Mfirina plaćena n gotovu

Narodna Straža

B E N i K

DanaSnl! brt| ittil I S O Din IZLAZI SVAKE SUBOTE. - PRETPLATA IZNOSI GOO||$NJE"DIN. 60, POLUGODIŠNJE I TROMJESEČNO RAZ MJERNO. - ZA INOZEMSTVO DVOSTRUKO. - OGLASI PO CIJENIKU. - PISMA I PRETPLATA SE; ŠALJU NA UREDNIŠTVO I UPRAVU .NARODNE STRAŽE" ŠIBENIK, POŠT. PRET. 17. - RUKOPISI SE NE VRAĆAJU

BROJ 7. Š I B E N I K , 3. OŽUJKA GODINA VIII.

Novi pravac u ministarstvu unutr. posala Preuz ima juć i minis tars tvo u n u t a r ­

njih pos tova d r A n t o n K o r o i e c oz­načio je i v o j p r o g r a m r a d a o v o m izjavom:

„Pr ima juć i resor min is ta r s tva Unu­trašnjih djela s tara t ću se svim silama, da p r i p r e m i m i os tvar im z a k o n e za pobol jšanje i konso l idovan je n a š e unu t ra šn je adminis t rac i je on ih svojih p re thodn ika , koji su se za to starali i u t o m e p r a v c u radil i . U kol iko god p r avn i p o r e d a k aavi i i od u n u t r a š n j e adminis t raci je , moja glavna briga bit će, da se zakoni poštuju i izvr-šuju. M/r, red, sigurnost, lična i i-movna prava imaju biti zaštićeni, a osobitu ću pažnju posušiti našoj Južnoj Srbiji, da se tamo omogući rješenje javne bezbjednostu

Naroč i tu pažnju posvet i t ću či-novniš tvu pov je renoga mi min is ta r ­stva. Nekval i f ikovano č inovniš tvo otkloni t će se iz s lužbe u ono j mjeri, u kojoj b u d e m o g u ć e zamjenj ivat i pa kval i f ikovanim, u koliko b u d e m o imali kval if ikovanoga podmla tka . Ja stojim na glediltu i u tome smislu izdat ču najstroža naređenja, da činovnici u%ancelariji i službi imaju poznavati samo zakone, bez ikakvog obzira na partije i politiku, a v a n kancelar i je imaju se ponaša t i n e kao dobr i par t izani , n e g o k a o ku l turn i i otmjeni l judi, prijatelji svoga n a r o d a . tinovniUvo ima biti predusretljivć i uljudno, vršeći službu sa svom oz­biljnošću, koju zahtijeva zakon i au­toritet d r ž a v n e vlasti. Ja ću svoje č inovnike čuvati i s tarati se o n j ima, kad su dobr i , pos tan i i v r i j e d n i ; kad se ogriješe o zakon i službu, bit će nemilosrdno kažnjeni. I m a t ću povjerenj» u s^oie č i n o v n i k e .

čindfcniitvn je d u ž n o pomaga t i i pružiti svoju p u n u p o t p o r u svim* napor ima , koji idu za t im, d a se narod r ^ t e n e ku l tu rno i e k o n o m s k i , da r ru se p o m o g n e h u m a n i t a r n o . I kad m u ne bi bilo m o g u ć e , dn se takvim m-por lma stavi na čelo, inak

od njega m o ž e po teć i inici jat iva i p o t p o r a ; d a se vidi , d a h o ć e m o r a ­diti i d a r a d i m o n a sves t r anom n a ­pre tku . Sve, š to je kons t ruk t ivno , d a ae p o m o g n e , a što j e des t ruk t ivno , d a se o tk lon i j a k o m r u k o m . Č inov­nici imaju biti najbolj i prijatelji n a ­r o d a i u n jegovim n e z g o d a m a p o ­maga t i ga .

Zah t i j eva t ć u i n a r e d i t ću, d a se admin i s t r ac i j a ima svršava t i t o č n o p o z a k o n u i i m a biti ob j ek t ivna i ekspedi t ivna . U o v o m smislu izdat ću i na roč i t a n a r e đ e n j a .

Š to ae t iče ž a n d a r m e r i j e , n e t r e b a gubi t i iz v ida , da je njena s lužba t e ­ška, n a p o r n a i s k o p č a n a • o p a s n o ­s t ima. K a d svoju s lužbu vrši sav jesno i zakonsk i , n e ć a dozvol i t i n i k o m e , d a je p o n i ž a v a i d a se n a p a d a n a n jenu čast , a svaki i spad u vršen ju s lužbe s t rogo će bit i kažnjen . Ja ne znam, kako se moglo kazati, da sada nastupa nekakav režim G\av-njaće, G l a v n j a č u n i j e su r e f o r m i r a l i o n i , ko j i j e s a d a n a p a d a j u , a p o d n j i h o v i m nas l j edn ic ima nas tup i lo je s a m o pobol j šan je adminis t rac i je . N a ­d a m se , d a će se i dalje u t o m e p r a v c u pobo l j šan ja ići. T o će bit i moja g lavna dužnos t . "

U toj su izjavi l a p i d a r n o ali j e z ­grovi to izneseni svi p rob lemi naše n u t a r n j e pol i t ike k a o i n j i hovo r j e ­šenje . Z a k o n j e tu i s taknut k a o vr ­h o v n o mjer i lo , koje i m a važit i u našo j adminis t rac i j i .

Dolazak d r a Korošca u min i s ta r ­stvo unut rašn j ih djela od svih je s im­pa t ično primljen, jer svi očekuju , d a će d r Korošec biti r-nai p rov ldenc i j a l -ni čovjek, koji će uredi t i u p r a v u . D r Korošec je p o k a z a o , da ima i vol je i znan ja za izvođenje temel j i t ih r e ­formi u drŽavnoi up rav i . On j e o n a j , koji je prv i u r e d i o saobraća j nakOn prev ra t a , i koji ie istrijebio iz p r o ­svjete P r ib i eev ićeve policijske m e t o d e . 0 će biti o n a j , koji će oč i ­stiti i na šu d r ž a v n u „AagijaBovu š ta lu" — minis ta rs tvo policije I

Poljska pred parlamentarnim izborima P r e m a o d r e d b a m a pvljakog iz­

b o r n o g z a k o n a mora ju d r ž a v n e liste biti p r e d a n e na jman je 40 d a n a pri je d a n a izbor.«. Kako će se izbori za poljski pa r l amena t -Se jm obavi t i 4. ožujka, to su d o 24. pr . mjeseca p re ­da te sve d r žavne liste Do toga d a n a registrirao je d ržavn i b i rački o d b o r , koji sastavlja 8 de legata 8 naj jačih s t ranaka u b ivšem Sejmu p o d p red ­sjedništvom St. Cnra, podsek re t a r a u ministars tvu p r a v d e , u k u p n o 35 državnih lista. P a r lista bit će p o n i ­šteno, ali će se i p sk bori t i j e d n o tridesetak s t r anaka za m a n d a t e sa d ržavne liste. Sejm ima 444 pos la­nika, koji se biraju u 64 i z b o r n a okruga po 4 10 (Varšava b i ra 14 pos lan ika) . Od tih 444 biraju se 372 poslanika po oki uzima, a 72 bivaju b i r an ima sa d ržavne liste na taj na ­čin, d a se m a n d a t i dijele p roporc io ­nalno m e đ u o n e s t ranke , koje su zadobile količnik u na jman je šest okruga.

Kod zadnjih izbora bilo j e pr i­kazano s a m o 3 5 d ržavn ih lista, ali onda , 1922. g., nijesu bile p r i k a z a n e

nego s a m o 3 jevre jske iste, a s ad ih je 7 ; mjesto dva ju komunis t i čk ih lista s ada su čet i r i . Svega j e 19 n e -poljskih kand ida t sk ih lista, a od p e t ­naes tak poljskih j e d o b r a po lov ica b ro jčano bez veće važnost i . S v a k a k o je važna činjenica, d a s t r anke n a ­r o d n i h man j ina u Poljskoj (Nijemci, Ukrajinci , Ž idov i i t d ) idu u izbore v iš f -manje poc i j epane , dok su po l j ­ske s t ranke formira le jake b lokove . T o j e posl jedica unut rašn j ih pol i t i ­čkih prilika u Pol jskoj . S j e d n e s t ra ­n e j e mar ša l Jos ip Pi lsudski , koj i j e u svoje v r i j eme izvršio unut rašn j i polit ički p r e p a d i ras t jerao stare for­maci je s t ranaka , a s d ruge s t r ane s u njegovi prot ivnici .

