GOSPODARSKA KRETANJA - hgk.hr · PDF fileAnaliza je dana na temelju podataka iz ukupno 3.086 godišnjih ... 826,4 mil. kuna ukupnog prihoda i 775 mil. kuna ukupnog rashoda

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORAŽUPANIJSKA KOMORA ZADAR

GOSPODARSKA KRETANJA

ZADARSKE ŽUPANIJE

br. 28

Zadar, lipanj 2013.

impres

um

Izdaje: Hrvatska gospodarska komoraŽupanijska komora Zadar

23000 Zadar, Špire Brusine 16tel: 023/211 747; fax: 023/213 923

e-mail: [email protected]

Za izdavača: Dario Jurin

Glavni urednik: Denis Ikić

Uredništvo: Dinko Basioli, Snježana Dražina; Gordana Lovrinov,Petar Pedišić, Marija Mišulić, Lea Grdović, Ivana Šare

Tisak: AKD d.o.o. ZagrebTiskano u 200 primjeraka

Publikacija Gospodarska kretanja od broja 18 izdaje se pod naslovomGospodarska kretanja Zadarske županije

Prilikom korištenja ove publikacije molimo navesti izvor

sadržaj

03

04 OPĆA OCJENA GOSPODARSKIH KRETANJA U 2012.

13 FINANCIJSKI REZULTATI GOSPODARSTVA ZADARSKE ŽUPANIJE

21 ZAPOSLENOST I PLAĆE

27 VANJSKOTRGOVINSKA RAZMJENA

29 ROBNA RAZMJENA

36 POLJOPRIVREDA, RIBARSTVO I PREHRAMBENA INDUSTRIJA

40 INDUSTRIJA

46 TRGOVINA

48 TURIZAM

58 PROMET

62 MALO GOSPODARSTVO

66 GRADITELJSTVO

67 ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI

68 DOGAĐANJA

90 GOSPODARSKI VREMEPLOV 92 BIZNET

94 EUROPSKA PODUZETNIČKA MREŽA HRVATSKE

95 PUBLIKACIJE HGK

96 EKONOMSKI POKAZATELJI ZADARSKE ŽUPANIJE

opća g

ospoda

rska k

retanja

04

OPĆA OCJENA GOSPODARSKIH KRETANJA U 2012. GODINI

Analiza je dana na temelju podataka iz ukupno 3.086 godišnjih financijskih izvještaja predanih FINA-i u zakonskom roku do 30. travnja 2013. godine. Riječ je o izvještajima poduzetnika sa sjedištem na području Zadarske županije. Podaci o tvrtkama koje posluju u Zadarskoj županiji, a sjedište im je izvan tog područja, u FINA-i su obrađeni sukladno svom sjedištu i nisu obuhvaćeni ovom analizom. Korišteni su i podaci HZZ – Područne službe Zadar, HZMO, Državnog zavoda za statistiku, Turističke zajednice Zadarske županije i Trgovačkog suda u Zadru.

Opća ocjena je da gospodarstvo Zadarske županije niti u protekloj, 2013. godini, nije prevladalo sada već dugogodišnju krizu, mada neki pokazatelji svjedoče o žilavosti pojedinih sektora, prvenstveno onih okrenutih inozemnim tržištima. Osnovna obilježja ostvarenih rezultata zadarskog gospodarstva mogu se sažeti kako slijedi:

Ukupni prihodi zadarskog gospodarstva ostvareni su u iznosu od 10,2 milijardi kuna što je za 6,0% više nego u prethodnoj 2011. g. Međutim, ukupni rashodi rasli su brže, bili su 8,9% viši nego prethodne godine, te su s iznosom od 10,838 milijardi kuna ukupne prihode premašili za 602 milijuna kuna. Prihodi od prodaje u inozemstvu rasli su brže od prihoda od prodaje u zemlji, udjel izvoza u strukturi ukupnih prihoda od prodaje povećan je na 25,6%.

Tvrtke koje su iskazale dobit (agregirana dobit razdoblja prije oporezivanja iznosila je 574 mil. kuna) imale su povećanje dobiti za 17,3% u odnosu na ukupnu dobit tvrtki koje su u 2011. iskazale dobit. Tvrtke koje su iskazale gubitak (agregirani gubitak razdoblja iznosio je 1.176 mil. kuna) imale su povećanje ukupnog gubitka za čak 50,1% u odnosu na ukupni gubitak tvrtki koje su u 2011. iskazale gubitak. Konsolidirani gubitak cjelokupnog gospodarstva Zadarske županije prije oporezivanja (AOP148) u iznosu od 602 mil. kuna bio je za 104,7% veći nego prethodne godine. Gubitak razdoblja (AOP152) veći je za 72,9% od iste kategorije u 2011. godini.

U apsolutnim iznosima najveći pad ukupnih prihoda zabilježen je u područjima djelatnosti F-Građevinarstvo (104,9 mil. kuna) H-Prijevoz i skladištenje (99,5 mil. kuna) i G-Trgovina na veliko i malo (73,7 mil. kuna). Pritom je u području Prijevoz i skladištenje ostvareno povećanje rashoda od velikih 345,2 mil. kuna što se izravno odrazilo na ukupni gubitak cjelokupnog gospodarstva. Gotovo sva ostala područja djelatnosti bilježe rast prihoda i rashoda. Prednjači C-Prerađivačka industrija s povećanjem ukupnih prihoda za 591,9 mil. kuna uz sukladno povećanje ukupnih rashoda za 595,6 mil. kuna. A-Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo imalo je veći rast rashoda (za 72,3 mil. kuna) od rasta prihoda (za 50,6 mil. kuna). Značajno

opća gospodarska kretanja

05

povećanje prihoda, drugu godinu za redom, ima N-Administrativne i ostale pomoćne uslužne djelatnosti i to uz ostvarenje pozitivnog rezultata. Raduje i povećanje prihoda područja L-Poslovanje nekretninama i I-Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, sa smanjenjem gubitaka ovih područja djelatnosti u odnosu na prethodnu godinu.

Vrijednost aktive cjelokupnog gospodarstva povećana je 2,3%, pa uz nešto brži rast ukupnih prihoda svjedočimo blagom povećanju efikasnosti uloženih sredstava. Na ukupno povećanje aktive za 521 mil. kuna najviše je utjecao rast Kratkotrajne imovine (najviše Zaliha za 200 mil. kuna i Dugotrajne imovine namijenjene prodaji za 274 mil. kuna). Struktura pasive dodatno se pogoršala na račun vlastitih izvora sredstava – njihov udjel u pasivi na kraju 2012. godine je tek 18,9%.

Investicijski zamah iz 2011. godine nije se ponovio, vrijednost investicija u novu dugotrajnu imovinu u 2012. smanjena je za 47,4% u odnosu na prethodnu godinu i iznosila je tek 728 mil. kuna.

Broj zaposlenih u gospodarstvu Zadarske županije (3.086 poduzetnika) mjereno prema satima rada povećan je sa 19.317 zaposlenih u 2011. na broj od 19.759 u 2012. ili za 2,3%. Istovremeno, ukupan broj zaposlenih na području Zadarske županije (stanje na dan 31. prosinca – podaci HZMO) smanjen je sa 47.434 u 2011. na 46.399 u 2012. ili za 2,2%. Zadnji dostupni podatak nešto je povoljniji, na dan 31. ožujka 2013. broj zaposlenih bio je 0,5% manji nego na isti dan 2012. godine.

Broj nezaposlenih registriranih kod HZZ, Područna služba Zadar (godišnji prosjek) povećan je sa 10.310 u 2011. na 10.700 u 2012. ili za 3,8%. Na kraju 2012. evidentirano je ukupno 12.353 nezaposlenih osoba ili 11,1% više nego točno godinu dana prije. Nakon dugog razdoblja 31. prosinca 2012. statistički je najnepovoljniji dan i u tom trenutku stopa nezaposlenosti u Zadarskoj županiji iznosila je 21,0%. Broj nezaposlenih i na kraju ožujka 2013. za 5,7% je veći od stanja godinu dana prije.

Sudeći prema godišnjim financijskim izvještajima svih 3.086 poduzetnika, za neto plaće u gospodarstvu Zadarske županije izdvojeno je ukupno 1.074 mil. kuna ili 1,7% više nego godinu prije. Zbog rasta broja zaposlenih za 2,3%, većeg od rasta iznosa izdvojenog za neto plaće, prosječna isplaćena neto mjesečna plaća za njihovih 19.759 zaposlenika bila je 4.528,50 kuna ili 0,5% manja nego u 2011.

Prihodi od prodaje u inozemstvu iznosili su 2.349,2 mil. kuna ili 10,9% više nego 2011. Pritom raste izvoz usluga. U odnosu na prethodnu godinu robni izvoz u 2012. smanjen je za 10,7%, a robni uvoz za 11,3%. Njihov omjer i dalje je pozitivan, izvoz (216,0 mil. USD) za 17,3% bio je veći od uvoza (178,7 mil. USD). Zadarska županija jedna je od rijetkih s pozitivnom bilancom robne razmjene.

opća g

ospoda

rska k

retanja

06

Područje A - Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo u 2012. ostvarilo je 826,4 mil. kuna ukupnog prihoda i 775 mil. kuna ukupnog rashoda. Ukupni prihodi premašuju ukupne rashode za 51,4 mil. kuna. U usporedbi s prošlom godinom, ukupni prihodi su rasli za 6,5% dok je rast ukupnih rashoda 10%. Broj zaposlenih u ovoj djelatnosti je povećan za 5,9%.

Ukupni prihodi i ukupni rashodi u Prerađivačkoj industriji rasli su gotovo identično, oko 41%, ulaganja u nove investicija bila su u vrijednosti 115,0 mil. kuna ili 106,4% više nego u 2011. godini. Značajno raste Prihod od prodaje u inozemstvu i to za 103,3%. Vrijednost ove stavke bila je 798,7 mil. kuna ili čak 42,0% ukupnih prihoda od prodaje. Sa 610,5 mil. kuna vrijednosti prihoda od prodaje u inozemstvu ovdje prednjači odjeljak Proizvodnja metala (2012. godine u ovom odjeljku osim tradicionalnih proizvođača metala vodi se i tvrtka Aluflexpack novi d.o.o.).

Trgovina u ukupnom gospodarstvu Zadarske županije i dalje zauzima dominantno mjesto (cca 28% ukupnog prihoda gospodarstva, 22% zaposlenih, 25% pravnih osoba bavi se trgovinom). U 2012. Trgovina je ostvarila 2.844 mil. kuna ukupnog prihoda, 2,5% manje nego prošle godine, 2.851 mil. kuna ukupnih rashoda, 2% manje nego prošle godine, a zapošljava 4.314 djelatnika, 3% manje nego prošle godine, dok su gubici veći za 28% kao i dobit za 11% nego prošle godine.

U 2012. godini djelatnost I – Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, bilježi rast ukupnih prihoda za 8,8%, dok rashodi rastu sporije, za 0,4% u odnosu na godinu ranije. Ipak, i dalje su rashodi veći od prihoda pa ova djelatnost za proteklu poslovnu godinu bilježi gubitak prije oporezivanja u iznosu od 72,0 mil. kuna. Ipak, u odnosu na prethodnu godinu visina gubitka smanjena je za 48%, a u odnosu s gubicima u 2010. godini, isti su smanjeni za 65%.

Prijevoz i skladištenje, područje je djelatnosti s najvećim agregiranim gubitkom u 2012. (518,6 mil. kuna). Posljedica je to usklađivanja knjigovodstvene vrijednosti pomorske flote Tankerske plovidbe d.o.o., ali i poslovnih rezultata cijele branše. Smanjen je fizički promet prevezene robe, promet tereta u Luci Zadar, kao i prijevoz putnika i vozila na međunarodnoj liniji Zadar-Ankona. S druge strane, Zračna luka Zadar i dalje obara rekorde u prijevozu putnika i broju letova.

Građevinarstvo se još nije oporavilo od pada investicija u zgrade i druge građevine u privatnom i javnom sektoru, smanjenje prihoda i broja zaposlenih se nastavlja, agregirani gubitak cijele branše zabilježen je i u 2012. S druge strane neke stručne i uslužne djelatnosti se razvijaju, pa su tako djelatnosti svrstane u područje Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti povećale prihode, dobit i broj zaposlenih.


07

KRETANJE UKUPNIH PRIHODA GOSPODARSTVA ZADARSKE ŽUPANIJE OD 1999. DO 2012. GODINE

Izvor: FINA; Obrada: HGK – ŽK Zadar

5.67

5 6.26

8 6.78

1 7.36

6

8.79

2

9.04

6 9.56

3

10.8

2712

.082 12.6

01

11.0

9610

.543

10.7

05

10.2

36

4.000

5.000

6.000

7.000

8.000

9.000

10.000

11.000

12.000

13.000

14.000

1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

milijuni kuna

Nakon niza uspješnih godina s kontinuiranim rastom ukupnih prihoda gospodarstva Zadarske županije, došlo je do stagnacije u 2008. i pada u 2009. i 2010. godini. 2011. poslovna godina pokazuje blagi oporavak kroz povećanje ukupnih prihoda za 2,4%. I u 2012. godini povećani su ukupni prihodi i to za 6,0%.

Gornji grafikon čini se kontradiktoran ovom podatku jer prikazuje manju vrijednost ukupnih prihoda u 2012. nego u 2011. godini. Posljedica je to činjenice da je financijska izvješća za 2012. poslovnu godinu predalo 3.086 poduzetnika, a za 2011. izvješća je predalo njih 3.116. Zato smo u svim analizama prikraćeni za sve podatke (stanje bilance, poslovne rezultate, broj zaposlenih…) onih poduzetnika čija izvješća FINA nije zaprimila u zakonskom roku, te ih nije mogla evidentirati niti nama isporučiti. Sve analize i usporedbe podataka iz 2012. u odnosu na podatke iz prethodne godine odnose se na isti obuhvat poduzetnika, onih koji su predali izvješća. Vremenski sljedovi poput ovog na gornjem grafikonu donose podatke važeće za onaj obuhvat poduzetnika koji su u pojedinom vremenskom razdoblju (poslovnoj godini) predali izvješća i taj obuhvat poduzetnika nije nužno identičan za svako razdoblje u vremenskom sijedu.

Promjene ostvarenja prihoda i rashoda, te broja zaposlenih u gospodarstvu Zadarske županije u posljednjih pet godina mogu se pratiti na slijedećem grafikonu. Nakon dosad najuspješnije 2008. godine s iskazanih 12,6 milijardi kuna ukupnih prihoda, 184,5 mil. kuna pozitivne razlike između prihoda i rashoda, te 20.337 prosječno zaposlenih u cjelokupnom gospodarstvu, došle su godine

12.6

01,4

11.0

95,5

10.5

42,6

10.7

05,1

10.2

35,8

12.4

16,9

11.1

79,3

11.0

32,1

11.1

01,2

10.8

38,3

-489,5 -396,1 -602,5

184,5 -83,8

20.337 20.246

19.761

20.271

19.759

-500

1.500

3.500

5.500

7.500

9.500

11.500

13.500

15.500

17.500

2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

mili

juni

kun

a

16.000

16.500

17.000

17.500

18.000

18.500

19.000

19.500

20.000

20.500

21.000

broj

zap

osle

nih

ukupni prihodi ukupni rashodi razlika UP-UR broj zaposlenih

opća g

ospoda

rska k

retanja

08

sa značajnim padom prihoda i rastom gubitaka. Smanjenje broja zaposlenih u tim okolnostima bilo je neizbježno. Relativno male oscilacije broja zaposlenih u promatranom razdoblju, manje nego na državnoj razini i značajno manje nego u sektoru obrtništva, dokaz su socijalne osjetljivosti poslodavaca, jer su i u razdobljima trpljenja velikih gubitaka trudili se zadržati radna mjesta svojim zaposlenicima.

GOSPODARSTVO ZADARSKE ŽUPANIJE - PROMJENE BROJA ZAPOSLENIH TE PRIHODA I RASHODA SVIH PODRUČJA DJELATNOSTI


Slijedeća tablica prikazuje ostvarene prihode i rashode po područjima djelatnosti rangirane prema visini ukupnih prihoda ostvarenih u 2012.

-83,8

OpisBroj fin.

izvješ.

UKUPNI PRIHODI

UKUPNI PRIHODI Indeks

2012/11

UKUPNI RASHODI

UKUPNI RASHODI Indeks

2012/112011. 2012. 2011. 2012.

TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO 778 2.918.371.903 2.844.630.637 97,5 2.906.687.440 2.851.087.073 98,1

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 309 1.427.950.248 2.019.816.981 141,4 1.470.605.351 2.066.218.049 140,5

PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE 112 1.302.920.092 1.203.421.511 92,4 1.376.792.930 1.722.026.414 125,1

DJ.PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE

338 783.651.192 858.081.043 109,5 925.350.153 930.092.150 100,5

POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO

147 775.812.870 826.417.657 106,5 702.705.209 775.001.970 110,3

GRAĐEVINARSTVO 421 852.281.325 747.372.185 87,7 935.823.884 787.372.060 84,1

ADMIN. I POMOĆNE USLUŽNE DJ. 232 520.397.466 605.139.622 116,3 516.418.658 589.827.188 114,2

OPSKRBA VODOM ... 30 309.514.295 296.718.200 95,9 292.928.099 296.959.661 101,4

STRUČNE, ZNANSTVENE I TEH. DJ. 302 244.088.502 265.981.683 109,0 238.775.805 240.292.742 100,6

RUDARSTVO I VAĐENJE 28 209.307.404 213.622.415 102,1 203.174.216 197.677.532 97,3

UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA 43 99.721.736 105.376.598 105,7 103.842.532 84.945.988 81,8

POSLOVANJE NEKRETNINAMA 130 69.793.617 104.357.819 149,5 109.875.103 132.495.286 120,6

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 53 46.476.929 40.331.492 86,8 55.898.063 43.383.405 77,6

OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI 47 24.988.192 29.319.406 117,3 26.837.947 31.276.604 116,5

FIN. DJELATNOSTI I DJ. OSIGURANJA 9 25.499.240 27.270.938 106,9 40.167.421 42.799.448 106,6

OBRAZOVANJE 36 21.826.130 21.497.179 98,5 23.475.756 21.779.729 92,8

DJ. ZDRAV. ZAŠTITE I SOC. SKRBI 39 18.614.084 20.302.595 109,1 16.619.822 18.902.075 113,7

JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOC. OSIGURANJE

2 3.168.308 2.646.137 83,5 2.127.620 1.691.821 79,5

OPSKRBA EL. EN., PLINOM, PAROM I KLIMATIZACIJA

27 455.227 1.775.883 390,1 1.175.218 2.826.340 240,5

*FIZIČKE OSOBE BEZ DJELATNOSTI 3 1.504.656 1.760.544 117,0 1.449.006 1.655.543 114,3

UKUPNO ZADARSKA ŽUPANIJA 3.086 9.656.343.416 10.235.840.525 106,0 9.950.730.233 10.838.311.078 108,9



09

UKUPNI PRIHODI I RASHODI GOSPODARSTVA ZADARSKE ŽUPANIJE U 2011. I 2012. PREMA PODRUČJIMA DJELATNOSTI (U KUNAMA)

* pod oznakom Fizičke osobe bez djelatnosti u izvješćima FINA-e prikazani su agregirani podaci za fizičke osobe obveznike poreza na dobit, njih ukupno 3 u Zadarskoj županiji, za koje ne znamo kojem području djelatnosti pojedinačno pripadaju.

Na slijedećem grafikonu pratimo povećanje ili smanjenje ukupnih rashoda i ukupnih prihoda pojedinih područja djelatnosti u apsolutnom iznosu. Područja djelatnosti rangirana su prema veličini promjene u ukupnim prihodima.

opća g

ospoda

rska k

retanja

10

USPOREDBA POVEĆANJA ILI SMANJENJA UKUPNIH PRIHODA I RASHODA GOSPODARSTVA ZADARSKE ŽUPANIJE U 2012. U ODNOSU

NA 2011. PO PODRUČJIMA DJELATNOSTI (U MILIJUNIMA KUNA)

Najveće povećanje ukupnih prihoda ostvareno je u Prerađivačkoj industriji i to za 591,9 mil. kuna ili za 41,4% u odnosu na ostvarenje u 2011. godini. Ukupni rashodi u ovom području djelatnosti također su imali najveće povećanje i to za 595,6 mil. kuna, odnosno povećani su 40,5% u odnosu na ukupne rashode u 2011. godini.

Značajan utjecaj na ukupno povećanje rashoda imalo je još i područje djelatnosti Prijevoz i skladištenje s povećanjem ove stavke za 345,2 mil. kuna ili za 25,1% u odnosu na 2011. godinu. Istovremeno Prijevoz i skladištenje smanjilo je ukupne prihode za 99,5 mil. kuna ili za 7,6%, što čini najveću disproporciju ostvarenih prihoda i rashoda u 2012. godini među svim područjima djelatnosti.

Veliko smanjenje gospodarske aktivnosti i dalje bilježe Trgovina (smanjenje prihoda za 73,7 mil. kuna ili 2,5% i smanjenje rashoda za 55,6 mil. kuna ili 1,9%), te Građevinarstvo (smanjenje prihoda za 104,9 mil. kuna ili 22,3% i smanjenje rashoda za 148,5 mil. kuna ili 15,9%). S druge strane povećanje prihoda praćeno slabijim povećanjem rashoda bilježe Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, Poslovanje nekretninama, kao i Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo ostvarilo je povećanje prihoda za 50,6 mil. kuna ili 6,5%, ali uz istovremeno povećanje rashoda za 72,3 mil. kuna ili 10,3% u odnosu na 2011. Promjene obujma poslovanje ostalih područja djelatnosti bile su minorne.


345,2

4,0

1,5

22,6

72,3

4,7

73,4

595,6

887,6

-12,8

12,3

21,9

34,6

50,6

74,4

84,7

579,5

-148,5

-55,6

-27,8

591,9

-104,9

-99,5

-73,7

-400 -200 0 200 400 600 800 1.000

GRAĐEVINARSTVO

PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE

TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO

OPSKRBA VODOM

Ostala područja djelatnosti

STRUČNE, ZNAN. I TEH. DJ.

POSLOVANJE NEKRETNINAMA

POLJO., ŠUMARSTVO I RIBARSTVO

DJ. PRUŽANJA SMJ. TE PRIP. I USLUŽ. HRANE

ADMIN. I POMOĆNE USL. DJ.

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

GOSPODARSTVO ZŽ UKUPNO

mil. kuna

Povećanje/smanjenje prihoda

Povećanje/smanjenje rashoda


11



STRUKTURA UKUPNIH PRIHODA GOSPODARSTVA ZADARSKE ŽUPANIJE PO PODRUČJIMA DJELATNOSTI U 2012.

STRUKTURA UKUPNIH RASHODA GOSPODARSTVA ZADARSKE ŽUPANIJE PO PODRUČJIMA DJELATNOSTI U 2012.

PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE11,8%

DJ.PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIP. I USLUŽ.HRANE

8,4%POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I

RIBARSTVO8,1%


5,6%

OPSKRBA VODOM

2,9%


2,6%ADMIN. I

POMOĆNE USL. DJ.

5,9%

GRAĐEVINARSTVO7,3%


27,8%


19,7%

DJ.PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIP. I USLUŽ.HRANE

9,3%POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I

RIBARSTVO7,1%


5,9%

OPSKRBA VODOM

2,9%

PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE13,8%


29,2%


2,4%ADMIN. I

POMOĆNE USL. DJ.5,2%

GRAĐEVINARSTVO9,4%


14,8%

opća g

ospoda

rska k

retanja

12

Na slijedećem grafikonu vidljivo je značajno smanjenje udjela najvećih područja djelatnosti u ukupnim prihodima gospodarstva. Trgovina je sa 36,6% udjela u 2007. pala na 27,8% u 2012. godini, a udjel Građevinarstva s 12,6% na 7,3%. Prijevoz i skladištenje je svoj udjel povećalo s 10,9% u 2007. na 13,8% u 2010., da bi u 2012. palo na 11,8%. Najveći skok ostvarili su Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo s 5,1% na 8,3% u 2011., odnosno 8,1% u 2012. godini, i osobito Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s 3,5% u 2007. na 8,4% u ukupnim prihodima cjelokupnog gospodarstva 2012. godine. U istom razdoblju udjel Prerađivačke industrije varirao je kroz promatrano razdoblje da bi se konačno s početnih 18,1% u 2007., povećao na 19,7% u 2012. godini.

PROMJENE STRUKTURE UKUPNIH PRIHODA GOSPODARSTVA ZADARSKE ŽUPANIJE U RAZDOBLJU 2007.-2012.

