu i uradnju je naročito preporučio.

:o Sve samo na veću slavu Božju«! - to je njegova jedina želja, pa mora biti i naša. Zato dao Bog dogodine još obilnijih plo­dova l To će njemu biti n ajbolj i doček i is­praćaj l B.

DRNIS

Tjedan proti psosll. Prem11 odredbi Ordi­narijata župnik je već na Novu Godinu p o ­čeo nerod pripravljotl na Tjedan proli pso­sli . Kao uvod i zadovoljštinu za uvred e, nil­nesena Veličanstvu Božjemu psovkom, iz­n imno Je išla procesija sa Svetotajstvom pre­ko cije loge mjesta, ne kojoj je sudjelove­lo siln o mnoštvo nllroda te drušlv11 Ket. Akcije se svojim zastevam11, predvođen.:J

društvenom glazbom. Teda je prvi put )ov­no nastupilo preko 200 seoskih djevojak11, koje su se orgenizir!lle u ll' a t. A ~ c.iju. Po ­božnost je završila blagoslovom s Presvetim i litanijama Presv. Srce ls•Jsova. Istoga dane pristupilo Je nil sv. Pričes l preko 500. -Svetkovi ni! Triju Kr11lja b;la je bliža pripre­va ze 1!1j Tjedan. Teda je stvoren program. Vlč . župnik sezvao je !upsko Vijeće Kill. Akcije i ,spor11zumno su odred ili, keko de se provede le akcije. Određeno je, da sve društva Kot . Akcije i oslele vjerske društva pris tupe na sv. Pr ič esl , e župnik je već na-

rod na to upozorio. C la nov i ! upskoga Vi­j eća odn ije li su le tke prol i p so sli po sv im krčmama, gostion a ma, radn jama, u red ima i ško lama te iz loži li na javnom mjest u. Tako­dor su u čt njeni posebni p la kal i, ko ji su p n­z1va li nđ bo rb u prol i psosl i i nu ja vili pro­gram. - 12., 13., i 14. 1. mj. b ila je u :Cup­skoj crkvi večernja pobožnost s propovije­d ima o psost i, koj e su održal i župn ik fra Peta r dr B e r k o v i ć, Ira Lujo P l e p o l, župn ik Graca, i fra Niko la S a b i ć , žup ski pomoćn i k. Posjet je b io izvanre d an, osob i­to mu škaraca . Preko pobožnosti pj e val i su so pokornički p sal mi i završava lo o lagoslo­vom s Presvetim, koji je bio izložen i p re­ko propovijedi . -1 5. t. mj ., to jest u nedj e lju, b io je zakl j u čn i dan Tjed na p ro li p sosti. Tada je župn ik pred župlja n ima se ljan im11 tznto i rekap itulirao svu težinu p sosli, po­sljed ice i kaznu psost i. Kao za kl ju č u k i od lu­ke jest poziv na upisivanje mladića u Kat . Akciju s ciljem iskorenuća psost i. Bile je za­j ednička ispovijed i Pričest društava Kal. Akcije . Osim toga pr istupilo je na sv. Pri­čest o ko 600. Kao javnu zadovoljštinu ze javne uvrede pozva o je žu pn ik žup ljane u izvanredn u procesiju . Tako je opet preko c ijeloga mjesta išla procesija s Presvet im, u ko joj su se p jevale litanije Presv. Imena Isusova, a glazba je svirala nabožne p jesme. Završeno je blagoslovom s Presvetim.

.Akcija za zimsku pomoć. Općinsko v ije­će na svojoj sjednic i od 26. X. 193B. izabra­lo je prehrambreni odbor od 8 lica, koji se u sobi opć inskog upraviteljsfva konsti tu irao 12. l. 1939. na slijedeći način: Predsjedn ik Gorefa Mate, narodni zastupnik; podpred­sjednik Fra Petar dr Berković, župnik i opć .

v ijećnik; tajn ik Nak ić-Alf i rev ić Zvonim ir, opć.

načeln ik; odbornici : V i dović Ivica, težak, opć. vi jećnik, Ožegović Lujo , težak, opć . v i­jećnik, !ivković Ivan, težak, opć . v i jećnik , Kozić Paško, težak, glavar, Sučić M.:~rftn, te­žak, g lavar. - Taj odbor svatko je rado J:ozdravio u nad i, da će pomoći siromĐ šnitn

općina ri ma nabavkom žita i osf!lle hran e.

