godina znanstveno-istraživačkog

rada na stvaranju novih i

inoviranih proizvoda i usluga

Snaga velikih ideja

Od 1966. bio je pomoćnik direktora, a od 1972. kada

je postao direktor, svojim organizacijskim

sposobnostima dao je zamah razvoju i izgradnji kako

bi se Institut još više osposobio u znanstveno-

istraživačkom radu. Prvenstvo je davao oslanjanju na

vlastite snage i vlastita rješenja, kao uvjetima za

nesmetan daljnji rast i razvoj cijelog poduzeća

Končar.

Zaposlio se u Končaru na razvoju i projektiranju

generatora, a posebni doprinos dao je izumom

samouzbudnog kompaundnog namota sinkronog

stroja. Nakon dužnosti direktora Instituta, preuzeo je

mjesto direktora RO Razvoj proizvoda i proizvodnje,

a od 1986. do svoje smrti bio je predsjednik „Rade

Končara“.

1961. – 1977.

Snaga velikih ideja

Dana 25. ožujka 1961. osnovana je samostalna ustanova

Elektrotehnički institut poduzeća RADE KONČAR (danas

KONČAR – Institut za elektrotehniku), zadužena za daljnji

razvoj proizvodnog programa i tehnologija. Radnički savjet

donio je odluku o osnivanju, jer je smatrao da je nužno odvojiti

rad na razvoju i znanstvenom istraživanju od operative

poduzeća i to u pogledu opreme i kadrova kako bi se osigurao

samostalniji i brži razvoj. Tadašnji čelnici smatrali su da je biti

vlasnik znanja daleko važnije od kupovanja tuđih rješenja te

osigurati neovisnost ugradnjom znanja u nove proizvode.

Promjene u organizaciji stimulirane su povećanim potrebama

za daljnjom industrijalizacijom zemlje, kao i otvaranjem novih

tržišta u manje razvijenim zemljama i zemljama u razvoju, a

konkurencija sa Zapada dodatno je stvarala pritisak s novim

tehničkim rješenjima i nižom cijenom.

Financiranje istraživačkog rada u Institutu osigurano je kroz

fond u koji su uplaćivali svi pogoni u određenom postotku od

proizvoda.

Kao samostalna znanstvena ustanova upisan je 6. srpnja 1961.

u registar znanstvenih ustanova Savjeta za naučni rad Narodne

Republike Hrvatske.

Povećanje broja suradnika i zahtjeva za razvojem novih

proizvoda uvjetovali su intenzivnu izgradnju objekata s

laboratorijima u prizemlju, a na katovima uredskim

prostorijama. Usporedno s izgradnjom zgrada s brojnim

laboratorijima, nabavljana je laboratorijska oprema i računala,

najprije analogna, a zatim i digitalna za potrebe primijenjenih

istraživanja te inoviranja postojećih i razvoja novih proizvoda.

Izgrađeno je više poslovnih objekata i laboratorija: 1965.

izgrađena je zgrada Zavoda za rotacijske strojeve i proširena

prototipna radionica u prizemlju; 1969. izgrađen je Laboratorij

za velike snage s opremom za kratkospojna ispitivanja pri

niskom naponu i velikim snagama; 1971. otvoren

je Laboratorij za rotacijske strojeve, koji se sastoji od

energetsko-strojarskog bloka, ispitnog prostora, akustičkog,

klimatskog i ventilacijskog laboratorija.

Objekti koji danas pripadaju Institutu, smješteni su na tri

lokacije Fallerovo-Trešnjevka i sve su obnovljene ili se

obnavljaju. Njihovo je uređenje bilo velikim dijelom

popraćeno i prenamjenom prostora, a sve u skladu s novom

tržišnom orijentacijom Instituta i potrebama eksperimentalnog

istraživanja i razvojnog ispitivanja budućih proizvoda i usluga

za tržište.

Prof. ing. Zlatko PlenkovićDirektor

25.3.1961. – 6.10.1972.

Organizacija rada Instituta i povezivanje razvojnih

aktivnosti s tehničkim uredima pojedinih tvornica

bila je povjerena prvom direktoru ing. Plenkoviću,

koji je na prijašnjim funkcijama stekao veliko

iskustvo i imao dobar pregled što Končaru treba te

njegovoj poziciji na svjetskom tržištu.

Cijeli radni vijek proveo je u Končaru baveći se na

početku projektiranjem elektromotora, a značajniji

doprinos dao je u proizvodnji živinih ispravljača.

Postavio je temelje i prioritetne zadaće za daljnji

razvoj Instituta koji vrijede do današnjih dana, a oni

su uspješnost i trajno obrazovanje.

Prof. dr. Božidar FrančićDirektor

06.10.1972. – 14.11.1977.

1 2

Laboratorij velikih snaga Prva zgrada Zavoda za rotacijske strojeve s Prototipnom radionicom

1961.

1977.1.

2. 4. 6. 8.

3. 5. 7.

1. Puštena je u rad nova oprema i udarni generator za

visokonaponsko ispitivanje u Zavodu za visoki napon te

uređaji za kratkospojna ispitivanja i istraživanja niskih napona

i velikih snaga u Zavodu za velike snage (1963.)

2. Dijagnostika transformatora započela je 70-tih godina, a za

tu namjenu oformljena je pokretna ispitna stanica. Godine

1980. osnovana je i pokretna stanica za kontrolu klase točnosti

mjernih transformatora.

3. Uvodi se metoda plinske kromatografije za analizu plinova

iz transformatorskih ulja, kao najefikasnija metoda za

dijagnostiku stanja izolacijskog sustava transformatora. Od

1979. do danas provedeno je više od 40.000 analiza, a spriječen

je i otkriven velik broj kvarova transformatora.