Na izbor ima 4. ožujka bor i t ć e •e i pak k a o naj jače ove s t r anke i b lokovi :

1. Blok za sara j nju s v l a d o m (Blok W»p61pracy z Rzadem) . U n j e m u su okupl jeni pr is taše P i l sud-skoga sa sviju s t rana . T a k o n. pr* n a d r ž a v n o j listi kraj kneza J R a d -ziwil 'a, leadera konze rva t i vaca , na­laze se popul is t ički v o đ a J. B o j k o v

Mari jan D a b r v ski, d i r ek to r lista £ u -ryer Codzienny, najči tani jega d n e v ­n i k a u Po l j sko j . U k ra j ev ima blizu g ran ice p o d u p i r u listu P i l sudskoga i d r u g e poljske s t r a n k e : t ako k r š ć a n -ski-socijalci u is točnoj Galiciji, a a Gornjoj Šleskoj sve poljske s t r anke , U Poznan ju i P o m o r a n s k o j v lad in b lok n a s t u p a p o d i m e n o m Katol ička za jednica z a p a d n i h pokra j ina , po t ­p o m a g a n o d s tar ih e l emena ta kr­šćanske n a c i o n a l n e i k r šćanske s o ­ci ja lne s t r anke te o d svih e l emena t a , koj i su prot iv n a c i o n a l n e d e m o k r a t ­ske s t r anke , koja j e j a k a u t im k ra ­jev ima.

2 . Ka to l ičko-nac iona ln i komi t e t (Komitet Ka to l i cko -Narodowy) j e or­ganizaci ja n a c i o n a l n o - d e m o k r a t s k e s t r anke te j e d n o g a dijela k ršćanske n a ­c i o n a l n e s t r anke i predstavl ja desn i ­č a r s k a opozic i ju prot iv r ež ima Pi l ­sudskoga . U svom proglasu Komi te t nag lašava p o t r e b u o b r a n e nac iona l ­n o g a ka r ak t e r a Poljske.

3 . Umjereni popul is t i s t r anke P ias t te kršćanski socijalci udruži l i su se a Katol ički poljski blok (Pol -ski Blok Katolički). N a njegovoj li­sti na laze se šefovi oba ju s t r a n a k a :

Ra taj i Wi tos za Pias t t e Ghac insk i i Blazejewicz za kršćanske socijalce. Blok se u svom proglasu za laže za održan je republ ikanskoga i d e m o k r a t ­skoga rež ima te stoji p r e m a v ladi a u m j e r e n o j opozicij i .

4. Polj ska soci j a ldem okra t ska s t ran­ka sač in java l jevičarsku opoziciju prot iv P i l sudskoga .

5. Blok n a r o d n i h man j ina (Blok Mniejszošci N a r o d o w y c h ) u d r u ž i o je ukra j inske nacional is te iz i s točne Ga­licije, koji su 1922. bojkot iral i i zbore (Dyinitr Lewickyj) te Ukrajince iz Volinja, zat im cioniste-jevreje iz b ivše ruske Poljske (Izaak G r ü n b a -um), sve n j emačke s t r anke osim so ­cijalista iz Šleske i L o d z a te k o n a č ­n o Bjeloruse i p ravos lavne ( Ja re -m i c z ) i ka tol ičke (msgr Stankiewicz) .

T i b lokovi predstavl ja ju na j j aču pol i t ičku snagu u Pol jskoj i n e m a sumnje , d a će on i odnijet i o g r o m n u već inu g lasova . Rad ika lne seljačke s t r anke W y z w o l e n i e i Seljački Savez ni jesu se mogle složiti te i du o d v o ­j e n o u izbore . K a o kuriozi tet m o ž e ­m o spomenu t i i j e d n u monarh i s t i čku listu, koja j e u o p ć e n e b o r b e n a i ko ja m o ž e s a m o d a pokaže j e d a n pr imjer glupost i u demokra tskoj r e p u b l i c i

• JoS o novoi vladi U opoz ic ion im k r u g o v i m a p r i k a ­

zuje se n o v a v l ada k a o p r i v r e m e n a tvorev ina . M e đ u t i m iz v lad in ih k ru ­g o v a uvjeravaju , d a je o v a v lada t ra jnoga k a r a k t e r a i d a će o n a ima t i izvršiti važne zada tke vanjske i unu­ta rn je poli t ike Pri je svega pr imit će p r o r a č u n , koj i se već nalazi p r e d N a r . Skupš t inom. Ta j p r o r a č u n će biti p r iml jen u z a k o n s k o m roku , a n e će t reba t i p r ima t i dvanaes t i ne , j e r d o k o n c a mjeseca ožujka i m a d e dos ta v r e m e n a za deba tu . N a k o n to ­ga doć i će n a r e d zakonski pri jedlozi , k o j e je v lada već p r ip rav i la i koj i se na laze p r ed odbo r ima , k a o z a k o n o cen t ra lno j uprav i . Ova će v l ada sklopit i i za jam u inostranstvn.

Nova v lada je i pak čvršća o d pr i ­jašnje, j e r se Davidović , koj i j e pro­tiv pri jašnje v lade uvi jek r ezon i r ao , s a d a smi r io . Uvidio j e , d a je sva­k a d r u g a v l ad ina kombinac i j a n e ­m o g u ć a , p a je s ada s am s Vukiče-v ićem s tvor io o v a k v u v l adu .

Za cijelo v r i j eme v lad ine kr ize i m e je v a ž n u u logu v o đ a slov. pu­čana d r A n t u n Korošec. On je u v e ­l ike p r idon io , d a se kr iza p rav i lno razvi jala . Njegov u lazak u v l a d u p o ­zdrav i l i su s r d a č n o n e s a m o njegovi

pristalice, nego svaki p a m e t a n i o -bjekt ivan čovjek. Dr Korošec će sa svojim vel ik im znanjem, organiza tor -n i m d u h o m i poštenjem s igurno uč i ­ni t i m n o g o u v a ž n o m reso ru m i n i ­s tars tva unut rašn j ih posala , k a o što je to i d o sada p o k a z a o u r a z n i m minis tars tvima, ko j ima je n a čelu b i o .

U novOj v lad i naža los t ope t n e ­m a Hrva ta . T o joj je svakako s laba s t rana . N o d a j e t ako , kr iv je n a ­žalost p reds tavn ik Hrva t a g. Stj. R a ­dić. Ne r a d i sebe, nego r a d i (Hrvata b io je o n poz ivan u v ladu . N o o n je nas jeo Pr ib ićev iću i poziv o d b i o . Sada ga čeka ista sudb ina k a o i P r i -bićevića. „Unija demokra t i j e " p r o ­pa l a j e u l a s k o m dav idov ićevaca u v l a d u . I sada će R a d i ć i Pr ib ićev ić d a b u d u sami u ja lovoj opoziciji , koja nije ništa p r e m a og romno j v ladinoj već in i . Krivnjom dak le Rad i ća bi t će Hrvat i isključeni o d sudjelovanja p r i vods tvu d ržavn ih poslova. T o će n a m se događa t i uvijek, d o k Hrva t i b u d u birali ovakvoga preds tavn ika . N a d a m o se, d a će n a š hrvatsk i n a ­r o d i pak j e d n o m uvidjet i , d a je R a ­d i ć za njega najveće zlo, pa si iza­b ra t i d ruge ljude, koj i će drukči je zas tupat i n jegove in terese .