PO PODRUČJIMA DJELATNOSTI


36,6%

18,1%

10,9%

12,6%

5,1%3,5%3,7%2,3%

7,3%

34,8%

18,8%

11,8%

12,3%

5,2%

4,0%3,8%2,6%

6,7%

32,3%

19,2%

10,7%

10,6%

5,8%

6,9%

3,8%2,8%

7,8%

29,9%

18,5%

13,8%

9,6%

7,0%

6,6%

4,1%2,8%

7,8%

29,3%

19,4%

12,4%

8,2%

8,3%

7,4%

4,8%2,0%

8,3%

27,8%

19,7%

11,8%

7,3%

8,1%

8,4%

5,9%2,1%

8,9%

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Ostalo

B Rudarstvo i vađenje

N Administrativne i pomoćneuslužne djelatnosti

I Djelatnosti pružanja smještajate pripreme i usluživanja hrane

A Poljoprivreda, šumarstvo iribarstvo

F Građevinarstvo

H Prijevoz i skladištenje

C Prerađivačka industrija

G Trgovina na veliko i malo,popravak motornih vozila

financijski rezultati

13

FINANCIJSKI REZULTATI GOSPODARSTVA ZADARSKE ŽUPANIJE U 2012. GODINI

BILANCA - AKTIVA AOP Prethodna god. Tekuća godinaIndeks 02/01

POTRAŽIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAĆENI KAPITAL 001 2.253.817 2.319.034 102,9

DUGOTRAJNA IMOVINA (003+010+020+029+033) 002 14.847.170.550 14.839.019.270 99,9

NEMATERIJALNA IMOVINA (004 do 009) 003 176.373.726 247.476.395 140,3

Izdaci za razvoj 004 22.809.848 17.996.038 78,9

Koncesije, patenti, licencije, robne i uslužne marke, softver i ostala prava 005 58.218.648 124.995.383 214,7

Goodwill 006 1.920.360 4.009.914 208,8

Predujmovi za nabavu nematerijalne imovine 007 1.987.389 640.215 32,2

Nematerijalna imovina u pripremi 008 49.439.449 59.849.772 121,1

Ostala nematerijalna imovina 009 41.998.032 39.985.073 95,2

MATERIJALNA IMOVINA (011 do 019) 010 13.740.331.167 13.593.278.483 98,9

Zemljište 011 2.451.501.196 2.570.044.739 104,8

Građevinski objekti 012 4.793.517.156 4.961.281.448 103,5

Postrojenja i oprema 013 3.598.783.416 3.002.752.272 83,4

Alati, pogonski inventar i transportna imovina 014 656.686.066 804.079.614 122,4

Biološka imovina 015 76.653.257 82.123.087 107,1

Predujmovi za materijalnu imovinu 016 105.781.067 97.789.274 92,4

Materijalna imovina u pripremi 017 1.405.152.887 1.454.222.561 103,5

Ostala materijalna imovina 018 88.218.922 91.151.053 103,3

Ulaganje u nekretnine 019 564.037.200 529.834.435 93,9

DUGOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA (021 do 028) 020 850.856.085 938.297.395 110,3

Udjeli (dionice) kod povezanih poduzetnika 021 460.180.260 469.443.467 102,0

Dani zajmovi povezanim poduzetnicima 022 40.309.974 62.064.097 154,0

Sudjelujući interesi (udjeli) 023 47.692.595 36.139.849 75,8

Zajmovi dani poduzetnicima u kojima postoje sudjelujući interesi 024 2.148.465 575.447 26,8

Ulaganja u vrijednosne papire 025 13.648.963 11.671.410 85,5

Dani zajmovi, depoziti i slično 026 202.947.022 264.707.846 130,4

Ostala dugotrajna financijska imovina 027 55.908.778 64.628.939 115,6

Ulaganja koja se obračunavaju metodom udjela 028 28.020.028 29.066.340 103,7

POTRAŽIVANJA (030 do 032) 029 68.068.968 47.798.212 70,2

Potraživanja od povezanih poduzetnika 030 1.227 13.419.826 >>100

Potraživanja po osnovi prodaje na kredit 031 559.515 21.739.231 >>100

Ostala potraživanja 032 67.508.226 12.639.155 18,7

ODGOĐENA POREZNA IMOVINA 033 11.540.604 12.168.785 105,4

KRATKOTRAJNA IMOVINA (035+043+050+058) 034 7.773.897.103 8.286.082.811 106,6

ZALIHE (036 do 042) 035 3.228.854.019 3.428.905.380 106,2

Sirovine i materijal 036 305.604.254 322.702.560 105,6

Proizvodnja u tijeku 037 1.603.419.866 1.397.504.070 87,2

Gotovi proizvodi 038 374.966.210 375.567.947 100,2

Trgovačka roba 039 544.548.245 568.374.321 104,4

Predujmovi za zalihe 040 21.806.168 30.054.533 137,8

Dugotrajna imovina namijenjena prodaji 041 105.376.979 379.748.276 360,4

Biološka imovina 042 273.132.297 354.953.674 130,0

POTRAŽIVANJA (044 do 049) 043 2.412.110.014 2.594.881.431 107,6

Potraživanja od povezanih poduzetnika 044 156.994.998 170.298.853 108,5

Potraživanja od kupaca 045 1.791.425.245 1.897.749.721 105,9

Potraživanja od sudjelujućih poduzetnika 046 8.045.903 9.453.578 117,5

financ

ijski re

zultat

i

14

Potraživanja od zaposlenika i članova poduzetnika 047 45.022.145 48.468.282 107,7

Potraživanja od države i drugih institucija 048 257.779.724 317.545.687 123,2

Ostala potraživanja 049 152.842.000 151.365.310 99,0

KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA (051 do 057) 050 1.458.160.910 1.556.220.003 106,7

Udjeli (dionice) kod povezanih poduzetnika 051 20.536.250 20.585.400 100,2

Dani zajmovi povezanim poduzetnicima 052 168.781.844 281.400.256 166,7

Sudjelujući interesi (udjeli) 053 1.827.883 92.321.947 >>100

Zajmovi dani poduzetnicima u kojima postoje sudjelujući interesi 054 14.542.701 33.084.299 227,5

Ulaganja u vrijednosne papire 055 3.352.647 4.913.914 146,6

Dani zajmovi, depoziti i slično 056 1.194.278.952 1.079.237.469 90,4

Ostala financijska imovina 057 54.840.633 44.676.718 81,5

NOVAC U BANCI I BLAGAJNI 058 674.772.160 706.075.996 104,6

PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I OBRAČUNATI PRIHODI 059 139.433.048 156.011.599 111,9

UKUPNO AKTIVA (001+002+034+059) 060 22.762.754.518 23.283.432.714 102,3

IZVANBILANČNI ZAPISI 061 72.895.053 73.990.246 101,5


U 2012. godini vrijednost Aktive cjelokupnog gospodarstva povećana je 2,9%. Na ukupno povećanje aktive za 520,7 mil. kuna najviše su utjecali rast Kratkotrajne imovine i to osobito povećanje Zaliha (za 200,0 mil. kuna), Potraživanja (za 182,8 mil. kuna), te Kratkotrajne financijske imovine (za 98,1 mil. kuna). Dugotrajna imovina čak je smanjena, najviše pojedine stavke Materijalne imovine.

Kako je rast ukupnih prihoda (za 6,0%) bio nešto veći od rasta Aktive, uvjetno govoreći možemo reći da je gospodarstvo Zadarske županije imalo nešto veću efikasnost uloženih sredstava.

Na strani Pasive najveće povećanje vrijednosti kontinuirano imaju stavke tuđih izvora sredstava. Istina, Dugoročne obveze smanjene su za 45,2 mil. kuna ili 0,5%, ali su Kratkoročne obveze povećane za 1.405,9 mil. kuna ili 18,2%. Zanimljivo je kod Dugoročnih obveza da su Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama smanjene za 1.804,7 mil. kuna ili 23,6%, a za sličan iznos povećane druge dvije stavke. Pa su Obveze za zajmove, depozite i slično povećane za 321,0 mil. kuna ili 34,0%, a Obveze prema dobavljačima za 1.341,0 mil. kuna. Vjerojatno je da ovo svojevrsno kreditiranje sa strane dobavljača u većini slučajeva nije planirano i da će se u narednom razdoblju nelikvidnost produbiti i kod dobavljača.

Trendom povećanja tuđih izvora sredstava zadnjih godina, udjel Kapitala i rezervi u strukturi Pasive se smanjuju. I u 2012. došlo je do blagog povećanja Temeljnog kapitala i Kapitalnih rezervi, ali povećanje negativnog salda Zadržane dobiti ili prenesenog gubitka od 846,0 mil. kuna, te povećanja negativnog salda Dobiti ili gubitka poslovne godine od 280,3 mil. kuna, rezultirao je smanjenjem stavke Kapital i rezerve za čak 870 mil. kuna ili 16,8%. Smanjena su i Rezerviranja, pa je udjel vlastitih sredstava u Pasivi gospodarstva Zadarske županije na kraju 2012. tek 18,9%. Nepovoljan trend promjene strukture izvora sredstava prikazan je tablicom i grafikonom koji slijede.


15

BILANCA - PASIVA AOP Prethodna god. Tekuća godinaIndeks 02/01

KAPITAL I REZERVE (063+064+065+071+072+075+078) 062 5.170.703.202 4.301.188.761 83,2

TEMELJNI (UPISANI) KAPITAL 063 3.574.514.577 3.689.355.240 103,2

KAPITALNE REZERVE 064 383.431.284 669.037.910 174,5

REZERVE IZ DOBITI (066+067-068+069+070) 065 264.191.347 284.728.403 107,8

Zakonske rezerve 066 36.052.518 36.209.903 100,4

Rezerve za vlastite dionice 067 47.389.801 18.787.264 39,6

Vlastite dionice i udjeli (odbitna stavka) 068 36.089.548 34.946.718 96,8

Statutarne rezerve 069 13.153.745 60.470.582 459,7

Ostale rezerve 070 203.684.831 204.207.372 100,3

REVALORIZACIJSKE REZERVE 071 1.476.046.401 1.311.809.175 88,9

ZADRŽANA DOBIT ILI PRENESENI GUBITAK (073-074) 072 -143.161.254 -989.110.752 690,9

Zadržana dobit 073 2.530.818.778 2.447.262.462 96,7

Preneseni gubitak 074 2.673.980.032 3.436.373.214 128,5

DOBIT ILI GUBITAK POSLOVNE GODINE (076-077) 075 -384.319.153 -664.631.215 172,9

Dobit poslovne godine 076 397.487.194 511.490.036 128,7

Gubitak poslovne godine 077 781.806.347 1.176.121.251 150,4

MANJINSKI INTERES 078 0 0 -

REZERVIRANJA (080 do 082) 079 127.965.748 97.851.708 76,5

Rezerviranja za mirovine, otpremnine i slične obveze 080 13.281.413 6.052.570 45,6

Rezerviranja za porezne obveze 081 1.216.192 879.108 72,3

Druga rezerviranja 082 113.468.143 90.920.030 80,1

DUGOROČNE OBVEZE (084 do 092) 083 8.600.830.316 8.555.587.047 99,5

Obveze prema povezanim poduzetnicima 084 316.405.910 404.945.481 128,0

Obveze za zajmove, depozite i slično 085 943.955.013 1.264.944.947 134,0

Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama 086 7.047.704.487 5.243.054.154 74,4

Obveze za predujmove 087 31.574.564 23.708.150 75,1

Obveze prema dobavljačima 088 25.870.404 1.366.808.261 >>100

Obveze po vrijednosnim papirima 089 27.979.454 16.198.849 57,9

Obveze prema poduzetnicima u kojima postoje sudjelujući interesi 090 555.023 3.654.610 658,5

Ostale dugoročne obveze 091 82.913.525 114.247.590 137,8

Odgođena porezna obveza 092 123.871.936 118.025.005 95,3

KRATKOROČNE OBVEZE (094 do 105) 093 7.705.965.563 9.111.860.157 118,2

Obveze prema povezanim poduzetnicima 094 472.218.389 759.429.347 160,8

Obveze za zajmove, depozite i slično 095 1.337.950.232 1.912.545.154 142,9

Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama 096 2.721.073.879 3.017.161.043 110,9

Obveze za predujmove 097 193.946.357 184.527.319 95,1

Obveze prema dobavljačima 098 2.092.671.103 2.197.688.186 105,0

Obveze po vrijednosnim papirima 099 29.088.506 22.022.193 75,7

Obveze prema poduzetnicima u kojima postoje sudjelujući interesi 100 27.821.502 25.964.205 93,3

Obveze prema zaposlenicima 101 166.581.592 189.596.344 113,8

Obveze za poreze, doprinose i slična davanja 102 409.431.790 500.318.229 122,2

Obveze s osnove udjela u rezultatu 103 21.288.720 16.765.709 78,8

Obveze po osnovi dugotrajne imovine namijenjene prodaji 104 793.018 1.069.333 134,8

Ostale kratkoročne obveze 105 233.100.476 284.773.094 122,2

ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEGA RAZDOBLJA 106 1.157.289.692 1.216.945.052 105,2

UKUPNO – PASIVA (062+079+083+093+106) 107 22.762.754.521 23.283.432.723 102,3

IZVANBILANČNI ZAPISI 108 72.895.053 73.990.246 101,5


IZVORI SREDSTAVA GOSPODARSTVA ZADARSKE ŽUPANIJE U RAZDOBLJU 2007-2012. GODINE (U KUNAMA)

IZVORI SREDSTAVAStanje

31.12.2007.Stanje

31.12.2008.Stanje

31.12.2009.Stanje

31.12.2010.Stanje

31.12.2011.Stanje

31.12.2012.

A) KAPITAL I REZERVE 5.933.336.556 6.465.795.440 6.640.234.601 5.521.100.646 5.109.106.705 4.301.188.761

B) REZERVIRANJA 137.132.258 141.961.162 145.301.644 137.667.484 132.303.838 97.851.708

C) DUGOROČNE OBVEZE 6.389.356.136 7.581.670.351 8.595.406.315 8.579.625.282 8.936.076.581 8.555.587.047

D) KRATKOROČNE OBVEZE 6.156.126.561 7.207.911.745 7.615.567.364 8.204.359.331 8.653.561.685 9.111.860.155

E) ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD

509.549.242 559.882.643 696.785.625 928.996.748 1.169.048.958 1.216.945.052

UKUPNO - PASIVA: 19.125.500.753 21.957.221.341 23.693.295.549 23.371.749.491 24.000.097.767 23.283.432.723


financ

ijski re

zultat

i

16

STRUKTURA IZVORA SREDSTAVA GOSPODARSTVA ZADARSKE ŽUPANIJE U RAZDOBLJU 2007.-2012. GODINE

Struktura Pasive agregirane bilance gospodarstva Zadarske županije nikad nije bila gora. u Usporedbi s 2007. godinom kad je udjel vlastitih sredstava, te tuđih dugoročnih i tuđih kratkoročnih izvora sredstava iznosio približno po trećinu vrijednosti Pasive, na kraju 2012. godine imamo situaciju da Kapital i rezerve zajedno s Rezerviranjima ne čine niti 19% vrijednosti Pasive. Istovremeno, kroz zadnjih pet godina udjel Dugoročnih, a osobito nepovoljnih Kratkoročnih obveza narastao je na 36,7%, odnosno 39,1% vrijednosti Pasive. U narednom razdoblju teško će biti osigurati profitabilnost ovako strukturiranog gospodarstva, upitna je čak i opstojnost dijela visokozaduženih gospodarskih subjekata bez dodatne dokapitalizacije.

31,0%

0,7%

33,4%

32,2%

2,7%

29,4%

0,6%

34,5%

32,8%

2,5%

28,0%

0,6%

36,3%

32,1%

2,9%

23,6%

0,6%

36,7%

35,1%

4,0%

21,3%

0,6%

37,2%

36,1%

4,8%

18,5%

0,5%

36,7%

39,1%

5,2%

Struktura2007.

Struktura2008.

Struktura2009.

Struktura2010.

Struktura2011.

Struktura2012.

E) ODGOĐ. PLAĆ. TROŠK. I PRIH.

D) KRATKOROČNE OBVEZE

C) DUGOROČNE OBVEZE

B) REZERVIRANJA

A) KAPITAL I REZERVE



17

RAČUN DOBITI I GUBITKA AOPPrethodna

godinaTekuća godina

Indeks 02/01

POSLOVNI PRIHODI (112+113) 111 9.414.510.055 9.921.335.057 105,4

Prihodi od prodaje 112 8.818.076.682 9.162.273.599 103,9

Ostali poslovni prihodi 113 596.433.373 759.061.458 127,3

POSLOVNI RASHODI (115+116+120+124+125+126+129+130) 114 9.129.153.681 10.041.168.060 110,0

Promjene vrijednosti zaliha proizv. u tijeku i gotovih proizvoda 115 -10.371.312 -106.266.941 >>100

Materijalni troškovi (117 do 119) 116 6.000.353.087 6.454.945.209 107,6

Troškovi sirovina i materijala 117 1.993.103.365 2.322.983.678 116,6

Troškovi prodane robe 118 2.600.148.162 2.710.736.720 104,3

Ostali vanjski troškovi 119 1.407.101.560 1.421.224.811 101,0

Troškovi osoblja (121 do 123) 120 1.586.586.407 1.617.402.075 101,9

Neto plaće i nadnice 121 1.055.145.105 1.073.507.017 101,7

Troškovi poreza i doprinosa iz plaća 122 321.041.237 340.894.315 106,2

Doprinosi na plaće 123 210.400.065 203.000.743 96,5

Amortizacija 124 790.535.289 816.478.794 103,3

Ostali troškovi 125 508.251.277 514.378.884 101,2

Vrijednosno usklađivanje (127+128) 126 59.182.811 516.830.926 873,3

dugotrajne imovine (osim financijske imovine) 127 1.478.471 439.157.596 >>100

kratkotrajne imovine (osim financijske imovine) 128 57.704.340 77.673.330 134,6

Rezerviranja 129 44.244.867 15.495.805 35,0

Ostali poslovni rashodi 130 150.371.255 211.903.307 140,9

FINANCIJSKI PRIHODI (132 do 136) 131 165.121.575 223.952.393 135,6

Kamate, tečajne razlike, dividende i slični prihodi iz odnosa s povezanim poduzetnicima

132 22.763.295 27.656.466 121,5

Kamate, tečajne razlike, dividende, slični prihodi iz odnosa s nepovezanim poduzetnicima i drugim osobama

133 96.265.827 114.346.530 118,8

Dio prihoda od pridruženih poduzetnika i sudjelujućih interesa 134 375.488 69.165 18,4

Nerealizirani dobici (prihodi) od financijske imovine 135 348.715 5.197.919 >>100

Ostali financijski prihodi 136 45.368.250 76.682.313 169,0

FINANCIJSKI RASHODI (138 do 141) 137 759.739.180 738.512.978 97,2

Kamate, tečajne razlike i drugi rashodi s povezanim poduzetnicima

138 43.227.343 94.064.858 217,6

Kamate, tečajne razlike i drugi rashodi iz odnosa s nepovezanim poduzetnicima i drugim osobama

139 644.374.428 550.608.414 85,4

Nerealizirani gubici (rashodi) od financijske imovine 140 2.338.916 3.298.047 141,0

Ostali financijski rashodi 141 69.798.493 90.541.659 129,7

UDIO U DOBITI OD PRIDRUŽENIH PODUZETNIKA 142 468.057 1.422.987 304,0

UDIO U GUBITKU OD PRIDRUŽENIH PODUZETNIKA 143 0 277.859 -

IZVANREDNI - OSTALI PRIHODI 144 76.243.727 89.130.087 116,9

IZVANREDNI - OSTALI RASHODI 145 61.837.370 58.352.179 94,4

UKUPNI PRIHODI (111+131+142 + 144) 146 9.656.343.416 10.235.840.525 106,0

UKUPNI RASHODI (114+137+143 + 145) 147 9.950.730.233 10.838.311.078 108,9

DOBIT ILI GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA (146-147) 148 -294.386.817 -602.470.553 204,7

Dobit prije oporezivanja (146-147) 149 488.851.554 573.514.187 117,3

Gubitak prije oporezivanja (147-146) 150 783.238.371 1.175.984.741 150,1

POREZ NA DOBIT 151 89.932.297 62.160.640 69,1

DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA (148-151) 152 -384.319.115 -664.631.194 172,9

Dobit razdoblja (149-151) 153 397.487.218 511.490.077 128,7

Gubitak razdoblja (151-148) 154 781.806.333 1.176.121.271 150,4


financ

ijski re

zultat

i

18

Ukupni prihodi gospodarstva Zadarske županije u 2012. godini iznosili su 10.235.840.525 kuna, što predstavlja povećanje od 6,0% u odnosu na ostvarene ukupne prihode godinu dana prije. Opet napominjemo da se uspoređuju podaci za 2011. i 2012. godinu poduzetnika koji su ove godine predali izvještaje FINA-i, a to nisu nužno svi oni koji su tu obvezu ispunili prethodne godine. Iako još daleko od rezultata u rekordnoj 2008. (12,6 milijardi kuna), veseli svako povećanje ostvarenih rezultata na godišnjoj razini. Nažalost, rashodi su rasli bržim tempom, pa je i agregirani gubitak veći nego 2011. godine.

STRUKTURA STAVKE PRIHODI OD PRODAJE GOSPODARSTVA ZADARSKE ŽUPANIJE U RAZDOBLJU 2009.-2012.


Rasle su sve značajnije prihodovne stavke, a osobito Prihodi od prodaje u inozemstvu. S ostvarenjem od 2.349,2 mil. kuna ova stavke za 10,9% veća je od prošlogodišnje vrijednosti. Smanjenje potražnje zadnjih godina na domaćem tržištu, uz nesigurnost naplate od domaćih naručitelja, uputilo je gospodarstvenike na veći proboj inozemnog tržišta. Podaci o strukturi stavke Prihodi od prodaje pokazuju rast udjela Prihoda od prodaje u Inozemstvu sa 21,7% u 2009. na oko 26% u zadnje tri godine. Tome najviše pridonose Prijevoz i skladištenje (Tankerska plovidba d.d.), Proizvodnja metala (Aluflexpack novi d.o.o., LTH Metalni lijev d.o.o.), Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (Kali tuna d.o.o., Cromaris d.d.), Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (Turisthotel d.d., Ilirija d.d., Borik d.d.).

78,3%

74,1%

73,4%

74,4%

21,7%

25,9%

26,6%

25,6%

2009.

2010.

2011.

2012.

Prihodi od prodaje uinozemstvu

Prihodi od prodaje uzemlji


19

STRUKTURA STAVKE PRIHODI OD PRODAJE U INOZEMSTVU GOSPODARSTVA ZADARSKE ŽUPANIJE U 2012. PO PODRUČJIMA I

ODSJECIMA DJELATNOSTI

PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE; 32,8%

PROIZVODNJA METALA; 26,0%

RIBARSTVO ; 11,6%

DJ.PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIP. I USL. HRANE ; 11,1%

OSTALO; 2,7%

ADMIN. I POM. USLUŽNE DJ.; 4,2%TRGOVINA 2,1%

PROIZVODNJA PREH. PR.; 3,2%

STRUČNE, ZNAN. I TEH. DJ.; 0,9%

PROIZV. PIĆA; 0,9%

PROIZ. STROJEVA I UREĐ.; 1,4%

PROIZ. EL. OPREME; 1,4%

UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA; 1,5%


Investicije u novu dugotrajnu imovinu nakon porasta u 2011. godini, u 2012. drastično su smanjene za 47,4%. U kojim se područjima djelatnosti uložilo 1.384,0 mil. kuna 2011., a u kojima 728,0 mil. kuna 2012. godine, prikazuje slijedeći grafikon.

INVESTICIJE U NOVU DUGOTRAJNU IMOVINU GOSPODARSTVA ZADARSKE ŽUPANIJE U 2011. I 2012.PO PODRUČJIMA DJELATNOSTI -

RANGIRANO PREMA VISINI ULAGANJA U 2012.

0

100

200

300

400

500

mili

juni

kun

a

DJ. PR

UŽ. SM

J. TE

PRIP. I U

SLUŽ.

HRANE

PRERAĐIV

AČKA IN

DUSTRIJA

OPSKRBA V

ODOM

POLJ., Š

UMARST

VO I RIB

ARSTVO

ADMIN

. I POM

OĆNE U

SLUŽ.

DJ.

TRGOVIN

A

PRIJEVOZ I

SKLA

DIŠTENJE

RUDARSTVO I V

AĐENJE

GRAĐEVINARST

VO

Ostala

podru

čja dj

elatnosti

2011.

2012.

Izvo

r: F

INA

; Obr

ada:

HG

K –

ŽK Z

adar

487.011

333.717

391.711

530.883

585.219619.049

694.203

757.877

838.673 852.250823.999

872.039

313.853 329.169

403.949 415.925

497.633

613.483647.420

717.591 733.464754.267

780.660

448.639

1.0451.019

492

551

632659

795827

907932

895

969

0

200.000

400.000

600.000

800.000

1.000.000

30.06.2008. 30.09.2008. 31.12.2008. 30.06.2009. 30.09.2009. 31.12.2009. 30.06.2010. 30.09.2010. 31.12.2010. 30.06.2011. 30.09.2011. 31.12.2011.

tisućekuna

0

200

400

600

800

1000

broj

pra

vnih

oso

ba

Blokade ukupno Više od 360 dana Insolv. pravne osobe

financ

ijski re

zultat

i

20

BROJ INSOLVENTNIH PRAVNIH OSOBA U ZADARSKOJ ŽUPANIJI, IZNOS NJIHOVIH PRIJAVLJENIH NEPODMIRENIH OBVEZA (U TIS. KUNA) I UDJEL BLOKADA DUŽIH OD 360 DANA U TOM IZNOSU


Sličnim trendom kao i na državnoj razini, iznos prijavljenih nepodmirenih obveza pravnih osoba u Zadarskoj županiji raste od polovice 2008. Maksimum dostiže na kraju 2011. s iznosom 872,0 mil. kuna, a u blokadi se nalazi 969 pravnih osoba. Otada pada ukupni iznos blokada, kao i iznos blokada starijih od 360 dana, Broj insolventnih pravnih osoba i dalje raste, da bi se smanjih tek na zadnjem prikazanom stanju, onom od 31. prosinca 2012. U tom trenutku Zadarska županija bilježi 837,2 mil. kuna ukupno prijavljenih nepodmirenih obveza 983 pravne osobe (od toga 659,0 mil. kuna blokada starijih od 360 dana).