4. Za ostvarene izuzetne rezultate Institut je 1980. dobio

Nagradu grada Zagreba.

5. Končarev vlastiti razvoj, uz ogroman doprinos Instituta,

rezultirao je tiristorskom lokomotivom snage 4400 kW,

napona napajanja 25 kV, 50 Hz, s četiri osovine, brzine do 160

km/h. Čak 85 posto opreme - vučni motori, transformator,

tiristorski pretvarači, upravljačka elektronika, sklopni aparati,

ventilatori i drugo - proizvedeno je u Končaru, a do 1990.

proizvedeno ih je 16.

6. Izgrađen je P-objekt, upravna zgrada Instituta s

laboratorijima u prizemlju 1985. Radi podizanja energetske

učinkovitosti objekta 2011. zamijenjeni su svi vanjski prozori i

vrata, a 2021. krenula je obnova kompletne ovojnice zgrade i

sanacija protupožarnog stubišta.

7. Završen je 1986. razvoj vakuumskih prekidnih komora za

sklopnike nazivnog napona 7,2 kV.

8. Dovršen je 1987. razvoj digitalnog sustava za

pozicioniranje, upravljanje i regulaciju pogona leteće pile u

Željezari Sisak i škara u Željezari Zenica.

9. 21. prosinca 1990. - stečaj poduzeća RADE KONČAR –

Elektrotehnički institut d.o.o.

Funkciju vršitelja dužnosti direktora obavljao je od

1988. i ostao na toj dužnosti sve do stečaja 1990.

U svom radnom vijeku bavio se razvojem i

usvajanjem proizvodnje reguliranih elektromotornih

pogona, razvojem i projektima automatizacije

procesa u metalurgiji, željezarama, čeličanama i

ljevaonicama te razvojem i usvajanjem proizvodnje

raketnog sustava. U ulozi direktora Sektora posebne

namjene u Institutu, odnosno direktora Programa A-

85 u Končaru, uveo je metode programiranja i

planiranja razvoja proizvodnje.

Postavio je i koncept osiguranja kvalitete i uspostavio

laboratorij za ispitivanje uređaja u različitim uvjetima

okoline te uveo suvremene tehnologije na području

mehaničke obrade.

1978. – 1990.

KONČAR stekao svjetski ugled

Od samih početaka, osnovni je zadatak Instituta bio

objedinjavanje istraživačko-razvojnih potencijala s ciljem bržeg

razvoja Končarevog proizvodnog programa. Najznačajniji

rezultati osamdesetih bili su:

• metodologije projektiranja električnih strojeva i njihov

daljnji razvoj s inovativnim rješenjima

• razvoj mjernih uređaja i opreme za ispitivanje

elektrotehničkih proizvoda u laboratorijima i u proizvodnji

• razvoj opreme za rudarstvo, brodogradnju i industriju

• razvoj tiristorske lokomotive kao krune inženjerskoga

dostignuća poduzeća RADE KONČAR osamdesetih

godina.

Godine 1989. aktivnosti na istraživačko razvojnim projektima

u Institutu financirale su se naknadama ostalih poduzeća u

iznosu 5,64 posto ostvarenog prihoda poduzeća što nije bilo

dovoljno za pokriće troškova glomazne i neučinkovita

organizacije Instituta.

Novi tržišni odnosi koji su se počeli uspostavljati donošenjem

Zakona o poduzećima, a zatim Zakona o trgovačkim

društvima doveli su do prisilnog prestanka rada Instituta

krajem 1990.

Od 1946. do danas Končar su posjećivali mnogi strani

državnici, članovi Vlada, eminentne ličnosti, državni

dužnosnici tadašnje Jugoslavije, ali i predsjednici i visoki

državni dužnosnici Republike Hrvatske. Gotovo kod svih

posjeta obilazili su se pogoni tvornica, kao i ispitni laboratoriji

Instituta, prije svega Visokonaponski laboratorij, kasnije i

novoizgrađeni ostali laboratoriji.

Kronološkim redom ćemo nabrojati samo neka imena: 1955.

Nikita Sergejević Hruščov, predsjednik Vlade SSSR-a, 1956.

Gamal Abdel Naser, predsjednik UAR, 1957. Ho Ši Min,

predsjednik Demokratske Republike Vijetnam, 1956. Ahmed

Soukarno, predsjednik Republike Indonezije, 1959. Ernesto

Che Guevara, revolucionar iz Latinske Amerike, 1960.

Muhamed Zahir, šah Afganistana, 1969. Giuseppe Sarragat,

predsjednik Republike Italije, 1971. Amir Abbas Hoveida,

predsjednik Vlade Irana, 1974. Jose Figures Ferera,

predsjednik Republike Kostarike, 1981. Robert Mugabe,

predsjednik Vlade Zimbabve, 1983. Hu Jao Bang, generalni

sekretar CK KP Kine, 1987. Gustav Husak, predsjednik

Čehoslovačke, 1992. akademik Ivan Supek, 2004. Anelija

Krushkova, zamjenica ministra transporta Bugarske, 2011.

predsjednik RH Ivo Josipović i mnogi drugi.

Dimitar Manđurov, dipl.inž.

Direktor

14.11.1977. – 22.9.1988.

Zaposlio se u Elektrotehničkom institutu 1964, a

zbog svojih organizacijskih sposobnosti imenovan je

direktorom 1977. Zaslužan je za organizaciju

razvojnog i istraživačkog rada na području strojarske

tehnologije pa je time popunio značajnu prazninu u

razvojnoj i tehničkoj djelatnosti Instituta.