Austriisko-talijanski sukob Položa j se austr i jsko n j emačke

n a r o d n e man j ine u Italiji m o ž e p o i v e uspored i t i sa teškim po loža jem naše n a r o d n e m an j ine s t o m raz l ikom, što su prije r a t a Ni jemci u J u ž n o m Ti ro lu imal i d o m i n a n t a n po loža j , p a današn je svoje b i j edno stanje još teže n e g o naši suna rodn jac i p o d n o s e . K a d je n a p o k o n fašistički r ež im čak u k i n u o p o u č a v a n j e v j e ronauka a nje­m a č k o m j ez iku te pr is tupio nas i l nom mijenjanjn obitel jskih prez imena , p re ­vršila se mjera , p a je 23 . pr . m j . t i­rolski nar . pos lanik v lad ine kršć . so­cijalne s t ranke d r K e l b iznio u b u i -že tarskoj d e b a t i teško stanje tal i jan­

skih Nijemaca i za t raž io o d savezne v lade , d a p o d u z m e k o r a k e k o d S a ­veza Naroda , ne b i li se t a k o sp r i ­ječi lo daljnje ugnje tavanje . N a taj zahtjev odgovo r io j e d r Seipel d o b r o promiš l jen im i m u ž e v n i m g o v o r o m , u kojem j e u o o z o r i o n a bezizglednost j e d n e akci je p r e k o Saveza N a r o d a u pr i log n jemačke man j ine u Italiji, ali fe u i e d n o naglasio, da , m a k a r austri jska v lada lo ja lno pr iznaje gra­nice s tvo rene S t German j sk im u g o ­v o r o m te ih n e misli s i lom nr ' jenjati , ipak se n e m o ž e Iz m o r a l n i h i ku l ­t u r n i h r a z l o g a p r o g l a s i t i d e z l n t e -r e s l r a n o m z a s u d b i n u j u ž n o t i r o l -

HR. 2. » K A S a D K A BTRAIA« fisor 7:

sk lh N i j e m a c a . Stoga je izrazio avoju n a d u , da će talijanska v lada shvati t i p ravednos t n jemačkih tužbi n a nje­zinu as imi la tornu poli t iku, te d a će iz vlastite p o b u d e d a t i svo j im m a ­n j i n a m a e l e m e n t a r n a ć o v j e ć a n s k a i g r a đ a n s k a p r a v a .

Usprkos sve o tvorenos t i ni je go ­v o r d ra Seipela b io n i m a l o pret je­r a n ni izazovan, jer je izričito is tak­n u o , d a se n e misli rmješati u p o ­slove s t rane d ržave nit i s i lom mi ­jenjat i postojeće s tanje. Stoga je Štam­pa iz Heicha općeni to nazva la ovaj govor p reumje ren im i opor tunis t ič­k im. Sasvim drugači je s tanoviš te zauzela je m e đ u t i m , n a viši na log , tali janska š tampa , koja se s iz raz ima najvećeg ogorčenja obor i la n a Austri­ju i d r a Seipela nazivajući ih ruši-tel j ima m i r a i izazivačima, koji siste­matsk im dražen jem iredent is t ičkih težnja nastoje s i lom otrgnut i južni T i ro l o d Italije. K t o m e je sa tali­j anske s t rane b i lo nag lašeno , d a Ita­lija otklanja sv a k a intervenci ju Sa­veza N a r o d a u t om pitanju, j e r se o n a n i je n ič im o b v e z a l a n a zaš t i tu« p r a v a m a n j i n a k a o osta le s reda je -evropske d ržave , d o k je i s todobno bi lo i s taknuto n a r o d n o t a l i j a n s k o m o r a l n o p r a v o , d a a s i m i l a c i j o m n e z n a t n e n j e m a č k e m a n j i n e (200.000 duša) z a p e č a t i r a t o m s t e č e n o po l i ­t i č k o j e d i n s t v o I t a l i j e . Na o v u n o ­vinsku k a m p a n j u slijedila je vr lo dra »Učka d ip lomatska akcija. Ta l i ­janski je poslanik u Beču Ardit i d o ­bio o d m a h kra tk i na log o d Musto-linija, d a bezodv lačno napus t i Beč, te d a d o đ e u R i m .

Austrijska v lada m e đ u t i m h la ­d n o k r v n o iščekuje dalji razvoj d o ­gađaja , j e r ju p o d u p i r e n e s a m o j av ­n o mnijenje njezine zemlje , nego i č i tava javnost Heicha, koja se v r lo zainteres i ra la za ovaj spor , p a se stoga m o ž e očekivat i d je lomični p r e ­k id d ip lomatskih odnoša ja i z m e đ u Austrije i Italije.

N a m a je u s v a k o m s lučaja ovaj austri jsko-tali janski inc idenat zna n o korist io, je r j e očito p o k a z a o čita­v o m svijetu, d a se Italija n e žaca navali t i sa najgor im k leve tama i na j ednu n o t o r n o mi ro l jub ivu i r a z o r u ­ž a n u zemlju, o d koje j o j n e pri jet i n ikakva Opasnost, pa će stoga svjet­ska javnost m o ć i n a k n a d i o upozna t i na djelu tali janske d ip lomatske m e ­tode i prosudi t i op ravdanos t rani j ih talijanskih op tužaba prot iv naše d r ­žave . Malo p o m a l o doć i će svi d o uvjerenja, da je fašistička Italija p o ­stala uist inu glavnim fak torom nere ­d a n e s a m o u srednjoj Evropi , već

Izbor načelnika i opt. uprave u Šibeniku (1926.-1928^

Za sjednicu za izbor opć inske u p r a v e 24. s v i b i j a 1926. cio Šibenik sa okol icom silno se z a n i m a o , j e r t adašn ja Hrvatska Seljačka S t r a n k a nije imala u vijeću apso lu tne v e ­ćine, bu r ' uć imala s a m o 19 vi jećnika, Hrvatska P u č k a S t r anka 4 vijećnika, a Blok sela i g r a d a 18 vi jećnika. Svi su znatižel jno očekival i , k a k o će d a svrši ta glasovita s jednica , tko će biti i zabran nače ln ikom g rada Šibenika , kao i tko će m a stajati uz bok . Na toj sjednici sa 19 glasova bio j e i z ab ran n a č e l n i k o m d r Marko Kožul . Za šes tor ica pr i s jednika gla­sovalo je s a m o 19 vijećnika HSS, d o k su 2 2 cedulj ice p r e d a n e p r a z n e . P o ­n o v n i i zbor svršio j e istim rezul ta ­tom, te j e d o b n i p reds jedn ik gosp . Niko Kalik n a š a o s h o d n i m , da za­ključi s jednica , n e proglasivši , d a li s a prisjednici i zabran i ili ne . Bila je z akazana t ad n o v a s jednica za 28. svibnja, d a se n a njoj i zaberu općinski prisjednici . N o u zadnj i čas je bila o tkazana .

Na sjednici 24. svibnja 1926. za donače ln ika b io je i zabran sa 19 glasova Jos ip Drezga. H P S glasova­la j e pri izboru nače ln ika i prisjed­nika sa bijelim cedu l j i cama . Iza svršenog i zbora galerije su buči le i demons t r i r a l e prot iv izbora d r a K0-žala i Jos ipa Drezge. P a d a l i sa sva­kakvi poklici . Vikalo s e : Dolje I T a kvi poklici padal i su i sa strane zemljoradnika, koj ima j e n a č e l u stajao gosp . D . Škar ica . Nije bilo j e d n e lijepe riječi. Svi s a poklici vr­vjeli u v r e d a m a za d ra Kožula i

J. Drezgu, kako se još i d a n a s d o b r o s jećamo. Kada su pak izlazili iz v i ­jećnice d r Kožul i J. Drezga, m a s a svijeta, koja je n a Pol jan i čeka la , pozdravi la je opet d r a Kožula i J. Drezgu nov im p o g r d n i m pokl ic ima, u v r e d a m a i zv iždan jem. O v a k o je bilo god. 1926., svibnja mjeseca 1

27. vel jače 1928. dogod i lo se ve ­liko č u d o l T o g a d a n a o d r ž a n a je s jednica za izbor n o v o g a nače ln ika i opć inske u p r a v e . I doživjeli s m o to , d a j e sa 22 glasa o d 41 i z a b r a n n a ­če ln ikom D. Škar ica , a isto t a k o sa 22 glasa za prvoga pr i s jednika d o toga d a n a v ladin k o m e s a r d r M. K o ­žul.

