GODIŠNJA JAVNA OBJAVA BONITETNIH ZAHTJEVA ZA …€¦ · U cilju udovoljavanja zakonskih propisa i odluka HNB- a, uvažavanja načela sigurnosti i stabilnosti te ostvarivanja planirane

GODIŠNJA JAVNA OBJAVA BONITETNIH ZAHTJEVA

ZA 31.12.2010.

Zagreb, svibanj 2011. godine

2

Temeljem Zakona o kreditnim institucijama i Odluke o javnoj objavi bonitetnih

zahtjeva kreditnih institucija, Centar banka d.d objavljuje kvalitatitivne i

kvantitativne informacije o upravljanju rizicima, procjeni adekvatnosti internog

kapitala, jamstvenom kapitalu i kapitalnim zahtjevima.

Basel II - uvod

Basel II predstavlja novi koncept izračunavanja adekvatnosti kapitala banke,

nudeći pri tome nova pravila u mjerenju i upravljanju rizicima kojima je banka

izložena. S obzirom da je kapital osnova bančinog rasta, te zaštita od neočekivanih

gubitaka, Basel II definira kolika je vrijednost vlastitog kapitala banke dostatna za

pokriće svih neočekivanih gubitaka.

Definiranje adekvatnosti kapitala ima iznimnu ulogu za rast, razvoj i stabilnost

banke. Naime, prenizak kapital stvara mogućnost nesposobnosti apsorpcije

gubitaka, veću vjerovatnost bankrota te ugrožavanje depozitara. S druge strane,

previsoki kapital onemogućuje ostvarivanje dovoljno visoke razine povrata na

izvore sredstava, te time dovodi i do problema profitabilnosti poslovanja.

Basel II temelji se na tri stupa: 1. minimalni kapitalni zahtjev

2. nadzor nad adekvatnošću kapitala 3. tržišna disciplina

Stupovi su meñusobno komplementarni, svaki od njih omogućuje nešto što druga

dva stupa nisu u mogućnosti pružiti i svaki je bitan za ostvarenje ukupnog cilja

Basela II – poboljšanje kvalitete sustava upravljanja rizicima i doprinosu

financijskoj stabilnosti.

Upravljanje rizicima

Strategije i politike upravljanja rizicima sa strukturom i organizacijom funkcije kontrole rizika

Rizik je prisutan u svim aktivnostima Banke, ali se njime upravlja kroz

identificiranje, mjerenje i praćenje limita odreñenih za pripadajući rizik. Cjelovito

upravljanje rizicima je proces planiranja, organiziranja i kontroliranja aktivnosti

banke s ciljem minimiziranja utjecaja rizika na kapital i dobit banke.

To zahtjeva temeljito poznavanje poslovnih aktivnosti Banke, tržišta u kojem

djeluje, kao i potpuno razumijevanja strateških i operativnih ciljeva, uključujući pri

tome faktore koji su ključni za uspjeh, kao i prijetnje i prilike povezane s

postizanjem tih ciljeva.

3

Banka ima usvojeni sustav upravljanja rizicima kojemu je cilj postizanje optimalne

razine profitabilnosti uz prihvatljivu razinu rizika. Sustav upravljanja rizicima ima

za zadaću aktivno upravljati kreditnim, tržišnim, operativnim rizikom i rizikom

likvidnosti kao i ostalim rizicima koji se mogu pojaviti pri redovitom poslovanju

Banke.

Sustav upravljanja rizicima

Nadzorni odbor

Nadzorni odbor ima odgovornost za praćenje cjelokupnog procesa upravljanja

rizicima unutar Banke.

Uprava

Uprava i Nadzorni odbor u dijelu za koji je potrebna njihova suglasnost, kroz

odobravanje i usvajanje akata koji definiraju i reguliraju poslovanje Banke,

ovlašteni su odrediti postupke i nosioce definiranih politika. Jedan od članova

Uprave zadužen je za kontrolu i praćenje svih rizika Banke putem nadležnosti za

poslovanje Direkcija upravljanja rizicima.

Direkcija upravljanja rizicima

Direkcija upravljanja rizicima odgovorna je za postavljanje temelja efikasnog

upravljanja rizikom, te upravljanje i kontrolu odluka povezanih s rizičnom

izloženošću Banke. Direkcija upravljanja rizicima dužna je razvijati strategiju i

načela upravljanja, postaviti okvire, politike i limite prihvatljive rizične izloženosti,

te je zadužena za implementaciju i održavanje procedura koji omogućavaju proces

neovisne kontrole. Direkcija upravljanja rizicima dužna je i revidirati akte koji su u

njenoj nadležnosti, izvršiti kontrolu primjerenosti i analizu učinaka, te ukoliko je

potrebno izvršiti uskladu istih za slijedeći period.

Unutarnja revizija

Procesi upravljanja rizicima u Banci se redovito revidiraju funkcijom interne

revizije, koja pregledava adekvatnost procedura kao i njihovo pridržavanje od

strane Banke. Rezultate procjene iznosi Upravi, te izvještava o svojim nalazima i

preporukama.

Ciljevi sustava upravljanja rizicima koje Banka želi postići su da:

• osobe koje preuzimaju rizik ili upravljaju njime u cijelosti razumiju isti

• se izloženosti rizicima banke kreću unutar limita koje je postavila Uprava

• su aktivnosti organizacijskih dijelova koji preuzumaju i upravljaju rizicima

usklañene sa strategijama i ciljevima postavljenim od Uprave

• su odluke kojima se preuzimaju odreñeni rizici potpuno jasne i

transparentne

• se osigura da povrat bude srazmjeran preuzetom riziku

• je na raspolaganju dostatan kapital kojim se banka štiti od sadašnjih i

budućih rizika

Usklañivanje strategije upravljanja rizicima i poslovne strategije provodi se

najmanje jedanput godišnje.