Vodio je niz razvojnih zadataka: razvoj sustava

izravnoga hlađenja vodom aktivnih dijelova

generatora, razvoj novog mehanizma za malouljne

prekidače, razvoj izvedbe i tehnologije izrade

magnetskih klinova za električne strojeve, razvoj

tehnologije i uređaja za lijevanje aluminijskih

kaveznih rotora, postupak i uređaj za primjenu

termoplastičnih izolacija u malim motorima. Neka

su njegova tehnička originalna rješenja bila i

patentirana.

Mr. Boris Gvozden

Direktor

22.9.1988. – 21.12.1990.

3 4

Istraživačko-razvojne aktivnosti u laboratorijima Instituta 80-tih

godina

Posjet predsjednika Ive Josipovića povodom obilježavanja 50-te

obljetnice Instituta

1978.

1990.1.

2. 4.

3. 5.

6.

7.

8.

9.

1. 1978. Izgrađena je zgrada Zavoda za transformatore uz VN

laboratorij, obnovljena 2010.

2. Osnovana je Proizvodnja usmjerivačkih i regulacijskih

uređaja. U Zavodu za regulaciju počinje razvoj i projektiranje

sustava digitalnog procesa upravljanja (1964.)

3. U Zavodu za regulaciju razvijen je uređaj za daljinsko

upravljanje brodskim kormilom koje se sastoji od upravljačkog

stupa, rasklopnog ormara i krajnje sklopke sa selsinom. (1967.)

4. U proizvodnji ispitne opreme Instituta izrađeno je šest

kondenzatora za mjerenje prijenosnog omjera i grupe spoja

energetskih transformatora. Proizvod je bio vrlo tražen u

zemlji, jer je omogućavao laboratorijima i ispitnim stanicama

pouzdano mjerenje svih omjera do 1:1000. (1967.)

5. Na lokaciji proizvodnje transformatora započeli su s radom

suvremena Ispitna stanica i VN laboratorij za ispitivanje velikih

transformatora do 240 MVA i napona do 400 kV. (1967)

6. U Zavodu za automatsku regulaciju razvijen je automatski

regulator brzine vrtnje istosmjernih motora snage od 0,5 do 15

kW. Regulator je potpuno tranzistoriziran i ima tiristorski

izlazni stupanj. (1967.)

7. Sa švedskom tvrtkom ASEA (ABB) Institut je sklopio

dugoročni ugovor o licenciji i kooperacijskoj suradnji na

području industrijske (energetske i upravljačke) elektronike.

(1972.)

8. Početkom 70-ih novom generacijom vučnih vozila s

tiristorskim energetskim pretvaračem za napajanje istosmjernih

vučnih motora snage veće od 1 MW i elektroničkih

upravljačko-regulacijskih sklopova u glavnim i pomoćnim

pogonima vozila, započeo je ubrzani razvoj željeznice. Taj su

razvoj započele europske tvrtke: švedska ASEA i francuski

ALSTOM, a ubrzo im se pridružuje i Končar na istraživanju i

razvoju tiristorske lokomotive. (1976.)

Od 1991. bio je član Uprave holding društva

KONČAR – Elektroindustrija d.d. zadužen za

korporativni razvoj i poslovno područje Industrija, a

od 1999. predsjednik Uprave Instituta do odlaska u

mirovinu.

U svom radnom vijeku, osim menadžerskih, obavljao

je i brojne druge aktivnosti na promicanju znanosti,

gospodarstva i tehničke kulture. Bio je voditelj

nekoliko znanstvenih i tehnologijskih projekata

sufinanciranih od ministarstva te mentor doktoranaa

iz područja električnih strojeva.

Zagovarao je nužnost razvoja opreme za obnovljive

izvore i primjenu novih tehnologija, kao što su ICT,

vodikova tehnologija i nanotehnologija. Bio je

nositelj ideje ulaska Instituta i Končara u područje

obnovljivih izvora, a veliki je doprinos dao u

povezivanju Instituta s akademskom zajednicom.

1991. – 1999.

Novi početak

Dana 21. siječnja 1991. poduzeće KONČAR – Institut za

elektrotehniku d.o.o. upisano je u trgovački registar kao

nasljednik Elektrotehničkog instituta, ali na novim

osnovama. Odlukom Upravnog odbora holdinga KONČAR

– Elektroindustrija d.d., uloga Instituta ostala je i dalje

središnje mjesto za pružanje usluga primijenjenih

istraživanja i razvoja, ali i drugih usluga s obzirom na

postojeće znanje bivših zaposlenika i tržišnih potreba unutar

i izvan Končara.

Reorganizirani se Institut odmah našao pred velikim

izazovom. U Institutu do 1990. svi troškovi poslovanja bili

su financijski pokriveni godišnjim planovima financiranja, a

od nove reorganizacije takve obveze nema, već društva

Grupe ugovaraju poslove s Institutom isključivo na tržišnim

načelima, čak ne primjenjujući pravo prvokupa unutar

Grupe.

U devedesetima Institut je mijenjao svoju ulogu u Končaru i

pronalazio nove prilike. Uspio je osvojiti tržište novim

uslugama dijagnostike elektroenergetske opreme i tehničkog

nadzora pri proizvodnji i ugradnji elektroenergetske opreme

te se organizirao za ispitivanje i certificiranje. No, posvetio

se i istraživanju te razvoju na području proizvoda

industrijske elektronike, posebice energetskih pretvarača za

tračnička vozila i sustava upravljanja.

Pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja (MZOS) Institut je

akreditiran kao privatna znanstvena organizacija te upisan u

Upisnik znanstvenih organizacija. Kao društvo specijalizirano

za primijenjena istraživanja u području elektrotehnike i

strojarstva, ima dvije važne uloge:

• podrška, na tržišnim načelima, razvoju rješenja koja

proizvode i prodaju društva Grupe KONČAR, odnosno

pružanje usluga specijalističkih znanja i istraživačko-

razvojnih ispitivanja u suvremenim laboratorijima Instituta

• primijenjena istraživanja vlastitim ulaganjima u svrhu

razvoja novih rješenja kompatibilnih proizvodnom

programu Grupe za koja Institut snosi rizik razvoja i

prodaje na tržištu.

