HRVATSKA GOSODARSKA KOMORA

ŽUPANIJSKA KOMORA OTOČAC

ožujak, 2017.

Br. 4/2017

GOSPODARSKI INFO ŽK OTOČAC

U ovom broju:

Novosti iz HGK

Financiranje za

gospodarstvenike

Promocija

gospodarstva

Ekonomske analize

Obrazovanje za

gospodarstvenike

istraživanja, razvoja i inovaci-ja (razine tehnološke sprem-nosti TRL 8 i 9) kako bi se potaknule poslovne aktivnosti i pokrenula proizvodnja novih proizvoda i usluga (novih za poduzeće i/ili novih na tržištu) te ostvarili pozitivni poslovni rezultati i rast poduzeća s po-tencijalom na međunarodnoj razini. Prihvatljive aktivnosti uključuju i inovacije procesa i organizacije poslovanja, pri-bavljanje i dobivanje patenata i drugih oblika nematerijalnog vlasništva, savjetodavne uslu-ge za inovacije te usluge po-drške inovacijama.

Poziv je otvoren od 9.12.2016. do 31.12.2017.

Više informacija moguće je pronaći na poveznici.

Predmet Poziva Komercijali-zacija inovacija u poduzetniš-tvu je poticanje ulaganja neo-phodnih za primjenu (komercijalizaciju) rezultata istraživanja, razvoja i inovaci-ja (do kojih su došli sami MSP–ovi, u suradnji s drugi-ma ili putem transfera znanja i tehnologije) u poslovne aktiv-nosti i pokretanje proizvodnje na temelju primijenjenih rješe-nja. Cilj je podržati projekte usmjerene ka novim proizvo-dima i uslugama s višom i visokom dodanom vrijedno-šću koje imaju pozitivan uči-nak na poslovne rezultate i rast poduzeća te s tržišnim potencijalom na međunarod-noj razini.

Ukupna raspoloživa sredstva Temeljem OPKK-a u Držav-nom proračunu Republike Hrvatske iz EFRR-a za ovaj Poziv osigurano je

114.000.000,00 kuna za raz-doblje do 31.12.2017. godine. Najniža vrijednost potpore, odnosno najniži iznos bespo-vratnih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom projektu iznosi 760.000,00 kuna. Uku-pni iznos državne potpo-(Uredba 651/2014 - GBER) i potpore male vrijednosti (de minimis) ne može prijeći prag od 7.600.000,00 kuna. Maksi-malan intenzitet potpore koja se može dodijeliti iznosi 50%.

Kako bi se ispunili uvjeti prih-vatljivosti, prijavitelji moraju biti pravne ili fizičke osobe koje su mikro, mala ili srednja poduzeća sukladno definiciji utvrđenoj u Prilogu I. Defini-cija malih i srednjih poduzeća Uredbe 651/2014.

U skladu s predmetom Poziva prihvatljive su aktivnosti na-mijenjene primjeni rezultata

Poziv na dostavu projektnih prijava Komercijalizacija

inovacija u poduzetništvu

dataka o proizvodnji članova proizvođačke organizacije, zatim sakupljanje, sortiranje, skladištenje i pakiranje proiz-vodnje članova proizvođačke organizacije te komercijalno i računovodstveno upravljanje i/ili centralizirano knjigovod-stvo i sustav fakturiranja.

Ukupan iznos raspoloživih sredstava iznosi 18.750.000,00 HRK. Pojedi-načni prijavitelj može dobiti potporu od najviše 500.000 EUR, odnosno najviše 100.000 EUR za poslovnu godinu.

Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za plaćanja u poljo-privredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, u okviru Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020., raspisali su natječaj za provedbu podmjere 9.1. „Uspostava grupa i organiza-cija proizvođača u poljopri-vrednom i šumarskom sekto-ru“, provedbu tipa operacije 9.1.1. „Uspostava proizvođa-čkih grupa i organizacija“. Potpora podrazumijeva dodje-lu namjenskih bespovratnih novčanih sredstava za sufinan-ciranje ulaganja koja su pred-met navedenog tipa operacije. Prihvatljivi prijavitelji su proi-

zvođačke organizacije prizna-te u razdoblju od 1. siječnja 2014. godine do 31. prosinca 2020. godine u bilo kojem sektoru poljoprivredne proiz-vodnje u rangu mikro, malih i srednjih poduzeća. Iznos pot-pore određuje se u skladu s godišnjom vrijednosti utržene proizvodnje te se proizvođa-čkoj organizaciji može isplati-ti potpora u ukupnom iznosu od 500.000 eura, odnosno najviše 100.000 eura u protu-vrijednosti u kunama za po-slovnu godinu.