4

Način zaštite od rizika i smanjenje rizika sa opsegom i vrstom sustava izvještavanja o rizicima za svaku pojedinu kategoriju rizika

Zaštite od rizika i smanjenje rizika definiraju se posebnim organizacijskim,

normativno reguliranim i operativnim postupcima (politike i ostali normativni

akti;metode i tehnike identifikacije,praćenja i nadzora), potom i primjenom tehnika

mjerenja rizika (indikatori izloženosti; pokazatelji uspješnosti, različiti oblici analiza, testiranja i klasifikacije) te na kraju i primjenom različitih metoda

upravljanja rizicima (korištenje limita, aktivno upravljanje portfeljom i sl)

Na razini pojedinačnih rizika utvrñuju se konkretni činitelji značajnosti rizika kao

pokazatelji (benchmarking) koji ukazuju na oblik i način modifikacije rizike

odnosno implementiranja različitih oblika zaštite

Kreditni rizik

Postupci Banke za odreñivanje i mjerenje kreditnog rizika, te procedure za

primjenu utvrñenih postupaka i načina mjerenja, kao i postupci nadzora istih,

definirani su kreditnim politikama i procedurama, donesenima za svaki od glavnih

procesa upravljanja kreditnim rizikom: odobravanje plasmana, praćenje plasmana,

analiza kreditnog portfelja, postupanje s problematičnim plasmanima, sustav

ranog otkrivanja povećanog rizika i proces klasifikacije plasmana prema

stupnjevima rizičnosti

Sukladno navedenim aktima Banka:

• vrši selekciju kreditnih zahtjeva, unutar procesa odobravanja kredita, u

pravcu minimiziranja kreditnog rizika.Kod selekcije kreditnih zahtjeva

koristi se vlastita metodologija procjenjivanja kreditne sposobnosti, boniteta,

urednosti i kvalitete instrumenata osiguranja, uključivo i interni sustav

rasporeñivanja plasmana.. Time se utvrñuju i kumulativne ocjene rizika koje

ukazuju na gradaciju/stupnjevanje rizika o čemu se vodi računa kod

odobravanja plasmana

• unutar procesa praćenja i prepoznavanja signala ranog upozorenja o

povećanju kreditnog rizika, primjenjuje zaštitne klauzule ( covenants) kojima

se sprječava takvo ponašanje dužnika koje bi u toku trajanja kreditnog

odnosa pogoršalo njihovu kreditnu sposobnost. Ukoliko bi dužnici prekršili

neku od zaštitnih klauzula, banka ima pravo promptno zahtijevati otkaz

daljeg korištenja kredita. Banke

• tijekom procesa odobravanja i prećenja kreditne izloženosti smanjuje

kreditni rizik putem kolaterala ili drugih oblika odnosno instrumenata i

tehnika kreditne zaštite kojima se izravno smanjuju kreditni rizici.

• primjenjuje sistem limita u smislu odreñivanja maksimalnog iznosa kredita

koji se može odobriti odreñenom dužniku ili zemlji ili grani djelatnosti u

5

odnosu na kapital banke; limiti zatim odreñuju maksimalne pragove odnosa

izmeñu ukupne aktive i rizikom ponderirane aktive; minimalne omjere

likvidne aktive u odnosu na ukupnu imovinu

• vrši diversifikaciju svoje kreditne aktive, ĉime se izravno smanjuje njezin

portfolio rizik. Ovaj oblik zaštita primjenjuje se prije, tijekom i nakon analize

kreditnog portfelja banke

Upravljanje poslovima praćenja i analize kreditnog portfelja primarno je

fokusirano na kreiranje informacija i pokazatelja namijenjenih ostvarenju

slijedećih ciljeva banke na području upravljanja kreditnim rizikom :

a) preuzimanje rizika unutar granica raspoloživog kapitala (analiza

usmjerena na praćenje kapitalnih limita kreditnog rizika)

b) učinkovita kontrola rizika koncentracije (analizom se dobivaju podloge za

kreiranje limita izloženosti i za njihovu kontrolu)

c) uravnoteženost rizika i povrata (analiza je dio procesa odreñivanja optimizacije odnosa ovih parametara)

d) smanjivanje problematičnih kredita (analiza usmjerena primarno na

preventivno djelovanje kako ne bi dolazilo do osjetnijeg pogoršanja ove

kategorije izloženosti)

e) stvaranje preduvjeta za proaktivno upravljanje portfeljom (analizom se

pribavljaju potrebni podatci i podloge za proaktivno upravljanje

portfeljom)

Rizik likvidnosti

Upravljanje rizikom likvidnosti regulirano je:

• eksternim propisima

• internim propisima.

Propisi koji reguliraju područje rizika likvidnosti obuhvaćaju:

• obveznu pričuvu (kunsku i deviznu) koju Banka obračunava, izdvaja i

održava u skladu s odredbama relevantnih podzakonskih akata Hrvatske

narodne banke,

• deviznu likvidnost, definiranu kao odnos minimalno potrebnih deviznih

potraživanja i deviznih obveza, koju Banka održava u skladu s odredbama

relevantnih podzakonskih akata HNB-a,

• izvješća o likvidnosnom riziku koji obuhvaća izvješća o koeficijentu

likvidnosti koje banka održava u skladu s Odlukom o upravljanju

likvidnosnim rizikom

Interni akti obuhvaćaju metode, postupke i limite koji omogućavaju mjerenje,

praćenje i izvještavanje o riziku likvidnosti na dnevnoj, tjednoj, mjesečnoj i

godičnjoj razini:

• plan novčanih tokova – utvrñuje se dnevno, tjedno, mjesečno i godišnje

6

• minimalne rezeve likvidnosti i redovne rezerve likvidnosti – prate se zasebno

kunske i devizne rezerve

• ročna neusklañenost aktive i pasive – utvrñuje se i prati tomjesečno

• diverzifikacija depozitne osnovice – izloženost riziku koncentracije depozita i

usklañenost s internim pokazateljima koncentracije utvrñuje se i prati

mjesečno

• pokazatelji likvidnosti – utvrñuju se i prate mjesečno

Dnevne, tjedne i mjesečne planove novčanih tokova izrañuje Direkcija riznice, a

godišnji plan Direkcija izvješćivanja i kontrolinga u sklopu pripreme budžeta..

Pokazatelje likvidnosti donosi Odbor za upravljanje aktivom i pasivom (ALCO).

Izvješće o iskorištenosti limita likvidnosti izrañuje Direkcija upravljanja rizicima,

te ga dostavlja Odboru za likvidnost, Upravi Banke i ALCO odboru.

Uprava Banke odreñuje dinamiku usklañenja za svako pojedinačno prekoraćenje

navedenih limita.

Pokazatelji likvidnosti moraju u načelu zadovoljiti slijedeće uvjete:

• da su postavljeni na način da pravodobno upozore na eventualne probleme s

likvidnošću ali da u isto vrijeme omoguće profitabilnost poslovanja,

• da su usklañeni sa regulatornim omjerima likvidnosti.

Sustav izvješćivanja omogućuje:

• pravodobno i relevantno informiranje Uprave o likvidnosnoj poziciji Banke

• praćenje poštivanja donesenih politika, internih akata i limita

• praćenje likvidnosne pozicije u kunama i stranim valutama

• praćenje rezultata testiranja otpornosti na stres.