Poslovne aktivnosti Instituta odvijale su se u zavodima uz

podršku zajedničkih službi, a unutar zavoda djelovali su odjeli i

laboratoriji. Institut je do kraja 2020. bio organiziran u 6

zavoda, profitnih centara specijaliziranih za transformatore,

rotacijske strojeve, aparate, materijale i tehnologiju, energetsku

elektroniku, upravljanje i obnovljive izvore te

elektromagnetsku kompatibilnost, sigurnost i umjeravanje.

Zavode su činili odjeli i laboratoriji orijentirani na primijenjena

istraživanja i ispitivanja te stjecanje znanja – centri znanja.

Nositelji razvojnih projekata u pravilu su zavodi pri čemu su

koristili resurse i ostalih profitnih centara.

Doc. dr. Ante Miliša

Direktor

31.12.1990. – 30.3.1999.

Nakon stečaja Elektrotehničkog instituta dr. Miliša

prihvatio je zadatak da kao direktor novog Instituta

okupi stručnjake i znanstvenike te utemelji i usmjeri

razvoj i poslovanje Instituta na tržišnim načelima.

Na toj dužnosti ostao je sve do 1999., a zatim kao

član višečlane uprave do umirovljenja 2003.

Poslujući u prvom desetogodišnjem razdoblju u

novim uvjetima, Institut se pod vodstvom dr. Miliše

strateški pozicionirao na tržištu, naučio raditi na

tržišnim osnovama i stvorio timove stručnjaka koji

će osigurati daljnji rast prihoda, veći standard i veću

dobit potrebnu za brži razvoj te pridonijeti inoviranju

i razvoju novih proizvodnih programa Grupe

Končar.

Izv. prof. dr. Stjepan Car

Predsjednik Uprave

31.3.1999. – 31.12.2013.

5 6

Upravna zgrada i laboratoriji Instituta Laboratorij za fizikalno-kemijska ispitivanja

1991.

1999.

1. Institut je razvio, a društvo KONČAR – Elektronika i

informatika isporučilo u HE Fala, Slovenija, digitalni regulator

napona (DRN) za sustave uzbuda sinkronih strojeva 1993. Na

usvojenim rješenjima i znanjima Institut nastavlja razvoj

vlastitih platformi ugradbenih računalnih sustava pomoću kojih

su kasnije realizirana brojna rješenja u tračničkim vozilima i

elektroenergetici.

2. HŽ, Institut i KONČAR – Elektronika i informatika 1994.

potpisali su ugovor o razvoju i isporuci četverosistemskih

vagonskih pretvarača VIS, snage 50 kVA. Razvoj je dovršen

1997., a inovacija je nagrađena 1998. Zlatnom kunom, koju

dodjeljuje HGK.

3. Razvijen je pretvarač grijanja vlaka (PGV) koji se koristi u

dizel električnim lokomotivama tako da vagoni imaju sustav

napajanja kao i pri vuči s električnim lokomotivama. Proizvod

je predstavljao rijetkost u svijetu i dobio je najveće priznanje na

INOVI '96.

4. Zajedno s KONČAR – Mjerni transformatori 1996. razvijen

je kombinirani mjerni transformator. Rješenje je nagrađeno

Godišnjom državnom nagradom za znanost za jedinstveno

tehničko rješenje.

5. Potpisan je ugovor 1997. s KONČAR – Električnim

lokomotivama o razvoju i isporuci sustava digitalne regulacije i

upravljanja za tiristorizaciju diodnih lokomotiva te za razvoj

pretvarača za napajanje pomoćnih pogona i punjenje baterija.

Prvi sustavi ugrađeni su u bugarske lokomotive, a potom je

modernizirano oko 120 lokomotiva za željeznice u Hrvatskoj,

Bosni i Hercegovini, Srbiji, Makedoniji, Rumunjskoj,

Bugarskoj i Turskoj.

6. Certifikat za sustav upravljanja kvalitetom prema HRN EN

ISO 9001:1994. (1997.)

7. Prvu ovlasnicu prema normi HRN EN 45000 dobio je 1999.

Visokonaponski laboratorij. Bio je to početak realizacije plana

akreditacije svih laboratorija Instituta.

8. Isporučeno je u Petrokemiju, Kutina novo rješenje

oklopljenih vodova 10 kV, 2000 A prilagođenih radu u

uvjetima agresivne okoline. (1999.)

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

Od 1978. radio je u Institutu na poslovima

istraživanja i razvoja mjernih transformatora, zatim

kao rukovoditelj Odjela za mjerne transformatore i

Visokonaponskog laboratorija te potom upravitelj

Zavoda za transformatore. Istaknuo se kao nositelj

ideje o ulasku Instituta u područje monitoringa

elektroenergetske opreme, danas uspješno ostvarenog

proizvoda Instituta s velikim tržišnim potencijalom.

Dobitnik je Državne nagrade za znanost za djelo

Kombinirani transformator tipa VAU.

Na mjesto člana Uprave Instituta imenovan je 2003.,

a 2011. prihvatio je funkciju člana Uprave KONČAR

– Elektroindustrije, zaduženog za korporativni

razvoj.

2000. – 2010.

Ulaganje u buduće generacije

Dugogodišnje vlastito ulaganje u primijenjena istraživanja, a

prije svega u školovanje zaposlenika i trajno pomlađivanje

pridonijelo je zapošljavanju velikoga broja mladih inženjera,

čime se stekao veliki potencijal za stvaranje vlastitih

inovativnih proizvoda i usluga.

