Godišnje izvješće Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza za

2 15

ISSN 2459-5683

GODIŠNJE IZVJEŠĆE 2015.

KAZALO1. PASMINE OVACA I KOZA U HRVATSKIM UZGOJIMA

2. POKAZATELJI PROVEDBE UZGOJNIH PROGRAMAI

3. IZLOŽBE OVACA I KOZA

4. OSTALA DOGAĐANJA I AKTIVNOSTI

Zagreb, travanj 2016.

Poštovani uzgajivači ovaca i koza,

pred vama je godišnje izvješće Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza putem kojeg Vam po prvi put na ovaj način predstavljamo niz aktivnosti u kojima je tijekom 2015. godine sudjelovao Savez, ili samostalno ili u suradnji s našim stručnim i znanstvenim institucijama.

Hrvatski savez uzgajivača ovaca i koza osnovan je u svibnju 2005. godine i od tada djeluje kao središnje predstavničko tijelo hrvatskih uzgajivača ovaca i koza. Savez je samostalna, nestranačka, interesna organizacija, dragovoljno udruženih udruga uzgajivača ovaca i/ili koza te stočarskih udruga koje u svom članstvu imaju uzgajivače ovaca i koza, a koje se udružuju radi zaštite i promi-canja zajedničkih gospodarskih interesa i ciljeva. Temeljni cilj Saveza je promi-canje, unaprjeđivanje i razvoj ovčarske i kozarske proizvodnje.

Savez sudjeluje u nizu aktivnosti s ciljem unaprjeđivanja ovčarske i kozarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj, prvenstveno u provedbi uzgojnih pro-grama, edukaciji članova udruga organiziranjem stručnih predavanja i savje-tovanja na državnoj razini, a u edukativne svrhe izdaje se i stručni časopis „Ovčarsko-kozarski list“. Savez je aktivan u promicanju hrvatskog ovčarstva i kozarstva i organiziranjem stočarskih izložbi te promotivnim manifestacijama glavnih ovčarskih i kozarskih proizvoda – janjetine i jaretine te ovčjih i kozjih sireva. U svim svojim aktivnostima Savez ostvaruje zapaženu suradnju s znan-stvenim i stručnim institucijama.

U našem prvom godišnjem izvješću predstavljamo vam pasmine ovaca i koza u hrvatskim uzgojima i željene uzgojne ciljeve po pasminama, kao i glavne brojčane pokazatelje provedbe uzgojnih programa u ovčarstvu i kozarstvu u Republici Hrvatskoj tijekom 2015. godine te kratak prikaz svih ostalih naših godišnjih aktivnosti.

Uz ovaj kratak pregled naših aktivnosti prikazan u Godišnjem izvješću, puno opširniji uvid u organizaciju i djelatnosti Savezamožete dobiti na našoj, ne-davno potpuno obnovljenoj, internetskoj stranici (www.ovce.koze.hr).

Podpredsjednica Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza

Nevenka Gadanec

1. PASMINE OVACA I KOZA U HRVATSKIM UZGOJIMA

4

Općenito o pasmini Nastanak i podrijetlo cigaje ni do danas nije u pot-punosti razjašnjeno. Cigaju znanstvenici smatraju jednom od najstarijih pas-mina ovaca za koju se pretpostavlja da je iste genetske osnove kao i meri-no pasmine te se procjenjuje da je nastala oko 800. godine prije Krista. I u Hrvatskoj se ova pasmina uzgaja stoljećima, ponajviše na području Slavonije i Baranje, u kvalitetnijim hranidbenim uvjetima pa je cigaja naša tjelesno naj-razvijenija pasmina ovaca. Prema nekim literaturnim navodima cigaja je kra-jem 17. i početkom 18. stoljeća dopremljena na područje Vojvodine, a zatim u sjeveroistočnu Hrvatsku i Slavoniju. Cigaja, kao i pramenke, pripada skupini ovaca kombiniranih proizvodnih osobina. Međutim, meso je danas najčešći proizvodni cilj uzgoja cigaje.

Vanjština Cigaja spada u srednje krupne pasmine ovaca. Trup cigaje je sred-nje dužine, prilično dubok, ali uzak. Leđna linija ovaca je ravna s neznatno istaknutim grebenom. Današnje cigaje imaju znatno veći tjelesni okvir i tje-lesnu masu u odnosu na rezultate starijih istraživanja (prije 70 i više godina). Noge cigaje su visoke, jakih kostiju i čvrstih papaka, tamne boje. Glava je sred-nje veličine, s prilično uskim čelom, a ovnovi imaju ispupčen profil (ovnujsku glavu). Ovce su u pravilu šute (bez rogova), dok ovnovi mogu biti sa ili bez rogova. Uši su velike i često klempave. Glava, uši i noge su crno pigmentirani, s tim da starenjem boja lica blijedi. Tijelo cigaje je prekriveno poluzatvorenim runom sastavljenim od ljevkastih i cilindričnih pramenova. Glava i noge, ispod karpalnog i skočnog zgloba, obrasle su kratkom crnom dlakom. Prema boji cigaju se može podijeliti u dva varijeteta: bijelu cigaju s prljavo bijelom vu-nom, i crnu (crvenkasto smeđu) cigaju. Janjad je u prvim danima života sivo mišje boje (ponekad šarena), koja se s dobi postupno gubi tako da je janjad sa četiri mjeseca potpuno bijela. Janjad koja se janji potpuno crna zadržava tu boju. Nerijetka je pojava šarene i potpuno crne janjadi.

Poželjne tjelesne mjere i proizvodne odlike cigajeOsobina Ovce OvnoviVisina grebena (cm) Tjelesna masa (kg)

75 - 8080 - 90

60 - 7078 - 90

Plodnost (%) 140 - 180Proizvodnja mlijeka (L) 150 - 200Tjelesna masa janjadi: dob 3 - 4 mjeseca (kg) 30 - 35Vuna (µm) 28 - 30Vuna (kg) 3,5 - 4,5 5,0 - 6,0

CIGAJA

5

CRESKA OVCA

Općenito o pasmini Pouzdanih podataka o podrijetlu creske ovce nema. Međutim, pretpostavlja se da je, kao i ostale naše otočke ovce, nastala ople-menjivanjem lokalnih ovaca španjolskim, francuskim i talijanskim merino pasminama uz presudnu ulogu okoliša. Zahvaljujući okolišu, creska ovca je mala, ali vrlo živahna, izdržljiva te prilično otporna i prilagodljiva. Uzgaja se na otocima Cresu i Lošinju. Creska ovca pripada skupini ovaca kombiniranih proizvodnih odlika s tim da se proizvodna namjena stada, odnosno udio poje-dinih proizvoda (meso, mlijeko, vuna) u ekonomskoj dobiti kroz povijest mi-jenjala ovisno o zahtjevima potrošača i mogućnostima uzgajivača. Nekada je glavni proizvod creskih ovaca bila vuna dok je danas glavni ovčji proizvod na otoku meso - mlada creska janjetina. U manjem broju gospodarstava ovce muzu, a proizvedeno mlijeko koriste u proizvodnji punomasnog ovčjeg sira - Creski sir.

Vanjština S obzirom na rezultate mjerenja ovaca s otoka Cresa otprije 50 godina, današnja populacija creske ovce je tjelesno znatno razvijenija unatoč gotovo identičnoj visini grebena. Trup ovaca je prilično skladno građen s nešto tanjim, dužim, ali izrazito čvrstim nogama prilagođenih terenu po kojemu se kreću. Prednji dio trupa je plitak, s dobro izraženim grebenom. Križa su nešto viša od grebena pa se leđna linija blago penje od grebena do križa, a zatim spušta prema repu. Ovce su slabo izraženih širina i dubina, što je posljedi-ca skromnih hranidbenih uvjeta. Stav prednjih nogu je pravilan, a stražnjih najčešće kravlji. Papci su pravilni i čvrsti. Glava creske ovce je mala, kratka, nešto uža i šiljasta. U većine ovaca čeona linija je ravna, a samo pojedina grla i ovnovi imaju jače izbočenu čeonu kost ili konveksan profil lica. Glava je u pravilu prekrivena gustom, bijelom dlakom. Najveći broj ovaca je bez rogova, dok ovnovi imaju jake, čvrste, dobro razvijene rogove. Uši su male, živahne, vodoravno položene. Rep seže do ispod skočnog zgloba. Većina ovaca je bi-jela, s otvorenim do poluotvorenim runom.

Poželjne tjelesne mjere i proizvodne odlike creske ovceOsobina Ovce OvnoviVisina grebena (cm)Tjelesna masa (kg)

60 - 6535 - 45

63 - 7042 - 50

Plodnost (%) 120 - 140Proizvodnja mlijeka (L) 80 - 120Tjelesna masa janjadi: dob 45 - 60 dana (kg) 15 - 18Vuna (µm) 28 - 30Vuna (kg) 1,0 - 1,5 2,0 - 3,0

6

Općenito o pasmini Dalmatinska pramenka je pojam koji se tek od 2006. godine koristi za naziv autohtone ovce koja je nastala i stoljećima se uzgaja na području Velebita, Dinare, Svilaje, Kamešnice, Biokova, Dalmatinske zagore, Ravnih kotara, Cetinske krajine te na srednjedalmatinskim otocima. Prema procjenjenoj veličini populacije (oko 280.000 grla) i veličini uzgojnog područja najbrojnija je i najrasprostranjenija od devet hrvatskih izvornih pasmina ova-ca. Vrlo je spretna, otporna, snalažljiva, prilagodljiva i skromna ovca. Snažne je konstitucije i skladne tjelesne građe. To je pasmina kombiniranih proiz-vodnih odlika, iako ju se uglavnom koristi za proizvodnju mesa, dok samo u pojedinim gospodarstvima ovce muzu i mlijeko najčešće na vlastitom gospo-darstvu prerađuju u sir ili ga prodaju mljekari. Janjad najčešće kolju nakon što postigne tjelesnu masu od 20 do 25 kg, kada se dobije trup najpoželjniji za ražanj.

Vanjština Dalmatinska pramenka je sitne tjelesne građe i snažne konsti-tucije, a kao i druge pramenke znatno je veće dužine trupa (za oko 12%) u odnosu na visinu grebena. Glava ovaca je mala i šiljasta, ravnog profila, dok je u ovnova nešto veća, grublja i blago ispupčena. Greben je vidno izražen, a leđna linija većine grla je ravna. Uši su srednje duge, ravno položene i pokretljive. Ovce su najčešće bez rogova, ali mogu biti i rogate. Ukoliko imaju rogove oni su u pravilu tanki i kratki. Ovnovi su najčešće rogati, ali mogu biti i bez rogova. Temeljna boja glave i nogu je bijela, s tim da su ti dijelovi neri-jetko prekriveni tamnim mrljama (crne, smeđe, sive) različitog oblika, veličine i raspoređenosti po kojima onda ovce dobivaju različita imena: graša, briza, cvita, pirga i dr. Nisu rijetka grla potpuno tamnih nogu i glave (crna, smeđa). Međutim, kao i većina drugih pramenki, dalmatinska pramenka može biti potpuno bijela, rjeđe u cijelosti crna, siva i smeđa. Tijelo ovaca obraslo je otvorenim, uglavnom bijelim runom sastavljenim od šiljastih i bičastih pra-menova dugih do 25 cm.

Poželjne tjelesne mjere i proizvodne odlike dalmatinske pramenkeOsobina Ovce OvnoviVisina grebena (cm) Tjelesna masa (kg)

55 - 6035 - 45

60 - 6545 - 55

Plodnost (%) 120 - 140Proizvodnja mlijeka (L) 100 - 120 Tjelesna masa janjadi: dob 45 - 60 dana (kg) 15 - 17 Vuna (µm) 28 - 32Vuna (kg) 1,2 - 2,0 2,0 - 3,0

DALMATINSKA PRAMENKA

7

DUBROVAČKA OVCA - RUDA

Općenito o pasmini Područje uzgoja dubrovačke rude isključivo je du bro va-čko primorje i otoci, manje zaleđe Dubrovnika i prostori prema Hercegovini. S obzirom na veličinu populacije ova je pasmina sve donedavno bila u skupini ugroženih, a s obzirom na uzgojno područje i uzgojnu zastupljenost, i dalje su potrebne mjere zaštite kojima bi se spriječilo njeno potpuno izumiranje. Uzgojni se zahvati svode na brigu oko zaštite populacije od upliva drugih genotipova, na kontrolu pripusta i odabir roditelja izbjegavajući uzgoj u srod-stvu i odabir pomlatka koji zadovaljava pasminskim kriterijima. U posljed-njih nekoliko godina, uz veliku angažiranost uzgajivača popraćenu suradnjom sa stručnim i znanstvenim institucijama, zaustavljeno je smanjenje veličine ukup ne populacije dubrovačke rude te je došlo do stabilizacije uzgoja koji je preduvjet konsolidacije i gospodarske reafirmacije pasmine.

Vanjština Dubrovačka ruda osrednje je razvijena i prilično skladno građena. Odrasle, tjelesno potpuno razvijene dubrovačke ovce nešto su duže od onih prije 50 i više godina, ali su znatno veće tjelesne mase (47,93 : 32,94 kg). Vrat muških i ženskih grla prilično je dug i tanak, prsa mišićava i zaobljena, a dio iza lopatica uzak i dubok. Greben je nešto viši od križa pa se leđna linija blago spušta od grebena prema sapima. Leđa su relativno duga i široka, kao i sapi. Za razliku od stava prednjih nogu koji je pravilan, stav stražnjih nogu u većine grla je zakrenut prema van (kravlji stav nogu). Trbuh, donji dijelovi nogu i dio vrata u većine grla dubrovačke rude nisu prekriveni vunom. Gla-va je srednje duga sa savinutim nosnim dijelom i malim, uskim i vodoravno položenim ušima. Ovce su u pravilu bez rogova, dok ovnovi mogu biti šuti ili rogati. Glava, donji dijelovi nogu i trbuh prekriveni su bijelom dlakom, a trup najčešće (90% grla) bijelom vunom. Crna i pigmentirana grla su rijetka. Janjad se janji s bijelom bojom dlake. Tijelo većine ovaca je prekriveno zatvorenim runom, dok se u manjeg broja može zamijetiti poluzatvoreni tip runa. Rep je dug i nerijetko seže do ispod skočnog zgloba.

Poželjne tjelesne mjere i proizvodne odlike dubrovačke ovce - rudeOsobina Ovce OvnoviVisina grebena (cm)Tjelesna masa (kg)

58 - 6245 - 50

62 - 6650 - 55


8

Općenito o pasmini Istarska ovca zasebna je i u genetskom smislu jedin-stvena pasmina koja se po vanjštini već na prvi pogled razlikuje ne samo od ostalih naših izvornih pasmina ovaca nego i onih europskih i svjetskih. Nastala je na širem području Istre, gdje se gotovo isključivo uzgaja i danas. Smatra se da je krajem 18. stoljeća započeo dugogodišnji složeni proces nastanka istar-ske ovce, s tim da su za oplemenjivanje autohtonih ovaca najviše korištene inozemne pasmine Gentile di Puglia i Bergamo ovca. Izvorno istarska ovca pripada skupini ovaca kombiniranih proizvodnih odlika (mlijeko-meso-vuna). Istarska ovca prvenstveno je namijenjena proizvodnji mlijeka, koje se na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima prerađuje u tradicionalan polut-vrdi, punomasni ovčji sir. Prema veličini populacije spada u red potencijalno ugroženih hrvatskih izvornih pasmina.