Valutni rizik Upravljanje valutnim rizikom u Banci provodi se u skladu s:

• podzakonskim propisima Hrvatske narodne banke - Odlukom o

ograničavanju izloženosti banaka valutnom riziku propisana je metodologija

izračuna otvorene devizne pozicije, kao i ograničenje izloženosti ukupne

otvorene devizne pozicije (bez pozicije u opcijama i s pozicijom u opcijama) u

odnosu na jamstveni kapital u visini od najviše 30%, koja se utvrñuje na

dnevnoj osnovi;

• internim limitima – Banka dodatno ograničava dnevnu izloženost ukupne

otvorene devizne pozicije i otvorene devizne pozicije u pojedinima valutama

Direkcija upravljanja rizicima provodi analizu izloženosti valutnom riziku na

tromjesečnoj osnovi te istu uključuje u izvješća za Upravu Banke. Direkcija

upravljanja rizicima jednom godišnje provodi revidiranje adekvatnosti interno

propisanih limita izloženosti valutnom riziku.

7

Kamatni rizik

Kamatni rizik je izloženost financijskog položaja banke nepovoljnim kretanjima

kamatnih stopa što može imati negativni utjecaj na zaradu (neto kamatni prihod)

ili ekonomsku vrijednost knjige banke.

U cilju udovoljavanja zakonskih propisa i odluka HNB- a, uvažavanja načela

sigurnosti i stabilnosti te ostvarivanja planirane profitabilnosti poslovanja, u Banci

se primjenjuje sustav mjerenja, limita i izvještavanja o riziku promjene kamatnih

stopa.

Osim tromjesečnih Izvješća o kamatnom riziku u knjizi banke za potrebe HNB

sukladno Odluci o upravljanju kamatnom riziku u knjizi banke (NN 2/2010;

34/2010) za potrebe upravljanja kamatnim rizikom, Banka utvrñuje i prati

neusklañenost aktive i pasive s obzirom na mogućnost promjene kamatnih stopa te

utvrñuje i prati utjecaj promjene kamatnih stopa na neto prihod Banke, s ciljem

zaštite neto kamatnog prihoda.

Mjerenje, praćenje i izvještavanje o kamatnom riziku u knjizi banke odgovornost je

Direkcije izvješćivanja i kontrolinga.

Odbor za upravljanje aktivom i pasivom, temeljem dobivenih izvještaja i analiza,

predlaže strateške mjere Upravi Banke za smanjenje izloženosti kamatnom riziku.

Organizacijski dijelovi koji zauzimaju kamatonosne pozicije u knjizi banke dužni su

provoditi mjere za smanjenje kamatnog rizika koje je, na prijedlog ALCO-a,

usvojila Uprava.

Operativni rizik

Operativni rizik je rizik direktnog ili indirektnog gubitka koji je posljedica

neadekvatnih ili neuspjelih unutarnjih procesa, ljudi, sustava ili vanjskih dogañaja.

Operativni rizik se razlikuje od ostalih vrsta rizika jer se on ne preuzima u

zamjenu za očekivanu dobit već je prisutan u procesu obavljanja aktivnosti.

Odgovornost za proces praćenja i evidentiranja dogañaja operativnog rizika ima

Direkcija upravaljanja rizicima. Zadaci Direkcije za upravljanje rizicima

obuhvaćaju sljedeće:

• pregled i kontrola kvalitete prikupljenih podataka

• mjerenje izloženosti Banke prema operativnim rizicima

• izrada izvještaja o učestalosti i težini operativnih rizika, njihovim uzrocima,

karakteristikama i posljedicama,

• sastavljanje «check liste» za procjenu rizičnosti novih proizvoda koji u sebi

sadrže komponentu operativnog rizika

• razvijanje i implementacija kvantitativnih i kvalitativnih modela za

upravljanje operativnim rizicima kao elemenata u procesu poslovnog

odlučivanja.

8

• uvoñenje indikatora koji pokazuju utjecaj na izloženost Banke operativnim

rizicima,

• unapreñivanje metoda procjene i mjerenja operativnih rizika.

Ostali rizici U skupini ostalih rizika nalaze se upravljački rizik reputacijski rizik, strateški

rizik, rizik vanjskih činitelja i rizik zarade. Od utjecaja ostalih rizika banka se štiti

primarno putem kontinuiranog procjenjivanja i praćenja njihovog utjecaja,

učestalosti i snage djelovanja na ukupno poslovanje banke, uspostavivši strategije i

tehnike zaštite ureñene normativnim aktima za upravljanje ovom skupinom rizika

Jamstveni kapital

Jamstveni kapital je iznos izvora sredstava koji je Banka dužna održavati radi

sigurnog i stabilnog poslovanja, odnosno obveza prema svojim vjerovnicima.

Ukupan iznos jamstvenog kapitala predstavlja zbroj osnovnog kapitala i dopunskog

kapitala I, umanjeno za odbitne stavke.

Osnovni kapital

Osnovni kapital uključuje:

� uplaćene redovne i povlaštene dionice (osim kumulativnih povlaštenih

dionica)

� rezerve i zadržanu dobit

� rezerve za opće bankovne rizike

Stavke koje umanjuju osnovni kapital propisane su člancima 6. i 13. Odluke o

jamstvenom kapitalu. Osnovni kapital Banke umanjen je za iznos nerealiziranog

gubitka s osnove vrijednosnog usklañivanja financijske imovine raspoložive za

prodaju.

Dopunski kapital I

U dopunski kapital I uključeni su hibridne instrumenti – financijski instrumenti

koji služe za prikupljanje izvora sredstava, a imaju karakteristike kapitala i

obveza. Dospijeće ovih instrumenata je unaprijed odreñeno i mora biti ugovoreno u

trajanju 6 godina i više, računajući od dana uplate. Za uključivanje ovih

instrumenata u jamstveni kapital, osim navedenog dospijeća, moraju biti

zadovoljeni i svi ostali uvjeti propisani Odlukom o jamstvenom kapitalu.

Dopunski kapital II

Nije u sastavu jamstvenog kapitala Banke.

Ograničenja pri izračunu jamstvenog kapitala

Visina jamstvenog, odnosno regulatornog kapitala mora u svakom trenutku biti

dostatna za pokriće kapitalnih zahtjeva za kreditni, tržišni i operativni rizik.

9

Niti jedan dio jamstvenog kapitala ne može se istodobno koristiti za pokriće

različitih kapitalnih zahtjeva izračunatih u skladu s Odlukom o adekvatnosti

jamstvenog kapitala.

Ukupan zbroj dopunskog kapitala I i dopunskog kapitala II ne smije prelaziti iznos

osnovnog kapitala.

Iznos dopunskog kapitala I ne smije prelaziti 50% osnovnog kapitala.