Z'upnlk i sakristan na sudu ostali rlj~ieni. Kako je javnosti poznato, preko devefnice sv. Ante pao je ve liki kamen sa zvoni ka ~v.

Ante i teško u glavu ranio Nikolić Elso.J Dt ·­šanovu, koja je, hvala Bogu, ubrzo ozdravi­la i bez ikakvih posljedica proslijed ila g i­mnaziju u Sp litu. - Državno Tužiošt vo pod i­glo je optu žnicu proti župniku, kao ~Iralo­

Iju zvonika, i sakristanu, kao neposradnom nadziratelju . O krivljeni su za kr i vično djelo iz. § 18L,2. Na glavnoj rasprav i, koja se o d r­ža la u Drnišu 30. Xl 1938. riješeni ,u, po­~to se nije mogla dokazati nj ihova kr.vic~

P.adosna vijest. U čitavoj ovoj prostrJ­no j l<~ajini radosno se primila vijest, da je Vodstvo u Zagrebu uvažilo molbu l žel;u stanovnika ove općine i kotara u pogledu nadžupnik11 fra Petra dra Berkovića, koiega su željeli na svaki način imati u svojoj ste­d ini.

SIVERJC

Blagoslov zvona. Na Mlad ince, i<.oda Sivericani sl11ve laj Božićni blagdan, obavi.l ie vt č. župnik blegoslov dvaju zvona, koji! su nab avili iz Za groba kod g . Lebiša. l rabe i~tekn uti ljubav S i verićana prama crkvi u sva­koj rrigodi, p11k tako i u ovoj. On i su ir­Ivoval i od svoga za'ogajl! i dal i za n ~bov­

ku ~vana.

SILBA

Uspjela priredba naše dj ece. G. t. mj . razveseliše nas mala djeca mjesnoga zaba­

višta sa zabavom, koj u prirediše s Malim Križarima i Križnricama u domu Potrošne Zadruge. Program je bio biran i u vezi s Božićnim blagdanom. Bilo je veselih i ša ­ljivih točaka prog rama. Zahva lni s mo za

ovu priredbu na prvom mj es tu naš im ra­dišnim i neumornim čč . Sestra ma, kojima prosimo s neba blagoslov u njihovom na­stojanju i radu oko irenja svega, što je lije­po, plemenito i za dušu koris no.

:.Tjedan protiv psosti«. Kroz cijeli • Tje­dan proti psosti « počevši od 8. do 15. t. mj. obav lj ene su u ž upskoj crkvi razne po· božnosti : kao Jzložen jc Svetotajstva, Križni put, pjevanje pokorničkoga p alma » mi­

luj mi sc «, zajedničko pjevanje pokajničke

pjesme • Ja sc kajem«, molenjc litan ija o I­menu Isusovu, o presvetom Oltarskom Sa­

kramentu i o gorkoj muci i smrti I susa Kri­sta. Ovoj pobož nos ti pri sustvovalo je mno­go vjernika, osobito prigodom procesije, ko­ja je obavljena z adnji dan . - vjereni smo,

da je ova dirljiva pobožnos t pos tig la svoju s vrhu , za koju je ustanovljena, jer će se

sm an jiti, a d ao dobri Bog i iskorcnuti psos t i kletva u našem narodu. Tome će dopri­

nijeti i razdijeljeni letak •Tjedan protiv

psostic:. - Euharistijski Isus, kome smo so

ove edmicc klanja li, a b io je i h ranu m nogim pobožntm d ušu ma , us lišto naše

m olbe!