Poslovna politika kojom se željelo osigurati povoljno

okruženje za kreativno i inovativno stvaralaštvo te dotok

novih znanja kroz trajno obrazovanje i znanstvena

istraživanja omogućilo je brojnim suradnicima napredovanje

u akademskim zvanjima. Od 1961. do danas u Institutu je

magistriralo 117, a doktorsku disertaciju obranilo 53

suradnika u područjima od interesa za KONČAR.

Danas se suradnicima Instituta pruža mogućnost stručnog

obrazovanja, učenja stranih jezika, informatičko

osposobljavanje i obrazovanje za sustave kvalitete, zaštite

okoliša i sigurnosti na radu. Nova znanja stječu se kroz

diplomske, poslijediplomske doktorske i specijalističke

studije, ali i radom na istraživačko razvojnim zadacima u

mješovitim timovima društava Grupe Končar, na

seminarima te aktivnim sudjelovanjem na međunarodnim

skupovima i izložbama. Potiče se i razvoj kreativnosti te

sposobnost vođenja kroz programe obrazovanja za

menadžere.

Institut se razvio u prepoznatljivu istraživačko-razvojnu tvrtku

u kojoj se žele zaposliti najbolji i perspektivni stručnjaci i

znanstvenici te raditi na kompleksnim zadacima. Stoga, svojim

zaposlenicima pruža visoki standard (ugodna radna sredina,

uvjeti za znanstveno-istraživačke i razvojne aktivnosti, stjecanje

viših akademskih zvanja), a pritom posebno njeguje timski rad i

natjecateljski duh kako bi zaposlenici postigli vrhunske

rezultate na razvoju proizvoda s kojima se društva Grupe

Končar mogu uspješno natjecati na svjetskom tržištu.

Ugradnja načela održivosti i društvene odgovornosti u

poslovanje Instituta prepoznata je još 2008. s prvom nagradom

Indeksa DOP-a za najbolju primjenu društveno odgovorne

prakse. Do 2017. Institut je potvrdio kontinuitet odgovorne

prakse u poslovnoj zajednici primivši šest puta nagradu Indeksa

DOP-a.

U 2013. osvojio je i Europsku nagradu za društveno odgovorno

poslovanje u području inovativnog partnerstva između

gospodarskih i neprofitnih organizacija, projektom Primjenom

znanosti do inovacija - PRIZNADI.

Doc. dr. Ivan Bahun

Član Uprave

25.5.2001. – 31.8.2005.

Zaposlio se u Institutu 1985. gdje se bavio

znanstveno-istraživačkim radom i vođenjem niza

uspješnih projekata iz energetske elektronike i

sustava upravljanja u području transporta i

energetike. Od 1993. vodio je Zavod za elektroniku i

rotacijske strojeve. Pod njegovim vodstvom timovi

su dobili niz prestižnih nagrada za inovativnost.

Od 2001. bio je član Uprave Instituta, a 2003. uz tu

funkciju, postao je direktor projekta konzorcija

CROTRAM kojeg su činili Končar, TŽV-Gredelj i

Đuro Đaković, za razvoj i isporuku niskopodnih

tramvaja za grad Zagreb. U 2005. imenovan je za

predsjednika Uprave KONČAR – Električna vozila.

Vodio je razvoj programa suvremenih tramvaja i

vlakova kao nove djelatnosti u Končaru, a od 2020.

preuzeo je dužnost zamjenika predsjednika Uprave

KONČAR – Elektroindustrije d.d.

Dr. Miroslav Poljak

Član Uprave

1.5.2003. – 31.3.2011.

7 8

Konferencijska dvorana Instituta Dodjela nagrade INDEKS DOP-a

1. Izjava o neovisnosti i samostalnosti KONČAR – Instituta za

elektrotehniku. (2000.)

2. Započela istraživanja na području obnovljivih izvora

energije. (2000.)

3. U HE Vuhred u Sloveniji društvo KONČAR – Elektronika i

informatika zamijenilo je prvi Končarev sustav uzbude

generatora iz 1954. s novim digitalnim regulatorom napona

razvijenim u Institutu. (2002.)

4. Uz pomoć Instituta društvo KONČAR – Montažni

inženjering proizvelo je i ugradilo, 2004. sabirnički sustav 20

kA za napajanje supravodljivog CMS magneta, u sklopu

izgradnje LHC (Large Hadron Collider) akceleratora, u

Europskom centru za nuklearna istraživanja, CERN u Ženevi.

5. Isporučen je 2005. Zagrebačkom električnom tramvaju prvi

od 142 niskopodna tramvaja TMK2200 i TMK2300, za koji su

ključni sustavi upravljanja i elektronički energetski pretvarači

razvijeni i ispitani u Institutu.

6. Počela je 2005. isporuka Sustava monitoringa transformatora

(TMS). Narednih godina TMS-om je osvojeno i tržište Bliskog

istoka (Katar, Saudijska Arabija, Oman, UAE, Jordan).

7. Razvijen je sustav monitoringa rotacijskih strojeva, a prvi

sustav ugrađen je 2006. u HE Čakovec.

8. Akreditirana Služba za certificiranje proizvoda SCERT.

(2008.)

9. Dovršen je 2009. prototip elektromotornog vlaka za Hrvatske

željeznice, za koji je Institut razvio energetske pretvarače za

glavne i pomoćne pogone te sustav upravljanja i komunikacija.

Elektromotorni vlak predstavljen je 2010. na najvećem sajmu

željezničke industrije InnoTrans u Berlinu.

2000.

2010.1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

Zaposlio se u Institutu 1985. na poslovima razvoja,

ispitivanja i nadzora elektroenergetske visokonaponske

opreme. Bio je na funkciji rukovoditelja

Visokonaponskog laboratorija i upravitelja Zavoda za

transformatore.