ODNOS INSOLVENTNIH PRAVNIH OSOBA ZADARSKE ŽUPANIJE I INSOLVENTNIH PRAVNIH OSOBA U RH (STANJE KRAJEM 2012.)

Stanje na dan 31.12.2012.

BROJ INSOLVENTNIH PRAVNIH OSOBA

Broj

zap

osle

nih

kod

inso

lven

tnih

pra

vnih

os

oba

IZNOS PRIJAVLJENIH NEPODMIRENIH OBVEZA (U 000 KUNA)

Blokada više od 360 dana

UKUPNOvjerovnik: DRŽAVNI PRORAČ.

vjerovnik: PROR. LOK. I REG. SAMOUP.

UKUPNOvjerovnik: DRŽAVNI PRORAČ.

vjerovnik: PR. LOK. I REG. SAMOUP.

UKUPNO

% od ukupnog iznosa nepodmir. obveza

Zadarska županija

983 549 566 1.164 837.167 105.408 9.926 659.042 78,7%

Republika Hrvatska

32.730 24.028 17.778 34.844 34.243.499 6.605.844 306.182 27.457.480 80,2%

Udjel ZŽ u RH

3,00% 2,28% 3,18% 3,34% 2,44% 1,60% 3,24% 2,40%

zaposlenost i plaće

21

ZAPOSLENOST I PLAĆE

Podatke o zaposlenosti imamo iz više izvora i ovisno o izvoru obuhvat podataka je različit. Prilikom usporedbe ovih podataka najtočnije rezultate imamo ako uspoređujemo podatke istog obuhvata i iz istog izvora. Ponekad je ipak potrebno usporediti i podatke iz različitih izvora, čiji obuhvat je u tom slučaju različit, ali i ovakvi rezultati mogu biti indikativni i pomoći sagledavanju problematike zaposlenosti, iako nisu potpuno u skladu s pravilima statističke obrade podataka. Zaposlenost stanovništva u Hrvatskoj prate tri institucije:

- nama najvažniji su podaci iz financijskih izvještaja poduzetnika, članica HGK, predanih FINA-i. Kretanje broja zaposlenih u gospodarskim subjektima ovisno je o poslovnim rezultatima i indikator je poslovne uspješnosti tog istog gospodarstva. Nedostatak ovih podataka je da su njime obuhvaćeni podaci samo onih poduzetnika koji su izvješća predali, a ne predaju ih svi. Ovi podaci odnose se samo na zaposlene u pravnim osobama iz područja gospodarstva, bez sektora bankarstva i osiguranja. Kriterij je sjedište pravne osobe, a ne prebivalište zaposlenika. Najčešće se koriste podaci o prosječnom broju zaposlenih mjerivo satima rada. Precizno su usporedivi samo podaci izvještajnog razdoblja (tromjesečja, godine) s podacima iz prethodnog razdoblja iz tih istih izvještaja. Vremenski sljedovi ne donose preciznu usporedbu, jer niti u jednom izvještajnom razdoblju izvještaje ne predaju svi poduzetnici.

- Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) vodi evidenciju o svojim osiguranicima i to za kategorije radnika kod pravnih osoba, radnika kod fizičkih osoba, obrtnike, poljoprivrednike, samostalne profesionalne djelatnosti, zaposlene kod međunarodnih organizacija, s produženim osiguranjem i ostale. Kriterij je prebivalište osiguranika (zaposlenika), a iz kategorije radnici kod pravnih osoba nisu izdvojeni radnici u gospodarstvu kao posebna kategorija, pa su ovi podaci teško usporedivi s podacima FINA-e. Podaci se vode sa stanjem na kraju svakog tromjesečja i stupanj točnosti usporedbe podataka (krajem istog tromjesečja) je jako visok.

- Državni zavod za statistiku (DZS) vodi evidenciju o zaposlenima prema područjima djelatnosti i po županijama sa stanjem 31. ožujka svake godine. Obuhvaćeni su podaci o zaposlenima samo u pravnim osobama prikupljeni izvještajem RAD-1G i procjenom broja zaposlenih u pravnim osobama koje imaju manje od 10 zaposlenih. Vremenski sljedovi ovih podataka su statistički ispravni, a usporedba ovih s podacima iz druga dva izvora može biti samo indikativna.

Slijedeći grafikon primjer je usporedbe podataka iz dva različita izvora s različitim obuhvatom podataka i moguće su brojne zamjerke statističke struke sukladno gore navedenim natuknicama. Ovo je samo pokušaj identifikacije zaposlenih u gospodarstvu u odnosu na zaposlene u svim pravnim osobama. Tako je logičan minoran broj zaposlenih u gospodarstvu

zaposl

enost i

plaće

22

onih područja djelatnosti koje obavljaju javne poslove. Također i u Financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja, jer tvrtke kojima je ovo osnovna djelatnost nisu obuhvaćene FINA-inim izvješćem. S druge strane, područja djelatnosti podložna snažnim sezonskim oscilacijama pokazuju paradoks veće zaposlenosti u gospodarstvu nego u svim pravnim osobama, jer se FINA-ino izvješće odnosi na godišnji prosjek, a DZS-ovo na stanje 31. ožujka, u razdoblju s najmanjom zaposlenošću. Unatoč svim zamjerkama, grafikon daje približan uvid u doprinos gospodarstva ukupnoj zaposlenosti u Zadarskoj županiji. Evo kako je 19.759 zaposlenih u gospodarstvu (prema FINA-i) i 34.118 zaposlenih u svim pravnim osobama (prema DZS) raspoređeno po područjima djelatnosti.

USPOREDBA BROJA ZAPOSLENIH U GOSPODARSTVU S UKUPNIM BROJEM ZAPOSLENIH U PRAVNIM OSOBAMA U ZADARSKOJ

ŽUPANIJI PO PODRUČJIMA DJELATNOSTI U 2012. GODINI

1.2321.090

294285

3.6213.422

10480

1.0391.033

1.7061.860

4.3145.856

1.6351.631

2.2351.737

163409

22971

186149

840982

1.7781.460

104.288

1834.301

942.781

211946

185437

POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO

RUDARSTVO I VAĐENJE


OPSKRBA EL. EN., PLINOM, PAROM I KLIMATIZACIJA

OPSKRBA VODOM ...

GRAĐEVINARSTVO



DJ. PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIP. I USLUŽ. HRANE

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE

FIN. DJ. I DJELATNOSTI OSIGURANJA

POSLOVANJE NEKRETNINAMA

STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI

ADMIN. I POMOĆNE USLUŽNE DJ.

JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOC. OS.

OBRAZOVANJE

DJ. ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI

UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA

OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI

Zaposleni u pravnim osobama ZŽ (stanje 31.ožujka) prema izvještajima RAD-1G DZS-a

Zaposleni u gospodarstvu ZŽ (god. projek) premaizvješćima FINA-i

Izvor: FINA - Godišnji izvještaji poduzetnika, DZS - Priopćenje 9.2.4.-2013; Obrada: HGK - ŽK Zadar


23

USPOREDBA BROJA ZAPOSLENIH, NETO PLAĆA I PROSJEČNE PLAĆE U GOSPODARSTVU ZADARSKE ŽUPANIJE

STAVKA 2011. 2012. INDEKS 2012/11

Broj zaposlenih(prema satima rada)

19.317 19.759 102,3

Neto plaće inadnice (kune)

1.055.145.105 1.073.507.017 101,7

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća (kune)

4.551,88 4.527,50 99,5


Prema podacima iz 3.086 GFI-ja predanih FINA-i, u gospodarstvu Zadarske županije u 2012. godini bilo je ukupno 19.759 zaposlenih (mjereno satima rada). To predstavlja povećanje od 2,3% u odnosu na broj zaposlenih kod istih poduzetnika prethodne 2011. godine. Za neto plaće izdvojeno je 1.073,5 mil. kuna ili 1,7% više nego 2010. Jednostavnom računicom dolazimo do prosječne mjesečne isplaćene neto plaće u gospodarstvu Zadarske županije koja je u 2012. godini iznosila 4.527,50 kune, odnosno za 0,5% bila je manja nego godinu dana prije.

Kako je već naglašeno, podaci iz godišnjih financijskih izvještaja vezani su za gospodarstvenike sa sjedištem u Zadarskoj županiji. Tako i svi njihovi zaposlenici, čiji broj i visinu plaće ovdje navodimo, nisu nužno zaposleni na području Zadarske županije, niti su ovim pregledom pokriveni svi oni s boravištem i radnim mjestom u Zadarskoj županiji, ali su zaposleni kod poslodavca čije je sjedište izvan Županije.

Za podatke o zaposlenosti rezidenata nekog područja koristimo publikacije HZMO koje se izdaju kvartalno s podacima o broju zaposlenih (osiguranika) po kategorijama osiguranja. Zaposleni u gospodarstvu nisu navedeni kao posebna kategorija, dio su kategorije Radnici kod pravnih osoba i samo u okviru te, šire kategorije možemo pratiti promjene u zaposlenosti. Grafikon prikazuje promjene u zaposlenosti na području Zadarske županije zadnjih deset godina. Kako ova županija ima velike sezonske oscilacije u broju zaposlenih usporedba je dana sa stanjem na isti dan u godini – 31. ožujka.

zaposl

enost

i plać

e

24

OSIGURANICI U ZADARSKOJ ŽUPANIJI PREMA OSNOVAMA OSIGURANJA

Nakon kontinuiteta rasta, svoj maksimum broj zaposlenih u Zadarskoj županiji (na dan 31. ožujka) imao je u 2009. godini. Nakon toga bilježimo značajan pad od 4,5% u 2010., zatim blago smanjenje broja zaposlenih u svim kasnijim godinama (od 0,5% do 0,8% godišnje). Kategorija zaposlenika Radnici kod pravnih osoba imala je najmanje oscilacije u tom razdoblju, sa broja od 36.889 zaposlenih na dan 31. ožujka 2009. smanjena je na 36.010 na isti dan 2012. da bi 2013. zabilježila povećanje na 36.149. Obrtnici i zaposleni kod fizičkih osoba svoj broj smanjuju još od 2007. kad su na dan 31. ožujka brojili 10.943 osiguranika, da bi ih šest godina kasnije, nakon kontinuiranog smanjenja svake godine, bilo samo 8.236. Zaposleni u nekim manje zastupljenim kategorijama (Poljoprivrednici, Samostalne profesionalne djelatnosti, Zaposleni kod međunarodnih organizacija i u inozemstvu i dr.) u promatranom su razdoblju čak povećali svoju brojnost.

Koristeći se podacima HZMO-a i na nacionalnoj razini, usporedili smo promjenu broja zaposlenih u Zadarskoj županiji s promjenom broja zaposlenih na državnoj razini. Za baznu godinu odabrano je stanje 31. ožujka 2008. koja je na državnoj razini bila najuspješnija, odnosno broj zaposlenih dostigao je maksimum. Vidljivo je da je u Zadarskoj županiji do 2008., a i do ožujka 2009. broj zaposlenih rastao znatno

Izvor: Statističke informacije HZMO; Obrada HGK - ŽK Zada

0

5.000

10.00015.000

20.00025.000

30.00035.000

40.00045.000

50.000

55.000

broj zaposlenih

stanje na dan31. ožujka

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

UKUPNO ZADARSKA ŽUPANIJA

Radnici kod pravnih osoba

Obrtnici i radnici kod f izičkih osoba

Ostali


25

brže nego u ostatku Hrvatske. Nakon toga dolazi do kontinuiranog pada broja zaposlenih, ali puno bržim tempom na državnoj razini. U odnosu na broj zaposlenih u ožujku 2008., u ožujku 2013. godine 5,54% je manje zaposlenih u Zadarskoj županiji (indeks 94,46), a 9,77% ih je manje u cijeloj Hrvatskoj (indeks 90,23).

PROMJENA BROJA ZAPOSLENIH (OSIGURANIKA HZMO) U ZADARSKOJ ŽUPANIJI I HRVATSKOJ - UKUPNO PO GODINAMA

(STANJE 31. OŽUJKA)

Izvor: Statističke informacije HZMO; Obrada: HGK – ŽK Zadar

Poput situacije s brojem zaposlenih i podaci o broju nezaposlenih povoljniji su na razini Županije u odnosu na ostatak države. Podatke o broju registriranih nezaposlenih osoba Hrvatski zavod za zapošljavanje detaljno vodi na mjesečnoj razini. U nastavku dan je kronološki prikaz broja nezaposlenih na županijskoj i nacionalnoj razini i to opet sa stanjem 31. ožujka. Slično kao i kretanje broja zaposlenih, ali u obrnutom smjeru, do 2008. na županijskoj i na državnoj razini smanjivao se je broj nezaposlenih. Trend smanjivanja broja nezaposlenih bio je nešto jači na razini cijele Hrvatske, ali je i nakon 2008. godine rast broja nezaposlenih bio znatno brži na području cijele države od onog na području Zadarske županije. Štoviše, broj ukupno nezaposlenih popeo se 31. ožujka 2013. na 368.558 ili 44,3% više nego na isti dan u najboljoj 2008. godini, dok je broj nezaposlenih u Zadarskoj županiji bio 12.633 ili 21,9% više nego na isti dan u 2008.

83,26

85,67

88,43

100,00100,82

95,7694,96 94,46

91,0291,77

94,77

97,36

100,00

94,40

92,6191,71

90,23

96,27

96,41

99,47

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

indeksi (2008.=100)

Zadarska županija

Republika Hrvatska

zaposl

enost i

plaće

26

PROMJENA BROJA REGISTRIRANIH NEZAPOSLENIH OSOBE U ZADARSKOJ ŽUPANIJI I HRVATSKOJ - UKUPNO PO GODINAMA

(STANJE 31. OŽUJKA)

8.421

9.421

10.421

11.421

12.421

13.421

14.421

15.421

Nez

apos

leni

u Z

adar

skoj

Žup

aniji

200.000

220.000

240.000

260.000

280.000

300.000

320.000

340.000

360.000

Nez

apos

leni

u R

ep. H

rvat

skoj

ZŽ 12.609 11.691 11.733 10.366 10.865 12.062 11.906 11.955 12.633

RH 329.020 311.311 291.642 255.491 267.244 318.658 330.130 339.882 368.558

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

Izvor: Mjesečni statistički bilteni HZZ; Obrada HGK - ŽK Zadar

vanjskotrgovinska razmjena

27

VANJSKOTRGOVINSKA RAZMJENA

Specifičnost izvozno orijentiranog dijela gospodarstva Zadarske županije, kako je već naglašeno, čini veliki udjel nerobnog izvoza, odnosno izvoza usluga. Državni zavod za statistiku vodi preciznu evidenciju robnog izvoza i uvoza (po administrativnim jedinicama, po djelatnostima, po vrstama roba i dr.), dok nerobni izvoz i uvoz možemo iščitati samo iz financijskih izvještaja gospodarstvenika. Prema sumarnom statističkom izvještaju poduzetnika, njih 3.086 iz Zadarske županije, u 2011. godini ostvareno je 2.349,2 mil. kuna Prihoda od prodaje u inozemstvu (AOP257). Odbijemo li od tog iznosa 1.262,9 mil. kuna robnog izvoza (podaci DZS) lako ćemo doći do visine nerobnog izvoza u promatranom razdoblju.

Veći dio tog, 1.086,3 mil. kuna vrijednog izvoza usluga u Zadarskoj županiji u promatranom razdoblju odnosi se na brodarske usluge Tankerske plovidbe d.d. Zadar, koja je u svom izvješću za 2012. prijavila 721 mil. kuna prihoda od prodaje (ostvarenih gotovo isključivo na inozemnom tržištu). Unatoč poslovnim teškoćama s kojima se ovaj brodar nosi na tržištu, to Tankersku plovidbu d.d. čini najvećim pojedinačnim izvoznikom u Zadarskoj županiji. Turističko gospodarstvo zaslužno je za preostalih više od 360 mil. kuna izvoza usluga.

IZVOZNI REZULTATI ZADARSKE ŽUPANIJE U 2012.

Ukupni prihodi 10.235.840.525

Poslovni prihodi 9.921.335.057

Prihodi od prodaje u inozemstvu 2.349.180.631

Udjel u poslovnim prihodima 23,7%

Robni izvoz (USD) 216.007.699

Robni izvoz (HRK) 1.262.904.871

Nerobni izvoz - izvoz usluga (HRK) 1.086.275.760

Udjel izvoza roba 53,8%

Udjel izvoza usluga 46,2%

Izvor: FINA (podaci o prihodima), DZS (podaci o robnom izvozu); obrada HGK – ŽK Zadar

vanjsk

otrgov

inska

razmje

na

28

Obuhvat podataka za sve stavke iz tablice nije isti. Naime podaci o ukupnim prihodima i prihodima od prodaje u inozemstvu prikupljeni su iz statističkih izvještaja poduzetnika predanih FINA-i i odnose se isključivo na gospodarstvo, odnosno obveznike poreza na dobit sa sjedištem na promatranom području. Podatke o robnom izvozu objavljuje DZS, a odnose se samo na izvoz roba, ali svih pravnih i fizičkih osoba sa sjedištem, odnosno prebivalištem na promatranom području. Nerobni izvoz, odnosno izvoz usluga dobiven razlikom između stavke Prihodi od prodaje u inozemstvu i stavke Robni izvoz iz dva odvojena izvora nije potpuno u duhu statističkih pravila. Odstupanja su ipak mala i smatramo vrijednim iskazati činjenicu da je u Zadarskoj županiji vrijednost izvoza usluga približana vrijednosti robnog izvoza ili ga u pojedinim godinama čak i premašuje, dok na državnoj razini sudjeluje s prosječno jednom trećinom u ukupnom izvozu.

STRUKTURA VRIJEDNOSTI IZVOZA ZADARSKE ŽUPANIJE U 2012.

Izvor: FINA (podaci o prihodima), DZS (podaci o robnom izvozu); obrada HGK – ŽK Zadar

Izvoz usluga46,2% Robni izvoz

53,8%

robna razmjena

29

ROBNA RAZMJENA ZADARSKE ŽUPANIJE I UDIO U RH U RAZDOBLJU 2003 – 2012.

u milijunima US$

IZVOZ 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Zadarska županija

105,0 139,0 133,9 187,4 215,8 222,5 194,6 192,6 225,0 216,0

Republika Hrvatska

6.186,6 8.022,5 8.809,0 10.376,3 12.360,2 14.111,7 10.473,8 11.807,0 12.288,8 12.343,7

Udio u RH %

1,7 1,7 1,5 1,8 1,7 1,6 1,9 1,6 1,8 1,7

UVOZ 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Zadarska županija

173,0 176,9 196,4 213,7 253,4 277,8 183,9 185,4 178,7 178,7

Republika Hrvatska

14.209,0 16.583,2 18.546,5 21.488,3 25.829,5 30.728,4 21.202,6 20.053,9 20.396,9 20.761,8

Udio u RH %

1,2 1,1 1,1 1,0 1,0 0,9 0,9 0,9 0,9 0,9

Izvor: Državni zavod za statistiku RH, obrada: HGK ŽK Zadar

105,0

139,0 133,9

187,4215,8

222,5

194,6 192,6

225,0216,0

173,0 176,9196,4

213,7

253,4

277,8

183,9

185,4 178,7 178,7

0,0

50,0

100,0

150,0

200,0

250,0

300,0

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

mili

juni

USD

Robni izvoz

Robni uvoz

ROBNI IZVOZ I UVOZ ZADARSKE ŽUPANIJE U 2003 - 2012.


robna

razmje

na

30

U Zadarskoj županiji u 2012. godini izvezeno je roba u vrijednosti od 216,0 milijuna USD, 10,7% manje u odnosu na 2011. godinu, dok je istodobno robni uvoz županijskoga gospodarstva iznosio 178,7 milijuna USD, 11,3% manje u usporedbi s 2011. godinom. Izvoz je od uvoza u razdoblju siječanj – prosinac 2012. bio veći za 17,3%.Najveći izvoz, prema područjima Nacionalne klasifikacije djelatnosti – NKD 2007, ostvarila je Prerađivačka industrija (143,4 milijuna USD), najviše odjeljci te djelatnosti “proizvodnja osnovnih metala” (100,5 milijuna), “proizvodnja prehrambenih proizvoda” (12,4), “proizvodnja strojeva i uređaja” (8,8), “proizvodnja proizvoda od gume i plastike” (8,7) te „proizvodnja električne opreme“ (4,9 milijuna USD).Od ukupne vrijednosti izvoza djelatnosti Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo od 60,0 milijuna USD na odjeljak „morska akvakultura“ otpada 59,1 milijun USD.

Na trećem je mjestu izvoznih djelatnosti Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala (5,3 milijuna), a na četvrtom Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša (3,3 milijuna USD). Te četiri djelatnosti sačinjavaju 98,2 posto ukupnoga robnog izvoza županije u 2012. godini.

Prerađivačka industrija ima najveći udio i u vrijednosti ukupnog uvoza županije u prošloj godini (41,8 milijuna USD), gdje je po odjeljcima na prvom mjestu „proizvodnja osnovnih metala“ (42,6 milijuna), zatim “proizvodnja prehrambenih proizvoda” (8,5 milijuna), “proizvodnja proizvoda od gume i plastike” (7,2 milijuna), „proizvodnja pića“ (3,3 milijuna), „proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda” (2,9 milijuna USD) itd.

Na drugom je mjestu djelatnost Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala (42,6 milijuna USD), na trećem Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (34,9 milijuna USD; od toga na odjeljak „ribarstvo i akvakultura“ otpada 34,2 milijuna USD), a na četvrtom i petom Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (11,7 milijuna) i Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (5,4 milijuna USD). Udio tih djelatnosti u ukupnom robnom uvozu županije u razdoblju siječanj – prosinac 2012. godine je 94,7 posto.

U razdoblju siječanj – veljača 2013. robni izvoz županije iznosio je 41,1, a uvoz 32,1 milijuna USD.

Najznačajnija izvozna tržišta gospodarstva Zadarske županije u 2012. godini bila su Japan (20,3% od ukupnog izvoza) te neke države Europske unije: Italija (16,2%), Njemačka (11,6%), Slovenija (10,1%), Poljska (8,2% od ukupnog izvoza županije) itd. Na navedene zemlje od ukupnog robnog izvoza županije u tom razdoblju otpada 66,3%.

robna razmjena

31

NAJZNAČAJNIJE ZEMLJE IZVOZA ZADARSKE ŽUPANIJE U 2012. (u USD)

NAJZNAČAJNIJE ZEMLJE UVOZA ZADARSKE ŽUPANIJE U 2012. (u USD)



29.089.873

11.655.791

54.307.842

10.411.3847.367.488

6.639.7865.753.0084.404.4723.828.3173.765.872

0

10.000.000

20.000.000

30.000.000

40.000.000

50.000.000

60.000.000

Italija

Njemač

ka

Sloven

ija

Franc

uska

Bosna

i Herc

egov

ina Kina

Austrij

aTu

nis

Poljsk

aSrbi

ja

Najznačajnije zemlje uvoza Zadarske županije u 2012. godini bile su Italija (30,4% od ukupnog uvoza), a slijede je Njemačka (16,3%), Slovenija (6,5%), Francuska (5,8% udjela u ukupnom uvozu roba u županiji) i dr. Te zemlje čine 59,0% ukupnoga županijskoga robnog uvoza u 2012. godini.

25.048.825

4.176.2998.120.968

9.387.3689.722.152

10.738.559

17.666.21521.831.437

34.917.287

43.839.060

0

5.000.000

10.000.000

15.000.000

20.000.000

25.000.000

30.000.000

35.000.000

40.000.000

45.000.000

50.000.000

Japa

nIta

lija

Njemačka

Slovenij

a

Poljsk

aSrbi

ja

Lihten

štajn

Češka

Bosna

i Herc

egov

ina

Albanij

a

robna

razmje

na

32

U strukturi ukupnoga robnog izvoza županije u 2012. godini na prvom mjestu nalazi se Prerađivačka industrija (66,4% od ukupnog izvoza), na drugom je Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (27,8%), zatim Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala (2,5%), na trećem Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša (1,5% od ukupnog robnog izvoza županije) itd.U ukupnom uvozu roba županije u tom razdoblju Prerađivačka industrija također zauzima prvo mjesto (s udjelom od 41,8% u ukupnom uvozu), a slijede je djelatnosti Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala (23,8%), Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (19,5%), Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (6,6 %), Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (3,0% od ukupnog uvoza roba u županiji) itd.

STRUKTURA IZVOZA ZADARSKE ŽUPANIJE PO DJELATNOSTIMA U 2012.

STRUKTURA UVOZA ZADARSKE ŽUPANIJE PO DJELATNOSTIMA U 2012.

ostalo5,8%

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo27,8%

Prerađivačka industrija66,4%


Prerađivačka industrija41,8%

Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i

motocikala23,8%

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo19,5%

Administrativne i pomoćne uslužne

djelatnosti6,6%

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i

usluživanja hrane3,0%

ostalo5,3%


robna razmjena

33

NAJZNAČAJNIJI IZVOZNI PROIZVODI ZADARSKE ŽUPANIJE U 2012.

ŠIFRA PROIZVODA NAZIV PROIZVODA VRIJEDNOST U DOLARIMA

76 folije od aluminija 70.216.042

03 tuna 44.091.534

76 odljevci od aluminija 30.393.112

84 strojevi i dijelovi za strojeve 21.854.111

03 lubin i komarča 14.591.488

03 mala plava riba 11.375.972


NAJZNAČAJNIJI UVOZNI PROIZVODI ZADARSKE ŽUPANIJE U 2012.

ŠIFRA PROIZVODA NAZIV PROIZVODA VRIJEDNOST U DOLARIMA

23 riblja hrana 21.330.615

84 strojevi 16.956.247

32 ekstrakti za štavljenje ili bojenje

16.618.043

39 plastične mase 16.384.729

76 aluminij i proizvodi od aluminija

14.503.318

03 ribe i rakovi 10.248.957

89 brodice 10.201.272

94 pokućstvo 9.738.294

85 električni strojevi i oprema 6.215.849


Od ukupno 1,3 milijarde kuna robnoga izvoza Zadarske županije u 2012. najveće vrijednosti zabilježile su tvrtke s administrativnim sjedištem u gradu Zadru-637,1 milijun kuna, slijede općina Kali-195,6, grad Benkovac-168,7, općina Poličnik-79,4, grad Biograd na moru-71,1, općine Pakoštane-36,2 i Stankovci-21,7 milijuna kuna robnoga izvoza itd. Istodobno, u ukupnom uvozu roba u županiji od 1 milijarde kuna najveći udio među gradovima i općinama ima, kao i kod izvoza, grad Zadar – tvrtke s administrativnim sjedištem u njemu uvezle su robe u vrijednosti od 598,7 milijuna kuna. Na drugom je mjestu općina Poličnik s uvozom u vrijednosti od 123,6 milijuna kuna, zatim gradovi Benkovac -81,7 i Biograd na moru-51,0 milijun kuna, općina Pakoštane-42,7, grad Pag-26,6, općine Sukošan-24,0, Kali-17,9, Tkon-15,1, Bibinje-12,3 milijuna kuna robnoga uvoza itd.Dramatično smanjenje izvoza iz Općine Poličnik od preko 400 mil. kuna uz istovremeno povećanje izvoza Grada Zadra za približan iznos nije posljedica strukturnih promjena gospodarstva Zadarske županije, nego tek statističkog praćenja poslovanja tvrtki Aluflexpack d.o.o. i Aluflexpack novi d.o.o. Ova potonja tvrtka osnovana je krajem 2011. na istoj adresi u Murvici kao i stara tvrtka Aluflexpack, međutim softverski sustav trgovačkih sudova svrstao ju je u Zadar, a ne u Poličnik kao staru tvrtku. Zato se poslovanje tvrtke Aluflexpack novi d.o.o. (najvećeg robnog izvoznika Županije) u 2012. teritorijalno vodi pod Zadrom, iako se niti sjedište niti proizvodni pogoni nisu pomicali.

robna

razmje

na

34

ROBNA RAZMJENA S INOZEMSTVOM PO GRADOVIMA I OPĆINAMA U 2012. GODINI

223.444

212.668

169.741

479.633

64.795

34.620

42.577

9.948

25.721

10.179

14.701

5424

0

1286

605

5.616

637.068

195.624

168.678

79.397

71.050

36.178

21.676

13.633

12.395

9.225

7.909

2.368

1.934

1304

938

3.528

0 100.000 200.000 300.000 400.000 500.000 600.000 700.000

Zadar

Kali

Benkovac

Poličnik

Biograd na moru

Pakoštane

Stankovci

Sali

Gračac

Pag

Obrovac

Sukošan

Polača

Sveti Filip i Jakov

Bibinje

Ostali:

I-XII 2012.

I-XII 2011.

Stankovci1,7%

Pakoštane2,9%

Biograd n/m5,6%

Zadar50,4%

Kali15,5%

Benkovac13,4%

Poličnik6,3%

Sali1,1%

ostali3,1%

IZVOZ PO GRADOVIMA I OPĆINAMA ZADARSKE ŽUPANIJE U 2011. I 2012. (U 000 KN)

STRUKTURA IZVOZA PO GRADOVIMA I OPĆINAMA ZADARSKE ŽUPANIJE U 2011. I 2012.

Izvo

r: D

ržav

ni z

avod

za

stati

stiku

RH

, obr

ada:

HG

K ŽK

Zad

ar


robna razmjena

35

301.299

104.901

28.922

41.411

30.262

17.652

36.662

12.067

8.961

6.439

8.256

2.196

4.355

16.027

1.523

3.344

1.221

733

1.792

952

5.715

598.688

123.594

81.738

51.048

42.749

26.575

24.008

17.922

15.092

12.287

8.032

7.607

7.026

5.314

4.677

4.273

3.167

2.787

2.647

1.539

1.389

4.647

434.887

0 100.000 200.000 300.000 400.000 500.000 600.000 700.000

Zadar

Poličnik

Benkovac

Biograd na moru

Pakoštane

Pag

Sukošan

Kali

Tkon

Bibinje

Škabrnja

Vrsi

Sali

Zemunik Donji

Obrovac

Nin

Stankovci

Preko

Pašman

Povljana

Posedarje

Ostali:

I-XII 2012.

I-XII 2011.

UVOZ PO GRADOVIMA I OPĆINAMA ZADARSKE ŽUPANIJE U 2011. I 2012. (U 000 KN)

STRUKTURA UVOZA PO GRADOVIMA I OPĆINAMA ZADARSKE ŽUPANIJE U 2011. I 2012.

Izvo

r: D

ržav

ni z

avod

za

stati

stiku

RH

, obr

ada:

HG

K ŽK

Zad

arIz

vor:

Drž

avni

zav

od z

a st

atisti

ku R

H, o

brad

a: H

GK

ŽK Z

adar

Sukošan2,3%

Kali1,7%

Tkon1,4%

Zadar57,2%

Poličnik11,8%

Benkovac7,8%

Biograd na moru4,9%Pakoštane

4,1%

Pag2,5%

ostali6,2%

poljop

rivreda

, preh

ramben

a indu

strija

i ribar

stvo

36

POLJOPRIVREDA, RIBARSTVO I PREHRAMBENA INDUSTRIJA

ODABRANE STAVKE RAČUNA DOBITI I GUBITKA DJELATNOSTI A, C 10 I C 11 U 2012. (U KN)

Šifra i opis djelatnosti(NKD 2007)

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

Inde

ks

C 10 Proizvodnja prehrambenih proizvoda

Inde

ks C 11 Proizvodnja pića

Inde

ks

2011. 2012. 2011. 2012. 2011. 2012.

Uk.prihodi 775.812.870 826.417.657 106,5 525.186.261 483.220.352 92,0 135.243.652 141.281.209 104,5

Uk.rashodi 702.705.209 775.001.970 110,0 531.977.677 494.091.033 93,0 158.640.926 156.356.544 99,0

Zaposl./sati 1.163 1.232 105,9 1.363 1.490 109,3 164 175 106,7

Broj. poduz. 147 90 11

Izvor: Fina; Obrada: HGK - ŽK Zadar

Djelatnost A poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo u 2012. godini ostvarila je 826,4 mln kn ukupnog prihoda i 775 mln kn rashoda. Ukupni prihodi premašuju ukupne rashode za 51,4 mln kn. U usporedbi s 2011. godinom vidljiv je porast ukupnih prihoda za 6,5% dok je rast ukupnih rashoda još veći – za 10%. Broj zaposlenih povećan je za 5,9% a broj poduzeća koja su predala financijska izvješća u djelatnosti A iznosi 147.

Djelatnost C10 Proizvodnja prehrambenih proizvoda zabilježila je 483,2 mln kn ukupnog prihoda u 2012. i 494 mln kn ukupnog rashoda. Pad ukupnih prihoda u 2012. godini je 8% dok je pad ukupnih rashoda 7%. I u ovoj djelatnosti vidljivo je povećanje broja zaposlenih za 9,3%. Broj poduzeća koja su predala financijska izvješća iznosi 90.

U djelatnosti C11 Proizvodnja pića ukupni prihodi u 2012. godini iznosili su 141,2 mln kn što je 4,5% više nego u 2011., a ukupni rashodi su 156,4 mln kn, što je otprilike na istoj razini kao i 2011. godine. Primjetan je također rast broja zaposlenih za 6,7% a broj poduzeća u ovoj djelatnosti je 11 .

UKUPNI PRIHODI I RASHODI (U MLN KN) U DJELATNOSTI A POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO U 2008. - 2012.

Izvo

r: F

ina;

Obr

ada:

HG

K - Ž

K Za

dar

-200

0

200

400

600

800

1.000

2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

ukupni prihodi (mln kn) ukupni rashodi (mln kn)razl ika (mln kn)

poljoprivreda, prehrambena industrija i ribarstvo

37

Na grafu je vidljiv konstantno veći rast ukupnih rashoda prema ukupnim prihodima od 2008. do 2011. godine kada dolazi do jačeg rasta ukupnih prihoda prema ukupnim rashodima. U promatranom 5 godišnjem razdoblju ukupni prihodi ove djelatnosti narasli sa oko 640 mln kn na oko 880 mln kn, što ipak ukazuje na rast u volumenu poslovanja ove djelatnosti. Iako smanjeni ukupni prihodi u 2012. su još uvijek veći od ukupnih rashoda i nastavljaju trend započet u 2011.

ROBNA RAZMJENA DJELATNOSTI A01 BILJNA I STOČARSKA PROIZVODNJA, C10 PROIZVODNJA PREHRAMBENIH PROIZVODA I

C11 PROIZVODNJA PIĆA U RAZDOBLJU I-II 2013.

IZVOZ (USD) UVOZ (USD)

I-II 2012. I-II 2013. INDEKS I-II 2012. I-II 2013. INDEKS

Ukupno 70.626.675 41.147.764 58,3 24.851.967 32.133.383 129,3

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

45.235.817 18.621.514 41,2 2.585.288 3.137.945 121,4

A 01 Biljna i stočarska proizvodnja

48.722 19.653 40,3 28.923 379.076 1.310,6

C 10 Proizvodnja prehram. proizvoda

1.037.022 1.351.361 130,3 1.145.467 1.679.162 146,6

C 11 Proizvodnja pića 387.139 379.266 98,0 168.860 240.931 142,7

Izvor: DZS obrada: HGK ŽK Zadar

Podaci o robnoj razmjeni djelatnosti A u prva dva mjeseca 2013. ukazuju na značajan pad izvoza (pad od 58,8% - indeks 41,2) i porast uvoza od 21,4%. Podaci za ovo razdoblje nisu dovoljno pouzdani da bi se iz njih vidio trend robne razmjene u ovoj godini. Također ti podaci značajno ovise o kampanji izlova tune čiji izvoz značajno podiže izvoz cijele djelatnosti. Tek će naredni mjeseci pokazati pravi trend kretanja robne razmjene u ovoj djelatnosti. U djelatnosti C 10 Proizvodnja prehrambenih proizvoda povećan je izvoz za 30,3% dok je uvoz povećan za 46,6%. U djelatnosti C 11 Proizvodnja pića izvoz je ostao na otprilike istoj razini (smanjen 2%) dok je uvoz povećan za 42,7%.

KRETANJE ROBNE RAZMJENE DJELATNOSTI A 01 BILJNA I STOČARSKA PROIZVODNJA U 2003. – 2012.

Izvo

r: F

ina;

Obr

ada:

HG

K - Ž

K Za

dar

-5.000.000

-4.000.000

-3.000.000

-2.000.000

-1.000.000

0

1.000.000

2.000.000

3.000.000

4.000.000

5.000.000

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010 2011. 2012.

godine

USD

biljna i stoč. proiz. izvoz biljna i stoč. proiz. uvoz razlika

poljop

rivreda

, preh

ramben

a indu

strija

i ribar

stvo

38

Promatrajući robnu razmjenu u djelatnosti A01 Biljna i stočarska proizvodnja vidljiv je konstantni pad i uvoza i izvoza dok je ionako mali volumen razmjene u ovoj djelatnosti dodatno smanjen u 2012. Tim smanjenjem razmjene smanjena je i negativna razlika u 2012. na svega 430.000 USD. Inače deficit robne razmjene ove djelatnosti kretao se od preko 4 mln USD u 2005. do 430.000 USD u 2012.

KRETANJE ROBNE RAZMJENE DJELATNOSTI C 10 PROIZVODNJA PREHRAMBENIH PROIZVODA U 2003. – 2012.

U djelatnosti C 10 Proizvodnja preh. proizvoda vidljiv je konstantni pad uvoza i izvoza ove djelatnosti koji traje od 2008. te je u 2012. uvoz pao na 8,4 mln USD, izvoz je na razini od 12,4 mln USD dok je razlika 3,9 mln USD. Volumen robne razmjene ove djelatnosti otprilike je na razini one iz 2003. što ukazuje na probleme u ovoj djelatnosti.

ROBNA RAZMJENA DJELATNOSTI A 03 RIBARSTVO I AKVAKULTURA I C 1020 PRERADA I KONZERVIRANJE RIBE U RAZDOBLJU I-II 2013.

IZVOZ (USD) UVOZ (USD)

I-II 2012. I-II 2013. Indeks I-II 2012. I-II 2013. Indeks

Ukupno 70.626.675 41.147.764 58,3 24.851.967 32.133.383 129,3

A 03 Ribarstvo i akvakultura

45.187.095 18.601.861 41,2 2.556.365 2.758.869 107,9

C 1020 Prerada i konzerviranje ribe

973.534 1.259.212 129,3 125.543 279.363 222,5

Izvor: DZS obrada: HGK ŽK Zadar

Djelatnost A03 Ribarstvo i akvakultura bilježi značajan pad izvoza za 58,8% (indeks 41,2) dok je uvoz porastao za 7,9% (indeks 107,9). Treba svakako uzeti u obzir da je promatrano razdoblje od 2 mjeseca prekratko da bi se vidjeli kretanja i trendovi u ovoj godini.U djelatnosti C 1020 Prerada i konzerviranje ribe vidljiv je porast izvoza za 29,3% i porast uvoza za 122,5%. Kao što je već rečeno, treba uzeti u obzir da je promatrano razdoblje prekratko da bi se mogli vidjeti bilo kakvi trendovi robne razmjene u ovoj djelatnosti.

Izvo

r: F

ina;

Obr

ada:

HG

K - Ž

K Za

dar

0

5.000.000

10.000.000

15.000.000

20.000.000

25.000.000

30.000.000

35.000.000

40.000.000

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010 2011. 2012.

godine

USD

proizvodnja preh. proiz. izvoz proizvodnja preh. proiz. uvoz razlika

poljoprivreda, prehrambena industrija i ribarstvo

39

Promatrajući robnu razmjenu djelatnosti A 03 Ribarstvo i akvakultura u periodu 2003. – 2012. vidljiv je rast nakon 2008. godine. Do 2008. imamo stagnaciju izvoza a od 2008. imamo preokret. Deficit u ovoj djelatnosti je zabilježen samo 2007. i 2008. godine, a sve ostale godine imaju suficit u robnoj razmjeni. U 2012. godini ova djelatnost izvezla je oko 60 mln USD uvezla je oko 34 mln USD dok je suficit oko 24 mln USD. Daljnji razvoj ove djelatnosti ići će sve više prema marikulturi jer s obzirom na stanje stokova i kretanje ulova sitne plave ribe u ulovu se ne može očekivati veliki napredak.

KRETANJE ROBNE RAZMJENE DJELATNOSTI C 1020 PRERADA I KONZERVIRANJE RIBE U RAZDOBLJU 2003. – 2012.

U djelatnosti C 1020 Prerada i konzerviranje ribe vidljiv je konstantan pad robne razmjene od 2008. kada je ova djelatnost u promatranom razdoblju, postigla najveći izvoz. U cijelom promatranom razdoblju vidljiv je pad uvoza ali i konstantni pad izvoza od 2008. tako da je u 2012. dostignuo vrijednost od 11,7 mln USD, sličnu onoj iz 2003. godine (11,4 mln USD).

Izvo

r: F

ina;

Obr

ada:

HG

K - Ž

K Za

dar

Izvo

r: F

ina;

Obr

ada:

HG

K - Ž

K Za

dar

KRETANJE ROBNE RAZMJENE DJELATNOSTI A 03 RIBARSTVO I AKVAKULTURA U RAZDOBLJU 2003. – 2012.

0

5.000.000

10.000.000

15.000.000

20.000.000

25.000.000

30.000.000

35.000.000

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010 2011. 2012.

godina

USD

prerada ribe izvoz prerada ribe uvoz razlika

-10.000.000

0

10.000.000

20.000.000

30.000.000

40.000.000

50.000.000

60.000.000

70.000.000

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010 2011. 2012.

godina

USD

ribarstvo i akvakultura izvoz ribarstvo i akvakultura uvoz razlika

indust

rija

40

REZULTATI INDUSTRIJE U 2012.

Nacionalna klasifikaciji djelatnosti (NKD 2007.) u industrijski sektor smješta područja djelatnosti: B - Rudarstvo i vađenje, C - Prerađivačka djelatnost, D - Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija, bez posljednje skupine 35.3 Opskrba parom i klimatizacija.

Po svim kriterijima od njih je najznačajnija Prerađivačka industrija, važan segment gospodarstva Zadarske županije, nakon Trgovine druga po ukupnom prihodu i po broju zaposlenih. Nažalost, smanjenje obujma industrijske proizvodnje i smanjenje financijskih rezultata ovog područja djelatnosti posljednje četiri godine dovelo je i do pada udjela u ukupnim prihodima gospodarstva Zadarske županije. U 2012. godini s ukupnim prihodima od 2.019,8 mil. kuna Prerađivačka industrija sudjeluje sa 19,7%-tnim udjelom u ukupnim prihodima, Rudarstvo i vađenje s ukupnim prihodima od 213,6 mil. kuna sudjeluje s 2,1%, dok je utjecaj područja djelatnosti D na ukupne prihode cjelokupnog gospodarstva zanemariv.

Godišnji financijski izvještaj poduzetnika za 2012. predalo je ukupno 364 gospodarstvenika iz Sektora industrije: 309 iz Prerađivačke industrije, 28 iz Rudarstva i vađenja, te 27 iz područja Opskrba električnom energijom, plinom... U slijedećoj tablici prikazane su odabrane stavke agregiranih podataka financijskih izvještaja za pojedina područja djelatnosti i Sektor industrije ukupno.

POSLOVANJE SEKTORA INDUSTRIJE ZADARSKE ŽUPANIJE U 2012. – ODABRANE STAVKE

Područje djelatnosti Broj GFI

Broj zaposlenih

(na temelju

sati rada)

Prosječna mjesečna

neto isplaćena

plaća (kune)

Ukupni prihodi (kune)

Ukupni rashodi (kune)

Investicije u novu

dugotrajnu imovinu (kune)

B RUDARSTVO I VAĐENJE 28 294 3.887,95 213.622.415 197.677.532 34.018.960

C PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

309 3.621 3.924,27 2.019.816.981 2.066.218.049 114.987.744

D OPSKRBA EL. EN., PLINOM, PAROM I KLIMATIZACIJA

27 10 3.994,36 1.775.883 2.826.340 13.175.747

Sektor Industrije 364 3.925 3.921,73 2.235.215.279 2.266.721.921 162.182.451

Izvor: FINA; Obrada HGK – ŽK Zadar

Broj zaposlenih u ovom sektoru čini 19,9% ukupnog broja zaposlenih u gospodarstvu Zadarske županije, a prosječna mjesečna neto isplaćena plaća bila je za 13,3% manja od prosječne neto isplaćene plaće cjelokupnog gospodarstva. Ukupni prihodi su rasli, međutim uz brži rast ukupnih rashoda. S iznosom od 162,2 mil. kuna investicija u novu dugotrajnu imovinu sektora industrije, za 101,3% premašena je razina ulaganja u prethodnoj godini. Podsjetimo, cjelokupno gospodarstvo bilo je na razini tek 52,6% prošlogodišnjih ulaganja.

industrija

41

Područje djelatnosti B-Rudarstvo i vađenje u zadnjem petogodišnjem razdoblju zbog smanjenja narudžbi smanjilo je poslovne aktivnosti, uz smanjenje prihoda i osobito smanjenje broja radnika. Kako je iz grafikona vidljivo ukupni prihodi su sa 329,1 mil. kuna u 2008. pali na 213,6 mil. kuna u 2012. godini, a broj zaposlenih sa 425 na tek 294. Branša je neopterećena visokim kapitalnim ulaganjem, mogla je obuzdati rashode, pa je kroz cijelo promatrano razdoblje, unatoč poteškoćama, uspijevala pozitivno poslovati. Ostvarena dobit prije oporezivanja kretala se od 7,8 do 30,6 mil. kuna godišnje.

RUDARSTVO I VAĐENJE GOSPODARSTVA ZADARSKE ŽUPANIJE – PROMJENE BROJA ZAPOSLENIH, TE PRIHODA I RASHODA

CJELOKUPNOG PODRUČJA DJELATNOSTI


Prerađivačka industrija je najvažniji segment sektora industrije, a po ostvarenim prihodima i broju zaposlenih niz godina je na drugom mjestu u gospodarstvu Zadarske županije, odmah iza Trgovine. Krizne godine ograničile su potražnju, poglavito na domaćem tržištu. Smanjena je proizvodna aktivnost, što je rezultiralo smanjenjem ukupnih prihoda, ali uz nedovoljno smanjenje ukupnih rashoda, jer je proizvodnja vezana uz velika kapitalna ulaganja u postrojenja i opremu, kreditna zaduženja i optimalizaciju troškova vezanu uz punu proizvodnju. Zbog svega toga agregirani podaci poslovanja Prerađivačke industrije iskazuju gubitke svih pet promatranih godina. Isto tako, smanjivan je i broj zaposlenih, s 4.020 u 2008. na 3.581 u 2011. Ohrabruje podatak da je u 2012. blago porastao broj zaposlenih, a prepolovljeni su i gubici iz prethodne godine.

329,

1

247,

7

291,

8

209,

1

213,

6

308,

6

229,

9

261,

2

201,

3

197,

7

20,5 17,830,6

7,8 15,9

425

356373

316

294

0

50

100

150

200

250

300

350

400

450

500

2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

mili

juni

kun

a

100

150

200

250

300

350

400

450

broj

zap

osle

nih

ukupni prihodi ukupni rashodi razlika UP-UR broj zaposlenih

indust

rija

42

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA GOSPODARSTVA ZADARSKE ŽUPANIJE – PROMJENE BROJA ZAPOSLENIH, TE PRIHODA I RASHODA



U slijedećoj tablici dani su podaci o ostvarenim prihodima i rashodima Prerađivačke industrije i to po odjeljcima djelatnosti. Uz svaki odjeljak navedeni su i značajniji proizvođači. Porast prihoda pratio je približno jednak porast rashoda, ne podjednako u svakom pojedinom odjeljku proizvodnje. Najveći porast ostvarenih ukupnih prihoda, od čak 400,0%, iskazao je odjeljak Proizvodnja metala. Iako se radi o važnom segmentu industrije Zadarske županije i izvozno orijentiranoj branši, ova velika brojka rezultat je ponajviše različitog statističkog obuhvata kojim je bivša tvrtka Aluflexpack d.o.o. 2011. bila svrstana u odjeljak Proizvodnja proizvoda od gume i plastike, a nova tvrtka Aluflexpack novi d.o.o. 2012. svrstana je u odjeljak Proizvodnja metala. Predstavnici ovog odjeljka su i LTH Metalni lijev d.o.o Benkovac i Prokrom KMT d.o.o. Zadar. Od drugih značajnih odjeljaka Proizvodnja prehrambenih proizvoda (Adria d.d., Tvornica kruha Zadar d.d., Ostrea d.o.o., Arbacommerce d.o.o.) smanjila je ukupne prihode za 8,0%, dok je Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda (Maraš d.o.o., Lignum d.o.o., Mineral IGM d.o.o., Asphalt & Beton-Knafl d.o.o., Kamen Benkovac d.o.o., Staklo BIM-Perica d.o.o.) povećala prihode za 4,0%, a Proizvodnja pića (Maraska d.d., De Georgiis d.o.o, Cedar d.o.o.) za 4,5%. Povećanje su zabilježili i agregirani podaci Proizvodnje proizvoda od gume i plastike (Zadar aluminij d.o.o., Aleta d.o.o., Seal Tech d.o.o.), Proizvodnja električne opreme (HSTEC d.d., Marex elektrostroj d.o.o., Elektro lux d.o.o.), Proizvodnja tekstila (Tvornica mreža i ambalaže d.o.o., Multiplet d.o.o., TKV

2.34

5,2

2.08

2,5

1.94

5,2

2.07

3,2

2.01

9,8

2.61

4,9

2.08

6,4

2.02

9,0

2.19

1,9

2.06

6,2

-84 -119 -46-270 -4

4.020 4.022

3.7713.581 3.621

-300

200

700

1.200

1.700

2.200

2.700

3.200

3.700

2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

mili

juni

kun

a

1.000

1.500

2.000

2.500

3.000

3.500

4.000

4.500

broj

zap

osle

nih

ukupni prihodi ukupni rashodi

razlika UP-UR broj zaposlenih

industrija

43

d.o.o.), Proizvodnja namještaja (Krekić d.o.o., A R M d.o.o.). Veliki pad ukupnih prihoda imamo u Proizvodnji strojeva i uređaja (SAS Strojogradnja d.o.o., Probis d.o.o., Alfa d.o.o.) za 40,7%, u Proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava (SAS-Vektor d.d., Elan motorni brodovi d.o.o., Škver Kuštera d.o.o.) za 42,1% i u Proizvodnji gotovih metalnih proizvoda (Alumont d.o.o., Nautic d.o.o., Trend-inženjering d.o.o.) za 31,3%.

DJELATNOST

UKUPNI PRIHODI

UKUPNI PRIHODI

Indeks

UKUPNI RASHODI

UKUPNI RASHODI

Indeks2011. 2012. 2011. 2012.

AOP146 AOP147

Proizvodnja preh. proizvoda 525.186.261 483.220.352 92,0 531.977.677 494.091.033 92,9

Proizvodnja pića 135.243.652 141.281.209 104,5 158.640.926 156.356.544 98,6

Proizvodnja tekstila 40.255.395 41.419.756 102,9 39.811.531 41.093.959 103,2

Proizvodnja odjeće 3.183.659 2.372.881 74,5 4.182.895 3.017.187 72,1

Prerada drva i proiz. od drva i pluta, osim namještaja; proiz. pr. od slame i pletarskih materijala

8.038.296 9.581.139 119,2 8.342.911 10.498.767 125,8

Proiz. papira i pr. od papira 4.261.467 3.839.535 90,1 4.251.335 5.425.850 127,6

Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa

4.933.863 5.342.756 108,3 4.940.357 5.528.785 111,9

Proiz. koksa i raf. naftnih pr. 0 1.681.924 0 2.210.260

Proiz. kemikalija i kem. pr. 561.700 825.484 147,0 630.492 773.321 122,7

Proiz. pr. od gume i plastike 73.202.662 74.900.866 102,3 80.090.872 79.490.830 99,3

Proiz. ostalih nemet. miner. pr. 200.173.392 208.203.972 104,0 208.409.642 215.293.923 103,3

Proizvodnja metala 165.781.102 828.946.797 500,0 160.438.087 834.855.419 520,4

Proiz. gotovih met. proizvoda, osim strojeva i opreme

23.341.780 16.031.794 68,7 24.546.454 16.295.902 66,4

Proiz. računala te elektroničkih i optičkih proizvoda

16.797.651 16.981.573 101,1 16.207.576 16.700.470 103,0

Proizvodnja električne opreme 50.060.935 57.457.956 114,8 45.869.608 50.515.700 110,1

Proizvodnja strojeva i uređaja 75.124.883 44.535.592 59,3 82.383.110 45.137.152 54,8

Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica

41.327 84.540 204,6 39.287 82.458 209,9

Proiz. ostalih prijevoznih sred. 53.344.962 30.911.711 57,9 50.727.101 36.501.325 72,0

Proizvodnja namještaja 26.971.006 30.471.416 113,0 27.790.329 31.106.851 111,9

Ostala prerađivačka industrija 2.063.098 2.514.493 121,9 2.074.966 2.537.679 122,3

Popravak i inst. strojeva i opr. 19.383.157 19.211.235 99,1 19.250.195 18.704.634 97,2

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 1.427.950.248 2.019.816.981 141,4 1.470.605.351 2.066.218.049 140,5


OSTVARENI PRIHODI I RASHODI PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE ZADARSKE ŽUPANIJE U 2011. I 2012. GODINI

PO ODJELJCIMA DJELATNOSTI

indust

rija

44

STRUKTURA UKUPNIH PRIHODA PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE ZADARSKE ŽUPANIJE U 2012. PO ODJELJCIMA DJELATNOSTI

U strukturi ukupnih prihoda Prerađivačke industrije prvi put ove godine dominira odjeljak Proizvodnja metala (kojem se od 2012. pribraja ostvarenje Aluflexpack novi d.o.o.) s 41,0% učinka Prerađivačke proizvodnje. Slijedi Proizvodnja prehrambenih proizvoda, tradicionalno važan odjeljak gospodarstva Zadarske županije s udjelom od 23,9% u strukturi ukupnih prihoda Prerađivačke industrije. Značajniji udjel imaju još Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda s 10,3% i Proizvodnja pića sa 7,0%. Drugi odjeljci sudjeluju s udjelima pojedinačno manjim od 4,0%.

Iako veće nego prethodne godine, Investicije u novu dugotrajnu imovinu sektora industrije i u 2012. bile su skromne, kao i na razini cijelog gospodarstva. Rudarstvo i vađenje investiralo je 34,0 mil. kuna, Opskrba el. energijom… 13,2 mil. kuna, a Prerađivačka industrija 115,0 mil. kuna. Investicije u Prerađivačkoj industriji ostvarene su uglavnom u Proizvodnji prehrambenih proizvoda i Proizvodnji metala, nešto u Proizvodnji ostalih nemetalnih proizvoda i Proizvodnji koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, dok je udjel ostalih odjeljaka u ovoj kategoriji uspješnosti poslovanja zanemariv. Kako vidimo, od 2012. u gospodarstvu Zadarske županije prisutna je i proizvodnja iz odjeljka Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, posluje jedna tvrtka zasad bez zaposlenika.


Proiz. ostalih nemet. mineralnih pr. 10,3%

Proizvodnja tekstila2,1%

Proiz. El. opreme2,8%

Proiz. Pr. od gume i plastike3,7%

Proizvodnja pića7,0%

Ostalo:2,9%

Proiz. ostalih prijevoznih sredstava 1,5%

Proizvodnja namještaja1,5%

Popravak i inst. strojeva i opreme 1,0%

Proiz. strojeva i uređaja2,2%

Proizvodnja metala41,0%

Proiz. Preh. proizvoda23,9%

industrija

45

STRUKTURA VRIJEDNOSTI INVESTICIJA U NOVU DUGOTRAJNU IMOVINU PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE

ZADARSKE ŽUPANIJE U 2012. PO ODJELJCIMA DJELATNOSTI


Proizvodnja prehrambenih proizvoda; 40,1%

Proizvodnja metala; 36,7%

Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih

proizvoda; 5,3%

Proizvodnja električne opreme; 1,9%

Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava; 1,6%

Proizvodnja tekstila; 0,9%

Proizvodnja proizvoda od gume i plastike; 0,9%

Proizvodnja namještaja; 0,8%

Ostali odjeljci:; 0,7% Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih

proizvoda; 8,3%

Proizvodnja pića; 1,5%Proizvodnja gotovih

metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme; 1,2%

trgovi

na

46

TRGOVINA

Trgovačka djelatnost u ukupnom gospodarstvu Zadarske županije i u prošloj godini 2012. zauzima dominantno mjesto. cca 28% UP gospodarstva, 22% zaposlenih, 25% pravnih osoba bavi se trgovinom. Ona je ostvarila 2.844 milijarde kn ukupnog prihoda (2,5% manje nego prethodne godine), te 2.851 milijardi kn ukupnih rashoda (2% manje nego prethodne godine),a zapošljava 4.314 djelatnika (3% manje nego prošle godine), gubici su veći za 28%,a dobit 11% veća nego prethodne godine).

FINANCIJSKI POKAZATELJI TRGOVINE U RAZDOBLJU 2008 - 2012 GODINE

mil.kn

2008. 2009. 2010. 2011. 2012.Index 12/11

Broj zaposlenih 5.047 4.944 4.579 4.446 4.314 97

Ukupni prihodi 4.133 3.575 3.121 2.918 2.844 97,5

Ukupni rashodi 4.087 3.515 3.201 2.906 2.851 98

Dobit 99,50 98,50 72,50 68,70 76,00 111

Gubitak 79,80 61,70 168.00 74,60 95,00 128

Izvor: Fina, Zadar, obrada: HGK ŽK Zadar

Navedeni financijski pokazatelji odraz su uzastopnog pada prometa u trgovini na malo od zadnjeg kvartala 2008. godine, te traju do danas. Trgovina kao i cijelo gospodarstvo proživljava krizu. Ograničavajući čimbenici bržeg rasta potrošnje i prometa u trgovini su dugotrajna recesija i neizvijesnost koji su iscrpili stanovništvo, nezaposlenost, stagnacija plaća, prezaduženosti, povećane stope PDV-a povećanja cijene energenata i sl.

Izvo

r: F

ina,

Zad

ar, o

brad

a: H

GK

ŽK Z

adar

UKUPNI PRIHODI I RASHODI DJELATNOSIT TRGOVINE U RAZDOBLJU 2008. - 2012. GODINE

2.8442.9183.121

3.575

4.133

2.8512.9063.201

3.515

4.087

0

500

1.000

1.500

2.000

2.500

3.000

3.500

4.000

4.500

2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

UKUPNI PRIHODI

UKUPNI RASHODI

trgovina

47

Izvor: Fina, Zadar, obrada: HGK ŽK Zadar

Kriza je promjenila navike ponašanja potrošača na način da se kupuju samo nužna dobra na sniženjima i na akcijama. Da bi ublažili posljedice krize trgovci nastavljaju s mjerama koji se odnose na smanjenje nabavne vrijednost robe, povećanje prihoda od prodaje i smanjenjem troškova poslovanja.

U 2013. godini može se očekivati i dalje usporeni rast potrošnje i prometa u trgovini na malo i to zbog visoke nezaposlenosti i niske kupovne moći stanovništva, kao i financijske nestabilnosti u EU. U svrhu povećanja prihoda od prodaje trgovci će i dalje morati raznim mjerama raditi na zadržavanju lojalnih kupaca, ulagati u marketing, razvijati vlastitie trgovačke marke, poboljšati kvalitet usluge i raditi na efikasnoj promociji.

BROJ ZAPOSLENIH U DJELATNOSIT TRGOVINE U RAZDOBLJU 2008. - 2012. GODINE

Broj zaposlenih

5.0474.944

4.579

4.3144.446

3.800

4.000

4.200

4.400

4.600

4.800

5.000

5.200

2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

turiza

m

48

TURIZAM U 2012. GODINI

GOSPODARSKI KAPACITETI

U 2012. godini registrirano je ukupno 338 poduzeća primarne djelatnosti I - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. U odnosu na 2011. godinu, taj broj je povećan za 17 poduzeća, a u odnosu na 2010. godinu za 54 poduzeća. Ukupno su zapošljavali 2.235 radnika u 2012. godini, što je za 11% više u odnosu na godinu ranije.

BROJ PODUZEĆA I ZAPOSLENIH U DJELATNOSTI I

TURISTIČKI DOLASCI I NOĆENJA U 2012. GODINI

U 2012. godini u Zadarskoj županiji ostvareno je ukupno 1.286.811 turističkih dolazaka sa 9.209.069 noćenja. U odnosu na 2011. godinu zabilježeno je 7% više dolazaka te 8% više noćenja.Broj dolazaka stranih gostiju povećan je za 7%, dok je kod domaćih gostiju povećanje za 5%. Povećanje broja noćenja bilježi rast od 6% za domaće goste te 9% za strane goste.

BROJ TURISTIČKIH DOLAZAKA U 2010/2011/2012

216 284 321 338

2.169

1.8592.015

2.235

0

500

1.000

1.500

2.000

2.500

2009. 2010. 2011. 2012.

Broj poduzeća

Broj zaposlenih

Dolasci 2012.

1.119.1191.203.199

1.286.811

215.540 224.282 234.817

903.579978.917

1.051.994

-

200.000

400.000

600.000

800.000

1.000.000

1.200.000

1.400.000

I-XII 10. I - XII 11. I - XII 12.

Axi

s Ti

tle UKUPNO

Domaći

Strani

Izvo

r: T

ZZŽ;

Obr

ada

HG

K –

ŽK Z

adar

Izvo

r: T

ZZŽ;

Obr

ada

HG

K –

ŽK Z

adar

turizam

49

BROJ NOĆENJA U 2010/2011/2012 GODINI

PROSJEČNI DANI BORAVKA

U Zadarskoj županiji turisti su prosječno boravili 7,2 dana u 2012. godini, što je na razini podataka iz 2011. i 2010. godine. Pritom domaći gosti borave 9 dana, a strani 6,8 dana.

PROSJEČNI DANI BORAVKA PO ZEMLJAMA

U 2012. godini u Zadarskoj županiji najdulje su boravili gosti iz Srbije, čak 9,5 dana. Slijede gosti iz Danske sa 8,7 dana te iz Njemačke sa 8,4 dana. U nastavku donosimo pregled duljine boravka gostiju i iz drugih zemalja, a koji su u Zadarskoj županiji boravili dulje od 7 dana.

DULJINA BORAVKA STRANIH GOSTIJU 2012.

Noćenja 2012.

7.973.5878.521.792

9.209.069

1.855.026 1.988.910 2.102.025

6.118.5616.532.882

7.107.044

-

1.000.000

2.000.000

3.000.000

4.000.000

5.000.000

6.000.000

7.000.000

8.000.000

9.000.000

10.000.000

I-XII 10. I - XII 11. I - XII 12.

Axi

s Ti

tle UKUPNO

Domaći

Strani

Duljina boravka stranih gostiju u 2012.

9,5

8,7

8,4

8,0

7,9

7,8

7,7

7,7

7,7

7,6

7,4

7,2

7,2

7,2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Srbija

Danska

Njemačka

Nizozemska

Rusija

Makedonija

Ujedinjeni Ar.Emirati

Ukrajina

Slovenija

Island

Češka

Bjelorusija

Slovačka

Poljska

Izvo

r: T

ZZŽ;

Obr

ada

HG

K –

ŽK Z

adar

Izvo

r: T

ZZŽ;

Obr

ada

HG

K –

ŽK Z

adar

turiza

m

50

TREND DULJINE BORAVKA DOMAĆIH I STRANIH GOSTIJU PO VRSTAMA SMJEŠTAJA

Prema smještajnim jedinicama, gosti su u 2012. godini najdulje boravili u vikend kućama, čak 13,2 dana. Zatim slijedi privatni smještaj sa 7,8 dana, a najkraće se zadržavaju u odmaralištima, tek 3,6 dana. Slijedi pregled trenda duljine boravka domaćih i stranih gostiju prema vrstama smještaja.

TRENDOVI DULJINE BORAVKA PREMA VRSTAMA SMJEŠTAJA

Trendovi duljine boravka gostiju po strukturi gostiju i vrstama smještaja 2010-2011-2012

3,3 3,1 3,2

4,5 4,4 4,5

7,4 7,3 7,57,5 7,5

6,5 6,35,4

2,6 2,6 2,5

4,5 4,7 4,7

6,1 6,1

16,5 16,5 16,3

10,110,6

9,7

8,6

8,9

8,37,97,8

7,9

8,2

6,8

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

domaći strani

2010. 2011. 2012. 2010. 2011. 2012.

HOTELI I TUR.NAS. KAMPOVI PRIVATNI SMJEŠ. ODMARALIŠTA MARINE VIKEND-KUĆE

Izvor: TZZŽ; Obrada HGK – ŽK Zadar

turizam

51

STRUKTURA GOSTIJU 2012.

U ukupnom broju gostiju najveći udio u strukturi svih dolazaka čine domaći gosti, sa 18% svih dolazaka. U ukupnom broju stranih gostiju, najviše dolazaka je i u 2012. godini bilo iz Njemačke – 18.453, sa 1.588.556 noćenja. zatim slijede gosti iz Slovenije, Austrije, Češke i Italije. Slijedi pregled dolazaka i noćenja po zemljama.

STRUKTURA DOLAZAKA I NOĆENJA STRANIH GOSTIJU U 2012.

188.453

1.588.556

153.980

1.178.705

101.572

658.434

88.811

655.449

66.895

374.773

66.016

473.479

63.572

458.837

47.612

304.733

40.945156.060

31.275

251.646

19.185113.659

0

200.000

400.000

600.000

800.000

1.000.000

1.200.000

1.400.000

1.600.000

Njemač

ka

Slove

nija

Austrija

Češka

Italija

Poljska

Slova

čka

Mađar

ska

Fran

cusk

a

Nizoze

msk

aBIH

Struktura dolazaka i noćenja stranih gostiju u 2012.

dolasci noćenja

Gotovo svi gosti iz najvažnijih emitivnih tržišta za Zadarsku županiju bilježe trend porasta broja dolazaka tijekom posljednje tri godine, izuzev gostiju iz Italije te dijelom iz Mađarske.

TREND DOLAZAKA STRANIH GOSTIJU PO ZEMLJAMA

Trend dolazaka stranih gostiju 2010-2011-2012

144.426

130.464

82.770 82.162

54.601

37.722

161.428

148.203

93.603

71.922

60.557

188.453

153.980

101.572

66.016

57.05871.434

46.036

27.159

61.628

35.596

88.659

49.926

26.215

66.895

40.945

88.811

63.572

47.612

31.275

0

20.000

40.000

60.000

80.000

100.000

120.000

140.000

160.000

180.000

200.000

Njemačka Slovenija Austrija Češka Italija Poljska Slovačka Mađarska Francuska Nizozemska

2010.

2011.

2012.

Izvo

r: T

ZZŽ;

Obr

ada

HG

K –

ŽK Z

adar

Izvo

r: T

ZZŽ;

Obr

ada

HG

K –

ŽK Z

adar

turiza

m

52

BROJ DOLAZAKA PO MJESTIMA U ZADARSKOJ ŽUPANIJI

U 2012. godini najveći broj dolazaka bilježe Zadar i Biograd na moru. Ovi gradovi imaju učešće od 38,21% u ukupnom broju svih dolazaka u županiju. Slijedi pregled trenda broja dolazaka u posljednje tri godine po mjestima.

DOLASCI PO MJESTIMA

282.

229

298.

839

312.

391

145.

901

160.

841

167.

470

99.1

3410

7.62

510

8.78

3

66.9

2680

.173

92.5

47

60.1

3061

.234

68.6

28

59.0

2861

.929

67.0

78

51.8

7554

.757

60.6

70

45.8

4747

.455

54.1

27

42.2

8042

.730

46.2

83

39.0

1744

.238

45.9

76

35.7

8938

.958

41.6

10

29.8

6527

.981

33.9

42

19.9

4920

.064

24.3

97

18.6

0619

.354

20.7

33

0

50.000

100.000

150.000

200.000

250.000

300.000

350.000

ZADAR

BIOGRAD

PAG VIR

PAKOŠTANE

STARIG

RADNIN

ZATO

N

SV. F

ILIP I

J.

SUKOŠA

N

BIBIN

JE

PRIVLA

KA

KOLAN

POVLJANA

Trend dolazaka po mjestima 2010-2011-2012 (1)

2010. 2011. 2012.

Gotovo sva mjesta bilježe rast broja dolazaka gostiju iz godine u godinu, osim Sali, Pašmana, Kukljice te djelomično Posedarja i Silbe.

TREND DOLAZAKA PO MJESTIMA 2010-2011-2012

16.8

0017

.418

16.9

61

16.7

79 17.9

0916

.503

12.6

5513

.118

13.9

44

12.5

6412

.894

13.3

46

7.77

311

.459

12.3

08

9.47

9 10.8

9111

.591

7.18

7 8.26

3 9.52

8

6.11

16.

294 7.44

5

11.4

328.

136

7.42

8

1.95

96.

401

7.23

3

6.28

5 7.70

77.

029

4.54

4 5.56

15.

588

5.32

55.

657

5.41

4

1.45

8 2.83

55.

361

2.19

22.

478

2.49

7

0

2.000

4.000

6.000

8.000

10.000

12.000

14.000

16.000

18.000

SALI

PAŠMAN

RAŽANACVRSI

PREKO

UGLJAN

JASE

NICE

TKON

KUKLJIC

A

OBROVAC

POSEDARJE

NOVIGRAD

SILBA

BENKO

VACKALI

Trend dolazaka po mjestima 2010-2011-2012 (2)

2010. 2011. 2012.

Izvo

r: T

ZZŽ;

Obr

ada

HG

K –

ŽK Z

adar

Izvo

r: T

ZZŽ;

Obr

ada

HG

K –

ŽK Z

adar

turizam

53

DANI BORAVKA PO MJESTIMA

Gosti su u 2012. godini najdulje boravili na Silbi, čak 12,3 dana. Zatim slijedi Vir sa 11,3 dana te Jasenice sa 11 dana. Slijedi pregled duljine boravka gostiju u pojedinim mjestima Zadarske županije.

DULJINA BORAVKA GOSTIJU PO MJESTIMA U 2012. GODINI

Duljina boravka po mjestima u 2012. godini

12,3

11,3 11,0 10,8 10,610,2 10,2 10,1 9,9 9,9 9,8 9,7

9,49,1 9,0 8,7 8,4 8,3 8,3 8,3 8,1 7,7 7,5 7,5 7,1

6,76,2 6,2

3,9

0,0

2,0

4,0

6,0

8,0

10,0

12,0

14,0

SILBA VIR

JASE

NICE

OBROVAC

PAŠMAN

VRSI

RAŽANAC

UGLJAN

TKON

KALI

BENKO

VAC

KOLAN

KUKLJIC

A

POSEDARJE

PRIVLA

KA NIN

PAKOŠTANE

POVLJANA

ZATO

N

SV. F

ILIP I

J.

PREKO

SALI

PAG

BIBIN

JE

SUKOŠA

N

NOVIGRAD

BIOGRAD

STARIG

RAD

ZADAR

Axi

s Ti

tle

TURISTIČKI KAPACITETI

U 2012. godini broj smještajnih jedinica povećan je za 1.363, od čega je broj kreveta povećan za 1.836 te iznosi 69.540, dok se broj mjesta u kampovima smanjio za 468 mjesta te iznosi 22.599. Ukupni smještajni kapaciteti u Zadarskoj županiji u 2012. godini iznosili su 92.139 smještajnih jedinica.

Slijedi pregled trenda povećanja broja smještajnih jedinica u Zadarskoj županiji.


turiza

m

54

Smještajni kapaciteti

87.790

83.458

90.776

92.139

78.000

80.000

82.000

84.000

86.000

88.000

90.000

92.000

94.000

2009. 2010. 2011. 2012.

SMJEŠTAJNI KAPACITETI

HOTELI

U Zadarskoj županiji djeluje ukupno 47 hotela, od čega je 1 hotel sa 5*, 17 hotela sa 4*, 24 sa 3* te 5 sa 2*. U hotelima je ukupno kapaciteta 7.088 kreveta. U odnosu na prethodnu godinu, kada je evidentirano 46 hotela, povećan je broj hotela sa 3* za dva hotela, no smanjen je broj hotela sa 2* za jedan.

PRIVATNI SMJEŠTAJ

Privatni smještaj broji najveći broj kreveta, ukupno 56.276, što je za 303 kreveta više nego godinu ranije. I dalje privatni smještaj u Zadarskoj županiji čini 61% ukupnog smještajnog kapaciteta. Najveći dio privatnog smještaja kategoriziran je sa 3 zvjezdice, 11.099 objekata (35.546 kreveta). Sa 4 zvjezdice kategorizirano je 414 objekata, odnosno 1.117 kreveta, a od 2012. godine evidentirano je 2 objekta najviše kategorije 5*, sa 14 kreveta.

KAMPOVI

U kampovima je ukupno 22.599 mjesta, što je za 468 mjesta manje nego godinu ranije. Ukupno je registrirano 207 kampova, što je za 24 kampa više nego godinu ranije. Povećan je broj kampova sa 1* (136 u 2012. godini u odnosu na 183 u 2011. godini), no broj mjesta u tim kampovima smanjen je za 438 mjesta.

Broj kampova sa 4* ostao je isti (2), dva je nova kampa sa 3* (ukupno 14 u 2012. godini), dva nova sa 3* (ukupno 38), sa 1* je 17 novih kampova, jedno je novo kamp selo (ukupno 2), dva su nova kampirališta (ukupno 13), dok su kamp odmorišta ostala na istoj razini (ukupno 2) kao prethodne godine.


turizam

55

TURISTIČKA NASELJA

Ukupno je 4 turistička naselja sa 3* u Zadarskoj županiji, isto kao i godinu ranije, no povećan je broj kreveta sa 1.645 u 2011. godini na 1.684 u 2012. godini.

OSTALI KATEGORIZIRANI OBJEKTI

Ukupno je 934 kreveta u ostalim kategoriziranim objektima (39 više nego u 2011.) - pansionima i gostinjskim kućama. Ovo povećanje odnosi se na jedan novi standard pansion sa 39 novih kreveta.Odmarališta je 4 više nego godinu ranije te broje čak 958 više kreveta u odnosu na godinu ranije (ukupno 1.557 kreveta u 2012. godini).Ukupno je registrirano 2.001 pomoćnih postelja, 184 više nego godinu ranije.

ISKORIŠTENOST KAPACITETA – TREND 2010-2011-2012

Hoteli i turistička naselja bilježe rast iskorištenosti kapaciteta u posljednje tri godine, te su tako za 2012. godinu ti objekti bili popunjeni 167 dana godišnje.U kampovima se boravi 77 dana godišnje u 2012. godini, uz stalan rast popunjenosti, kao i u privatnom smještaju, gdje se u 2012. godini boravilo 58 dana godišnje.

TREND ISKORIŠTENOSTI KAPACITETA 2010-2011-2012

Iskorištenost kapaciteta - trend 2010-2011-2012

158 159167

56 5458

69

64

7077

6874

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

2010. 2011. 2012.

Axi

s Ti

tle

HOTELI I TURISTIČKA NASELJA KAMPOVI PRIVATNI SMJEŠTAJ UKUPNO SMJEŠTAJ


turiza

m

56

FINANCIJSKI POKAZATELJI U 2012. GODINI

U 2012. godini djelatnost I – Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, bilježi rast ukupnih prihoda za 8,8%, dok rashodi rastu sporije, za 0,4% u odnosu na godinu ranije. Ipak, i dalje su rashodi veći od prihoda pa ova djelatnost za proteklu poslovnu godinu bilježi gubitak prije oporezivanja u iznosu od -72.011.107kn. Ipak, u odnosu na prethodnu godinu visina gubitka smanjena je za 48%, a u odnosu sa gubicima u 2010. godini, isti su smanjeni za 65%.

TREND PRIHODA, RASHODA I DOBITI 2010-2011-2012.

2010. 2011. 2012.

715.313.709

917.750.368

-202.436.660

788.402.007

925.992.976

-137.590.970

858.081.043930.092.150

-72.011.107

-400.000.000

-200.000.000

0

200.000.000

400.000.000

600.000.000

800.000.000

1.000.000.000

2010. 2011. 2012.

Financijski pokazatelji 2010-2011-2012. - Djelatnost I

Ukupni prihodi

Ukupni rashodi

Dobit/Gubitak

TURIZAM I-IV 2013.

U prva četiri mjeseca ove godine Zadarsku županiju posjetilo je 4% više gostiju u odnosu na isto razdoblje lani, od čega 6% više stranih gostiju, dok je domaćih bilo 1% manje. Najviše gostiju bilo je iz Slovenije (5.674), Njemačke (4.414) i Austrije (3.586).

DOLASCI OD SIJEČNJA DO TRAVNJA 2013.

DOLASCI I - IV 2012. I - IV 2013. Indeks

Domaći 17.635 17.481 99

Strani 48.203 45.886 106

Ukupno 60.838 63.367 104


Izvo

r: F

INA

; Obr

ada

HG

K –

ŽK Z

adar

turizam

57

Ostvareno je ukupno 10% više noćenja u odnosu na isto razdoblje prošle godine, od čega su noćenja domaćih gostiju povećana za 11%, dok su se strana noćenja povećala za 10%.

NOĆENJA OD SIJEČNJA DO TRAVNJA 2013.

NOĆENJA I - IV 2012. I - IV 2013. Indeks

Domaći 42.419 47.166 111

Strani 129.820 142.221 110

Ukupno 172.239 189.387 110


DINAMIKA BROJA DOLAZAKA PO MJESTIMA ZADARSKE ŽUPANIJE 2013./2012.

U sljedećem grafikonu donosimo postotak povećanja/smanjenja broja dolazaka gostiju u Zadarsku županiju za prva 4 mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje lani.


ZADAR

BENKO

VAC

BIBIN

JE

BIOGRAD

JASE

NICE

KALININ

OBROVACPAG

PAKOŠTANE

POSEDARJE

PREKO

PRIVLA

KA SALI

SILBA

STARIG

RAD

SUKOŠA

NTK

ON

UGLJAN

VIRVRSI

ZATO

N

UKUPNO

-2

213

9 25

-56

100

14

178

-11

2838

21

95

36

-24-4

0

393

-42

695

-45

274

5

-100

0

100

200

300

400

500

600

700

ZADAR

BENKO

VAC

BIBIN

JE

BIOGRAD

JASE

NICE

KALININ

OBROVACPAG

PAKOŠTANE

POSEDARJE

PREKO

PRIVLA

KA SALI

SILBA

STARIG

RAD

SUKOŠA

NTK

ON

UGLJAN

VIRVRSI

ZATO

N

UKUPNO

Postotak povećanja/smanjenja broja dolazaka po mjestima I-IV 2013./2012.

prome

t

58

POMORSKI PUTNIČKI PROMET

U unutarnjem pomorskom putničkom prometu na domaćim linijama broj prevezenih putnika u 2012. godini bio je za 5,55% veći, dok je promet vozila bio za 0,71% manji u odnosu na isto razdoblje prošle godine što znači da je promet otprilike ostao na prošlogodišnjem nivou.

Za prva 3 mjeseca 2013. godine promet putnika je za 3,05% manji, a promet vozila za 4,49% manji u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

PROMET NA DOMAĆIM LINIJAMA

Na domaćoj liniji Zadar-Preko u 2012. godini broj prevezenih putnika bio je 1.123.606 putnika i 244.473 vozila što je otprilike na prošlogodišnjem nivou. U prvih tri mjeseca 2013. godine prevezeno je 276.252 putnika što je za 2,89% manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine.Treba istaknuti da je to jedna od najfrekventnijih linija na Jadranu.

PROMET NA LINIJI ZADAR-PREKO

2.199.575

314.828

2.321.836

312.908

0

500.000

1.000.000

1.500.000

2.000.000

2.500.000

2011. 2012.

Putnici

Vozila

1.626.167

247.624

1.123.606

244.473

0

200.000

400.000

600.000

800.000

1.000.000

1.200.000

1.400.000

1.600.000

1.800.000

2011. 2012.

Putnici

Vozila

Izvor: Lučka uprava Zadar, obrada: HGK ŽK Zadar

Izvo

r: L

učka

upr

ava

Zada

r, ob

rada

: HG

K ŽK

Zad

ar

promet

59

Na međunarodnoj liniji Ancona – Zadar broj prevezenih putnika za 2012. godinu bio je za 22,38% manji, a broj prevezenih vozila za 35,58% manji u odnosu na prethodnu godinu. Treba napomenuti da je brod u 2012. godini prometovao u razdoblju od 04. 04. do 07.10. dok je u 2011. godini prometovao cijelu godinu.

PROMET NA MEĐUNARODNOJ LINIJI

ZRAČNI PROMET

Zračna luka Zadar i dalje je nastavila ostvarivati pozitivan trend tako da je u 2012. godini broj prevezenih putnika bio za 30,1% veći, a broj letova za 16,5% veći u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Broj prevezenih putnika u 2012. godini bio je 370.995 putnika i 3.961 letova.

U prva četiri mjeseca 2013. godine ostvaren je rast za 30,7% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Takav trend rasta trebao bi se nastaviti do kraja godine.

Tako dobri rezultati posljedica su povećanja broja frekvencija prema destinacijama koje obavljaju niskotarifne kompanije kao i uvođenje čarter linija od kompanije Scandjet koji je 2012. godine ukupno imao 20.000 tisuća prevezenih putnika uglavnom skandinavaca.

Povećan je i broj operacija Ryanaira koji uvodi Billund, East Midlands, Karlsruhe i Marseille. Sam Rayanair u 2012. prevezao je 200.000 putnika te je samim time najveći operater za Zračnu luku Zadar. Na porast prometa utjecalo je i uvođenje novih linija od Croatia Airlinesa za Pariz, Munchen, Frankfurt i Zurich, a Lufthansa je uvela Berlin i Dusseldorf.

61.112

15.174

47.434

9.623

0

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

60.000

70.000

2011. 2012.

Putnici

Vozila

Izvor: Lučka uprava Zadar, obrada: HGK ŽK Zadar

prome

t

60

PROMET LUKE ZADAR

U luci Zadar 2012. godini promet tereta bio je za 25% manji u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Razlozi takvog pada prometa prvenstveno su nedostatak prometa žitarica, pad prometa u segmentu rasutih tereta te pad prometa ostalih tereta uzrokovan prvenstveno teškom situacijom u gospodarstvu. U prvom kvartalu tekuće godine došlo je do vidljivog pada prometa tekućih tereta pošto su neke tvrtke koje se bave skladištenjem derivata na području Zadra izgubile svoje komitente te se ni u slijedećem razdoblju ne očekuje oporavak tog segmenta poslovanja. Međutim značajan je porast prometa krutih tereta, prvenstveno rasutog tereta, soli te opreme za vjetroelektrane. Očekivan je daljnji rast prometa krutih tereta u nastavku godine.

PROMET LUKE ZADAR

629.380

345.867 258.257

0100.000200.000300.000400.000500.000600.000700.000

2010. 2011. 2012.

Roba u tonama

PROMET ZRAČNE LUKE ZADAR

Izvor: Zračna luka Zadar, obrada: HGK ŽK Zadar

Izvor: Luka Zadar, obrada: HGK ŽK Zadar

370.995

284.973275.224

3.9613.3513.305

0

50.000

100.000

150.000

200.000

250.000

300.000

350.000

400.000

2010. 2011. 2012.

Putnici

Letovi

promet

61

POMORSKI TERETNI PROMET

Tankerska plovidba d.d. kao najznačajnija tvrtka u Zadarskoj županiji ostvarila je 2012. godine gubitak od 524 milijuna kuna od čega oko 80 milijuna kuna je gubitak od poslovanja, a ostatak se odnosi na usklađivanje vrijednosti brodova i na penale zbog otkazivanja novogradnje u Koreji.Uzroci ovakvom rezultatu su u trajanju svjetske gospodarske krize koja je uzrokovala smanjenje posla za prijevoznike nafte, a flota zadarskog prijevoznika od 18 brodova 9 ima za prijevoz sirove nafte i derivata.Stanje na tržištu nije se popravilo tako da su gubitci u prva 4 mjeseca 2013. godine veći od očekivanih te je gubitak izvjestan i u ovoj godini.Likvidnost kompanije omogućuju milijuni od prodaje brodova, smanjenje plaća i iznosi menađerskih ugovora i rezerve od prošlih godina kada su ostvarili veliku dobit. Njihovo poslovanje čini gotovo jednu desetinu cjelokupnog gospodarstva Zadarske županije i imat će značajan upliv na ukupna gospodarska kretanja cijele regije.

FINANCIJSKI POKAZATELJI U 2012. GODINI

Financijski pokazatelji u 2012. godini u djelatnosti prijevoza i skladištenja pokazuju da su ukupni prihodi u 2012. godini za 7,64% manji, a rashodi za 25% veći u odnosu na 2011. godinu. U ovoj djelatnosti ostvaren je negativan financijski rezultat pošto najveći udio u poslovanju prijevoza i skladištenja obavlja Tankerska plovidba koja je 2012. godine ostvarila gubitak od 524 milijuna kuna. Ovakav rezultat je posljedica trajanja svjetske gospodarske krize koja je uzrokovala smanjenje posla.


1.302.920.092

1.376.798.930

1.203.421.511

1.722.026.414

0

200.000.000

400.000.000

600.000.000

800.000.000

1.000.000.000

1.200.000.000

1.400.000.000

1.600.000.000

1.800.000.000

2011. 2012.

ukupni prihodi

ukupni rashodi

Izvor: FINA: HGK ŽK Zadar

malo

gospod

arstvo

62

MALO GOSPODARSTVO U 2012. GODINI

Ukupno je za 2012. godinu u Zadarskoj županiji završni račun predalo 3.086 trgovačkih društava, od čega je 3.044 malih i 36 srednje velikih poduzeća. U odnosu na godinu ranije, broj srednjih poduzeća smanjen je za 3, a broj malih poduzeća smanjen je za 27. Ukupno je broj trgovačkih društava koja su predala završni račun manji za 30.

BROJ MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA 2007/2008/2009/2010/2011/2012

ZAPOSLENOST

Ukupno gledajući, mali i srednji poduzetnici zapošljavali su prosječno 17.328 osoba, što je za 529 zaposlenih više nego godinu ranije. U malim poduzećima bilo je zaposleno 12.636 radnika, za 681 više nego godinu ranije. U srednjim poduzećima bilo je zaposleno prosječno 4.692 radnika, 152 radnika manje nego godinu ranije.

PROSJEČAN BROJ ZAPOSLENIH U MALIM I SREDNJIM PODUZEĆIMA 2009 - 2012


Izvo

r: F

INA

: HG

K ŽK

Zad

ar

Trend zaposlenosti u malim i srednjim poduzećima

10.50511.758 11.955

12.636

5.625 5.7534.844 4.692

16.130

17.51116.799 17.328

0

2.000

4.000

6.000

8.000

10.000

12.000

14.000

16.000

18.000

20.000

2009. 2010. 2011. 2012.

Axis

Tit

le

mala srednja ukupno

2.336

47

2.349

35

2.354

44

2.596

43

3.071

39

3.044

36

0

500

1.000

1.500

2.000

2.500

3.000

3.500

Axis

Tit

le

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Trend broja malih i srednjih poduzeća

Mala

Srednja

malo gospodarstvo

63

PROSJEĆNA PLAĆA

U malim poduzećima prosječna neto plaća u 2012. godini iznosila je 3.738 kn, dok je u srednjima prosječna mjesečna neto plaća iznosila 4.838 kn.

PROSJEČNA NETO ISPLAĆENA PLAĆA 2011-2012

Izvo

r: F

INA

: HG

K ŽK

Zad

ar

Izvo

r: F

INA

: HG

K ŽK

Zad

ar

3.692 4.647

3.738 4.838

0 2.000 4.000 6.000 8.000 10.000

Axis Title

2011.

2012.

Prosječna neto isplaćena plaća 2011-2012

mala srednja

PRIHODI MALOG GOSPODARSTVA

Mala poduzeća u 2012. godini ostvarila su ukupne prihode u visini 6 mlrd kuna, što je za 17,7% više u odnosu na godinu ranije.Srednja poduzeća ostvarila su ukupne prihode u visini 2,5 mlrd kuna, što je za 7,5% manje u odnosu na godinu ranije.

RASHODI MALOG GOSPODARSTVA

Mala poduzeća u 2012. godini ostvarila su ukupne rashode u vrijednosti 6,1 mlrd kuna, što je za 15,3% više u odnosu na godinu ranije. Srednja poduzeća u 2012. godini ostvarila su ukupne rashode u visini 2,6 mlrd kuna, što je za 7,9% manje u odnosu na godinu ranije.

PRIHODI I RASHODI MALIH PODUZEĆA 2011-2012

5.136.833.370

5.312.858.496

6.045.861.914

6.126.566.510

4.600.000.000

4.800.000.000

5.000.000.000

5.200.000.000

5.400.000.000

5.600.000.000

5.800.000.000

6.000.000.000

6.200.000.000

2011.

2012.

Ukupni prihodi i rashodi malih poduzeća 2011-2012

Ukupni prihodi Ukupni rashodi

malo

gospod

arstvo

64

PRIHODI I RASHODI SREDNJIH PODUZEĆA 2011-2012

DOBIT/GUBITAK MALOG GOSPODARSTVA

Uz navedene podatke o prihodima i rashodima, donosimo ostvarenu dobit/gubitak prije oporezivanja za 2011. i 2012. godinu.

DOBIT/GUBITAK MALOG GOSPODARSTVA 2011-2012.

Iz grafikona je vidljivo kako su u odnosu na 2011. godinu gubici smanjeni i u malim i u srednjim poduzećima, ali je oporavak malih poduzeća u značajnijem iznosu – gubici su smanjeni za čak 55%.



2.783.524.309

2.871.680.557

2.573.604.017

2.644.406.031

2.400.00

0.000

2.450.00

0.000

2.500.00

0.000

2.550.00

0.000

2.600.00

0.000

2.650.00

0.000

2.700.00

0.000

2.750.00

0.000

2.800.00

0.000

2.850.00

0.000

2.900.00

0.000

2011.

2012.

Ukupni prihodi i rashodi srednjih poduzeća 2011-2012

Ukupni prihodi Ukupni rashodi

2012.2011.

-176.025.126

-88.156.248-80.704.596

-70.802.014

-180.000.000

-160.000.000

-140.000.000

-120.000.000

-100.000.000

-80.000.000

-60.000.000

-40.000.000

-20.000.000

02012.2011.

Dobit/Gubitak malog gospodarstva 2011-2012

mala srednja

malo gospodarstvo

65

GOSPODARSKA SNAGA MALOG GOSPODARSTVA ZADARSKE ŽUPANIJE

U 2012. godini udio prihoda malih i srednjih poduzeća u odnosu na ostala trgovačka društva iznosio je 84%, što je povećanje od 2 postotna poena u odnosu na godinu ranije.

UDIO PRIHODA MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA U UKUPNIM PRIHODIMA TRGOVAČKIH DRUŠTAVA

INVESTICIJE

Investicije u novu dugotrajnu imovinu povećane su u 2012. u odnosu na 2011. godinu za 52,3% kod malih poduzeća, dok su za 78,5% smanjene kod srednjih poduzeća.

82%

84%

81

81

82

82

83

83

84

84

85

2011. 2012.

Udio prihoda malih i srednjih poduzeća u ukupnim prihodima trgovačkih društava


gradit

eljstvo

66


GRADITELJSTVO

Područje djelatnosti F-Građevinarstvo i s njim povezano L-Poslovanje nekretninama posljednje četiri godine među svim je branšama gospodarstva Zadarske županije doživjelo najveći pad gotovo svih pokazatelja uspješnosti poslovanja. Teško se noseći s drastičnim padom investiranja u gospodarstvu i u javnom sektoru, a osobito investiranja u zgrade i druge građevinske objekte, Građevinarstvo je u tom razdoblju izgubilo preko 1.000 radnih mjesta ili više od trećine njihovog broja iz 2008. godine, prihodi su se prepolovili, a gubici progresivno rastu. To se vidi i na ranije prikazanoj strukturi ukupnih prihoda gospodarstva Zadarske županije: 2007. godine Građevinarstvo je sudjelovalo sa 12,7% u ostvarenju ukupnih prihoda, a 2012. sa 7,3%.

GRAĐEVINARSTVO GOSPODARSTVA ZADARSKE ŽUPANIJE – PROMJENE BROJA ZAPOSLENIH, TE PRIHODA I RASHODA


1.53

1,5

1.26

9,0

1.01

7,3

882,

7

747,

4

1.49

7,9

1.29

0,2

1.08

3,1

984,

1

787,

4

33,6

-21,2 -40,0-101,4-65,8

2.7422.616

2.237

1.992

1.706

-120

380

880

1.380

1.880

2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

mili

juni

kun

a

500

1.000

1.500

2.000

2.500

3.000

broj

zap

osle

nih

ukupni prihodi ukupni rashodirazlika UP-UR broj zaposlenih

administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

67

ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI

U gospodarstvu Zadarske županije zadnjih godina jača sektor uslužnih djelatnosti prema NKD2007 svrstan u područje N-Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti. Radi se o šarolikom skupu djelatnosti koje obuhvaćaju iznajmljivanje i zakup (leasing), posredovanje u zapošljavanju, usluge putničkih agencija, zaštitarske i druge usluge. U razdoblju kriznom za veći dio gospodarstva povećale su broj zaposlenih za skoro 450 ili trećinu njihovog broja iz 2008. godine. Uz rast prihoda, popravljen je i njihov odnos prema ostvarenim rashodima, pa su zadnje tri godine završene s agregiranom dobiti.

Po ostvarenim prihodima vodeće tvrtke ovog sektora su Adriatic security d.o.o., Brala d.o.o., Exclusive tours d.o.o., Agram yachting d.o.o., Pitter d.o.o.

ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI GOSPODARSTVA ZADARSKE ŽUPANIJE – PROMJENE BROJA

ZAPOSLENIH, TE PRIHODA I RASHODA CJELOKUPNOG PODRUČJA DJELATNOSTI

469,

3

484,

2

431,

0

513,

6

605,

1

477,

6

498,

9

421,

9

508,

9

589,

8

-8,4 -14,7

9,1 4,6 15,3

1.330

1.4911.563

1.6991.778

-20

80

180

280

380

480

580

680

780

2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

mili

juni

kun

a

0

200

400

600

800

1.000

1.200

1.400

1.600

1.800

broj

zap

osle

nih

ukupni prihodi ukupni rashodirazlika UP-UR broj zaposlenih


događa

nja

68

Predstavljanje novog Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom

Dana 12. prosinca 2012. HGK Županijska komora Zadar je u suradnji sa Poreznom upravom Zadar organizirala predstavljanje novog Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom. Predstavljanje se održalo u Hotelu 'Kolovare', a nazočilo je 57 predstavnika tvrtki Zadarske županije, većinom trgovačkih društava, ali i obrta i zadruga.Zakon su predstavili djelatnici Porezne uprave Zadar, ovlašteni za informiranje javnosti o istom, a nakon prezentacije nazočni su postavljali konkretna pitanja vezana uz prilagodbu poslovanja novom zakonu. Prezentacija je trajala od 12 sati do 13,30.

Predstavljanje Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja

U dvorani za sastanke HGK – Županijske komore Zadar danas je održano predstavljanje novog Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja, u zajedničkoj organizaciji Županijske komore Zadar i Razvojne agencije Zadarske županije.Pred dvadesetak sudionika seminara, rukovoditelja tvrtki, predstavnika lokalne samouprave i institucija, Zakon je predstavila i na pitanja odgovarala gđa Ljiljana Zajc, voditeljica Službe za potporu ulaganjima i investicije Ministarstva poduzetništva i obrta.Zakon je stupio na snagu 10. listopada 2012. godine i predstavlja novi pravni okvir za ostvarivanje poticaja za investicijske projekte domaćih i stranih poduzetnika u RH. Regulira porezne i carinske poticaje, zatim bespovratne novčane potpore za otvaranje novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, potpore za usavršavanje novo zaposlenih radnika, te bespovratne potpore za kapitalna ulaganja.

događanja

69

7. izložba hrane, pića, delikatesnih proizvoda i suvenira „Naši mali gušti 2012“

U prostoru Arsenala, u Zadru, dana 13. i 14. prosinca 2012. godine održana je 7. izložba hrane, pića, delikatesnih proizvoda i suvenira „Naši mali gušti 2012“.Na manifestaciji je uz 27 izlagača iz Zadarske županije nastupilo i 32 izlagača iz Šibensko - kninske, Splitsko - dalmatinske, Ličko - senjske, Primorsko - goranske, Karlovačke, Zagrebačke, Međimurske, Virovitičko - podravske, Koprivničko - križevačke, Sisačko – moslavačke, Krapinsko – zagorske, Brodsko posavske i Bjelovarsko – bilogorske županije.U sklopu programa ovogodišnjeg izdanja Naših malih gušta za posjetitelje je održana vođena degustacija maslinovih ulja pod vodstvom članova udruge Olea iz Zadra, te radionica čokolade na kojoj je g. Igor Nikolić, čokolatijer obrta Vitlov predstavio tradicionalni način proizvodnje čokolade.

događa

nja

70

Hrvatsko ribarstvo u EU - radionicaDana 20. prosinca 2012. s početkom u 10 sati u hotelu Kolovare održana je radionica Hrvatsko ribarstvo u EU u organizaciji Ministarstva poljoprivrede – Uprave za ribarstvo i Hrvatske gospodarske komore. Cilj radionice bio je približiti i objasniti što više novosti koje očekuju ribare i prerađivače ulaskom u EU. Predavači su bili mr. sc. Josip Marković, mr. sc. Ante Mišura, dr. sc. Lav Bavčević, Mario Rogošić dipl. ing, i mr. sc. Irena Jahutka, načelnici Uprave ribarstva MP. Teme su bile: Regulacija i način obavljanja ribolova, Flota i nadzor ribolova, Inspekcija u ribarstvu i Način financiranja sektora ribarstva. S obzirom na skorašnji ulazak u EU i atraktivnost tema na radionici je sudjelovalo četrdesetak sudionika iz ove branše, a isto tako ove teme su izazvale dosta pitanja od strane ribara. Radionica je završila u 14 sati.

Usklađivanje voznih redova za 2013. godinuDana 14. siječnja 2013. godine u HGK ŽK Zadar održan je sastanak na temu usklađivanje voznih redova. Sastanku je nazočilo 14 prijevoznika koji su predali zahtjev za novim ili izmijenjenim voznim redovima kao i ostali prijevoznici koji obavljaju linijski prijevoz putnika, među kojima su i članovi Radnog odbora.Radni odbor je konstatirao da je od 137 novih linija usklađeno 29 nakon obavljenog prvog i drugog čitanja. Na prvom čitanju prijevoznici su prigovarali na prijedloge voznih redova koji se nalaze u knjizi voznih redova. Nakon što je ostavljeno određeno vrijeme za dogovor među prijevoznicima obavljeno je i drugo čitanje. Na drugom čitanju povučeno je 44 prigovora dok su ostali prijevoznici ostali pri svojim početnim prigovorima. Predloženi vozni redovi koji nisu usklađeni rješavat će se na Povjerenstvu za usklađivanje pri HGK ŽK Zadar nakon što prijevoznici upute pismene prigovore.

događanja

71

Sastanak partnera u projektu „BRIDGE – Bridges of Knowledge for EU-TR Chambers“

U turskoj Komori brodarstva u Istanbulu (Turkish Chamber of Shipping), 08. siječnja 2013. održan je prvi sastanak partnera u međunarodnom projektu „BRIDGE – Bridges of Knowledge for EU-TR Chambers“, a prisustvovali su mu predstavnici turske Komore brodarstva iz Istanbula (vodeći partner u projektu), HGK-ŽK Zadar, talijanske komore Unioncamere, belgijske komore Zapadne Flandrije VOKA, te finske brodarske tvrtke „Rauma Cata Oy”. Na sastanku su razrađene projektne aktivnosti i definirana zaduženja svakog od sudionika projekta. Idući dan, 09. siječnja, također u prostorijama turske Komore brodarstva u Istanbulu, održan je Info dan na kojem je turskim medijima, poduzetnicima, te ostalim predstavnicima turskih institucija, predstavljen projekt „BRIDGE – Bridges of Knowledge for EU-TR Chambers“, a povodom čega je svaka partnerska komora u projektu održala prezentaciju o instituciji koju predstavljaju.Projekt u kojem HGK-ŽK Zadar sudjeluje kao partner, te koji se većim dijelom financira sredstvima iz ETCF II programa uspostavljenog od strane Eurochambresa i turske unije komora TOBB, trajat će 12 mjeseci, a krajnji cilj mu je uspostavljanje poslovnih veza poduzetnika iz sektora brodarstva i pomorske trgovine iz svih partnerskih zemalja i stvaranje novih prilika za međusobnu trgovinsku razmjenu i ulaganja te uspostava dugoročnih partnerstava europskih i turskih komora. Projektom je, među ostalim aktivnostima predviđen posjet predstavnika turske Komore brodarstva u ŽK Zadar u ožujku ove godine, a s ciljem razmjene znanja i razumijevanja između tih dvaju komora. Prilikom spomenutog posjeta, bit će organiziran i susret predstavnika turske komore s hrvatskim poduzetnicima iz sektora brodarstva i pomorske trgovine, a s ciljem uspostave poslovnih odnosa hrvatskih i turskih tvrtki iz spomenutog sektora.

događa

nja

72

Održan prvi sastanak iz projekta IpatechU gradu Monsampolo del Tronto u Italiji 9. i 10. siječnja 2013. godine održan je prvi sastanak partnera projekta Miniaturization technology: synergies of research and innovation to enhance the economic development of the Adriatic – IPATECH, u prostorijama glavnoga korisnika – Consiglio per la ricerca e la sperimentazione di agricoltura. Ostali sudionici, krajnji korisnici projekta, bili su djelatnici institucija Associazione sviluppo rurale, Brindisi, i Universita' degli studi di Teramo, Italija, Udruga poduzetnika i poslodavaca Žepče, Bosna i Hercegovina, Albanian Development Fund, Tirana, i AULEDA – Local economical development agency, Vlore, Albanija, Business innovation center of Epirus, Ioannina, Grčka, dok su Hrvatsku zastupali predstavnici Agencije za ruralni razvoj Istre d. o. o. Pazin i Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Zadar, Dinko Basioli iz Odsjeka za industriju i Marija Mišulić iz Odsjeka za međunarodne odnose.Tih devet partnera iz pet zemalja protekle godine natjecalo se na natječaju Europske komisije za dodjelu sredstava iz programa prekogranične suradnje IPA Adriatic cross-border cooperation programme 2007 – 2013, tzv. Prioritetu 1 – Gospodarskoj, socijalnoj i institucionalnoj suradnji, a Mjeri 1.1 Istraživanje i razvoj. Njihovom projektnom prijedlogu – nabavi i uvođenju inovativnih sustava za proizvodnju hrane, kao što su mini-postrojenja za proizvodnju i pakiranje marmelade i sira, sušionice povrća i voća na solarni pogon i sl. u pogone malih poduzetnika na područjima pod teritorijalnom nadležnošću krajnjih korisnika projekta, odobrena su bespovratna sredstva EU u postotku od 85% od ukupnoga proračuna projekta od 1.748.550,00 eura. Projekt će, predviđeno je prijavom, trajati 30 mjeseci, od listopada 2012. do ožujka 2015. godine. Na prvom sastanku svaki od partnera predstavio je svoju instituciju i dao pregled stanja poljoprivredne proizvodnje i prerade na području s kojeg dolazi. Dogovorene su projektne aktivnosti, čiji je jedan od krajnjih ciljeva jačanje kompetencija poduzetnika iz poljoprivredno – prehrambenoga sektora u području istraživanja i razvoja.

događanja

73

Prvi sastanak partnera u projektima financiranih u okviru EU-Turkish Chambers

15. siječnja 2013. godine u prostorijama turske Unije komora-TOBB u glavnom turskom gradu Ankari, održan je prvi sastanak partnera u projektima financiranih u okviru programa EU-Turkish Chambers Forum-II. Događaj je organiziran od strane Eurochambresa i TOBB-a koji su nositelji ETCF II programa, a povodom početka provedbe projekata kojima je odobreno financiranje iz ETCF II programa. Budući da je HGK-ŽK Zadar partner u projektu BRIDGE- Bridges of Knowledge for EU-Turkey Chambers koji je financiran iz spomenutog programa, ovom događaju prisustvovala je i ŽK Zadar.Svrha ovog sastanka bila je obilježiti početak provedbe projekata financiranih iz ETCF II programa na način da su pozvani svi partneri iz turskih i europskih komora kako bi okupljenima predstavili svoje projekte i institucije iz kojih dolaze.Prvi dio satanka bio je posvećen predstavljanju općeg konteksta unutar kojeg će se odobreni projekti provoditi, dok je drugi dio bio posvećen predstavljanju pojedinih projekata te tzv. „Partnership to Partnership“ sastanaka tijekom kojih su svi partneri imali međusobnu priliku upoznati se, predstaviti institucije iz kojih dolaze, te na taj način ostvariti kontakte s ostalim europskim i turskim komorama s ciljem razmjene znanja i iskustava za suradnju na budućim projektima, kao i stvaranje novih prilika za međusobnu trgovinsku razmjenu zemalja, odnosno regija koje predstavljaju.

Posjet francuskih studenata akvakulture, poljoprivrede i prehrambene industrije

ŽK Zadar posjetila je 4. veljače 2013. grupa francuskih studenata akvakulture, veterinarstva i prehrambene industrije sa fakulteta Vetagro Sup koji su u višednevnom posjetu Hrvatskoj. U ŽK Zadar primili su ih Slavica Kosović i Petar Pedišić iz Odsjeka za poljoprivredu koji su im predočili stanje u akvakulturi u Zadarkoj županiji kao i osnovne probleme koji muče ovu djelatnost. Studenti su nakon prezentacije postavljali pitanja o funkcioniranju naše akvakulture kao i općenito o promjenama koje čekaju ovaj sektor ulaskom u EU.

događa

nja

74

HBOR – info danHGK - ŽK Zadar u suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak organizirala je prvi ovogodišnji HBOR info dan koji se u dvorani za sastanke Županijske komore u Zadru održao u ponedjeljak 11. veljače 2013. Pred tridesetak sudionika seminara – predstavnika gospodarstva i obrtništva Zadarske županije, potencijalnih poduzetnika, banaka i regionalne samouprave, g-đa Mira Krneta, voditeljica HBOR-ovog područnog ureda za Dalmaciju uvodno je dala statistički pregled kreditnih aktivnosti, da bi potom ukratko opisala trenutne programe kreditiranja. Naglasak je dan na novostima u poslovanju Banke, sudionicima seminara zanimljiva je bila odluka o privremenom smanjenu kamatnih stopa za jedan postotni poen, a financiranje po modelu podjele rizika olakšati će poslovnim bankama – HBOR-ovim partnerima donošenje odluka o preuzimanju rizika kreditiranja krajnjeg korisnika. U otvorenoj diskusiji nakon prezentacije sudionici su dobili odgovore i na druga pitanja vezana uz djelokrug rada HBOR-a. U tradiciji dobre prakse, nakon prezentacije i skupnih razgovora zainteresirani su, a njih je bilo više od deset, obavili pojedinačne razgovore s voditeljicom Područnog ureda.

Nastup na 20. izložbi hrane i pića Histria 2013 HGK-Županijska komora Zadar nastupila je na 20. izložbi hrane i pića Histria 2013, koja se u organizaciji HGK-ŽK Pula održala od 07. do 09. veljače 2013. godine u prostorima Doma hrvatskih branitelja u Puli. Histria 2013 je okupila 190 izlagača iz svih hrvatskih županija, a u tri dana održavanja izložbe održan je niz prezentacija i stručnih predavanja posebice onih namijenjenih turističkom sektoru, te međunarodni poslovni susreti gospodarstvenika. Na zajedničkom štandu Županijske komore Zadar sa svojim proizvodima su se predstavili OPG Željko Jurič i MIH sirana Kolan.

događanja

75

EORI broj i njegov značaj za gospodarstvenikeDana 13. veljače 2013. u 12 sati održan je seminar “EORI broj i njegov značaj za hrvatske gospodarstvenike“ u hotelu Kolovare. U ciklusu seminara iz programa olakšavanja trgovine, transporta i novih carinskih postupaka potrebnih za rad unutar EU Carinska uprava u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom organizirala je predmetni seminar. EORI broj je jedinstveni broj koji gospodarskim subjektima i drugim osobama u Europskoj uniji dodjeljuje Carinska služba ili drugo nadležno tijelo ili tijela država članica Europske unije. EORI broj se koristi za identifikaciju gospodarskih subjekata u njihovim odnosima s carinskim službama država članica Europske unije. Na seminaru je bilo prisutno oko tridesetak tvrtki koje posluju u području izvoza, uvoza, međunarodnog otpremništva i međunarodni prijevoznici. Predavanje je održala predstavnica Carinske uprave na način da pomogne i razjasni gospodarskim subjektima problematiku oko realizacije EORI broja. Tvrtke su dobile punu informaciju u svezi EORI broja, podijeljen je materijal o EORI broju te zahtjev za dodjeljivanje EORI broja.

događa

nja

76

Sastanak Radne skupine u sklopu projekta „Strategije prilagodbe klimatskim promjenama“

13. veljače 2013. godine u Maloj vijećnici Grada Zadra održan je sastanak Radne skupine za prilagodbu u sklopu projekta „Strategije prilagodbe klimatskim promjenama“ kojeg provodi DG CLIMA EK (Opća uprava Europske komisije za klimatska djelovanja), a grad Zadar je jedan od 21 gradova u Europi odabran za sudjelovanje u projektu. Projekt traje od siječnja 2012. do lipnja 2013. a između ostalog obuhvaća izradu nacrta strategije prilagodbe klimatskim promjenama Grada Zadra odnosno izradu mjera za prilagodbu klimatskim nepogodama koje nas neminovno očekuju u budućnosti. Izrada nacrta navedene strategije od velikog je značaja i za kasniju prijavu projekata za sufinanciranje iz EU fondova. Glavne aktivnosti projekta su proširenje baze podataka o mogućim utjecajima klimatskih promjena s kojima se suočavaju gradovi i njihovih sposobnosti da im se prilagode, uključenje gradova diljem Europe, podizanje razine svijesti o značaju pripreme za klimatske promjene u gradovima, jačanje kapaciteta, razmjena znanja i dobrih praksi među gradovima te djeljenje naučenih lekcija. U sklopu projekta Grad Zadar je osnovao Radnu skupinu za prilagodbu u kojoj sudjeluje i HGK ŽK Zadar. Na ovom, drugom po redu sastanku Radne skupine ažurirale su se informacije s prethodnog sastanka na kojem je između ostalog odlučeno da će voda i energetika biti glavne teme grada Zadra koje će se obrađivati u projektu, zatim se govorilo o aktivnostima projekta koje će se dalje razrađivati, te je zajednički razrađen nacrt vizije otpornosti grada Zadra na klimatske promjene.

Sastanak Povjerenstva za usklađivanje voznih redovaU ŽK Zadar 28. veljače 2013. održan je sastanak Povjerenstva za usklađivanje županijskih voznih redova kojem su nazočili predsjednik, članovi i tajnik Povjerenstva. Složena je knjiga od 137 novih voznih redova na koje su prijevoznici prigovarali svojim voznim redovima. Prigovori su se uglavnom odnosili na zaštitna vremena kojih se prijevoznici moraju pridržavati u odnosu na postojeće županijske linije. Dio prigovora bio je formalne prirode. Od 108 voznih redova koji nisu usklađeni na Radnom odboru na Povjerenstvu se uskladilo 80 voznih redova, 15 voznih redova ostalo je otvoreno za eventualni dogovor među prijevoznicima te 13 voznih redova nije usklađeno. Za 106 voznih redova članovi su donijeli odluke o usklađivanju jednoglasno dok su se na voznim redovima br. 36 i 47 odluke donijele nadpolovičnom većinom.

događanja

77

Nastup na sajmu RHEX Rimini Horeca ExpoU Riminiju 23. – 26. 02. 2013., po drugi put za redom ŽK Zadar nastupila je sa zajedničkim štandom veličine 32 m 2 na kojem su bile zastupljene tvrtke iz djelatnosti ribolova, marikulture i prerade ribe. Sajam RHEX obuhvatio je cijelu djelatnost proizvodnje hrane ali i djelatnosti uređenja interijera, interijere za hotele i restorane kao i potrebnu prateću industriju u sektoru prehrane i ugostiteljstva.Na štandu su nastupili Cromaris d.d. Zadar, Marikomerc d.o.o. Zadar, RZ Omega 3 Kali, RZ Ribarska sloga Kali i RZ Lanterna Pula. U paviljonu A posvećenom ribarstvu bili su izloženi proizvodi ribarstva, tehnologije za preradu i čuvanje proizvoda, kao i oprema za ugostiteljstvo koja se upotrebljava u pripremi i posluživanju proizvoda. Izlagači na štandu obavili su čitav niz kontakata sa veletrgovcima ribom, vlasnicima restorana, hotelijerima, zastupnicima velikih trgovačkih lanaca. Također na štandu su se mogli i degustirati izloženi proizvodi što je izazvalo dobre reakcije posjetitelja sajma.

događa

nja

78

Nusproizvodi životinjskog podrijetla U HGK - ŽK Zadar 1. ožujka 2013. u organizaciji Centra za kvalitetu HGK i Ministarstva poljoprivrede – Uprave veterinarstva, održan je seminar Nusproizvodi životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi. U okviru edukacije pojašnjene su zakonske odredbe koje se odnose na zbrinjavanje bivše hrane životinjskog podrijetla, kao što su svježe meso, sirova riba, mlijeko i mliječni proizvodi, hrana s oštećenom ambalažom, ugostiteljski otpad i drugi proizvodi životinjskog podrijetla, nastali u pogonima za proizvodnju, preradu i distribuciju hrane. Naglasak je stavljen na promjene koje se očekuju ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju. O temi je govorila Vlatka Tomašić, dr. vet. med. iz Sektora veterinarskog javnog zdravstva – Uprave veterinarstva resornog ministarstva.

Prezentacije sektora za turizamU dvorani Hotela Kolovare u Zadru 12. 03. 2013. u 10 sati održane su prezentacije: „Diseminacija rezultata istraživanja kvalitete turističke ponude u akciji Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku 2007.-2012. godine“ i „Model organiziranja obiteljskog smještaja Hrvatske odnosno Zadarske županije“. Skup je organizirao HGK –Sektor za turizam u suradnji sa ŽK Zadar. Rezultate istraživanja provedene „DESTqual“ metodom kontrole kvalitete za turistička odredišta Hrvatske predstavila je voditeljica projekta dr.sc. Saša Poljanec Borić iz Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar iz Zagreba. Prezentaciji su nazočili predstavnici turističkih zajednica Zadarske županije, gradonačelnici i načelnici turističkih mjesta i predstavnici turističke privrede. Cilj prezentacije je podizanje razine svijesti građana i svih ostalih sudionika u destinaciji o značenju turizma za podizanje ukupne kvalitete življenja u lokalnoj zajednici. Na drugom dijelu skupa prezentiran je „Prijedlog modela organiziranja obiteljskog smještaja Zadarske županije“. Zaključeno je da se u narednom periodu sakupe primjedbe na predloženi Model kroz sustav turističkih zajednica na terenu, kako bi se osnovala Sekcija obiteljskog smještaja Zadarske županije pri ŽK Zadar.

događanja

79

Posjet delegacija Republike Indonezije U okviru svog posjeta Zadarskoj županiji i Sveučilištu u Zadru poslovni dio indonezijske delegacije posjetio je 8. ožujka 2013. HGK – ŽK Zadar. Delegaciju je predvodio Agus Sardjana, veleposlanik Republike Indonezije u Hrvatskoj, a pomoć im je pružio i Budimir Lončar, savjetnik hrvatskog predsjednika Josipovića i bivši veleposlanik u Indoneziji. Sa strane zadarskog gospodarstva, uz Darija Jurina, predsjednika ŽK Zadar, sastanku su nazočili predstavnici tvrtki vezanih uz marikulturu i poslovanje buduće luke u Gaženici. Upravo ta područja najzanimljivija su indonezijskom gospodarstvu za suradnju s Hrvatskom, kako je u svojem izlaganju ustvrdio George Iwan Marantika, ugledni indonezijski biznismen. Gospodin Marantika Zadar i Hrvatsku je posjetio u dvostrukoj funkciji: predstavnik je KADIN-a (indonezijske gospodarske komore) i Sveučilišta u Yogyakarti. Naglasio je da Indonezija, zemlja koja predstavlja više od polovice gospodarstva ASEAN-a, traži kraći i ekonomičniji put za ulaz indonezijske robe u Srednju Europu, te se zanima za hrvatske luke, a on je osobno već posjetio riječku luku, a pored zadarske posjetit će i splitsku. Kao izrazito pomorska i mnogoljudna zemlja Indonezija će puno investirati u vlastitu marikulturu u čemu joj mogu pomoći i iskustva hrvatskih poduzetnika. Treća prilika za suradnju dvaju gospodarstava, kako je naglasio g. Marantika, je brodogradnja. Na kraju je najavio i održavanje poslovnih susreta hrvatskih i indonezijskih komora i gospodarstvenika 23. i 24. travnja 2013. u Jakarti, na čemu mu je g. Jurin zahvalio u nadi da će i takvi susreti pridonijeti daljnjoj poslovnoj suradnji.

događa

nja

80

Održana HACCP radionica za pčelareDana 25. ožujka 2013. u Županijskoj komori Zadar održana je HACCP radionica za pčelare. Radionicu je održala mr.sc. Nevenka Gašparac pomoćnik direktora Centra za kvalitetu HGK u sklopu Programa pomoći subjektima u poslovanju s hranom. Radionica je obuhvatila područja o higijeni hrane, mikrobiološke kriterije sigurnosti hrane koji se odnose na med, Pravilnik o medu (NN 93/09), Pravilnik o uniflornom medu (NN 122/09) te smjernice za „Dobru pčelarsku praksu“ prema načelima HACCP sustava. Polaznici radionice, njih 27, su nakon predavanja postavljali pitanja koja ih najviše muče u svakodnevnom radu. Veliki broj polaznika ocijenio je radionicu iznimno korisnom, a također su dali prijedlog da se ovakve radionice održavaju češće jer im pomažu u svakodnevnom radu.

L'Oro dei due mari - Zlato dva mora 2013Drugu godinu za redom održano je natjecanje ekstra djevičanskih maslinovih ulja „L'oro dei due mari – Zlato dvaju mora“ u Fanu, Italija, 17. ožujka 2013. koje ima za cilj promovirati najbolja maslinova ulja iz Jadransko jonske regije. Inicijativa je stvorena preko Foruma Jadransko-jonskih komora čiji je cilj gospodarsko povezivanje i poboljšanje razmjene u cijeloj jadransko jonskoj regiji. Na natjecanju je sudjelovalo 136 uzoraka iz Italije, Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Grčke. Pobjednici su podijeljeni u dvije kategorije: blend i monosortna ulja. Svaka od kategorija sukladno intenzitetu voćnosti po maslini se dijelila na intenzivo voćna, srednje voćna i lagano voćna. Maslinar iz Zadarske županije Mate Dušević osvojio je 3. mjesto u kategoriji Blend – srednja voćnost. Ostali maslinari iz Zadarske županije koji su sudjelovali (Goran Vukadinović, Marin Matešić, Ivica Vlatković) dobitnici su potvrde o iznimnoj kvaliteti (Attestato di Merito). I ovo natjecanje potvrdilo je odličnu kvalitetu zadarskih ekstra djevičanskih maslinovih ulja koja svakako mogu kvalitetom stati uz najbolja europska ekstra djevičanska maslinova ulja. Dodjela nagrada zajedno sa vođenim degustacijama pobjedničkih ulja kao i rasprava o maslinovom ulju kao simbolu kulturne povezanosti Jadransko jonske regije održao se u gradu Fermo u sklopu sajma Tipicita' 17. ožujka 2013. s početkom u 17:30 sati.

događanja

81

Posjet delegacije Američkog veleposlanstva Prigodom svog posjeta Zadarskoj županiji, a u okviru priprema za 3. Brown Forum, veleposlanik SAD-a Kenneth Merten sa svojim suradnicima susreo se 15. ožujka 2013. s Darijom Jurinom, predsjednikom HGK-ŽK Zadar. Nakon Dubrovnika i Opatije, 8. i 9. travnja ove godine Brown Forum će se održati u hotelu Iadera u Petrčanima. Ovaj godišnji susret čelnika državne i lokalne vlasti, te gospodarskih subjekata zemalja jugoistočne Europe s vodećim američkim poslovnim ljudima, nazvan je po tragično preminulom američkom ministru Ronaldu Brownu. Cilj Foruma je pomoći ovom dijelu Europe u ekonomskom rastu, potpori mjesnom gospodarstvu i razvoju investicijskih potencijala, kroz diskusiju odgovornih političara i business to business kontakte. Američka delegacija u ŽK Zadar upoznata je s gospodarskim profilom Zadarske županije, glavnim gospodarskim granama i razvojnim potencijalima. Veleposlanik Merten, koji je prvi put posjetio ovo područje, izrazio je zadovoljstvo onime što je vidio i što mu je prezentirano, očekuje uspješan rad foruma i buduće veće sudjelovanje američkih investitora u Hrvatskoj, osobito na razvojnim projektima na području Zadarske županije.

Sastanak strukovne skupine PrijevoznikaU prostorijama HGK ŽK Zadar 3. travnja 2013. održan je sastanak strukovne skupine Prijevoznika koji obavljaju prijevoz putnika. Tema sastanka je bila priprema za nadolazeću turističku sezonu. Na sastanaku je bilo nazočno desetak prijevoznika koji se bave djelatnošću putničkog prijevoza u Zadarskoj županiji. Dogovoreno je da se sastanu prije sezone dok još nisu definirani ugovori i cijene usluga da bi smanjili problem razjedinjenosti prijevoznika. Također je dogovoren još jedan sastanak u što kraćem roku na temu nezakonitog prijevoza putnika. Na sastanak su pozvani predstavnici Prometne policije, Državnog inspektorata, predstavnici Grada iz odjela za komunalne djelatnosti te predstavnici Kolodvora u Zadru.

događa

nja

82

Posjet turske Komore brodarstva iz Istanbula Predstavnici turske Komore brodarstva iz Istanbula gđa. Hande Guneykaya i gosp. Mehmet Utku Birkan posjetili su ŽK Zadar 26. i 27. ožujka 2013., a povodom provedbe projekta Bridge-Bridges of Knowledge for EU-TR Chambers kojeg HGK-ŽK Zadar i turska Komora brodarstva provode zajedno s partnerima iz Italije, Belgije i Španjolske. Projekt, koji za krajnji cilj ima uspostavu dugoročnih partnerstava europskih i turskih komora, te uspostavu poslovnih veza poduzetnika iz sektora brodarstva i pomorske trgovine iz svih partnerskih zemalja i stvaranje novih prilika za međusobnu trgovinsku razmjenu i ulaganja, započeo je u prosincu 2012. S obzirom da je posjet glavnog partnera na projektu, turske Komore brodarstva iz Istanbula svim ostalim partnerskim komorama jedna od aktivnosti projekta, organiziran je i posjet HGK-ŽK Zadar. Svrha ovog posjeta bila je razmjena informacija i iskustava s turskim partnerima, a koje je HGK-ŽK Zadar stekla tijekom kandidature Hrvatske za ulazak u Europsku Uniju, kako sa stajališta HGK tako i njenih članica. Prvog dana 26. ožujka, održan je sastanak u prostorijama HGK-ŽK Zadar na kojem je turskim predstavnicima dan uvid u ustrojstvo i djelokrug rada HGK-ŽK Zadar, način na koji je HGK-ŽK Zadar pružala podršku svojim članicama za vrijeme pretpristupne faze Europskoj uniji, te iskustva koja je po tom pitanju stekla.

Iz HGK ŽK Zadar sastanku su prisustvovali Maša Jurin i Marija Mišulić iz Odsjeka za međunarodne odnose, Gordana Lovrinov iz Odsjeka za Promet i veze, Dinko Basioli iz Odsjeka za Industriju, kao i predstavnici sektora pomorske trgovine s područja Zadrske županije, gosp. Marko Odvitović iz tvrtke ZARA-AGENT d.o.o., te Ivan Dujmović iz tvrtke Ilirija d.d., organizatora nautičkog sajma „Biograd Boat Show“. Predstavnici privatnog sektora iznijeli su svoja iskustva, probleme s kojima su se suočavali za vrijeme pretpristupne faze, njihova očekivanja nakon pristupanja Hrvatske EU, te su iskoristili ovu priliku za razmijenu kontakata s turskim predstavnicima te dogovor za buduću suradnju. Nakon sastanka u ŽK Zadar, zaposlenici ŽK Zadar zajedno s turskim kolegama posjetili su najveću brodarsku kompaniju u Hrvatskoj, Tankersku plovidbu gdje ih je primio gosp. Petar Kragić, te s njima podijelio iskustva vezana pristupanje Hrvatske EU iz aspekta njihovog poslovanja, te ostala relevantna pitanja. Sljedeći dan 27.ožujka, turski predstavnici zajedno sa zaposlenicima HGK-ŽK Zadar susreli su se s predstavnicima Lučke uprave i Luke Zadar, u pratnji kojih su posjetili luku Gaženica i upoznali se s projektom njene izgradnje. Potom je uslijedio posjet marini „Dalmacija“ u Sukošanu gdje su se turski predstavnici susreli s gospodinom Božidarom Dukom i njegovim turskim kolegom gosp. Cem Ecevitom, predstvnikom turske korporacije Dogus Group u čijem je i vlasništvu marina „Dalmacija“.

događanja

83

Sastanak strukovne skupine PrijevoznikaDana 22. travnja 2013. godine u 10.00 sati u prostorijama HGK Županijske komore Zadar održan je sastanak strukovne skupine Prijevoznika koji obavljaju prijevoz putnika. Tema sastanka bila je nezakoniti prijevoz putnika na području Zadarske županije. Na sastanku su bili nazočni prijevoznici koji se bave djelatnošću putničkog prijevoza u Zadarskoj županiji te predstavnici institucija nadležnih za rješavanje problema vezanih za navedenu problematiku: predstavnici Prometne policije, Državnog inspektorata, predstavnici Grada iz odjela gospodarstva te predstavnici kolodvora Zadar.Raspravljalo se o tome kako pokušati suzbiti ilegalni prijevoz putnika te je dogovoreno da će se pravovremeno obavještavati sve mjerodavne službe o svim nepravilnostima nezakonitog prijevoza putnika. Isti su obećali da će poduzeti sve radnje koje su u njihovoj ingerenciji kako bi se navedeni problemi riješili.