1928. god ine se dak l e z e m l j o r a d ­nici i k o ž u l o v c i s p o r a z a m j e š e i p o t p u n o b ra t sk i i z m e đ a s e b e p o d i -jel iše časti te on i d a n a s sač in java ju opć insku u p r a v u g r ada Š iben ika .

K a k o je i zaš to d o toga doš lo , r azn i su t o m e uzroc i , k a o š to su o -pet razni uzroci , zaš to su n a j e d n o m izmijenjene časti nače ln ika , te j e d a ­n a s mjesto d r a Kožula n a č e l n i k D. Škar ica , a d r Kožal prv i p r i -ajednik.

N a v e č e r 27. vel jače bile s a u-pr i l ičene manifes tac i je u počas t n o v e i zab rane opć inske u p r a v e . Bilo j e pucan ja i benga lske rasvjete. Bila je d a k a k o i glazba. P o v o r k a je obiš la g r a d o m , na čelu ko je su stajali Dane Škarica, Ante Blalevič, dr M* Kožul i J. Drezga. P a l o j e r a sn ih vr lo z g o d -dn ih u p a d i c a sa s t rane g leda laca . Kažu n a m , d a je bilo lijepo vidjeti tu četvoricu skupa 1 Neki z lobnic i opazili sa , d a je to bilo sve o n a k o n a silu, ali n ikako o d srca. T o d a se d o b r o iz ražava lo n a l ic ima o n i h , koji sa p o v o r k u p redvodi l i . K a z a još, d a je i z rečeno i , ekol iko g o ­vora , a koj ima b io bi nov i nače ln ik D. š k a r i c a k a d i o d r u Kožulu , a o -vaj ope t n jemu, ali i to sve ope t n e o d srca, već po ono j n a r o d n o j : „Za nevol ju k u m e ! "

U g r a d u kol iko te večeri , t o l ik6 ovih d a n a sve se to n a r azne n a č i n e komen t i r a . Sve te k o m e n t a r e mi ć e ­m o m a l o p o m a l o pr ikupi t i , p a k će­m o ih svojim č i taoc ima i o p ć i n a r i m a doni je t i d o znan ja , a i r a v n a n j a l

i na Ba lkana , p a će t ime ojačat i s impati je za našu miro l jub ivu i n e -agresivnu vanjsku poli t iku, ko je su pod ut iskom b je somučne i p r o m i ­šljene ta l i j anske k a m p a n j e bi le n e ­što oslabi le .

Tetaj HPS u Koprivnici Koncem siječnja odrZan je uspjeli poli­

tički teča] HPi u Koprivnici, na kome su predavali naSi prvaci iz Zagreba i pokra­jine. Predavači sn n svojim predavanjima

obradili vrlo lijepo sva pitanja, u koja mora biti upućen svaki državljanin. Tečaj je uspio preko svakog očekivanja, a pri­sustvovalo mu je oko 200 izbornika-puća-na iz Koprivnice i okolice. Da je ovaj te­čaj ovako uspio, ima se zahvaliti prof. B. Babicu, koji je lijepo organizovao sam te­čaj. Prisutnicl su svi sa zadovoljstvom u-vldjeli, koliko se Hrvatska Pučka Stranka brine za svestranu prosvjetu hrvatskoga seljaštva. Predavali su : apsolvent pariSke Visoke političke Škole dr J. Sćetiuec, sveuč. prot dr J. Širarak, ravnatelj Zac'ružne Sve­ze Vj. Gortan, prof. M. Vunić i prof. B. Babić.

IVOJETKEI O V I M

BACKINO/ Najbolje iskuSane recepte Ralje zelju besplatno i prosto od postani

pristojba. Dr. Oetkera ilustrovana knjiga i cepta sadržaje cirka 200 prvom nih recepta sa 51 slikom. Cijena 1 5.- dobiva se svagdje. O slučaja, je ista »rasprodana, tražite iz

od Dr. Oetkera, Maribor.

Dr K a r a t a u zlogli „ G l a v n j a r T

Minis tar unu t r a šn j i h posal K o r o š e c 28 . pr . mjes . o b i š a o je s tor i je u p r a v a g r a d a B e o g r a d a i t s v . G lavn jaču u d r u š t v u upravnika Mano j l a L a z a r e v i ć a . Dr Korošec ja o b i š a o sve ćelije, p a i on u ozl š e n u b ro j 5 (pe t icu) .

Posl i je t oga j e d r K o r o š e c c p r e d s j e d n i k a o p ć i n e d r . K u m a n u i s n j im i d r . J o v a n o v i ć e m ostso d u ž e v r e m e n a n a konfer isanju . Tom pr i l ikom d r K o r o š e c je izložio dr? K u m a n u d i j u , k a o n a č e l n i k u Beogra­d a , d a su pros tor i je , u kojo j se sada nalaz i U p r a v a G r a d a , nezgodne i n e d o v o l j n e . On je t r až io , d a se Što pr i je p o č n e z i d a n j e m n o v e zgrade u p r a v e g r a d a . Dr K u m a u u d i se slo­žio s t im p r i j ed logom. Za t im je, kako se čuje, da l j e b i lo r i ječi n a ovom sas t anku , d a se d o pod izan ja nove z g r a d e o d m a h p r i s tup i proširenju i p o p r a v k u d o s a d a š n j e z g r a d e .

N a taj n a č i n nes ta lo bi Glavnja-če , koja n i je ni n a j m a n j e činila ča­sti j ugos lavensko j Pr i jes tolnici .

Regis t r i ra jući o v u vijest beograd­sko „ V r e m e " ist iče, d a će g. dra K o r o š c u za ova j n jegov gest biti z a h v a l n a cijela n a š a javnOst.

osec je

Z anadi js

Tomislav-grad zvat će se odsada Da­vno u Bosni, gdje je pred hiljadu godina bio okrunjen prvi hrvatski kralj Tomlslsv

Tratinčice 34. Gr l ič in n a l e t .

S u t r a d a n po p r v o m e d a n a ilijsko-ga mjeseca, l icem n a G o s p a P e t r o v -Čicu, reda mi bilo u Milinkovicu i k p o d r u č n o j crkvi ž u p e . T o g a j e d a n a nj ihova Misa. O d o v u d a k r e n u o sam n a Puta l ju i zavrd se m e đ u go­leme i d u b o k e draže t ine , k u d a n e ­ma , već d a svisneš o d pas t e v a t r e i pr ižege, a rasbladice n io tkuda . N a p o v r a t k u u p u č a n o p o d n e bi mi ne ­što naručni je . P r id ruž io mi se iz istoga sela Spasan Mudr ić . Da će o n o k mat ic i župe i k m o m e s to jno-m e konaku , gdje ga važan posao iščika. On p r e d a m n o m , a ja n a P u ­talju za nj im, t ekar d a sva tri gami -ž e m o . Ne d a nesnosna va t ra , š to se o k o n a s zavrg la i zgusla, a pogo to ­v o d a oči ko nož ić ima t rnovi to b o d e .

Uval ismo se a odal j i i d u b o k i r u k a v a c d o m o r a , k a d a iz s t rmo-

glednib brdi ja i g redus ina na po­dalje točke š kl ja os lana i b o č a t a vrulja i u m o r e se slijeva.

— E v o , oče , hvala Bogu, d a n i -jesmo sami n a ovoj gluhotnoj p u ­stoši 1 Samot in ja ubi ja .

— D a t k o je, Spasane , a za n a s ? — A zar n e vidi te dolje u vrulji

s a m o t n u gr l icu? I zbilja sa kruga n a k rug l agan im

t e p r h s n j e m premi ješ ta usp lah i rena i m i lov idna grlica. Opažaš, d a ž e d n a želi se ispojiti , a n e m o ž e o d n a s .

— Nu, oče , p o p o s t a n i m o m r v u , d a se napijel — i Spasan g r imazom z a m o l b e ogleda se n a m e .

— P a ščega n e ? — m e k o ću ja i sus tegnem konju uzdu .