Odbitne stavke

Jamstveni kapital umanjuje se odbitne stavke iz članka 27. Odluke. Polovina

ukupnog iznosa odbitnih stavki umanjuje osnovni kapital, a polovina dopunski

kapital I. Ako polovina odbitnih stavki prelazi iznos dopunskog kapitala I, višak

iznad dopunskog kapitala I odbit će se od osnovnog kapitala.

Odbitnu ostavku, izmeñu ostalog, čine izravna ili neizravna ulaganja u druge

kreditne i financijske institucije u iznosu većem od 10 posto kapitala te kreditne ili

financijske institucije.

Iznos od 5 mil. kuna, za koliko je umanjen jamstveni kapital Banke, jesu ulaganja

u društvo CEBA invest koje je u 100%-nom vlasništvu Banke.

Banka je dužna održavati stopu adekvatnosti jamstvenog kapitala u iznosu od

minimalno 12%.

Stopa adekvatnosti kapitala računa se kao odnos izmeñu jamstvenog kapitala i

ukupnog:

1. Iznosa izloženosti ponderiranog kreditnim rizikom

2. iznosa inicijalnih kapitalnih zahtjeva za tržišne rizike i operativni rizik pomnoženih s 12,5.

10

Jamstveni kapital u 000

kuna

1. OSNOVNI KAPITAL 193.504

Redovne i nekumulativne povlaštene dionice 140.728

Uplaćene redovne dionice 113.700

Uplaćene povlaštene dionice (osim kumulativnih povlaštenih

dionica) 28.125

(-) Vlastite dionice (1.097)

Rezerve i zadržana dobit 44.706

Rezerve 18.970

Kapitalna dobit od kupovine i prodaje vlastitih dionica 91

(-) Kapitalni gubitak od kupovine i prodaje vlastitih dionica 0

Zadržana dobit 25.645

Rezerve za opće bankovne rizike 12.044

(-) Nerealizirani gubitak s osnove vrijednosnog usklañivanja

financijske imovine raspoložive za prodaju (3.974)

2. DOPUNSKI KAPITAL I 24.397

3. ODBITNE STAVKE (5.000)

(-) Izravna ili neizravna ulaganja u druge kreditne i financijske

institucije (više od 10% kapitala) (5.000)

4. DOPUNSKI KAPITAL II 0

5. JAMSTVENI KAPITAL 212.901

Stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala

Izloženost za rizike I stupa

Iznos (u 000 kuna)

Struktura izloženosti

kreditni rizik 1.452.311 91,12%

valutni rizik 5.068 0,32%

operativni rizik 136.530 8,57%

Ukupna izloženost 1.593.909 100,00%

Jamstveni kapital 212.901

Stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala

13,36%

11

Kapitalni zahtjevi i procjena adekvatnosti internog kapitala

Postupak procjene adekvatnosti internog kapitala Procjena internog kapitala i utvrñivanje njegove adekvatnosti ima za cilj osigurati

primjerenu razinu kapitala koja može podržati očekivani rast plasmana, budućih

izvora sredstava i korištenja njima, politiku dividendi, kao i svaku promjenu

minimalnog iznosa jamstvenog kapitala.

Takav način upravljanja omogućava da se buduće aktivnosti banke odvijaju

dosljedno i kontrolirano; poboljšava proces donošenja odluka, planiranja i

odreñivanje prioriteta kroz sveobuhvatno i strukturirano razumijevanje poslovnih

aktivnosti banke; doprinosi efikasnijem korištenju/alokaciji kapitala na pojedine

organizacijske dijelove odnosno poslovne procese; štiti i povećava imovinu i ugled

banke.

Proces procjene adekvatnosti internog kapitala obuhvaća:

1. Utvrñivanje rizika,

2. Mjerenje ili procjena pojedinog rizika i odreñivanje pripadajućih iznosa

internih kapitalnih zahtjeva,

3. Izračun ukupnog internog kapitala te njegovo usporeñivanje s izračunatim

potrebnim jamstvenim kapitalom Banke

4. Usporeñivanje potrebnog jamstvenog i internog kapitala

Utvrñivanje rizika je postupak identifikacije svih rizika kojima je banka izložena ili

bi mogla biti izložena, čiji je rezultat rizični profil Banke. Profil rizika predstavlja

temeljni koncept koji banka treba implementirati radi učinkovitijeg poslovanja iz

perspektive upravljanja rizicima i ostvarenja poslovne dobiti.

Način mjerenja značajnih rizika uključuje kvantitativne i kvalitativne metode kako

je prikazano u nastavku:

1. Rizike prvog stupa za koje se računaju minimalni kapitalni zahtjevi, sukladno Odluci o adekvatnosti jamstvenog kapitala (OAJK):

• Kreditni rizik (standardizirani pristup)

• Valutni rizik (sukladno OAJK)

• Operativni rizik (jednostavni pristup)

2. Rizike drugog stupa koji se procjenjuju kvantitativno, te se, ovisno o značajnosti, uključuju u interni kapitalni zahtjev

• Valutno inducirani kreditni rizik (sukladno metodologiji Banke)

• Kamatni rizik u knjizi banke (pojednostavljeni izračun)

• Koncentracijski rizik (sukladno metodologiji Banke)

12

3. Rizike drugog stupa za koje se koriste mjere smanjenja/kontrole, odnosno ne uključuju se u interni kapitalni zahtjev

• Likvidnosni rizik

• Upravljački rizik

• Strateški rizik

• Reputacijski rizik

Kapitalni zahtjevi Kreditni rizik

Banka za izračun kapitalnog zahjeva za kreditni rizik koristi standardizirani pristup na način kako je to propisano Odlukom o adekvatnosti jamstvenog

kapitala. Izloženost Banke je iznos svih aktivnih bilančnih stavki i odreñenih stavki izvanbilance. Stavkama izvanbilance smatraju se izvedeni financijski instrumenti i

izvanbilančne obveze temeljem kojih je Banka izložena kreditnom riziku.

Odbitne stavke od jamstvenog kapitala ne uključuju se u izračun izloženosti

ponderiranog kreditnim rizikom.

Iznos izloženosti ponderiran kreditnim rizikom za bilančne stavke izračunava se na

način da se bilančne izloženosti pomnože s pripadajućim ponderima, dok se za

izvanbilačne stavke pripadajući ponderi primjenjuju na njihovu konvertiranu vrijednost. Izloženosti po kategorijama izloženosti

(nakon CRMT i konverzije) u 000 kuna i

%

Kategorija izloženosti Iznos

izloženosti Struktura izloženosti

Ponderirani iznos

izloženosti

Kapitalni zahtjev

Stanovništvo i MSD 1.167.176 68,26% 1.237.731 148.528

Države i središnje banke 224.633 13,14% 138 17

Institucije 108.409 6,34% 27.524 3.303

Ostale izloženosti 81.410 4,76% 53.014 6.362

Trgovačka društva 101.407 5,93% 113.209 13.585

Investicijski fondovi 20.256 1,18% 20.256 2.431

Javna državna tijela 5.839 0,34% 51 6

Lokalna uprava 776 0,05% 388 47

UKUPNO 1.709.906 100,00% 1.452.311 174.277

*MSD – mala i srednja trgovačka društva

13

Valutni rizik Banka je obvezna izračunavati kapitalni zahtjev za valutni rizik ako ukupna

otvorena devizna pozicija, uvećana za poziciju u zlatu, prelazi 2% jamstvenog

kapitala.