Vanjština Istarske ovce su skladne tjelesne građe, jake konstitucije s nagla-šenom dužinom trupa i prosječno su za 6,5% duže od utvrđene visine grebe-na. Istarska ovca pripada skupini pasmina srednje tjelesne razvijenosti. Pred-nji dio trupa dobro je razvijen s osobito dobro izraženim dubinama. Vrat je relativno dug i srednje mišićav. Križa su u pravilu nešto viša od grebena pa se leđna linija blago penje od grebena prema križima. Noge istarske ovce su uglavnom crne, duge i čvrste, s crnim i pravilnim papcima. Pripada skupini dugorepih pasmina ovaca. Za istarsku ovcu je znakovit ispupčen profil nosne kosti u muških i ženskih grla, s tim da je u ovnova izraženiji te postojanje rogova u većine grla (84%). Rogovi su snažni, čvrsti i najčešće spiralno zakriv-ljeni. Uši su srednje duge, polustršeće u stranu. Trbuh i donji dijelovi nogu nisu obrasli vunom. Runo istarske ovce uglavnom je poluzatvoreno do ot-voreno, različite boje i najčešće je šareno. Temeljna boja runa je crna s bijelim pjegama ili bijela s crnim, smeđim ili sivim pjegama različitog oblika, veličine i raspoređenosti. Međutim, ima i potpuno crnih (26%) te znatno rjeđe pot-puno bijelih grla (1%).

Poželjne tjelesne mjere i proizvodne odlike istarske ovceOsobina Ovce OvnoviVisina grebena (cm) Tjelesna masa (kg)

76 - 8060 - 70

82 - 8880 - 100


ISTARSKA OVCA

9

KRČKA OVCA

Općenito o pasmini Razvitkom tekstilne industrije došlo je do povećane potražnje vune visoke kvalitete što je rezultiralo uvozom različitih pasmina merina koje su korištene za oplemenjivanje naših lokalnih pramenki. Na taj način, pretpostavlja se, nastala je i krčka ovca. Njena važnost posebno se is-ticala u prošlosti budući da je na škrtom tlu otoka Krka od pretpovijesti do danas bila velika hraniteljica i motiv u arhitekturi. Izvorno krčka ovca pripada skupini ovaca kombiniranih proizvodnih odlika (mlijeko-meso-vuna). Prema najnovijim podacima na području otoka Krka uzgaja se oko 18.000 čistokrvnih izvornih krčkih ovaca. Ovce na otoku Krku uglavnom uzgajaju na ekstenzivan način radi proizvodnje mesa, prvenstveno mlade otočke, na tržištu iznimno cijenjene - krčke janjetine.

Vanjština Krčka ovca je sitna, ali skladne i čvrste tjelesne građe. Prosječna visina do grebena odraslih tjelesno potpuno razvijenih ovaca je 54,96 cm, dužina trupa 61,78 cm, širina prsa 16,26 cm, dubina prsa 28,29 cm opseg prsa 77,18 cm, opseg cjevanice 6,99 cm i tjelesna masa 35,59 kg. Sudeći po prosječnoj tjelesnoj masi krčkih ovaca prije 67 godina (32,7 kg), današnja krčka ovca znatno je razvijenija. Navedeno se u određenoj mjeri može pripisati genetskom utjecaju krupnijih pasmina (merino, istarska ovca) te poboljšanoj hranidbi. Ovce su najčešće bijele, rjeđe crne, sive ili smeđe. Glava ovaca je mala, ravnog profila i uglavnom bez rogova, s tim da neka grla imaju slabije razvijene rogove. Profil nosne kosti ovnova je ispupčen i najčešće su rogati. Runo je poluzatvoreno do otvoreno. U većine ovaca, trbuh, donji dio vrata i nogu nisu prekriveni vunom nego dlakom. Glava i noge najčešće su bijeli s tim da se na nogama, glavi i ušima mogu vidjeti crne, smeđe ili sive pjege. Krčka je ovca po tjelesnoj građi i opisu tipična Sredozemna pasmina, izvrsno prilagođena uvjetima okoliša u kojemu se uzgaja.

Poželjne tjelesne mjere i proizvodne odlike krčke ovceOsobina Ovce OvnoviVisina grebena (cm)Tjelesna masa (kg)

53 - 5830 - 40

57 - 6235 - 45


10

Općenito o pasmini Lička pramenka je izvorna hrvatska pasmina ovaca koja je nastala u gorskim područjima Like i Gorskog kotara, gdje ju i danas naj više uzgajaju. Nastala je u uvjetima bogate i obilne ljetne ispaše, ali skromnog zim skog obroka, u prilično surovom klimatskom okružju (duge i hladne zi-me te vruća ljeta). Stoga, pripada skupini srednje razvijenih ovaca, izražene ot por nosti i prilagodljivosti. Procjena je da se u Lici uzgaja oko 30.000 grla lič ke pramenke, a zahvaljujući uvođenju novih grla pod selekcijski obuhvat, broj uzgojno valjanih grla kontinuirano se povećava. Ovu pasminu se tijekom povijesti željelo po svaku cijenu, često puta i neplanski, oplemeniti ili preto-piti s različitim pasminama, prije svih mesnim tipovima ovaca. U tu svrhu su korišteni ovnovi privorske i travničke pramenke, francuski i njemački ovnovi mesno-vunskih pasmina, pa čak i merino iz Australije. Kao i ostale pramenke, genetski je trojnih ili kombiniranih proizvodnih odlika, iako je njezin najvažniji proizvod meso. Pasmina je značajna zbog jedinstvenosti genoma, adaptabil-nosti i otpornosti, proizvodnje animalnih proizvoda visoke kakvoće, kao i zbog naglašene potražnje za njezinim proizvodima (prvenstveno ličkom janjeti-nom).

Vanjština Lička pramenka je čvrsto građena i snažne konstitucije. U pravilu je za 11% izraženije dužine u odnosu na visinu trupa. Prosječna visina grebena odraslih ovaca je 60,75 cm, duljina trupa 67,35 cm, širina prsa 16,64 cm, du-bina prsa 29,28 cm, opseg prsa 83,83 cm, opseg cjevanice 7,48 cm i tjelesna masa 49,25 kg. Vrat je srednje dug i mišićav. Leđna linija je pravilna, a greben izražen. Prsa su nešto uža, ali izražene dubine. Trup završava dugim repom koji seže do ispod skočnog zgloba. Tijelo ovaca je prekriveno otvorenim runom miješane vune, sastavljeno od šiljastih pramenova. Glava, donji dijelovi nogu i trbuh prekriveni su kratkom dlakom koja može biti različite boje: bijelo-crna, siva i smeđa. Glava je srednje razvijena, s ušima postavljenim u stranu. Većina ovaca je šuta, dok ovnovi imaju čvrste i jake rogove.

Poželjne tjelesne mjere i proizvodne odlike ličke pramenkeOsobina Ovce OvnoviVisina grebena (cm) Tjelesna masa (kg)

60 - 6545 - 55

67 - 7265 - 75


LIČKA PRAMENKA

11

PAŠKA OVCA

Općenito o pasmini Paška ovca je nastala na području otoka Paga na koje-mu ju i danas uzgajaju. Nastala je dugogodišnjim oplemenjivanjem autohtone otočke pramenke s ovnovima pasmine Negretti i Bergamo. Uz navedene pasmine, na formiranje paške ovce znatno je utjecala i talijanska pasmina Gentile di Puglia. Posljednjih nekoliko desetljeća na otoku Pagu ovce uzgaja-ju prvenstveno radi proizvodnje mlijeka koje se prerađuje u glasoviti, puno-masni, tvrdi ovčji - Paški sir. Uz mlijeko, od paških ovaca dobiva se i janjad prepoznatljiva po maloj masi trupa (od 5 do 9 kg) te mesu izvrsne kakvoće izuzetno traženom na našem tržištu - paškoj janjetini. Visoka koncentracija soli u tlu, kao i česte posolice, izravno utječu na strukturu i kvalitetu vegeta-cije, a preko nje odražavaju se na kakvoću mlijeka i mesa.

Vanjština Trup paške ovce je skladno građen, s osrednje izraženim dubi-na ma i širinama. Današnje paške ovce imaju veći tjelesni okvir i tjelesnu masu u odnosu na prijašnja istraživanja (prije 50 i više godina). Vrat paških ovaca je srednje duljine i mišićavosti. Greben je vidno izražen i nešto niži od križa te se leđna linija blago penje prema nazad. Noge su čvrste i jake, besprijekorno koordiniranih pokreta i najčešće donji dijelovi nisu prekrive-ni vunom. Papci su čvrsti i pravilni. Glava je srednje veličine, plemenitog iz-gleda i dobro dimenzionirana. Profil lica u ovaca je ravan, a u ovnova blago ispupčen. Oči su poprilično velike, ispupčene, živahne i sjajne. Uši su srednje veličine, polustršeće, većinom prekrivene bijelom dlakom. Ovce su najčešće bez rogova, dok ovnovi uglavnom imaju čvrste i dobro razvijene rogove. Rep paške ovce je prilično dug i nerijetko seže do ispod skočnog zgloba. Tijelo je prekriveno zatvorenim do poluzatvorenim runom miješane vune. U pojedinih grla runo je nešto otvorenije što potvrđuje navode da je izvorno paška ovca bila pramenka. Najveći broj ovaca je bijele boje, a pojava crnih primjeraka ili bijelih s tamnijim primjesama je rijetka (2-3%).

Poželjne tjelesne mjere i proizvodne odlike paške ovceOsobina Ovce OvnoviVisina grebena (cm)Tjelesna masa (kg)

57 - 6035 - 45

60 - 6440 - 50


12

Općenito o pasmini Rapska ovca je stoljećima nezaobilazni dio ne samo gospodarskih nego i kulturoloških, socioloških, demografskih, religijskih i znan stvenih zbivanja na otoku Rabu. Nema pouzdanih podataka o vremenu i načinu nastanka rapske ovce. Pretpostavlja se da je današnji tip rapske ovce nastao oplemenjivanjem lokalne otočke pramenke s ovnovima različitih pas mina merina uvezenih iz Španjolske, Italije i Austrije. Na otoku Rabu u uzgoju prevladava starinski odnosno „domaći tip“ otočke ovce, lokalnog na-ziva „škraparica“, koja se u većini stada desetljećima nije značajnije genetski mijenjala zbog nesklonosti rapskih uzgajivača za korištenjem ovaca i ovnova iz drugih populacija izvan otoka. Ovce se na otoku Rabu uzgajaju uglavnom na ekstenzivan način poglavito radi proizvodnje mesa i to kvalitetnih janjećih trupova, odnosno rapske janjetine. Manji broj uzgajivača rapske ovce proiz-vodi i mlijeko od kojeg po tradicionalnoj tehnologiji proizvode punomasni, tvrdi Rapski sir.

Vanjština Rapska ovca je sitna, skladne i čvrste tjelesne građe. Osred-nje je razvijena, skromno izraženih tjelesnih širina i dubina, što je u skladu s okruženjem u kojemu se uzgaja. Prosječna visina do grebena odraslih tje-lesno potpuno razvijenih ovaca je 56,83 cm, dužina trupa 64,60 cm, širina prsa 16,60 cm, dubina prsa 28,29 cm, opseg prsa 82,28 cm, opseg cjevanice 7,51 cm i tjelesna masa 35,55 kg. Vrat ovaca je srednje duljine i mišićavosti, greben dobro izražen. Noge su čvrste i jake, s pravilnim i čvrstim papcima. Glava ovaca je mala, ravnog profila i najčešće bez rogova. Runo rapske ovce je poluza tvoreno i najčešće bijele boje. Glava, noge i uši dominantno su bi-jeli s tim da se na njima mogu uočiti crne, smeđe ili sive pjege. U ovnova je profil nosne kosti blago ispupčen i najčešće su rogati. U usporedbi s odraslim rap skim ovcama, ovnovi imaju znatno razvijeniji tjelesni okvir: 15,15% viši greben, 12,57% duži trup, 17,83% šira prsa te čak 62,53% veću prosječnu tje-lesnu masu.

Poželjne tjelesne mjere i proizvodne odlike rapske ovceOsobina Ovce OvnoviVisina grebena (cm) Tjelesna masa (kg)

55 - 6035 - 45

60 - 6440 - 50


RAPSKA OVCA

13

ISTOČNOFRIZIJSKA OVCA

Općenito o pasmini Istočnofrizijska ovca spada među najstarije pasmine ovaca u svijetu. Prvi put se spominje još davne 1530. godine. Ime je dobila po istoimenoj pokrajini, na granici između Njemačke i Nizozemske, u kojoj je nastala. Ubraja se među najmliječnije pasmine ovaca u svijetu. Pored visoke mliječnosti, njezine glavne odlike su izrazita plodnost, brzi rast i ranozrelost. Međutim, unatoč izvrsnim proizvodnim odlikama, istočnofrizijska ovca danas u svijetu nije jako rasprostranjena, što se ponajviše pripisuje manjem stup-nju prilagodbe, povećanim zahtjevima hranidbe i smještaja te povećanoj os-jetljivosti. Istočnofrizijska ovca uglavnom se uzgaja u čistoj krvi, u stadima od 30 do 50 grla. Ovu se pasmina ubraja i među najplodnije pasmine ovaca u svijetu. Istočnofrizijska ovca pripada skupini ranozrelih pasmina koja spolno dozrijeva u dobi oko 7 mjeseci.

Vanjština Dva su osnovna detalja specifičnosti vanjštine istočnofrizijskih ovaca po kojima su prepoznatljive i na prvi pogled različite od drugih pasmina ovaca: to su glava i rep. Glava istočnofrizijske ovce je prilično velika, gruba s izraženim čeonim dijelom i bez rogova. Oči i suzne jame su krupne i dobro izražene, uši duge i okrenute prema naprijed. Glava je, kao i donji dijelovi nogu, prekrivena bijelom dlakom. Trup ovaca je srednje dug, širok i dubok, s lijepo zaobljenim rebrima. Vrat je snažan, a u pojedinih grla na njemu se mogu uočiti minđuše (rese). Slabinski dio je dug i širok. Sapi su duge, široke i blago nagnute. Ovce imaju dobro razvijeno vime s lijepo izraženim sisama. Noge su visoke, čvrste i jake, do skočnog zgloba prekrivene vunom. Koža je nepigmen-tirana, ružičaste boje, prilično tanka i elastična. Pasmina je prepoznatljiva po tome što joj rep i dio sjedne kosti nisu prekriveni vunom nego dlakom. Tijelo je prekriveno poluzatvorenim do zatvorenim runom.

Poželjne tjelesne mjere i proizvodne odlike istočnofrizijske ovceOsobina Ovce OvnoviVisina grebena (cm)Tjelesna masa (kg)

60 - 7060 - 75

70 - 8090 - 110

Plodnost (%) 180 - 250Proizvodnja mlijeka (L) 250 - 400Tjelesna masa janjadi: dob 4 mjeseca (kg) 35 - 40Vuna (µm) 36 - 42Vuna (kg) 4,0 - 4,5 4,0 - 6,0

14

Općenito o pasmini Lakon je poznata i vrlo brojna francuska pasmina ovaca za proizvodnju mlijeka. Ona čini oko 10% ukupne populacije ovaca u Fran-cuskoj. Ponajviše se uzgaja u južnoj Francuskoj, u pokrajini Roquefort i na Korzici. Nastala je križanjem autohtonih ovaca, prethodno selekcioniranih na mliječnost, s merinom i engleskom ranozrelom Southdown (sautdaun) pas -mi nom. Unutar dobivenih križanaca tijekom 19. stoljeća selekcijom na mli-ječ nost formirana je populacija ovaca visoke proizvodnje mlijeka. Ime je do-bila po mjestu Mont de Lacaune i po gorskom masivu u jugoistočnom dijelu pokrajine Torn. Ova pasmina najpoznatija je po visokoj mliječnosti. Ovce u laktaciji od 180 do 200 dana proizvedu prosječno oko 200 L mlijeka, najbolja grla i 400 L sa 7,5% mliječne masti. Mlijeko lakon ovaca se uglavnom koristi za proizvodnju glasovitog, punomasnog, tvrdog ovčjeg Roquefort sira. Iako je populacija lakon ovaca u Hrvatskoj malobrojna, posljednjih godina sve veći broj uzgajivača iskazuje interes za ovom pasminom, i to ili radi uzgoja u čistoj krvi ili radi poboljšavanja osobina mliječnosti u njihovim stadima.