Ne tom se grlica d o mila ispila, lagašna i n a t a n a n i m kri l ima s u n u p a t p lava podnebes j a , a pre l i j ećać p o n a d n a m a , k o d a p o p o s t a d e i nekol ičak p a t a zaokruž i u m a k ha r -nost i , š to se u svakojakoj p r i rod i i

u svagdanjoj bo rb i sa n e j e d n a k i m njez in im e l e m e n t i m a namje r i l a n a o v a k e s a m a r i ć a n e

— E blagos lovio t e Bog i n je ­gova Majka Marija I — izvi suh im n u ope t snažn im glasom S p a s a n , p o više se p a t a o b a z i r a ć za gr l ič inim hi t r im le tom. Umalo d a i n e p o s r n u .

— Čavajder , m u d r i c u , d a n e p o d -biješ n o s i — oštrije ga ja o p o m e -n e m . — P a s t o li se tvo je oč i i s r ce za g r l i com zanose I I m e n i j e d r a g a , i o n a i n jez ino p o t a j e n o gukan je , n u sve to nije n i nani je t i n a tvoj interes.

— Ma k a k o n e ća , o č e m o j ? — a z a n o s u će oduševl jen ja , p ro j a rka -n a žegom d a n a , Spasan . T a o n a j e Gospina kok ica 1 Nju i d a n a š n j a „IMštula" spominje . D a n a s o n a sa č i tavim Ra jem i s o v o m t r o s k o t n o m zeml jom pr is tupa , d a se p o k l o n i m o g u ć n o j Majci M a r i j i . . . . .

M e đ a t o e v o v a m u pr i jep isu z a -n i m a n o g ostr iška p e r i k o p e „Stenja

knjige Mudros t i 4 1 , š to se onoga dana ča ta n a svetoj Misi:

„ E v o o n ide s k a č u ć i p r e k o gors, p r e s k a č a ć i b r e g o v e . Drag i je moj k a o s rna i U n e je len je . Gle I on stoji iza z ida našega , g leda juć kroz p rozo r , v i reć i k roz r e še tke . Gle I drag i m o j m i g o v o r i : Ustaj , ža r i se, prijateljice mo ja , go lub ice moja , li­jepa m o j a i d o đ i . J e r z ima j e već proš la , d a ž d m i n u o i p rošao . Cvi­jeće se u k a z a l o u zemlj i našo j , vri­j e m e j e r ezan ja d o š l o ; glas se grličin č u o u zemlji n a š o j ; s m o k v a j e iz­vrgla p r v i n e s v o j e ; cva tuć i vinogradi d a d o š e mi r i s svo j .*

Ovo b i v a s m o g l o , a i moralo uvjer i t i , d a S p a s a n n a d a n Poho-đen ja Mari j ina n i je prisastvovao svetoj Žr tv i p o p a t n i j e m a statste, v e ć Žarom k r š ć a n s k e d u š e , pa da o t u d a i n j e g o v o n a t e g n u t o zanima­n je s a grl ičin na le t .

Don Marko Vežić

.ITABO HAEODNA ITRAfA" t ra . 3:

Oraanlzatila enoleskoaa labourizma N e d a v n o je is tupio, n a k o n 34-

godi ln je sa radn je , iz engleske Neza­visne r a d n i č k e s t r anke ( I n d e p e n d e n t * Labou r P a r t y ) p o z n a t i njezin v o đ a Philip S n o w d e n , koji je a p r v o m socijalističkom k a b i n e t a u M a c - D o -na ldovoj v lad i 1934. g. b i o min i s t rom flnaneije. Mi s m o a svoje v r i j eme imali pri l ike, d a pišući o eng leskom laboar i s t i čkom p o k r e t a i n j egovom vođi MacDona ldu u p o z o r i m o , k a k o sa engleski labouris t ! j e d n a engleska socijalistička o s o b i t o s t Marks izam, koji soc i ja lno-demokra t ske s t r anke i m a l a a d r a g i m evropsk im d r ž a v a m a sa temel j svojih p r o g r a m a , je za engleska soc i ja ldemokra t ska s t r anku , ko ja j e i nače č l a n o m soc i j a ldemo­kra tske D r a g e In te rnac iona le , sasvim indi ferentna po j ava . T o n a m po tv r ­đuje i diskusi ja , ko ja j e s a d a p r i ­g o d o m S n o w d e n o v a i s t apa iz 1LP v o đ e n a o s m j e r n i c a m a eng leskoga l aboa r i zma .

Engleski soci jal izam j e s amon ik l a po java . Za prvih pojava r a d n i č k i h pokre ta a Evrop i , koji s a nikli k a o plod marz i sma , a Engleskoj j e p o ­stojala • j e d n e s t r ane socijalist ička r evo lac iona rna (a eng leskom smisla!) g rape amje ren ih marx is ta kra j p o z ­natoga druš tva Fab i j aca , koji s a bili više g rađansk i or i jen t i rani te sa , i a k o • a se nazival i socijalistima, otklanjali , d a formiraju k a k v a r a d n i č k a soc i ­jalistička s t r a n k a , t rudeć i se s a m o , d a svoje soci ja lne n a p r e d n e ideje baee a d o n e d a v n a j e d i n e dvi je en­gleske t r ad ic iona lne p a r l a m e n t a r n e stranke, k o n z e r v a t i v n a i l i be r a lna . Skapina , a kojoj s a bili a z M a c D o -ns lda i P h . S n o w d e n , h t i jać i k o n ­centraci ja snaga , formira la je o d Fabi jevaca te više ili m a n j e u m j e ­renih marxis ta Nezav i snu r a d n i č k u

s t r a n k a . T a s t r anka naš la se k a o n o v a t v o r e v i n a p r e d d v a m a s tar im t r ad ic iona ln im s t r a n k a m a , i b is t ro oko M a c D o n a l d o v o vidjelo j e , d a n jegova s t r anka bez s reds tava za agi tac i ja , bez upor i š ta n e će m o ć i d a b a d e o d većega znača ja a e n ­gleskoj polit ici .

U Engleskoj postoja le sa još pri je o s n n t k a nezav i snoga L a b o o r a j a k e organizaci je r a d n i k a n a s t r a k o v n o m e temel ja — d o b r o pozna t i T r a d e -Unionsi . Iz tih T r a d e - U n i o n s a i N e ­zavisne r a d n i č k e s t r anka uspjelo j e M a c D o n a l d a d a o rgsn iz i r a j a k a La ­b o u r Pa r ty . O b e organizac i je n š č a -va le s a svo ja a u t o n o m i j u i svoje p o s e b n o d je lovanje , ali su a s k u p ­n o m L a b o u r u učes tvova le za jedn ičk i . T rade -Un ions i raspolagal i s a i r a ­spo lažu j o š avi jek o g r o m n o m finan­c i j skom s n a g o m , i to j e d o b r o doš lo M a c D o n a l d o v o m p o k r e t a . S a m o čla­n o v i T r a d e - U n i o n s a i Nezav i sne r a d n i č k e s t r anke mogl i s a d a b u d u č l a n o v i m a j ed ins tvene Labour P a r t y . T a k o j e M a c D o n a l d a uspjelo, d a j e d n o j socijalističkoj s t ranci dob i j e j a k a p o t p o r a , i o n a j e t a k o o j ačana preuzela s a k r a tko 1924. g. v l a d a Eng leske a svoje r a k e .

Međut im, d o k s a se s j e d n e s t r ane ipak d v a a u t o n o m n a kri la s t r anke k o d svojih posebn ih nas tupa m a l o čarka la , a j e d i n s t v e n u s t r a n k a p o ­čeli s a ulaziti i l judi, koj i n i jesa č lanovi ni T r a d e - U n i o n s a ni neza ­visnoga L a b o a r a , i našli s a a e l j a d i , m e đ a n j ima i S n o w d e n , koji s a p o ­čeli biti mišljenja, d a nezavisn i L a ­b o u r n e m a više uvje ta s a život i d a j e d o s t a t n a o p ć a t aboar i s t i čka o rga ­nizaci ja . T o je dove lo d o d je l imične kr ize engleskoga l a b o u r i z m a i o n je ­n o m r ješenju ovisi n jegov razvoj i uspjeh.

Burna sjednica Narodne Skupštine 29. p r . mj . održala se p rva s jed­

nica Nar . Skupšt ine n s k o n minis tar ­ske krize. Ova je s jednica bila j e d n a o d najburnij ih u posl jednje v r i j eme .