Prihvatljive aktivnosti u okvi-ru ovog natječaja odnose se na poznavanje i prikupljanje po-

Manje od mjesec dana za podnošenje prijava po mjeri 9.1.1.

Br. 4/2017

“… HBOR korisnicima

EU fondova nudi niz

pogodnosti

financiranja ....”

skog fonda za pomorstvo i ribarstvo, a mogu ga koristiti podnositelji koji zadovolja-vaju uvjetima natječaja u okviru kojeg podnose zah-tjev.

Putem predmetnih programa kreditiranja, HBOR korisni-cima EU fondova nudi po-godnosti financiranja izme-đu kojih izdvajamo:

zatvaranje cjelokupne financijske konstrukcije EU projekata (financiranje prihvatljivih, ali i neprih-vatljivih troškova),

izdavanje jamstva za po-vrat predujma EU granta,

duge rokove otplate kredi-ta do 17 godina,

priznavanje do 70 posto EU granta kao vlastitog učešća klijenta,

povoljne kamatne stope od 3% godišnje bez elementa državne potpore,

brze rokove obrade kredit-nih zahtjeva.

Svi Pozivi na dostavu pro-jektnih prijedloga financira-nih iz Strukturnih (Europski

fond za regionalni razvoj i Europski socijalni fond) i Kohezijskog fonda objavlju-ju se na središnjoj internet-skoj stranici Ministarstva regionalnoga razvoja i fon-dova Europske unije: www.strukturnifondovi.hr.

Svi Pozivi na dostavu pro-jektnih prijedloga financira-nih iz Europskog poljopri-vrednog fonda za ruralni razvoj, Europskog garancij-skog poljoprivrednog fonda i Europskog fonda za po-morstvo i ribarstvo objavlju-ju se na internetskoj stranici Agencije za plaćanja u po-ljoprivredi, ribarstvu i rural-nom razvoju: http://www.apprrr.hr/.

Program kreditiranja EU projekata javnog sektora namijenjen je kreditiranju svih EU projekata javnog sektora, a mogu ga koristiti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (općine, gradovi te županije i Grad Zagreb) te subjekti u većinskom vlasništvu JLPS-a ili Republike Hrvatske.

Program kreditiranja EU projekata privatnog sektora namijenjen je kreditiranju svih EU projekata privatnog sektora, a može ga koristiti svaki subjekt koji se bavi ekonomskom djelatnošću, bez obzira na njegov pravni oblik.

Program kreditiranja EU projekata ruralnog razvo-ja, ribarstva i vinske omot-nice namijenjen je krediti-ranju projekata koji se kan-didiraju za sufinanciranje sredstvima Zajedničke po-ljoprivredne i ribarstvene politike, odnosno sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, Eu-ropskog garancijskog poljo-privrednog fonda te Europ-

HBOR-ovi programi kreditiranja EU projekta

2

Poslovni razgovori na Sajmu ECOBUILD

prilika za proizvođače proiz-voda, usluga i kooperanate da se susretnu sa arhitekti-ma, distributerima, agenti-ma, istraživačkim centrima i sveučilištima.

Poslovni B2B razgovori učinkovita su potraga za poslovnim partnerima, bez nepotrebnog trošenja vreme-na i novaca. Kako bi pronaš-li odgovarajućeg poslovnog partnera potrebno je popuni-ti registracijski obrazac u kojem se opisuje područje poslovanja te traženi oblik poslovne suradnje. Registra-cijski obrazac objavljuje se u on-line katalogu tako da

sudionici mogu odabrati potencijalnog partnera za pregovaranje, te na kraju svaka tvrtka dobiva svoj individualni raspored poslo-vnih razgovora.

Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno, a zainteresirane tvrtke svoje sudjelovanje mogu prijaviti na sljedećoj poveznici.

Kontakt osoba za daljnje informacije je Irena Spahić, Europska poduzetnička mre-ža Hrvatske, Tel 01/4561 639,e-mail: ispahic@hgk.hr.

U okviru sajma ECO-BUILD, najvećeg svjetskog sajma održive gradnje, Eu-ropska poduzetnička mreža organizira poslovne razgo-vore koji će se održati u srijedu 8. ožujka 2017. godi-ne u Londonu.