Nastup na sajmu SOL & Agrifood, Verona Županijska komora Zadar je po sedmi put za redom nastupila na sajmu SOL & Agrifood u Veroni koji je održan od 7. - 10. travnja 2013. godine. Na zajedničkom štandu nastupilo je sedam izlagača; tri iz Zadarske županije, tri iz Istarske županije i jedan iz Splitsko-dalmatinske. To su: PZ Maslina i Vino, OPG Mate Dušević, OPG Ivica Vlatković, Ipša d.o.o. OPG Farm Pino, Uljara Bilaja i obrt Buršić. Posjetitelji štanda imali su priliku kušati sva izložena ulja i njihovi komentari i ocjene bili su izuzetno dobri. Štand je posjetio i g. Luigi Caricato, jedan od najvećih promotora ekstra djevičanskog maslinovog ulja kao i Barbara Alfei, šef panela regije Marche.

Hrvatska ulja sudjelovala su i na natjecanju Sol D'oro gdje je ulje Rizman Damira Štimca iz Kleka ušlo u top 15 i dobilo nagradu Gran menzione kao i ulje Agrolagune iz Poreča.

Posebnost ovogodišnjeg izdanja je sajam tjestenine Pastatrend koji je zamišljen kao izlog i preteča velikom izdanju tog sajma koji će se održati dogodine. Tako se moglo razgledati i kušati čitav niz tjestenina koji su pripremali vrhunski majstori – kuhari. Sajam je obilježio i posjet talijanskog ministra poljoprivrede Maria Catanie kao i zvijezda nogometaša kao što je Mario Balotelli. Prema organizatorima, sajam je posjetilo 10% više posjetitelja nego prošle godine.

događa

nja

84

Seminar “Uvođenje novog istraživanja Intrastat u statistički sustav RH”

Dana 18. 04. 2013. godine s početkom u 10,00 sati u HGK Županijskoj komori Zadar, Špire Brusine 16, održan je se seminar s temom:“Uvođenje novog istraživanja Intrastat u statistički sustav RH”. Seminar se održavo u organizaciji Croatia Pro Odbora i Hrvatske gospodarske komore u suradnji s Državnim zavodom za statistiku i Carinskom upravom RH za područje nadležnosti Županijske komore Zadar.Predavanje je održalo tri predavača iz Državnog zavoda za statistiku i dva predavača iz Carinske uprave s tim da je polaznicima seminara bilo omogućeno dodatno se informirati postavljanjem pitanja.Na seminaru je bilo nazočno pedesetak tvrtki.Cilj ovog seminara bio je upoznati gospodarstvenike, koji će biti obvezni izvještavati za Intrastat, s metodološkim osnovama Intrastat istraživanja te s načinom prikupljanja Intrastat podataka. Intrastat podaci su statistički podaci o robnoj razmjeni između zemalja članica EU. Obveza izvještavanja za Intrastat započinje danom ulaska RH u EU, kada jedinstvena carinska deklaracija prestaje biti izvor podataka za statistiku robne razmjene s inozemstvom. Obveznik izvještavanja za Intrastat je svaki poslovni subjekt, obveznik PDV-a, čija godišnja vrijednost robne razmjene sa zemljama EU prelazi prag uključivanja bilo za otpremu bilo za primitke ili za oba trgovinska toka. Prag uključivanja za 2013. godinu, za primitke i za otpremu, iznosi 1,7 milijuna kuna.

događanja

85

Održan Seminar o halal turizmuU HGK ŽK Zadar 24. travnja 2013. održan je seminar na temu halal turizma. Seminaru je nazočilo 13 predstavnika uglavnom turističkih agencija, restorana i turističke zajednice. Aldin Dugonjić, rukovoditelj Centra za certificiranje halal kvalitete pri Islamskoj zajednici u Hrvatskoj održao je seminar, a nazočnima se pridružio i glavni imam Medžlisa islamske zajednice Zadar, g. Ćamil Bašić. Nazočni su bili upoznati s osnovnim informacijama o halal oznaci i što ona predstavlja u turističkom sektoru. Predstavljeni su osnovni zahtjevi koje gost muslimanske vjeroispovijesti traži u turizmu, bilo u smještajnom objektu, objektu prehrane ili u drugim oblicima turističke ponude. Anketa pokazuje prosječnu ocjenu seminara odličnom.

Posjet izaslanstva Južnomoravske regije Visoko izaslanstvo Južnomoravske regije posjetilo je 15. travnja 2013. HGK ŽK Zadar. Češko političko gospodarsko izaslanstvo predvodio je župan Južnomoravske regije g. Michal Hašek, a činili su ga David Šaih, predsjednik Unije malih i srednjih poduzetnika Češke Republike, Miloš Škrdlik, potpredsjenik regionalne gospodarske komore Brno, Ivo Nešpor, počasni konzul Republike Hrvatske u Češkoj i predstavnici južnomoravskih poduzeća Eurovision, Regam, Mertastav i Aqua procon. Župan Hašek izrazio je spremnost Južnomoravske regije u sufinaciranju zajedničkih projekta i edukacije poduzetnika dviju regija. Predložio je suradnju srednjih škola i tehničkog sveučilišta sa Sveučilištem u Zadru. David Šaih je ponudio seriju seminara o EU fondovima na praktičnim primjerima iz čeških iskustava, a ponudio je i suradnju ŽK Zadar i Unije poduzetnika na privlačenju sredstava EU.

događa

nja HBOR – info danHGK - ŽK Zadar u suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak organizirala je drugi ovogodišnji HBOR info dan koji se u dvorani za sastanke Županijske komore u Zadru održao u ponedjeljak 29. travnja 2013. Pred desetak sudionika seminara – predstavnika gospodarstva i obrtništva Zadarske županije, g-đa Mira Krneta, voditeljica HBOR-ovog područnog ureda za Dalmaciju uvodno je dala statistički pregled kreditnih aktivnosti, s posebnim osvrtom na projekte iz Zadarske županije, da bi potom ukratko opisala trenutne programe kreditiranja. U diskusiji nakon prezentacije sudionici su dobili odgovore i na druga pitanja vezana uz djelokrug rada HBOR-a. U tradiciji dobre prakse, nakon prezentacije i skupnih razgovora zainteresirani su dobili prigodu za pojedinačne odvojene razgovore s voditeljicom područnog ureda HBOR-a. Tu prigodu iskoristili su gotovo svi sudionici seminara.

Sastanak s predstavnikom Sveučilišta CoventryU prostorijama Udruženja obrtnika Zadar 9. svibnja 2013. predstavnici ŽK Zadar Dinko Basioli iz Odsjeka za industriju i Marija Mišulić iz Odsjeka za međunarodne odnose susreli su se s. g. Sunilom Maherom sa Sveučilišta Coventry u Engleskoj, koji je stigao u Zadar na tzv. Coworking dan, događaj koji je Udruženje obrtnika Zadar organiziralo u projektu Europske unije Coworking. Sastanak je bio prigoda za upoznavanje s radom neprofitne tvrtke koju je Sveučilište osnovalo, Coventry University Enterprises Limited, a koja pruža usluge komercijalnoga konzaltinga, podrške poslovnom sektoru, a bavi se i primijenjenim istraživanjem.Suradnja zadarskoga i gospodarstva Coventrya i engleske regije West Midlands u kojoj se grad nalazi, mogla bi se pokrenuti u metaloprerađivačkoj industriji, istaknuo je Dinko Basioli nakon izlaganja g. Sunila Mahera. Predložio je poslovno povezivanje županijskih proizvođača dijelova za automobile s engleskom automobilskom industrijom. Iznio je i ideju usavršavanja radnika metaloprerađivačkih poduzeća Zadarske županije u poduzećima takve djelatnosti u West Midlandsu.

86

događanja

87

Predstavljen program Erasmus za mlade poduzetnikeU dvorani za sastanke ŽK Zadar 14. svibnja 2013. od 11 do 12 h g-đa Vesna Torbarina, voditeljica projekta Erasmus za mlade poduzetnike i g. Ino Buljan, kontakt - osoba za razmjenu poduzetnika u Hrvatskoj gospodarskoj komori, predstavili su projekt „Erasmus za mlade poduzetnike početnike – Međunarodni program mobilnosti među europskim poduzetnicima“. G-đa Torbarina kazala je okupljenim sudionicima, a bilo ih je petnaestak, to da je svrha Erasmusa, između ostaloga, olakšavanje razmjene iskustva te učenje i umrežavanje novih poduzetnika kroz određeno vrijeme koje provedu kod iskusnog poduzetnika u drugoj zemlji. Uloga HGK, partnera u tom projektu Europske unije financiranom iz sredstava programa CIP za konkurentnost i inovacije, posrednička je, a uključuje povezivanje poduzetnika početnika i iskusnog poduzetnika, promicanje programa “Erasmus” na nacionalnoj i lokalnoj razini, regrutaciju poduzetnika itd, dodala je g-đa Torbarina.O uvjetima za sudjelovanje u programu Erasmus i postupku registracije govorio je g. Ino Buljan. U njemu mogu sudjelovati poduzetnici početnici, a to su oni koji vode vlastito poduzeće manje od 3 godine u trenutku prijave na program te osobe koje planiraju pokrenuti svoj posao na osnovu održivog poslovnog plana te, s druge strane, uspješni i iskusni poduzetnici, koji moraju zadovoljavati uvjet da su vlasnici malog i srednjeg poduzeća duže od tri godine, kazao je g. Buljan. Nabrojio je zatim korake koje zainteresirane strane moraju poduzeti kako bi se ostvario boravak u inozemstvu u mogućem trajanju od jednog do šest mjeseci: on-line prijava, spajanje poduzetnika početnika s iskusnim, posredstvom dvije organizacije posrednika, od kojih je jedna HGK, potpisivanje ugovora i priprema za boravak u inozemstvu.Prisutnima su na kraju izloženi i neki primjeri uspješno provedenih razmjena poduzetnika posredstvom programa Erasmus.

događa

nja ŽK Zadar sudjelovala na 13 izdanju Foruma jadransko jonskih komora

Županijska komora Zadar je sudjelovala u radu XIII Foruma jadransko jonskih komora koji je održan 14. - 16. svibnja 2013. u Međugorju, Bosna i Hercegovina. Rad Foruma bio je podijeljen na plenarni dio i rad okruglih stolova posvećenih pojedinom području (poljoprivreda, ribarstvo, zaštita okoliša, promet, žensko poduzetništvo i turizam). Plenarni dio imao je za temu akcijski plan za Jadransko – jonsku makro regiju te mogući doprinos tom zajedničkom projektu. Plenarni dio je također bio prilika za razmjenu mišljenja između različitih zemalja sudionika foruma. Skupu su se obratili Jadranka Radovanić predsjednik Foruma, Jago Lasić predsjednik komore federacije BiH, Ivo Jerkić načelnik općine Čitluk, Raimondo De Cardona veleposlanik Italije u Sarajevu i Feruccio Dardanello predsjednik Unioncamere. U drugom dijelu na temu akcijskog plana za Jadransko-jonsku makro regiju govorili su predstavnici talijanskih Ministarstva ekonomskog razvoja i Ministarstva kulture i turizma, te predstavnik DG REGIO.

ŽK Zadar sudjelovala je u radu okruglog stola za poljoprivredu gdje su ukratko iznesen dosadašnji projekti ovog stola (u razdoblju 2004. - 2012.) kao i planovi za budućnost. Svakako je jedna od najvažnijih inicijativa daljnja obuka degustatora za maslinovo ulje i daljnja suradnja sa O.L.E.A. Pesaro, kao i međunarodno natjecanje „Zlato dva mora“ koje okuplja proizvođače maslinovog ulja cijele Jadransko - jonske regije, a ove godine imala je svoje drugo izdanje. Daljnje inicijative ići će prema podizanju svijesti potrošača maslinovih ulja kao i održavanje kratkih mini tečajeva za djecu i roditelje. Značajna iskustva u trgovini poljoprivrednim proizvodima na stolu iznio je direktor veletržnice u Pescari kao i Rossano Di Giovacchino, direktor Vanjskotrgovinskog centra gospodarskih komora regije Abruzzo.

88

događanja

89

Okrugli stol: novi zakonodavni okvir – Zakon o prostornom uređenju, Zakon o gradnji i

Zakon o građevinskoj inspekciji Stručni okrugli stol na temu Zakona o prostornom uređenju, Zakona o gradnji i Zakona o građevinskoj inspekciji, održao se u prostorijama HGK Županijske komore Zadar 22. svibnja 2013. s početkom u 10 sati. Tijekom posljednjih mjeseci Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja intenzivno je radilo na izradi novih zakona u području prostornog uređenja i gradnje. Javna rasprava započela je 20. svibnja 2013. i traje do 20. lipnja 2013. te će u tom razdoblju javnost i izravni sudionici u provedbi Zakona biti upoznati s prijedlogom te imati mogućnost uputiti svoje prijedloge i primjedbe koje bi dodatno pridonijele što kvalitetnijoj izradi novih zakona.

Na prvom okruglom stolu u Zadru Ministrica graditeljstva i prostornoga uređenja, Anka Mrak Taritaš predstavila je tri nova zakona te kasnije otvorila raspravu. Također su sudjelovali pomoćnik ministrice Davorin Oršanić i Josip Bienenfeld, načelnik sektora za pravne poslove. Pred brojnom stručnom javnošću nazočni su bili predstavnici Zavoda za prostorno uređene Zadarske županije, Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Zadarske županije i Grada Zadra, te Šibenko-kninske županije i Grada Šibenika i HGK Županijskih komora Zadra i Šibenika.

gospod

arski

vreme

plov

90

1. akcija Kupujmo hrvatsko 1997. godine na Narodnom trgu u Zadru

Tiskanje “Narodnog lista” 1985. godine

gospodarski vremeplov

91

Metaloprerađivačka industrija - pogon SAS-a, u Zadru 1988. godine

Tekstilna tvornica “Boris Kidrič” u Zadru 1984.

biznet

92

DOBRODOŠLI U SVIJET BIZNET-A!

BizNet je integrirani informacijski sustav HGK koji ima za cilj pružiti poslovne informacije i usluge te poticati razvoj elektroničkog poslovanja, ponajprije u svojstvu poslovnog servisa svojim članicama i svim korisnicima Interneta. BizNet sadrži:

• Registar poslovnih subjekata •

dostupne su informacije o tvrtkama

• Gospodarska kretanja •

Elektronsko izdanje mjesečnika “Gospodarska kretanja” sadrži analizu kretanja najznačajnijih ekonomskih pokazatelja hrvatskog

gospodarstva

• Stanje u gospodarstvu •

Pregled stanja u gospodarstvu po gospodarskim granama

• Vodič za poduzetništvo •

• Kako započeti poduzetničku djelatnost • Priručnik o izvoznicima

• Vodič za inovatore • Vodič za mala i srednja trgovačka društva

• Mini vodiči za poslovnu zajednicu

• Burza robe i usluga •

je posebno organiziran servis HGK s ciljem povezivanja ponuda i potražnji hrvatskih i stranih tvrtki. Svojom pojavom na Internetu Burza

je dostupna korisnicima širom svijeta. Na taj način Burza doprinosi razvoju nacionalnog gospodarstva, uključivanju u tokove globalizacije

te povećavanju robne razmjene sa inozemstvom. Oglašavanje na Burzi je besplatno.

biznet

93

• Burza otpada •

je središte ponuda i potražnji svih vrsta otpada nastalih tijekom proizvodnje koje se međusobno povezuju ovisno o predmetu prijave. Organizirana je s ciljem povezivanja poslovnih partnera koji nude ili traže sve vrste korisnog otpada/sekundarnih sirovina koje se mogu

iskoristiti kao ulazna sirovina za daljnju proizvodnju

• BizNet Iinternational •

• gospodarska izaslanstva • izlazak na međunarodno tržište

• pronalaženje poslovnih partnera u svijetu • informacije o inozemnim tržištima

• Hrvatski proizvod •

je Projekt vizualnog označavanja hrvatskih proizvoda (Izvorno hrvatsko; Hrvatska kvaliteta)

• Internet Payment Service •

omogućava on-line autorizaciju i plaćanje kreditnim karticama na Internetu. Drugim riječima, Biznet IPS povezuje Vašu web trgovinu sa kartičarskim sustavom PBZ American Express-a te omogućava

plaćanje Vaše robe i usluga kreditnim karticama na Internetu u realnom vremenu

• Katalog hrvatskih web trgovina •

napravljen je u sklopu BizNet-a, servisa poslovnih informacija HGK. Korisnicima i posjetiteljima Bizneta i HGK Katalog pruža popis

hrvatskih web trgovina s linkovima, kratkim opisom i kategorizacijom, a namjena mu je prvenstveno olakšati snalaženje po hrvatskom

web prostoru

www.biznet.hr

europs

ka pod

uzetni

čka mr

eža

94

ENTERPRISE EUROPE NETWORK (Europska poduzetnička mreža)

- Vaša vrata ka konkurentnosti i inovacijama

Gdje god se nalazili u Europi, dostupne su Vam sve informacije potrebne za razvoj Vašeg poslovanja te pronalaska kvalitetnih poslovnih partnera.

Europska poduzetnička mreža nastala je na uspješnim temeljima i dugogodišnjem iskustvu Euro info centara i mreža Inovacijsko-relejnih centara. Nova mreža nudi olakšan pristup informacijama (regionalna dimenzija), kvalitetniji kontakt (sinergija među partnerima – konzorcij), olakšan put prema EU tržištu, direktnu uslugu ili prosljeđivanje odgovarajućoj organizaciji!

Mreža pruža potporu i savjet gospodarstvenicima diljem Europe te im pomaže maksimalno iskoristiti mogućnosti Europske unije i Jedinstvenog europskog tržišta. Usluge EEN Mreže specifično su kreirane za male i srednje poduzetnike (MSP) ali su dostupne i poslovnim institucijama, istraživačkim centrima i sveučilištima u cijeloj Europi.

Europska poduzetnička mreža sastavljena je od gotovo 600 partnerskih organizacija i institucija (komore, agencije, instituti..), pruža odlične kontakte i poveznice u 49 zemalja i 83 konzorcija: EU27, Norveška, Island, zemlje kandidatkinje (Hrvatska, Turska, Makedonija), Švicarska, treće zemlje (Armenija, Čile, Rusija), te povezuje preko 4.000 eksperata s područja poduzetništva, inovacija i transfera tehnologije s ciljem promidžbe konkurentnosti i inovacija na lokalnoj i europskoj razini, pa i šire.

Trebate li informacije o EU zakonodavstvu, pomoć pri transferu tehnologije ili ste u potrazi za poslovnim partnerom te informacijama o mogućnostima financiranja, ovo je idealna polazna točka za Vas.

Aktivnosti EEN:

• Odgovori na konkretne upite gospodarstvenika, informacije o zakonodavstvu EU, pomoć pri uspostavi poslovnih veza s partnerima iz EU, savjetovanje pri snalaženju na jedinstvenom europskom tržištu, informacije o programima EU koji su otvoreni za Hrvatsku

• Potpora inovacijama i međunarodnom transferu tehnologija, provedba standardizirane metodologije spajanja gospodarskih subjekata, usmjerenost ka tehnološki orijentiranim MSP, velikim kompanijama, razvojnim institutima, fakultetima, tehnološkim centrima itd.

• Poticanje istraživanje i razvoja, širenje informacija o transferu tehnologija, pomoć oko financijskih pitanja, pisanja prijedloga projekata, pronalaženja partnera unutar i izvan Hrvatske

www.een.hr

publikacije HGK

95

SEKTOR ZA GRADITELJSTVO I KOMUNALNO GOSPODARSTVO■ Hrvatsko graditeljstvo ■ Komunalno gospodarstvo.

SEKTOR ZA INDUSTRIJU■ Katalog u području djelatnosti zaštite okoliša

■ Katalog za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije■ Katalog tvrtki kemijske i farmaceutske industrije RH

■ Katalog tvrtki iz djelatnosti plastike i gume■ Katalog hrvatskih servisera plovila

■ Katalog proizvođača male brodogradnje ■ Prerada kože, izrada galanterije i obuće

■ Tekstilna i odjevna industrija ■ Kemijska i farmaceutska industrija te prerada plastike i gume

■ Proizvodnja strojeva, uređaja, motornih vozila, prikolica i poluprikolica

CENTAR ZA KVALITETU■ Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko, Kupujmo hrvatsko, Be CROative

■ Udruženje za ispitivanja i certificiranja – katalog

SEKTOR ZA POLJOPRIVREDU, PREHRAMBENU INDUSTRIJU I ŠUMARSTVO■ Wines of Croatia

■ Hrvatsko maslinovo ulje■ Poljoprivreda i industrija hrane, pića i duhana – Agriculture, Food, Beverages and Tobacco Industry

■ Ribarstvo i prerada ribe – Fishery and Fish processing■ Prerada drva, proizvodi od drva i proizvodnja namještaja

– Wood Processing, Wood Production and Furniture■ Vodič za dobru higijensku praksu i primjenu načela HACCP-a u industriji mesa

■ Vodič za europske proizvođače hrane za životinje■ EU Kodeks dobre prakse označavanja krmnih smjesa za životinje koje se koriste za proizvodnju hrane

■ Registar krmiva

SEKTOR ZA PROMET I VEZE■ Promet, pošta i telekomunikacije

■ Pomorski i riječni promet, cjevovodni transport ■ Cestovni, željeznički i zračni promet

SEKTOR ZA TRGOVINU■ Istraživanje tržišta u Hrvatskoj

■ Distributivna trgovina ■ Poslovanje nekretninama

SEKTOR ZA TURIZAM■ Turizam u Hrvatskoj siječanj – ožujak 2013.■ Turizam u Hrvatskoj siječanj – kolovoz 2012.

■ Turizam u Hrvatskoj siječanj-srpanj 2012.■ Turizam u Hrvatskoj siječanj – lipanj 2012.

■ Turizam u Hrvatskoj siječanj – svibanj 2012.■ Turizam u Hrvatskoj siječanj-ožujak 2012.

CENTAR ZA MAKROEKONOMSKE ANALIZE■ Gospodarska kretanja - 3/2013.

CENTAR ZA POSLOVNE INFORMACIJE■ Kako započeti poduzetničku djelatnost

■ Kako započeti poduzetničku djelatnost (ENG) – How to Start Up an Enterprise in Croatia■ Kako započeti poduzetničku djelatnost (NJE)

– Einstieg in die Unternehmertätigkeit in der Republik Kroatien■ Propisi značajni za gospodarstvo

■ Ustrojstvo ministarstava, državnih ureda i državnih upravnih organizacija

CENTAR ZA RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA■ Razvoj ljudskih potencijala

■ Pokreni svoj posao-Vodič za korisnike■ Pokreni svoj posao – priručnik za predavače

SEKTOR ZA BANKARSTVO I DRUGE FINANCIJSKE INSTITUCIJE■ Tržište kapitala

■ Bankarski sustav ■ Tržište osiguranja

SEKTOR ZA MEĐUNARODNE ODNOSE■ Informacije o inozemnim tržištima

■ Publikacije vezane uz međunarodnu trgovinu

ekonom

ski po

kazate

lji Z

adarsk

e župa

nije

96

POKAZATELJ 2012.Površina županije (km²) 7.486

Ukupan broj stanovnika županije 170.398

Ukupno aktivno stanovništvo županije (uk. Zaposlenih + uk. nezaposlenih) 58.752

Ukupno zaposlenih (na dan 31. 03. 2012.) 46.399

Broj nezaposlenih (na dan 31. 03. 2012.) 12.353

Stopa nezaposlenosti (uk. Nezaposleni/uk. Aktivno x 100) 21,0

Broj poduzetnika 3.086

Ukupni prihodi gospodarstva (mil. kn) 10.235,8

Izvoz roba (u milijunima USD) 216,0

Uvoz roba (u milijunima USD) 178,7

Udjel prihoda od prodaje u inozemstvu u uk. prihodima (%) 25,6

Stopa rasta izvoza (%) -10,7%

Stopa rasta uvoza (%) -11,3%

NAJZNAČAJNIJE DJELATNOSTI %1. TRGOVINA

• udio u ukupnom prihodu poduzetnika 27,8

• udio u broju zaposlenih 21,8

• udio u robnom izvozu 2,5

• udio u robnom uvozu 23,8

2. PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA





3. PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE




• udio robnom u uvozu 1,7

4. DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE





5. POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO



• udio u robnom zvozu 27,8


6. GRAĐEVINARSTVO





6. ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI





Documents

GOSPODARSKA KRETANJA - hgk.hr · PDF fileAnaliza je dana na temelju podataka iz ukupno 3.086 godišnjih ... 826,4 mil. kuna ukupnog prihoda i 775 mil. kuna ukupnog rashoda