Iza k s k o j e o d s n o d u ž n o p o š t o ­vanje pk. L jub i J o v a n o v i ć u i p r o ­či tan a k a z o novo j i l a d i , v l ada j e podnijela skupštini kao h i tan z a k o n ­ski pr i jedlog o p o m o ć i o s k u d n i m krajevima. Hitnost ovoga prijedloga je j ednog lasno usvojena .

Posli je toga prije pre laza n a d n e v ­n i r e d prešlo se n a r a sp ravu o hit­n o m pri jedloga Rad i ća i Pr ib ićev ića o beogradsko j Glavnjači . Z a n i m i v o je za naše pril ike, d a je u t om pi­tanja prvi a z e o riječ pri biće v ićevac

Kosanov ić . Njegov govor pr iml jen j e k a o c in izam i farizejština, j e r j e p o z n a t o , d a sa glavni tvorc i Glav-n j ače i pol i t ike g lavnjače b a š pr ib i -ćevićevci pri je o b z n a n e i za vr i jeme o b z n a n e i da kroz d a g o v r i j eme svoga v l adan ja ni jesa niš ta poduzel i , d a se i m a l o p o p r a v e pr i l ike a b e o ­g radsko j Glavnjači i p o d r a g i m g lavn jačama u zeml j i .

Iza Kosa n o vica g o v o r i o je Stj. R a d i ć , pak zeml jo radn ik K o k a n o -vić i d r Milan Kostić , naš to j e svoja izjava d a o novi minis tar unut rašn j ih pos lova d r Korošec . Za vr i jeme njegova govo ra d igao je silnu graja prvi Stj. Rad ić , a

Brill BISER KREMO VA ZA OBUĆU.

za nj im i o«ta'i »-adićevci i p r ib iće -vićevci te mu ni jesa dal i d a go­vor i . Dolazi d o s a k o b a i zmeđu ra -d ićevca P e r n a r a i r ad ika la Kocića , a za t im d o o p ć e t ačn jave i gažve, koja je trajala d o b r i h 20 minu ta . Nateza lo se, tuklo i mla t i lo . Posli je bi tke se moglo konsta t i ra t i , d a sa n a j ­više povak l i n a svoj im l eđ ima r a d i ­ć e v a c d r P e r n a r i d e m o k r a t J o v a n o -vić , zvani vo jvoda Lupe .

Pr i k r a j a te b u r n e s jednice Stj. R a d i ć j e b io isključen sa tr i skup­št inske s jednice r a d i pasusa u svom jut rnjem govoru , d a j e v lada za tvo­rila Kralja u Glavnjaču.

Dr Korošec je a svojoj izjavi m e đ u ostal im i s taknuo i o v o : „ Ja da j em izjava, da ću svaki takav pre­s tup, k a d za njega d o z n a m ili o n j e m u b u d e m obavješten, na js t rože kazn i t i i o tim d o k a z i m a najozbi l j ­ni je vodi t i r a č u n a . . . Slučajeve, koje sa govorn ic i iznijeli, j a ću najsavje-snije ispitati , k r ivce kaznit i i p o za­k o n a najs t rože p o s t u p i t i . . . Što se t iče r ež ima Glavnjače , j a s am već izjavio, d a ću istražiti na js t rože i I najobjekt ivni je i d a ću k r ivce k a s ­nit i . J a mol im, d a i m a t e povjerenja a m o j e poš ten je . "

O d m a h n a k o n o v e b u r n e skup ­š t inske s jednica d r Korošec je n a r e ­d i o s t roga is traga o pos tupc ima u Glavnjači . Oni č inovnic i , za ko je se d o k a ž e , d a su krivi, kazni t će se najs t rože p o postojeć im z a k o n i m a . J o š je n a r e d i o , d a se s tenogrs fske bi l ješke o v e s jednica p r e d a d a d r ­ž a v n o m odvje tn ika , d a n a o s n o v u nj ih p o v e d e pos tupak prot iv svih Činovnika Glavnjače , koji se op tu ­žuju r ad i m u č e n j a i drugih nedjela .

Fašistima ai crkva nije sveta l

Kad j e u nedjelju 26. pr, raj. u Trs tu u crkvi sv. A n t u n a s taroga Msgr Kratzig » a s lovenskom jez iku č i tao b i skupov kor izmeni pastirski list, više elegaritalo od jeven ih mla ­d ića stalo je ispod p ropov i j edaon ice glasno kričati i tražiti , d a svećenik

Žres tane čitati n a s lovenskom jezika , luli sa se pr i t o m e čak p o k l i c i :

„Evv iva Vit torio E m a n u e i e l " Ne tko je t a k o đ e r z a v i k a o : „Ne m o ž e m o trpjeti, d a se u Trs tu , n a k o n desete god ine os lobođenja , još p ropov i j eda u s lovenskom jeziku, i to b a š u s re­d in i g r a d a . T o su ostaci b ivše Au­strije i mora ju č im pri je iščeznut i 1" P ropov jedn ik je smutljivci ma od ­vrat io , d a m o r a p ropovi jeda t i o n e k o , k a k o m a j e bi lo n a r e đ e n o . N a nji­h o v o pi tanje , t ko m a j e na red io , d a t ako p ropov i jeda , svećenik j e o d g o ­v o r i o : „Eksce lenca b i skup" . U crkvi j e nas ta lo razumlj ivo komešan je i uzbuna . Svećenik j e m e đ u t i m m o r a o saći sa p ropov i j edaon ice i te ned je ­lje nije bilo a crkvi ni ob iča jnoga blagoslova I

T a k o kul turni i s l o b o d o u m n i su tali janski fašisti, k a d im e to više ni je sveta n i c r k v a I J o š imaju o b r a z a nas nazivat i ba lkanc ima i d iv l jac ima!

Za umirovljene oružnike Prošl ih mjeseci sa umirovl jeni o-

ružnici bili bez ikakve p laća , j e r u p r o r a č u n u nije bilo p o k r i ć a za te izdatke . Bijeda j e t ih l judi bila ve ­lika.

S a d je n o v a v lada n a svojoj pr­voj s jednici 24. p r . m j . n a pr i jedlog d r a Korošca , min i s t ra financija od brila n a k n a d n i kred i t o d 1,200.000 Din s a mi rov ine o ružn ic ima .

Raspad raditevske organi­zacije

Najbolji pr imjer s a s labo s tanje u R a d i ć e v i m organ izac i jama daje n a m slučaj, koji se ovih d a n a des io a bivšoj radićevskoj kal i , a opć in i O r i o v a c . R a d i nepovol jno pr imljenoga saveza sa Pr ib ićev ićem razb ježa l i s e Rad ićev i pristaše a različite d r a g e s t ranke , p a i u radikale , a sam p r e d ­sjednik Radićeve organizaci je pos tao j e p r eds j edn ikom radika lske o rgan i ­zaci je .

SHBBUBBBBBMHBBSBBHBBBaiHBHHBBBHBBSBaBBl

Nove knjige i listovi Protiv zla štiva — dobro štivo. Sa

mnogih se strana čuju prigovori i jadikov­ke, kako je u posljednje vrijeme zlo Štivo upravo poplavilo naša tržišta. U svescima po dinar izdaju se tako zvani „romani", koji su s literarnoga gledišta potpuno bez­vrijedni, jezično loši, oprema im je upravo gadna, a sadržaj zao. Dobra je namisao, da se protiv ovoga loSeg Štiva bori pozi­tivno, to jest izdavanjem dobroga Štiva. Dobro je, Sto je Knjižnica Dobrih Romana (sekcija Jeronimskog Književnog Društva) u Zagrebu pokrenula izdavanje najboljih romana iz svjetske književnosti u svescima po 1 dinar. Započela je s jednim od najpo­pularnijih pisaca Szienkiewiczem, i to s njegovim zanimivim romanom „Ognjem i mačem". Oprema i prijevod su vrlo ukusni za jeftini novac, a zamisao vrijedna, da je podupre svatko, tko želi dobra našem na­rodu, osobito omladini

PUČKA TISKARA U ŠIBENIKU BRAĆA MATAčić POK. PETRA

Prima na izradbu sve u tiskarsku struku zasijecajuće radnje.