Na tom događanju tvrtke će imati priliku upoznati poten-cijalne poslovne partnere koji djeluju u građevinskom sektoru i sektoru energetske učinkovitosti. Ovo je izvrsna prilika za dobavljače, iz-vođače radova i distributere za otkrivanje novih i inovati-vnih proizvoda i usluga na međunarodnim tržištima te

GOSPODARSKI INFO ŽK OTOČAC

ŽK Otočac s Privrednom komorom Unsko-sanskoga kantona

dogovorila razmjenu informacija za poduzetnike

li su koji plasiraju vijesti i članke koji se tiču svakodne-vnog života žitelja svih dije-lova Ličko-senjske županije i kojima posjećenost i čita-nost bilježe konstantan rast od osnutka do danas. Logič-na je bila želja za usposta-vom suradnje čelnog čovje-ka Stage Arta, organizatora koncerata, festivala, sport-skih, kulturnih i umjetničkih događaja, s nosiocima me-dijskog života Ličko-senjske županije.

Stage Art, kao partner PK USK, tijekom proteklih 20 godina nositelj je ukupno oko 780 različitih projekata, a sudjelovao je i u ostvare-nju projekta prekogranične suradnje Park prirode Gra-bovača s Općinom Perušić na području Ličko-senjske županije.

Ovim sastankom, suradnja između novih partnera je uspostavljena, utvrđeni su i pravci plasiranja budućih informacija o svim događa-

njima koje organizira Stage Art na portalima Ličko-senjske županije. Također je dogovoreno da će Privredna komore USK koristiti pros-tor ovih portala putem ban-nera koji će zainteresirane dovesti na internetski portal Privredne komore USK gdje se mogu informirati o do-gađanjima koje organizira PK USK te o svim značajni-jim poslovnim događanjima u Bosni i Hercegovini.

Dogovorena je i razmjena i objavljivanje važnijih, iz-dvojenih informacija i vijesti putem Gospodarskog lista HGK - ŽK Otočac i Poslov-nog informatora, newslettera Privredne komore Unsko-sanskoga kantona, kako bi se privrednicima s jedne i gospodarstvenicima s druge strane omogućila što bolja informiranost o svim značaj-nim poslovnim događanji-ma.

Izaslanstvo Županijske ko-more Otočac posjetilo je 17. veljače, Privrednu komoru Unsko-sanskoga kantona (USK).

Predsjednika HGK - ŽK Otočac Josu Brajkovića, direktora Milana Kranjče-vića i Ivana Bižanovića, županijskog vijećnika, vlas-nika i osnivača nezavisnih web-portala GlasGacke.hr, GlasLike.hr, Novalja.cool i SenjskaBura.hr, ugostio je Nihad Šušnjar, generalni sekretar Privredne komore USK sa suradnicima. Sas-tanku se pridružio i Elmir Rekić, direktor, vlasnik i osnivač tvrtke Stage Art iz Bihaća, članice Privredne komore USK, budući da je cilj sastanka bio uspostava suradnje s elektroničkim i drugim medijima s područja Ličko-senjske županije koju pokriva HGK - ŽK Otočac.

Sestrinski portali GlasGac-ke.hr, GlasLike.hr, Senjska-Bura.hr i Novalja.cool porta-

Uspješno predstavljena turistička ponuda Ličko-senjske

županije na najvećem turističkom sajmu u Češkoj

i NP Plitvička jezera preds-tavilo se sedam poslovnih subjekata iz županije: Hotel Luna iz Jakišnice, Hotel Art iz Senja, Velebit aktivnosti j. d. o. o. iz Otočca, Dida Joja d.o.o. iz Ličkog Osika, Mil-lem inženjering d. o. o. iz Gospića, Japodski forum j. d. o. o. iz Korenice i Vegi-um d. o. o. iz Karlobaga. Interes je za destinacije Li-čko-senjske županije bio velik, prva dva dana sajma bila su posvećena poslovnim posjetiteljima, a ostali dani građanstvu. Osim mnogo upita o brojnim turističkim proizvodima, svi su preds-tavljeni promidžbeni materi-

jali podijeljeni, a predstavni-ci tvrtki članica HGK održa-li su niz B2B sastanaka s češkim partnerima, ali i part-nerima iz cijelog svijeta.

Nadamo se da će interes na ovom sajmu korespondirati s dolaskom gostiju iz Češke u Ličko-senjsku županiju s obzirom na to da je češko tržište važno za hrvatski turistički sektor, tržište s kojeg je prošle godine ostva-reno više od 5 milijuna noćenja.