Vanjština Lakon pasmina srednje je veličine, snažne konstitucije, dobrih proporcija. Dosta je duboka sa srednje izraženim širinama trupa. Tjelesna masa odraslih ovaca je od 55 do 75 kg, a ovnova od 80 do 100 kg. Glava je do očiju prekrivena vunom, a lice kratkom, bijelom dlakom. Uši su bijele, s ka-rakterističnim horizontalnim položajem. Noge su snažne, prekrivene bijelom dlakom, pravilnoga stava. Donji dio vrata i trbuh slabije su prekriveni vunom. Tijelo ovaca prekriveno je bijelim runom sastavljenim od kratkih pramenova dužine oko 6 cm. Prosječno se od jedne ovce dobije od 1,5 do 2,0 kg vune, prosječnog promjera vlakna od 28 do 30 µm. Od 100 ovaca dobije se od 120 do 140 janjadi. Prosječna porodna masa janjadi je od 3,5 do 4,0 kg, a janjad od janjenja pa do 14 kg dnevno prirasta prosječno 200 g. Randman utovljene janjadi je od 50 do 55%.

Poželjne tjelesne mjere i proizvodne odlike pasmine lakonOsobina Ovce OvnoviVisina grebena (cm) Tjelesna masa (kg)

55 - 6260 - 75

70 - 7580 - 100

Plodnost (%) 120 - 150Proizvodnja mlijeka (L) 200 - 250Tjelesna masa janjadi: dob od 3 mjeseca (kg) 12 - 15Vuna (µm) 28 - 32Vuna (kg) 2,0 - 2,5 2,5 - 3,0

LACAUNE (LAKON)

15

Općenito o pasmini Merinolandšaf pasmina nastala je u njemačkoj pokra-jini Würtemberg te je stoga za nju u nas uvriježen naziv virtemberška ovca. U literaturi se ista pasmina može naći i pod nazivom njemački domaći me-rino i merino landras. Nastala je krajem 19. i početkom 20. stoljeća križanjem gruborunih lokalnih ovaca s merino ovnovima. Prvi merino ovnovi za na-vedenu namjenu uvezeni su iz Španjolske 1765. godine, kasnije i iz Fran-cuske. Merinolandšaf spada među najvažnije pasmine ovaca u svijetu koje su nastale križanjem s merinom. Odlike ove pasmine su snažna konstitucija, čvrst kostur i dobra prilagodljivost. Izdržljiva je i izvrstan pješak. Ovce imaju izraženu mogućnost pojave estrusa tijekom cijele godine. Budući da se lako prilagođava novim uvjetima, podjednako je zahvalna za uzgoj u ravničarskim i gorskim područjima. Merinolandšaf je najbrojnija inozemna pasmina ovaca u Hrvatskoj. Uglavnom se uzgaja u čistoj krvi, ali se koristi i za križanja radi povećanja mesnatosti različitih pasmina.

Vanjština Glavne odlike vanjštine ove pasmine su snažna konstitucija, čvrst i razvijen kostur te općenito dojmljiv tjelesni okvir. Po vanjštini dosta je slična njemačkom merinu koji se uzgaja za proizvodnju mesa - merinoflajšu ili njemačkom prekosu. Trup je dosta dug i visok, s izraženim dubinama i širinama. Ova pasmina je prepoznatljiva po bijelo pigmentiranoj glavi, ušima i donjim dijelovima nogu. Pojava bilo koje druge boje smatra se greškom ili genetskom nečistoćom. Glava je srednje razvijena, smještena na srednje do dužem vratu, osrednje mišićavosti. Uši su srednje veličine, polustršeće. Odlika ove pasmine je izražena šutost u muških i u ženskih grla. Noge su čvrste i jake. Stav prednjih nogu je pravilan, dok se u zadnjih nogu može zamijetiti manje ili više izražen kravlji stav. Tijelo ovaca je prekriveno zatvorenim runom bijele boje.

Poželjne tjelesne mjere i proizvodne odlike pasmine merinolandšafOsobina Ovce OvnoviVisina grebena (cm) Tjelesna masa (kg)

75 - 80 70 - 85

80 - 90120 - 140

Plodnost (%) 150 - 180Proizvodnja mlijeka (L) 150 - 200Tjelesna masa janjadi: dob od 3 mjeseca (kg) 30 - 35Vuna (µm) 26 - 28Vuna (kg) 4,0 - 5,0 6,0 - 7,0

MERINOLANDSCHAF (MERINOLANDŠAF)

16

ROMANOVSKA OVCA

Općenito o pasmini Romanovska pasmina pripada skupini ovaca kombi-niranih proizvodnih odlika. Nastala je u Rusiji tijekom 18. st., a ime je dobila po malom gradiću smještenom u dolini rijeke Volge (Romanov) u Jaroslavskoj oblasti. Njena glavna odlika je visoka plodnost, zbog čega se najviše koristi za proizvodnju mesa. Romanovska ovca je, zajedno s finskom ovcom (neki smatraju da su sličnog podrijetla), jedna od najplodnijih pasmina ovaca u svi-jetu. Najzastupljenija je u Rusiji, a uzgaja se i u Hrvatskoj, u manjem broju i to uglavnom u čistoj krvi, ali ju se koristi i za različita križanja u cilju povećanja plodnosti izvornih ovaca. Važna odlika romanovske ovce je mogućnost po-jave estrusa tijekom cijele godine. Vrlo se dobro prilagođava novim uvjetima uzgoja i u mogućnosti je opstati u vrlo oštroj i hladnoj klimi. Romanovska ovca izvorno je čistokrvna pasmina, što znači da nije nastala križanjem pasmina, nego je samo usavršavana selekcijom.

Vanjština Postoje dva jasno definirana tipa romanovske ovce: to su crni koji je daleko poznatiji i rašireniji te bijeli tip. Mi ćemo ovom prigodom detaljnije opisati samo crni tip uz napomenu da su proizvodne odlike navedenih tipova poprilično slične, ali je jako očita njihova razlika u vanjštini. Bijeli tip (za razli-ku od crnog) prepoznatljiv je po potpuno bijeloj boji tijela: glava, uši, runo i noge. Janjad je nakon janjenja crne do crno-sive boje, s krznom koje je po boji i kovrčama slično karakulu, ali je lošije kvalitete. S dobi se udio crnih vlakana postupno smanjuje, tako da je u starijih, odraslih grla runo u pravilu bijele boje, s tim da je nazočan udio crnih ili sivih vlakana, osobito u predjelu oko vrata i grebena. Glava je prekrivena crnom dlakom s manje-više izraženom bijelom linijom koja se pruža preko čela, u pojedinih grla sve do nosa. Glava je mala i šiljasta, u tjemenom dijelu zaobljena. Oči su pravilne i pokretne. Ovno-vi mogu biti sa ili bez rogova. Ovnovi imaju duži i uži vrat prekriven crnom dla-kom. Tijelo je srednje razvijeno, čvrste i skladne građ. Noge su visoke, čvrste, prekrivene crnom dlakom.

Poželjne tjelesne mjere i proizvodne odlike romanovske ovceOsobina Ovce OvnoviVisina grebena (cm)Tjelesna masa (kg)

63 - 70 50 - 60

72 - 8080 - 100


17

Općenito o pasmini Solčavsko-jezerska ovca je slovenska autohtona pas-mina nastala križanjem izvornih, dugorepih, bijelih ovaca s bergamaškim i pa-do vanskim ovnovima. Kao rezultat križanja s bergamaškom ovcom ističe se na prvi pogled uočljiv izrazito konveksan profil glave, a kao glavno naslijeđe križanja sa padovanskom ovcom ističe se dobra kvaliteta vune. Ime je do-bila po Jezerskom i Solčavi, odnosno solčavsko-jezerskoj dolini. U Sloveniji se najviše uzgaja na području Karavanki i Kamniških Alpi te manje u drugim područjima. Navedena područja karakteristična su po velikim godišnjim koli-činama oborina, niskoj temperaturi, ali i po kratkom razdoblju vegetacije. Solčavsko-jezerska ovca je otporna, izdržljiva, poprilično prilagodljiva i dobar je pješak. Zbog dobrih proizvodnih odlika, osobito plodnosti, ali i kvalitete mesa i prilagodljivosti ima je i u Hrvatskoj. Kombiniranih je proizvodnih oso-bina s naglaskom na proizvodnju mesa-janjetine.

Vanjština Solčavsko-jezerska ovca pripada skupini krupnijih i tjelesno raz-vijenijih pasmina ovaca koje se uzgajaju u Hrvatskoj. Ovce su najčešće bijele boje iako postoje i smeđe varijacije. Jedan dio populacije ima karakteristične tamne mrlje oko očiju i na vrhovima ušiju, a i donji dijelovi nogu mogu biti obojeni. Takav tip solčavsko-jezerske ovce se naziva „naočarka“. Glava ove pasmine srednje je veličine s karakterističnim ispupčenim profilom (konvek-snom linijom) po kojem je prepoznatljiva kao i po velikim, bijelim visećim ušima. U pravilu je prekrivena bijelom dlakom, s tim da su dijelovi oko očiju, suzne kosti, usne i vrhovi ušiju nerijetko crni. Noge su duge, jake i mišićave, na dijelu između skočnih zglobova i papaka prekrivene bijelom dlakom. Tijelo je prekriveno bijelim runom i vrlo rijetko se mogu vidjeti crna ili siva grla. Runo je zatvoreno do poluzatvoreno, sastavljeno od cilindričnih ili ljevkastih pramenova. Obraslost ovaca vunom je dobra, iako trbuh, donji dijelovi vrata i nogu nisu prekriveni vunom nego dlakom.

Poželjne tjelesne mjere i proizvodne odlike solčavsko-jezerske ovceOsobina Ovce OvnoviVisina grebena (cm) Tjelesna masa (kg)

65 - 7570 - 80

75 - 8580 - 100


SOLČAVSKO-JEZERSKA OVCA

18

SUFFOLK (SAFOLK)

Općenito o pasmini Safolk pasmina ovaca nastala je u pokrajini Suffolk, križanjem slabo proizvodnih, kasnozrelih, rogatih ovaca Norfolk (norfolk) pas-mine sa Southdown (sautdaun) ovnovima. Ime je dobila po pokrajini Suffolk, iako je zastupljena i u Eseksu, Norfolku i jugoistočnoj Engleskoj. Zasebnom prepoznatljivom pasminom postaje 1810. godine, a ime dobiva 1859. godine. Udruga uzgajivača safolka (Suffolk Sheep Society) Velike Britanije osnovana je 1886. godine, a prva matična knjiga datira iz 1887. godine. Engleski je sa-folk bio osnova na temelju koje su kasnije u mnogim zemljama nastali vlastiti tipovi safolka (francuski, njemački, švicarski, australski, novozelandski i dr.). Ova pasmina uvažana je i još se uvozi u Hrvatsku, osobito u područja s razvi-jenijom ratarskom proizvodnjom.

Vanjština Ovisno o boji pigmenta na glavi, trbuhu i donjim dijelovima nogu, u svijetu postoje tri tipa safolka: crni, koji je najvažniji te bijeli i smeđi. Nave-deni tipovi sličnih su proizvodnih odlika, ali izraženih eksterijernih razlika. U nas je zastupljen crni safolk, dok se bijeli i smeđi više uzgaja u Australiji i No-vom Zelandu. Crni safolk je prepoznatljiv po crno pigmentiranoj glavi, ušima i donjim dijelovima nogu. To je tipična mesna pasmina ovaca, s istaknutim tje-lesnim širinama i dubinama te izraženom mišićavošću. Vrat je srednje dužine, poprilično mišićav. Plećke su široke, a prsa duga, duboka i široka sa zaobljenim rebrima. Trup je dug s pravilnim, širokim i mišićavim leđima. Stražnji dio trupa dug, širok i mišićav. Trup se nalazi na jakim i čvrstim nogama, pravilnoga stava. Glava je nešto sitnija u odnosu na trup, što olakšava janjenje. U usporedbi s drugim mesnim pasminama ovaca kratke vune, safolk se ističe boljom konfor-macijom trupa. Tjelesna masa odraslih potpuno razvijenih ovnova je od 120 do 135 kg, a ovaca od 70 do 100 kg. Janjad vrlo brzo postiže klaoničku masu, pa je s četiri mjeseca teška oko 50 kg. Safolk spada u skupinu ovaca kratke vune.

Poželjne tjelesne mjere i proizvodne odlike pasmine safolkOsobina Ovce OvnoviVisina grebena (cm)Tjelesna masa (kg)

72 - 7865 - 80

80 - 9090 - 120

Plodnost (%) 150 - 180Tjelesna masa janjadi: dob od 3 mjeseca (kg) 35 - 40Vuna (µm) 30 - 34Vuna (kg) 3,0 - 4,0 4,0 - 5,0

19

Općenito o pasmini Vlašićka pramenka nastala je i najviše je rasprostra-njena na širem području Travnika (Središnja Bosna), osobito na području Vlašića, na nadmorskoj visini od 800 do 1.200 metara. Značajniji dolazak travničke pramenke u Hrvatsku zbio se 1992./93. godine razbuktavanjem rata u Središnjoj Bosni. Procjenjuje se da je tada u Hrvatsku stiglo oko 10.000 grla travničke pramenke. Danas ih najviše ima u Zapadnoj Slavoniji (Voćin, Daruvar, Grubišno polje) i u Lici (Otočac, Korenica, Udbina, Vrhovine). U na-vedenim područjima uzgajaju travničku pramenku koristeći ju tradicionalno za proizvodnju mesa i mlijeka (travničkog sira).

Vanjština Travnička pramenka jedna je od najkrupnijih pasmina ovaca u Hrvatskoj te kao i ostale pramenke pripada skupini ovaca kombiniranih proiz-vodnih odlika. Prsa su joj prilično duboka i relativno uska, što je opća od-lika svih pramenki. Vrat je dug, slabije do osrednje mišićav, a greben dobro izražen. Leđna linija je duga, ravna i pravilna. Trup se nalazi na čvrstim, jakim i pravilno postavljenim nogama. Papci su crni, pravilni, jaki i čvrsti. Glava je srednje razvijena s polustršećim, najčešće crno pigmentiranim ušima. Ovce i ovnovi mogu biti šuti ili rogati. Glava može biti potpuno crna ili bijela s manje ili više crno pigmentiranim stranama lica od vrha nosa do očiju. Duž čela i nosnog dijela do nozdrva i vrha gornje usne pruža se bijela traka u vidu lise. U nekih grla glava je potpuno crna. Ovnovi imaju ispupčen profil glave, a ovce ra-van. Tijelo je prekriveno otvorenim runom sastavljenim od dugih (22,63 cm), šiljastih i bičastih pramenova koji nerijetko sežu sve do zemlje. Trbuh donji dijelovi nogu, ponekad i vrata nisu obrasli vunom, nego gustom dlakom. Runo je u najvećem broju slučajeva bijele boje, iako ima pojave određenog manjeg boja grla s crnim ili sivim runom.

Poželjne tjelesne mjere i proizvodne odlike travničke pramenkeOsobina Ovce OvnoviVisina grebena (cm) Tjelesna masa (kg)

66 - 7070 - 75

73 - 7882 - 90

Plodnost (%) 120 - 150Proizvodnja mlijeka (L) 130 - 180Tjelesna masa janjadi: dob od 45-60 dana (kg) 15 - 18Vuna (µm) 42 - 43Vuna (kg) 2,5 - 3,0 3,5 - 4,5

TRAVNIČKA (VLAŠIĆKA ILI DUBSKA) PRAMENKA

20

HRVATSKA ŠARENA KOZA

Općenito o pasmini Hrvatska šarena koza najbrojnija je hrvatska izvorna pasmina koza, unatoč dugogodišnjoj zabrani ekstenzivnog sustava uzgoja pri-marno utemeljenog na napasivanju i brstu koza, te slobodnim, manje-više ne ograničenim kretanjima na otvorenom. Nastala je na krševitim, škrtim i ne -pristupačnim područjima južnog Velebita, Dinare, Kamešnice i Biokova, gdje se i danas najviše uzgaja. Nije zabilježeno da je u nekom razdoblju u pro šlo sti ova pasmina znatnije i planski oplemenjivana, bilo je tek sporadičnih po ku-ša ja pa se, stoga, može zaključiti kako je izvorno oblikovana na navedenim po dručjima. U starijoj literaturi, kao i „u narodu“ još ju se naziva balkanska, domaća, dinarska, šara, šarena, bukovica i sl. Pripada skupini mediteranskih pas mina, a njene najvažnije odlike su otpornost, izdržljivost i skromnost, ali i spretnost te snalažljivost u kretanju, kao i hranidbi, pretežno brstom. Goto vo isključivo je namijenjena proizvodnji mesa, ponajviše jaretine te kozje ka štra-di ne.