Uvezivanje knjiga i protokola. Izradba brza i točna.

Uz najumjerenije cijene.

Razne vijesti Skupština Jugoslovenskoga Šumarskog

Udruženja održat će se 4. i 5. marta t. g. u Beogradu. Povodom toga odobrio je g. ministar Suma i rudnika svim članovima Jugoslovenskoga šumarskog Udruženja, koji su šumarski činovnici, odsustvo u vreme­nu od 29. februara do 7. marta o. g. — Uprava JŠV.

IZ U KADA 1 OKOLICE I z b o r n o v e o p ć i n s k e u p r a v e .

U ponedjel jak 27 . t. m j . i zab rana j e n o v a opć inska a p r a v a . Od 39 pri­sutnih vi jećnika i zabran je sa 22 glasa (zemljoradnic i , d is ident i i ra-dikali) nače ln ikom zeml jo radn ik g. D a n e Škar ica , d o k je 17 glasova opozicije pa lo za d r Š imu Vlašića. Istim b ro jem glasova i z ab rana sa i šestorica pr is jednika , i t o : gg. dr Marko Kožal, Mate Ka rađo l e - š a šac , Krste Milovac (Konjevrate), Ante Blažević, P i v a c P a š k o (Vrpolje) i J a r a m Josip (Krapan j ) : 3 d i s iden ta , 3 zeml joradnika , dok je opozici ja za pr i s jednike predlož i la : ggt Marka Ježinn, Andr i ju Luš ića , Vladu Ku-lića, Antu Bukića, Š imu Uelamarića i Antu Milišu.

S a b i r a n j e d o p r i n o s a z a s p o m e ­n ik k r a l j u P e t r u . U š ibenskom sreza sakupl jeno j e za podizanje s p o m e ­nika kralju Pe t ru u Beogradu svega Din 2 9 4 8 3 Od toga Din 24.056 u s a m o m Š ; ben iku . Sve opć ine još n i -j e s u podni je le svoje izvještaje i o b r a č u n e .

U n a p r e đ e n j a u p o r e s k o j s t r u c i . U k a z o m Nj . V. Kralja u n a p r e đ e n l s u : Poresk i nadupravi te l j g. Antun Lučev u I. g rupu II. kategori je , gg. Egidi je Benkov i ć i Uroš F o n t a n a u II. g rupu II. kategori ie te gg. V ido-vić Dragut in i Vonč ina Dragutin u li! , g rupu II. kategorije,

K o r i z m e n i p a s t i r s k i l is t n a š e g * p r e s v i j . b i s k u p a govori o vjeri, o crkvi i o sekti s ta rokato l ika . U p r v o m di jela govor i presvij . b iskup o Crkvi kao djela Božjem i kao kral jevstvu Božjem na zemlji. Crkvu t r eba slušati, a tko Crkvu sluša, m o r a biti poslu­šan b i skup ima i nas l jedniku Sv. P e ­tra , r imskom biskupu. Osvijetlivši sve ist ine s dogmatskoga s tanoviš ta p r e ­lazi pos lan ica na pr ikaz ivanje n a u k e i r a đ a sekte s tarokatol ika . Otpad sta-rokatol ičkih svećenika od sv . Crkve j e oholost života, p o ž u d a t jelesna, p o h l e p a za b lagom i b lagos tanjem. Ovi o tpadn ic i lažno se pozivaju n a pr imjer apostola , d a m o g a sve tog rdno živjeti a b l u d n o m gri jehu on i , ko j i n ikad n e m o g u d a sklope zakon i t e ž e n i d b e n a temelju obveze , n a m e t n u ­t e im o d sv. Crkve i svojevol jno o d njih pr imljene. Osim toga razvrgavaju Ženidba , zabacu ju i svetu ispovijed, laskaju s lušaoc ima n i skom d e m a g o ­g i jom. — K a k o se vidi , poslanica ra­spravl ja o ak tue ln im pi tan j ima, p a bi j e r a d i toga t r eba lo i t o više m e ­đ u n a r o d o m prošir i t i , jer m n o g i p r e ­laze n a s tarokatol ic izam iz neznanja .

O d l i k o v a n j e . Gosp. B r a n o Marčić , gimn. profesor, od l ikovan je o r d e n o m Bijelog Orla V. s tepena.

K o r i z m e n e p r o p o v i j e d i u v a r o -š k o j c rkvi d r že se svakoga četvr tka a 5 l / » sati p o p o d n e . Ove g o d i n e p ropov i j eda f ranjevac o. dr Ante Crnica .

O o s p . Z . J a r i ć , greški školski n a d ­zornik a Š ibeniku, od l ikovan j e or­d e n o m sv. Save V. s tepena .

P o r o t o . U ponedje l jak 27. t. m j . započe lo je p o r o t n o zasijedanje a p o ­druč ju zemaljskoga suda . — N a p rvo j po ro tno j r asprav i a o v o m s a s i j e d a n j a r i ješen je Novakov ić Pe t a r iz Ka­l ina , koji je bio op tužen za zločin si lovanja. B ran io ga j e d r M. J, D o -minis . — Druga j e r a sp rava v o đ e n a pro t iv P inč ić An tona iz Z e m u n i k a , Što j e n a p a o D a k i ć a Grga u na ­mjeri , d a ga opljačka. T o m m u je pr i l ikom o d n i o cipele i z a d a o m u dvi je ozlede. 1 on j e b io r i ješen. — T r e ć a r a sp rava v o đ e n a je p ro t ' v Luce Bor ić iz L o p a r a (na Bnhu) . koja j e ukra la s v o m e gospodaru iz za tvo rene škrinje u više pu ta oko 27.000 d ina ra . Osuđena j e na 14 mjeseci t amnice , a njezini sauče-sniei Ivan i Jos ip Bobić prvi o s 6 mjeseci, a drugi na 3 mjeseca. Nju je b r a n i o d r Vlašić, sauče«nike jo j d r Smolčić, d o k je oš tećenu s t ranku zas tupao d r Š tambuk .

T r g o v a č k o - o b r t n l č k o u d r u ž e n j e od rža lo je u nedjelju svoju g lavnu godišnju skupš t inu . N a k o n pozd rav ­noga govora preds jednika g. Vi. Kulića slijedit? su izvještaji o d b o r ­n ika . R a d u odbora i skazano je jed­nog lasno pr iznanje , te j e ponosno i zabran p reds j edn ikom g. VI. Kulić, a o d b o r n i c i m a : gg. D. Tr iva , I. Čićin-dairt, F . GreMi tć , I. Ža js I A. Laš ić . Reviz ioni odhor sač in java ju : gg. A. Meznar ić , M. Pa ić i J. Kap i t anov ić .

O o s p . An tun V o d a n o v l ć , pogla­va r s tvom tajnik, u n a p r e đ e n j e u L g r u p u HI. kategori je .

Š a r l a h . Već dosta v r e m e n a tasra šar lah a nek im sel ima oko Knina . I m a jdost s i težih s lučajeva. U P lav­n a je za tvo rena škola.

P r o v a l n i k o d z a n a t a . Polici ja j e n e d a v n o uapsi la Sitnu TroŠlća iz Zlosela, p rova ln ika i kradl j ivca od z«nata , koii je umi ješan i u k r ađu zlata a varoškoj c rkvi .

.,NAB0BKA STRAŽA"

Š e m a t o r i j O o s p e v a n g r a d a . P r e d nekol iko d a n a započe lo se n a ­p o k o n u r e đ i v a n j e m šemator i j a p r e d v a r o š k o m c r k v o m . Za vr i jeme iz­b o r a r a d je p rek inu t , ali amo uvje­reni , d a će se č im prije nastavi t i . T a vri jeme je već, d a se ta pus toš , koja Šibeniku daje u p r a v o izgled sela, već j e d n o m ured i .

N a b a v l j a č k a z a d r u g a d r ž a v n i h s l u ž b e n i k a u Š i b e n i k a od rža la j e prošle nedjelje svoju g l s v n a godi ­šnju skupš t inu . Iz izvještaja o p o ­slovanju k r o z proš lu god ina opaz io se v i d a n n a p r e d a k zadruge , č i s t i dob i t ak iznosio je Din 57.594, d o k je u k u p n i p r o m e t p remaš io Din 4,215.000. Za preds jedn ika je p o n o v ­n o jednoglasno i zab ran d r A. Bu-zolić, č l anov ima u p r a v e : gg. I. R e n -d ić i M. P o p o v i ć , a č l a n o m n a d z o r ­nog Odbora g. K. Novak .