Županijska komora Otočac prvi je put organizirala zaje-dničko predstavljanje turisti-čkoga gospodarstva Ličko-senjske županije na najve-ćem turističkom sajmu u Češkoj Republici, sajmu Holiday World koji se odr-žao od 16. do 19. veljače u Pragu.

Riječ je o 26. sajmu na ko-jem se predstavilo oko 700 izlagača iz 46 zemalja, kao i sve turističke regije Češke, a posjetilo ga je 26.000 ljudi. Predstavljanje gospodarstva organizirano je u sklopu nacionalnog štanda HTZ-a, a na zajedničkom štandu HGK

Sudionici sastanka

Hrvatski štand

3

Br. 4/2017

Jasna Ilić, predsjednica Stru-kovne grupe govorila je is-pred KUD-a Lipa Sinac čija staretinarnica, zapravo zavi-čajna zbirka i glazbena gale-rija mogu biti zanimljive gostima, odnosno mlinarenje i demonstracija pranja rublja na Gacki. Milan Kranjčević, kao potpredsjednik ove Stru-kovne grupe u ime Katedre Čakavskog sabora naveo je kulturne potencijale samoga grada Otočca - Gačanski park hrvatske memorije, ostatke utvrde Fortica, Križ-ni put na Fortici, kapelicu MB od sedam žalosti na Fortici, projekt Put otočkih graničara kao nezaobilazne turističke točke posjeta u samom gradu. Katarina Mil-ković ravnateljica Pećinskog parka Grabovača u Perušiću ukratko je sudionike upoz-nala s geološkim posebnosti-ma parka, ali i kulturnom ponudom kraja, odnosno povezivanja tura gostiju Perušić – vrila Gacke – U-točište za medvjede u Kute-revu – Krasno. Vedran Kata-linić iz NP Sjeverni Velebit iznio je ukratko osnovne prirodne vrijednosti ovoga

nacionalnog parka, odnosno kulturno-turističku ponudu Velebita koja se prezentira posjetiteljima. Snježana Bogdanić, kustosica Muzeja Gacke, prezantirala je stalne muzejske postave, kulturno-umjetničke programe sekcija koje djeluju u sklopu Gac-kog pučkog otvorenog učili-šta u Otočcu s naglaskom na smotru folklora te ponudu "in situ" arheoloških lokali-teta - Mitreuma, na lokacija-ma Kraljev stolac - Oltari i Rajanov grič. Viktorija Ro-gić je prezentirala djelatnost Udruge Gačanka kroz proiz-vode, ali i prezentacije i edukacije. Mladenka Oreš-ković, direktorica Turističke zajednice Grada Otočac po-jasnila je suradnju sa svima onima koji mogu poboljšati turističku ponudu, odnosno bolje povezivanje davatelja i primatelja usluga. Na kraju je Petra Aničić iz LAG-a Lika predstavila projekt In-tegra Lika 2020.

U velikoj dvorani Hrvatske gospodarske komore – Žu-panijske komore Otočac 28. veljače održana je proširena sjednica Strukovne grupe kulturnog turizma Županij-ske komore Otočac, na kojoj su sudjelovali i pružatelji usluge smještaja u domaćin-stvu subregionalne Strukov-ne skupine obiteljskog smje-štaja Gacka.

Željeli smo kroz ovaj zajed-nički sastanak sa subjektima koji djeluju u području kul-turnog turizma, pokušati inicirati konkretnu suradnju i bolje umrežavanje različi-tih pružatelja usluga u turi-zmu, u pripremi turističke sezone 2017. Kako je na nekim prethodnim sjednica-ma došlo do spoznaje da su iznajmljivači nedovoljno informirani o ukupnoj kul-turnoj ponudi u destinaciji i u njenu bližemu okruženju, potaknuta je konstruktivna razmjena informacija kroz predstavljanje aktivnosti članica Strukovne grupe kulturnog turizma i mo-gućnost pitanja i odgovora ovisno o potrebama privat-nih iznajmljivača.