Istaknuo se organizacijskim sposobnostima, a zbog

dugogodišnjeg iskustva upravljanja laboratorijima i

sudjelovanja u projektima modernizacije postojeće i

izgradnji nove laboratorijske infrastrukture, preuzeo je

do odlaska u mirovinu vodeću ulogu koordinatora za

infrastrukturu, konzultanta i savjetnika za izgradnju

novog laboratorija LAVESP.

2011. – 2015.

Inovativnim rješenjima do svjetskog uspjeha

Zahvaljujući kontinuiranom znanstvenom usavršavanju

suradnika i suradnji sa znanstveno-istraživačkim organizacijama

i poslovnim sektorom, Institut uspješno koristi vlastiti znanstveni

potencijal s posebnim naglaskom na primijenjena istraživanja

koja odgovaraju potrebama tržišta i dugoročno rezultiraju

inovacijama.

Po ekonomskom značenju ističu se sljedeći proizvodi i usluge

kao plod primijenjenog istraživanja i razvoja u području

transporta: sustavi upravljanja, vizualizacije, regulacije nadzora,

zaštite i komunikacija u tračničkim vozilima te elektronički

energetski pretvarači u lokomotivama, vagonima, tramvajima i

vlakovima.

Drugo važno područje primijenjenog istraživanja i razvoja je

elektroenergetika gdje je Institut razvio nekoliko uspješnih

vlastitih proizvoda i usluga: sustav monitoringa transformatora,

sustav monitoringa rotacijskih strojeva, sustav monitoringa

sklopne opreme, sustav monitoringa neionizirajućih zračenja te

laboratorijske i terenske dijagnostičke metode ispitivanja

elektroenergetske opreme.

Za postignute rezultate i doprinos uspješnosti Instituta njegovi

zaposlenici dobili su niz prestižnih nagrada za primijenjena

istraživanja, razvoj i inovacije u području elektroenergetike i električne

vuče primjenjujući nove tehnologije.

Možemo istaknuti samo neke od važnijih: ZLATNA KUNA HGK za

najbolju inovaciju u RH četverosistemski vagonski pretvarač za

europske vagone, 1997. / ZLATNA KUNA HGK za doprinos u

razvitku inovativne djelatnosti u Hrvatskoj u 2006. / ZLATNA

MEDALJA IFIA za sustav monitoringa bloka generator –

transformator, Bukurešt, 2007. / VELIKA ARCA za primijenjena

istraživanja i razvoj vjetroagregata, Zagreb, 2008. / VELIKA

NAGRADA ARCA za niskopodni elektromotorni vlak, Zagreb, 2009.

/ World Communication Award 2012, u kategoriji „The Green

Award“ kao najbolji „zeleni“ proizvod KONČAR Hybrid Box, hibridni

autonomni sustav napajanja baznih stanica, London, 2012. / Veliku

nagradu (Grand Prix) ARCA 2014 za niskopodni dizelelektrični vlak /

Zlatnu plaketu ARCA 2014 za KONČAR BIM – monitoring

provodnog izolatora / Srebrna medalja ARCA 2015 za SCVP - relej za

zaštitu od osovinskih struja i napona / Srebrna medalja ARCA 2017

za sustav za monitoring elektromagnetskih polja MEP / Srebrna

medalja ARCA 2018 za SafeHMI – sustav vizualizacije za sigurnosno

kritične aplikacije / Srebrna medalja ARCA 2019 za pogon prekidača

za jednopolno upravljani GIS K8D.6-N 145 kV.

Dr. Siniša Marijan

Član i predsjednik Uprave

1.4.2011. – …..

Nakon završetka fakulteta, zaposlio se 1984. u Institutu

gdje je do ulaska u Upravu Instituta obavljao niz

različitih zadataka, od suradnika u razvoju do voditelja

projekata i rukovoditelja odjela.

Vodio je različite razvojne projekte, koji su rezultirali

novim proizvodima, primjerice razvoj hardverske i

softverske platforme za digitalne regulatore napona,

glavna računala tramvaja, lokomotiva i vlakova. Osim

toga bio je odgovoran za razvoj programske i

sklopovske podrške drugih uređaja u području

električne vuče kao što su upravljačka elektronike

energetskih pretvarača glavnih i pomoćnih pogona

tramvaja, lokomotiva i vlakova te razvoj procesorskih

jedinica, sistemske programske podrške i programskih

alata za četverosistemski vagonski pretvarač i

pretvarače grijanja vlaka. Vodio je i razvoj ugradbene

upravljačke elektronike za sustave upravljanja

vjetroagregatom i vjetroelektranom

Rajko Gardijan, dipl. inž.

Član Uprave

1.3.2014. – 31.3.2020.

9 10

Sustav monitoringa transformatora razvijen u Institutu Dodjela nagrade ARCA

2011.

2015.

1. Dovršen je razvoj i isporuka sustava Hybrid Box hibridnog

autonomnog sustava napajanja baznih stanica mobilnih

operatera. Sustav je zasnovan na obnovljivim izvorima energije

(vodik, sunce, vjetar). (2011.)

2. Završena je proizvodnja i instalacija ukupno 15

vjetroagregata snage 1 MW i 1 agregata snage 2,5 MW na

lokaciji Pometeno Brdo 2012. Institut je razvio i isporučio

sustave upravljanja vjetroagregatom i lopaticama, nadređenu

procesnu stanicu i sustav monitoringa. U 2015. instaliran je još

1 agregat od 2,5 MW pa je VE Pometeno Brdo postigla

predviđenu snagu od 20 MW.

3. U 2012. započeo je projekt vlastitog razvoja metalom

oklopljenog, plinom SF6 izoliranog sklopnog postrojenja za

napone 145 kV. Masa postrojenja, količina plina SF6 i

dimenzije novog postrojenja znatno su manje u odnosu na

prethodne generacije.