VODICE

Miće Sprljan, učen ik V razreda osnov­ne škole, pre se lio se u v j e čnost 12. l. mj . Umro je najbolji i na jsposob ni ji učenik, re­kao Je g. upravitelj ško le u govoru, što ga je u ime škole, nastavn ika i učenik!! izre­kao na groblju . - Na sprovodu su bili svi u čenici s gospodom nastavnicima, brojn11 rodb ina i pr ija telj i. Njeg ov i mali drugovi iz mjesnoga zbora Me lih Kr ižara, u križarskim kĐpama , b ili su u počasnoj straž i. Kao vje­rouči tel j i njegov duhovn ik, i u ime Malih Križara rekao mu je posljednji zbogom vlč .

župn i upravitelj. U ime rodbine oprostio se oml11d inac Josi p Sprljan. Dobrom dječaku

nebeski mir, a obitelj i i rodbini naše sa­učešće i ovom prilikom.

Život Šibenika BISKUP U BIOGRADU n/ m. U p ro šl u

nedjelju naš preuzv. biskup u Biogradu n/ m. svojom prisutnošću uveličao je proslavu sv. Stošije, zaštitnice našega dijela bivše zadar­ske nadbiskupije. Preuzv. biskup u dupkom punoj crkvi otpjevao je ponlif ikalnu sv. M i­su. U pratnji preuzv. biskupa b io je kano­nik preč. dr Eškinja, konsultor i preč . Basiol i i Saša, vjerouči telj vlč. Letinić i bisk. taj­nik vlč . D i om11rf ić . - Povrat io se u Siben ik u poned je ljak ujutro.

ZAKLJUCNl DA »TJEDNA PROTIV P O Tl« bit će u nedjelju 22. t. mj . s ovim ra porcdom: U 7 sat i ujutro u k a t e dr a­l i sv. Mi a. p ropovijed te zajednička sv. pri­če st mladi ća i ostalih mu ' karaca, a u crkvi sv. Fr a n e žena i onih djevojaka, koje se i ove nedjelje budu htjel e priče titi . - Popodne u 5 sati u katedrali zaklj u čna pro· povijed preuzv. biskupa i euharistijska po­

božno t. - U 6.30 sati naveče zbor nladića i prikazivanje dra me • Svijetlo planina« u Kat. Domu.

BOZIC E PRIREDBE U KAT. DO­M . a Stj cpanjc i Novu godinu Kr i ž a-r i -o m l a d i n e i odigra li su historij ku dramu • Garc ija loreno«. - Na Bogojav-ljenje do lačka • B r a t o v š t i n a G o s p e L u rd s k e « dala je svoju božićnu priredbu s obilnim progra mom. Sve tačke odigrale su s mnogo ljubavi i mara Male Križarice iz Doca. Proslov je održala njihova vodite­ljica gđica R adin Anka. - U nedjelju 8. t. mj . Z a b a v i š t e č č . s s . D o m i n i k a n -k i dalo je svoj u već uobičajenu božićn u zaba­vicu s ov im programom: l. Proslov; 2. J a­dranski s t raža ri, simboličk i sastav s pjeva­njem; 3. Neven-kolo, gimnas tička igra uz g lazbu ; 4. Božićna g rančica, igrokaz; 5. Zla­tna ribica, igrokaz u 3 čina. Svih 5 tačaka

mladi glumci i glumice izveli su upra vo odlično . Naše čč. ss. D omin ikanke mogu b i­ti ponosne sa svojim zabavištem. l ova bo­žićna zabavica dokazala je još jednom, da je ono na zamjernoj visini. Ovom prilikom isto tako svaki objektivni g ledalac, zd rav ih oč i ju , morao j e ostati zadivlj en, s kakvom ljubavlju i kakvom požrtvovnošću naše redovnice uzgajaju naše najmanje i na jmi­

lije. - Sve ove naše tri božićne priredbe po­čas ti o je svojom pri sutnošću i naš prcuzv. biskup.

u neb es ke vt m c. 17. t. mj . p riređ en joj je

v rlo lijep p rovod. Ucvi ljenim roditeljima i rod bi n i na pose maj c i gdi Dinki , na šoj blaga jnic i • Zorc«, naše iskreno saučešće, a do b rOJ M irjani želimo rajsko už iva nj e !