Vanjština Hrvatska šarena koza je iznimno skladne tjelesne građe, čvrstog tjelesnog okvira i nešto dužeg trupa. Tijelo joj je (osim nogu) obraslo dugom, sjajnom i gustom kostrijeti različite boje. Unutar pasmine dominiraju šarena (crno-bijela) grla, dok su potpuno crna, smeđa i siva grla znatno rjeđa. Koža hrvatske šarene koze je pigmentirana, elastična i na opip poprilično tvrda. Glava je srednje duga, ravna ili u pojedinih grla blago ulegnuta. Koze i jarci mogu biti šuti ili rogati, s tim da je pojavnost rogatih jaraca znatno češća. Rogovi su dvobridni, tamni, grubi i bez sjaja, a rastu unazad poput sablji. Za hrvatsku šarenu kozu karakteristična je pojava brade u muških i ženskih grla, s tim da je u jaraca duža i bujnija. Vrat je dug, tanak i osrednje mišićav, a na donjem dijelu vrata ponekad se nalaze resice. Prednji dio trupa slabije je raz-vijen, s izrazito uskim i plitkim prsima. Greben je vidno izražen, dok su sapi strme i umjereno široke. Noge su tanke i čvrste, a papci tvrdi i prilagođeni dugotrajnom hodanju na kamenitim, krškim terenima. Vime je slabo razvi-jeno, većinom pigmentirano ili pjegavo, obraslo dugom dlakom.

Poželjne tjelesne mjere i proizvodne odlike hrvatske šarene kozeOsobina Koze JarčeviVisina grebena (cm)Tjelesna masa (kg)

60 - 7045 - 55

65 - 7550 - 65

Plodnost (%) 125 - 150Proizvodnja mlijeka (L) 150 - 250Tjelesna masa jaradi: dob 4 - 6 mjeseci (kg) 20 - 30

21

Općenito o pasmini Točno vrijeme, mjesto i način nastanka hrvatske bi-jele koze nisu poznati. Međutim, pretpostavlja se da je hrvatska bijela koza nastala početkom 20. stoljeća oplemenjivanjem autohtonih koza s uvezenim bijelim (sanskim) jarcima u cilju povećanja mliječnosti. Hrvatska bijela koza u prošlosti je uglavnom uzgajana u manjim stadima (5 do 10 grla), radi proizvod-nje mlijeka za potrebe kućanstva, dok je trenutačno primarno namijenjena proizvodnji mesa, ponajviše jaretine. Prema konformaciji trupa, otpornosti i prilagodljivosti, poprilično je slična hrvatskoj šarenoj kozi od koje je znatno mliječnija (tijekom laktacije od prosječno 220 do 280 dana proizvedu od 250 do 350 L mlijeka). Premda uzgoj ove pasmine zakonom nije bio zabranjen, kao posljedica nesustavne selekcije i različitih križanja danas ju se smatra po-tencijalno ugroženom pasminom. Uz čvrstu konstituciju koja joj omogućuje preživljavanje u surovim okolišnim uvjetima, koze ove pasmine odlikuju se skromnošću u pogledu hranidbe i učinkovitošću u iskorištavanju vegetacije. Napasanjem i brstom (same ili zajedno s ovcama) suzbijaju rast grmlja i šikare, a omogućuju rast poželjne vegetacije. Koze su dosta plodne i dobre su majke, ranozrele su i prvi se put mogu pripustiti već u godini jarenja.

Vanjština Koze su potpuno bijele, ponekad krem do svijetložućkaste. Za razliku od ostalih bijelih sanskih pasmina tijelo hrvatske bijele koze obraslo je duljom i grubljom kostrijeti, osobito na stražnjim bokovima. Glava koza je mala i suha, najčešće s rogovima i stršećim ušima. Na donjoj vilici jaraca i koza (osim mlade jaradi) raste bijela brada. U pojedinh grla uočljive su resice na vratu. Kao posljedica, između ostalog, specifičnih okolišnih uvjeta, poglavito skromne hranidbe, hrvatska bijela koza je manjeg tjelesnog okvira i manje tjelesne mase od europskih bijelih pasmina koza. Naime, prosječna visina do grebena hrvatske bijele koze u prosjeku je 58,0 cm, dužina trupa 66,7 cm, širina prsa 19,1 cm, dubina prsa 30,2 cm, opseg prsa 83,9 cm i opseg cjevan-ice 8,2 cm. Prosječna tjelesna masa odraslih koza je od 35 do 45 kg, a jaraca od 50 do 60 kg. U boljih gospodara i na kvalitetnijim pašnjacima koze su tjele-sno razvijenije, i obrnuto, u lošijim uvjetima su sitnije.

Poželjne tjelesne mjere i proizvodne odlike hrvatske bijele kozeOsobina Koze JarčeviVisina grebena (cm) Tjelesna masa (kg)

55 - 6540 - 50

65 - 7555 - 65

Plodnost (%) 150Proizvodnja mlijeka (L) 300 - 350Tjelesna masa jaradi: dob 4 - 6 mjeseci (kg) 20 - 30

HRVATSKA BIJELA KOZA

22

ISTARSKA KOZA

Općenito o pasmini Od naših izvornih pasmina, istarska koza je posljednja, 2012. godine, uvrštena na popis hrvatskih izvornih i zaštićenih pasmina. Uže uzgojno područje istarske koze je područje Istre i nije u potpunosti omeđeno državnom granicom između Hrvatske i Slovenije te Hrvatske i Italije. Danas se na cijelom uzgojnom području istarske koze, uzgaja oko 100 rasplodnih grla, što je svrstava u red kritično ugroženih pasmina. Potreba daljnje zaštite istar-ske koze nameće se zbog njene važnosti kao vrijednog genetskog i kulturo lo-škogh naslijeđa.

Vanjština Istarske koze velikog su tjelesnog okvira, izrazito snažne do grube konstitucije, nešto jačih kostiju, temeljno bijele boje s mogućim sivkastim i/ili krem nijansama te možebitnom pojavom najčešće sivog pigmenta na vrhu njuške, unutarnjoj strani ušiju i na vimenu. Uz to, odlika pasmine je pojava brade u muških i ženskih grla, kao i pojava rogova i resica. Izrazito gusta i duga brada osobito je zamijećena u starijih jaraca u kojih je duga i do 30 cm. U jarca su zamijećeni i dugi, grubi, teški i hrapavi (naborani) rogovi usmjereni postra-no, prema natrag, s rasponom (udaljenosti) između vrhova i do jednog metra. Prema utvrđenoj tjelesnoj masi odraslih, tjelesno potpuno razvijenih koza (iz-me đu 55 i 80 kg), vidljivo je da je istarska koza teža i snažnija od skupine iz vor-nih (tipičnih) sanskih koza koje su najčešće tjelesne mase između 50 i 70 kg. Jarci su očekivano znatno razvijeniji te im je utvrđena tjelesna ma sa, ovisno o dobi i kondiciji između 70 i 120 kg. Uz to, odlika pasmine je manje-više ujed načena obraslost tijela dugom, bijelom, bijelo-sivom, ili bijelo-smeđom kostrijeti koja je gušća tijekom jeseni i zime te znatno rjeđa u proljeće i ljeto. Osobito su intenzivno obrasla leđa i slabine. Uočava se skrom nija razvijenost prednjeg dijela trupa u odnosu na stražnji, dok je greben istarske koze vidno izražen. Noge istarske koze su čvrste i tanke te završavaju pravilno razvijenim najčešće bijelim ili bjelo-sivim papcima. Ista je boja papaka prednjih i zadnjih nogu.

Poželjne tjelesne mjere i proizvodne odlike istarske kozeOsobina Koze JarčeviVisina grebena (cm)Tjelesna masa (kg)

60 - 7555 - 80

65 - 9070 - 120

Plodnost (%) 150Proizvodnja mlijeka (L) 300 - 400Tjelesna masa jaradi: dob 4 - 6 mjeseci (kg) 20 - 30

23

Općenito o pasmini Sanska koza je zahvaljujući izvrsnim proizvodnim od-likama i velikim mogućnostima prilagodbe, jedna od najpoznatijih i najraz-prostranjenijih pasmina koza u svijetu. Nastala je sustavnom selekcijom za mli ječ nost, u kantonu Bernu Švicarskoj (u dolinama rijeka Simme i Saane, po kojoj je i dobila ime). Na temelju nje brojne su zemlje formirale vlastite uzgoje i tipove sanske (bijele) koze (npr. Francuska, Njemačka, Nizozemska i dr.). Primarno ju se uzgaja radi proizvodnje mlijeka i jedna je od dvije tri naj-mli ječnije pasmine koza u svijetu. Primjerice, u Švicarskoj je za ovu pasminu utvrđena prosječna proizvodnja mlijeka između 750 i 800 kg u laktaciji od osam mjeseci, s tim da najbolja grla proizvedu i više od 2.000 kg mlijeka u lak taciji. Međutim, zbog visoke plodnosti (prosječno od 180 do 200 %), do-brih prosječnih dnevnih prirasta jaradi (više od 200 g) i tjelesne razvijenosti odraslih grla (oko 70 kg tjelesne mase) ova pasmina je zahvalna i u proizvodnji mesa. Sanska koza je dobro prilagođena intenzivnom sustavu uzgoja i smatra ju se komercijalno vrlo učinkovitom pasminom.

Vanjština Prema konformaciji trupa, sanska koza pripada skupini tjelesno najrazvijenijih pasmina koza. Potpuno je bijele boje (ponekad kremaste ili boje biskvita, sa sivim ili crnim pjegama na nosu i/ili oko očiju), profinjenog izgleda, nježne kratke dlake koja je u jaraca, osobito u predjelu vrata, grebena i glave obilnija i grublja. Izvorna (Švicarska) sanska koza je bez rogova, ali, općenito, postoje muška i ženska grla sa ili bez rogova. Glava koza je osrednje veličine, fina, plemenitog izgleda. Koža je tanka i elastična. Vrat je dugačak, tanak, osrednje mišićav na kojemu s obje strane vise resice, što ne mora biti pasminska odlika. Trup sanske koze je poprilično dug, ali nešto uži. Leđna linija je duga i ravna, završava blago oborenim sapima. Leđa, sapi i slabine su slabije izražene mišićavosti. Trup se nalazi na snažnim, osrednje dugim nogama. Odlika ove pasmine je dobra razvijenost vimena, koje je najčešće okruglastog oblika te sisa pogodnih za strojnu mužnju.

Poželjne tjelesne mjere i proizvodne odlike sanske pasmineOsobina Koze JarčeviVisina grebena (cm) Tjelesna masa (kg)

75 - 8555 - 70

80 - 9575 - 90

Plodnost (%) 180 - 200Proizvodnja mlijeka (L) 800 - 1.000Tjelesna masa jaradi: dob 45-60 dana (kg) 12 - 16

SANSKA KOZA

24

ALPSKA KOZA - ALPINA

Općenito o pasmini Alpska koza (alpina) potječe iz švicarsko-francuskih Alpa. Rasprostranjena je u cijeloj Francuskoj, a njezino je glavno uzgojno po-dru čje Pays de Loire. Riječ je o najmliječnijoj pasmini koza u Francuskoj (od 600 do 900 L mlijeka u laktaciji) koju se zbog toga, kao i zbog dobre plodnosti (oko 180%) poprilično izvozi, osobito na područje Sredozemlja. Iako je pot-pu no standardizirana tek nakon Drugog svjetskog rata, matične knjige sta-da datiraju iz 1930. godine. Alpina koze su otporne i prilagodljive te podjed-nako zahvalne u ekstenzivnim i intenzivnim sustavima proizvodnje, kako u ravničarskim područjima tako i u gorju i planinama. Danas alpske koze čine glavni dio mliječne populacije koza u Republici Hrvatskoj, gdje se značajnije počinje širiti od prvih uvoza iz 1983. godine. Danas se u našoj zemlji uzgaja oko 10.000 čistokrvnih grla alpske pasmine koza, od kojih je najveći broj obu-hva ćen provedbom uzgojnih mjera.

Vanjština Alpina koze su srednje tjelesne razvijenosti, dobro izraženih du-bina. Tjelesna masa odraslih tjelesno potpuno razvijenih koza je između 50 i 80 kg, a jaraca od 80 do 100 kg. Trup alpina koza je čvrst, s dobro razvijenim prsnim košem i jakim udovima. Životinje su kratkih uspravnih ušiju, sa ili bez rogova. Rogovi rastu prema nazad u obliku jako savijenih sablji. Neka grla imaju bradu i resice. Ova pasmina se pojavljuje u nekoliko boja. Najpoznatiji i najzastupljeniji tip je chamois (šafran) svijetložute, odnosno smeđe boje, s crnim trbuhom i donjim dijelovima nogu te prepoznatljivom prugom koja se pruža preko leđa do repa i više njih na glavi. Koža im je fina i glatka, prekrive-na kratkom gustom dlakom, koja je u jaraca nešto duža na području vrata i plećki. Glava je srednje duga, blago ugnutog profila, širokog čela. Vime alpina koza je pravilno razvijeno, dobro povezano s trbuhom i pogodno za strojnu mužnju. Uz visoku mliječnost, odlikuje je i visoka plodnost pa već u prvom jarenju 30% koza ima dvoje jaradi u leglu, a plodnost se s dobi povećava i prosječno iznosi 180%.

Poželjne tjelesne mjere i proizvodne odlike alpina pasmineOsobina Koze JarčeviVisina grebena (cm)Tjelesna masa (kg)

70 - 8060 - 80

90 - 10080 - 100

Plodnost (%) 170 - 190Proizvodnja mlijeka (L) 700 - 900Tjelesna masa jaradi: dob 45 - 60 dana (kg) 14 - 18

25

Općenito o pasmini Izvorni njemački naziv za tu pasminu je Bunte Deutsche Edelziege, a engleski German Improved Fawn. U Hrvatskoj je za tu pasminu uvriježen naziv srnasta, s tim da bi bilo primjerenije nazivati ju njemačka sr-nasta, s obzirom na postojanje manje ili više sličnih pasmina i naziva i u ne-kim drugim europskim zemljama. Riječ je o pasmini visoke plodnosti (prosjek 1,7 jaradi), izražene dugovječnosti i izrazite mliječnosti (tijekom laktacije od 300 dana u prosjeku proizvedu 975 kg mlijeka). Srnastu kozu vodi se u mati-čnim knjigama u Njemačkoj od 1928. godine. U Hrvatskoj se ova pasmina značanije širi devedestih godina prošlog stoljeća, da bi u posljednjih 5-6 go-dina zabilježila populacijski pad. Naime, veći broj uzgajivača se opredjeljuje za uzgoj alpske koze zbog jednostavnije procedure u svezi osvježavanja krvi (lakša nabava jarčeva s rodovnikom koji nisu u srodstvu s kozama), a samim tim onda i lakšeg vođenja matične evidencije. Koža im je meka i elastična prekrivena kratkom mekanom nježnijom dlakom. Koze u laktaciji u prosjeku proizvedu 828 kg mlijeka s 3,42% mliječne masti i 2,8% bjelančevina.