4. Završena je prva faza revitalizacije HE Zakučac, najvećeg

hidroenergetskog objekta u Hrvatskoj instalirane snage 486

MW. U sklopu zamjene i obnove Institut je bio odgovoran za

sustave monitoringa transformatora, generatora, sklopne

opreme i oklopljenih sabirnica te nadzor i kontrolu kvalitete

primarne i sekundarne opreme. (2013.)

5. Razvijen je SCVP, relej za zaštitu od osovinskih struja i

napona koji će u nadolazećim godinama biti isporučen u brojne

elektroenergetske objekte u cijelom svijetu. (2013.)

6. U rad je puštena HE Toro 3 u Kostarici za koju je Institut

isporučio sustav monitoringa agregata. (2013.)

7. Potpisani su ugovori za nabavu 44 putnička vlaka u sklopu

kojih je Institut odgovoran za isporuku sustava upravljanja,

regulacije, nadzora, zaštita, komunikacija i vizualizacije te

podršku društvu KONČAR – Elektronika i informatika pri

isporuci energetskih pretvarača glavnih i pomoćnih pogona.

(2014.)

8. Razvijen je sustav monitoringa provodnog izolatora – BIM

koji daje uvid u stanje izolacije provodnika dok je

transformator pod naponom. (2014.)

9. Europska komisija notificirala je KONČAR – Institut za

elektrotehniku d.d. kao prijavljeno tijelo (Notified Body) pod

brojem NB 2494 za 7 direktiva. (2014.)

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

2016. do danas

Hrabrim koracima naprijed

Suradnja Instituta i znanstvene zajednice traje od osnivanja.

Zajedničke aktivnosti Instituta i znanstvene zajednice:

• Partnerstvo na zajedničkim znanstveno-istraživačkim

projektima iz kojeg nastaju znanstveni i stručni radovi

• Sudjelovanje u nastavnom programu i zajedničko

organiziranje stručnih skupova i konferencija

• Mentorstva, članstvo u stručnim komisijama, odborima,

povjerenstvima

• Trajno obrazovanje suradnika Instituta (diplomski,

poslijediplomski i specijalistički)

• Nagrađivanje najboljih studenata na tri tehnička fakulteta

• Stručna učenička i studentska praksa, stručni posjeti

Poticanje suradnje sa znanstvenom zajednicom usmjerava

aktivnosti prema znanstveno-istraživačkim područjima koja

doprinose razvoju gospodarstva i društva, ne samo kroz

obrazovanje već i kroz primijenjena istraživanja koja potičuinovacije.

Laboratorijski centar (LC) osnovan je i akreditiran 2019. kao

odgovor na zahtjeve globalnog tržišta te učinkovitijeg

poslovanja. Akreditacija prema zahtjevima norme HRN EN

ISO/IEC 17025 potvrdila je neovisnost LC-a te kompetentnost

i opremljenost pri pružanju laboratorijskih i terenskih usluga

ispitivanja. LC kupcima iz cijelog svijeta nudi „one-stop-

testing“ razinu usluge.

LC čini osam laboratorija akreditiranih za više od 500 metoda

ispitivanja i umjeravanja prema zahtjevima međunarodnih

normi i tehničkih specifikacija. Svoje usluge nudi u područjima:

visokonaponske i niskonaponske elektroenergetske opreme,

svojstava materijala, utjecaja okoliša, elektromagnetske

kompatibilnosti, sigurnosti proizvoda, radijske opreme, plinskih

uređaja, izvora elektromagnetskih polja, niskonaponskih

električnih instalacija i sustava zaštite od munja, akustike

(buke) te fizikalno-kemijskih svojstava materijala. Laboratoriji

Instituta koriste se i za primijenjena istraživanja te kao

infrastruktura Službe za certificiranje proizvoda. Služba je

prema zahtjevima norme HRN EN ISO/IEC 17065

akreditirano tijelo za ocjenu sukladnosti elektrotehničkih

proizvoda.

Dr. Dalibor Filipović-GrčićČlan Uprave

1.1.2021. – …..

Od 2004. zaposlen je u Institutu na poslovima

visokonaponskih ispitivanja i razvoja izolacijskih

sustava mjernih transformatora i transformatorskih

provodnika. Osim znanstvenog rada u području

transformatora, istaknuo se aktivnostima izvoza

laboratorijskih usluga te je zaslužan za uvođenje niza

specijalnih ispitnih metoda.

Pokrenuo je procese širenja područja akreditacije

Laboratorijskog centra s ciljem obuhvaćanja

kompletnih tipskih ispitivanja elektroenergetske

opreme, poput provodnika, SN i VN kabela,

izolatora, kondenzatora, distributivnih

transformatora i prigušnica.

Obavljao je dužnosti rukovoditelja Visokonaponskog

laboratorija, zatim upravitelja Zavoda za

transformatore, a od 2021. član je Uprave Instituta.

10 11

Suradnja Instituta i znanstvene zajedniceSvečano uručenje Potvrde o akreditaciji Laboratorijskog centra

2016.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

1. Institut se kao partner uključio u Obzor 2020 projekt

SafeLog na istraživanju, razvoju i izradi prototipa sigurnosno-

kritičnog prsluka za osoblje koje radi u fleksibilnim logističkim

centrima te njegovu sigurnosnu certifikaciju. Projekt je

uspješno završio 2020.

2. Prvi energetski pretvarač za fotonaponske elektrane KonSol-

200 isporučen i ugrađen 2016. u fotonaponsku elektranu (FNE)

na lokaciji KONČAR – Energetskih transformatora snage 1

MWp. Institut je za FNE, puštenu u pogon 2018., izradio i

realizirao projekt te isporučio svu opremu.