Inicijalni kapitalni zahtjev iznosi 8% ukupne otvorene devizne pozicije Banke i neto

pozicije u zlatu (Banka nema pozicije u zlatu).

Kapitalni zahtjev za valutni rizik = inicijalni kapitalni zahtjev x 1,5

Otvorena devizna pozicija 5.068

Inicijalni kapitalni zahtjev 405

Kapitalni zahtjev 608

Operativni rizik

Kod izračuna kapitalnog zahtjeva za operativni rizik Banka koristi jednostavan pristup - metodologija relevantnog pokazatelja.

Relevantni pokazatelj računa se kao zbroj propisanih stavki ukupnog prihoda sa

svojim pozitivnim ili negativnim predznakom.

Relevantni pokazatelj izračunava se na osnovi revidiranih podataka za financijsku

godinu.

Prema jednostavnom pristupu inicijalni kapitalni zahtjev za operativni rizik jest

15% prosjeka posljednja tri relevantna pokazatelja.

Kapitalni zahtjev za operativni rizik = inicijalni kapitalni zahtjev x 1,5

Inicijalni kapitalni zahtjev 10.922

Kapitalni zahtjev 16.384

14

Kreditni i razrjeñivački rizik

Dospjela nenaplaćena potraživanja su izloženosti kod kojih je utvrñeno kašnjenje u plaćanju duže od 90 dana. Bez obzira da li je dužnik u zakašnjenju

dužem od 90 dana za dio obveze koja proizlazi iz odreñenog ugovornog odnosa ili

sve obveze koje proizlaze iz tog ugovornog odnosa, cjelokupno potraživanje koje

banka ima prema tom dužniku, a koja proizlaze iz tog ugovornog odnosa smatrati

će se dospjelim nenaplaćenim potraživanjem. Slijedom ovakvog pristupa, ukoliko se

evidentira kašnjenje duže od 90 dana po osnovi kamate, u tom se slučaju i

cjelokupno potraživanje po osnovi nedospjelih glavnica, smatra dospjelim

nenaplaćenim potraživanjem.

Kriteriji temeljem kojih se vrši klasifikacija plasmana u rizične skupine na

pojedinačnoj osnovi rasporeñuju se prema rezultatima analize slijedećih kriterija:

• dužnikovoj kreditnoj sposobnosti

• dužnikovoj urednosti u podmirivanju obveza i

• kvaliteti instrumenata osiguranja tražbina banke

Za dio izloženosti koji pripadaju „portfelju malih kredita“ (ukupna izloženost prema

jednoj osobi je do 300.000 kuna) kriterij za rasporeñivanje u rizične skupine je

isključivo na temelju urednosti dužnika u podmirivanju obveza prema Banci.

Za sve ostale izloženosti iz „portfelja malih kredita“ procjena rizičnosti vrši se na

pojedinačnoj osnovi prema gore navedenim kriterijima.

15

Ukupan i prosječan iznos izloženosti razvrstan prema različitim kategorijama izloženosti

Krediti, depoziti, potraživanja po

kamatama i ostala potraživanja

Dužnički vrijednosni papiri

Klasične izvanbilančne

stavke Bruto iznos izloženosti kreditnom riziku po kategorijama izloženosti

ukupan iznos u tis.kn

prosječan iznos u tis.kn.

ukupan iznos u tis.kn.

prosječan iznos u tis.kn

ukupan iznos u tis.kn.

prosječan iznos u tis.kn

Izloženosti prema središnjim državama ili središnjim bankama

129.582 113.078 95.051 90.349

Izloženosti prema lokalnoj i regionalnoj samoupravi

776 1.193

Izloženosti prema javnim državnim tijelima

5.839 5.771

Izloženosti prema multilateralnim razvojnim bankama i meñunarodnim organizacijama

Izloženosti prema institucijama (kreditnim institucijama i investicijskim društvima)

112.215 97.061 2.280 2.293

Izloženosti prema trgovačkim društvima

101.136 88.325 18.270 15.060

Izloženosti prema stanovništvu uključujući MSD

1.117.528 1.110.377 29.181 29.168 179.854 196.828

Izloženosti u obliku pokrivenih obveznica

Izloženosti u obliku udjela u investicijskim fondovima

20.256 15.432

Ostale izloženosti 945 889 965 759

UKUPNO 1.488.277 1.432.126 124.232 119.517 201.369 214.940

16

Geografska podjela izloženosti

Krediti, depoziti, potraživanja po

kamatama i ostala potraživanja

Dužnički vrijednosni

papiri

Klasične izvanbila

nčne stavke Geografska područja

iznos u tis.kn. iznos u tis.kn.

iznos u tis.kn.

Zagrebačka županija 108.180 2.261 8.761

Krapinsko-zagorska županija 30.637 566 8.164

Sisačko-moslovačka županija 11.624 1.371

Karlovačka županija 87.453 1.610 916

Varaždinska županija 27.202 225 26.657

Koprivničko-križevačka županija 33.904 1.838 1.009

Bjelovarsko-bilogorska županija 44.799 604

Primorsko-goranska županija 53.535 13.707

Ličko-senjska županija 84 10

Viroviti čko-podravska županija 8.834 16

Požeško-slavonska županija 1.010 30

Brodsko-posavska županija 36.709 2.634 5

Zadarska županija 4.515

Osječko-baranjska županija 17.625 2.552

Šibensko-kninska županija 2.272 44

Vukovarsko-srijemska županija 23.360 1.704 494

Splitsko-dalamtinska županija 32.586 2

Istarska županija 25.001 76

Dubrovačko-neretvanska županija 9.310 365

Meñimirska županija 2.131 882

Grad Zagreb 841.397 113.395 135.704

Inozemne banke 86.107

UKUPNO 1.488.277 124.232 201.369

17

Podjela izloženosti prema vrsti djelatnosti ili druge ugovorne strane razvrstanih prema kategorijama izloženosti