Vanjština Srnasta koza je po vanjštini slična švicarskoj šamoize kozi, s tim da je većina grla bezroga (šuta). Koža koza je meka i elastična, prekrivena krat-kom, nježnom dlakom. Srnasta koza se pojavljuje u tri tipa boja. Prvi je Fran-conian tip, crvenkasto-smeđe do boje čokolade s crnim mrljama na glavi i oko očiju, crnom prugom uzduž leđa, crnim trbuhom i donjim dijelovima nogu, iz čega proizlazi očit utjecaj švicarske šamoize koze. Schwarzwald ili Black Forest tip je svijetlosmeđi s manje tamnijih pjega, svijetlo smeđeg trbuha i svijetli-jom prugom na licu. Thuringian ili šumski tip je boje čokolade do sivo-smeđ, sa svijetlijom ili bijelom prugom na licu i donjim dijelovima nogu. Ponekad se ovaj tip naziva njemačkim togenburgom, koji izvorno potječe od lokalnih autohtonih Thuringian koza križanih sa švicarskim togenburgom.

Poželjne tjelesne mjere i proizvodne odlike srnaste pasmineOsobina Koze JarčeviVisina grebena (cm) Tjelesna masa (kg)

75 - 8045 - 60

85 - 9565 - 85

Plodnost (%) 170 - 180Proizvodnja mlijeka (L) 800 - 1.000Tjelesna masa jaradi: dob 45-60 dana (kg) 12 - 16

NJEMAČKA ŠARENA PLEMENITA KOZA - SRNASTA

26

BOER (BURSKA) KOZA

Općenito o pasmini Burska koza je prva pasmina koza u svijetu selekcion-irana za proizvodnju mesa, s ukupnom populacijom od oko 5 milijuna grla. Da nas ju se smatra „najmesnatijom“ pasminom koza u svijetu. U osnovi je nastala izdvajanjem iz Hottentot stada koje je naseljavalo polupustinjsko po-dručje sjeverno od rta Peninsula. Smatra se da je njezino ime, inače nizozem-skog podrijetla („boer“), uvedeno stoga da bi ju se lakše prepoznavalo i raz-likovalo od angora koza koje se počinje uvažati na ta područja tijekom 19. stoljeća. Osim izraženom mesnatošću, odlikuje se dobrom plodnošću (oko 7% koza jari 3 ja ra di, a 50% dvoje), ali i mliječnošću (1,3 do 1,8 kg mlijeka dnevno). Zahvaljujući izvrsnim mesnim odlikama (jarad u prosjeku dnevno prirasta 200 do 250 g) pasminu se poprilično izvozi, osobito u posljednje vrijeme. Uzgaja se u Europi i Americi, a mnoge su zemlje formirale vlastite uzgojne tipove boer (mesne) koze. Devedesetih godina 20. stoljeća ponajviše iz Austrije, počinje uvoziti u Hrvatsku gdje je formirana i udruga uzgajivača burskih koza.

Vanjština U izvornoj populaciji razlikuju se tri tipa burske koze: Prvi tip prepoznatljiv je po osrednjoj razvijenosti i kratkoj dlaci. Osnovna boja mu je bijela sa smeđim točkama na crvenosmeđom vratu, a ponekad se javljaju i pruge. Drugi tip boer koze je kasnozreli, veći i razvijeniji. Zahvaljujući dugom dlačnom pokrivaču ovaj tip ima lošiju kakvoću kože što se smatra nedostat-kom u kožarskoj industriji. Treći tip je šuti višebojni s izraženijom mliječnom konformacijom što je nasljeđe od stranih mliječnih pasmina. Burska koza se odlikuje dobrom razvijenošću i mišićavošću u što je uloženo mnogo truda kako bi se dobila što veća proizvodnost mesa po grlu. Za to je najcjenjeniji tip smeđe glave i vrata te bijelog trupa i nogu. Tijelo burske koze je prekriveno vrlo kvalitetnom kožom koja je značajan proizvod ove pasmine. Koža je, ujed-no, pigmentirana na izloženim dijelovima kao štit od sunčevih zraka. Rogovi su jaki i dobro razvijeni, a uši široke i obješene.

Poželjne tjelesne mjere i proizvodne odlike burske pasmineOsobina Koze JarčeviVisina grebena (cm)Tjelesna masa (kg)

65 - 8060 - 75

82 - 9080 - 90

Plodnost (%) 200 - 220Proizvodnja mlijeka (L) 200 - 250Tjelesna masa jaradi: dob 3 - 4 mjeseca (kg) 25 - 32

2. POKAZATELJI PROVEDBE UZGOJNIH PROGRAMA

28

Jedna od važnijih aktivnosti Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza je su dje-lovanje u provedbi uzgojnih programa za sve pasmine ovaca i koza u Repub-lici Hrvatskoj, pri čemu se vodi računa o uvođenju najsuvremenijih metoda u kontrolu proizvodnih svojstava, tes-tiranje i izračunavanje uzgojnih (ge-net skih) vrijednosti grla obuhvaćenih

uzgojnim radom. Savez u organizaciji i provedbi uzgojno-selekcijskog rada ostvaruje suradnju s Hrvatskom poljoprivrednom agencijom.

Temeljni dokumenti Saveza u organizaciji i provedbi uzgojno-selekcijskog rada su „Program uzgoja ovaca u Republici Hrvatskoj“ iz 2011. godine te „Program uzgoja koza u Republici Hrvatskoj“ iz 2012. godine. Programi su usklađeni s najnovijim znanstvenim, tehnološkim i stručnim spoznajama te prilagođeni postojećoj situaciji u hrvatskom i europskom ovčarstvu i kozar-stvu. Prihvaćanjem ovih programa od strane skupštine Saveza i službeno su potvrđene određene promjene u odnosu na prethodne programe, poput svrstavanja određenih pasmina u uzgojne programe, a metode kontrole proiz-vodnosti navedene u programima su u potpunosti usklađene sa standardima Međunarodnog komiteta za kontrolu proizvodnosti domaćih životinja (ICAR - International Committee for Animal Production).

U ovim uzgojnim programima navedeni su uzgojni ciljevi te mjere, postupci i metode za njihovo provođenje. Njihova osnovna svrha je provedba orga-niziranog i osmišljenog uzgojno selekcijskog rada, a s ciljem ne samo selekcij-skog nego i gospodarskog napretka hrvatskih uzgajivača ovaca i koza.

U Republici Hrvatskoj uzgaja se oko 600.000 rasplodnih ovaca, a tijekom 2015. godine u Republici Hrvatskoj uzgojno selekcijski rad provodio se u populaciji od 39.883 uzgojno valjanih ovaca, kod 412 uzgajivača i 16 pasmina

U Republici Hrvatskoj uzgaja se oko 65.000 rasplodnih koza, a uzgojno selekcij-ski rad tijekom 2015. godine provodio se u populaciji od 6.277 uzgojno va-ljanih koza, kod 99 uzgajivača i 7 pasmina.

Tijekom 2015. godine provedba uzgojnih programa u ovčarstvu i kozarstvu, odvijala se u okviru sljedećih aktivnosti:

Kontrola reprodukcijskih osobina u svim stadima s uzgojno valjanim ovcama i kozama te kontrola mliječnosti u stadima mliječnih i kombiniranih pasmina ovaca i koza;

Provedba performance testa odabrane muške janjadi i jaradi u field uvjeti-ma;

U Upisnik uzgajivača uzgojno valjanih životinja upisivani su novi uzgajivači, pri čemu su osnovni kriteriji za upis novih uzgajivača bili:• pri upisu uzgajivača koji uzgajaju neku od inozemnih pasmina odobren je

upis onim uzgajivačima koji su nova stada zasnovali kupovinom matičnog rasplodnog podmladka, s dvije poznate generacije, iz uzgojno valjane populacije ovaca,

• pri upisu novih uzgajivača koji uzgajaju neku od hrvatskih izvornih pasmi-na nije postavljen uvjet da posjeduju grla kupljena unutar uzgojno va lja-ne populacije za tu pasminu, već je uz pripadnost pasmini osnovni uvjet pri upisu pozitivno ocijenjena mogućnost provođenja planskog pripusta i stvaranja uvjeta za kontrolu proizvodnih osobina, a kako bi se omogućilo i daljnje stvaranje i širenje uzgojno valjane populacije hrvatskih izvornih pasmina ovaca i koza.

U 2015. godini nastavlja se sa izračunom procjene uzgojne vrijednosti (BLUP metodom) za svojstva mliječnosti u ovčarstvu i kozarstvu Republike Hrvatske.

U sljedećim tablicama i grafikonima prikazani su osnovni pokazatelji provedbe uzgojno selekcijskog rada u ovčarstvu i kozarstvu tijekom 2015. godine.

UZGOJNI PROGRAMI

29

BROJNOST UZGOJNO VALJANE POPULACIJE OVACAPASMINSKI SASTAV UZGOJNO VALJANIH OVACA U 2014. I 2015. GODINI

PasminaGodina

2014. 2015.Ukupno Ovce Šilježice Ovnovi Ukupno

Istarska ovca 2.743 1.357 516 70 1.943Creska ovca 1.080 869 118 40 1.027Krčka ovca 420 347 51 8 406Paška ovca 4.866 4.388 595 173 5.156Dubrovačka ovca - ruda 774 591 100 36 727Lička pramenka 8.731 7.833 1.354 277 9.464Dalmatinska pramenka 11.269 9.632 1.252 344 11.228Cigaja 1.616 986 314 30 1.330Rapska ovca 804 672 107 29 808Travnička pramenka 1.006 787 83 38 908Merinolandschaf 3.214 1.788 433 45 2.266Suffolk 92 60 17 6 83Romanovska ovca 1.930 1.524 598 81 2.203Istočnofrizijska 533 364 49 14 427Solčavsko-jezerska 1.415 1.152 194 37 1.383Lacaune 400 309 156 59 524Ukupno 40.893 32.659 5.937 1.287 39.883

BROJ UZGAJIVAČA UPISANIH U UPISNIK UZGOJNO VALJANIH OVACA PO PASMINAMA

PasminaGodina

2014. 2015.Istarska ovca 33 23Creska ovca 10 8Krčka ovca 4 4Paška ovca 52 50Dubrovačka ruda 30 29Lička pramenka 48 49Dalmatinska pramenka 125 120Cigaja 14 11Rapska ovca 24 24Travnička pramenka 7 5Merinolandschaf 25 21Suffolk 4 4Romanovska 27 31Istočnofrizijska 9 9Solčavsko-jezerska 27 23Lacaune 1 1Ukupno 440 412

PROSJEČNA VELIČINA STADA UZGOJNO VALJANIH OVACA PO PASMINAMA

600

500

6002014. 2015.

524300

400

400

182

44 08 15 29 4 05 0 3 1 2 9 4 6 3

5

193

182

28 21 08 03 02 4 4 1 0 7 4 5 1

100

200

1 14 10 11 12 94 10 90 83 71 52 59 34 26 231 12 12 10 10 10 94 84 71 60 47 34 25 21

0

30

PROIZVODNE ODLIKE UZGOJNO VALJANE POPULACIJE OVACAREPRODUKCIJSKE ODLIKE UZGOJNO VALJANIH OVACA PO PASMINAMA U 2015. GOD.

Pasmina Broj ojanjenih ovaca

Broj janjenja

Broj janjadi

Indeks janjenja*

Veličina legla**

Istarska ovca 1.312 1.362 1.417 1,04 1,04Creska ovca 848 848 880 1,00 1,00Rapska ovca 665 665 684 1,00 1,03Krčka ovca 333 333 350 1,00 1,05Paška ovca 4.076 4.076 4.115 1,00 1,01Dubrovačka ruda 541 541 555 1,00 1,03Lička pramenka 7.023 7.070 7.285 1,01 1,03Dalmatinska pramenka 9.179 9.299 9.535 1,01 1,03Cigaja 885 895 956 1,01 1,07Travnička pramenka 688 709 804 1,03 1,13Merinolandschaf 1.665 1.735 1.909 1,04 1,10Suffolk 51 51 70 1,00 1,37Romanovska ovca 1.337 1.695 2.576 1,27 1,52Istočnofrizijska 311 344 380 1,11 1,10Solčavsko-jezerska ovca 944 1.051 1.198 1,11 1,14Lacaune 299 305 340 1,02 1,11CIJELA POPULACIJA 30.157 31.979 33.054 1,03 1,07

*Indeks janjenja = broj janjenja / broj ojanjenih ovaca **Veličina legla = broj janjadi / broj janjenja

REZULTATI PERFORMANCE TESTAODABRANE MUŠKE JANJADI U “FIELD” UVJETIMA U 2015. GODINI

Pasmina Broj testiranih ovnića

Prosječna porodna masa

(kg)

Prosječni dnevni prirast

(kg)

Prosječna masa na kraju

testa (kg)Merinolandschaf 20 4,49 0,337 38,66Solčavsko-jezerska 24 3,71 0,304 34,77Suffolk 9 3,44 0,334 41,44Romanovska 110 2,84 0,260 29,77Istočnofrizijska 1 3,00 0,279 32,00Dubrovačka ruda 8 3,75 0,248 29,38Lička pramenka 121 3,40 0,281 32,00Paška ovca 43 3,90 0,181 23,04Cigaja 12 4,79 0,274 32,96Istarska ovca 22 4,84 0,215 27,92Travnička pramenka 10 3,67 0,292 31,30Creska ovca 15 3,78 0,260 28,18Dalmatinska pramenka 56 5,05 0,190 24,46Rapska ovca 14 3,18 0,248 29,78Krčka ovca 7 3,84 0,208 26,00Lacaune 59 3,26 0,415 35,63

PREGLED ZAKLJUČENIH LAKTACIJA PO PASMINAMA

Redni broj laktacije

Broj zaključenih

laktacija

Trajanje laktacije (dana)

Ukupna proizvodnja mlijeka (kg)

Mliječna mast (%)

Mliječna mast (kg)

Bjelanče-vine (%)

Bjelanče- vine (kg)

PAŠKA OVCA1. 257 155 110,23 6,80 5,51 5,71 4,652. 356 165 128,98 6,92 6,67 5,79 5,613. 386 167 133,50 6,93 7,09 5,88 5,934. 334 171 132,85 7,26 7,24 5,99 6,01

5. i više 1.224 168 128,76 7,33 7,06 5,93 5,78Prosjek 168 123,36 7,37 6,79 5,94 5,53

ISTARSKA OVCA1. 125 192 184,63 6,91 9,95 5,86 8,382. 138 197 221,66 6,91 12,42 5,81 10,303. 120 202 234,94 6,85 12,53 5,91 10,804. 129 191 203,09 6,97 11,10 5,88 9,37

5. i više 233 201 203,98 7,17 11,45 5,96 9,44Prosjek 197 208,83 6,99 11,49 5,89 9,63

ISTOČNOFRIZIJSKA OVCA1. 24 190 263,70 6,49 12,14 5,21 9,722. 60 170 369,34 6,03 18,17 4,77 14,323. 32 178 274,78 6,49 13,59 5,11 10,674. 28 201 276,78 6,31 11,25 5,53 9,51

5. i više 16 183 269,53 6,23 13,10 5,03 10,50Prosjek 181 308,40 6,26 14,63 5,06 11,67

31

BROJNOST UZGOJNO VALJANE POPULACIJE KOZAPASMINSKI SASTAV UZGOJNO VALJANIH KOZA U 2014. I 2015. GODINI

PasminaGodina

2014. 2015.Ukupno Koze Jarice Jarčevi Ukupno

Sanska koza 655 594 231 38 863Alpina 4.784 3.233 786 135 4.154Njemačka šarena plemenita koza - srnasta 119 59 13 2 74

Burska koza 43 26 11 4 41Hrvatska šarena koza 725 825 141 51 1.017Hrvatska bijela koza 99 83 15 6 104Istarska koza 55 15 8 1 24Ukupno 6.480 4.835 1.205 237 6.277

BROJ UZGAJIVAČA UPISANIH U UPISNIK UZGOJNO VALJANIH KOZA PO PASMINAMA

PasminaGodina

2014. 2015.Sanska koza 13 16Alpina 61 59Njemačka šarena plemenita koza – srnasta 2 1Burska koza 3 3Hrvatska šarena koza 10 14Hrvatska bijela koza 4 4Istarska koza 3 2Ukupno 96 99

STRUKTURA STADA PREMA BROJU UZGOJNO VALJANIH KOZA U STADU

PROSJEČNA VELIČINA STADA S UZGOJNO VALJANIM KOZAMA PO PASMINAMA

do 2524 (24,24 %)

d

101-20013 (13,13 %)

stada stadastada

26 5051 100 26-5029 (29,30 %)

stada

51-10033 (33,33%)

stada

70

80

902014. 2015.