O kulturi i turizmu na proširenoj sjednici Strukovne grupe

kulturnog turizma ŽK Otočac

4

Sudionici sastanka

“Namjera je kroz ovaj

zajednički sastanak sa

subjektima koji djeluju

u području kulturnog

turizma, pokušati

inicirati konkretnu

suradnju i bolje

umrežavanje različitih

pružatelja usluga u

turizmu, u pripremi

turističke sezone 2017.“

GOSPODARSKI INFO ŽK OTOČAC

Zakonom o osiguranju pot-raživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca („Narodne novine“, broj 86/08, 80/13 i 82/15, u nas-tavku: Zakon) regulirane su vrste, opseg i način ostvari-vanja prava pred Agencijom za osiguranje radničkih pot-raživanja u slučaju stečaja poslodavaca (AORPS). Zad-njim izmjenama Zakona (2015.) uveden je i novi institut blokade računa po-slodavca. U suradnji s AORPS želimo Vas upozna-ti s procedurama, kao i mo-gućnostima koje daje država putem ove Agencije.

9. ožujka. 2017. (četvrtak) u Hrvatskoj gospodarskoj ko-

mori, Županijskoj komori Otočac, Kralja Zvonimira 16, Otočac, s početkom u 10 sati, održat će se radionica na temu „Primjena Zakona o osiguranju potraživanja rad-nika u slučaju stečaja poslo-davca uz informaciju o pred-stojećim izmjenama Zako-na“. Predavači su dr.sc. Ivan Madunić, dipl.oec, ravnatelj AORPS-a i Ivana Krmek, dipl.iur, rukovoditeljica Odjela pravnih, kadrovskih i općih poslova AORPS-a.

Agencija za osiguranje rad-ničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca osnovana je Zakonom o osiguranju potraživanja radnika u sluča-ju stečaja poslodavca

(Narodne novine broj 86/2008; 80/2013; 82/2015.). Osnivač Agencije je Republika Hrvatska, a osnivačka prava i obveze ostvaruje Vlada Republike Hrvatske. Agencija je javna ustanova i kao prvostupanj-sko javnopravno tijelo pro-vodi postupke osiguranja potraživanja radnika u sluča-ju stečaja poslodavca, i u slučaju blokade računa po-slodavca.

U sljedećoj poveznici mo-guće je preuzeti Vodič kroz postupak osiguranja potraži-vanja u slučaju blokade ra-čuna i u slučaju stečaja po-slodavca.

Poziv na radionicu o osiguranju potraživanja radnika u slučaju

stečaja poslodavca u ŽK Otočac

“Anketa je anonimna, a

njome se želi utvrditi

razina osviještenosti o

neprijavljenom radu ..„

5

Ovim putem vas molimo za ispunjavanje upitnika za mjerenje socijalne svijesti o neprijavljenom radu u sklo-pu EU projekta „Jačanje politike i kapaciteta za suz-bijanje neprijavljenog rada“, financiran sredstvima Eu-ropske unije koji se provodi unutar Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, kojeg zajednički provode Republi-ka Slovačka, Savezna Repu-blika Njemačka i Republika Hrvatska. Anketa je anonim-na, a njome se želi utvrditi razina osviještenosti o nepri-javljenom radu kako bi se u budućnosti uspostavile odre-đene aktivnosti u svrhu po-dizanja te razine. Rok za ispunjavanje upitnika je do 15. ožujka 2017.

Cilj ovoga upitnika jest:

- Provjeriti razinu društvene osviještenosti o problemu rada na crno.

- Utvrditi najbolji način i najbolje alate za postizanje bolje osviještenosti zaposle-nih i nezaposlenih osoba u Republici Hrvatskoj o prob-lemima koji proizlaze iz rada na crno te mogućim negativnim posljedicama u odnosu na socijalni i gospo-darski položaj neprijavljenih radnika.

Svi odgovori bit će automat-ski objedinjeni i analizirani, a rezultati prikazani u izvje-šću koje će dati izravan uvid u aktualnu situaciju u Repu-

blici Hrvatskoj. Na taj način će se utvrditi prioriteti osoba koje su ispunjavale anketu. Ministarstvo rada i mirovin-skoga sustava koristit će povratne informacije kao osnovu za uspostavljanje određenih aktivnosti u svrhu podizanja razine osviješte-nosti poslodavaca o proble-mu neprijavljenog rada.

Ovaj upitnik pruža mo-gućnost popunjavanja u e-lektroničkom obliku te će se Vaši odgovori u postupku obrade smatrati povjerljivi-ma a odgovore će sakupljati i analizirati slovački i nje-mački stručnjaci. Stoga Vas molimo da na pitanja odgo-varate iskreno.