Krediti, depoziti,

potraživanja po kamatama i

ostala potraživanja

Dužnički vrijednosni

papiri

Klasične izvanbilančne

stavke Glavne vrste djelatnosti

iznos u tis.kn iznos u tis.kn iznos u tis.kn

Poljoprivreda, lov i ribarstvo 21.995 184 5.196

Izdavačka i tiskarska djelatnost 21.170 114 5.057

Proizvodnja odjeće 22.139 1.147 3.720

Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda 19.272 1.561 6.738

Ostala proizvodnja 241.454 4.661 44.161

Grañevinarstvo 132.885 4.213 26.829

Trgovina na veliko i malo 292.299 13.180 59.748

Hotelijerstvo i ugostiteljstvo 40.230 2.000 6.760

Prijevoz i skladištenje 24.550 1.345 4.125

Poslovanje nekretninama 146.085 24.547

Ostale usluge 58.761 776 4.521

Financijske djelatnosti 106.806 0

Stanovništvo 234.996 9.966

Središnja država i javna uprava 125.635 95.051

UKUPNO 1.488.277 124.232 201.369

Preostalo dospijeće

do 1 mjesec 1- 3 mjeseca 3-12 mjeseci preko 1 godine Ukupno

Preostalo dospijeće iznos u tis.kn. iznos u tis. kn iznos u tis kn iznos u tis kn iznos u tis kn

Krediti, depoziti, potraživanja po kamatama i ostala potraživanja

631.869 109.585 300.762 446.061 1.488.277

Dužnički vrijednosni papiri 22.175 25.658 57.066 19.429 124.328

Klasične izvanbilančne stavke 34.415 52.175 69.509 45.210 201.309

UKUPNO 688.459 187.418 427.337 510.700

Izloženosti kod kojih je izvršeno umanjenje vrijednosti, dospjela nenaplaćena potraživanja i promjene u ispravcima vrijednosti prema vrsti druge ugovorne strane

Iznos plasmana kod kojih je izvršeno umanjenje (ispravak) vrijednosti

Stanje ispravaka vrijednosti plasmana

Troškovi ispravaka vrijednosti

Prihodi od ukinutih

ispravaka vrijednosti

Otpisi plasmana na teret


Prihodi od naplate

plasmana otpisanih u proteklim godinama

Dospjela nenaplaćena potraživanja

*

Iznos izvanbilančnih obveza za koji su izdvojena

rezerviranja za identificirane

gubitke

Stanje rezerviranja za identificirane

gubitke s osnove

izvanbilančnih obveza

Troškovi rezerviranja za identificirane

gubitke s osnove


Prihodi od ukidanja


gubitke s osnove


Vrsta druge ugovorne strane

iznos u tis. kn

iznos u tis. kn

iznos u tis. kn

iznos u tis. kn

iznos u tis. kn

iznos u tis. kn iznos u tis. kn iznos u tis. kn iznos u tis. kn iznos u tis. kn iznos u tis. kn

Stanovništvo 29.786 12.107 6.995 3.644 309 478 37.961 Trgovačka društva i MSD

155.919 46.917 38.360 24.017 1.199 1.261 168.513 283 134 1.130 1.052

UKUPNO 185.705 59.024 45.355 27.661 1.508 1.739 206.474 283 134 1.130 1.052

* Ukupna potraživanja koja nisu izvršena sukladno ugovorenim rokovima

Iznos plasmana kod kojih je izvršeno umanjenje (ispravak) vrijednosti

Stanje ispravaka vrijednosti plasmana

Troškovi ispravaka vrijednosti

Prihodi od ukinutih


Otpisi plasmana na teret


Prihodi od naplate

plasmana otpisanih u proteklim godinama

Dospjela nenaplaćena potraživanja

*

Iznos izvanbilančnih obveza za koji su izdvojena


gubitke

Stanje rezerviranja za identificirane

gubitke s osnove


Troškovi rezerviranja za identificirane

gubitke s osnove


Prihodi od ukidanja


gubitke s osnove


Vrsta druge ugovorne strane

iznos u tis. kn

iznos u tis. kn

iznos u tis. kn

iznos u tis. kn

iznos u tis. kn

iznos u tis. kn iznos u tis. kn iznos u tis. kn iznos u tis. kn iznos u tis. kn iznos u tis. kn

Promjene u ispravcima vrijednosti i rezervacijama za izloženosti kod kojih je izvršeno umanjenje vrijednosti

Ispravak vrijednosti plasmana

Rezerviranja za

izvanbilančne obveze

Ukupno

iznos u tis. kn iznos u tis. kn iznos u tis. kn Promjene u ispravcima vrijednosti plasmana i rezerviranjima za identificirane gubitke po izvanbilančnim obvezama

Početno stanje (završno stanje prethodne godine) 42.838 55 42.893

Povećanje ispravaka vrijednosti / rezerviranja 45.355 1.131 46.486

Smanjenje ispravaka vrijednosti/ rezerviranja 27.660 1.053 28.713

Otpisi plasmana na teret ispravaka vrijednosti tijekom izvještajnog razdoblja 1.508 1.508

Završno stanje 59.025 133 59.158

Promjene u ispravcima vrijednosti i rezerviranjima za identificirane gubitke na skupnoj osnovi

Početno stanje (završno stanje prethodne godine) 12.728 2.119 14.847

Promjena rezerviranja tijekom izvještajnog razdoblja -158 -410 -568

Završno stanje 12.570 1.709 14.279

Naplata plasmana otpisanih u proteklim godinama 1.739 1.739

20

Standardizirani pristup mjerenja kreditnog rizika Standardizirani pristup mjerenja kreditnog zahteva razvrstavanje svih izloženosti

iz knjige banke i knjige trgovanja u 15 kategorije izloženosti. Za svaku kategoriju

izloženosti Odlukom o adekvatnosti jamstvenog kapitala propisan je način

pridruživanja ponera rizika kao i njegova visina.

U skladu s Odlukom, Banka može pojedinoj izloženosti dodjeliti ponder rizika na

osnovu kreditnog rejtinga vanjske institucije za procjenu kreditnog rizika (VIPKR).

Banka koristi rejtinge agencije Moody's za izloženosti prema:

a) središnjim državama i središnjim bankama

b) institucijama

Pridruživanje pondera rizika za izloženosti prema središnjim državama i

institucijama koje imaju rejting vrši se prema tablici u nastavku.

DUGOROČNI REJTINZI

Stupanj kreditne kvalitete

Središnje države i središnje

banke

INSTITUCIJE VIPKR

preostalo dospijeće

> 3 mjeseca

preostalo dospijeće < 3

mjeseca Moody´s

1 0% 20% 20% od Aaa do Aa3

2 20% 50% 20% od A1 do A3

3 50% 50% 20% od Baa1 do Baa3

RH

4 100% 100% 50% od Ba1 do Ba3

5 100% 100% 50% od B1 do B3

6 150% 150% 150% Caa1 i niže

21

Sukladno članku 9 Odluke o adekvatnosti jamstvenog kapitala, izloženost kreditne

institucije je iznos svih aktivnih bilančnih stavki i odreñenih stavki izvanbilance,

koje se u nastavku prikazuju u neto iznosu prije i poslije tehnika smanjenja

kreditnog rizika i prije konverzije izvanbilance. Za svaku kategoriju izloženosti

prikazani su iznosi razvrstani prema ponderima rizika

Izloženost prema stanovništvu i MSD* (u 000 kuna)

PONDER RIZIKA (%)

Neto izloženost prije primjene

tehnika smanjenja

kreditnog rizika

Neto izloženost nakon primjene

tehnika smanjenja kreditnog rizika

Ponder 35% 6.591 6.591

Ponder 50% 86 86

U tome osigurano

poslovnom nekretninom 86 86

Ponder 75% 68.685 64.832

Ponder 100% 1.020.694 1.005.687

U tome dospjela

nenaplaćena potraživanja 31.596 31.596

Ponder 150% 177.974 177.974

U tome dospjela


UKUPNA IZLOŽENOST 1.274.030 1.255.170

MSD* - mala i srednja trgovačka društva

Ponderi rizika:

� 35% - izloženosti osigurane stambenom nekretninom koja zadovoljava sve

propisane uvjete

� 50% - izloženosti osigurane poslovnom nekretninom koja zadovoljava sve

propisane uvjete

� 75% - ako su zadovoljeni svi propisani uvjeti

� 100% - ako izloženost ne ispunjava uvjete za 75%

� 150% - neosiguranom dijelu dospjelih nenaplaćenih potraživanja ako su

ispravci vrijednosti manji od 20% neosiguranog dijela (za sve izloženosti)

� 100% - neosiguranom dijelu dospjelih nenaplaćenih potraživanja ako su

ispravci vrijednosti jednaki ili veći od 20% neosiguranog dijela (za sve

izloženosti)

22

Izloženost prema trgovačkim društvima (u 000 kuna)

PONDER RIZIKA (%)


tehnika smanjenja

kreditnog rizika


tehnika smanjenja

kreditnog rizika

Ponder 50% 7.819 7.819

U tome osigurano

poslovnom nekretninom 7.819 7.819

Ponder 100% 74.089 73.066

U tome dospjela

nenaplaćena potraživanja 2 2

Ponder 150% 30.922 30.922

U tome dospjela


UKUPNA IZLOŽENOST 112.830 111.807

Ponderi rizika:

� 50% - izloženosti osigurane poslovnom nekretninom koja zadovoljava sve

propisane uvjete

� 100% - ako nemaju kreditni rejting

Izloženost prema institucijama (u 000 kuna)

PONDER RIZIKA (%)





Ponder 20% 90.878 90.361

U tome bez procjene

priznate VIPKR 10.791 10.791

Ponder 50% 18.296 18.296

U tome bez procjene


U tome osigurano


Ponder 150% 272 272

U tome dospjela



Odbitna stavka od

jamstvenog kapitala 5.000

23

Ponderi rizika

a) za institucije koje imaju rejtig primjenjuju se ponderi rizika s obzirom na stupanj

kreditne kvalitete.

b) za institucije koje nemaju rejting:

� 20% - ako je preostali rok dospijeća 3 mjeseca ili kraće

� 50% - ako je preostali rok dospijeća duži od 3 mjeseca

Izloženost prema središnjim državama i središnjim bankama (u 000 kuna)

PONDER RIZIKA (%)

Neto izloženost prije primjene tehnika

smanjenja kreditnog rizika



Ponder 0% 224.541 224.541

U tome bez procjene


Ponder 150% 92 92

U tome dospjela



Banka je izložena prema Republici Hvatskoj i Hrvatskoj narodnoj banci te

sukladno Odluci o adekvatnosti jamstvenog kapitala dodjeljuje:

Ponder rizika 0%

� izloženostima prema RH i HNB nominiranim u kunama

� zaključno s danom 31.12.2012 – izloženostima prema RH i HNB ako su

nominirane u domaćoj valuti bilo koje države članice uz uvjet da su i izvori

sredstava u istoj valuti.

Izloženost prema lokalnoj upravi (u 000 kuna)

PONDER RIZIKA (%)


tehnika smanjenja kreditnog rizika i

konverzije


tehnika smanjenja

kreditnog rizika

Ponder 50% 776 776

U tome osigurano


UKUPNA IZLOŽENOST 776 776

24

Izloženost prema javnim državnim tijelima (u 000 kuna)

PONDER RIZIKA (%)


tehnika smanjenja kreditnog rizika i

konverzije



Ponder 0% 5.738 5.738

Ponder 50% 101 101

U tome osigurano



Ponderi rizika

Javne ustanove koje je u skladu sa Zakonom o ustanovama osnovala Republika

Hrvatska te za čije obveze solidarno i neograničeno odgovara imaju „tretman

države“ i dodjeljuje im se ponder rizika 0%. Ostalim javnim ustanovama dodjeljuje se ponder 50%.

Udjeli u investicijskim fondovima (u 000 kuna)

PONDER RIZIKA (%)


tehnika smanjenja

kreditnog rizika i konverzije


tehnika smanjenja

kreditnog rizika

Ponder 100% 20.256 20.256

U tome dospjela nenaplaćena

potraživanja 0 0


25

Ostale izloženosti (u 000 kuna)

PONDER RIZIKA (%)


tehnika smanjenja

kreditnog rizika


tehnika smanjenja kreditnog

rizika

Ponder 0% 10.185 10.185

*Ponder 0% 0 18.163

*Ponder 20% 0 2.321

Ponder 100% 53.442 53.358

U tome dospjela


Ponder 150% 12 12

U tome dospjela



Ponderi rizika

� 0% - novčana sredstva

� 100% - sve ostale izloženosti

*ponder 0% - za izloženosti osigurane depozitom koji je ročno i valutno usklañen s

plasmanom

*ponder 20% - za izloženosti osigurane depozitom koji nije valutno usklañen

Tehnike smanjenja kreditnog rizika Iznos izloženosti prije ponderiranja može se korigirati primjenom propisanih

tehnika smanjenja kreditnog rizika za priznate oblike kreditne zaštite.

Za potrebe izračuna kapitalnog zahtjeva Banka koristi tehnike materijalne zaštite

– financijski kolateral (depozit), pri čemu se kod izračuna učinka primjene

financijskog kolaterala koristi jednostavna metoda. Pridruživanje pondera osiguranim dijelovima izloženosti

Dio izloženosti osiguranih depozitom rasporeñuje se u ostale isloženosti s

ponderima:

� 0% - ako su izloženost i depozit ročno i valutno usklañeni

� 20% - ako su izloženost i depozit usklañeni samo po preostaloj ročnosti Vrednovanje i upravljanje kolateralima regulirano je slijedećim internim aktima:

Politika osiguranja plasmana Banke; Procedura upravljanja instrumentima

kreditne zaštite; Pravilnik – tehnike umanjenja kreditnog rizika.

26

Tehnike smanjenja kreditnog rizika u 000 kuna

Materijalna kreditna zaštita

Nematerijalna kreditna zaštita Kategorije izloženosti

Financijski kolateral

Ostali kolaterali

Garancije/ jamstva

Izloženosti prema središnjim državama ili središnjim

bankama 0 0 0

Izloženosti prema lokalnoj i regionalnoj samoupravi 0 0 0

Izloženosti prema javnim državnim tijelima 0 0 0

Izloženosti prema institucijama 517 0 0

Izloženosti prema trgovačkim društvima 709 0 0

Izloženosti prema stanovništvu 17.324 0 0

Izloženosti u obliku udjela u investicijskim fondovima 0 0 0

Ostale izloženosti 85 0 0

UKUPNO 18.635 0 0

*nakon konverzije izvanbilance

Izloženost po vlasničkim ulaganjima u knjizi banke U okviru vlasničkih ulaganja u finacijske institucije, Banka posjeduje 100% udjel u

društvu CEBA Invest d.o.o. koje upravlja fondovima C-Premium i C-Zenit, ali iz

razloga nematerijalnosti društva CEBA Invest d.o.o.ne vrši se konsolidacija

Iznosi izloženosti po vlasničkim ulaganjima u knjizi banke

Bilančni iznos Skupine vlasničkih ulaganja u knjizi banke

u tisućama kn Vlasnička ulaganja u financijske institucije 6.998

koja ne kotiraju na burzi

koja kotiraju na burzi 1.998

ostala vlasnička ulaganja 5.000

Vlasnička ulaganja u trgovačka društva 4.682

koja ne kotiraju na burzi, 3.066

koja kotiraju na burzi 944

ostala vlasnička ulaganja 672

27

Ukupni realizirani i nerealizirani dobici/gubici od vlasničkih ulaganja u knjizi banke

Nerealizirani dobici/gubici od vlasničkih ulaganja u knjizi banke

Realizirani i nerealizirani dobici/gubici od vlasničkih ulaganja u

knjizi banke

Kumulativni realizirani

dobici/gubici od prodaje ili

prestanka držanja vlasničkih ulaganja na neki drugi način tijekom izvještajnog

razdoblja

Ukupno nerealizirani dobici/gubici

Iznos nerealiziranih gubitaka i iznos

očekivanog gubitka po vlasničkim ulaganjima

uključen u izračun osnovnog ili dopunskog

kapitala

Skupine vlasničkih ulaganja u knjizi banke

u tisućama kn. u tisućama kn. u tisućama

kn u tisućama

kn u tisućama

kn

Vlasnička ulaganja u financijske institucije

-317 -317

koja ne kotiraju na burzi

koja kotiraju na burzi -317 -317

ostala vlasnička ulaganja

Vlasnička ulaganja u trgovačka društva

1.167 1.167

koja ne kotiraju na burzi 1.025 1.025

koja kotiraju na burzi 142 142

ostala vlasnička ulaganja

UKUPNO 850 850

Kamatni rizik u knjizi banke Za izračun izloženosti kamatnom riziku Banka koristi pojednostavljeni izračun

procjene promjene ekonomske vrijednosti knjige banke sukladno Odluci o

upravljanju kamatnim rizikom u knjizi banke. Odluka propisuje primjenu

standardnog kamatnog šoka na kamatonosne pozicije knjige banke po svim

važnijim valutama pojedinačno i za ostale valute ukupno.

Standardni kamatni šok je paralelni pomak (pozitivan i negativan) kamatnih stopa

na referentnoj krivulji prinosa za 200 baznih bodova za svaku važniju valutu

pojedinačno odnosno po ostalim valutama ukupno. Važnija valuta je svaka valuta

koja čini više od 5% ukupne bilančne i izvanbilančne imovine ili ukupnih bilančnih

i izvanbilančnih obveza knjige banke.

Način rasporeñivanja kamatno osjetljivih stavki knjige banke u jednu od 13

vremenskih zona ovisi o karakteru, odnosno vrsti kamatne stope ugovorene za

pojedini instrument, koje mogu biti:

28

1. Fiksna kamatna stopa ostaje nepromjenjena tijekom trajanja

proizvoda/instrumenta - FKS

2. Promjenjiva kamatna stopa mjenja se ovisno o tržišnim ili drugim uvjetima,

odnosno kada je kamatna stopa nekog proizvoda/instrumenta vezana uz

referentnu kamatnu stopu (LIBOR, EURIBOR, ZIBOR) - PKS

3. Administrativna kamatna stopa je kamatna stopa koja se mjenja temeljem

odluke Uprave banke - AKS

Stavke kamatonosne imovine i kamatonosnih obveza koje su ugovorene uz fiksnu

kamatnu stopu rasporeñuju se prema stvarnoj preostaloj ročnosti, dok se stavke s

ugovorenom promjenjivom kamatnom stopom rasporeñuju prema preostalom roku

do moguće promjene kamatne stope.

Za pozicije s administrativnom kamatnom stopom Banka procijenjuje kolika je

vjerojatnost i učestalost promjene kamatnih stopa takvih pozicija za vrijeme

njihovog trajanja.

Ukupna ponderirana pozicija knjige banke se izražava u apsolutnom iznosu te čini

promjenu ekonomske vrijednosti knjige banke, koja ne smije biti veća od 20%

jamstvenog kapitala.

Kamatni rizik u knjizi banke (u 000 kuna i %)

POZICIJA Oznaka valute

Iznos

Neto ponderirana pozicija (FKS, PKS, AKS) EUR (6.766)

Neto ponderirana pozicija (FKS, PKS, AKS) HRK 3.844

Neto ponderirana pozicija (FKS, PKS, AKS) ostale valute (74)

Promjena ekonomske vrijednosti 2.996

Promjena ekonomske vrijednosti/jamstveni kapital

1,41%

Sve ostale kvalitativne i kvantitativne informacije koje ne sadrži ovaj dokument, objavljene su u Godišnjem financijskom izvještaju za 2010 godinu, dostupan na internetskim stranicama Banke i Zagrebačke burze.

Documents

GODIŠNJA JAVNA OBJAVA BONITETNIH ZAHTJEVA ZA …€¦ · U cilju udovoljavanja zakonskih propisa i odluka HNB- a, uvažavanja načela sigurnosti i stabilnosti te ostvarivanja planirane