3. U rad je puštena 2017. HE Brežice u Sloveniji za koju je

KONČAR proizveo, isporučio i montirao tri generatora

nominalne snage 21,5 MVA sa sustavima uzbude i

monitoringa agregata te pomoćnom opremom. Sustave

monitoringa agregata razvio je i isporučio Institut.

4. Prvi je sustav za monitoring elektromagnetskih polja MEP

isporučen 2018. Sveta Nedelja prvi je hrvatski grad koji je

postavljanjem MEP sustava građanima, putem interneta,

omogućio uvid u razine zračenja neionizirajućih

elektromagnetskih polja.

5. KONČAR – Električna vozila s latvijskom tvrtkom Liepājas

Tramvajs ugovorio je 2018. isporuku šest niskopodnih

tramvaja. Prvi je tramvaj isporučen 2020., a Institut je razvio i

isporučio sustave upravljanja, regulacije, nadzora, zaštita,

komunikacija i vizualizacije te dao podršku društvu KONČAR

– Elektronika i informatika pri razvoju i ispitivanju energetskih

pretvarača glavnih i pomoćnih pogona.

6. Institut je razvio dvokanalni sustav upravljanja za sustav

osiguranja pružnog prijelaza KLC3 u skladu s CENELEC

normama (SIL4), u sklopu projekta HŽ Infrastrukture

modernizacije i elektrifikacije željezničke pruge na dionici

Zaprešić–Zabok.

7. Ispitan je 2020. 12-metarski HVDC provodnik 500 kV, 4000

A u okomitom položaju, unutar ovojnice pri temperaturi

okoline 50°C za dugogodišnjeg naručitelja iz Švedske. Zbog

velikih dimenzija provodnika i složenosti ispitivanja, ispitna

metoda jedinstvena je u svijetu.

8. Puštena je u rad FNE na otoku Visu 2020., snage 3,5 MWp,

uz veliki doprinos Instituta koji je sudjelovao u razvoju,

ispitivanju i isporuci KonSol-700 elektroničkih energetskih

pretvarača.

9. Do 2020. isporučeno je 512 sustava monitoringa

transformatora TMS. Od prve isporuke 2005. sustav TMS

isporučen je u 38 zemalja svijeta.

8.

9.

Pogled u budućnost

U 60 godina znanstveno-istraživačkog rada posvećenog stvaranju novih i inoviranih proizvoda, opreme i usluga

Institut je dao značajan doprinos u područjima transformatora, rotacijskih strojeva, visokonaponske opreme,

energetskih pretvarača i komponenti tračničkih vozila.

Pored toga, na tržište uspješno plasira i vlastita visokotehnološka rješenja bazirana na informatičko komunikacijskoj

tehnologiji, poput sustava za monitoring elektroenergetske opreme, sustava upravljanja i ugradbenih računalnih

sustava.

Uloga Instituta pri korporativnom razvoju Končara i dalje će biti vrlo značajna, jer ne samo da inicira nove proizvodne

programe Grupe, već i pomaže pri inoviranju postojećih rješenja.

11 12

Laboratorij LAVESP

Strategija Instituta uključuje poslovanje na načelima održivog razvoja i društvene odgovornosti uz razvijanje i

njegovanje partnerskih odnosa sa svim dionicima uz primjenu međunarodnih normi za kvalitetu, okoliš i sigurnost.

Ključna je uloga Instituta i ulaganje u obrazovanje suradnika, jer upravo razvoj novih složenih proizvoda zahtijeva

provođenje znanstvenih istraživanja radi nalaženja novih tehničkih i tehnoloških rješenja.

Praćenje društveno ekonomskih promjena i stalno prilagođavanje novim uvjetima poslovanja bili su i ostali glavni

elementi naše poslovne stabilnosti. Institut u narednom razdoblju planira proširiti svoje laboratorijske kapacitete te

osnažiti kompetencije u područjima od interesa za Grupu Končar.

KONČAR korporativne vrijednosti13 14

• Izvrsnost u

kompetencijama

• Visokoobrazovani i

stručni zaposlenici

• Individualni pristup

kupcu

• Društva temeljena na

znanju

• Tradicija

• Društvena odgovornost

[1] Havliček, M. Ime trajnog sjaja, Prilog povijesti elektroenergetske industrije Hrvatske, Binoza Press, Zagreb, 2008.

[2] Car, S. KONČAR – Institut za elektrotehniku, 50 godina primijenjenih znanstvenih istraživanja i razvoja na

području elektrotehnike, Medicinska naklada, Zagreb, 2011.

[3] Izvješća o društveno odgovornom poslovanju Instituta 2007. – 2020.

[4] Arhiva KONČAR – Instituta za elektrotehniku d.d.

[5] Arhiva korporativnog časopisa Končarevac

Fotografije s naslovnice (slijeva nadesno)

[1] Prototipna radionica s laboratorijem za ispitivanje rotacijskih strojeva iz 1953.

[2] Laboratorij za velike snage u hali E

[3] Visokonaponski laboratorij

[4] Ispitivanje u gluhoj komori

[5] Komora s apsorberima za ispitivanje elektromagnetske kompatibilnosti

[6] Ispitivanje sustava monitoringa transformatora

[7] Laboratorij za fizikalno-kemijska ispitivanja

[8] Početak gradnje novog laboratorija LAVESP planira se u 2021.

[9] Puštanje u pogon elektromotornog vlaka

Autor: Irena Šinko

Recenzent: dr. Siniša Marijan

Godina izdavanja: 2021.

Izvori podataka i fotografija

KONČAR - Institut za elektrotehniku d.d.

Fallerovo šetalište 22

10 000 Zagreb

www.koncar-institut.hr

info@koncar-institut.hr

+385 1 3667 315

KONČAR - Electrical Engineering Institute, Inc.