Upitnik za mjerenje socijalne svijesti o neprijavljenom radu

Br. 4/2017

čimbenika, u čemu promet koji u hrvatskom BDP-u sudjeluje s četiri posto ima značajnu ulogu“, kazao je direktor Sektora za promet i veze HGK Dario Soldo. Cestovni prijevoz putnika i roba u ukupnom prijevozu sudjeluje sa 70 posto te je u četvrtom tromjesečju 2015. nakon 28 tromjesečja zabi-lježio prvi rast koji se nasta-vio i u 2016. godini. „Podizanje konkurentnosti sektora prijevoza naša je obveza i cilj, stoga je HGK resornomu ministarstvu izni-jela brojne prijedloge te do-bila i potporu za njihovo rješavanje“, napomenuo je Soldo.

„Potrebno je razmotriti koji je to prostor za suradnju između fakulteta i gospodar-stva radi podizanja konku-rentnosti i uspostavljanja suradnje te istaknuti podru-čja na kojima fakultet može pridonijeti poboljšanjima te povezivanjem s gospodar-stvom potaknuti rast“, kazao je Marijan Rajsman profesor na Fakultet prometnih zna-nosti te moderator skupa. „Za potrebe znanstveno-istraživačkog projekta Uvjeti poslovanja hrvatskih prije-voznika u javnom cestov-nom putničkom i teretnom prometu, prijevoznici su anketirani, rezultati su poka-zali da tek 45 posto anketira-nih ima certifikat sustava upravljanja tvrtkama, 82 posto prijevoznika ima jed-nog člana uprave, a 18 posto ih je zainteresirano za posli-jediplomski specijalistički studij“, kazao je Rajsman te je predložio osnivanje inici-jativnog odbora za osnivanje hrvatskoga klastera konku-rentnosti cestovnog putni-čkog i teretnog prijevoza u koji bi bila uključena i HGK.

Predsjednik strukovnog Ud-ruženja putničkog prometa HGK Antun Presečki istak-nuo je da je Udruženje defi-niralo niz prijedloga kako bi se unaprijedilo poslovanje i konkurentnost cestovnoga

putničkog prometa, među njima su stručno osposoblja-vanje domaćih vozača, veće kvote zapošljavanja za stra-ne državljane, usklađivanje sustava obrazovanja s potre-bama tržišta rada, skraćiva-nje roka osposobljavanja vozača, uvođenje povlašte-nih stopa PDV-a za javne usluge prijevoza putnika, utvrđivanje primjerenih nak-lada za registraciju i tehnički prijevoz autobusa, smanje-nje naknada za RTV pristoj-be, ZAMP, zaštitu šuma, vodne naknade itd. U odno-su s resornim ministarstvom, traže veći stupanj uključiva-nja prijevoznika u izradu zakona, transparentnost pre-dloženih zakonskih izmjena te otklanjanje svih nepravil-nosti i nezakonitosti u pra-ksi.

Predsjednik Strukovnog Udruženja teretnog prometa HGK Darko Vukadinović istaknuo je jačanje konku-rencije pristupanjem Hrvat-ske EU, od koje su prijevoz-nici dosta očekivali. Prob-lem su im protekcionističke mjere u Njemačkoj, Francu-skoj, Austriji koje ograniča-vaju poslovanje prijevoznika u teretnom prometu iz dru-gih zemalja te stoga tražimo zaštitu države kod europskih institucija, a postoji i inicija-tiva deset država EU da se pokuša ograničiti provedba tih zakonskih odredbi. „Imamo dobru komunikaciju s resornim ministarstvom te pozdravljamo novu organi-zaciju uprave za cestovni promet“, kazao je Vukadino-vić te iznio potrebne mjere za povećanje njihove konku-rentnosti. To su, primjerice, povrat dijela trošarina na dizel goriva, mogućnost trošenja plavog dizela, veće i liberalnije kvote za uvoz vozača, smanjenje troškova registracije, smanjivanje raznih parafiskalnih nameta, donošenje određena rješenja u Zakonu o prijevozu u ces-tovnom prometu itd.

Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu, u suradnji s HGK, organizirao je 1. ožuj-ka okrugli stol Stanje i mo-gućnost poboljšanja poslo-vanja hrvatskih prijevoznika u javnom cestovnom, putni-čkom i teretnom prometu, u sklopu znanstveno-istraživačkog projekta Uvjeti poslovanja hrvatskih prije-voznika u javnom cestov-nom putničkom i teretnom prometu.