50

60

70

78

50

60

7370

54

74 73

30

40

5

14

25 1814

26

12

0

10

20

0

Alpina Sanska Srnasta Burska Hrvatska šarena

Hrvatska bijela Istarska

32

PROIZVODNE ODLIKE UZGOJNO VALJANE POPULACIJE KOZAREPRODUKCIJSKE ODLIKE UZGOJNO VALJANIH KOZA PO PASMINAMA U 2015. GODINI

Pasmina Broj ojarenih koza

Broj jarenja Broj jaradi Indeks

jarenja*Veličina legla**

Sanska koza 539 587 670 1,09 1,14Alpina 3.326 3.326 3.670 1,00 1,10Srnasta koza 59 59 79 1,00 1,34Burska koza 26 26 35 1,00 1,46Hrvatska šarena koza 811 811 898 1,00 1,11Hrvatska bijela koza 77 78 93 1,01 1,19Istarska koza 13 14 21 1,08 1,50Cijela populacija 4.851 4.899 5.466 1,01 1,26

*Indeks jarenja = broj jarenja / broj ojarenih koza **Veličina legla = broj jaradi / broj jarenja

REZULTATI PERFORMANCE TESTAODABRANE MUŠKE JARADI U „FIELD“ UVJETIMA U 2015. GODINI

Pasmina Broj testirane muške jaradi

Prosječna porodna masa

(kg)

Prosječni dnevni prirast

(kg)

Prosječna masa na kraju

testa (kg)Sanska 15 3,39 0,220 27,40Alpina 42 3,10 0,220 26,69Burska 1 4,00 0,234 30,00Hrvatska šarena 11 2,96 0,183 23,39Hrvatska bijela 2 3,10 0,204 24,20

PREGLED ZAKLJUČENIH LAKTACIJA PO PASMINAMA

Redni broj laktacije

Broj zaključenih

laktacija

Trajanje laktacije (dana)

Ukupna proizvodnja mlijeka (kg)

Mliječna mast (%)

Mliječna mast (kg)

Bjelanče-vine (%)

Bjelanče- vine (kg)

ALPSKA KOZA1. 647 258 594,82 3,37 17,72 3,10 16,602. 532 273 752,66 3,25 22,00 3,05 20,803. 516 271 773,57 3,18 21,63 3,01 20,734. 393 268 752,52 3,37 22,29 2,98 20,01

5. i više 657 263 720,91 3,38 21,50 2,99 19,17Prosjek 266 711,77 3,31 20,85 3,03 19,29

SANSKA KOZA1. 117 256 613,02 3,67 18,84 3,14 15,942. 108 255 736,67 3,35 20,75 2,95 18,183. 52 266 752,86 3,77 23,74 3,02 18,444. 36 272 756,30 3,37 22,09 2,98 19,34

5. i više 78 257 705,63 3,24 19,34 2,93 17,41Prosjek 259 697,44 3,49 20,42 3,01 17,50

3. IZLOŽBE OVACA I KOZA

34

Tijekom 2015. godine održano je vi še izložbi ovaca i koza u organizaciji Hrvat-skog saveza uzgajivača ovaca i koza i Hrvat ske poljoprivredne agencije pod po kroviteljstvom Ministarstva poljopri-vre de i jedinica lokalne samuprave.

Izložbe ovaca i koza mjesto su za pred-stvaljanje rezultata uzgojno selekcijskog rada, predstavljanje pasmina koje su uz-gajaju u nekom određenom području, a

često puta i prilika za predstavljanje glavnih proizvoda ovaca i koza na nekom području. Pored niza lokalnih izložbi ovaca i koza krunu izložbenih događanja predstavljala je Državna izložba ovaca i koza u Gudovcu, održana tijekom Jesenskog bjelovarskog sajma.

Tijekom 2015. godine uzgajivači ovaca i koza predstavili su se na slijedećim izložbenim događanjima:

MJESTO NAZIV IZLOŽBE DATUM

Rab 14. IZLOŽBA RAPSKE OVCE 30. 5. 2015.

Sinj ŽUPANIJSKA STOČARSKA IZLOŽBA 20. 6. 2015.

Pag 15. IZLOŽBA PAŠKE OVCE I PAŠKOG SIRA 4. 7. 2015.

Cres 9. IZLOŽBA CRESKE OVCE, ORLEC 11. 7. 2015.

Gažul - otok Brač IZLOŽBA OVACA OTOKA BRAČA 26. 7. 2015.

Gudovac 23. JESENSKI BJELOVARSKI SAJAM/ DRŽAVNA STOČARSKA IZLOŽBA

11. 9. - 13. 9. 2015.

Gospić 6. ŽUPANIJSKA IZLOŽBA OVACA 3. 10. 2015.

DRŽAVNA IZLOŽBA OVACA I KOZA - GUDOVACOd 11. do 13. rujna 2015. godine održan je u Gudovcu pokraj Bjelovara 23. jesenski međunarodni sajam, središnja poljoprivredna manifestacija u Re-publici Hrvatskoj.

Na ovogodišnjoj državnoj stočarskoj izložbi sudjelovalo je 206 uzgajivača iz 18 županija, a predstavljeno je 499 grla goveda, konja, svinja, ovaca, koza, peradi, a predstavili su se i pčelari.

Državnu izložbu ovaca i koza organizirali su Hrvatski savez uzgajivača ovaca i koza i Hrvatska poljoprivredna agencija, sveukupno je izloženo ukupno 28 kolekcija, od toga 25 kolekcija u ovčarskom i 3 kolekcije u kozarskom dijelu izložbe.

Izložena su grla 9 pasmina ovaca od čega moramo naročito istaći 5 kolekcija koje pripadaju hrvatskim izvornim pasminama, te 2 pasmine koza. Već tradi-cionalno u ovčarskom dijelu izložbe dominirale su inozemne pasmine ovaca za proizvodnju mesa: njemački merino, solčavsko-jezerska ovca i suffolk pas-mina.

Veliki interes su iskazali uzgajivači romanovske pasmine koja se izvrsno pri-lagodila uvjetima uzgoja kod nas i iskazuje vrlo visoku plodnost. Zbog ase-zonskog karaktera janjenja što omogućava čak tri janjenja u dvije godine i velikog broja janjadi u leglu koje je u pravilu s dva ili tri janjeta ova je pasmina sve popularnija među uzgajivačima ovaca, pa je normalno da najkvalitetniji uzgajivači matičnih stada nalaze interes izložiti najkvalitetnija grla iz svojih uzgoja i na taj način se prezentirati potencijalnim kupcima. Zbog čak pet izloženih kolekcija u natjecateljskom dijelu izložbe povjerenstvo je odlučilo da upravo romanovska pasmina bude ocjenjivana kao zasebna kategorija.

Veliko zanimanje posjetitelja je izazvala i prvi puta upravo na ovom 23. saj-mu na Gudovcu prikazana istočnofrizijska ovca crne boje. Do sada su se u Republici Hrvatskoj uzgajale isključivo bijele ovce ove pasmine koja je jedina mliječna pasmina kontinentalnog dijela zemlje. Najkvalitetnija ovca pod kon-trolom proizvodnosti Hrvatske poljoprivredne agencije bilježi životnu proiz-vodnju u sedam zaključenih laktacija sa ukupno 2.600 litara mlijeka i 83,29 kg mliječne masti i 86,53 kg bjelančevina.

35

U radu povjerenstva za ocjenu grla su sudjelovali profesorica Vesna Pavić i profesor Boro Mioč sa Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, profesor Velimir Sušić sa Veterinarskog fakulteta i načelnik odjela za razvoj ovčarstva i kozarstva Hrvatske poljoprivredne agencije Danijel Mulc, dipl.ing.

U ovčarskom dijelu izložbe grla su prilikom ocjenjivanja i dodjeljivanja nagra-da podijeljena u tri zasebne kategorije: hrvatske izvorne pasmine, inozemne pasmine-hrvatski uzgoj te romanovska pasmina-hrvatski uzgoj. Grla izložena u kozarskom dijelu izložbe su se naravno zasebno ocjenjivala.

Unutar svake izložbene kategorije birala su se 3 najbolja muška grla (ovna i jarca) i 3 najbolje ocijenjene kolekcije ženskih grla. U ovčarskom dijelu su pro glašena dva šampionska grla: za inozemne pasmine-hrvatski uzgoj i iz-vorne pasmine, a naravno da je proglašeno i šampionsko grlo kozarskog dijela izložbe.

NAGRAĐENA GRLA U OVČARSKOM DIJELU IZLOŽBE

(HRVATSKE IZVORNE PASMINE)

OVNOVI

Mjesto Pasmina Uzgajivač

1. Nagrada Lička pramenka Bioplod Lika d.d., Hrvatski Blagaj 27, 47240 Slunj

2. Nagrada Cigaja Slavomir Balić, Vladimira Nazora 28, 31226 Dalj

3. Nagrada Cigaja PG Sekulić, A. Starčevića, 35255 Slavonski Kobaš

KOLEKCIJE OVACA


1. Nagrada Lička pramenka Mario Frketić, Bukovje Netretićko 22, 47250 Duga Resa

2. Nagrada Istarska ovca Zlatko Šetić, Krmed 13, 52352 Krmed

3. Nagrada Lička pramenka Bioplod Lika d.d., Hrvatski Blagaj 27, 47240 Slunj

ŠAMPIONSKO GRLO U KATEGORIJI HRVATSKE IZVORNE PASMINE

Životni broj 930308759

Kataloški broj 220

Pasmina Lička pramenka

Uzgajivač Mario Frketić, Bukovje Netretićko 22, 47250 Duga Resa


(INOZEMNE PASMINE – HRVATSKI UZGOJ)

OVNOVI


1. Nagrada Njemački merino Rodoljub Džakula, Sjeverovac 23, 44211 Blinjski kut

2. Nagrada Solčavsko-jezerska Jadranka Ožeg, Donja Vrijeska 53, 43508 D. Vrijeska

3. Nagrada Njemački merino Mladen Matika, Križevačka cesta 97, 43000 Bjelovar

36

KOLEKCIJE OVACA


1. Nagrada Suffolk Marijana Repustić, Žreme 1, 44210 Žreme

2. Nagrada Istočnofrizijska Jure Golek, Kokinac 26, 43000 Kokinac

3. Nagrada Travnička pramenka Ivo Pranješ, Markovac 30, 43500 Daruvar


(ROMANOVSKA PASMINA – HRVATSKI UZGOJ)

OVNOVI

Mjesto Uzgajivač

1. Nagrada Duško Tišma, Hrvatskih gardista 36, 31226 Dalj

2. Nagrada Zlata Stančec, A. Radića 16, 48350 Đurđevac

3. Nagrada Snježana Lisak, Pustodol 97b, 49240 Donja Stubica

KOLEKCIJE OVACA

Mjesto Uzgajivač

1. Nagrada Katarina Čikvar, Braće Radića 33, 43290 Grubišno polje

2. Nagrada Zlata Stančec, A. Radića 16, 48350 Đurđevac

3. Nagrada OPG „Farma Đanić“ Martinac 95, 43240 Čazma

ŠAMPIONSKO GRLO U KATEGORIJI INOZEMNE PASMINE – HRVATSKI UZGOJ


Kataloški broj 165

Pasmina Njemački merino

Uzgajivač Mato Adžijević, Ante Starčevića 115, 34551 Lipik

NAGRAĐENA GRLA U KOZARSKOM DIJELU IZLOŽBE

KOLEKCIJE JARICA


1. Nagrada Alpina Stjepan Kovaček, Vinogradska 36, 42231 Sveti Petar Ludbreški

2. Nagrada Burska Sandro Zrnić, Bestrma 118, 44211 Bestrma

3. Nagrada Alpina Dario Đurković, B. Radića 53, 31227 Marjančaci

ŠAMPIONSKO GRLO KOZARSKOG DIJELA IZLOŽBE


Kataloški broj 253

Pasmina Alpina

Uzgajivač Stjepan Kovaček, Vinogradska 36, 42231 Sveti Petar Ludbreški

4. OSTALA DOGA\ANJA I AKTIVNOSTI

38

SEDAMNAESTO SAVJETOVANJE UZGAJIVAČA OVACA I KOZAHrvatski savez uzgajivača ovaca i koza i Hrvat ska poljoprivredna agencija od 1999. godine orga-niziraju Savjetovanje za uzgajiva če ovaca i koza sa željom da jednom godišnje, na jednom mjestu u isto vrijeme okupe najistaknutije uzgajivače ovaca i koza i naše na-jistaknutije stručnjake iz područja ovčarske i kozarske pro iz vodnje.

U svojstvu predavača od početka organizira nja ove manifestacioje svoj doprinos daju stručnjaci s Agro nomskog fakulteta iz Zagre-ba, Veterinarskog fakulteta iz Za-greba i Hrvatskog veterinarskog institura te iz ostalih naših znan-stvenih i stručnih institucija.

Cilj ovog okupljanja od samog početka je isti: nizom stručnih

pre davanja, iz ravnim kontaktima uzgajivača s našim vodećim stručnjacima te izravnim međusobnim kontaktima omogućiti uzgajivačima stjecanje novih zna nja i informacija kojima će unaprijeđivati proizvodnju na svojim gospo-darstvima.

Redoviti pokrovitelj ove manifestacije je Ministarstvo poljoprivrede.

Prošlogodišnje sedamnaesto po redu savjetovanje je održano 15. i 16. listo-pada u hotelu Turist u Varaždinu. Predavanjima je bilo nazočno više od 250 uzgajivača s područja cijele Republike Hrvatske koji su imali priliku saslušati predavanja sljedećih predavača koja su otisnuta i u Zborniku predavanja kojeg su dobili svi sudionici savjetovanja:

Prof. dr. sc. Jasmina Havranek:„Rezultati i dojmovi ocjenjivanja sireva i do-djela priznanja proizvođačima nagrađenih sireva“

Danijel Mulc dipl. ing.: „Aktivnosti Odjela za razvoj ovčarstva, kozarstva i uzgoja malih životinja“

Prof. dr. sc. Samir Kalit: „Randman sira“

Prof. dr. sc. Velimir Sušić: „Razumijemo li gensku osnovu ovaca i koza“

Prof. dr. sc. Boro Mioč: „Smještaj i držanje ovaca i koza“

Prof. dr. sc. Josip Leto: „Kako prepoznati kvalitetno sijeno?“

Doc. dr. sc. Goran Kiš:„Hranidbi ovaca i koza u tranzicijskom periodu“

Prof. dr. sc. Zoran Grgić: „Organizacijsko ekonomske pretpostavke razvoja ovčarstva i kozarstva u Hrvatskoj - usporedba sa zemljama EU“

Petra Tudor, dipl. ing.: „Kako zaštiti proizvod oznakom kvalitete“

Prof. dr. sc. Alen Džidić: „Pravilan odabir i održavanje muznih uređaja za ovce i koze“

Dr. sc. Branko Šoštarić: „Najznačajnije bolesti ovaca i koza utvrđene tijekom 2015. godine“

Doc. dr. sc. Antun Kostelić: „Upravljanje zdravljem ovaca i koza u prijelaznom razdoblju gravidnost-laktacija“

Prof. dr. sc. Albert Marinculić „Koze i paraziti: Još mnogo toga ne znamo!“

Snježana Lugarić, dr. med. vet.: „Problematiku zbrinjavanja nusproizvoda u ovčarstvu“

Tomislav Kiš, dr. vet. med.: „Mjere kontrole bolesti plavog jezika u 2015. i 2016. godini“

39

ŠESNAESTA IZLOŽBA HRVATSKIH OVČJIH I KOZJIH SIREVAHrvatski savez uzgajivača ovaca i koza i Hrvat-ska poljoprivredna agencija, u suradnji s Zavo-dom za mljekarstvo Agronomskog fakulteta iz Zagreba, od 2000. godine organiziraju Izložbu hrvatskih ovčjih i kozjih sireva na kojoj svoje proizvode predstavljaju uglavnom proizvođači iz obiteljskih sirana nastalih na OPG-ima i koji prerađuju ovčje i/ili kozje mlijeko proizvedeno na vlastitom gospodarstvu.