PR E DAVANJE PROF. DA E CRLJE-A. priredb i Podo d bora »Matice Hrvat·

ke« održao je 15. t. mj . gos p. pro(. Dane rl jen pred ava n je: »Temelji i smjernice hr­

vats koga naciona lizma«. Prika zavš i, kako se h rva ts ki nac io na li s ti mo ruju rukovoditi na­c io na lnim p rog ram o m dra Ante Starčevi ća

te socija lnim prog ra mom braće dra Ante i tj cp a n a Radi ća, o predij e lio je naš stav pre­

ma k o muni <~mu , fa'i1.mu i d emokraciji. Do­tak ao sc i pitanj a Z id ova i [rama ona. -Predava nj e, koj e je traj a lo jeda n at, bi lo je sa lušano n eobičnom pomnjom od mnogo· brojnih slu ša laca , li s tom m ladih ljud i. koji u na kon c u gosp. pred a vača nagradi li to­

p li m i od uše vlj en im plj es ko m.

ROĐ Nl , UMRLI I VJE CAN I U VAROSKOJ Z Pl. va roškoj župi Gos­p c va n g rad a kroz g. 1938 bi lo je : rod e­nih 25G, umrlih 181. vje n čanih 103.

BLAGO LOV KUCA uoči 13ogojavlje­nja ob a vlj e n je i ove godine u cijelom na-šem gradu . Građanstvo je s krš canskom prijazno'ću i ljubavlju dočekiva l e svoje s v ećenike i primalo njihov blagoslov. Ovom prilikom dijelili su sc također lctaci protiv psosti, kao i prošle godine.

50 PJEVAC!CA NOCN IH LOKALA potjerala je splits ka policija iz Sp lit a. Po­tjerane pjevačice došle su onda u naš grad , da svojim >> s lavul jskim « g lasom oduševljava­ju naše građanstvo te mu isprazne džepove i o truju duše.

U FOND nKATOLICKE KA RIT AS« dopri­n:jeli su : Da počasti uspomenu pk . B o ž i­d ar a R 11 d ić 11: Miho Jerinić Din 20. -Da p0i'as fi uspomenu pk. M i r j a n e J a -d ron J a: Obitelj Ivana Zorić!! Din 20. -Odbo r najl jepše blagod11ri.

DEVElNICA SVIJEĆNICI (Gospa K!!nd~­lora) počinje u k a t o d r 11 l i u ulor11k 24. t. mj. Sv11ke večeri u 5.30 s. ruzarij i devet­nicl!.

POBO:Z:NOST >> PETNAEST SUB OT A GO­SPE POMPEJA « počinje u N o v o J er k v i u subotu 28. l. mj . Sv11kog!! pelk11 popodne u 4.30 s. pa dalje b it će ispovijed11nje, a subotom ujutro u 6.30 s. prv!l sv. Misa, te u 7 s. druga sv. M isa. Prije sv. Mise bit će prilika za sv. ispovijed. Popodne u 4.30 s. ruzarij i blagoslov s Presvetim.

SVIM CLAN ICAMA »ZIVOGA SVI­JETLA « jav lja m, da je nakana klanjanja za slijedeći tjeda n (22.-28. l.) : d a p l o d o­v i i k o ris t i n a š e g a dr u g o g a »T j e­d n a p ro t i v p s o s t ic b u d u š t o već i i š t o t r a j n i j i . - Pozivljem sve člani·

ce, da u nedjelju 22. t. mj . pristupe na sv.

p r i č e s t u 7 sati ujutro u crkvi sv. Franc tc popodne u 5 sati na pr o p o v i j e d p rcu zv. b iskupa i zaključnu pobožnost u ka­

tedrali sv. Jakova, kao i u G.30 s. na pri­redbu u Kat. Domu. - Don An te Radić.

Križarske vijesti

ODRZA NI TECAJEVI. U S ar a j e v u održan je okružni tečaj 4.-8. s iječnja, koje­mu su prisustvovali izaslanici iz raznih dru­

štava okružja Sarajevo. - Održa n j e tečaj

od 5.-8. L u M a l o j S u b o t i e i , a vodio O USPJEHU »TJEDNA PROTIV PS O- - ga je izaslanik VK.B. br. Pech.

STI« u našem gradu izvijestit ćemo opšir- l ZL02BA STAMPE. Krajevni odbor nije u s li jedećem broju. Kotoribe organizirao je iz ložbu hrvatske ka-

• SVJJ ETLO PLANINA«. U nedje lju toličkc š tampe u Kotoribi, Draškovcu, Do-22. t. mj., pri zaklj u čk u ovogodišnjega ~Tje- njem Vidovcu. Krajevni odbor Kotoriba po-dna protiv psosticc, u d vorani Katoličkog sveć uj e veliku brigu oko organiziranja iz-Doma da je sc veo ma aktuelna drama u G ložaba katoličke š tampe, pa bi bilo dobro, činova ~svijet l o planina«, koj u igraj u naši sje­meništarci. Bilo bi šte ta , ako ovu dramu ne posje tile, jer je sam sadržaj divan , a

naši je sjemeništarci zbilj a majstorski izvo­dc. Prcporučamo s toga svi m a, da dođ u i ne

će se pokajati. Početak tačno u 6.30 sati n aveče. Na programu su još i prigodni go· vor i deklamacija .

t MIRJANA JADRON JA. lS . t. mj . nakon kratke, a li teške bolesti odijelio se od svojih mili ovaj mali anđelak, dn poleti

SVOJ K SVOME!

dn sc i ostala druš tva ugledaju u ovaj pri · mjer.

ZA PR OSLA VU PAPINSKOGA DANA.

Već su se neka društva obratila na VKB. radi priredbe prigodom papinskoga dana. U­pozor ujemo sva društva, da sc mogu obratiti

na VKB za igroka z, koji mogu tom zgodom održati.

DUGOVI VKB-U. Kako je zavr š iJa po­slovna go dina, pa se uređuju računi, moli­mo sva Križarska Bratstva, koja nisu pod-

SVOJ K SVOME! čast mi je oba ijestiti gg. župnike te cij. crkvene bratov­

štine i samostane, da u svojoj tvornici izrađujem v o š t a n e s v i j e će iz najboljih YOŠtanih surogata, koje se ne krive ni u najvećoj vrućini , lijepo gore te ne kaplju niti dime, za što imam mnoga priznanja i jamčim. · --... • -· .. - ··~···

CJI.JElWJE :BEZ :&I[OlW:&I[UJRElW'«JI_..E%

fUDRniCH UOUHftiH SUIHĆH NIKO JURAS-SIBENIK z

VUSHIK l ODGOVORHI UIEDHrK: DOH .AHTE I.ADIC - SIIEHIK UUC.A IL. HIKOLE TAYEUCA t07. - YISK.AI.A aK.ACIC•

mirila svoja dugovanja, prema VKB-u, da to

š to prije učine.

KRI2ARSK1 KALENDAR. Upozorava­mo sva Križarska dru štva, da ne na ručuju

više križarske ka le ndare, jer su svi primjerci

rasprodani. ODRZANE SKUPSTINE. U P o dr a v­

s k o j S l a t i n i održa na je skupština Kra­

j evnog odbora u ned jelju 15. I.

l{azne vijesti

1ZL02BA KATOLICKE STAMPE. U Ma l oj S ub otici u nedjelju 15. t. mj. otvo rena je izložba katoličke štampe, koju je organizirao križarski Krajevni odbor iz

Kotoribe. PRIREDBE PAPlNSKOGA DANA. O­

na Križar ka Bratstva, koja pripremaju pro­s lave Papinskoga daua, a žele izaslanika, neka se odmah najave VKB., da b i mogla dobi ti izas lanika.