„Fakultet prometnih znanos-ti u Zagrebu prepoznao je potrebu za financiranjem rada istraživačkih skupina i njihovo umrežavanje, a nje-gova suradnja s HGK od strateške je važnosti za sek-tor prometa te zajedno mogu biti partner Ministarstvu mora, prometa i infrastruktu-re RH“, istaknuo je prode-kan Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu Tomis-lav Josip Mlinarić. Dodao je da je Fakultet osnovao gos-podarski savjet u kojem je 21 tvrtka, a među njima i prijevoznici te će se i u bu-dućnosti usredotočiti na ci-ljana istraživanja i teme važ-ne za sektor prometa, radi unapređivanja njegove kon-kurentnosti.

Pomoćnik ministra Ministar-stva mora, prometa i infras-trukture RH Alen Gospočić istaknuo je da su resorno ministarstvo i Vlada RH prepoznali važnost transpor-tne industrije i njegovu važ-nost za hrvatsko gospodar-stvo. „Ova je djelatnost u prijelomnom razdoblju i pred donošenjem ključnih odluka, a u tijeku je i restru-kturiranje sustava te će se novom uredbom ustrojstva Ministarstva objediniti u jednu upravu za cestovni promet“, rekao je Gospočić te istaknuo niz zakonskih promjena koje reguliraju ovo područje, a među njima posebno novi Zakon o prije-vozu u cestovnom prometu.

„Prioritetni je cilj jačanje gospodarstva, a taj se proces neće događati sam po sebi, već je potrebno uskladiti niz

Potrebno povećati konkurentnost cestovnog prijevoza

„Cilj je inspekcije

cestovnog prometa veća

sigurnost prometa te se

provodi nadzor na

cestama i u tvrtkama,

što danas čini i većinu

inspekcija“, kazao je

Saša Šolman, voditelj

službe u Upravi

prometne inspekcije

Ministarstva mora,

prometa i infrastrukture

RH. „U međunarodnoj

suradnji strateški je cilj

uspostaviti jedinstveni

europski prometni

prostor s istim pravilima

igre“, naveo je Šolman

te dodao da je ovo pravo

vrijeme da se problemi

počnu rješavati, a

nedostatci ispravljati.

GOSPODARSKI INFO ŽK OTOČAC

Prema prvim procjenama Državnog zavoda za statisti-ku, u prošloj je godini ostva-ren rast BDP-a od 2,9% što je najviša stopa rasta od 2007. godine. Osim što ta-kav rast predstavlja nastavak pozitivnog trenda započetog u prošloj godini i pokazuje da je Hrvatska u fazi opo-ravka, pokazuje i relativno dobra kretanja u usporedbi s međunarodnim okruženjem. Naime, Hrvatska je bila me-đu devet članica Europske unije koje su u prošloj godi-ni ostvarile najveći rast BDP-a, uslijed čega je, nakon sedam godina udaljavanja, došlo do laganog približava-nja prosječnoj razini razvije-nosti EU. Sve to treba pro-matrati i u kontekstu global-nih kretanja gdje je zabilje-ženo lagano usporavanje rasta globalnog gospodars-tva te usporavanje globalne robne razmjene roba i uslu-ga, a blago je usporen i rast na razini cijele Europske unije. Time je ostvareno dinamiziranje rasta u Hrvat-skoj još značajnije.

Ipak, treba napomenuti da je ovakav rast ostvaren uz po-voljne vanjske čimbenike. Prije svega je to daljnji rast Europske unije, najvažnijeg tržišta za robe i usluge iz Hrvatske, zatim globalno niske kamate te zadržavanje cijena energenata i dijela sirovina na niskoj razini. Hrvatskoj je pomogla i nesi-gurnost pojedinih turističkih destinacija koja je povećala broj turista na Jadranu, a

povoljni efekti pristupanja Europskoj uniji i nadalje su djelovali na kretanje izvoza. Pored toga, relativno visoka stopa rasta omogućena je i niskom razinom gospodar-ske aktivnosti kao posljedi-com snažnog utjecaja krize, odnosno niskom bazom. Tako je unatoč ostvarenom rastu realna razina BDP-a u 2016. i dalje bila oko 8,4% niža nego u pretkriznoj 2008. godini.