Osnovni cilj ove manifestacije je putem ocje-njivanja proizvoda, nakon čega slijede sa vje-ti i edukacija, unaprjeđivanje ovog sve inte-resantnijeg proizvodnog sektora u hrvatskom ovčarstvu i kozarstvu. Cilj je također široj jav-nosti predstaviti bogatu paleta kvalitetnih

pro izvoda kojom raspolažu hrvatski proizvođači ovčjih i kozjih sireva. Redoviti pokrovitelj ove manifestacije je Ministarstvo poljoprivrede.

Istovremeno sa 17. savjetovanjem uzgajivača ovaca i koza u RH održana je i 16. izložba hrvatskih ovčjih i kozjih sireva. Stručno povjerenstvo u sastavu: predsjednica prof. dr. sc. Jasmina Havranek, članovi prof. dr. sc. Dubravka Samaržija, prof. dr. sc. Neven Antunac, prof. dr. sc. Samir Kalit, prof. dr. sc. Bogdan Perko, član (Slovenija), dr. sc. Nataša Mikulec te Danijel Mulc, dipl. ing. i Višnja Krapijan, dipl. ing., pridruženi članovi ocijenilo je 30. rujna, te 1. i 2. listopada 2015. godine u Jazbini, na pokušalištu Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dostavljene ovčje i kozje proizvode.

Kvaliteta proizvoda utvrđena je temeljem postignutog broja bodova, prema 20-bodovnom sustavu, a u skladu s „Pravilnikom za ocjenjivanje kakvoće mli-jeka i mliječnih proizvoda“. Dodijeljeno je 30 odličja: 17 zlatnih, 8 srebrnih i 5 brončanih.

Broj ocijenjenih i nagrađenih sireva:

Ovčji sir Kozji sir Miješani Ukupno sireva

Ocijenjeno sireva 17 23 1 41

Nagrađenih sireva 11 18 1 30

Zlatna medalja 7 10 17

Srebrna medalja 2 5 1 8

Brončana medalja 2 3 5

ŠAMPIONOM OVČJIH SIREVA proglašen je TVRDI OVČJI SIR U TERANU S KLINČIĆIMA proizvođačaFRANKA CETINE, iz Gurana (Istarska županija).

ŠAMPIONOM KOZJIH SIREVA proglašen je SVJEŽI KOZJI SIR S BIBEROM I ČEŠNJAKOM U VOSKU proizvođačaOPG MORAVEC, iz Nove Vesi Petrijanečke (Varaždinska županija).

40

STRUČNO PUTOVANJE U ŠPANJOLSKUPrije desetak godina započetu tra diciju organiziranja jednom u godini dužeg stručnog putova-nja u neku od zemalja Europske Unije, Hrvatski savez uzgajivača ovaca i koza i Hrvatska poljo-privredna agen cija nastavili su i ove godine pu tovanjem u Špa-njol sku, pokrajine Castilla, La Mancha i La Rioja, s ciljem da se sudionici upoznaju s ovčarskom

i kozarskom proizvodnjom. Program ovog stručnog putovanja bio je nešto proširen pa su se tako sudionici putovanja upoznali i s ostalim granama stočarske i prehrambeno-tehnološke proizvodnje.

Stočarski sektor ima veliku važnost u španjolskom nacionalnom gospodar-stvu. Ekonomska vrijednost stočarske proizvodnje u 2014. godini iznosila gotovo 40% konačne poljoprivredne proizvodnje. Osim toga španjolski izvoz živih životinja i proizvoda životinjskog podrijetla doživjeli su u posljednjih 20 godina veliko širenje kako na tržištu EU tako i u trećim zemljama.

Naš stručni program započeo je u Madridu na Institutu za poljoprivredu gdje smo se upoznali s osnovnim podacima španjolske poljoprivrede koje su nam prezentirali djelatnici INIA-e i FEGAS-a. INIA je samostalna javna istraživačka organizacija isključivo posvećena istraživanju koje provodi na području bili-nogojstva i zaštite, stočarske proizvodnje i zdravlja, šumarstva, kakvoće i si-gur nosti hrane, te okoliša. FEAGAS (The Spanish Federation of Associations of Livestock Selection) - Španjolski savez uzgojnih stočarskih udruga je neprofit-na organizacija konstituirana 15. svibnja 1982. s namjerom čuvanja i vođenja genealoških knjiga stoke u španjolskoj. Članovi FEAGAS-a su udruge uzgajivača goveda, ovaca, koza, svinja, konja, magaraca, kunića, puževa i peradi, njih ukupno 97. Prema podacima Španjolskog ministarstva poljoprivrede, hrane i okoliša u Španjolskoj se nalazi 16.339.373 ovaca, 2.637.336 koza, 24.597.154 svinja te 5.821.971 goveda, što iznosi 49. 395.834 grla od čega je 4.293.796 čistokrvnih. U Španjolskoj službeno postoji 184 različitih pasmina stoke od čega većina pripada izvornim pasminama, više od 80%.

Tijekom svog boravka sudionici stručnog putovanja posjetili su:

Farmu i vinariju obitelji Parra koji proizvode svjetski poznati sir La Oveja Ne-gra od mlijeka crnih manchego ovaca, zvanih mancheganegras koje su se-damdesetih godina ovog stoljeća bile na rubu izumiranja jer se veća važnost pridavala bijelom soju ovaca zbog veće proizvodnje mlijeka.

Pršutanu Simon Martin osnovanu 1907. godine u mjestu Guijuelo.

Siranu La Cabazuela u kojoj se proizvode sir i jogurt od kozjeg mlijeka. Ti-pi čan primjer su sirevi koji nastaju od mlijeka Guadarrama koza, rijetke i zaštićene pasmine.

Corcuera siranu koju je prije 50 godina osnovao Don Eusebio,a danas je jed-na od vodećih sirana u proizvodnji Manchego sireva u cijeloj Španjolskoj.

Farmu bikova koji se uzgajaju za borbe u koridi – La Luna de Samanu u mjes-tu Soto del Real vlasnice NuriaAguirre.

Farmu koza La Pastora de Guadattama. Farma je osnovana 2003. godine s oko 300 koza pasmine murciano-granadina, a trenutno se na farmi nalazi oko 700 grla.

Vinariju Vivanco čija je povijest započela prije 100 godina kada je Pedro Vivanco González započeo proizvodnju vina grožđem iz malog vlastitog vinograda iz Alberte (La Rioja). Vinarija Vivanco za svoje proizvode osvaja mnoge nagrade diljem svijeta.

Kraj ovog višednevnog stručnog putovanja zaokružen je posjetom Agrotu riz-mu Gelindodei Magredi u Italiji.

41

SKUPŠTINA SAVEZAU Varaždinu je 15. 10. 2015. održana redovita godišnja skupština Saveza, na kojoj je donesen i novi Statut Saveza, a odmah potom i izborna skupština na kojoj je temeljem novog Statuta izabrano novo rukovodstvo. Novoizabrani Upravni odbor održao je i prvu radnu sjednicu na kojoj su izabrani tajnici koji sačinjavaju Stručnu službu Saveza i na kojoj su zacrtani ambiciozni ciljevi Saveza.

14 UDRUGA SE U POTPUNOSTI PRILAGODILO NOVOM ZAKONU O UDRUGAMA

Novim Zakonom o udrugama (Narodne novine, broj 74/2014) utvrđena je ob-veza udruga da u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu usklade svoje statute i o tome podnesu zahtjev za upis promjena pri uredima državne uprave u županiji, odnosno gradskom uredu Grada Zagreba. Pripremajući redovitu skupštinu Saveza, utvrđeno je da je 14 udruga dokazalo svoju usklađenost prema Zakonu o udrugama. To su: 1. Udruga uzgajivača paške ovce, Kolan; 2. Udruga uzgajivača paške ovce i proizvođača paškog sira „Zaglava“; 3. Udruga ovčara Škraparica, otok Rab; 4. Udruga uzgajivača ovaca Osječko-baranjske županije „Baran“; 5. Udruga uzgajivača ovaca i koza Dubrovačko-neretvanske županije; 6. Regionalna udruga kozara i ovčara RUKA; 7. Udruga uzgajivača ovaca i koza općine Unešić „Mrka“; 8. Udruga uzgajivača paške ovce „Rogu-jica“; 9. Udruga uzgajivača ovaca „Lika“; 10. Udruga uzgajivača istarskih koza i ovaca; 11. Udruga ovčara i kozara Slavonije; 12. Udruga uzgajivača domaćih životinja „Vidova gora“; 13. Udruga ovčara Lopar; 14. Udruga uzgajivača matičnih stada ovaca i koza, Varaždin. Preostale udruge očitovale su se o svom gašenju ili nisu dostavile nikakav dokaz o legalnosti svoga daljnjeg djelovanja, te je stoga Skupština jednoglasno prihvatila da navedenih 14 udruga jedine jesu članice Saveza, dok se preostale Udruge sukladno važećem Statutu brišu iz članstva Saveza.

Izvješće o stanju udruga članica, odluku o potvrđivanju stanja u kojem Savez u članstvu ima 14 navedenih udruga i o brisanju drugih dosadašnjih članica iz članstva Saveza članovi Skupštine prihvatili su jednoglasno.

AKTIVNOSTI SAVEZA

Zbog bolesti predsjednika Saveza, gosp. Antuna Jureše, Skupštinu je vo-dila potpredsjednica Saveza gđa. Nevenka Gadanec, koja je svoje izlaganje započela konstatacijom da je tijekom prošle godine Savez proveo niz ak-tivnosti u korist razvoja hrvatskog ovčarstva i kozarstva, te najavila niz novih aktivnosti tijekom 2016. godine.

SKUPŠTINA USVOJILA NOVI STATUT SAVEZA

Statut Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza od donošenja 2005. godine doživio je samo jednu manju izmjenu tako da je praktično isti Statut na snazi već 10 godina. Posljednjih nekoliko godina pokazao se u svojim bitnim di-jelovima teško provediv. Budući je novim Zakonom o udrugama (Narodne novine, broj 74/2014) utvrđena obveza udruga da usklade svoje statute, u Hrvatskom savezu uzgajivača ovaca i koza odlučeno je da se za Skupštinu pripremi potpuno novi Statut. Izmjene se odnose i na organizacijsku struk-turu kao i na djelatnosti Saveza. U organizacijskom dijelu glavne promjene se odnose na slijedeće: redefiniran je sastav Skupštine Saveza, Upravni odbor Saveza ograničava se na 9 članova, Savez dobiva stručnu službu s glavnim, poslovnim i stručnim tajnikom, uvodi se likvidator te komisija za mirenje u slučaju određenih sporova, članovima Saveza kao podupirući članovi mogu postati i tvrtke. U aktivnostima Saveza ponovo je naglašena uloga i važnost Saveza u provedbi uzgojnih programa, ali je uvedena mogućnost razvijanja značajnijih marketinških aktivnosti u promociji proizvoda ovčara i kozara, mogućnost stvaranja proizvođačkih organizacija, mogućnost razvoja farmskih sustava kvalitete, značajan naglasak je stavljen na izdavačku djelatnost Saveza te na međunarodnu suradnju sa sličnim organizacijama. Članovi Skupštine su novi Statut jednoglasno prihvatili.

42

NOVO RUKOVODSTVO SAVEZA

Po zatvaranju redovite godišnje Skupštine Saveza, sukladno upravo donešenom Statutu nastavilo se s novom, izbornom Skupštinom na kojoj se pristupilo iz-boru novog rukovodstva Saveza. Svi predloženi kandidati za pojedine funkcije u tijelima Saveza prihvaćeni su jednoglasno, tako da je Savez dobio novo ru-kovodstvo. Izabrani su:

Za predsjednika Saveza je predložen i jednoglasno izabran:

Antun Jureša (Udruga ovčara „Škraparica“, otok Rab)

Za potpredsjednicu Saveza je predložena i jednoglasno izabrana:

Nevenka Gadanec (Regionalna udruga kozara i ovčara – RUKA)

Za članove Upravnog odbora predloženi su i jednoglasno izabrani:

Franjo Zubović (Udruga uzgajivača paške ovce, Kolan)

Tomislav Vidas (Udruga ovčara i proizvođača paškog sira grada Novalje „Zaglava“)

Joško Antunović (Udruga uzgajivača ovaca i koza Dubrovačko-neretvanske županije)

Ante Ćemeljić (Udruga uzgajivača paške ovce „Rogujica“)

Tomislav Rukavina (Udruga uzgajivača ovaca „Lika“)

Franko Cetina (Udruga uzgajivača istarskih koza i ovaca)

Vinko Sičaja (Udruga kozara i ovčara Slavonsko-baranjske županije)

Za članove Nadzornog odbora predloženi su i jednoglasno izabrani:

Branko Rajčić (Udruga uzgajivača ovaca i koza općine Unešić „Mrka“)

Ankica Ursić Molnar (Udruga uzgajivača ovaca Baranje „Baran“)

Dragan Miljuš (Udruga uzgajivača domaćih životinja „Vidova gora“)

Za članove Komisije za mirenje predloženi su i jednoglasno izabrani:

Ante Donadić (Udruga uzgajivača paške ovce „Rogujica“)

Josip Đurković (Udruga uzgajivača koza i ovaca Osječko baranjske županije)

Dragan Matahlija (Udruga ovčara „Lopar“)

SAVEZ DOBIO STRUČNU SLUŽBU

Dan nakon održane redovite i izborne skupštine, 16.10.2015. novoizabrani Upravi odbor održao je svoju prvu sjednicu, na kojoj se pristupilo izboru tajni-ka, koji će svoje aktivnosti volonterski obavljati u Stručnoj službi Saveza, te izbor likvidatora.

Za glavnog tajnika Saveza izabran je dr. sc. Zdravko Barać

Za poslovnog tajnika Saveza izabrana je Tatjana Sinković, dipl. ing.

Za stručnog tajnika Saveza izabran je Danijel Mulc, dipl. ing.

Za likvidatora Saveza jednoglasno izabrana Tatjana Sinković, dipl. ing.

43

IZDAVANJE UZGOJNE DOKUMENTACIJE

Od 1. ožujka 2015. godine, temeljem Ugovora o zajedničkoj provedbi uzgojno selekcijskog rada između Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza i Hrvatske poljoprivredne agencije, i nakon što su ispunjeni svi potrebni preduvjeti (pri-prema računalnih programa), Savez je započeo s izdavanjem uzgojne doku-mentacije (rodovnici i uzgojne potvrde) za sve pasmine ovaca i koza.

Ugovorom o izdavanju uzgojne dokumentacije i vođenju matičnih knjiga de-fi nirani su odnosi HPA i Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza u području provedbe uzgojnih programa, pa tako i po pitanju izdavanja uzgojne doku-mentacije i prema tom Ugovoru Savez ispisuje, ovjerava i izdaje rodovnike ili potvrde o podrijetlu za sve pasmine ovaca i koza, te ih dostavlja uzgajivaču. Poslovi izdavanja i naplate rodovnika su prihod Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza

Rodovnik se izdaje za grla čiste pasmine upisane u Matičnu knjigu, koja su obuhvaćena uzgojno selekcijskim radom i čiji su djedovi i bake upisani u ma-tič nu knjigu iste pasmine. Za poznate pretke upisuju se proizvodne karakter-istike.