P r e m j e š t e n . Gosp. A leksanda r Piasevol i , sudija, p remješ ten j e iz Blata u Šibenik i dodi je l jen d r žav ­n o m odvje tn iš tvu .

I z g o r j e l a . Ivanića PetkOviĆ, 14-godišnja č o b a n i c a iz Vrpolja, z a p a ­lila je n a paši s j e d n o m svo jom d r u g a r i c o m va t ru , d a se ogri je . K a k o se ne s p re tno l eđ ima ( k r e n u l a vat r i , zahva t io joj j e p l a m e n odjeću . Od­jeća j e skoro č i tava izgorjela, a o n a je uslijed silnih opek l ina n a p u t u U bolnicu izdahnula .

U a p i e n p r o v a l n i k . K a k o s m o već pisali , u v u k a o se p r e d pa r d a n a neki kradl j ivac u s tan g. Merlaka i p o k r a o neke zlatne p r e d m e t e . U za­dnji je čas zapažen , ali je ipak u m a -kao . Policiji j e sad uspjelo, d a ga uapsi , a zove se Mialjević P e t a r iz Z a d r a .

B l a t o u V r u l j a m a . Za svake i na jmanje kiše p u t u Vrul jama uz stovarište boksi ta posta je r a d i s i lno­ga blata u p r a v o n e p r o h o d a n . Ta j pu t t r eba d a se već j e d n o m ured i , j e r se njim služi č i tava Draga i Pl i -š a c T a v e ć d a g o v r e m e n a leži j e d n a gomila valjda n e u p o r a b i v o g a bokaita. Ne bi li se tim d a t e p u t na su t i ?

Darovi „Uboškom Domu". Da počasti uspomenu Adeline Lipovac: Obitelj Pia Ter-zanovića Din 30. Da počasti uspomenu Ane ud. Vitale: Obitelj pk. Dame Škarica Din 20. Da počaste uspomenu dra Iva Buić-KovaČević: Dr Julije Gazzari Din 100; obi­telj Bontempo te Vinka i Ante Šare po Din 50; obitelj Jakova Jeličić Din 25; obitelj Marasovich, obitelj Dušana Novaka i Manda ud. Vežić po Din 20. Da počasti uspomenu Olge Maričić: Osoblje Tiskare Vitaliani Din

30. Da počasti uspomenu A. Juiića: Joto TambaČa Din 10. Da počaste uspomenu Matlje aa*. Drezga: Obitelj Ronac i obitelj Tertanovič po Din 60; Frane GrubiSić Din 30; dr Justo Matačić i obitelj Utenić po Diu 20. Da počasti uspomenu Pave Sllpan-čić: G. S. Matavulj Din 30. Da počasti u-spomenu Juriti-Andrelt rod, Peticartć: Ne-venka Markov Diu 10. Da počasti uspome­nu Otilife Alflrević: Obitelj Ha TertanOVica Din 50. — Svima darovateljima Uprava najharnije zahvaljuje.

ORLOVSKI VJESNIK Okružni sletovi. Iza toliko uspjelih po­

krajinskih i okrutnih sletova ova godine bit će posebno posvećena priredbi Sto u-spjelljih okružnih i općinskih sletova. Sa okružnim sletovima spojena su natjecanja. Već sada se snađe ta cio niz mjesta, soj« Me, da se kod njih slet dril.

Dan katoličke omladine slavit esnafe orlovska organizacija 1 ove godine kao i prijašnjih godina u nedjelju 6. svibnja. Svu­da će se držati svečane akademije l nastupi. NaSi Orlovi već se spremaju za proslavu ovoga dana. Ovaj dan bit će najbolja pri­lika za nalu vlć. gg. župnike, da po prvi puta ekupe svoje mladiće za osnutak or­lovskoga druStva. Za sve upute neke se obrate na Hrv. Orlovski Savez.

Orlovski Vjesnik broj 2. iziSao je pro­šlih dana i razaslan svim organizacijama. Kako Orlovski Vjesnik donosi mnogo važ­nog organizacijskog materijala, te nacrte predavanja za vođe orlov. druSleva, to pre-poručamo svim prijateljima orlovske orga­nizacije, da sa na list pretplate. List stoji godišnje 12 Din. U upravo izaSlom broju obrađuje se program rada u narednim mjesecima.

.Orlovske Straže - broj 3. (za ožujak) IziSao je ovih dana. Među slancima Ističe­mo posebno lijepi članak A. Matasovića o metodama rada slob. zidara, zatim članak J. Dulčića, Župnika u Brusju, o ljepotama dal. otoka, članak B. Dugačkog o suncu, viSe pripovijesti* 1 pjesama. List donosi usto mnogo organizatornih vijesti. Obilne su ru­brike : Smjernice naSega rada, na Ori. Straži, za naS naraštaj, ta našu tjelovježbenu od-goju, te prilog Orlić. Zanimlv je prilog „Orlovske Straže" — Orlovska Misao. Ova] broj donosi iza lijepog uvodnika dra A. živkovića članak F. Terseglsvs 0 socijal­nim pogledima 1 problemima, zatim brojnu đačka suradnju. Kulturni i đački pregled vrlo su zanimivi. Ovim brojem „Orlovska Misao" posve je preuređena tako, da po­

staje uistinu dobar putokaz i vodič c nase mlade đačke orlovske generaciji, već 1 ostalih orlovskih radnika. — Preporuci, mo gg. župnicima, da u svojoj župi međo omladinu proSire „Orlovsku Stražu", koja će ha biti najbolji pomagač u radu. Neka proširenje „Orlovske Straže" bude prvi p o . četak rada oko osnivanja Orlovskih dru­štava.

Vlasnik, Izdavatelj 1 odgovorni urednik Aute Holjev. - Tisak Pučke Tiskare a Ši­benika — (Predstavnici: jerotim I Vjeko* stav Matačićl. -STARE KOVINE, bakar, mjed, olovo, cink, aluminlum, stru­gotine od mjedi, slova, rabljene strojeve, akumulatorske ploče, tračnice, kupujemo svaku količinu i plaćamo uz gotov novac „Ferrometal* kđ, Zagreb, Slovenske ni. 12'.

O r i g i n a l a n f r a n c u s k i

E C L A I R V E R M O R Je n a j b o l j a p r s k a l i c a na svi

Generalno zastupstvo BARZEL D. 0 . . SUB.OTIU IžUU c n o r n l k l Mota se dobiti svagda.

SALAMA prve vrsti nova roba posve zrela

M dobiva se svagdje.

8 M. Gav.ilovita sinovi i 1 Petrinja

JOSIP JADRONJA ŠIBENIK (Dalmacija;

v a e 11 P R E G L E D TOVARNIH L I S T O V A I REKLAMACIJE

Tovaroi listovi sa minulim rokom znače Izgubljen n o v a c I Pregledani tovarnl listovi znače nadjen n o

MEDJUNARODNO OTPREMNIŠTVO JOSIP JADRONJA ŠIBENIK Tovarnl listovi pregledavaju se po stručnjacima besplatno, te se za najkraće vrerae izdejstvuje povra tak novca . - Najbolje kontrolno mjesto za ishodjenje svakovrsnih želj. šteta. Pošaljete u v las t i tom in teresa t o v a r n e l latove, pre no i t o lm protekne rok na pregledan na međjnnarođno otpremništvo JOSIP JADRONJA ŠIBENIK Hovac nalazi, ko tovarne listove daje pregledati .

Ovo je p r a v i originalni

VlahoVelixir

T v o r n i c a u t e m e l j e n a g o d i n e 1861.

koji okrijepljuje i ozdravljuje kojeg proizvadja Jedino

R. VLAHOV N a g r a d j e n n a svim svjetskim izložbama.

Ime V L A H O V i dotična etiketa zakonom su zaštićeni kod svih država Svijeta

ČUVAJTE SE PATVORINA!