U takvim uvjetima najveći utjecaj na rast u Hrvatskoj i dalje je imao izvoz roba i usluga čija je dinamika us-porena u odnosu na prethod-ne dvije godine, ali je rast i dalje bio znatan. Pritom je izraženiji rast zabilježen kod robnog izvoza, iako je na dobre rezultate izvoza uslu-ga presudno utjecala još jedna rekordna turistička sezona. Snažan utjecaj na ostvareni rast BDP imao je i daljnji oporavak osobne potrošnje, kategorije s najve-ćim udjelom u njegovoj stru-kturi. Ta kategorija potroš-nje je nakon dužeg razdoblja pada započetog 2009. godi-ne u 2015. godini povećana za 1,2%, u prošloj godini za znatnih 3,3%, ali je njezina realna vrijednosti i dalje bila približno 10,6% manja nego u pretkriznoj 2008. Ipak treba napomenuti da je rast osobne potrošnje ostvaren na realnijim temeljima nego u razdoblju prije krize, jer se odvijao u uvjetima kreditnog razduživanja stanovništva i tek bi u narednim godinama

ponovo mogao biti znatnije podržan većom kreditnom aktivnosti. Ne treba zanema-riti ni ostvareni porast vrije-dnosti investicija u fiksni kapital čija je stopa od 4,6%, podržana korištenjem sreds-tava iz europskih fondova i oporavkom sklonosti inves-tiranju, bila najviša od 2008. godine.

Kako je rasla potražnja, tako je povećana i proizvodnja roba i usluga. Rast bruto dodane vrijednosti zabilje-žen je kod svih grupa djelat-nosti u proizvodnoj strukturi BDP-a, a najveći rast, odno-sno najveći utjecaj na uku-pan BDP imala je prerađiva-čka industrija. Povećana potražnja ipak nije utjecala samo na proizvodnju nego i na povećanu vrijednost uvo-za roba i usluga čiji je realni rast na godišnjoj razini izno-sio 7,3%.

Aktualni podaci za četvrti kvartal pokazuju da je on donio tek manje ubrzavanje dinamike rasta. Naime, rast BDP-a je u prva tri kvartala iznosio 2,8%, a u četvrtom je ostvaren rast od 3,4%. Najveći utjecaj na takvo ubrzavanje dinamike rasta imao je robni izvoz čija je stopa sa 6,0% u prva tri kvartala povećana na 12,4% u četvrtom. Međutim, tek će statistika robne razmjene za prosinac otkriti koja je izvo-zna djelatnost najviše utjeca-la na takva kretanja.

Osjetan rast gospodarstva u prošloj godini

“…Hrvatska je bila

među devet članica

Europske unije koje su

u prošloj godini

ostvarile najveći rast

BDP-a,....”

7

Komentar predsjednika HGK Luke Burilovića o prvim procjenama BDP-a za 2016.: : „Rast BDP-a posljedica je prije svega povećanog izvoza roba i usluga, poboljšanog

poslovnog okruženja te povoljnijih globalnih uvjeta. Nastavak rasta upućuje na gospodarski

oporavak i imamo razloga za zadovoljstvo, no moramo biti još ambiciozniji “

Luka Burilović, predsjednik HGK

GOSPODARSKI INFO ŽK OTOČAC

Izdavač

HGK ŽK OTOČAC

K. Zvonimira 16

OTOČAC 53220 - RH

T: 053/771-001

F: 053/771-130

E: hgkot@hgk.hr

www.hgk.hr

Partnerska komora iz Bosne i Hercegovine

Obavijest o primjeni propisa o minimalnoj plaći u Austriji u djelatnosti prijevoza Još od 1. svibnja 2011. u Austriji vrijede odredbe za suzbijanje dampinga u odnosu na plaće i socijalne doprinose za sve djelat-nosti, pa tako i za prijevozničku djelatnost. S 1. siječnja 2017. dosadašnje su zakonske odredbe sadržajno tek neznatno izmijenjene. One se sad nalaze u Zakonu o suzbija-nju dampinga u odnosu na plaće i socijalne doprinose (LSD-BG), Savezni službeni list (BGBl.) I br. 44/2016. Ova informacija odnosi se na izaslanje zaposlenih osoba u Austriju radi pružanja prijevozničkih usluga. Prepuštanje (stavljanje na raspolaganje radnika trećim osobama) nije predmet ove informacije. Svojstvo zaposlene osobe utvrđuje se prema austrij-skom zakonodavstvu. Ova informacija odnosi se kako na prijevoz roba tako i na prijevoz putnika. Ona dopunjava opće informacije na internetskoj stranici www.entsendeplattform.at. Više informacija moguće je pronaći na stranicama Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.