GLASNIK PRIMORSKE BANOVINE. U Splitu izlazi drugu godinu mjesečn i Č!lsopis

n GIĐsn i k Primorske b!!novine«, koji se bavi svim problemim11 i pitanjim11, tehničkim, pri­vrednim, kulturnim, socij11lnim i društvenim Primorske b11novine. Casopis je u prošloj god ini donio bogato ilustriran niz čl111111ka

iz svih područj11 primorskoga živola i r!!d!!. Primili smo broj 1. »Glasnika Primorske ba­novine« Z!l j11nuar 1939. s ovim sadržajem i mnogo ilustracija: Dr. Ante Ercegović, u­pravnik Oce!!nografskog instituta u Sp litu: Oce!!nografski institut i njegovi zadaci ; B. R.: Mosor-p lanina i počec i p la ninarstva u Splitu; prof. dr Josip Nagy : Berlinski kongres g. 1878. i Dalm!!cijll (povodom šezdeselgodiš­njice Berlinskog kongres!!); Anđeo Uvodić,

kustos Galerije umjetn ini! u Splitu: O novim akviz icijama G11lerije umjetnina Primorske banovine; Kronika. - Pretplati! na »Glasnik Primorske banovine« iznosi 40 dinar!! godiš­nje. Pojedini broj 4 dinara. Uredništvo i U­prav<'! Split, Sibensk11 1.

JO$ JEDNA PAPINSKA ZVJEZDAR­NICA

U Castel Gandolfu podići će se JOS jedna Papinska zvjezdarnica, tre­ća po redu za vrijeme pontifikata Pa­pe Pija Xl. l onda još kažu neki, da je Crkva protiv znanosti!

javna zahvala U dubokoj boli, koja nas je za­

desila naglom smrću naše nezabo­ravne i neprežaljene kćerke

Mirjane dužni smo da se zahvalimo u pr­vom redu gg. liječnicima, koji su sve svoje sile uložili, da je spase, čč. ss. Milosrdnicama, bolničarima i bolničarkama, što su našem an­đelku danju i noću bili pri ruci, a nama na utjehu.

Osobita hvala i dužno pošto­vanje vlč. i preč. gg. svećenicima, koji su je u njenoj bolesti češće posjećivali, a nas u našoj žalosti tješili i njezine nevine ostanke is­pratili na vječno počivalište.

Napose hvala čč. ss. Benedik­tinkama, rodbini, p rij atelj ima i znancima te učenicama Ill raz. realne gimnazije, koje su svojim prisust\ ovanjem na sprovodu o­dale zadnju počast mrtvoj sestri svoje drugarice.

Posebno se zahvaljujemo čč. ss. Dominikankama, a osobito č. s. Pauli, koja ju je brižno pazila u školi i u bolesti te s onom nevinom dječicom iz svoga zabavišta uzna-tojala, da njen ispraćaj do oroblja

bude što ljepši. Na kraju se zahvaljujemo svi­

ma ostalima, koji su nam izrazili svoje aučešće, uveličali sprovod cvijećem te otpratili našega milog anđelka do . vječnoga počivališta.

Ponovno svima hvala, a od ~oga vječna plata!

U Sibeniku, 18. siječnja 1939.

.. ·ucviljena

Obitelj Mate Jadronja trgovca

(O. IEIMAIDO IUUEVIC).

Lako ko popra le usrano proljeće ~

veoma l fi kojega svoje me

l da ~ zlo. l lui Iz svo ll sve na davno uo ga vile pt

Konce UG francu 1ukomunls obraćaju

zabrani k cuskoj. II proglasu:

»Na ganlzaclja -kako ~ stranoj drl nlsll~kom

je prava bolj!anje tiHi za nj Podrfava ona Ima elje Zapa na tri nal ~unarodn dobara 1

Da jE

~linu oz~ evropskih svoJem 1~ lovanje kj

IJem ~~l drldtveno la OSUdili ~amoJ os Polovica l me nete Jol natro opravda!![ lu i Zebu disali Oni ' 'Po lie ul lc~ llllkih k

ln~e osude l ~ linja, ljuc

inldillla l

~e se lot lolja~e '

~e l

90volilllo. kot~~ un~ se 1 .. •tO l Pra'fda l