Potvrda o podrijetlu izdaje se za grla upisana u Uzgojni upisnik. U uzgojni upis nik upisuju se uzgojno valjana grla u kojih se može utvrditi podrijetlo ba-rem jednoga roditelja, a od posebne su uzgojne važnosti.

Prema Zakonu o stočarstvu (NN broj 70/97, 36/98, 151/03, 132/06 i 14/14)u promet se smije staviti uzgojno valjana životinja, propisno obilježena, koja posjeduje rodovnik ili potvrdu o podrijetlu. Drugim riječima, uzgajivači koji prodaju rasplodne životinje bez uzgojnog certifikata čine prekršaj, budući postupaju protivno Zakonu o stočarstvu.

PROCEDURA ZA IZDAVANJE UZGOJNIH CERTIFIKATA

Zahtjev za rodovnikom ili uzgojnom potvrdom podnosi uzgajivač u Područnom uredu Hrvatske poljoprivredne agencije na za to propisanom obrascu (Obrazac UC – OVCE, Obrazac UC – KOZE).

Predstojnik Područnog ureda HPA odgovaran je za otpremu zaprimljenih zahtjeva prema Odjelu za razvoj ovčarstva, kozarstva i uzgoja malih životinja, kao i za njihovu pravovaljanu ispunjenost.

Uzgajivaču koji podnosi zahtjev za rodovnikom ili uzgojnom potvrdom, djelat-nik Područnog ureda HPA koji zaprima zahtjev dužan je dati potrebne podatke Saveza kako bi uzgajivač mogao izvršiti uplatu za izdavanje uzgojnog certi-fikata. Nakon vidljive uplate na žiro-računu Saveza, podnositelju zahtjeva će na adresu koju je naveo na zahtjevu biti dostavljen uzgojni certifikat.

Cijena izdavanja rodovnika iznosi 49,59 kn, a cijena izdavanja potvrde o po-drijetlu 31,00 kn. Savez nije obveznik poreza na dodanu vrijednost po članku 6.3 Zakona o PDV-u pa se isti ne obračunava na uslugu.

Opisana procedura za izdavanje uzgojnih certifikata za ovce i koze u primjeni je od 1. 3. 2015. te je prilikom prijenos vlasništva određenog uzgojno val-janog grla, s jednog uzgajivača na drugog unutar Matične knjige ili Uzgojnog upisnika, moguće isključivo uz posjedovanje uzgojnog dokumenta izdanog sukladno prethodno opisanoj proceduri.

44

„Ovčarsko-kozarski list“ je stručni dvo-mjesečnik koji se bavi isključivo una-prje đenjem uzgoja ovaca i koza i ujed-no glasilo Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza, koji je je 2006. godine i inicirao osnivanje Lista.

„Ovčarsko-kozarski list“ izlazi kao dvo-mjesečnik (6 puta godišnje), na naj-manje 36 kolor stranica, u A4 formatu, a za „Ovčarsko-kozarski list“ pišu naši vodeći stručnjaci s Agronomskog i Veterinarskog fakulteta, Hrvatskog veterinarskog instituta, Hrvatske pol-joprivredne agencije, Savjetodavne službe kao i sami uzgajivači o temama iz različitih područja (Proizvodnja ov-čjeg i kozjeg mlijeka i mesa - Sirarstvo - Hranidba ovaca i koza - Zaštita zdravlja ovaca i koza - Ekonomika poslovanja u ovčarskoj i kozarskoj proizvodnji - Provedba uzgojno selekcijskih progra-ma - Reportaže s hrvatskih ovčarskih i kozarskih izložbi i ocjenjivanja sireva i drugih događanja koji promiču ovčarsku i kozarsku proizvodnju - Mogućnosti korištenja sredstava iz europskih fondova - Novosti iz Ministarstva poljo-privrede i iz poljoprivrednih državnih i regionalnih institucija - Mogućnosti korištenja europskih fondova i Programa ruralnog razvoja RH itd …).

Hrvatski savez uzgajivača ovaca i koza u 2015. godini izdao je brošuru „PAS-MINE OVACA I KOZA U HRVATSKIM UZGOJIMA“, u kojoj je na jezgorovit i jasan način predstavljena svaka od pas-mina ovaca i koza u čijim se stadima u Hrvatskoj provodi uzgojni program. Ukupno je opisano (općenito o pasmini - vanj šti na - poželjne tjelesne mjere i proizvodne odlike pasmine) 15 pasmina ovaca i 7 pasmina koza.

Uz opis pasmina i atraktivnih fotografija snimljenih u hrvatskim stadima ovaca i koza, u publikaciji su ukratko predstav-ljeni glavni brojča ni pokazatelji proved-be uzgojnih programa u ovčar stvu i ko-zarstvu Hrvatske tijekom 2014. godine.

Autori publikacije su dr. sc. Zdravko Barać, Danijel Mulc, dipl. ing., Tatjana Sinković, dipl. ing. i prof. dr. sc. Boro Mioč, a dostupna je i na web stranici Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza.PASMINE OVACA I KOZA U HRVATSKIM UZGOJIMA

IZDAVAČKA DJELATNOST

45

Hrvatski savez uzgajivača ovaca i koza je savez udruga kojeg čine slobodno i dragovoljno udružene: udruge uzgajivača ovaca i koza, udruge uzgajivača koza, udruge uzgajivača ovaca, stočarske udruge koje u svom članstvu imaju uzgajivače ovaca i koza, sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, osnovane i orga-nizirane u skladu sa Zakonom o udrugama, a koje se udružuju radi zaštite i promicanja zajedničkih gospodarskih interesa i ciljeva, bez namjere stjecanja dobiti.

Članicom Saveza se postaje dragovoljnim pristupanjem, odnosno odlukom ovlaštenog tijela udruge koja se učlanjuje.

Udruga koja želi biti članicom Saveza, podnosi Upravnom odboru Saveza pisani zahtjev za upis udruge u članstvo Saveza. Odluku o primanju u članstvo, na prijedlog Upravnog odbora, donosi Skupština Saveza, čija je odluka konačna.

Udruga članica Saveza zadržava potpunu autonomiju i samostalna je u radu glede ostvarivanja ciljeva radi kojih je udruga osnovana. Udruge članice Save-za su ravnopravne i imaju jednaka prava i obveze u Savezu.

Samo udruge članice Saveza mogu uz naziv svoje udruge isticati puni naziv Saveza.

POPIS UDRUGA ČLANICA SAVEZA

IME UDRUGE ADRESA PREDSJEDNIK

Udruga ovčara Lopar Lopar 578 51281 Lopar Dragan Matahlija

Udruga uzgajivača matičnih stada ovaca i koza Varaždinske županije

Trakošćanska 24 42000 Varaždin Srečko Šoić

Udruga uzgajivača paške ovce, Kolan

Trg kralja Tomislava 6 23251 Kolan Franjo Zubović

Udruga uzgajivača ovaca i koza Dubrovačko-neretvanske županije

Marka Marojice 4 20000 Dubrovnike Josip Antunović

Regionalna udruga uzgajivača koza i ovaca - “Ruka”

Nikole Tesle 4 40329 Kotoriba Nevenka Gadanec

Udruga uzgajivača domaćih životinja "Vidova gora" otok Brač

Trg Sv. Petra 1 21423 Nerežišća Dragan Miljuš

Udruga uzgajivača ovaca i koza općine Unešić "Mrka"

Dr. Franje Tuđmana 40 22323 Unešić Branko Rajčić

Udruga ovčara "Škraparica" Rab

Mundanije 197 51280 Mundanije Nedjeljko Beg

Udruga ovčara i proizvođača paškog sira grada Novalje "Zaglava"

Dalmatinska 16 53291 Novalja Tomislav Vidas

Udruga uzgajivača istarskih koza i ovaca

Guran 21 52215 Vodnjan Franko Cetina

Udruga uzgajivača paške ovce "Rogujica" Pag

Šetalište grada Zanea 1 23250 Pag

Antonio Buljanović

Udruga uzgajivača ovaca "Lika"

Dr. Ante Starčevića 17 53000 Gospić

Tomislav Rukavina

Udruga uzgajivača ovaca Ba-ranje "Baran"

Titova 5 31328 Zlatna Greda

Ankica Ursić Molnar

Udruga uzgajivača ovaca i koza Osječko-baranjske županije

Vladimira Nazora 1 31400 Đakovo

Simon Požar

UDRUGE ČLANICE

www.ovce-koze.hr

46

Upravni odbor je izvršno tijelo Skupštine Saveza i sastoji se od 9 članova. Članove Upravnog odbora bira Skupština Saveza na prijedlog Predsjednika Saveza, a širi popis kandidata mogu predlagati udruge članice Saveza iz svojih redova. Predsjednik i Podpredsjednik Saveza su ujedno po svom položaju i Predsjednik i Podpredsjednik Upravnog odbora. Pri izboru preostalih 7 članova mora se ispoštovati kriterij da ni jedna udruga članica ne može imati više od 1 člana u Upravnom odboru. Mandat članu Upravnog odbora traje 4 godine koliko i mandat predstavnika u Skupštini s mogućnošću ponovnog izbora.

Nadzorni odbor je tijelo Saveza koje razmatra i nadzire primjenu odredbi Statuta i drugih općih akata Saveza kao i materijalno i financijsko poslovanje i korištenje imovine Saveza.

Likvidator zastupa Savez u postupku likvidacije kao osoba ovlaštena za zastu-panje do okončanja postupka likvidacije i brisanja Saveza iz Registra udruga.

Komisiju za mirenje imenuje Skupština Saveza koja je nadležna za rješavanje sporova i sukoba interesa. Članovi Komisije za mirenje biraju se između članova Skupštine. Komisija za mirenje u svom radu na odgovarajući način primjenjuje odredbe Zakona o mirenju.

Stručna služba Saveza je stručno i administrativno tijelo čija je zadaća osigu-ravanje svakodnevnog funkcioniranja Saveza. Stručna služba Saveza obavlja sve stručne, operativne, materijalno-financijske te administrativno-tehničke poslove koji proizlaze iz godišnjeg Programa rada i Financijskog plana Saveza. Stručnom službom rukovodi i za njezin rad odgovara Glavni tajnik Saveza. Uz Glavnog tajnika u Stručnoj službi su aktivni Poslovni tajnik i Stručni tajnik.

Glavni tajnik, Stručni tajnik i Poslovni tajnik temeljem Statuta Saveza, sve svoje aktivnosti u Savezu obavljaju volonterski.

UPRAVNI ODBOR

Antun Jureša*(Udruga uzgajivača Škraparica Rab), predsjednik Saveza

Nevenka Gadanec (Regionalna udruga uzg. koza i ovaca – RUKA), podpredsjednica

Franjo Zubović (Udruga uzgajivača paške ovce, Kolan)

Tomislav Vidas (Udruga ovčara i proizvođača paškog sira grada Novalje „Zaglava“)

Joško Antunović (Udruga uzgajivača ovaca i koza Dub.-neretvanske žup.)

Tomislav Rukavina (Udruga uzgajivača ovaca „Lika“)

Franko Cetina (Udruga uzgajivača istarskih koza i ovaca)

Vinko Sičaja (Udruga kozara i ovčara Slavonsko-baranjske županije)

Ante Ćemeljić (Udruga uzgajivača paške ovce „Rogujica“)

* Predsjednik Saveza Antun Jureša preminuo je 9.11.2015. Sukladno Statutu do izbora novog predsjednika zamjenuje ga podpredsjednica Saveza Nevenka Gadanec.

NADZORNI ODBOR

Ankica Ursić Molnar (Udruga uzgajivača ovaca Baranje „Baran“), predsjednica

Branko Rajčić (Udruga uzgajivača ovaca i koza općine Unešić „Mrka“)

Dragan Miljuš (Udruga uzgajivača domaćih životinja „Vidova gora“)

KOMISIJA ZA MIRENJE

Ante Donadić (Udruga uzgajivača paške ovce „Rogujica“)

Josip Đurković (Udruga uzgajivača koza i ovaca Osječko baranjske županije)

Dragan Matahlija (Udruga ovčara „Lopar“)

STRUČNA SLUŽBA

Zdravko Barać (Glavni tajnik)

Danijel Mulc (Stručni tajnik)

Tatjana Sinković (Poslovna tajnica)

LIKVIDATOR

Tatjana Sinković

TIJELA SAVEZA

47

U SPOMEN – ANTUN JUREŠA (1939. - 2015.)Krajem prošle godine, 9. studenog 2015. sve nas je potre-sla vijest da nas je napustio naš dragi prijatelj i predsjed-nik našega Saveza Antun Jureša.

Antun Jureša rođen je 28. rujna 1939. godine u Barbatu na otoku Rabu. Bio je veliki zaljubljenik u ovčarstvo pa se odlaskom u mirovinu u potpunosti posvećuje uzgoju ovaca, i to ne samo uzgoju svoga stada, već se počinje angažirati na okupljanju drugih ovčara ponajprije na otoku Rabu, a nakon toga i u cijeloj Hrvatskoj, bilježeći pri tom brojne zasluge za razvoj rapskog i hrvatskog ovčarstva.

Na Antunovu inicijativu 17. srpnja 1999. osniva se udruga uzgajivača rapske ovce, “Škraparica” u kojoj je izabran za prvog predsjednika. Nakon toga više puta za redom ponovo je biran za predsjednika, sve do 2012. godine kada se sam povlači, nakon čega je kao utemeljitelj Udruge izabran za počasnog predsjednika „Škraparice“.

Bio je od onih koji nemaju mira kada nešto zacrtaju, pa je neumorno tražio od svih relevantnih znanstvenih i stručnih institucija da se angažiraju u istraživanjima populacije rapskih ovaca, što je na kraju i dovelo do toga da se rapska ovca svrsta na popis hrvatskih zaštićenih pasmina.

Idejni je začetnik i dugogodišnji predsjednik organizacijskog odbora „Izložbe rapske ovce“ koja je prerasla u tradicionalnu manifestaciju, i koja iz godine u godinu daje doprinos razvoju rapskog ovčarstva.

Antun Jureša je 2005. godine na osnivačkoj skupštini Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza izabran za prvog predsjednika Saveza, a nakon neko-liko reizbora, na mjestu predsjednika Saveza ostao je do kraja svog života pokazujući iznimnu agilnost i entuzijazam u razvoju hrvatskog ovčarstva i ko-zarstva.

Od osnivanja, Savez pod Antunovim vođenjem, bilježi niz izvrsnih rezultata koji se ogledaju u činjenici da je Savez danas nezaobilazan čimbenik u gotovo svim aktivnostima po pitanju ovčarstva i kozarstva na državnoj razini: proved-ba uzgojno selekcijskih programa, državna izložba ovaca i koza, niz lokalnih ovčarsko-kozarskih manifestacija, savjetovanje za uzgajivače ovaca i koza na državnoj razini, državna izložba ovčjih i kozjih sireva, izdavanje stručnog časopisa i drugih stručnih publikacija, zaštita ovčjih i kozjih proizvoda, ....

Antun je ostavio za sobom dubok i neizbrisav trag utkan u hrvatsko ovčarstvo i kozarstvo, a na njega nas podsjećaju lijepe uspomene i sjećanja i ostat će zauvijek prisutan duhom na svakoj našoj izložbi, svakom našem savjetovanju i svakom našem druženju.

GODIŠNJE IZVJEŠĆE 2015.

Nakladnik:HRVATSKI SAVEZ UZGAJIVAČA OVACA I KOZA

Ilica 101, 1000 Zagreb, www.ovce-koze.hr

Za nakladnika:Nevenka Gadanec, podpredsjednica Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza

Naklada: 750 primjeraka

Izvješće je izradila Stručna služba Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza Autori:

Zdravko Barać, Danijel Mulc, Tatjana Sinković,

ISSN 2459-5683

Documents

Godišnje izvješće Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza za