GODINA 12 • TUZLA, PET AK, 29. TRAVANJ 2005. GODINE

SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 3 - Strana 97Petak, 29. travanj 2005. g.

GODINA 12 • TUZLA, PETAK, 29. TRAVANJ 2005. GODINE • IZDANJE NA HRVATSKOM JEZIKU • BROJ 3

89Na temelju ~lanka 24. stavak 1. to~ka c) Ustava Tuzlanskog

kantona (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, br.7/97 i 3/99 i “Slu`bene novine Tuzlanskog kantona”, br. 13/99,10/00, 14/02, 6/04 i 10/04), na prijedlog Vlade Tuzlanskogkantona, Skup{tina Tuzlanskog kantona, na sjednici odrànoj31. 3. 2005. godine, donosi

ZAKON

O GRADNJI

I - OP]E ODREDBE

^lanak 1.

Ovim zakonom ure|uje se: izrada tehni~ke dokumentacije(u daljem tekstu: projektiranje), gradnja, postupak izdavanjaodobrenja za gradnju i uporabna dozvola, vr{enje nadzora,odr‘avanje gra|evine, te odre|uju tehni~ka i druga svojstva kojimamoraju udovoljiti gra|evine koje se grade na podru~ju Tuzlanskogkantona (u daljnjem tekstu: Kanton).

Poja{njenje izraza u ovom zakonu

^lanak 2.

Gradnjom, u smislu ovog zakona, smatra se izvo|enjepripremnih radova, gra|evnih radova (uklju~uju}i gra|evne, zanatskei instalaterske radove), te ugradnja i monta‘a opreme, gotovihgra|evnih elemenata i konstrukcija, te drugi zahvati u prostoru.

Gradnjom, u smislu ovog zakona, smatraju se i radovirekonstrukcije, nadogradnja, dogradnje, sanacije, promjene namjene,konzervacije, gradnja privremenih gra|evina i uklanjanje gra|evine.

Gra|evinom, u smislu ovog zakona, smatra se gra|evni objekttrajno povezan s tlom koji se sastoji od gra|evnog sklopa i ugra|eneopreme, koji u okviru tehnolo{kog procesa zajedno ~ine tehnolo{kucjelinu, kao i samostalna postrojenja trajno povezana s tlom.

Gra|evnim sklopom, iz prethodnog stavka u smislu ovogzakona, smatra se skup povezanih gra|evnih proizvoda, uklju~uju}ii instalacije i opremu, koji nisu izravno povezani s tehnolo{kimprocesom.

Opremom, u smislu ovoga zakona, smatraju se ugra|enapostrojenja, ure|aji, strojevi, procesne instalacije i drugi, ugra|evinu ugra|eni proizvodi.

Privremenom gra|evinom, u smislu ovoga zakona, smatrase gra|evni objekt sagra|en ili postavljen privremeno na odre|enojlokaciji za potrebe gradili{ta, za primjenu odgovaraju}e tehnologijegradnje, kao i za organiziranje sajmova, javnih manifestacija i sl.

Pripremnim radovima, u smislu ovoga zakona, smatra seizvo|enje radova na ure|enju zemlji{ta, kao i izvo|enje drugihradova za potrebe organiziranja gradili{ta i primjenu odgovaraju}etehnologije gradnje.

Radovi na zamjeni i/ili dopuni opreme, ako je to sukladnonamjeni gra|evine, u smislu ovog zakona, ne smatraju serekonstrukcijom, kao i radovi koji su posebnim zakonom utvr|enikao radovi na odr‘avanju gra|evine.

Otklanjanje arhitektonskih barijera, u smislu ovogzakona, podrazumijeva stvaranje uvjeta za samostalan i siguranprilaz objektu, ulazak u objekt, te pristup i uporabu svih prostorijai instalacija u objektu za osobe sa te{ko}ama u kretanju.

Odr‘avanjem gra|evine, u smislu ovog zakona, smatra sepra}enje stanja gra|evine i poduzimanje mjera nu‘nih za sigurnost,pouzdanost i izgled gra|evine, te ‘ivot i zdravlje ljudi.

Sanacijom, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju segra|evni i drugi radovi na o{te}enim gra|evinama kojima segra|evina dovodi u stanje prije o{te}enja.

Revitalizacijom, u smislu ovog zakona, smatra se vra}anjeo{te}enog ili uni{tenog dobra u stanje u kojem je to dobro biloprije njegovog uni{tenja, kao i ponovna gradnja (obnova)nacionalnog spomenika na istom mjestu, u istom obliku, u istimdimenzijama i od istog ili istovrsnog materijala, kao {to je biloprije ru{enja, u mjeri u kojoj je to mogu}e, kori{tenjem istetehnologije gradnje.

Radovi redovitog odr‘avanja i sanacije o{te}ene gra|evine,koji se mogu smatrati radovima teku}eg odr‘avanja,podrazumijevaju radove koji ne utje~u na konstrukciju gra|evine,za{titu okoli{a, namjenu, promjenu dimenzija i vanjskog izgleda(manji popravci, ‘bukanje, bojenje pro~elja i njihovo dovo|enjeu prvobitno stanje, zamjena i bojenje gra|evne stolarije,ostakljivanje postoje}ih otvora, pokrova, manjih dijelova krovnekonstrukcije, zidanje pregradnih zidova, zamjena i opravkao{te}enih instalacija, zidanje poru{enih dimnjaka i sl.), odnosnokojima se ne mijenjaju uvjeti utvr|eni urbanisti~kom suglasno{}ui odobrenjem za gradnju.

Gra|evnim proizvodima, u smislu ovoga zakona, smatrajuse proizvedeni gra|evni materijali, prefabrikati, elementi iindustrijski proizvedene konstrukcije.

Rekonstrukcijom gra|evine, u smislu ovog zakona, smatrase izvo|enje gra|evnih i drugih radova na postoje}oj gra|evinikojima se: mijenjaju konstruktivni elementi koji mogu biti odutjecaja na pouzdanost gra|evine ili njezinih dijelova; uvode noveinstalacije i ugra|uje nova oprema u gra|evinu; mijenja namjena,tehnolo{ki proces ili vanjski izgled gra|evine; mijenjaju uvjetipod kojima je, na temelju odobrenja za gradnju, izgra|enagra|evina. Zamjena instalacija i opreme kada se izvodi premauvjetima utvr|enim u odobrenju za gradnju, ne smatra serekonstrukcijom.

SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONABroj 3 - Strana 98 Petak, 29. travanj 2005. g.

Rekonstrukcijom gra|evine, u smislu ovog zakona,smatraju se i radovi kojima se o{te}ena gra|evina, ~ije o{te}enjeprelazi 70%, dovodi u stanje koje je imala prije o{te}enja, ako jeo{te}enje nastalo kao posljedica starosti gra|evine ili kao posljedicaprirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofai ratnih djelovanja.

Konzervacijom gra|evine, u smislu ovog zakona smatrajuse radovi kojima se o{te}ena ili nedovr{ena gra|evina za{ti}uje oddaljnjeg propadanja, a do stjecanja uvjeta za njezinu sanaciju,rekonstrukciju ili dovr{enje radova na nezavr{enoj gra|evini.

Dogradnjom, u smislu ovog zakona, smatra se svakopro{irenje postoje}eg objekta kojim se zauzima zemlji{te ili prostoru odnosu na taj objekt i ako dogra|eni dio ~ini gra|evnu ilifunkcionalnu cjelinu sa objektom uz koji se dogra|uje, a kojom semijenjaju uvjeti iz urbanisti~ke suglasnosti i odobrenja za gradnju.

Nadogradnjom, u smislu ovog zakona, smatra se izgradnjajedne ili vi{e eta‘a, kao i preure|enje krovi{ta, odnosno potkrovljana postoje}im gra|evinama, kojim se dobija novi stambeni iliposlovni prostor.

Promjenom namjene gra|evine, u smislu ovog zakona,smatra se pretvaranje stambenog u poslovni prostor, odnosnoposlovnog u stambeni, kao i promjena djelatnosti u poslovnomprostoru, ako takva promjena bitno mijenja uvjete kori{tenja tegra|evine, okolnih gra|evina i prostora, odvijanje prometa i uvjetao~uvanja okoli{a.

Uklanjanje gra|evine, u smislu ovog zakona, smatraju segra|evni i drugi radovi kojima se ru{i i demontira gra|evina ilinjen dio, uklju~uju}i zbrinjavanje gra|evnog i drugog otpada idovo|enje gra|evne parcele u uredno stanje. Uklanjanje gra|evinevr{i se zbog fizi~ke dotrajalosti ili ve}ih o{te}enja nastalih kaoposljedica prirodnim i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogodai katastrofa i ratnih djelovanja. Uklanjanjem gra|evine, u smisluovog zakona, smatra se i ru{enje gra|evine radi privo|enja zemlji{takona~noj namjeni.

II - TEHNI^KA SVOJSTVA BITNA ZA GRA\EVINU

^lanak 3.

Projektiranje, gradnja i odr‘avanje gra|evine, obavlja seprema odredbama ovog zakona, posebnih zakona i propisadonesenih na temelju zakona, zakonom propisanih normi, kao iprema pravilima struke.

Sigurnost

^lanak 4.

Gra|evina mora biti projektirana i izgra|ena na na~in da sepostigne sigurnost gra|evine u cjelini, kao i u svakom njezinomdijelu i elementu.

Sigurnost, u smislu ovog zakona, je sposobnost gra|evineda izdr‘i sva predvi|ena djelovanja koja se javljaju pri normalnojuporabi, te da sadr‘i sva bitna tehni~ka svojstva tijekompredvi|enog vremena trajanja, a to su:

- mehani~ka otpornost i pouzdanost,- sigurnost u slu~aju po‘ara,- za{tita od ugro‘avanja zdravlja ljudi,- pristupa~nost,- za{tita korisnika od ozljeda,- za{tita od buke i vibracija,- u{teda energije i toplinska za{tita,- za{tita od {tetnog djelovanja okoli{a i na okoli{.Gradnjom i kori{tenjem gra|evine ne smije se ugroziti

sigurnost drugih gra|evina, pouzdanost tla na okolnom zemlji{tu,prometne povr{ine, komunalne i druge instalacije i dr.

Mehani~ka otpornost i pouzdanost

^lanak 5.

Gra|evina mora biti projektirana i izgra|ena na na~in datijekom gradnje i kori{tenja predvidiva djelovanja ne prouzro~e:

- ru{enje gra|evine ili njezinog dijela,- deformacije nedopu{tenog stupnja,- o{te}enja gra|evnog dijela ili opreme usljed deformacije

nosive konstrukcije,- nesrazmjerno velika o{te}enja u odnosu na uzrok zbog

kojih su nastala.

Za{tita od po‘ara i eksplozije

^lanak 6.

Gra|evina mora biti projektirana i sagra|ena da se u slu~ajupo‘ara:

- o~uva nosivost konstrukcije tijekom odre|enog vremenautvr|enog posebnim propisom,

- sprije~i {irenje vatre i dima unutar gra|evine,- sprije~i {irenje vatre na susjedne objekte,- omogu}i da osobe mogu neozlije|ene napustiti gra|evinu,

odnosno da se omogu}i njihovo spa{avanje,- omogu}i za{tita spasilaca.Gra|evina mora biti projektirana i izgra|ena tako, da u slu~aju

normalnog kori{tenja, ne mo‘e do}i do eksplozije.

Za{tita ‘ivota i zdravlja

^lanak 7.

Gra|evina mora biti projektirana i izgra|ena tako daudovoljava uvjetima za{tite ‘ivota i zdravlja gra|ana i da neugro‘ava radni i ‘ivotni okoli{, posebice usljed:

- osloba|anja opasnih plinova, para i aerosola (zaga|ivanjezraka),

- opasnih zra~enja,- udara struje,- atmosferskog pra‘njenja,- mehani~ki pokretne opreme i dijelova unutar i oko gra|evine,- eksplozije,- zaga|ivanja vode i tla,- neodgovaraju}eg zbrinjavanja otpada.

Uklanjanje arhitektonskih barijera

^lanak 8.

Gra|evine s ~etiri i vi{e stambenih jedinica, javne ustanove,poslovni, gospodarski objekti i javne povr{ine moraju biti projektiranei izgra|ene na na~in koji trajno osigurava nesmetan pristup i kretanjeosobama s te{ko}ama u kretanju, kao i da se tijekom njihovogkori{tenja izbjegnu mogu}nosti ozljeda korisnika gra|evine.

U gra|evinama za koje je izdato odobrenje za gradnju,odnosno izgra|ene su prije dono{enja ovog zakona, arhitektonskebarijere koje onemogu}avaju pristup i kretanje osobama ste{ko}ama u kretanju, bit }e uklonjene u razdoblju do 10 godinaod usvajanja ovog zakona.

Nalog za uklanjanje arhitektonskih barijera iz stavka 2. ovog~lanka daje nadle‘na op}inska slu‘ba na zahtjev osoba s te{ko}amau kretanju ili njezinog staratelja, a za uklanjanje barijera, odnosnoomogu}avanje pristupa gra|evini i kretanju u gra|evini osobamas te{ko}ama u kretanju, odgovara vlasnik gra|evine, odnosnoinvestitor.


Za{tita od ozljeda

^lanak 9.

Gra|evine moraju biti projektirane i izgra|ene tako da setijekom kori{tenja izbjegnu mogu}e ozljede korisnika, koje mogunastati od poskliznu}a, pada, sudara, opekotina i udara struje.

Za{tita od buke i vibracija

^lanak 10.

Gra|evina mora biti projektirana i izgra|ena na na~in darazina buke u gra|evini i njezinom okoli{u, kao i buka izvana neprelazi, posebnim propisom odre|ene dopu{tene vrijednosti za tunamjenu.

U{teda u energiji i toplinska za{tita

^lanak 11.

Gra|evina mora biti projektirana i izgra|ena sukladnotehni~kim standardima za termi~ku obradu, odnosno toplinskuizolaciju.

Gra|evina i oprema za grijanje i hla|enje unutar gra|evinemoraju biti projektirani i izvedeni na na~in da, u odnosu na klimatskeprilike, potro{nja energije prigodom kori{tenja bude {to ni‘a, dase osigura zadovoljavaju}a razina toplote unutar gra|evine, da se,sukladno poznatim dostignu}ima struke, osigura toplotna recikla‘a,odnosno u{teda energije.

Za{tita okoli{a

^lanak 12.

Gra|evina mora biti projektirana, izgra|ena i odr‘avana nana~in da se za{titi od {tetnog djelovanja okoli{a, odnosno da seosigura ‘eljeni vijek trajanja gra|evine, kao i da {tetno ne djelujena okoli{.

Odstupanje od tehni~kih svojstava gra|evine

^lanak 13.

U slu~aju rekonstrukcije gra|evine, koju je kao nacionalnispomenik utvrdilo Povjerenstvo za za{titu nacionalnih spomenika,mo‘e se odstupiti od nekog od tehni~kih svojstava iz ovogpoglavlja, ukoliko takvo odstupanje ne utje~e negativno na ‘ivoti zdravlje ljudi.

Posebni propisi

^lanak 14.

Tehni~ka svojstva bitna za gra|evinu propisuju sepravilnicima i tehni~kim propisima, uz primjenu obveznih BHstandarda i uva‘avanje evropskih standarda, a sukladnome|unarodnim na~elima harmonizacije tehni~kog zakonodavstva.

III - GRA\EVNI PROIZVODI I OPREMA

^lanak 15.

Gra|evni proizvodi, materijali i oprema mogu se uporabljavati,odnosno ugra|ivati samo ako je njihov kvalitet dokazan certifikatomo uskla|enosti s utvr|enim posebnim propisima.

IV - SUDIONICI U GRADNJI

^lanak 16.

Sudionici u gradnji i njihove odgovorne osobe su:1. investitor,2. projektant,3. revident,4. izvo|a~,5. nadzor.Odnosi izme|u sudionika u gradnji iz stavka 1. ovog ~lanka

ure|uju se ugovorima.

Investitor

^lanak 17.

Investitor, prema ovom zakonu, je pravna ili fizi~ka osoba u ~ijeime i za ~iji ra~un se gradi gra|evina i vr{e drugi zahvati u prostoru.

Projektiranje, kontrolu projekta, gradnju i nadzor nadgradnjom investitor mora povjeriti pravnim ili fizi~kim osobamaregistriranim za obavljanje tih djelatnosti.

Investitor je du‘an osigurati stalni nadzor nad gradnjom (udaljem tekstu: nadzorno tijelo).

Investitor koji gradi u svoje ime, a za ra~un nepoznatogkupca (stanovi i druge gra|evine za tr‘i{te) mora nadzor povjeritidrugoj pravnoj osobi registriranoj za nadzor.

Investitor je du‘an prijaviti po~etak gradnje nadle‘nomorganu uprave odnosno nadle‘noj op}inskoj slu‘bi koja je izdalaodobrenje za gradnju najkasnije osam dana prije po~etka radova.

U slu~aju prekida radova, investitor je du‘an poduzeti mjereosiguranja gra|evine i susjednih gra|evina i povr{ina.

Ako se tijekom gradnje promijeni investitor, o nastalojpromjeni novi investitor mora obavijestiti nadle‘ni organ upraveodnosno op}insku slu‘bu uprave koja je izdala odobrenje zagradnju kao i gra|evnu inspekciju, u roku od osam dana od dananastale promjene.

Projektant

^lanak 18.

Projektant, prema ovom zakonu, mo‘e biti pravna ili fizi~kaosoba registrirana za obavljanje poslova projektiranja.

Projektiranjem gra|evina i drugih zahvata u prostoru mo‘ese baviti pravna osoba, registrirana za tu djelatnost, ako poredop}ih uvjeta ispunjava i uvjet da u radnom odnosu ima najmanjepo jednog diplomiranog in‘injera, sa polo‘enim stru~nim ispitomi pet godina radnog iskustva, odgovaraju}e struke za svaku vrstuprojekta koji radi (arhitektonski, gra|evni, strojarski, tehnolo{ki,elektro itd.).

Pravna osoba iz stavka 2. ovog ~lanka koja nema uposleneprojektante, za svaku vrstu projekta koji radi mora osiguratianga‘iranje projektanata, diplomiranih in‘injera sa stru~nimispitom i odgovaraju}im sta‘om, sklapanjem poslovnih ugovorasa f izi~kim ili pravnim osobama registriranim za obavljanjedjelatnosti projektiranja (svi poslovni ugovori su obvezni u priloguosnovnog ugovora o projektiranju).

Projektant, diplomirani in‘injer sa polo‘enim stru~nimispitom, koji je registrirao djelatnost projektiranja u svojstvu fizi~keosobe za pru‘anje konzultantskih usluga mo‘e, po temeljusklopljenih poslovnih ugovora sa pravnim osobama registriranimza projektiranje, obavljati poslove projektiranja iz oblasti za kojuima visoku stru~nu spremu i polo‘en stru~ni ispit.

Pravna osoba koja projektira imenuje jednog ili vi{e projektanatakoji su odgovorni da projekti koje projektuju zadovoljavaju uvjete


iz ovog zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na temeljuzakona, tehni~ke normative i pravila struke.

Ako u izradi glavnog projekta, izvedbenog projekta iliprojekta uklanjanja gra|evine sudjeluje vi{e projektanata, pravnaosoba kojoj je povjerena izrada projekta, imenuje projektantavoditelja.

Projektant voditelj odgovoran je za kompletnost projektnedokumentacije i me|usobnu uskla|enost projekta.

Projektant voditelj mo‘e biti istodobno i projektant odre|enevrste projekta.

Ako u izradi projektne dokumentacije sudjeluju dva ili vi{epravnih osoba, investitor je du‘an imenovati koordinatora projekta,odnosno odrediti osobu koja }e imenovati tog koordinatora.

Na koordinatora projekta odgovaraju}e se primjenjujuodredbe iz stavka 7. ovog ~lanka.

Pravna osoba iz stavka 2. ovog ~lanka je du‘na osiguratikontrolu projekta po svim to~kama predvi|enim u ~lanku 26.ovog zakona.

Izvo|a~

^lanak 19.

Gradnjom, odnosno izvo|enjem radova na gra|evini, premaovom zakonu, mo‘e se baviti pravna ili fizi~ka osoba registriranaza obavljanje te djelatnosti (u daljnjem tekstu: izvo|a~).

Gradnjom gra|evina i drugim zahvatima u prostoru moguse baviti pravne osobe registrirane za obavljanje te djelatnosti ako,pored op}ih uvjeta ispunjava i uvjet da u stalnom radnom odnosusa punim radnim vremenom imaju najmanje jednog diplomiranogin‘injera odgovaraju}e struke sa najmanje pet godina radnogiskustva i polo‘enim stru~nim ispitom.

Gradnjom gra|evina i drugim zahvatima u prostoru moguse baviti fizi~ke osobe registrirane za obavljanje te djelatnostiako, pored op}ih uvjeta ispunjavaju i uvjet da u stalnom radnomodnosu sa punim radnim vremenom imaju najmanje jednogin‘injera odgovaraju}e struke sa najmanje dvije godine radnogiskustva i polo‘enim stru~nim ispitom ili tehni~ara odgovaraju}estruke sa pet godina radnog iskustva u struci i polo‘enim stru~nimispitom i to za individualne stambene ili stambeno-poslovneobjekte korisne povr{ine do 250 m2 ili pomo}ne objekte korisnepovr{ine do 150 m2.

Ako u gradnji sudjeluju dva ili vi{e izvo|a~a, investitor jedu‘an imenovati glavnog izvo|a~a odgovornog za me|usobnouskla|ivanje radova.

Izvo|a~ je du‘an:- graditi sukladno gra|evnoj dozvoli, ovim zakonom i

drugim propisima,- radove izvoditi tako da tehni~ka svojstva gra|evine

odgovaraju zahtjevima iz poglavlja II ovog zakona,- ugraditi materijale, opremu i proizvode sukladno poglavlju

III. ovog zakona,- osigurati dokaze o kvalitetu radova i ugra|enih proizvoda

i opreme prema odredbama ovog zakona i zahtjevima izprojekta,

- poduzeti mjere za sigurnost gra|evine,- tijekom gradnje voditi gra|evni dnevnik (koji voditelj

gradnje svojim potpisom ovjerava svaki dan) i gra|evnuknjigu.

Izvo|a~ iz stavka 1. ovog ~lanka imenuje voditelja gradnje,a u slu~aju da izvodi samo pojedine radove imenuje voditelja tihradova. Voditelj gradnje, odnosno voditelj radova odgovoran jeza provedbu stavka 5. ovog ~lanka.

Voditelj gradnje i voditelj pojedinih radova mora bitidiplomirani in‘injer s tri godine radnog iskustva na poslovimagradnje i polo‘enim stru~nim ispitom.

Nadzor nad gradnjom

^lanak 20.

Nadzor nad gradnjom u ime investitora, prema ovom zakonu,mo‘e obavljati pravna osoba i fizi~ka osoba registrirana za poslovegradnje i nadzora koja ima u radnom odnosu uposleno najmanjepo jednog diplomiranog in‘injera s pet godina radnog sta‘a ipolo‘enim stru~nim ispitom za svaku vrstu radova za koje obavljanadzor (gra|evni, strojarski, elektro itd.).

Pravna osoba iz stavka 1. ovoga ~lanka, koja nema uposlenediplomirane in‘injere za sve vrste radova za koje obavlja nadzor,mora osigurati anga‘iranje diplomiranih in‘injera sa pet godinaradnog iskustva i polo‘enim stru~nim ispitom, sklapanjemposlovnih ugovora sa pravnim ili fizi~kim osobama registriranimza projektiranje i gradnju.

Ovisno o slo‘enosti objekta, pravna osoba koja obavljanadzor nad gradnjom, u ime investitora, mo‘e formirati nadzornitim i imenovati koordinatora. Koordinator se imenuje iz redanadzornih in‘injera i odgovoran je za uskla|ivanje rada tima ipojedinih etapa objekta ili dijelova objekta.

Akt o imenovanju nadzornog tima i koordinatora, pravna osobaje du‘na dostaviti nadle‘nom organu uprave za poslove gradnje.

U provo|enju nadzora nadzorni in‘injer du‘an je:- utvrditi uskla|enost iskoli~enja gra|evine sa zapisnikom

o iskoli~enju gra|evine i projektom,- provjeriti i utvrditi da se gradi sukladno gra|evnoj dozvoli,

tehni~koj dokumentaciji i ovim zakonom,- provjeriti i utvrditi da je kvalitet radova, ugra|enih

proizvoda i opreme sukladno zahtjevu projekta, te da je takvaliteta dokazana propisnim ispitivanjima i dokumentima,

- potvrditi izvo|enje radova potpisivanjem gra|evnogdnevnika, kontrolirati gra|evnu knjigu i sve eventualnepromjenjene okolnosti u tehni~koj dokumentaciji.

Revident projekta

^lanak 21.

Reviziju projekta mo‘e obavljati samo diplomirani in‘injer snajmanje pet godina radnog iskustva u struci i polo‘enim stru~nimispitom, ovla{}en od pravne osobe registrirane za obavljanje poslovaprojektiranja ili gradnje, koje ga ovla{}uje za reviziju odre|eneetape ili dijela glavnog projekta (u daljem tekstu: revident).

Pravna osoba iz stavka 1. ovog ~lanka du‘na je imenovatiodgovornog revidenta koji je odgovoran za koordinaciju kontrolepojedinih etapa ili dijelova glavnog, odnosno izvedbenog projekta.

Odgovorni revident iz stavka 2. ovog ~lanka organiziraizradu zbirnog izvje{}a o kontroli ukupne projektne dokumentacijena temelju pojedina~nih izvje{}a o kontroli pojedinih etapa ilidijelova projekta koji se prila‘u uz zbirni izvje{taj.

Odgovorni revident du‘an je izvr{iti kontrolu projekta sastanovi{ta svih uvjeta predvi|enih u ~lanku 26. ovog zakona.

Reviziji projekata podlije‘u svi glavni i izvedbeni projektistambenih objekata s vi{e od dvije stambene jedinice, javnih objekata,poslovnih i gospodarskih objekata, kao i projekti za koje odobrenjeza gradnju izdaje Ministarstvo prostornog ure|enja i za{tite okoli{aTuzlanskog kantona (u daljnjem tekstu Ministarstvo).

Stru~ni ispit

^lanak 22.

In‘injeri raznih specijalnosti, koji obavljaju posloveprojektiranja, revizije projekta, gradnje, nadzora nad gradnjom iodr‘avanja gra|evine moraju imati polo‘en stru~ni ispit.


V - INVESTICIONO-TEHNI^KA DOKUMENTACIJA

Glavni projekt

^lanak 23.

Glavni projekt, u smislu ovog zakona, je skup me|usobnouskla|enih projekata kojima se daje tehni~ko rje{enje gra|evine.

Na temelju glavnog projekta izdaje se odobrenje za gradnju.Glavni projekt, ovisno o tehni~koj strukturi gra|evine, mora

sadr‘avati: 1. arhitektonski projekt, 2. projekt konstrukcije, 3. projekt hidroinstalacije, 4. projekt elektroinstalacije, 5. predmjer i predra~un svih radova, 6. termi~ki prora~un zgrade, 7. podatke o geotehni~kim i drugim istra‘nim radovima, 8. druge vrste projekata, 9. elaborat zbrinjavanja otpada, ako se radi o otpadu za koji

su posebnim zakonom propisane mjere odlaganja,10. elaborat za{tite okoli{a, ako se radi o namjeni objekta

koja je pravilnikom definirana kao djelatnost koja mo‘eugroziti ~ovjekov okoli{,

11. elaborat za{tite od po‘ara i eksplozija,12. elaborat za{tite na radu.

Arhitektonski projekt iz stavka 3. to~ka 1. ovog ~lanka,ovisno o vrsti gra|evine, sadr‘i:

1. situaciono rje{enje,2. sve osnove objekta,3. najmanje dva presjeka (popre~ni i podu‘ni presjek),4. pro~elja,5. karakteristi~ne detalje,6. sheme stolarije i bravarije,7. tehni~ki opis,8. ostale potrebne nacrte.Za gotove konstrukcije i opremu koja posjeduje certifikat o

uskla|enosti s posebnim propisima ili za koje je na drugi propisanina~in dokazano da su proizvedeni prema odredbama poglavlja II.i III. ovog zakona, u projektu nije potrebno to ponovno dokazivati.

Glavni projekt na temelju koga je sagra|ena odre|enagra|evina, mo‘e se koristiti za gradnju drugih gra|evina, ako su stim suglasni investitor i projektant koji je izradio projekt, poduvjetom da se taj projekt prilagodi urbanisti~kim i geotehni~kimuvjetima za tu gra|evinu i uz po{tovanje autorskih pravareguliranih posebnim zakonom.

Izvedbeni projekt

^lanak 24.

Izvedbeni projekt koristi se za gradnju gra|evine, a njim serazra|uje tehni~ko rje{enje dato glavnim projektom, ~ime segra|evina potpuno definira za izvedbu.

Izvedbeni projekt mora biti izra|en sukladno glavnomprojektu i uvjetima za gradnju datim u odobrenju za gradnju.

Na temelju izvedbenog projekta vr{i se tehni~ki prijamgra|evine i izdaje uporabna dozvola.

Tehni~ki prijam gra|evine i izdavanje uporabne dozvolemo‘e se vr{iti i na temelju glavnog projekta ukoliko objekt,prigodom gradnje nije pretrpio nikakve izmjene u odnosu naglavni projekt na temelju kojega je izdato odobrenje za gradnju.

Izvedbeni projekt ne mora raditi projektant glavnog projekta.U tom slu~aju, investitor je du‘an projektantu glavnog projektadostaviti izvedbeni projekt radi ovjere uskla|enosti izvedbenog

projekta sa glavnim projektom i uvjetima datim odobrenjem zagradnju.

Projektant glavnog projekta, odnosno revident du‘an jeodmah, a najkasnije u roku od osam dana pismeno obavijestitigra|evnu inspekciju da izvedbeni projekt, koji mu je dat na ovjeru,nije izra|en sukladno uvjetima iz odobrenja za gradnju, odredbamaovog zakona, posebnim propisima i normativima donesenim natemelju zakona i pravilima struke.

Ozna~avanje i ~uvanje projekta

^lanak 25.

Projekti, odnosno njihovi dijelovi (tehni~ki opis, prora~uni)i svaki list nacrta i dr. moraju imati: oznaku pravne osoberegistrirane za poslove projektiranja koja je izradila projekt, nazivgra|evine, ime i naziv investitora, oznaku ili broj projekta odnosnonjegovog dijela, stupanj tehni~ke dokumentacije, vrstu nacrta,mjerilo u kojem je nacrt izra|en, datum izrade, ime i potpisprojektanta, i/ili projektanta voditelja i ovjeru (pe~at) pravne osobe.

Ovjerom projekta odnosno nacrta, pravna osoba koja jeizradila projekt potvr|uje da je projekt kompletan, njegovi dijelovi(etape) me|usobno uskla|eni, kao i da je uskla|en sa odredbamaovog zakona, posebnim propisima i normama donesenim natemelju zakona i pravilima struke. Ovjerom izvedbenog projektapotvr|uje se i da je izvedbeni projekt izra|en sukladno glavnomprojektu i uvjetima datim odobrenjem za gradnju.

Projekti i njihovi dijelovi moraju biti uvezani na na~in da seonemogu}i zamjena sastavnih dijelova.

Uz projekt mora biti uvezan akt o va‘e}oj registraciji pravneosobe koja je izradila projekt, dokaz o polo‘enom stru~nom ispituprojektanta voditelja i projektanata pojedinih etapa (vrsta) projekta,te zbirno izvje{}e o reviziji projekta, ukoliko projekt podlije‘ereviziji.

Glavni projekt odnosno izvedbeni projekt, koji je prilog isastavni dio odobrenja za gradnju, du‘ni su trajno ~uvatiMinistarstvo ili nadle‘na op}inska slu‘ba koji su izdali odobrenjei investitor, odnosno njegov pravni sljedbenik za vrijeme dokgra|evina postoji.

Kontrola projekta

^lanak 26.

Kontrola glavnog projekta odnosno izvedbenog projekta,zavisno o vrsti gra|evine, mora se uraditi glede:

1. mehani~ke otpornosti i pouzdanosti objekta i tla,2. za{tite od buke i vibracija,3. u{tede energije i toplinske za{tite,4. utjecaja {tetnog djelovanja na okoli{,5. za{tite od po‘ara,6. za{tite na radu,7. eliminiranja arhitektonskih barijera za osobe s umanjenim

tjelesnim sposobnostima.

Kontrolu glavnog projekta, investitor mo‘e povjeriti samoodgovornom revidentu iz ~lanka 21. stavak 1. ovoga zakona.

Revident iz stavka 2. ovog ~lanka ne mo‘e biti pravna osobakoja je sudjelovala u izradi projekta.

Odgovorni revident, koji je obavio kontrolu projekta, du‘anje o tome sastaviti pisano zbirno izvje{}e, koje je sastavni dioprojektne dokumentacije.

U izvje{}u o obavljenoj kontroli, revident mo‘e zahtijevatiod investitora da:

- prije po~etka izvo|enja odre|enih radova, obavi kontroludijela izvedbenog projekta koji se odnosi na te radove.


U slu~aju iz prethodnog stavka, investitor je du‘an revidentuomogu}iti provedbu kontrole dijela izvedbenog projekta.

Ako je glavni projekt izra|en u inostranstvu, revident moraobaviti kontrolu kojom se utvr|uje da je izra|en sukladno ovomzakonu, drugim zakonima i priznatim normama.

Nostrifikacija projekta

^lanak 27.

Utvr|ivanje uskla|enosti glavnog i/ili izvedbenog projekta,izra|enog prema inozemnim propisima, s ovim zakonom,posebnim zakonima, propisima i normativima donesenim natemelju zakona i pravila struke (u daljnjem tekstu: nostrifikacija)mora se obaviti, bez obzira na vrstu i veli~inu gra|evine.

Nostrifikaciju projekta provodi pravna osoba registrirana uFederaciji Bosne i Hercegovine za poslove projektiranja, kojeimenuje odgovornog revidenta sukladno ~lanku 21. i revidente zasvaku vrstu (etape) projekta.

Pravna osoba iz stavka 2. du‘na je izvr{iti prijevod projektana bosanski, srpski ili hrvatski jezik.

Ovjerom projekta iz stavka 1. ovog ~lanka, pravna osobaregistrirana za projektiranje odgovara za izvr{enu nostrifikacijuprojekta, odnosno uskla|ivanje projekta sa ovim zakonom, drugimzakonima, propisima i normativima donesenim na temelju zakonai pravilima struke.

VI - ODOBRENJE ZA GRADNJU

^lanak 28.

Gradnji gra|evine mo‘e se pristupiti samo na temelju izdatogodobrenja za gradnju, osim u slu~ajevima iz ~lanka 29. ovogzakona.

Odobrenje za gradnju izdaje se za gradnju cijele gra|evineili njenog dijela.

^lanak 29.

Iznimno od odredbe ~lanka 28. ovog zakona, odobrenje zagradnju nije potrebno za radove redovitog odr‘avanja o{te}enihgra|evina koji se mogu svrstati u radove teku}eg odr‘avanja.

Odobrenje za gradnju nije potrebno ni za:- kabelske i zra~ne priklju~ke na niskonaponsku i PTT mre‘u,

kao i priklju~ke gra|evina sa va‘e}im odobrenjem zagradnju na komunalne instalacije (vodovod, kanalizacija,plin),

- gradnju grobnice u groblju;- ogra|ivanje parcele osim s uli~ne strane,- ure|enje oku}nice za gra|evinu (kao {to su staze, platoi,

vanjska stubi{ta oslonjena cijelom povr{inom na tlo,- oblo‘ni ili za{titni zidovi do visine 0,8 m od razine tla,- staklenik za smje{taj bilja tlocrtne (bruto) povr{ine do12 m2

i visine vijenca do 4 m od razine okolnog tla,- bunar za vodu ili cisternu za vodu zapremine do 10 m3,- septi~ku jamu zapremine do 10 m3 koja se gradi na gra|evnoj

~estici gra|evine za koje je izdano odobrenje za gradnju,- dje~ije igrali{te,- nadstre{nicu za sklanjanje ljudi u javnom prometu,- reklamni pano oglasne povr{ine do 12 m2 i vertikalne

prometne signalizacije u zemlji{nom pojasu postoje}e ceste,- {portske terene bez tribina, koji su cijelom svojom

povr{inom oslonjeni na tlo (igrali{ta za tenis, nogomet isli~no),

- radove na stubi{tima, hodnicima i sl., na promjeni pristupagra|evini i unutar gra|evine radi omogu}avanja nesmetanog

pristupa i kretanja u gra|evini osobama s te{ko}ama ukretanju,

- monta‘ne objekte tipa „kiosk” povr{ine do 12,0 m2 imonta‘ne objekte tipa “gara‘e” povr{ine do 18,0 m2,

- radove na zamjeni i dopuni opreme, ako je to sukladnonamjeni gra|evine, te radove na odr‘avanju gra|evine.

Za gra|evine iz stavka 1. i stavka 2. ovog ~lanka, u postupkuizdavanja stru~nog mi{ljenja rije{it }e se imovinsko-pravni odnosisukladno ~lanku 33. ovog zakona.

Organi nadle‘ni za izdavanje odobrenja za gradnju

^lanak 30.

Odobrenje za gradnju izdaje Ministarstvo, odnosno nadle‘naop}inska slu‘ba.

Ministarstvo izdaje odobrenje za gradnju za: 1. izgradnju gra|evina i zahvate koji }e se odvijati na

podru~jima dvije ili vi{e op}ina, 2. izgradnju gra|evina i zahvate od zna~aja za Kanton, 3. za proizvodne objekte preko 4000 m2, 4. klini~ki centar, 5. objekte u za{titnom pojasu magistralnih i regionalnih

putova izvan urbanog podru~ja, 6. pilane, 7. objekte za drobljenje i separaciju kamena (kamenolomi), 8. panoi na regionalnim i magistralnim putovima, 9. brente,10. asvaltne baze,11. zahvate i objekte za koje je investitor Vlada Kantona,12. deponije za odlaganje ~vrstog otpada od kantonalnog

zna~aja.Odobrenje za gradnju svih ostalih gra|evina i zahvata izdaje

nadle‘na op}inska slu‘ba, izuzev za objekte koji su u nadle‘nostiFederalnog ministarstva prostornog ure|enja i okoli{a.

Zahtjev za izdavanje odobrenja za gradnju podnosi investitor,odnosno nosilac urbanisti~ke suglasnosti nadle‘noj op}inskojslu‘bi, odnosno Ministarstvu.

^lanak 31.

U postupku izdavanja odobrenja za gradnju primjenjuje seZakon o upravnom postupku.

Protiv rje{enja nadle‘ne op}inske slu‘be mo‘e se izjaviti‘alba Ministarstvu.

Protiv rje{enja Ministarstva donesenog u postupku izdavanjaodobrenja za gradnju, mo‘e se izjaviti ‘alba Povjerenstvu zadrugostupanjsko upravno rje{avanje Vlade Kantona.

Zahtjev za odobrenje za gradnju

^lanak 32.

Zahtjev za izdavanje odobrenja za gradnju podnosi investitorMinistarstvu odnosno nadle‘noj op}inskoj slu‘bi, u pisanom obliku.

Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za gradnju prila‘e se:1. urbanisti~ka suglasnost,2. izvod iz katastra - katastarska ~estica,3. dokaz o pravu gradnje,4. dva primjerka glavnog projekta,5. pisano izvje{}e o obavljenoj kontroli glavnog projekta

prema ~lanku 26. ovog zakona,6. pisano izvje{}e i potvrda o izvr{enoj nostrif ikaciji u

slu~ajevima iz ~lanka 27. ovog zakona,7. elaborati o istra‘nim radovima, ako su podaci iz njih

poslu‘ili za izradu glavnog projekta, te tehnolo{ki elaboratako je potreban,


8. suglasnosti pribavljene u postupku izdavanja urbanisti~kesuglasnosti za predmetnu gra|evinu,

9. drugi prilozi odre|eni posebnim zakonom.Zahtjevu za izdavanje odobrenja za gradnju mo‘e se umjesto

glavnog projekta (stavak 2. to~ka 4. ovog ~lanka) prilo‘itiizvedbeni projekt, koji mora sadr‘avati sve propisane dijeloveglavnog projekta.

Dokaz o pravu gradnje

^lanak 33.

Dokazom o pravu gradnje iz ~lanka 32. stavak 2. to~ka 3.ovog zakona smatra se:

1. izvadak iz zemlji{ne knjige,2. ugovor ili odluka nadle‘nih organa na temelju koje je

investitor stekao pravo vlasni{tva ili pravo gradnje ili pravokori{tenja,

3. ugovor o partnerstvu sklopljen sa vlasnikom zemlji{ta, i/ilinekretnine ~iji je cilj zajedni~ka gradnja,

4. ugovor o koncesiji kojim se sti~e pravo gradnje,5. pisana suglasnost vlasnika nekretnine ili vlasnika na

zajedni~kim dijelovima zgrade ovjerena kod nadle‘nogorgana.

Postupak izdavanja odobrenja za gradnju

^lanak 34.

Ministarstvo, odnosno nadle‘na op}inska slu‘ba du‘ni su upostupku izdavanja odobrenja za gradnju utvrditi da li je glavniprojekt izra|en sukladno uvjetima datim u urbanisti~koj suglasnosti,odnosno urbanisti~ko-tehni~kim uvjetima propisanim Zakonomo prostornom ure|enju.

^lanak 35.

Odobrenje za gradnju je upravni akt koji izdaje Ministarstvo,odnosno nadle‘na op}inska slu‘ba sukladno ~l. 30., 31. i 32. ovogzakona, ako utvrdi da su ispunjeni uvjeti propisani ovim zakonom.

Ministarstvo, odnosno nadle‘na op}inska slu‘ba iz stavka 1.ovog ~lanka du‘ni su u roku od 15 dana od dana podno{enjazahtjeva podnositelja pisano izvijestiti ako ne ispunjava propisaneuvjete za izdavanje odobrenja za gradnju, odnosno obavijestiti gao potrebi dopune zahtjeva sa tra‘enim dokumentima.

Podnositelj zahtjeva du‘an je upotpuniti zahtjev u ostavljenomroku, a najkasnije u roku od 30 dana od dana prijama pisane obavijesti.

Ministarstvo, odnosno nadle‘na op}inska slu‘ba du‘ni sudonijeti rje{enje najkasnije u roku od 30 dana nakon dostavljenetra‘ene dokumentacije.

Zahtjev za odobrenje za gradnju odbit }e se rje{enjem ako:- investitor u roku od 30 dana od zatra‘ene dopune iz stavka

3. ovog ~lanka ne upotpuni zahtjev,- ako investitor ne ispunjava propisane uvjete za izdavanje

odobrenja za gradnju,- ako se u postupku izdavanja odobrenja za gradnju utvrdi

da glavni (izvedbeni) projekt nije uskla|en sa uvjetima izurbanisti~ke suglasnosti,

- ako glavnim (izvedbenim) projektom nisu ispunjeni uvjetipropisani ovim zakonom i/ili posebnim propisima,

- ako se o~evidom na terenu utvrdi da se stvarno stanje nagra|evnoj ~estici ne podudara sa glavnim projektom.

Va‘enje odobrenja za gradnju

^lanak 36.

Odobrenje za gradnju prestaje va‘iti ako radovi na gra|evini,za koju je izdato odobrenje, ne po~nu u roku od jedne godine oddana pravomo}nosti odobrenja.

Va‘enje odobrenja za gradnju mo‘e se iz opravdanih razloga,a na zahtjev investitora produìti za jo{ godinu ako se nisupromijenili uvjeti sukladno kojim je izdano odobrenje.

Zahtjev za produ‘enje odobrenja za gradnju mo‘e se podnijetiu roku od 30 dana od dana isteka va‘enja odobrenja.

Izmjena i/ili dopuna odobrenja za gradnju

^lanak 37.

Investitor je du‘an podnijeti zahtjev za izmjenu i/ili dopunuodobrenja za gradnju ako tijekom gradnje namjerava na gra|eviniu~initi bilo kakve izmjene kojima se odstupa od rje{enja datogglavnim (izvedbenim) projektom na temelju kojeg je izdatoodobrenje ili uvjeta datih u urbanisti~koj suglasnosti.

Na zahtjev za izmjenu i/ili dopunu odobrenja za gradnju ipostupak izdavanja odobrenja, primjenjuju se odredbe ~lanaka od32. do 37. ovog zakona.

Iznimno od odredbe ~lanka 32. ovog zakona uz zahtjev zaizmjenu i/ili dopunu odobrenja za gradnju prila‘e se samo onadokumentacija i suglasnosti koje se odnose na namjeravanuizmjenu.

Zahtjev za izmjenu i/ili dopunu odobrenja za gradnjupodnesen radi prilago|avanja gra|evine osobama s te{ko}ama ukretanju rje{ava se u roku od 15. dana.

^lanak 38.

Ako tijekom gradnje do|e do promjene investitora, Ministarstvoodnosno nadle‘na op}inska slu‘ba, }e u roku od 30 dana od prijamazahtjeva, izvr{iti izmjenu odobrenja za gradnju.

Novi investitor du‘an je uz zahtjev za izmjenu odobrenja zagradnju prilo‘iti:

1. va‘e}e odobrenje za gradnju,2. dokaz o pravu gradnje na odre|enoj nekretnini, odnosno

da je na temelju pravno valjanog dokumenta ilinaslje|ivanjem, stekao pravo vlasni{tva na gra|evini, shodnoodredbama ~lanka 33. ovog zakona.

Ministarstvo odnosno nadle‘na op}inska slu‘ba, iz stavka 1.ovog ~lanka, }e na temelju dokaza iz prethodnog ~lanka izvr{itiizmjenu odobrenja za gradnju, u smislu promjene imena investitora.

Promjena investitora u slu~aju iz stavka 1. ovog ~lanka mo‘ese zatra‘iti do izdavanja uporabne dozvole.

VII - POSEBNI SLUÂJEVI GRADNJE

Gradnja u slu~aju neposredne opasnosti

^lanak 39.

U slu~aju neposredne opasnosti od velikih prirodnihnepogoda ili ratnih i drugih razaranja tijekom tih doga|aja ilineposredno nakon njihovog prestanka, bez odobrenja za gradnjumogu se graditi one gra|evine koje slu‘e sprje~avanju djelovanjatih doga|aja, odnosno uklanjanju {tetnih posljedica.

U slu~aju izgradnje gra|evina iz stavka 1. ovog ~lankainvestitor je obavezan u roku od 24 sata od po~etka radova izvjestitiMinistarstvo odnosno nadle‘nu op}insku slu‘bu.

Gra|evina iz stavka 1. ovog ~lanka mora se ukloniti kadprestane potreba njenog kori{tenja. Ako je potrebno da ta gra|evinaostane kao stalna za nju se mora naknadno osigurati odobrenje zagradnju.

U slu~aju o{te}enja gra|evine zbog djelovanja iz stavka 1.ovog ~lanka, gra|evina se mo‘e vratiti u prvobitno stanje bezprethodnog izdavanja urbanisti~ke suglasnosti.


Ministarstvo, odnosno nadle‘na op}inska slu‘ba izdat }eodobrenje za gradnju sukladno odobrenju za gradnju na temeljukoje je gra|evina izgra|ena.

Kada se radi o ve}im o{te}enjima konstruktivnih dijelovagra|evine, Ministarstvo odnosno nadle‘na op}inska slu‘ba mo‘eod investitora zahtijevati da prilo‘i tehni~ku dokumentaciju zasanaciju gra|evine i ateste o izvr{enim ispitivanjima konstrukcijegra|evine.

Odobrenjem za gradnju u slu~ajevima iz stavka 6. ovog~lanka utvrdit }e se i obveza pribavljanja odobrenja za uporabusanirane gra|evine.

Na~elno odobrenje za gradnju za slo‘ene gra|evine

^lanak 40.

Odobrenje za gradnju za slo‘enu gra|evinu mo‘e se izdati iza jedan njen dio i to za jednu ili vi{e gra|evina koje su sastavnidio slo‘ene gra|evine.

Prije podno{enja zahtjeva za izdavanje odobrenja za gradnjuiz stavka 1. ovog ~lanka investitor je du‘an pribaviti na~elnoodobrenje za gradnju za slo‘enu gra|evinu.

Na~elnim odobrenjem za gradnju, na zahtjev investitora,odre|uju se dijelovi slo‘ene gra|evine, funkcionalne i/ili tehno-lo{ke veze izme|u dijelova slo‘ene gra|evine, kao i s tim povezaniredoslijed izdavanja odobrenja za gradnju. Glavni projekt dijelaslo‘ene gra|evine, za koji se izdaje odobrenje za gradnju, morabiti izra|en sukladno idejnom projektu cijele slo‘ene gra|evine,urbanisti~kom suglasno{}u, odredbama ovog zakona i posebnihzakona.

Na temelju na~elnog odobrenja za gradnju mo‘e se pristupitiizvo|enju pripremnih radova.

Uz zahtjev za izdavanje na~elnog odobrenja za gradnju zaslo‘enu gra|evinu prila‘e se:

1. urbanisti~ka suglasnost za cijelu slo‘enu gra|evinu,2. izvadak iz katastarskog plana s ucrtanom situacijom cijele

slo‘ene gra|evine i susjednih objekata (za gra|evine kojese grade na ve}em podru~ju situacija se mo‘e prikazati nageodetskoj podlozi u odgovaraju}em mjerilu),

3. dva primjerka idejnog projekta cijele slo‘ene gra|evine,4. popis dijelova slo‘ene gra|evine redoslijedom kako }e se

izdavati odobrenje za gradnju,5. popis pripremnih radova koje treba izvesti,6. okolinska dozvola (ako slo‘ena gra|evina spada u

gra|evine za koje je to propisano posebnim zakonom),7. drugi nacrti i podaci, ovisno o slo‘enosti gra|evine, ako

su oni zna~ajni za izradu glavnog projekta.Uz zahtjev iz prethodnog stavka ovog ~lanka mo‘e se umjesto

idejnog projekta prilo‘iti glavni projekt cijele slo‘ene gra|evine.Odobrenje za gradnju iz stavka 2. ovog ~lanka mo‘e se

izdati i za izvo|enje radova i gradnju dijelova energetskih,gospodarskih, prometnih i infrastrukturnih gra|evina, pod uvjetomda takvi radovi, odnosno dijelovi gra|evine imaju odgovaraju}utehni~ku dokumentaciju, idejni projekt i urbanisti~ku suglasnostza cijelu gra|evinu, te da predstavljaju gra|evnu i tehni~ku cjelinu,a da gradnja cijele gra|evine traje vi{e godina.

U postupku izdavanja na~elnog odobrenja za gradnjuprimjenjuju se odredbe ~lanka 34. ~lanka 35. stavak od 2. do 4. i~lanka 37. ovog zakona.

Na~elno odobrenje za gradnju za slo‘eni objekt, na temeljukojega se izdaju odobrenja za gradnju iz stavka 1. ovog ~lanka,prestaje va‘iti u roku od pet godina od pravomo}nosti.

Va‘enje na~elnog odobrenja za gradnju, iz prethodnogstavka ovog ~lanka, mo‘e se produljiti za jo{ dvije godine, ako senisu promijenili urbanisti~ki uvjeti i ako je za najmanje jedan dioslo‘ene gra|evine izdata uporabna dozvola.

Odobrenja za gradnju za pripremne radove

^lanak 41.

Pripremni radovi za potrebe gradili{ta izvode se na temeljuodobrenja za izvo|enje pripremnih radova. Uz zahtjev za izdavanjeodobrenja za izvo|enje pripremnih radova, investitor je du‘anprilo‘iti slijede}e:

- pravomo}no rje{enje o urbanisti~koj suglasnosti,- dokaz o pravu gradnje sukladno ~lanu 33. ovog zakona,- organizacijsku shemu gradili{ta,- elaborat za{tite na radu,- elaborat za{tite od po‘ara,- suglasnost nadle‘nih institucija za priklju~ak gradili{ta na

infrastrukturu.Odobrenjem za gradnju iz stavka 1. ovog ~lanka mora se

odrediti rok u kome se gra|evine izgra|ene na temelju odobrenjaza gradnju za pripremne radove moraju ukloniti.

Obavljanjem prethodnih radova istra‘nog karaktera(prethodne studije, geolo{ka i geomehani~ka istra‘ivanja i ispitivanjaterena, izrada idejnih rje{enja, izrada investicijskog programa,prikupljanje podataka za projektiranje i drugi radovi koji slu‘e zaizradu tehni~ke dokumentacije i za dono{enje odluke o izgradnjiinvesticijskog objekta) izvode se na temelju urbanisti~ke suglasnosti.

Odobrenje za gradnju za privremene objekte

^lanak 42.

Za postavljanje gra|evine za potrebe sajmova i javnihmanifestacija, izdaje se odobrenje za gradnju za privremene gra|evine.

Odobrenjem za gradnju iz stavka 1. ovog ~lanka investitoruse odre|uje rok u kojem je du‘an o svom tro{ku uklonitiprivremenu gra|evinu, a najdu‘e u roku do tri godine.

Bespravna gradnja

^lanak 43.

Gradnja gra|evine bez pravomo}nog odobrenja za gradnjunije dozvoljena.

Za bespravno sagra|enu gra|evinu ne smije se dati priklju~akna javni vodovod, kanalizaciju, elektri~nu mre‘u i drugu komunalnuinfrastrukturu.

Iznimno od stavka 1. ovog ~lanka, Skup{tina Tuzlanskogkantona, posebnim zakonom }e regulisati dosada{nju bespravnugradnju glede legalizacije, samo u slu~aju da takva gradnja neugro‘ava op}i javni interes, uklapa se u prostorno planskudokumentaciju i ne utje~e na zadovoljavanje uvjeta za{tite: okoli{a,terena (klizi{ta), stanovni{tva i materijalnih dobara.

Zakon iz stavka 3. ovog ~lanka Skup{tina Tuzlanskog kantona}e donijeti na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona najkasnije 6mjeseci od stupanja na snagu ovog zakona.

Tim zakonom utvrdit }e se uvjeti za izdavanje urbanisti~kesuglasnosti, odobrenja za gradnju i uporabne dozvole i to:

- potreban obim tehni~ke dokumentacije,- ocjenu solidnosti izvedene gradnje,- mjere za ure|enje i za{titu okoli{a.

Prijava gradnje

^lanak 44.

Investitor je du‘an Ministarstvu, odnosno nadle‘noj op}inskojslu‘bi koja mu je izdala odobrenje za gradnju kao i nadle‘nominspekcijskom organu pismeno prijaviti po~etak gra|evnih radova,najkasnije u roku od osam dana prije po~etka radova.


Ukoliko je do{lo do prekida radova za razdoblje dulje od trimjeseca, investitor je du‘an pismeno prijaviti nastavak radova usvemu kao u stavku 1. ovog ~lanka.

VIII - GRADILI[TE

Ure|enje gradili{ta

^lanak 45.

Gradili{te mora biti ogra|eno radi sprje~avanja nekontroliranogpristupa ljudi na gradili{te.

Na gradili{tu koje se prote‘e na velikim prostranstvima(‘eljezni~ke pruge, ceste, dalekovodi i sl.) dijelovi gradili{ta kojise ne mogu ograditi moraju biti za{ti}eni odre|enim prometnimznakovima ili ozna~eni na drugi na~in.

Uz javno-prometne povr{ine zabranjeno je ogra|ivatigradili{te bodljikavom ‘icom ili na drugi na~in koji bi mogaougro‘avati prolaznike. Na gradskim podru~jima mo‘e se odreditiposeban vanjski izgled ograde.

Gradili{te mora imati na vidnom mjestu istaknutu plo~u, sasvim relevantnim podatcima o gra|evini i sudionicima gradnje(naziv investitora, naziv izvo|a~a radova, naziv projektanta, nazivi vrstu gra|evine koja se gradi, vrijeme po~etka i zavr{etka radova).

Investitor ili izvo|a~ du‘an je, za privremeno zauzimanjesusjednog odnosno obli‘njeg zemlji{ta za potrebe gradili{ta,pribaviti suglasnosti vlasnika ili korisnika tog zemlji{ta.

Za privremeno zauzimanje javnih prometnih povr{ina zapotrebe gradili{ta investitor ili izvo|a~, du‘an je pribaviti odobrenjenadle‘nog organa uprave, odnosno pravne osobe odre|enogposebnim zakonom.

Izgra|ene privremene gra|evine i postavljena opremagradili{ta moraju biti stabilni, te odgovarati propisanim uvjetimaza{tite od po‘ara i eksplozije, za{tite na radu i svim drugim mjeramaza{tite zdravlja ljudi i okoli{a.

Prije izdavanja uporabne dozvole sve privremene gra|evineizgra|ene u okviru pripremnih radova, oprema gradili{ta,neutro{eni gra|evni i drugi materijal, otpad i sl. moraju bitiuklonjeni, a zemlji{te na podru~ju gradili{ta, kao i na prilazugradili{tu dovedeno u uredno stanje, sukladno uvjetima utvr|enimu urbanisti~koj suglasnosti i odobrenju za gradnju.

Dokumentacija na gradili{tu

^lanak 46.

Izvo|a~ na gradili{tu mora imati:1. rje{enje o upisu u sudski registar,2. akt o postavljenju voditelja gradnje, odnosno voditelja

pojedinih radova,3. odobrenje za gradnju i glavni projekt (izvedbeni projekt),4. gra|evni dnevnik,5. gra|evnu knjigu,6. dokaz o ispitivanju i kvaliteti ugra|enih materijala,

proizvoda i opreme sukladno ~lanku 15. ovog zakona,7. elaborat o iskoli~enju gra|evine izra|en od fizi~ke ili pravne

osobe, registrirane za obavljanje geodetske djelatnosti,8. nacrt organizacije gradili{ta.

IX - UPORABNA DOZVOLA

^lanak 47.

Izgra|ena gra|evina smije se po~eti koristiti, odnosno stavitiu pogon, te izdati rje{enje za obavljanje djelatnosti po posebnompropisu, tek nakon {to Ministarstvo, odnosno nadle‘na op}inska

slu‘ba izda dozvolu za njezinu uporabu (u daljnjem tekstu:uporabna dozvola).

Uporabna dozvola za izgra|enu gra|evinu izdaje se nakonizvr{enog tehni~kog pregleda.

Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole

^lanak 48.

Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi se Ministarstvu,odnosno nadle‘noj op}inskoj slu‘bi, koja je izdala odobrenje zagradnju gra|evine.

Zahtjev iz stavka 1. ovog ~lanka mora sadr‘avati:1. kopiju odobrenja za gradnju,2. kopiju katastarskog plana s ucrtanim polo‘ajem gra|evine,3. pisanu izjavu izvo|a~a o izvedenim radovima i uvjetima

za odr‘avanje gra|evine,4. pisano izvje{}e nadzora nad gradnjom, sukladno ~lanku

20. ovog zakona.

Tehni~ki pregled

^lanak 49.

Ministarstvo, odnosno nadle‘na op}inska slu‘ba, du‘na je uroku od 30 dana od dana prijama zahtjeva iz ~lanka 48. ovogzakona, obaviti tehni~ki pregled gra|evine.

Tehni~kim pregledom se utvr|uje da je gra|evina izgra|enasukladno tehni~koj dokumentaciji na temelju koje je izdatoodobrenje za gradnju, tehni~kim propisima i normativima, kao ipropisima za odnosnu gra|evinu po posebnim zakonima.

Ministarstvo, odnosno nadle‘na op}inska slu‘ba rje{enjemimenuje stru~no povjerenstvo za tehni~ki pregled, i to predsjednikai ~lanove povjerenstva. Ministarstvo, odnosno nadle‘na op}inskaslu‘ba du‘ni su donijeti rje{enje o imenovanju povjerenstva zatehni~ki pregled u roku od osam dana od dana prijama urednogzahtjeva iz ~lanka 48. ovog zakona.

Predsjednik i ~lanovi povjerenstva moraju ispunjavati uvjeteda su diplomirani in‘injeri, s pet godina radnog iskustva i polo‘enimstru~nim ispitom. Broj ~lanova povjerenstva za tehni~ki pregledovisi o vrsti i slo‘enosti objekta, odnosno povjerenstvo mora imatipo jednog stru~nog ~lana za svaku vrstu radova koje pregleda.

U radu povjerenstva ne mogu u~estvovati slu‘bene osobekoje su donosile rje{enja u postupku izdavanja urbanisti~kesuglasnosti, odobrenja za gradnju, niti osobe koje su sudjelovale uizradi projektne dokumentacije, reviziji projektne dokumentacijei nadzoru nad gradnjom.

O mjestu, danu i satu obavljanja tehni~kog pregledaMinistarstvo, odnosno nadle‘na op}inska slu‘ba du‘na jeobavijestiti investitora, predsjednika i ~lanove povjerenstva,najkasnije 10 dana prije dana zakazanog za tehni~ki pregled.

^lanak 50.

Investitor je du‘an prigodom tehni~kog pregleda osiguratiprisustvo svih predstavnika sudionika u gradnji.

Investitor je du‘an, najkasnije na dan tehni~kog pregledapovjerenstvu za tehni~ki pregled dostaviti na uvid:

1. dokumentaciju iz ~lanka 46. i ~lanka 48. ovog zakona,2. dokaze da su ispunjeni posebni uvjeti utvr|eni odobrenjem

za gradnju na temelju posebnih zakona.Predsjednik i ~lanovi povjerenstva za tehni~ki pregled o

izvr{enom tehni~kom pregledu gra|evine sastavljaju zapisnik, ukoji se unosi i mi{ljenje svakog ~lana mo‘e li se izgra|ena gra|evinakoristiti ili se moraju otkloniti nedostaci ili se ne mo‘e izdatiuporabna dozvola.


Zapisnik o izvr{enom tehni~kom pregledu povjerenstvo zatehni~ki pregled du‘no je dostaviti Ministarstvu, odnosnonadle‘noj op}inskoj slu‘bi u roku od osam dana od obavljenogtehni~kog pregleda.

Zapisnik iz stavka 4. ovog ~lanka potpisuje predsjednikpovjerenstva i svi ~lanovi.

^lanak 51.

Ako su zapisnikom povjerenstva za tehni~ki pregled utvr|eninedostatci na gra|evini, koje treba otkloniti, Ministarstvo, odnosnonadle‘na op}inska slu‘ba donijet }e zaklju~ak kojim se utvr|ujerok za otklanjanje nedostataka, a najdulje 90 dana.

Ministarstvo, odnosno nadle‘na op}inska slu‘ba donijet }erje{enje, odnosno izdati uporabnu dozvolu tek nakon {to se otklonenedostaci iz stavka 1. ovog ~lanka.

Postupak izdavanja uporabne dozvole

^lanak 52.

Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole odbit }e se:1. ako je gra|evina izgra|ena bez odobrenja za gradnju,2. ako su tijekom gradnje izvr{ene izmjene i dopune na

gra|evini za koje nije izdata izmjena ili dopuna odobrenjaza gradnju,

3. ako se u ostavljenom roku ne otklone nedostaci koji bitnoutje~u na pouzdanost i sigurnost gra|evine,

4. ako nisu ispunjeni uvjeti predvi|eni ~lankom 38. stavak 4.ovog zakona.

^lanak 53.

Ako se prigodom tehni~kog pregleda utvrdi da se nedostacina gra|evini ne mogu otkloniti ili da postoji neotklonjiva opasnostpo pouzdanost gra|evine, po ‘ivot ili zdravlje ljudi, okoli{, prometili susjedne objekte, Ministarstvo, odnosno nadle‘na op}inskaslu‘ba donijet }e rje{enje o uklanjanju, odnosno ru{enju gra|evinena teret investitora.

^lanak 54.

Ukoliko je zapisnikom povjerenstva za tehni~ki pregledutvr|eno da se mo‘e izdati uporabna dozvola za predmetnugra|evinu, Ministarstvo, odnosno nadle‘na op}inska slu‘ba du‘naje u roku od 15 dana od prijama zapisnika o izvr{enom tehni~kompregledu iz stavka 4. ~lanka 50. ovog zakona izdati uporabnudozvolu.

^lanak 55.

Ministarstvo, odnosno nadle‘na op}inska slu‘ba mo‘e natemelju mi{ljenja povjerenstva za tehni~ki pregled, za gra|evinukoja po svom tehnolo{kom procesu, s obzirom na ugra|eneinstalacije, opremu i postojanje, zahtjeva za probni rad izdatiodobrenje za probni rad.

Odobrenje za probni rad mo‘e se izdati samo pod uvjetomda je povjerenstvo za tehni~ki pregled utvrdilo da je gra|evinaizgra|ena sukladno izdatom odobrenju za gradnju i da pu{tanjegra|evine u probni rad ne ugro‘ava ‘ivot i zdravlje ljudi, okoli{ isusjedne gra|evine.

Tijekom trajanja probnog rada gra|evine, uspostavlja se iutvr|uje njena potpuna tehni~ka ispravnost.

Probni rad gra|evine iz stavka 1. ovog ~lanka mo‘e trajatinajdu‘e 12 mjeseci, a iznimno u posebice slo‘enim tehnolo{kimprocesima, probni rad se mo‘e produljiti za jo{ 12 mjeseci.

^lanak 56.

Uporabna dozvola mo‘e se na zahtjev investitora izdati prijezavr{etka cijele gra|evine i za dio gra|evine:

1. kada je to potrebno radi nastavka i dovr{enja gradnje (mostza pristup gradili{tu, trafostanica, dalekovod i sl.),

2. kada je u pitanju slo‘ena gra|evina iz ~lanka 40. ovogzakona,

3. kada se odre|eni dio mo‘e po~eti koristiti prije dovr{enjacijele gra|evine.

Iznimka iz stavka 1. ovog ~lanka mora biti predvi|enaglavnim projektom.

^lanak 57.

Ministarstvo, odnosno nadle‘na op}inska slu‘ba koja imenujepovjerenstvo za tehni~ki pregled du‘na je najmanje jednom udvije godine objaviti javni poziv stru~nim osobama da dostavedokaze o ispunjavanju uvjeta za sudjelovanje u povjerenstvima.

Na temelju popisa stru~nih osoba iz stavka 1. ovog ~lanka,voditelj postupka, u ovisnosti od vrste i slo‘enosti gra|evine,imenuje odgovaraju}e stru~ne osobe u povjerenstva za tehni~kipregled.

^lanak 58.

Tro{kove vr{enja tehni~kog pregleda snosi investitor sukladnoodredbama Zakona o upravnom postupku.

Visinu i na~in pla}anja predsjednika i ~lanova povjerenstvaza tehni~ki pregled, utvrdit }e posebnom odlukom Vlada Kantona,odnosno op}inski na~elnik, u ovisnosti od nadle‘nosti organa kojidonosi rje{enje o uporabnoj dozvoli.

^lanak 59.

Uporabna dozvola je upravni akt i u postupku njezinogizdavanja primjenjuju se propisi o upravnom postupku.

Gra|evina za koju nije izdata uporabna dozvola, ne mo‘e seupisati u zemlji{ne knjige.

X - KORI[TENJE I ODR@AVANJE GRA\EVINE

^lanak 60.

Gra|evina se mo‘e koristiti samo sukladno njezinoj namjeni.Vlasnik gra|evine du‘an je odr‘avati gra|evinu na na~in da

se u predvi|enom vremenu trajanja o~uvaju tehni~ka svojstva izpoglavlja II. ovog zakona, bitna za gra|evinu, odnosno da se nenaru{e njena spomeni~ka svojstva, ako je ta gra|evina uvr{tena upopis nacionalnih spomenika odlukom Povjerenstva za za{titunacionalnih spomenika, sukladno Aneksu 8. Op}eg okvirnogsporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.

U slu~aju o{te}enja gra|evine zbog ~ega je ugro‘enapouzdanost gra|evine ili njezinog dijela, te ako postoji opasnostza susjedne gra|evine ili zdravlje ljudi, vlasnik (upravitelj)gra|evine du‘an je poduzeti ‘urne mjere za otklanjanje opasnostii ozna~iti gra|evinu kao opasnu do otklanjanja o{te}enja.

Rekonstrukcija postoje}e gra|evine

^lanak 61.

Investitor je du‘an pribaviti odobrenje za gradnju ako namjeravarekonstruirati postoje}u gra|evinu.

Na rekonstrukciju postoje}e gra|evine primjenjuju se odredbeod ~lanka 3. do ~lanka15. i od ~lanka 28. do ~lanka 60. ovog zakona.


Pored dokaza iz ~lanka 32. stavak 2. ovog zakona, uz zahtjevza rekonstrukciju postoje}e gra|evine prila‘e se:

1. odobrenje za gradnju na temelju kojega je gra|evina bilaizgra|ena,

2. dva primjerka glavnog projekta iz ~lanka 23. ovog zakonaza gra|evinu, odnosno dio gra|evine na koji serekonstrukcija odnosi,

3. suglasnosti i mi{ljenja, ukoliko se namjeravanom rekonstru-kcijom bitno mijenjaju uvjeti iz prethodnih suglasnosti,odnosno mi{ljenja.

Projekt iz stavka 3. to~ka 2. ovog ~lanka osim sadr‘ajapropisanog ~lankom 23. ovog zakona, mora sadr‘avati i snimakpostoje}eg stanja gra|evine (osnove, presjek, krovi{te, pro~elja itd.),

Na projekt izvedenog stanja odnose se odredbe ~lanka od23. do ~lanka 28. ovog zakona.

XI - UKLANJANJE GRA\EVINE

Odobrenje za uklanjanje gra|evine

^lanak 62.

Uklanjanju gra|evine ili njenog dijela, ukoliko se ne radi ouklanjanju na temelju inspekcijskog rje{enja, mo‘e se pristupitisamo na temelju odobrenja za uklanjanje.

Postupak za uklanjanje gra|evine

^lanak 63.

Zahtjev za izdavanje odobrenja za uklanjanje gra|evinepodnosi vlasnik gra|evine Ministarstvu, odnosno nadle‘nojop}inskoj slu‘bi koja je izdala odobrenje za gradnju.

Uz zahtjev se prila‘u:1. dva primjerka projekta za uklanjanje gra|evine,2. dokaz vlasni{tva nad gra|evinom,3. suglasnosti nadle‘nih tijela ili pravnih osoba, ako se

uklanjanjem gra|evine mo‘e ugroziti javni interes, ‘ivot izdravlje ljudi i materijalnih dobara,

4. procjena utjecaja na okoli{ sukladno posebnim zakonom.Kod uklanjanja gra|evine ili njenog dijela stru~ni nadzor je

obavezan.U postupku izdavanja odobrenja za uklanjanje gra|evine,

stranka u postupku jeste vlasnik nekretnine za koju se izdajeodobrenje za uklanjanje i vlasnik ili zakupac na nekretnini koja seneposredno grani~i sa nekretninom za koju se izdaje dozvola zauklanjanje, ako se tim uklanjanjem utje~e na njegova stvarna prava.

Odobrenje za uklanjanje gra|evine je upravni akt.

Projekt uklanjanja gra|evine

^lanak 64.

Projekt uklanjanja gra|evine iz stavka 2. to~ka 1. ~lanka 63.ovog zakona sadr‘i:

1. nacrte, prora~une, i/ili druge in‘injerske dokaze da tijekomuklanjanja ne}e do}i do gubitka pouzdanosti konstrukcijesusjednih objekata niti da }e se ugroziti ‘ivot i zdravljeljudi ili okoli{,

2. tehni~ki opis uklanjanja gra|evine i na~in zbrinjavanjagra|evnog otpada i ure|enja gra|evne parcele nakonuklanjanja gra|evine,

3. prora~un pouzdanosti okolnog i drugog zemlji{ta i/iliokolnih i drugih gra|evina, ako uklanjanje gra|evine ilina~in njenog uklanjanja utje~e na pouzdanost toga zemlji{tai/ili udovoljavanju bitnim zahtjevima tih gra|evina.

Projekt uklanjanja iz stavka 1. ovog ~lanka podlije‘e kontroliprojekta iz ~lanka 26. stavak 1. to~ka 1. ovog zakona gledemehani~ke otpornosti i pouzdanosti.

XII - INSPEKCIJSKI NADZOR

Odredbe o inspekcijskom nadzoru

^lanak 65.

Inspekcijskim nadzorom, prema ovom zakonu, obavlja sekontrola nad radom sudionika gradnje i odr‘avanju gra|evine, tekvaliteta gra|evnih proizvoda koji se ugra|uju glede primjeneovoga zakona i propisa donesenih na temelju ovoga zakona ipropisa iz podru~ja normizacije, ukoliko posebnim zakonom nijedruga~ije odre|eno.

^lanak 66.

Inspekcijski nadzor, prema odredbama ovog zakona,provode kantonalni i op}inski gra|evni inspektori (u daljnjemtekstu: gra|evni inspektor) svaki u okviru svoje nadle‘nosti.

Provo|enje nadzora nad gra|evinama iz nadle‘nostiMinistarstva iz ~lanka 30. stavak 2. ovog zakona, vr{e kantonalnigra|evni inspektori, a u svim drugim slu~ajevima op}inski gra|evniinspektori, ukoliko posebnim zakonom nije druga~ije regulirano.

Za kantonalnog gra|evnog inspektora mo‘e se imenovatidiplomirani in‘injer gra|evne ili arhitektonske struke s najmanje3 godine radnog iskustva nakon polo‘enog stru~nog ispita, a zaop}inskog gra|evnog inspektora mo‘e se imenovati diplomiraniin‘injer gra|evne ili arhitektonske struke s polo‘enim stru~nimispitom i najmanje 3 godine radnog iskustva u struci.

Gra|evni inspektor svoj identitet dokazuje slu‘benom iskaznicom.Oblik i sadr‘aj iskaznice iz prethodnog stavka, propisuje

Vlada Kantona posebnim propisom.

^lanak 67.

U provo|enju nadzora gra|evni inspektor ima pravo idu‘nost sudionicima gradnje rje{enjem narediti otklanjanjenepravilnosti, obustavu gradnje i uklanjanje gra|evine.

Otklanjanje nepravilnosti

^lanak 68.

U provo|enju nadzora gra|evni inspektor ima pravo idu‘nost sudionicima gradnje, rje{enjem narediti da u primjerenomroku otklone nepravilnosti koje utvrdi.

U provo|enju nadzora gra|evni inspektor ima pravo i du‘nostrje{enjem narediti vlasniku postoje}e gra|evine, odnosno investitoruda otkloni nedostatke na gra|evini koji su nastali ili su uo~eni tijekomnjezinog kori{tenja, ako utvrdi da ti nedostaci mogu ugrozitipouzdanost gra|evine, susjednih gra|evina, ‘ivot i zdravlje ljudi,okoli{ ili nesmetan pristup osobama s te{ko}ama u kretanju.

U provo|enju nadzora gra|evni inspektor ima pravo idu‘nost da rje{enjem naredi obustavu uporabe gra|evine, ukolikoza nju nije pribavljeno odobrenje za probni rad, odnosno uporabnadozvola ili je istekao rok odobrenju (~lanak 55. i ~lanak 56. ovogzakona).

Obustava gradnje

^lanak 69.

Gra|evni inspektor ima pravo i du‘nost rje{enjem nareditida se obustavi daljnja gradnja odnosno izvo|enje pojedinih radova:


1. ako se gra|evina gradi, odnosno rekonstruira protivnoodobrenju za gradnju, u kojem slu~aju mo‘e odreditiprimjereni rok za uskla|ivanje izvedenog stanja sodobrenim projektom ili crte‘om gra|evine, odnosno zaosiguranje izmjene ili dopune odobrenja za gradnju,

2. ako je donesen zaklju~ak kojim se dozvoljava postupakizmjene ili dopune odobrenja za gradnju,

3. ako se gra|evina gradi, odnosno rekonstruira, a da u rokuodre|enom rje{enjem nisu otklonjeni uo~eni nedostaci,

4. ako utvrdi nedostatke i nepravilnosti u projektu iliizvo|enju radova koji mogu ugroziti tehni~ka svojstvabitna za gra|evinu, propisana poglavljem II. ovog zakona,te odredi primjereni rok za otklanjanje tih nedostataka,

5. ako utvrdi da se radovi izvode na na~in da se ugro‘avapouzdanost susjednih gra|evina, pouzdanost tla naokolnom zemlji{tu, ‘ivot i zdravlje ljudi i materijalna dobra,prometne povr{ine, komunalne i druge instalacije i dr., tenaredi ‘urne mjere za{tite ako je to potrebno,

6. ako utvrdi da radove izvodi ili nadzire pravna ili fizi~kaosoba koja nije registrirana, odnosno ovla{tena za izvo|enjeili nadziranje te vrste radova, odnosno koja ne ispunjavaovim zakonom propisane posebne uvjete,

7. ako se gra|evina, koja je progla{ena nacionalnimspomenikom Bosne i Hercegovine obnavlja ili rekonstruirabez odobrenja za rekonstrukciju ili protivno izdatomodobrenju.

U slu~aju iz stavka 1. to~ke 2. i 5. ovog ~lanka gra|evniinspektor naredit }e na licu mjesta i zatvaranje gradili{ta posebnomoznakom.

Na~in zatvaranja i ozna~avanja zatvorenog gradili{ta,odnosno gra|evine propisat }e ministar posebnim pravilnikom.

Uklanjanje gra|evine

^lanak 70.

Gra|evni inspektor ima pravo i du‘nost rje{enjem nareditiinvestitoru da o svom tro{ku izvr{i uklanjanje gra|evine ilinjezinog dijela, ili posljedice izvr{enih zahvata u prostoru iuspostavi prija{nje stanje:

a. ako se gradnja vr{i ili je izvr{ena bez odobrenja za gradnju,b. ako se gradi protivno odobrenju za gradnju, a u odre|enom

roku nije se uskladilo izvedeno stanje s odobrenimprojektom, odnosno nije se osigurala izmjena ili dopunaodobrenja za gradnju,

c. ako se tijekom gradnje utvrde neotklonjivi nedostaci zbogkojih je ugro‘ena pouzdanost gra|evine ili pouzdanostokolnih gra|evina, ili su na drugi na~in ugro‘eni ‘ivotljudi ili okoli{,

d. ako utvrdi da je usljed dotrajalosti ili ve}ih o{te}enjaneposredno ugro‘ena pouzdanost gra|evine ili njezinogdijela, te ona predstavlja opasnost za susjedne gra|evine i‘ivot ljudi, a ta se opasnost ne mo‘e na drugi na~in otkloniti.Gra|evni inspektor ujedno nare|uje i ‘urne mjere osiguranjado izvr{enja naloga (npr. podupiranje konstrukcije,sklanjanje ljudi i sl.),

e. ako se sukladno ~lanku 45. stavak 8. ovog zakona neuklone privremene gra|evine izgra|ene na gradili{tu uokviru pripremnih radova.

U slu~aju iz stavka 1. to~ke a. i b. ovog ~lanka, gra|evniinspektor }e prije dono{enja rje{enja narediti na licu mjestazatvaranje gradili{ta posebnom oznakom.

Ako se gra|evina iz stavka 1. to~ka d. ovog ~lanka nalazi uza{ti}enom podru~ju, rje{enje o uklanjanju ne mo‘e se izvr{iti bezsuglasnosti Ministarstva, odnosno nadle‘ne op}inske slu‘be, zaposlove za{tite spomenika kulture. Postupak davanja suglasnosti

Ministarstva, odnosno nadle‘ne op}inske slu‘be za poslove za{titespomenika kulture je ‘uran.

Ako u slu~aju iz stavka 1. ovog ~lanka investitor ne postupipo rje{enju gra|evnog inspektora o uklanjanju gra|evine ili njenogdijela, rje{enje }e se izvr{iti putem pravne osobe registrirane zaposlove gradnje na tro{ak investitora.

Na~in izvr{enja rje{enja odre|uje gra|evni inspektor.Ministarstvo, odnosno nadle‘na op}inska slu‘ba du‘ni su

svake godine do 31. 03. izvr{iti izbor pravne osobe iz stavka 4.ovog ~lanka, ~ije usluge }a se koristiti za izvr{enje rje{enja gra|evneinspekcije. Izbor najpovoljnije ponude vr{i sukladno Zakonu ojavnim nabavkama.

Tro{kovi izvr{enja inspekcijskog rje{enja putem pravne osoberegistrirane za poslove gradnje, osiguravaju se iz kantonalnogodnosno op}inskog prora~una do naplate od investitora.

Inspekcijsko rje{enje

^lanak 71.

Gra|evni inspektor, iznimno, mo‘e zapisnikom nareditiizvr{enje mjera iz ~lanka 69. stavak 1. to~ke od 1. do 5. i ~lanka 70.stavak 1. to~ke c. i d. ovog zakona, radi otklanjanja neposredneopasnosti po ‘ivot i zdravlje ljudi i po imovinu.

Izvr{enje nare|enih mjera po~inje te}i uru~enjem zapisnika.Gra|evni inspektor je du‘an izdati pismeno rje{enje o

nare|enim mjerama iz stavka 1. ovog ~lanka, u roku od sedamdana od dana kad je nare|eno izvr{enje mjera.

Na rje{enje kantonalnog i op}inskog gra|evnog inspektoramo‘e se izjaviti ‘alba.

@alba iz stavka 4. ovog ~lanka izjavljuje se Povjerenstvu zadrugostupanjsko upravno rje{avanje Vlade Kantona, odnosnoMinistarstvu.

@alba ne odla‘e izvr{enje rje{enja.U odlu~ivanju po ‘albi iz stavka 4. ovog ~lanka, Povjerenstvo

za drugostupanjsko upravno rje{avanje, odnosno Ministarstvodonosi rje{enje protiv koga se ne mo‘e izjaviti ‘alba, ali se mo‘epokrenuti upravni spor kod nadle‘nog suda.

^lanak 72.

Gra|evni inspektor je du‘an da obavijesti Ministarstvoodnosno nadle‘nu op}insku slu‘bu o razlozima ni{tavosti rje{enjao odobrenju za gradnju, ako utvrdi da je rje{enje izdato protivnoodredbama ovog zakona.

XIII - KAZNENE ODREDBE

Prekr{aji

^lanak 73.

Nov~anom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 5.000,00 KMkaznit }e se za prekr{aj pravna osoba u svojstvu investitora ako:

1. projektiranje, gradnju ili provo|enje nadzora povjeri osobikoja nije registrirana za obavljanje tih djelatnosti sukladnoodredbama ovog zakona (~lanak 17. stavak 2.),

2. ne osigura nadzor nad gradnjom (~lanak 17. stavak 3.), 3. ne prijavi po~etak gradnje u propisanom roku (~lanak 17.

stavak 5.), 4. u slu~aju prekida radova ne osigura gra|evinu koju gradi

i susjedne gra|evine i povr{ine (~lanak 17. stavak 6.), 5. ne prijavi promjenu investitora u propisanom roku (~lanak

17. stavak 7.), 6. pristupi gradnji bez odobrenja za gradnju, ukoliko nije

druga~ije utvr|eno odredbama ovog zakona (~lanak 28.),


7. gradi protivno odobrenju za gradnju, a nije osiguraoizmjenu ili dopunu odobrenja za gradnju (~lanak 37.stavak 1.),

8. po zavr{etku gradnje ne ra{~isti i uredi gradili{te ineposredni okoli{ (~lanak 45. stavak 8.),

9. koristi gra|evinu ili njezin dio bez uporabne dozvole(~lanak 47. stavak 1.),

10. u odre|enom roku ne otkloni nedostatke utvr|enetehni~kim pregledom (~lanak 51. stavak 1.).

Za prekr{aj iz stavka 1. ovog ~lanka kaznit }e se i odgovornaosoba kod investitora nov~anom kaznom u iznosu od 200,00 do1.000,00 KM.

Nov~anom kaznom od 200,00 do 1.000,00 KM kaznit }e sefizi~ka osoba u svojstvu investitora za prekr{aje iz stavka 1. ovog~lanka.

^lanak 74.

Nov~anom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 5.000,00 KMkaznit }e se za prekr{aj pravna osoba koja gradi u svoje ime, a zara~un nepoznatog kupca, ako nadzor ne povjeri drugoj pravnojosobi registriranoj za obavljanje nadzora sukladno odredbamaovog zakona (~lanak 17. stavak 4.).

Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka kaznit }e se i odgovornaosoba u pravnoj osobi nov~anom kaznom u iznosu od 200,00 do1.000,00 KM.

^lanak 75.

Nov~anom kaznom u iznosu od 1.500,00 do 7.500,00 KMkaznit }e se za prekr{aj pravna osoba koja provodi nadzor nadgradnjom ako:

1. imenuje nadzornog in‘injera koji ne ispunjava uvjete iz~lanka 20. ovog zakona,

2. ne poduzima mjere da se radovi obavljaju sukladno odobrenjuza gradnju, odnosno projektom, (~lan 69. stavak 1. to~ka 1.),

3. ne poduzima mjere da tehni~ka svojstva gra|evine buduuskla|ena sa uvjetima iz poglavlja II. ovog zakona,

4. ne poduzima mjere da kvalitet radova, ugra|enih proizvodai opreme bude sukladno odredbama iz poglavlja III. ovogzakona.

Za prekr{aj iz stavka 1. to~ke 1. i 2. ovoga ~lanka kaznit }ese i odgovorna osoba u pravnoj osobi nov~anom kaznom u iznosuod 500,00 do 2.500,00 KM.

Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka kaznit }e se i nadzorniin‘injer nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 do 2.500,00 KM.

^lanak 76.

Nov~anom kaznom u iznosu od 300,00 do 1.500,00 KMkaznit }e se za prekr{aj pravna ili fizi~ka osoba kao vlasnikgra|evine ako:

1. koristi gra|evinu suprotno njezinoj namjeni (~lanak 60.stavak 1.),

2. ne odr‘ava gra|evinu, njezinu konstrukciju ili opremu(~lanak 60. stavak 2.),

3. pristupi uklanjanju ili ukloni gra|evinu ili njezin dio bezodobrenja Ministarstva, odnosno nadle‘ne op}inske slu‘be(~lanak 62.).

Za prekr{aj iz stavka 1. ovog ~lanka kaznit }e se i odgovornaosoba u pravnoj osobi vlasnika gra|evine nov~anom kaznom uiznosu od 200,00 do 1.000,00 KM.

^lanak 77.

Nov~anom kaznom u iznosu od 300,00 do 1.500,00 KMkaznit }e se za prekr{aj pravna osoba koja projektira ako:

1. nije registrirana za projektiranje (~lanak 18. stavak 1.),2. imenuje projektanta, projektanta voditelja ili koordinatora

projekta koji ne ispunjava uvjete propisane ovim zakonom(~lanak 18. stavak 2.),

3. ne ozna~i i ne uve‘e projekt i njegove dijelove (~lanak 25.stavci 1., 2., 3. i 4.).

Za prekr{aj iz stavka 1. to~ke 1., 2. i 3. ovoga ~lanka, kaznit}e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi nov~anom kaznom uiznosu od 200,00 do 1.000,00 KM.

Za prekr{aj iz stavka 1. to~ka 3. ovog ~lanka kaznit }e seprojektant nov~anom kaznom u iznosu od 100,00 do 500,00 KM.

^lanak 78.

Nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 do 2.500,00 KMkaznit }e se za prekr{aj izvo|a~ kao pravna osoba ako:

1. ne gradi sukladno tehni~kim propisima i normama sobveznom primjenom (~lanak 19. stavak 4. to~ka 2.),

2. nije registrirana za obavljanje djelatnosti (~lanak 19.stavak 1.),

3. ne gradi sukladno odobrenju za gradnju (~lanak 19. stavak 5.alineja 1.),

4. radove izvodi tako da tehni~ka svojstva gra|evine neodgovaraju zahtjevima iz poglavlja II. ovoga zakona,

5. ne ugra|uje proizvode i opremu sukladno poglavlju III.ovog zakona,

6. ne doka‘e kvalitet radova i ugra|enih proizvoda i opremeutvr|en odredbama ovog zakona (~lanak 19. stavak 5.alineja 4.),

7. tijekom gradnje ne poduzme mjere radi sprje~avanjaugro‘avanja pouzdanosti okolnih gra|evina, komunalnihi drugih instalacija i pouzdanosti okolnog tla (~lanak 19.stavak 5. alineja 5.),

8. imenuje voditelja gradnje ili voditelja pojedinih radova kojine ispunjava uvjete propisane ovim zakonom (~lanak 19.stavak 7.),

9. pristupi gradnji bez odobrenja za gradnju (~lanak 28.),10. ne ogradi gradili{te sukladno odredbama ovog zakona

(~lanak 45.),11. ne ra{~isti i uredi gradili{te i neposredni okoli{ po

zavr{etku gradnje (~lanak 45. stavak 8.),12. na gradili{tu nema propisanu dokumentaciju (~lanak 46.).Za prekr{aj iz stavka 1. to~ke 1., 2., 3., 7. i 12. ovog ~lanka

kaznit }e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi nov~anom kaznomu iznosu od 200,00 do 1.000,00 KM.

Za prekr{aj iz stavka 1., to~ka 1., to~ke od 3. do 6., to~ke od8. do 12. ovog ~lanka kaznit }e se i voditelj gradnje odnosnopojedinih radova nov~anom kaznom u iznosu od 200,00 do1.000,00 KM.

^lanak 79.

Nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 do 2.500,00 KMkaznit }e se za prekr{aj odgovorni revident (~lanak 21. stavak 1.)ako:

- prigodom kontrole projekta propusti uo~iti nedostatke kojimogu utjecati na tehni~ka svojstva gra|evine utvr|ena poglavljemII. ovoga zakona.

Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka kaznit }e se i pravnaosoba kod koje je odgovorni revident uposlen nov~anom kaznomu iznosu od 300,00 do 1.500,00 KM.

Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka kaznit }e se i odgovornaosoba u pravnoj osobi kod koje je odgovorni revident uposlennov~anom kaznom u iznosu od 200,00 do 1.000,00 KM.


XIV - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE

^lanak 80.

Ako je pokrenut upravni postupak pred Ministarstvom, odnosnonadle‘nom op}inskom slu‘bom do dana stupanja na snagu ovog zakona,a do toga dana nije doneseno prvostupanjsko rje{enje ili je rje{enje prijetoga bilo poni{teno i vra}eno prvostupanjskom organu na ponovnipostupak, postupak }e se nastaviti po odredbama ovog zakona.

^lanak 81.

Ministar }e pravilnik iz ~lanka 69. stavak 3. ovog zakonadonijeti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

^lanak 82.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da va‘i Zakono gradnji (“Slu‘bene novine Tuzlanskog kantona”, broj 10/02).

^lanak 83.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanjau “Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona”.

Bosna i Hercegovina PredsjednikFederacija Bosne i Hercegovine Skup{tine Tuzlanskog kantona,

TUZLANSKI KANTONSkup{tina Mr. sci. Amir Fazli}, v.r.

Broj: 01-02-188-7/05Tuzla, 31. 3. 2005. godine

90Na temelju ~lanka 24. stavak 1. to~ka c) Ustava Tuzlanskog kantona

(“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, br. 7/97 i 3/99 i“Slu`bene novine Tuzlanskog kantona”, br. 13/99, 10/00, 14/02, 6/04 i10/04), na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skup{tina Tuzlanskogkantona, na sjednici od 31. 3. 2005. godine, donosi

ZAKON

O PROSTORNOM URE\ENJU

I - OP]E ODREDBE

^lanak 1.

Ovim zakonom stvaraju se uvjeti za odr‘ivi razvitak, ‘ivot irad stanovni{tva, plansko kori{tenje, za{tita i upravljanje prostoromTuzlanskog kantona (u daljnjem tekstu: Kanton) utvr|uju dokumentiprostornog ure|enja, njihov sadr‘aj i provedba, inspekcijski nadzor,nadzor nad provedbom zakona i druga pitanja od zna~aja zaprostorno ure|enje.

^lanak 2.

Poslovi planiranja prostornog ure|enja i plansko ure|enjeprostora su poslovi od posebnog interesa za Kanton. Kantonosigurava obavljanje poslova prostornog ure|enja na na~in ure|enovim zakonom i propisima donesenim na temelju ovog zakona.

^lanak 3.

Plansko upravljanje, kori{tenje i za{tita prostora (u daljnjemtekstu: plansko ure|enje prostora), osigurava se provedbom

dokumenata prostornog ure|enja, utemeljenom na integralnompristupu ure|enju prostora i na na~elima odr‘ivog razvitka.

Integralni pristup planiranju prostornog ure|enja i planskogure|enja prostora obuhva}a posebice:

- istra‘ivanje, provjeru i ocjenu mogu}nosti zahvata uprostoru Kantona,

- izradu dokumenata prostornog ure|enja,- provedbu i pra}enje provedbe dokumenata prostornog

ure|enja.

^lanak 4.

Plansko ure|enje prostora Kantona temelji se na na~elima:- ravnomjernog gospodarskog i dru{tvenog razvitka prostora

Kantona, uz njegovanje i razvitak regionalnih prostornihosobenosti,

- za{tite prostora, sukladno na~elima odr‘ivog razvitka,- za{tite integralnih vrijednosti prostora i za{tite i unapre|enja

stanja okoli{a,- usugla{enosti interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja

od zna~aja za Kanton,- usugla{enosti prostornog ure|enja op}ina sa prostornim

ure|enjem Kantona i prostornog ure|enja op}ina me|usobno,- za{tite spomenika kulture i vrijednih dijelova prirode,- javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima

zna~ajnim za prostorno ure|enje, sukladno ovim i drugimposebnim propisima,

- uspostavljanja sustava informacija o prostoru od zna~ajaza Kanton, u svrhu planiranja, kori{tenja i za{tite prostoraKantona.

^lanak 5.

S ciljem planske izgradnje naselja, stvaranja povoljnih uvjetaza ‘ivot, rad i zdravlje ~ovjeka i dugoro~nog upravljanja prirodnimdobrima, u prostoru se utvr|uje:

a) gra|evno zemlji{te,b) poljoprivredno zemlji{te,c) {umsko zemlji{te,d) vodne povr{ine,e) za{ti}ena i rekreacijska podru~ja,f) prometne povr{ine (putovi, pruge, aerodromi i sl.),g) neplodno zemlji{te i ostala zemlji{ta.Gra|evno zemlji{te utvr|uje se zakonom i planom i mora

biti ograni~eno od zemlji{ta koja to nisu, a sukladno budu}emurbanom i gospodarskom razvitku i trajnom o~uvanju uvjeta~ovjekove sredine.

Poljoprivredno i {umsko zemlji{te je zemlji{te definiranoposebnim zakonom, odnosno zemlji{te namijenjeno prostornimplanom kao poljoprivredno zemlji{te ili {ume.

Vodne povr{ine su povr{ine definirane posebnim zakonom,odnosno namijenjene prostornim planom kao vodne povr{ine.

Za{ti}ena i rekreacijska podru~ja, kao i prometne povr{ine,eksploatacijska polja i povr{ine posebne namjene, utvr|uju se natemelju zakona odnosno odgovaraju}eg plana.

Naselje i naseljeno mjesto

^lanak 6.

Naselje, u smislu ovog zakona, podrazumijeva izgra|en,nastanjen, prostorno i funkcionalno objedinjen dio naseljenogmjesta.

Naseljeno mjesto, u smislu ovog zakona, podrazumijevateritorijalnu jedinicu koja, po pravilu, obuhva}a jedno ili vi{enaselja sa podru~jem koje pripada tom naseljenom mjestu.


Naselja mogu biti gradskog ili seoskog karaktera.S ciljem usmjeravanja gradnje, odgovaraju}im dokumentom

prostornog ure|enja za svako naselje utvr|uju se granice urbanogpodru~ja i gra|evnog zemlji{ta. Osim gra|evnog zemlji{ta,granicama urbanog podru~ja mogu biti obuhva}ena i drugazemlji{ta.

Ako postoji potreba da se utvrde posebni uvjeti gradnje ucentrima ili intenzivno izgra|enim dijelovima urbanih podru~ja,utvr|uje se u‘e urbano podru~je.

^lanak 7.

Gradnja naselja, odnosno dijelova naselja vr{i se kontinuiranopo dijelovima naselja, a na temelju provedbene planske dokumentacije(regulacijski plan, urbanisti~ki projekt) urbanisti~ke cjeline ili na temeljuprostornog plana uz pribavljanje stru~ne ocjene o mogu}nosti gradnjeizra|ene od nadle‘nog kantonalnog organa ili op}inske slu‘be.

Rekonstrukcija postoje}ih dijelova naselja vr{i se isklju~ivona temelju usvojene detaljne planske dokumentacije.

^lanak 8.

Urbano podru~je utvr|uje se za jedno ili vi{e naselja kojapredstavljaju prostorno-funkcionalnu urbanu cjelinu, ili prostorno--funkcionalno me|usobno povezanu cjelinu, a koja na temeljuplanskih pretpostavki imaju uvjete za daljnji razvitak. Urbanopodru~je obuhva}a izgra|ene i neizgra|ene povr{ine namjenjeneza stanovanje, rad i odmor, objekte urbane opreme, infrastrukture iposebne namjene, zelene povr{ine, kao i povr{ine rezervirane zabudu}i razvitak. Urbano podru~je mo‘e da obuhvati, poredgra|evnog i druga zemlji{ta.

U ve}im naseljima mo‘e se obrazovati i u‘e urbano podru~jeu svrhu utvr|ivanja re‘ima gradnje, posebnih uvjeta pri izdavanjuurbanisti~ke suglasnosti, odobrenja za gradnju i sl. U‘e urbanopodru~je obuhva}a dio naselja koje je intenzivno izgra|eno ili jeplanom predvi|eno da tako bude izgra|eno.

Urbano podru~je, kao i u‘e urbano podru~je, utvr|uje seprostornim ili urbanisti~kim planom, odnosno odlukom op}inskogvije}a ako plan nije donesen.

Ure|enje prostora

^lanak 9.

Ovisno od potreba i mogu}nosti za pojedine dijelovepodru~ja, odnosno naselja mogu se utvrditi re‘imi gradnje, i to:

1. re‘im zabrane gradnje - na podru~jima od zna~aja za budu}irazvitak na kojima se ne dozvoljava nikakva izgradnjagra|evina i ure|aja, izuzimaju}i teku}e odr‘avanje,dogradnju u svrhu osiguranja temeljnih higijenskih uvjeta,promjenu namjene u postoje}im horizontalnim i vertikalnimgabaritima, predgradnju koja nema karakter nove gradnje ikonzervaciju gra|evine, a samo iznimno podizanje novihgra|evina i ure|aja koji slu‘e neophodnom odr‘avanjupostoje}eg dijela naselja (objekti neophodne infrastrukture,neophodni javni objekti, objekti za opskrbu i sl.);

2. re‘im gradnje prvog stupnja - na u‘em urbanom podru~ju ilidrugom dijelu urbanog podru~ja na kojem se planira gradnja,rekonstrukcija ili sanacija, na dijelovima podru~ja za{ti}enogkulturno-povijesnog i prirodnog naslije|a, turisti~kimnaseljima, {portskim, rekreacijskim i zdravstvenim podru~jimana kojima se planira gradnja i na gospodarskim zonama ve}imod pet hektara, na kojima se urbanisti~ka suglasnost izdaje natemelju regulacijskog plana, odnosno urbanisti~kog projektaizra|enog na temelju regulacijskog plana i na manjimdijelovima u‘eg urbanog podru~ja koje je ve} gra|eno i na

kome ne predstoji intenzivna gradnja, rekonstrukcija ilisanacija, na kojima se urbanisti~ka suglasnost izdaje na temeljuurbanisti~kog projekta, ako nije donesen regulacijski plan;

3. re‘im gradnje drugog stupnja - na podru~jima za koja sedonosi urbanisti~ki plan, urbanisti~ka suglasnost se izdajena temelju prostornog plana, urbanisti~kog plana i planaparcelacije;

4. re‘im gradnje tre}eg stupnja - na urbanim podru~jimagdje se urbanisti~ka suglasnost izdaje na temelju prostornogplana i plana parcelacije;

5. re‘im gradnje ~etvrtog stupnja - na urbanim i drugimpodru~jima za koja nije utvr|ena obveza dono{enja planaparcelacije i gdje se odobravanje gradnje vr{i po postupkukoji je utvr|en Zakonom.

^lanak 10.

Gradnja je dozvoljena na eksploatacijskim poljima uzprimjenu odredaba Zakona o rudarstvu i na podru~jima slijeganjaprouzro~enih eksploatacijom soli, a detaljne uvjete za gradnjuutvrdit }e op}inska vije}a svojim odlukama.

Gra|evine moraju biti udaljene od autoputova, magistralnih,regionalnih, lokalnih putova, ‘eljezni~kih pruga i aerodroma ivodnih povr{ina, vodotoka i {uma za {irinu zakonom utvr|enogza{titnog pojasa.

^lanak 11.

Op}insko vije}e mo‘e zabraniti gradnju (~lanak 9. to~ka 1.)na odre|enim dijelovima podru~ja kada je to neophodno za razvitaknaselja, gradnju prometnica, ure|enje voda, za{titu prirodnog igraditeljskog naslije|a, odnosno podru~ja, kao i kod dono{enjaodluka o pristupanju izradi, izmjeni, odnosno reviziji planova.

Zabrana gradnje iz prethodnog stavka traje do usvajanjaodgovaraju}eg plana, ali ne dulje od dvije godine.

II - USKLA\ENOST SUSTAVA PROSTORNOG URE\ENJA

^lanak 12.

Plansko ure|enje prostora mora biti uskla|eno sa posebnimpropisima iz oblasti za{tite okoli{a, kulturno-povijesnog, graditeljskogi prirodnog naslije|a, tla, zraka, {uma, voda, rudarstva, zdravlja, kaoi za{tite energetskih, rudarskih i industrijskih komunikacijskih objekatai objekata veze, te za{tite {portskih, turisti~kih, namjenskih i sigurnosnihobjekata i njihove infrastrukture.

Pravna osoba koja vr{i stru~ne poslove izrade dokumentaprostornog ure|enja du‘na je pridr‘avati se propisa iz stavka 1. ovog~lanka.

^lanak 13.

U~inkovitost prostornog planiranja i ure|enja prostoraKantona osiguravaju Skup{tina i Vlada Tuzlanskog kantona, tenadle‘ni op}inski organ dono{enjem dokumenata prostornogure|enja i drugih dokumenata odre|enih ovim zakonom.

Stru~nu utemeljenost dokumenata iz stavka 1. ovog ~lankaosiguravaju organi kantonalne uprave i nadle‘ne op}inske slu‘beosnovane za obavljanje stru~nih poslova prostornog ure|enja, tepravna osoba registrirana za izradu tih dokumenata.

Obavljanje stru~nih poslova prostornog ure|enja

^lanak 14.

Stru~ne poslove izrade dokumenta prostornog ure|enjaosiguravaju kantonalni organi uprave, odnosno nadle‘ne op}inske


slu‘be, preko pravnih osoba registriranih za obavljanje tih poslova,a na temelju javnog natjecanja, u slu~aju kada nositelj izradedokumenta nije organ kome su povjereni poslovi izrade dokumentaodlukom o osnivanju.

^lanak 15.

S ciljem osiguranja stru~nog i znanstvenog pristupaprostornom planiranju, naobrazbi i usavr{avanju kadrova, razmjeniiskustava, pra}enju i primjeni svjetskih kretanja u oblasti prostornogure|enja, te primjeni dogovorenih kriterija, stru~ni djelatnici kojiobavljaju poslove prostornog ure|enja mogu osnovati strukovnukomoru. Osnivanje i rad komore ure|uje se posebnim propisom.

^lanak 16.

Stru~ne poslove za potrebe Kantona iz oblasti prostornogplaniranja obavljat }e upravna ustanova Zavod za prostornoplaniranje i urbanizam Kantona (u daljnjem tekstu: Zavod) sukladnozakonu.

Stru~ni ispit

^lanak 17.

Stru~ni djelatnici raznih specijalnosti, koji obavljaju stru~neposlove prostornog ure|enja, moraju imati polo‘en stru~ni ispit ustruci.

Izuzetno od stavka 1. ovog ~lanka, od polaganja dijelastru~nog ispita osloba|aju se doktori znanosti i magistri, ukolikoje tema njihovog doktorskog ili magistarskog rada bila oblasturbanisti~kog ili prostornog planiranja.

III - DOKUMENTI PROSTORNOG URE\ENJA

^lanak 18.

Dokumentima prostornog ure|enja odre|uju se svrsishodnoorganiziranje, kori{tenje i namjena prostora, te mjere i odredniceza ure|enje i za{titu prostora.

Dokumenti prostornog ure|enja su:a) Prostorni planovi:

- prostorni plan Kantona,- prostorni plan podru~ja posebnih obilje‘ja,- prostorni plan dva ili vi{e kantona,- prostorni plan op}ine,

b) Urbanisti~ki plan,c) Detaljni planovi prostornog ure|enja:

- regulacijski planovi i- urbanisti~ki projekti,

e) Drugi dokumenti prostornog ure|enja- plan parcelacije.

Obvezni dokumenti prostornog ure|enja

^lanak 19.

Obvezno je dono{enje slijede}ih dokumenata prostornogure|enja:

- za podru~je Kantona - Prostorni plan Kantona,- za podru~ja od zna~aja za Kanton - Prostorni plan podru~ja

posebnih obilje‘ja,- za podru~ja od zna~aja za Kanton na kojima predstoji

poja~ana izgradnja i ure|ivanje prostora - regulacijski plani urbanisti~ki projekt,

- za podru~je op}ina - Prostorni plan op}ina.

^lanak 20.

Prostorni plan za podru~je Kantona obuhva}a podru~je svihop}ina u cjelini.

Prostorni plan podru~ja posebnih obilje‘ja mo‘e obuhvatitii dijelove podru~ja vi{e op}ina uz suglasnost tih op}ina.

Prostorni plan je temelj za izradu urbanisti~kog plana, aiznimno regulacijskog plana, ako se regulacijski plan radi zapodru~je za koje nije obvezno dono{enje urbanisti~kog plana iliako takvi planovi nisu doneseni.

Prostorni plan Kantona i Prostorni plan op}ine

^lanak 21.

Prostorni plan Kantona razra|uje planska opredjeljenja izdokumenta prostornog ure|enja {ireg podru~ja.

Prostorni plan op}ine obvezno preuzima i detaljnije razra|ujeplanska opredjeljenja iz Prostornog plana Kantona i programamjera, uz uva‘avanje prirodnih, kulturno-povijesnih i krajobraznihvrijednosti prostora op}ine.

Priprema, izrada i dono{enje planova vr{i se sukladno zakonu,propisu donesenom na temelju zakona i Uredbom o jedinstvenojmetodologiji za izradu dokumenata prostornog ure|enja.

Izradi planova prethodi:- dono{enje programa aktivnosti i plana aktivnosti za

pripremu i izradu dokumenta prostornog ure|enja,- dono{enju odrednica za pripremanje i izradu plana,- izrada prostorne osnove.Uz uva‘avanje prirodnih, kulturno-povijesnih i prirodnih

vrijednosti, Prostorni plan Kantona odnosno op}ine, utvr|ujetemeljna na~ela prostornog ure|enja, ciljeve prostornog razvitka,za{titu, kori{}enje i namjenu prostora, a posebice:

- osnovnu namjenu prostora (poljoprivredno, {umsko,gra|evinsko zemlji{te i vodne i druge povr{ine),

- sustav naselja i urbana podru~ja,- gra|evine i koridore, magistralne i druge infrastrukture od

zna~aja za Federaciju Bosne i Hercegovine, Kanton i op}inusa za{titnim infrastrukturnim pojasevima (vodoprivredna,prometna, energetska i telekomunikacijska infrastruktura),

- drugu infrastrukturu od zna~aja za Federaciju BiH, Kantoni op}inu (zdravstvo, naobrazbu, znanosti, kulturu, {port,upravu, turizam, bankarstvo, usluge, snabdjevanje i dr. ),

- mjere za{tite okoli{a sa razmje{tajem gra|evina i postrojenjakoja mogu zna~ajnije ugroziti okolinu,

- za{titu graditeljskog i prirodnog naslije|a,- mjere za{tite od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih

nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja,- prostorno definiranje le‘i{ta mineralnih i ostalih sirovina i

mogu}nosti njihovog kori{tenja,- obveze glede detaljnijeg planiranja ure|enja manjih

prostornih cjelina unutar Kantona (prostorni plan op}ine,podru~ja posebnog obilje‘ja, urbanisti~ki plan i dr.),

- obveze glede sanacije devastiranih povr{ina (podzemna ipovr{inska eksploatacija mineralnih sirovina).

Odluka o provedbi Prostornog plana Kantona, odnosnoop}ine je sastavni dio plana.

Prostorni plan Kantona, odnosno op}ine mo‘e sadr‘avati idruge elemente od zna~aja za Kanton, odnosno op}inu, na temeljuovog zakona.

^lanak 22.

Prostorni plan Kantona, odnosno op}ine je dugoro~ni plan,a donosi ga Skup{tina Kantona, odnosno op}insko vije}e, za pe-riod ne kra}i od 10 godina. Prije dono{enja Prostornog plana


Kantona, Vlada Kantona je du‘na pribaviti suglasnost Federalnogministarstva prostornog ure|enja i okoli{a.

Prije dono{enja Prostornog plana op}ine, op}ina je du‘napribaviti suglasnost Ministarstva prostornog ure|enja i za{titeokoli{a Tuzlanskog kantona (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

Odlukom o provedbi Prostornog plana utvr|uju se uvjetikori{tenja, izgradnje, ure|enja i za{tite prostora, te na taj na~inosigurava realizacija plana.

Odlukom o provedbi Prostornog plana obuhvataju se:- program mjera prostornog ure|enja, i aktivnosti za

provedbu Prostornog plana,- detaljniji naputci kojima se osigurava uskla|ivanje

prostorno planske dokumentacije.O prijedlogu Prostornog plana Kantona, provodi se javna

rasprava i pribavlja suglasnost op{tinskih vije}a.Na~in i postupak javne rasprave utvr|uje se Programom

uklju~ivanja javnosti u proces pripreme i izrade dokumenta.Organi iz stavaka 1., 2. i 5. ovog ~lanka du‘ni su suglasnost

dostaviti u roku od 60 dana od dana dostave prijedloga Prostornogplana Kantona. U slu~aju da suglasnost nije dostavljena upropisanom roku smatrat }e se da je suglasnost data, odnosno danema primjedbi na predlo‘eni dokument.

Sredstva za pripremu, izradu i pra}enje provedbe Prostornogplana Kantona osiguravaju se u prora~unu Kantona, odnosnoprora~unu op}ine.

Odluka o dono{enju i provedbi Prostornog plana Kantona,odnosno op}ine i Prostorni plan Kantona, odnosno op}ine su javnidokumenti, u odgovaraju}em izvodu (koji odredi nositelj pripremeizrade Prostornog plana), objavljuju se u “Slu`benim novinamaTuzlanskog kantona”, odnosno slu`benom glasilu op}ine.

Izvje{}e o stanju prostora u Kantonu

^lanak 23.

Ministarstvo i nadle‘ne op}inske slu‘be, vode dokumentacijupotrebnu za pra}enje stanja u prostoru, izradu i pra}enje provedbedokumenata prostornog ure|enja.

O stanju prostora na podru~ju Kantona izra|uje se, svakedvije godine, izvje{}e o stanju u prostoru (u daljnjem tekstu:Izvje{}e). Izvje{}e sadr‘i analizu provedbe dokumenata prostornogure|enja i drugih dokumenata, ocjenu provedenih mjera i njihoveu~inkovitosti na planskom kori{tenju prostora, na za{titu vrijednihprostora i okoli{a, te druge elemente od zna~aja za prostor Kantona.

Revizija plana

^lanak 24.

Reviziju plana pokre}e nositelj pripreme plana.Reviziju plana mo‘e predlo‘iti Ministarstvo ako plan nije

sukladan planu {ireg ili susjednog podru~ja ili ako su nastupilidrugi uvjeti koji zahtjevaju reviziju.

Prostorni plan podru~ja posebnih obilje‘ja Kantona

^lanak 25.

Prostorni plan podru~ja posebnih obilje‘ja Kantona, donosise za podru~ja od posebnog zna~aja za Kanton za koja se takvaobveza utvrdi Prostornim planom Kantona.

Podru~ja posebnog obilje‘ja utvr|uju se posebice za:- podru~je gradnje velikih hidroenergentskih gra|evina,- slivno podru~je hidroakumulacija, za potrebe regionalne

vodoopskrbe vodom u uvjetima kada dvije ili vi{e op}inanisu osigurale mogu}nost zajedni~ke opskrbe,

- hidromelioracijske sustave,- posebno ugro‘ena podru~ja (plavna podru~ja, goleti,

klizi{ta i sl.) ukoliko dvije ili vi{e op}ina nisu uredile odnosena za{titi,

- podru~ja za potrebe {porta i rekreacije,- podru~ja koja imaju izraziti prirodni, graditeljski ili

kulturno-povijesni zna~aj.Prostorni plan podru~ja posebnih obilje‘ja utvr|uje, s

obzirom na zajedni~ka prirodna, kulturna ili druga obilje‘ja:temeljnu organiziranost prostora, mjere kori{tenja, ure|enja i za{titetog podru~ja s aktivnostima koje imaju prednost, mjere zaunapre|ivanje i za{titu okoli{a, te po potrebi, odre|uje obvezuizrade urbanisti~kih i detaljnih planova ure|enja za u‘a podru~jaunutar prostornog plana podru~ja posebnog obilje‘ja.

Prostornim planom posebnih obilje‘ja za podru~ja od zna~ajaza Kanton utvrdit }e se poseban re‘im o~uvanja i kori{tenjaza{ti}enih prirodnih dobara, izvori{ta vodooskrbe, termalnih ilimineralnih izvori{ta, {uma, poljoprivrednog zemlji{ta, rekreacijskihpodru~ja i toplica.

Kanton mo‘e sa drugim kantonom donijeti Prostorni planpodru~ja posebnog obilje‘ja kao jedinstven plan kada se topodru~je nalazi na prostorima tih kantona, ako ve} nije utvr|enokao podru~je od zna~aja za Federaciju Bosne i Hercegovine i akoza njegovo dono{enje postoji zajedni~ki interes dva ili vi{ekantona.

^lanak 26.

Prostorni plan podru~ja posebnih obilje‘ja od zna~aja zaKanton donosi Skup{tina Kantona.

Sredstva za pripremu, izradu i pra}enje provedbe Prostornogplana podru~ja posebnih obilje‘ja iz stavka 1. ovog ~lankaosiguravaju se u prora~unu Kantona.

Odluka o dono{enju Prostornog plana iz stavka 1. ovog~lanka je javni dokument i u odgovaraju}em izvodu objavljuje seu “Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona”.

Urbanisti~ki plan

^lanak 27.

Urbanisti~kim planom detaljnije se razra|uju i prostornodefiniraju planska opredjeljenja iz prostornog plana Kantona,odnosno op}ine za urbano podru~je, a posebice:

- temeljno organizovanje prostora,- kori{tenje i namjena povr{ina sa prijedlogom prvenstva

njihovog ure|enja (granice gra|evnog, poljoprivrednog i{umskog zemlji{ta),

- namjene povr{ina za potrebe stanovanja, rada, rekreacije,{porta, turizma i posebne namjene,

- za{tita graditeljskog i prirodnog naslije|a,- mjere za unapre|enje i za{titu okoli{a,- mjere za{tite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih

i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa iratnih djelovanja,

- mjere za{tite prava osoba sa smanjenim tjelesnim sposo-bnostima,

- za{titne zone,- zone obnove i sanacije, prometna, vodna, energetska i

komunalna infrastruktura,- druge elemente od zna~aja za podru~je, za podru~je za koje

se urbanisti~ki plan donosi.Urbanisti~kim planom utvr|uje se obveza izrade detaljnih

planova ure|enja prostora za u‘a podru~ja unutar obuhvata togaplana.


^lanak 28.

Granice podru~ja za koje se donosi urbanisti~ki plan utvr|ujuse Prostornim planom Kantona, odnosno Prostornim planom op}ine.

Urbanisti~ki plan urbanog podru~ja op}ine donosi op}inskovije}e.

Sredstva za pripremu, izradu i pra}enje provedbe urbanisti~kogplana iz stavka 2. i stavka 3. ovog ~lanka osiguravaju se u prora~unuKantona, odnosno prora~unu op}ine.

Odluka o dono{enju urbanisti~kog plana objavljuje se uodgovaraju}em izvodu u “Slu`benim novinama Tuzlanskogkantona”, odnosno u slu`benom glasilu op}ine.

Detaljni planovi prostornog ure|enja

^lanak 29.

Detaljni planovi prostornog ure|enja utvr|uju detaljnunamjenu povr{ina, gustinu naseljenosti, koeficijent izgra|enosti,nivelacijske podatke, regulacijsku i gra|evinsku crtu, ure|enjeprostora, na~in opremanja zemlji{ta komunalnom, prometnom,telekomunikacijskom i dr. infrastrukturom, uvjete za gradnju idruge aktivnosti u prostoru, mjere za{tite stanovnika i materijalnihdobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogodai katastrofa i ratnih djelovanja, mjere za{tite prava osoba sasmanjenim tjelesnim sposobnostima, te druge elemente od zna~ajaza podru~je za koje se plan donosi.

Obveze izrade, sadr‘aj, postupak i na~in dono{enja detaljnogplana ure|enja utvr|uju se Uredbom o jedinstvenoj metodologijiza izradu dokumenata prostornog ure|enja.

Sredstva potrebna za pripremu, izradu i pra}enje detaljnihplanova osiguravaju se u prora~unu Kantona za podru~ja od zna~ajaza Kanton, ili kada je obveza njihovog dono{enja utvr|enadokumentom prostornog ure|enja {ireg podru~ja kojeg donosiKanton, odnosno u prora~unu op}ine ili iz drugih izvora.

Ovisno od razine nadle‘nosti, odluka o dono{enju detaljnogplana i detaljni plan u odgovaraju}em izvodu, ujedno satekstualnim dijelom plana, kao javni dokumenti objavljuju se u“Slu‘benim novinama Tuzlanskog kantona”, odnosno slu‘benomglasilu op}ine.

^lanak 30.

Op}ina mo‘e donositi i druge dokumente prostornogure|enja, sukladno zakonu.

IV - IZRADA DOKUMENATA PROSTORNOG URE\ENJA

^lanak 31.

Nositelj izrade dokumenta prostornog ure|enja du‘an jedokument prostornog ure|enja izraditi sukladno zakonu, propisimadonesenim na temelju zakona, te sukladno odluci o pristupanjuizradi dokumenata i svim drugim relevantnim propisima i podacimakoji su zna~ajni za podru~je za koje se dokument izra|uje.

Nositelj izrade dokumenta prostornog ure|enja moraposebice osigurati usagla{enost dokumenta prostornog ure|enjakoji izra|uje sa dokumentom prostornog ure|enja {ireg podru~ja.

Odluka o pristupanju izradi ili izmjeni dokumenataprostornog ure|enja

^lanak 32.

Odluku o pristupanju izradi ili izmjeni dokumenta prostornogure|enja donosi Skup{tina Kantona, odnosno op}insko vije}e,

ovisno o razini nadle‘nosti za dono{enje odnosnog dokumentaprostornog ure|enja.

Op}inska vije}a prije dono{enja odluke o pristupanju izradiili izmjeni dokumenta prostornog ure|enja du‘na su pribavitisuglasnost Ministarstva.

Odluka iz stavka 1. ovog ~lanka sadr‘i sve ~injenice odzna~aja za izradu, odnosno izmjenu dokumenta prostornogure|enja, a posebice:

- vrstu dokumenta ~ijoj se izradi, odnosno izmjeni pristupa,- granice podru~ja za koje se dokument radi ili mijenja,- vremensko razdoblje za koji se dokument prostornog

ure|enja donosi,- odrednice za izradu/izmjenu dokumenta,- rok izrade,- na~in osiguranja sredstava za izradu,- odredbe o javnoj raspravi,- nositelja pripreme za izradu/izmjenu dokumenta,- nositelja izrade/izmjene dokumenta /na~in odabira nositelja

izrade sukladno zakonu/ i- druge elemente zavisno o vrsti dokumenta i specifi~nosti

podru~ja za koje se radi.Odlukom o pristupanju izradi Prostornog plana podru~ja

posebnih obilje‘ja i detaljnog plana prostornog ure|enja, ovisnoo namjeni prostora, utvr|uju se i obvezni elementi plana.

Dono{enjem odluke o pristupanju izradi detaljnog planaure|enja, organ nadle‘an za njegovo dono{enje, po potrebi, donosiodluku o zabrani gradnje na prostoru ili dijelu prostora za koji seplan radi. Odluka o zabrani gradnje primjenjuje se do dono{enjadetaljnog plana ure|enja, a najdu‘e u trajanju od dvije godine.

Izmjena dokumenta prostornog ure|enja vr{i se po postupkui na na~in predvi|en za izradu i dono{enje tog dokumenta.

Odluka o pristupanju izradi ili izmjeni dokumenta prostornogure|enja od zna~aja za Kanton objavljuje se u “Slu`benimnovinama Tuzlanskog kantona”.

Odluka o pristupanju izradi ili izmjeni dokumenta prostornogure|enja od zna~aja za op}inu objavljuje se u slu‘benom glasiluop}ine.

Nositelj pripreme za izradu dokumenta prostornog ure|enja

^lanak 33.

Za izradu dokumenta prostornog ure|enja imenuje se nositeljpripreme za izradu dokumenta.

Ministarstvo je nositelj pripreme za izradu dokumentaprostornog ure|enja za ~ije je dono{enje nadle‘na Skup{tina Kantona.

Kada su za dono{enje dokumenta prostornog ure|enjanadle‘na dva ili vi{e organa, nositelja pripreme za izradudokumenta utvr|uju ti organi sporazumno.

Nositelja pripreme za izradu dokumenta prostornog ure|enja,za ~ije je dono{enje nadle‘ana op}ina, utvr|uje op}insko vije}e.

^lanak 34.

Nositelj pripreme za izradu dokumenta prostornog ure|enjadu‘an je tijekom izrade dokumenta staviti na raspolaganje nositeljuizrade dokumenta, svu raspolo‘ivu dokumentaciju relevantnu zaizradu plana, a posebice dokumentaciju plana {ireg podru~ja,vodogospodarske i {umsko gospodarske osnove, strategiju za{titeokoli{a, planove razvitka gospodarstva, poljoprivrede, prometa,podatke o in‘enjerskim karakteristikama terena, mineralnimresursima i dr.

Nositelj pripreme za izradu dokumenta prostornog ure|enjadu‘an je osigurati suradnju i usugla{avanje stavova sa svim vlasnicimanekretnina, korisnicima prostora i relevantnim sudionicima u njegovojizgradnji i ure|ivanju, a posebice sa: nadle‘nim organima uprave,


dru{tvima i drugim pravnim osobama nadle‘nim za vodogo-spodarstvo, {umarstvo, poljoprivredu, promet, energetiku, rudarstvo,turizam, zdravstvo, naobrazbu, kulturu, za{titu kulturno-povijesnogi prirodnog naslije|a, za{titu okoli{a, organima nadle‘nim za obranu,gospodarskom komorom, dru{tvima i drugim pravnim osobamanadle‘nim za komunalne djelatnosti, predstavnicima vjerskihzajednica, te pribaviti mi{ljenja i suglasnost nadle‘nih organa iorganizacija na koje ih zakon obvezuje.

Subjekti iz stavka 2. ovog ~lanka du‘ni su dati raspolo‘ivepodatke i druge informacije nositelju pripreme dokumentaprostornog ure|enja uz naknadu.

Izuzev naknade tro{kova umno‘avanja materijala, pravo nanaknadu iz prethodnog stavka nemaju korisnici sredstava izprora~una.

Za potrebe stru~nog pra}enja, usmjeravanja i utvr|ivanjakoncepta prostornog ure|enja, Prostornog plana Kantona, odnosnoop}ine, nositelj pripreme mo‘e formirati savjet plana sastavljenod stru~nih, znanstvenih, javnih i drugih osoba.

Nositelj izrade dokumenta prostornog ure|enja

^lanak 35.

Izbor nositelja izrade dokumenta prostornog ure|enja izvr{it}e se putem javnog natje~aja, u slu~aju kada nositelj izradedokumenta nije organ kome su povjereni poslovi izrade dokumentaodlukom o osnivanju.

Usagla{avanje dokumenta prostornog ure|enja

^lanak 36.

Dokument prostornog ure|enja u‘eg podru~ja mora bitiusugla{en sa dokumentom prostornog ure|enja {ireg podru~ja, au slu~aju njihove neusugla{enosti primjenjuje se dokumentprostornog ure|enja {ireg podru~ja.

Iznimno od stavka 1. ovog ~lanka, dokument prostornogure|enja u‘eg podru~ja primjenjivat }e se ukoliko se njime nemijenja temeljna koncepcija prostornog ure|enja, utvr|enadokumentom prostornog ure|enja {ireg podru~ja, uz prethodnopribavljenu suglasnost organa nadle‘nog za dono{enje dokumenta{ireg podru~ja.

Obrada dokumenta prostornog ure|enja

^lanak 37.

Dokumenti prostornog ure|enja moraju imati tekstualni igrafi~ki dio (kartografski i drugi prilozi), odredbe za njihovuprovedbu, te druge elemente od zna~aja za ure|enje podru~ja zakoje se dokument prostornog ure|enja donosi.

Mjerila kartografskih prikaza dokumenata prostornogure|enja, sadr‘aji, standardi i obvezni prostorni pokazateljiutvr|uju se sukladno Uredbi o jedinstvenoj metodologiji za izradudokumenata prostornog ure|enja.

V - PROVO\ENJE DOKUMENATA PROSTORNOG URE\ENJA

Odobravanje gradnje

^lanak 38.

Gradnja gra|evina i drugi zahvati u prostoru (u daljnjemtekstu: gradnja) mogu se odobriti samo u urbanim podru~jima i nagra|evinskom zemlji{tu, utvr|enom dokumentom prostornogure|enja.

Iznimno, izvan granica urbanog podru~ja, odnosno gra|evnogzemlji{ta mo‘e se, ako je prostornim planom predvi|eno, odobritigradnja koja, s obzirom na svoje osobnosti, zauzima podru~je izvanurbanih podru~ja, a posebice:

- objekti infrastrukture, (prometna, energetska, vodogospo-darska, telekomunikacijska i dr.)

- zdravstvene, rekreacijske i {portske gra|evine,- gra|evine za potrebe odbrane i Vojske Federacije BiH,- stambene i gospodarske gra|evine, poljoprivrednog

proizvo|a~a za potrebe poljoprivrede ili seoskog turizma,- istra‘ivanje, iskori{tavanje prostora prirodnih dobara

(mineralne sirovine, {ume, vode, poljoprivredno zemlji{tei dr.),

- komunalne gra|evine (deponije, groblja, spomen-obilje‘jai sl.).

^lanak 39.

Gradnja se odobrava sukladno dokumentima prostornogure|enja, posebnim zakonima i propisima donesenim na temeljutih zakona kao i urbanisti~ko-tehni~kom suglasno{}u.

Pod gra|evinom, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se:- gra|evine trajno povezane sa tlom, koje se sastoje od

gra|evnog sklopa ili od gra|evnog sklopa i ugra|eneopreme, kao i samostalna postrojenja trajno povezana satlom.

- prometne, vodogospodarske i energetske gra|evine ipovr{ine s pripadaju}im instalacijama, telekomunikacijskegra|evine i instalacije, gra|evine i instalacije komunalneinfrastrukture.

- proizvodne i druge gospodarske gra|evine i postrojenja,skladi{ta, sajmi{ta i sli~ne gra|evine,

- trgovi, javne povr{ine, javne zelene povr{ine, igrali{ta,{portske gra|evine, groblja, deponije otpadaka, javnepijace, skloni{ta i sli~ne gra|evine.

Pod izvo|enjem drugih zahvata, u smislu ovog zakona,podrazumijevaju se svi radovi na povr{ini tla, ispod i iznad povr{inetla, kojima se trajno ili privremeno zauzima prostor i mijenjajupostoje}i uvjeti kori{tenja tog prostora.

Urbanisti~ka suglasnost

^lanak 40.

Urbanisti~ka suglasnost je upravni akt, a izdaje se kada seutvrdi da je gradnja sukladna dokumentu prostornog ure|enja idrugim uvjetima utvr|enim za taj prostor, posebnim zakonima ipropisima donesenim na temelju tih zakona.

Osnova za izdavanje urbanisti~ke suglasnosti su: Prostorniplan kantona, Prostorni plan op}ina, urbanisti~ki plan, regulacijskiplanovi i urbanisti~ki projekti.

Ako dokumenti prostornog ure|enja, propisani kao temeljza izdavanje urbanisti~ke suglasnosti, nisu doneseni ili koji suusvojeni prije 5 i vi{e godina, Ministarstvo odnosno op}inskaslu‘ba, nadle‘na za poslove prostornog ure|enja, donijet }erje{enje o urbanisti~koj suglasnosti na temelju stru~ne ocjenepovjerenstva (koju ~ine osobe iz oblasti gra|evine, arhitekture,geologije i prava), a koju imenuje Skup{tina kantona, odnosnoop}insko vije}e, ili stru~ne ocjene subjekta koji taj organ ovlastiza davanje stru~ne ocjene.

Povjerenstvo, odnosno subjekat iz stavka 3. ovog ~lankaprovjerava da li je zahtjev usugla{en s dokumentima prostornog ure|enja{ireg podru~ja, zakonima koji neposredno ili posredno ure|uju odnoseu prostoru i propisima donesenim na temelju tih zakona.

Stru~na ocjena iz stavka 3. ovog ~lanka sadr‘i sve elementeneophodne za utvr|ivanje urbanisti~ko-tehni~kih i drugih uvjeta


izgradnje i kori{tenja gra|evine, odnosno vr{enja drugih zahvatau prostoru.

Urbanisti~ka suglasnost izdata suprotno odredbama ovogzakona, propisima donesenim na temelju ovog zakona i donesenomplanu, ni{tava je.

^lanak 41.

Odredbe ovog zakona koje se odnose na izgradnju gra|evina,primjenjuju se na: izvo|enje drugih zahvata, uklanjanje gra|evine,rekonstrukciju, sanaciju, dogradnju, nadzi|ivanje, pripremne radove,promjenu namjene gra|evine ili zemlji{ta i gradnju privremenihgra|evina, osim radova teku}eg odr‘avanja, radova sanacije koji semogu smatrati teku}im odr‘avanjem i radova konzervacije gra|evine.

Zahtjev za izdavanje urbanisti~ke suglasnosti

^lanak 42.

Zahtjev za izdavanje urbanisti~ke suglasnosti podnosiinvestitor Ministarstvu, odnosno nadle‘noj op}inskoj slu‘bi uovisnosti od razine nadle‘nosti za dono{enje rje{enja.

Za gradnju na zemlji{tu, koje se sti~e putem licitacije, donosise na~elna urbanisti~ka suglasnost po slu‘benoj du‘nosti.

Za gradnju na zemlji{tu koje se sti~e neposrednom pogodbominvestitor pribavlja na~elnu urbanisti~ku suglasnost i prije njegovogdodjeljivanja ili stavljanja na licitaciju odnosnog zemlji{ta.

Urbanisti~kom suglasno{}u iz stavka 2. i stavka 3. ovog~lanka utvr|uju se osnovni uvjeti za gradnju na odnosnomzemlji{tu. Investitor, koji je postao vlasnik zemlji{ta putem licitacijeili neposrednom pogodbom, zatra‘it }e dopunu rje{enja ourbanisti~koj suglasnosti iz stavka 2. i stavka 3. elementima iuvjetima koji nisu bili poznati prigodom utvr|ivanja osnovnihuvjeta za gradnju.

Sadr‘aj zahtjeva za izdavanje urbanisti~ke suglasnosti

^lanak 43.

Zahtjev za izdavanje urbanisti~ke suglasnosti sadr‘i:- podatke o parceli, (kopija katastarskog plana i posjedovni

list),- obrazlo‘enje zahtjeva sa podacima potrebnim za utvr|ivanje

urbanisti~ko-tehni~kih i drugih uvjeta.Ministarstvo, odnosno nadle‘na op}inska slu‘ba mogu

zahtijevati i druge priloge u ovisnosti o vrsti objekta i slo‘enostigradnje kao {to su:

1. idejni projekt, koji sadr‘i:- tehni~ki opis,- situaciono rje{enje,- sve osnove gra|evine,- presjek,- pro~elja,

2. ekolo{ku suglasnost (za gra|evine za koje je to predvi|enoposebnim propisima)

3. drugu dokumentaciju prema potrebi.

Organi i slu‘be nadle‘ni za izdavanje urbanisti~ke suglasnosti

^lanak 44.

Urbanisti~ku suglasnost izdaje Ministarstvo, odnosno nadle‘naop}inska slu‘ba na ~ijem se podru~ju zahtijeva gradnja.

Ministarstvo izdaje urbanisti~ku suglasnost uz prethodnopribavljeno mi{ljenje nadle‘ne op}inske slu‘be na ~ijem sepodru~ju zahtijeva gradnja za:

- gradnju gra|evina i zahvate koji }e se odvijati napodru~jima dvije ili vi{e op}ina,

- gradnju gra|evina i zahvate od zna~aja za Kanton:- za proizvodne objekte preko 4000 m2,- klini~ki centar,- objekte u za{titnom pojasu magistralnih i regionalnih

putova izvan urbanog podru~ja,- pilane,- objekte za drobljenje i seperaciju kamena (kamenolomi),- panoe na regionalnim i magistralnim putovima,- brente,- asfaltne baze,- zahvate i objekte koje financira Vlada Kantona,- deponije za odlaganje ~vrstog otpada od kantonalnog

zna~aja,- izgradnju gra|evina i vr{enje djelatnosti i zahvata koji

mogu u znatnoj mjeri utjecati na okoli{ Kantona, a sukladnoUredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoli{.

Urbanisti~ku suglasnost izdaje nadle‘na op}inska slu‘baizuzev za objekte koji su u nadle‘nosti Federalnog ministarstva zaprostorno ure|enje i okoli{ i objekte iz stavka 2. ovog ~lanka.

U postupku izdavanja urbanisti~ke suglasnosti primjenjujese Zakon o upravnom postupku, ukoliko ovim zakonom nijedruga~ije odre|eno.

Protiv rje{enja nadle‘ne op}inske slu‘be mo‘e se izjaviti‘alba Ministarstvu.

Protiv rje{enja Ministarstva donesenog u postupku izdavanjaurbanisti~ke suglasnosti mo‘e se izjaviti ‘alba Povjerenstvu zadrugostupanjsko upravno rje{avanje Vlade Kantona.

U odlu~ivanju po ‘albi Povjerenstvo za drugostupanjskoupravno rje{avanje Vlade Kantona, odnosno Ministarstvo donosirje{enje protiv koga se ne mo‘e izjaviti ‘alba, ali se mo‘e pokrenutiupravni spor kod nadle‘nog suda.

^lanak 45.

Ministarstvo, odnosno nadle‘na op}inska slu‘ba du‘ni su uroku od 15 dana od dana prijama zahtjeva, podnositelja pisanoobavjestiti o utemeljenosti zahtjeva, te o potrebi pribavljanja, odnosnoizrade detaljne prostorne i druge dokumentacije, te stru~nih podlogai odobrenja (kada je to odre|eno posebnim propisima, odnosnodokumentima prostornog ure|enja), te zahtjevati dopunu zahtjevasa tra‘enim dokumentima.

Ukoliko podnositelj zahtjeva ne upotpuni zahtjev u ostavljenomroku, a najkasnije u roku od 30 dana smatrat }e se da je od zahtjevaodustao.

Sadr‘aj urbanisti~ke suglasnosti

^lanak 46.

Urbanisti~ka suglasnost sadr‘i:a) podatke o namjeni, polo‘aju i oblikovanju gra|evine,

odnosno drugih radova,b) izvod iz plana, odnosno stru~ne ocjene iz ~lanka 40.

stavak 3. ovog zakona, na temelju koje se izdaje urbanisti~kasuglasnost, sa granicama pripadaju}eg zemlji{ta - gra|evnaparcela,

c) propisane suglasnosti, odnosno vodogospodarske i drugeuvjete za gradnju,

d) urbanisti~ko-tehni~ke uvjete iz ~lanka 47. ovog zakona,e) nalaz o in‘enjersko-geolo{kim uvjetima tla,f) uvjete za{tite okoli{a utvr|ene okolinskom dozvolom (za

gra|evine za koje je to predvi|eno posebnim zakonom),g) posebne uvjete za slu~ajeve propisane zakonom ili na

temelju zakona,


h) obveze u odnosu na susjede i prava drugih osoba, posebnou odnosu na prava osoba s umanjenim tjelesnim sposo-bnostima,

i) druge podatke i uvjete od zna~aja za gradnju,j) elaborat o in‘enjersko-geolo{kim ispitivanjima (gdje je

to potrebno).Suglasnosti i uvjete za gradnju iz stavka 1. od to~ke b.) do

to~ke i.) ovog zakona, pribavlja slu‘bena osoba koja vodi postupaki jednom pribavljeni u postupku izdavanja urbanisti~ke suglasnostismatraju se pribavljenim i za postupak odobravanja gradnje, osimza slu~ajeve kada je to posebnim zakonom druga~ije utvr|eno.

Urbanisti~ka suglasnost izdaje se za cijelu gra|evnu parcelukoja je planom namijenjena za gradnju odnosno gra|evine.

Urbanisti~ka suglasnost sadr‘i iznos tro{kova ure|enjagra|evnog zemlji{ta, odnosno uvjete za ure|enje gra|evnogzemlji{ta, ako se gradnja vr{i na neure|enom gra|evnom zemlji{tu,kao i druge obveze korisnika koje su proistekle iz kori{tenjaodnosnog zemlji{ta.

Ministarstvo, odnosno nadle‘na op}inska slu‘ba na temeljuokolinske ekolo{ke suglasnosti utvr|ene u stavku 1. alineja f) ovog~lanka, odre|uje uvjete za{tite okoli{a za stanje normalnog kori{tenjagra|evine i u slu~aju o{te}enja nastalih kao posljedica prirodnim iljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnimdjelovanjima.

Urbanisti~ko-tehni~ke i druge uvjete koji nisu utvr|eniodgovaraju}im dokumentima i odlukom o njihovoj provedbi, apropisani su zakonom ili propisom donesenim na temelju zakona,utvr|uje Ministarstvo, odnosno nadle‘na op}inska slu‘ba.

Urbanisti~ko-tehni~ki uvjeti

^lanak 47.

Urbanisti~ko-tehni~kim uvjetima, ovisno o vrsti gradnje,utvr|uje se:

- oblik i veli~ina parcele,- regulacijska i gra|evna crta,- koeficijent izgra|enosti parcele,- nivelacijske kote,- tehni~ki pokazatelji gra|evine,- prostorno organiziranje gra|evne parcele, uklju~uju}i

rje{enje internog i prometa u mirovanju,- ure|enje parcele,- na~in i uvjete priklju~enja parcele, odnosno gra|evine na

javnu prometnu povr{inu i komunalnu infrastrukturu,- primjena materijala i arhitektonskih odrednica,- uvjeti za otklanjanje urbanisti~ko-arhitektonskih barijera

za kretanje invalidnih osoba,- uvjeti za za{titu od prirodnih i ljudskim djelovanjem

izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja,- in‘enjersko-geolo{ki uvjeti.

Urbanisti~ka suglasnost za privremene gra|evine

^lanak 48.

Urbanisti~ka suglasnost za privremene gra|evine ili zaprivremene namjene izdaje se samo iznimno i s ograni~enim rokomva‘enja.

Privremenom gra|evinom, u smislu ovog zakona, smatra segra|evni objekt izgra|en ili postavljen na privremeno odre|enojlokaciji za potrebe gradili{ta i/ili za primjenu odre|ene tehnologijegradnje.

Privremenom namjenom, u smislu ovog zakona smatra segra|evni objekt izgra|en ili postavljen u svrhu sajmova, javnihmanifestacija i sl.

Urbanisti~ka suglasnost iz stavka 1. ovog ~lanka sadr‘iobvezu investitora da, po isteku roka, gra|evinu mora ukloniti izemlji{te dovesti u prvobitno stanje, ili stanje utvr|enourbanisti~kom suglasno{}u, bez prava na naknadu.

Ukoliko investitor ne izvr{i obvezu iz stavka 4. ovog ~lanka,nadle‘ni nadzorni organ naredit }e uklanjanje privremenegra|evine i dovo|enje zemlji{ta u prethodno stanje ili stanjeutvr|eno urbanisti~kom suglasno{}u na teret investitora.

Ukoliko investitor ne izvr{i nalog nadzornog organa i neukloni privremene gra|evine podignute za potrebe gradili{tatijekom izgradnje stalnih gra|evina, ne}e se pristupiti tehni~kompregledu i izdavanju uporabne dozvole.

Urbanisti~ka suglasnost za privremene gra|evine i privremenenamjene mo‘e se izdati samo na gra|evinskom zemlji{tu koje nijeprivedeno kona~noj namjeni, utvr|enoj u dokumentu prostornogure|enja.

Iznimno, privremene gra|evine (gradili{ta naselja koja sepodi‘u prigodom gradnje, velikih i kompleksnih gra|evina) moguse zadr‘ati ako se uklapaju u budu}e kori{tenje prostora, posebnoizgra|ena infrastruktura, o ~emu }e nadle‘ni organ odnosnoop}inska slu‘ba donijeti posebno rje{enje.

Regulacijska i gra|evna crta

^lanak 49.

Regulacijskom crtom utvr|uju se pojedina~ne gra|evne parcele.Gra|evnom crtom utvr|uje se grani~na crta gra|evine, u odnosu

na javnu povr{inu, ulicu, vodotok i druge gra|evine i parcele odkojih mora biti odvojena iz funkcionalnih, estetskih ili za{titnih razloga.

Gra|evna crta ozna~ava crtu po kojoj se gradi, odnosnoiskoli~ava gra|evina ili crtu koju gra|evina, odnosno gabaritgra|evine ne smije pre}i.

Gra|evna crta utvr|uje se detaljnim planom ure|enja. Napodru~jima za koja nije donesen detaljni plan ure|enja, gra|evnacrta utvr|uje se urbanisti~kom suglasno{}u.

Ako gra|evna crta prelazi preko postoje}e gra|evine, za tugra|evinu se ne mo‘e odobriti nikakva gradnja.

Rokovi za izdavanje urbanisti~ke suglasnosti

^lanak 50.

Zahtjev za izdavanje urbanisti~ke suglasnosti, Ministarstvo,odnosno op}inska slu‘ba, du‘ni su rije{iti u roku od 30 dana oddana izdavanja pisanog izvje{}a o utemeljenosti zahtjeva i urednopodnesenog zahtjeva iz ~lanka 43. ovog zakona, te pribavljenedokumentacije i akta iz ~lanka 45. ovog zakona.

Va‘enje urbanisti~ke suglasnosti

^lanak 51.

Urbanisti~ka suglasnost va‘i godinu dana od dana njenepravomo}nosti, u kojem roku se mora podnijeti zahtjev zaodobrenje za gradnju.

Va‘enje urbanisti~ke suglasnosti mo‘e se iznimno,uva‘avaju}i opravdane razloge, produljiti za jo{ jednu godinu.

Ure|enje gra|evnog zemlji{ta

^lanak 52.

Pod ure|enim gra|evnim zemlji{tem podrazumijeva sezemlji{te na kojem su izvr{eni radovi pripreme zemlji{ta za gradnjui opremanje zemlji{ta.


Za pripremu i ure|enje gra|evnog zemlji{ta po potrebi seizdaje dozvola za pripremne radove.

^lanak 53.

Priprema zemlji{ta za gradnju obuhva}a:- ure|enje imovinsko-pravnih odnosa i drugih stvarno

pravnih odnosa s vlasnicima nekretnina,- dono{enje dokumenta prostornog ure|enja koji je temelj

za odobravanje gradnje na odnosnom prostoru,- izradu plana parcelacije,- uklanjanje postoje}ih gra|evina, premje{tanje postoje}ih

nadzemnih i podzemnih instalacija, sukladno planuprostornog ure|enja i odvoz materijala,

- sanaciju zemlji{ta (in‘enjersko-geolo{ka ispitivanja,sanacija klizi{ta, ravnanje zemlji{ta i sl.),

- izradu dokumentacije i obavljanje radova za{tite kulturno--povijesnog i prirodnog naslije|a koje bi moglo bitiugro‘eno radovima na pripremi zemlji{ta za gradnju.

^lanak 54.

Opremanje gra|evnog zemlji{ta obuhva}a:- gradnju cesta i ulica, uklju~uju}i i plo~nike i pje{a~ke

prijelaze, trgove i javne parkinge,- podizanje objekata javne rasvjete, vertikalne prometne

signalizacije - semafori,- ure|enje zelenih povr{ina u naselju, parkova, pje{a~kih

staza, nasada, travnjaka, terena za dje~ija igrali{ta, objekatajavne higijene,

- izgradnju ure|aja za odvod povr{inskih i otpadnih voda,te za njihovo pre~i{}avanje,

- izgradnju gra|evina za potrebe opskrbe vodom, distribucijuelektri~ne, plinske i druge energije, telekomunikacijske objektei ure|aje,

- ure|enje deponija i gradnju gra|evina za preradu i uni{tavanjeotpadaka,

- regulaciju vodotoka i ure|enje obala voda i vodnih povr{ina,- sanaciju klizi{ta (izvo|enje radova sanacije i pra}enje

efekata sanacije).

Minimum ure|enja gra|evnog zemlji{ta osigurava:- opskrbu vodom, rje{enje otpadnih i oborinskih voda,- kolski prilaz gra|evnoj parceli i- opskrbu elektri~nom energijom.

^lanak 55.

Urbanisti~ka suglasnost mo‘e se izdati i na neure|enomgra|evnom zemlji{tu pod uvjetom da se njegovo ure|enje sukladnouvjetima utvr|enim u urbanisti~koj suglasnosti, izvr{i u tokugradnje.

Financiranje ure|enja gra|evnog zemlji{ta

^lanak 56.

Tro{kove ure|enja gra|evnog zemlji{ta snosi vlasnik,odnosno investitor.

Tro{kovi iz stavka 1. ovog ~lanka utvr|uju se, na temeljustvarno ulo‘enih sredstava u ure|enje gra|evnog zemlji{ta po 1 m2

izgra|ene korisne povr{ine gra|evine.Tro{kovi iz stavka 1. ovog ~lanka upla}uju se prije podno{enja

zahtjeva za izdavanje odobrenja za gradnju.Investitor ne}e snositi tro{kove ure|enja zemlji{ta za radove

koje sam izvr{i na temelju uvjeta iz urbanisti~ke suglasnosti.

Za gradnju za koju Ministarstvo, odnosno nadle‘na op}inskaslu‘ba ocijeni da se urbanisti~ka suglasnost mo‘e izdati samo natemelju odgovaraju}eg detaljnog plana ure|enja, investitor, uokviru tro{kova ure|enja zemlji{ta, snosi tro{kove izrade tog plana.

^lanak 57.

Naknada za opremanje i pripremanje gra|evnog zemlji{ta,naknada za kori{tenje gra|evnog zemlji{ta, naknada za pogodnostikori{tenja gra|evnog zemlji{ta u razli~itim pojavnim oblicima(pristojbe, porezi, doprinosi i sl.) su namjenska sredstva i koristese za ure|enje gra|evnog zemlji{ta i izradu dokumenata prostornogure|enja i ne smatraju se javnim prihodom.

Navedena sredstva se upla}uju za objekte i zahvate iznadle‘nosti op}ine na poseban ra~un op}ine, a za objekte i zahvateiz nadle‘nosti Kantona na poseban ra~un Ministarstva.

Odluku o rasporedu sredstava iz stavka 2. ovog ~lanka donosiVlada Kantona, odnosno op}insko vije}e.

^lanak 58.

Naknada za pogodnosti iz ~lanka 57. ovog zakona kojeodre|eno zemlji{te pru‘a korisniku odnosno vlasniku zemlji{ta,odnosno gra|evine utvr|uje se u ovisnosti od:

- opsega i stupnja izgra|enosti i ure|enosti,- polo‘aja zemlji{ta u naselju,- opremljenosti komunalnim gra|evinama i sadr‘ajima ur-

bane opreme,- prometne povezanosti,- prirodnih uvjeta kori{tenja zemlji{ta i prirodnih ambijenata.Mjerilima na temelju kojih se utvr|uje visina naknade iz

stavka 1. ovog ~lanka zemlji{te treba razli~ito kategorizirati i premanjegovoj namjeni: za stanovanje, proizvodnju, turisti~ka podru~jai sli~no.

^lanak 59.

Investitoru koji je vlastitim sredstvima izvr{io ure|enjegra|evnog zemlji{ta na odre|enom lokalitetu na kojem je naknadnopredvi|ena gradnja za potrebe drugih investitora, priznat }e se pravopovrata ulo‘enih sredstava prema procjeni stru~nog povjerenstvaformiranog od strane nadle‘nog organa, odnosno slu‘be.

Sredstva iz prethodnog stavka bit }e umanjena za iznos kojiotpada na izgra|enu korisnu povr{inu objekta investitoru koji jeizvr{io ure|enje.

Povrat sredstava iz prethodnog stavka izvr{it }e se neposrednokada se ure|enje lokaliteta okon~a kroz umanjenje ili osloba|anjeod obveze uplate naknade za kori{tenje gra|evnog zemlji{ta zaodre|eno vremensko razdoblje.

^lanak 60.

Visinu, na~in i uvjete pla}anja naknada iz ~lanka 57. ovogzakona, utvr|uje Vlada Kantona na podru~jima od zna~aja zaKanton, a za podru~ja op}ina op}insko vije}e svojim odlukama, asukladno odredbama Zakona o gra|evnom zemlji{tu.

Parcelacija gra|evnog zemlji{ta

^lanak 61.

Parcelacija se vr{i na a‘urnim geodetsko-katastarskim pla-novima ovjerenim od nadle‘nog organa odnosno slu‘be, a premadokumentu prostornog ure|enja koji je temelj za odobravanjegradnje na odnosnom zemlji{tu.


Plan parcelacije za podru~ja od zna~aja za Kanton, donosiZavod za prostorno planiranje i urbanizam, a za ostala podru~ja,slu‘ba koju svojom odlukom odredi op}ina.

Plan parcelacije u pravilu se donosi istodobno za prostornucjelinu. Ako se plan parcelacije ne donosi za prostornu cjelinu,parcelacija se mora izvr{iti tako da se na preostalom dijelu omogu}iformiranje druge parcele.

Plan parcelacije, odnosno gra|evna parcela, sadr‘i regulacijskucrtu i podatke o vlasnicima gra|evnog zemlji{ta po gra|evnimparcelama.

Gra|evna parcela, na kojoj se, u smislu ovog zakona, mo‘evr{iti gradnja izvan gra|evnog zemlji{ta, utvr|uje se urbanisti~komsuglasno{}u.

Plan parcelacije donesen na temelju prikaza parcela i lokacijaiz detaljnog plana ure|enja, smatra se sastavnim dijelom detaljnogplana ure|enja.

^lanak 62.

Akt o parcelaciji gra|evnog zemlji{ta provodi se u katastruzemlji{ta sukladno postoje}im propisima, a po pribavljenoj potvrdiorgana uprave, odnosno slu‘be nadle‘ne za vr{enje parcelacije daje parcelacija izvr{ena sukladno detaljnom planu ure|enja, odnosnourbanisti~koj suglasnosti.

Jedinstveni prostorni informacijski sustav

^lanak 63.

U svrhu prikupljanja, obrade i kori{tenja podataka od zna~ajaza prostorno ure|enje Ministarstvo, u suradnji sa drugim mini-starstvima nadle‘nim za oblasti relevantne za ure|enja prostora,uspostavlja i odr‘ava jedinstveni prostorni informacijski sustav.

Jedinstveni prostorni informacijski sustav obuhva}a oblastpodataka i informacija koje imaju ra~unarsku podr{ku na cijelomprostoru Kantona.

Ministar u suglasnosti sa Federalnim ministarstvom prostornogure|enja i okoli{a propisuje sadr‘aj i nositelje informacijskog sustava,metodologiju prikupljanja i obrade podataka, te jedinstvene obrascena kojima se vodi evidencija.

Evidencija

^lanak 64.

U okviru jedinstvenog informacijskog sustava vodi se iodr‘ava jedinstvena evidencija, koja obuhva}a:

- podatke o Prostornom planu Kantona, prostornim planovimaop}ina, prostornim planovima podru~ja od zna~aja za Kantoni drugim dokumentima prostornog ure|enja od zna~aja zaKanton;

- podatke i izvode iz katastra zemlji{ta, prirodnih resursa skvalitativnim i kvantitativnim obilje‘jima i sl.;

- podatke o infrastrukturnim sustavima na podru~ju Kantona;- podatke o gra|evnom zemlji{tu na podru~ju Kantona;- podatke o graditeljskom i prirodnom naslije|u na podru~ju

Kantona;- podatke o ugro‘avanju okoli{a (bespravna gradnja,

zaga|enje tla, vode, zraka i sl.);- podatke o podru~jima gdje je opasnost od posljedica

nepogoda, prirodnih i tehni~kih katastrofa i ratnihdjelovanja posebno izra‘ena (seizmi~ke karakteristiketerena, plavna podru~ja, podru~ja izlo‘ena mogu}emutjecaju tehni~kih katastrofa i prekomjernom zaga|enjuzbog havarije u pogonima i sl.);

- katastar klizi{ta;

- podatke o kadrovima, organizacijama i ustanovama kojese bave poslovima u oblasti prostornog ure|enja;

- druge podatke koji su od zna~aja za prostorno ure|enjeKantona i za vo|enje i odr‘avanje jedinstvenog info-rmacijskog sustava.

^lanak 65.

Nadle‘na op}inska slu‘ba vodi jedinstvenu evidenciju zapodru~je op}ine iz ~lanka 64. ovog zakona na jedinstvenimobrascima, koje svake godine do 31. sije~nja, u suradnji sa slu‘bamanadle‘nim za oblasti koje su relevantne za prostor, dostavljajuMinistarstvu.

VIII - NADZOR

Nadle‘nosti

^lanak 66.

Nadzor nad provedbom ovog zakona i propisa donesenihna temelju ovog zakona obavlja Ministarstvo.

^lanak 67.

Inspekcijski nadzor nad op}im i pojedina~nim aktima, uvjetei na~in rada nadziranja pravnih i fizi~kih osoba, te poduzimanjemjera odre|enih ovim zakonom provodi kantonalna i op}inskaurbanisti~ka inspekcija.

Poslove inspekcijskog nadzora obavljaju op}inski urbanisti~kiinspektori.

Poslove inspekcijskog nadzora u okviru nadle‘nosti Ministarstvaiz ~lanka 44. stavak 2. vr{i kantonalni urbanisti~ki inspektor (udaljnjem tekstu: kantonalni inspektor).

Nadle‘nosti inspektora

^lanak 68.

Kantonalni inspektor obavlja inspekcijski nadzor nad:1. izradom dokumenata prostornog ure|enja koje donosi

Skup{tina Kantona, odnosno Vlada Kantona (~lanak 19.stavak 1. alineje 1. i 2.) i dokumenata prostornog ure|enjaza koje suglasnost daje Ministarstvo (~lanak 19. stavak 1.alineja 4.),

2. provedbom Prostornog plana Kantona i Prostornog planapodru~ja posebnog obilje‘ja od zna~aja za Kanton,urbanisti~kog i detaljnog plana ure|enja za podru~ja odzna~aja za Kanton,

3. gradnjom za koju urbanisti~ku suglasnost izdaje Ministarstvoi gra|evinama za koje urbanisti~ku suglasnost izdajenadle‘na op}inska slu‘ba uz prethodno pribavljenusuglasnost Ministarstva, u svrhu za{tite urbanisti~kih uvjetai uvjeta za{tite okoli{a.

Op}inski inspektor obavlja inspekcijski nadzor nad:1. izradom dokumenata prostornog ure|enja koje donosi

op}insko vije}e,2. gradnjom za koju urbanisti~ko-tehni~ku dokumentaciju

izdaje nadle‘na op}inska slu‘ba.

Prava i du‘nosti inspektora

^lanak 69.

U obavljanju inspekcijskog nadzora, inspektor ima pravo idu‘nosti:


1. narediti da se utvr|ene nepravilnosti u primjeni ovogzakona i kantonalnih propisa za njegovu provedbu otkloneu odre|enom roku, ako u odredbama od to~ke 2. do 5.ovog ~lanka nisu odre|ene druge mjere,

2. narediti obustavu izrade i dono{enja dokumenta prostornogure|enja, ako se vr{i protivno odredbama ovog zakona ikantonalnih propisa za njegovu provedbu i utvrditi rok zaotklanjanje tih nepravilnosti,

3. zabraniti provedbu dokumenta koji je u suprotnosti saodredbama ovog zakona i kantonalnih propisa za njegovuprovedbu ili zabraniti dokumente ~ije bi dono{enje bilo usuprotnosti sa zakonom i drugim propisima, te o tomeizvjestiti donositelja dokumenta,

4. obustaviti gradnju ako utvrdi da prijeti opasnost da sepromjenom namjene zemlji{ta na kome se gradi ili samomgradnjom, mogu ugroziti ili pogor{ati uvjeti na odre|enimpodru~jima od zna~aja za Kanton,

5. narediti reviziju dokumenta prostornog ure|enja ako utvrdida prijeti opasnost da se promjenom namjene zemlji{ta,sukladno tomu dokumentu, ugro‘avaju ili pogor{avajuuvjeti na odre|enom podru~ju od zna~aja za Kanton.

O radnjama poduzetim u obavljanju inspekcijskog nadzora,inspektor je du‘an sa~initi zapisnik.

^lanak 70.

Inspektor je du‘an o razlozima ni{tavosti urbanisti~kesuglasnosti obavijestiti nadle‘ni organ, ako utvrdi da je izdataprotivno odredbama ~lanka 40. ovog zakona.

Inspektor je du‘an predlo‘iti drugostupanjskom organu dapo pravu nadzora ukine:

- odobrenje za gradnju ako je ono izdato u suprotnosti surbanisti~ko-tehni~kim uvjetima za gradnju odnosnegra|evine utvr|enim urbanisti~kom suglasno{}u (~lanak47. i ~lanka 48.),

- akt o parcelaciji koji je izdat na temelju nezakonite potvrdeo njegovoj uskla|enosti s detaljnim planom ure|enja iliurbanisti~kom suglasno{}u (~lanak 61.).

Rje{enja o ogla{avanju ni{tavim iz stavka 1. ovog ~lanka moguse donijeti bez vremenskog ograni~enja, a o ukinu}u ranije done{enihrje{enja iz stavka 2. ovog ~lanka u roku od jedne godine od danakada su donesena rje{enja postala kona~na u upravnom postupku.

^lanak 71.

Inspektor je du‘an odmah, a najkasnije u roku od dva danaobavijestiti ministra Ministarstva, odnosno {efa nadle‘ne op}inskeslu‘be o svakom rje{enju, odnosno nalogu izdatom na temelju~lanka 69. ovog zakona i du‘an je predlo‘iti mu druge mjere koje}e ministar, odnosno {ef slu‘be provesti da bi se osigurala efikasnai a‘urna provedba ovog zakona.

@alba na rje{enje inspektora

^lanak 72.

U postupku inspekcijskog nadzora primjenjuju se propisi oupravnom postupku, ukoliko odredbama ovog zakona nijedruga~ije utvr|eno.

O poduzimanju mjera iz ~lanka 69. ovog zakona ipoduzimanju drugih mjera i radnji za koje je ovim zakonomovla{ten, inspektor donosi rje{enje.

Na rje{enje iz stavka 2. ovog ~lanka pravna ili fizi~ka osobakod koje je izvr{en inspekcijski nadzor ima pravo izjaviti ‘albu uroku od osam dana od dana prijama rje{enja.

@alba ne odla‘e izvr{enje rje{enja.

Protiv upravnih akata op}inske urbanisti~ke inspekcije udrugom stupnju rje{ava Ministarstvo.

Protiv upravnih akata kantonalnog inspektora u drugomstupnju rje{ava Povjerenstvo za drugostupanjsko upravno rje{avanjeVlade Kantona.

U odlu~ivanju po ‘albi Povjerenstvo za drugostupanjskoupravno rje{avanje Vlade Kantona, odnosno Ministarstvo donosirje{enje protiv koga se ne mo‘e izjaviti ‘alba, ali se mo‘e pokrenutiupravni spor kod nadle‘nog suda.

Mjere nare|ene zapisnikom

^lanak 73.

Inspektor, iznimno, mo‘e zapisnikom narediti izvr{enje mjeraiz ~lanka 69. stavka 1. to~. 4. i 5. ovog zakona, radi otklanjanjaneposredne opasnosti po ‘ivot i zdravlje ljudi i po imovinu.

Izvr{enje nare|enih mjera po~inje te}i uru~enjem zapisnika.Inspektor je du‘an izdati pismeno rje{enje o nare|enim

mjerama u roku od tri dana od dana kada je nare|eno izvr{enjemjera iz ~lanka 69. ovog zakona.

Rje{enje bez saslu{anja investitora

^lanak 74.

Ako inspektor utvrdi da se gradnja vr{i suprotno donesenomplanu, mo‘e donijeti rje{enje i bez saslu{anja investitora.

Nepoznat investitor

^lanak 75.

Ako je investitor koji vr{i gradnju, protivno propisima,nepoznat ili ako je nepoznatog boravi{ta, inspektor }e odgovaraju}erje{enje ili zaklju~ak o dozvoli izvr{enja oglasiti na oglasnoj plo~inadle‘nog organa odnosno slu‘be i o tome izvje{taj staviti nagra|evinu koja se gradi.

Obveza izvr{enja ovih pismena, kao i rok za ‘albu po~injute}i od dana njihovog objavljivanja na oglasnoj plo~i.

Inspektor mo‘e investitoru koji je nepoznat ili nepoznatogboravi{ta ostaviti pismeni poziv za saslu{anje na gra|evini koja segradi.

^lanak 76.

Za kantonalnog inspektora mo‘e se postaviti diplomiraniin‘injer arhitekture ili gra|evinstva s polo‘enim stru~nim ispitomi najmanje tri godine radnog iskustva nakon polo‘enog stru~nogispita, na poslovima prostornog i urbanisti~kog planiranja iliposlovima provo|enja dokumenata prostornog ure|enja.

Za op}inskog inspektora mo‘e se postaviti diplomiraniin‘injer arhitekture ili gra|evinstva s polo‘enim stru~nim ispitomi tri godine radnog iskustva na poslovima prostornog iurbanisti~kog planiranja ili poslovima provo|enja dokumenataprostornog ure|enja.

IX - KAZNENE ODREDBE

1. Gospodarski prijestupi

^lanak 77.

Nov~anom kaznom od 10.000 do 20.000 KM kaznit }e seza gospodarski prijestup gospodarsko dru{tvo ili druga pravnaosoba:


1. ako se pri planiranju ne pridr‘ava propisa iz oblasti za{titeokoli{a, ovog i posebnih zakona i propisa iz ~lanka 12.ovog zakona,

2. ako pristupi izradi dokumenta prostornog ure|enja, a nijeregistriran za te poslove, ili sudjeluje u izradi dokumentaprostornog ure|enja (~lanak 14.),

3. ako pristupi izradi dokumenta prostornog ure|enja, ili vr{injihovu izmjenu suprotno ovom zakonu, propisimadonesenim na temelju ovog zakona, odluci o pristupanjuizradi dokumenta prostornog ure|enja i ako ne osigurausugla{enost s dokumentom prostornog ure|enja {iregpodru~ja (~lanak 31. stavak 1. i stavak 2.).

Za gospodarski prijestup iz stavka 1. ovog ~lanka kaznit }ese i odgovorna osoba u dru{tvu ili drugoj pravnoj osobi nov~anomkaznom od 1.000 do 4.000 KM.

2. Prekr{aji

^lanak 78.

Nov~anom kaznom od 1.000 do 2.000 KM kaznit }e se zaprekr{aj odgovorna osoba Ministarstva, odnosno nadle‘ne op}inskeslu‘be:

1. ako izradu dokumenta prostornog ure|enja povjeri dru{tvuili drugoj pravnoj osobi koja nije registrirana za vr{enje tedjelatnosti (~lanak 14.),

2. ako poslove izrade dokumenta prostornog ure|enja povjerisuprotno odluci o izradi tih dokumenata (~lanak 32.),

3. ako provodi plan prostornog ure|enja koji nije usugla{ensa dokumentom prostornog ure|enja {ireg podru~ja(~lanak 36. stavak 1.), a za takvo postupanje ne pribavisuglasnost nadle‘nog ministarstva (~lanak 36. stavak 2.),

4. ako izda urbanisti~ku suglasnost za privremene gra|evinei privremenu namjenu na zemlji{tu koje nije gra|evno,ili na zemlji{tu koje je privedeno kona~noj namjeni(~lanak 48. stavak 7.),

5. ako donese plan parcelacije suprotno odredbama ovogzakona (~lanak 61.),

6. ako plan parcelacije provede u katastru zemlji{ta i zemlji-{noj knjizi bez potvrde organa koji donosi plan parcelacije(~lanak 62.).

^lanak 79.

Nov~anom kaznom od 1.000 do 2.000 KM kaznit }e se zaprekr{aj odgovorna osoba u Ministarstvu, odnosno nadle‘nojop}inskoj slu‘bi:

1. ako izradu Prostornog plana Kantona, odnosno op}inepovjeri instituciji koja nije registrirana za obavljanje tihposlova (~lanak 14.),

2. ako donese Prostorni plan Kantona, odnosno op}ine bezprethodno pribavljene suglasnosti (~lanak 22.),

3. ako pristupi izradi ili izmjeni Prostornog plana Kantona,odnosno op}ine, a prethodno ne donese odluku o pristupanjuizradi ili izmjeni tih planova (~lanak 32.),

4. ako izda urbanisti~ku suglasnost za gra|evinu za koju jenadle‘no Ministarstvo (~lanak 44. stavak 2.).

^lanak 80.

Odgovornim osobama u smislu ~lanaka od 77. do 79. ovogzakona, smatra se rukovoditelj gospodarskog dru{tva ili drugepravne osobe, Ministarstva, odnosno nadle‘ne op}inske slu‘bekao i djelatnik koji je neposredno odgovoran za izvr{enje odre|enihposlova.

X - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE

^lanak 81.

Do dono{enja Prostornog plana Kantona primjenjuju sepostoje}i Prostorni planovi op}ina koji su ura|eni sukladno Zakonuo prostornom ure|enju (“Sl. list SRBiH”, broj 9/87).

Do dono{enja Prostornog plana, podru~ja od zna~aja zaKanton utvr|uje Skup{tina Kantona na prijedlog Vlade Kantona.

^lanak 82.

Op}ine su du‘ne da prostorne planove op}ina donesu najkasnijeu roku od godinu dana od dana usvajanja Prostornog plana Kantona.

Urbanisti~ki radovi doneseni do dana stupanja na snagu ovogzakona, smatraju se va‘e}im urbanisti~kim planovima u smisluovog zakona.

Dokumenti prostornog ure|enja: urbanisti~ki i regulacijskiplan i urbanisti~ki projekat, doneseni do dana stupanja na snaguovog zakona, smatraju se planovima prostornog ure|enja u smisluovog zakona.

Dokumenti prostornog ure|enja iz stavaka 1. do 3. ovog~lanka ostaju na snazi do dono{enja dokumenata prostornogure|enja prema ovom zakonu.

Postupak izrade i dono{enja dokumenata prostornog ure|enjazapo~et po odnosnim odredbama va‘e}ih propisa na podru~juKantona, nastavit }e se po odredbama ovog zakona.

^lanak 83.

Uvjeti ure|enja prostora, utvr|eni sukladno propisima kojisu va‘ili do stupanja na snagu ovog zakona, ostaju na snazi doizmjene prostornih planova, odnosno drugih dokumenata natemelju kojih su utvr|eni, a najdulje dvije godine.

^lanak 84.

Sanacija ratnim djelovanjima o{te}enih gra|evina vr{i se natemelju gra|evne dozvole, bez prethodnog izdavanja urbanisti~kesuglasnosti.

Odredbe stavka 1. ovog ~lanka ne odnose se na gra|evineizgra|ene bez gra|evne dozvole.

^lanak 85.

Ako je pokrenut upravni postupak pred Ministarstvom odnosnonadle‘nom op}inskom slu‘bom do dana stupanja na snagu ovog zakona,a do tog dana nije doneseno prvostupanjsko rje{enje, ili je rje{enje prijetoga bilo poni{teno i vra}eno prvostupanjskom organu na ponovnipostupak, postupak }e se nastaviti po odredbama ovog zakona.

^lanak 86.

Do dono{enja dokumenata prostornog ure|enja na raziniFederacije primjenjivat }e se planska opredjeljenja iz Prostornogplana Bosne i Hercegovine za razdoblje 1981. - 2000.

^lanak 87.

Ministar }e propis iz ~lanka 63. stavak 3. ovog zakona donijetiu roku od 90 dana od dana stupanja na snagu zakona.

^lanak 88.

Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje se primjenjivatiZakon o prostornom ure|enju (“Slu`bene novine Tuzlanskog


kantona”, br. 16/00 i 10/02) i Odluka o privremenom utvr|ivanjunadle`nosti kantonalnih organa i op}inskih slu`bi u postupkudono{enja dokumenata prostornog ure|enja, izdavanje urbani-sti~ke suglasnosti i nadzora (“Slu`bene novine Tuzlanskog kantona”,broj 3/03).

^lanak 89.






kantona (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, br.7/97 i 3/99 i “Slu`bene novine Tuzlanskog kantona”, br. 13/99,10/00, 14/02, 6/04 i 10/04), na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona,Skup{tina Tuzlanskog kantona, na sjednici od 31. 3. 2005. godine,donosi

ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONAO KANTONALNOJ AGENCIJI ZA PRIVATIZACIJU

^lanak 1.

U Zakonu o kantonalnoj agenciji za privatizaciju (“Slu`benenovine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj 3/97 i “Slu`benenovine Tuzlanskog kantona”, broj 5/04) ~lanak 10. mijenja se iglasi:

“Kantonalnom agencijom upravlja Upravni odbor.Upravni odbor se sastoji od predsjednika i ~etiri ~lana.”

^lanak 2.

U ~lanku 11., iza stavka l., dodaju se novi stavci 2. i 3. kojiglase:

“Prigodom imenovanja Upravnog odbora, Vlada Kantonavodit }e ra~una o nacionalnoj zastupljenosti konstitutivnih narodana podru~ju Tuzlanskog kantona.

Mandat ~lanova Upravnog odbora traje 4 godine, s tim dapo isteku mandata mogu biti ponovo imenovani.”

^lanak 3.

U ~lanku 14. stavak 2. mijenja se i glasi:“Nadzorni odbor sastoji se od predsjednika i dva ~lana, koje

imenuje i razrje{ava Vlada Kantona, uz prethodnu suglasnost Skup{tineTuzlanskog kantona (u daljnjem tekstu: Skup{tina Kantona)”.

Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:“Mandat ~lanova Nadzornog odbora traje 4 godine, s tim da

istekom mandata mogu biti ponovo imenovani.”Dosada{nji stavci 3. i 4. postaju stavci 4. i 5.

^lanak 4.

^lanak 16. mijenja se i glasi:“Kantonalnom agencijom rukovodi ravnatelj.Ravnatelja Kantonalne agencije imenuje i razrje{ava Upravni

odbor, uz prethodnu suglasnost Vlade Kantona.Ravnatelj Kantonalne agencije imenuje se na razdoblje od 4

godine, s tim da po isteku mandata mo‘e biti ponovo imenovan.”

^lanak 5.

Postupak imenovanja na pozicije za koje je utvr|en mandatovim zakonom provodi se sukladno Zakonu o ministarskim,vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine(“Slu`bene novine Federacije Bosne i Hercegovine”, broj 34/03).

^lanak 6.






kantona (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, br.7/97 i 3/99 i “Slu`bene novine Tuzlanskog kantona”, br. 13/99,10/00, 14/02, 6/04 i 10/04) i ~lanka 28. stavak 1. Zakona okoncesijama (“Slu`bene novine Tuzlanskog kantona”, broj 5/04),na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skup{tina Tuzlanskogkantona, na sjednici od 31. 3. 2005. godine, donosi

ODLUKU

o davanju suglasnosti na Odluku o na~inu raspodjelesredstava iz naknada po osnovu dodijeljenih koncesija

I

Daje se suglasnost na Odluku Vlade Kantona o na~inuraspodjele sredstava iz naknada po osnovu dodijeljenih koncesija,broj 02/1-14-2334-1/05 od 22. 2. 2005. godine.

II

Odluka stupa na snagu danom dono{enja.

III

Ova odluka bit }e objavljena u “Slu`benim novinamaTuzlanskog kantona”.





kantona (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, br.7/97 i 3/99 i “Slu`bene novine Tuzlanskog kantona”, br. 13/99,10/00, 14/02, 6/04 i 10/04), a u svezi s ~lankom 9. Zakona okoncesijama (“Slu`bene novine Tuzlanskog kantona”, broj 5/04),na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skup{tina Tuzlanskogkantona, na sjednici od 31. 3. 2005. godine, donosi

ODLUKU

o imenovanju Povjerenstva za koncesije Tuzlanskog kantona


I

Imenuje se Povjerenstvo za koncesije Tuzlanskog kantona uslijede}em sastavu:

1. Mr. Enver Kamberovi}, dipl. ing. geologije2. Zvonko Lugonji}, dipl. pravnik3. Biljana Bajrektarevi}, dipl. ecc.4. Fahrudin Deved‘i}, dipl. ing. gra|.5. Abdulah Berkovac, dipl. ing. polj.

II

Odluka stupa na snagu danom dono{enja, i bit }e objavljenau “Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona”.





kantona (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, br.7/97 i 3/99 i “Slu`bene novine Tuzlanskog kantona”, br. 13/99,10/00, 14/02, 6/04 i 10/04) i ~lanka 10. stavak 3. Zakona opreuzimanju prava osniva~a nad Javnom zdravstvenom ustanovomUniverzitetski klini~ki centar Tuzla (“Slu`bene novine Tuzlansko--podrinjskog kantona”, br. 9/97 i 1/98 i “Slu`bene novineTuzlanskog kantona”, broj 6/02), Skup{tina Tuzlanskog kantona,na sjednici od 31. 3. 2005. godine, donosi

ODLUKU

o davanju suglasnosti za davanje u zakupdijelova kapaciteta JZU Univerzitetski klini~ki centar Tuzla

I

Daje se suglasnost Upravnom odboru JZU Univerzitetskiklini~ki centar Tuzla da mo‘e donijeti Odluku o davanju u zakupdijelova kapaciteta JZU Univerzitetski klini~ki centar Tuzlanamijenjenih za ishranu, a koji su locirani na Klinici za internebolesti, Klinici za kirurgiju i Klinici za plu}ne bolesti i tuberkulozu.

II

Postupak davanja prostorija u zakup iz to~ke I ove odluke,provest }e se sukladno Zakonu o javnim nabavkama BiH (“Slu`beniglasnik BiH”, broj 49/04).

III

Odluka stupa na snagu danom dono{enja.

IV

Ova odluka bit }e objavljena u “Slu`benim novinamaTuzlanskog kantona”.

Bosna i Hercegovina PredsjednikFederacija Bosne i Hercegovine Skup{tine Tuzlanskog kantona




kantona (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, br.7/97 i 3/99 i “Slu`bene novine Tuzlanskog kantona”, br. 13/99,10/00, 14/02, 6/04 i 10/04), a u svezi s ~lankom 9. Zakona okoncesijama (“Slu`bene novine Tuzlanskog kantona”, broj 5/04),na prijedlog Komisije za izbor i imenovanja Skup{tine Tuzlanskogkantona, Skup{tina Tuzlanskog kantona, na sjednici od 28. 4.2005. godine, donosi

ODLUKU

o dopuni Odluke o imenovanjuPovjerenstva za koncesije Tuzlanskog kantona

I

U to~ki I pod rednim brojem 1. iza rije~i “geologije” dodajese rije~ “predsjednik” i pod rednim brojem 2. iza rije~i “pravnik”dodaje se rije~ “zamjenik predsjednika”.

II

Odluka stupa na snagu danom dono{enja i bit }e objavljenau “Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona”.

Bosna i Hercegovina PredsjednikFederacija Bosne i Hercegovine Skup{tine Tuzlanskog kantona



96Na temelju ~lanka 5. i ~lanka 29. Zakona o Vladi Tuzlanskog

kantona (“Slu`bene novine Tuzlanskog kantona”, broj 17/00),Vlada Tuzlanskog kantona, na sjednici odrànoj dana 17. 3. 2005.godine, donosi

UREDBU

o prestanku va‘enja Uredbeo procjeni utjecaja zahvata na okoli{

^lanak 1.

Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoli{ (“Slu`benenovine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj 3/99 i “Slu`benenovine Tuzlanskog kantona”, broj 6/02), prestaje da vaì.

^lanak 2.

Ova uredba stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanjau “Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona”.

Bosna i Hercegovina PREMIJER KANTONAFederacija Bosne i Hercegovine

TUZLANSKI KANTONVLADA Bajazit Ja{arevi}, v.r.

Broj: 02/1-02-4028/05Tuzla, 17. 3. 2005. godine



kantona (“Slu`bene novine Tuzlanskog kantona”, broj 17/00), a usvezi s ~lankom 28. Zakona o koncesijama Tuzlanskog kantona(“Slu`bene novine Tuzlanskog kantona”, broj 5/04), VladaTuzlanskog kantona, na sjednici odrànoj 22. 2. 2005. godine,donosi

ODLUKU

o na~inu raspodjele sredstavaiz naknada po osnovu dodijeljenih koncesija

^lanak 1.

Ovom odlukom utvr|uje se na~in raspodjele sredstavaostvarenih iz naknada po osnovu dodijeljenih koncesija (u daljnjemtekstu: koncesiona naknada) u Tuzlanskom kantonu (u daljnjemtekstu: Kanton), izme|u Kantona i op}ine na ~ijem se podru~junalazi predmet koncesije.

^lanak 2.

Koncesiona naknada raspore|ivat }e se izme|u Kantona iop}ine u omjeru:

- 40% u prora~un Kantona- 60% u prora~un op}ine

^lanak 3.

Odluka stupa na snagu danom dobijanja suglasnosti odSkup{tine kantona, i bit }e obavljena u “Slu`benim novinamaTuzlanskog kantona”.



Broj: 02/1-14-2334-1/05Tuzla, 22. 2. 2005. godine


kantona (“Slu`bene novine Tuzlanskog kantona”, broj 17/00), a usvezi s ~lankom 19. Zakona o izvr{enju Prora~una Tuzlanskogkantona za 2005. godinu (“Slu`bene novine Tuzlanskog kantona”,broj 14/04), Vlada Tuzlanskog kantona, na sjednici odrànoj dana22. 2. 2005. godine, donosi

ODLUKU

o unutarnjoj preraspodjeli izdatakaProra~una Tuzlanskog kantona za 2005. godinu

I

Odobrava se unutarnja preraspodjela planiranih izdataka uProra~unu Tuzlanskog kantona za 2004. godinu (“Slu`bene novineTuzlanskog kantona”, broj 14/04) sa korisnika Zajedni~ke slu`beTuzlanskog kantona - razdio 12, glava 01, potro{a~ko mjesto 0001,u ukupnom iznosu od 36.940,00 KM u korist korisnika Ministarstvofinancija - razdio 16, glava 01, potro{a~ko mjesto 0001.

II

Preraspodjela planiranih sredstava izvr{it }e se:

na teret organizacione jedinice:12010001 - Zajedni~ke slu‘be Tuzlanskog kantona

611100 - Bruto pla}e i naknade 28.110,00 KM611200 - Naknade tro{kova uposlenih 8.830,00 KM

u korist organizacione jedinice:16010001 - Ministarstvo financija Tuzlanskog kantona

611100 - Bruto pla}e i naknade 28.110,00 KM611200 - Naknade tro{kova uposlenih 8.830,00 KM

III

Za provedbu ove odluke zadu‘uje se Ministarstvo financijai Ured za zajedni~ke poslove kantonalnih organa.

IV

Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja, a primjenjivat}e se od 1. 3. 2005. godine, i bit }e objavljena u “Slu`benimnovinama Tuzlanskog kantona”.



Broj: 02/1-14-2089/05Tuzla, 22. 2. 2005. godine

99Ministarstvo naobrazbe, znanosti, kulture i {porta Tuzlanskog

kantona na temelju ~lanka 5. i ~lanka 8. Zakona o ministarstvima idrugim organima uprave Tuzlanskog kantona (“Slu`bene novineTuzlanskog kantona”, br. 4/99, 17/00 i 3/01), a sukladno ~lanku 20.stavak 4. Zakona o srednjoj naobrazbi (“Slu`bene novine Tuzlanskogkantona”, broj 6/04), objavljuje

POPIS

javnih ustanova srednjih {kolaupisanih u Registar srednjih {kola

1. Javna ustanova Mje{ovita srednja {kola Banovi}i,upisana je u Registar srednjih {kola pod rednim brojem 1. nastrani 1.

Javna ustanova Mje{ovita srednja {kola Banovi}i, ispunjavauvjete za naobrazbu redovitih i izvanrednih u~enika sukladnoodgovaraju}im nastavnim planovima i programima {kola i to:

Op}a gimnazija

Ma{inska tehni~ka {kolastru~no zvanje: ma{inski tehni~ar

Rudarsko-geolo{ka tehni~ka {kolastru~no zvanje: rudarski tehni~ar

Elektrotehni~ka {kolastru~no zvanje: elektrotehni~ar energetike

Ekonomska {kolastru~no zvanje: ekonomski tehni~ar


Ma{inska stru~na {kolazanimanja: automehani~ar, metalostrugar, bravar, zavariva~

Rudarska stru~na {kolazanimanje: rukovalac rudarske mehanizacije povr{inskog kopa

Elektrotehni~ka stru~na {kolazanimanja: elektromehani~ar, elektroinstalater, elektri~ar

Trgovinska stru~na {kolazanimanje: prodava~

Ugostiteljsko-turisti~ka stru~na {kolazanimanja: kuhar, konobar

2. Javna ustanova Mje{ovita srednja {kola “AbdulahKova~evi}” ̂ eli}, upisana je u Registar srednjih {kola pod rednimbrojem 2. na strani 2.

Javna ustanova Mje{ovita srednja {kola “Abdulah Kova~evi}”êli}, ispunjava uvjete za naobrazbu redovitih i izvanrednih u~enikasukladno odgovaraju}im nastavnim planovima i programima {kolai to:

Ekonomska {kolastru~na zvanja: ekonomski tehni~ar, poslovni tehni~ar

Poljoprivredna tehni~ka {kolastru~no zvanje: poljoprivredni tehni~ar vo}arsko-vinogradarskog

smjera

Ekonomska stru~na {kolazanimanje: poslovni sekretar

Ma{inska stru~na {kolazanimanja: bravar, automehani~ar, plinski i vodoinstalater,

instalater centralnog grijanja

Poljoprivredno-prehrambena stru~na {kolazanimanje: prehrambeni prera|iva~

3. Javna ustanova Mje{ovita srednja {kola Doboj-Istok,upisana je u Registar srednjih {kola pod rednim brojem 3. nastrani 3.

Javna ustanova Mje{ovita srednja {kola Doboj-Istok,ispunjava uvjete za naobrazbu redovitih i izvanrednih u~enikasukladno odgovaraju}im nastavnim planovima i programima {kolai to:

Op}a gimnazija


Ma{inska stru~na {kolazanimanja: bravar, automehani~ar, plinski i vodoinstalater


Saobra}ajna stru~na {kolazanimanje: voza~ motornih vozila

Tekstilna stru~na {kolazanimanje: kroja~

4. Javna ustanova Gimnazija “Dr. Mustafa Kamari}”Gra~anica, upisana je u Registar srednjih {kola pod rednim brojem4. na strani 4.

Javna ustanova Gimnazija “Dr. Mustafa Kamari}” Gra~anica,ispunjava uvjete za naobrazbu redovitih u~enika sukladno nastavnimplanovima i programima i to:

Op}a gimnazijaPrirodno-matemati~ka gimnazijaFilolo{ka/jezi~ka gimnazija

5. Javna ustanova Mje{ovita srednja {kola Gra~anica,upisana je u Registar srednjih {kola pod rednim brojem 5. nastrani 5.

Javna ustanova Mje{ovita srednja {kola Gra~anica, ispunjavauvjete za naobrazbu redovitih i izvanrednih u~enika sukladnoodgovaraju}im planovima i programima {kola i to:

Ma{inska tehni~ka {kolastru~na zvanja: ma{inski tehni~ar, ma{inski tehni~ar za kompju-

tersko projektovanje

Medicinska {kolastru~no zvanje: medicinska sestra-tehni~ar

Zubotehni~ka {kolastru~no zvanje: zubotehni~ar

Elektrotehni~ka {kolastru~na zvanja: elektrotehni~ar energetike, elektrotehni~ar

elektronike


Ugostiteljsko-turisti~ka tehni~ka {kolastru~no zvanje: hotelsko-turisti~ki tehni~ar

Gra|evinska tehni~ka {kolastru~no zvanje: gra|evinski tehni~ar

Ma{inska stru~na {kolazanimanja: bravar, automehani~ar, metalostrugar, instalater

centralnog grijanja, plinski i vodonstalater, zavariva~


Elektrotehni~ka stru~na {kolazanimanja: elektromehani~ar, elektri~ar telekomunikacija

Saobra}ajna stru~na {kolazanimanja: autoelektri~ar, voza~ motornih vozila


Drvoprera|iva~ka stru~na {kolazanimanje: stolar

Tekstilna stru~na {kolazanimanja: konfekcionar tekstila-kroja~, kroja~

Stru~na {kola uslu‘nih djelatnostizanimanje: frizer-vlasuljar


Gra|evinska stru~na {kolazanimanja: zidar-fasader-izolater, kerami~ar-teracer-podopolaga~

Ko‘arska stru~na {kolazanimanja: obu}ar, izra|iva~ ko‘ne galanterije

6. Javna ustanova Gimnazija “Mustafa Novali}” Grada~ac,upisana je u Registar srednjih {kola pod rednim brojem 6. na strani 6.

Javna ustanova Gimnazija “Mustafa Novali}” Grada~ac, ispunjavauvjete za naobrazbu redovitih u~enika sukladno odgovaraju}imnastavnim planom i programom op}e gimnazije.

7. Javna ustanova Mje{ovita srednja {kola “Hasan Kiki}”Grada~ac, upisana je u Registar srednjih {kola pod rednim brojem7. na strani 7.

Javna ustanova Mje{ovita srednja {kola “Hasan Kiki}” Grada~ac,ispunjava uvjete za naobrazbu redovitih i izvanrednih u~enika sukladnoodgovaraju}im nastavnim planovima i programima {kola i to:

Ma{inska tehni~ka {kolastru~no zvanje: ma{inski tehni~ar operator za CNC ma{ine

Tekstilna tehni~ka {kolastru~na zvanja: tekstilni tehni~ar konfekcionar, tekstilni

tehni~ar konstruktor-modelar


ra~unarske tehnike i automatike

Poljoprivredno-prehrambena tehni~ka {kolastru~na zvanja: poljoprivredni tehni~ar op}eg smjera, poljopri-

vredni tehni~ar vo}arsko-vinogradarskog smjera, poljoprivrednitehni~ar prehrambenog smjera, prehrambeni tehni~ar

Medicinska {kolastru~na zvanja: medicinska sestra-tehni~ar, fizioterapeutski tehni~ar

Ma{inska stru~na {kolazanimanja: bravar, ma{inbravar, metalostrugar, metalogloda~,

metalobrusa~, instalater centralnog grijanja, limar, autolimar,automehani~ar, zavariva~

Tekstilna stru~na {kolazanimanje: kroja~

Elektrotehni~ka stru~na {kolazanimanja: elektroinstalater, elektri~ar

Poljoprivredno-prehrambena stru~na {kolazanimanja: prera|iva~ vo}a i povr}a, vo}ar-vinogradar, prera|iva~

mesa i mlijeka, vo}ar-vinogradar-vinar, pekar

Saobra}ajna stru~na {kolazanimanja: autoelektri~ar, voza~ motornih vozila


Stru~na {kola uslu‘nih djelatnostizanimanje: frizer-vlasuljar


8. Javna ustanova Mje{ovita srednja {kola Kalesija, upisanaje u Registar srednjih {kola pod rednim brojem 8. na strani 8.

Javna ustanova Mje{ovita srednja {kola Kalesija, ispunjavauvjete za naobrazbu redovitih i izvanrednih u~enika sukladnoodgovaraju}im nastavnim planovima i programima {kola i to:

Ma{inska tehni~ka {kolastru~na zvanja: ma{inski tehni~ar, ma{inski tehni~ar operator

za CNC ma{ine, ma{inski tehni~ar za kompjutersko projektovanje

Poljoprivredna tehni~ka {kolastru~no zvanje: poljoprivredni tehni~ar op}eg smjera, poljo-

privredni tehni~ar

Veterinarska tehni~ka {kolastru~no zvanje: veterinarski tehni~ar op}eg smjera

Ma{inska stru~na {kolazanimanja: automehani~ar, zavariva~, autolimar, instalater

centralnog grijanja, plinski i vodoinstalater

Poljoprivredno-prehrambena stru~na {kolazanimanja: ratar-povrtlar, pekar

Gra|evinska stru~na {kolazanimanje: kerami~ar-podopolaga~-teracer


9. Javna ustanova Mje{ovita srednja {kola “Musa ]azim]ati}” Kladanj, upisana je u Registar srednjih {kola pod rednimbrojem 9. na strani 9.

Javna ustanova Mje{ovita srednja {kola “Musa ]azim ]ati}”Kladanj, ispunjava uvjete za naobrazbu redovitih, odnosnoredovitih i izvanrednih u~enika sukladno nastavnim planovima iprogramima {kola i to:

Op}a gimnazija

Ma{inska stru~na {kolazanimanja: bravar, zavariva~, plinski i vodoinstalater, autome-

hani~ar

Ugostiteljsko-turisti~ka stru~na {kolazanimanja: konobar, kuhar

10. Javna ustanova “Gimnazija Lukavac” Lukavac, upisanaje u Registar srednjih {kola pod rednim brojem 10. na strani 10.

Javna ustanova “Gimnazija Lukavac” Lukavac, ispunjavauvjete za naobrazbu redovitih u~enika sukladno sa nastavnimplanom i programom op}e gimnazije.

11. Javna ustanova Mje{ovita srednja elektro-ma{inska{kola Lukavac, upisana je u Registar srednjih {kola pod rednimbrojem 11. na strani 11.

Javna ustanova Mje{ovita srednja elektro-ma{inska {kolaLukavac, ispunjava uvjete za naobrazbu redovitih i izvanrednihu~enika sukladno odgovaraju}im nastavnim planovima i programima{kola i to:

Ma{inska tehni~ka {kolastru~no zvanje: ma{inski tehni~ar za kompjutersko projektovanje



elektronike, elektrotehni~ar ra~unarske tehnike i automatike

Saobra}ajna tehni~ka {kolastru~no zvanje: tehni~ar drumskog saobra}aja

Ma{inska stru~na {kolazanimanja: automehani~ar, zavariva~, instalater centralnog

grijanja, bravar

Elektrotehni~ka stru~na {kolazanimanje: elektromehani~ar


12. Javna ustanova Mje{ovita srednja ekonomsko-hemijska{kola Lukavac, upisana je u Registar srednjih {kola pod rednimbrojem 12. na strani 12.

Javna ustanova Mje{ovita srednja ekonomsko-hemijska {kolaLukavac, ispunjava uvjete za naobrazbu redovitih i izvanrednihu~enika sukladno odgovaraju}im nastavnim planovima i programima{kola i to:

Hemijsko-tehnolo{ka tehni~ka {kolastru~no zvanje: hemijski tehni~ar op}eg smjera


Ugostiteljsko-turisti~ka {kolastru~no zvanje: hotelsko-turisti~ki tehni~ar

Ugostiteljsko-turisti~ka stru~na {kolazanimanja: konobar, kuhar



13. Javna ustanova Mje{ovita srednja {kola Srebrenik,upisana je u Registar srednjih {kola pod rednim brojem 13. nastrani 13.

Javna ustanova Mje{ovita srednja {kola Srebrenik, ispunjavauvjete za naobrazbu redovitih i izvanrednih u~enika sukladnoodgovaraju}im nastavnim planovima i programima {kola i to:

Op}a gimnazija



Saobra}ajna tehni~ka {kolastru~no zvanje: tehni~ar drumskog saobra}aja

Trgovinska {kolastru~no zvanje: aran‘er

Ma{inska stru~na {kolazanimanja: bravar, automehani~ar, autolimar, instalater

centralnog grijanja, plinski i vodoinstalater





14. Javna ustanova Mje{ovita srednja {kola Teo~ak, upisanaje u Registar srednjih {kola pod rednim brojem 14. na strani 14.

Javna ustanova Mje{ovita srednja {kola Teo~ak, ispunjavauvjete za naobrazbu redovitih i izvanrednih u~enika sukladnoodgovaraju}im nastavnim planovima i programima {kola i to:




Ma{inska stru~na {kolazanimanja: bravar, zavariva~, ma{inbravar, automehani~ar

Elektrotehni~ka stru~na {kolazanimanja: elektroinstalater, elektromehani~ar, elektri~ar


15. Javna ustanova Gimnazija “Me{a Selimovi}” Tuzla,upisana je u Registar srednjih {kola pod rednim brojem 15. na strani15.

Javna ustanova Gimnazija “Me{a Selimovi}” Tuzla, ispunjavauvjete za naobrazbu redovitih u~enika sukladno odgovaraju}imnastavnim planovima i programima i to:

Op}a gimnazijaMatemati~ko-informati~ka gimnazijaSportska gimnazijaFilolo{ka/jezi~ka gimnazija

16. Javna ustanova Gimnazija “Ismet Mujezinovi}” Tuzla,upisana je u Registar srednjih {kola pod rednim brojem 16. nastrani 16.

Javna ustanova Gimnazija “Ismet Mujezinovi}” Tuzla, ispunjavauvjete za naobrazbu redovitih u~enika sukladno odgovaraju}imnastavnim planovima i programima i to:

Pedago{ka gimnazijaOp}a gimnazijaFilolo{ka/jezi~ka gimnazija


17. Javna ustanova Srednja ekonomska {kola Tuzla,upisana je u Registar srednjih {kola pod rednim brojem 17. nastrani 17.

Javna ustanova Srednja ekonomska {kola Tuzla, ispunjavauvjete za naobrazbu redovitih i izvanrednih u~enika sukladnoodgovaraju}im nastavnim planovima i programima {kola i to:

stru~na zvanja: ekonomski tehni~ar, carinski tehni~ar

18. Javna ustanova Srednja medicinska {kola Tuzla, upisanaje u Registar srednjih {kola pod rednim brojem 18. na strani 18.

Javna ustanova Srednja medicinska {kola Tuzla, ispunjavauvjete za naobrazbu redovitih i izvanrednih u~enika sukladnoodgovaraju}im nastavnim planovima i programima medicinske{kole i to:

stru~na zvanja: medicinska sestra-tehni~ar, fizioterapeutskitehni~ar, farmaceutski tehni~ar, pedijatrijska sestra-tehni~ar,aku{ersko-ginekolo{ka sestra-tehni~ar, psihogerijatrijska sestra--tehni~ar, sanitetsko-ekolo{ki tehni~ar, laboratorijski tehni~ar,opti~arski tehni~ar

19. Javna ustanova Srednja muzi~ka {kola Tuzla, upisanaje u Registar srednjih {kola pod rednim brojem 19. na strani 19.

Javna ustanova Srednja muzi~ka {kola Tuzla, ispunjava uvjeteza naobrazbu redovitih i izvanrednih u~enika sukladno odgovaraju}imnastavnim planovima i programima srednje umjetni~ke muzi~ke {kole:

- muzi~ar op}eg smjera- muzi~ar-klavirist, harmonika{, solo pjeva~, gitarist, flautist,

violinist, klarinetist

20. Javna ustanova Srednja trgovinska {kola Tuzla,upisana je u Registar srednjih {kola pod rednim brojem 20. nastrani 20.

Javna ustanova Srednja trgovinska {kola Tuzla, ispunjavauvjete za naobrazbu redovitih i izvanrednih u~enika sukladnoodgovaraju}im nastavnim planovima i programima trgovinske{kole i to:

stru~no zvanje: aran‘erzanimanje: prodava~

21. Javna ustanova Mje{ovita srednja elektrotehni~ka{kola Tuzla, upisana je u Registar srednjih {kola pod rednim brojem21. na strani 21.

Javna ustanova Mje{ovita srednja elektrotehni~ka {kola Tuzla,ispunjava uvjete za naobrazbu redovitih i izvanrednih u~enika sukladnopo nastavnim planovima i programima {kola i to:

Elektrotehni~ka {kolastru~na zvanja: elektrotehni~ar ra~unarske tehnike i automatike,

elektrotehni~ar elektronike, elektrotehni~ar energetike, tehni~armehatronike

Elektrotehni~ka stru~na {kolazanimanja: RTV mehani~ar, elektroni~ar-telekomunikacija,

autoelektri~ar, elektri~ar, elektroni~ar-mehani~ar

22. Javna ustanova Mje{ovita srednja gra|evinsko-geodetska{kola Tuzla, upisana je u Registar srednjih {kola pod rednim brojem22. na strani 22.

Javna ustanova Mje{ovita srednja gra|evinsko-geodetska {kolaTuzla, ispunjava uvjete za naobrazbu redovitih i izvanrednih u~enikasukladno odgovaraju}im nastavnim planovima i programima {kolai to:

Gra|evinska tehni~ka {kolastru~na zvanja: arhitektonski tehni~ar, gra|evinski tehni~ar

Geodetska tehni~ka {kolastru~no zvanje: geodetski tehni~ar

Srednja {kola primjenjenih umjetnostistru~no zvanje: likovni tehni~ar za primjenjeno slikarstvo

Gra|evinska stru~na {kolazanimanja: zidar-fasader-izolater, kerami~ar-podopolaga~-

-teracer, tesar-parketar, moler-farbar

23. Javna ustanova Mje{ovita srednja hemijska {kolaTuzla, upisana je u Registar srednjih {kola pod rednim brojem 23.na strani 23.

Javna ustanova Mje{ovita srednja hemijska {kola Tuzla, ispunjavauvjete za naobrazbu redovitih i izvanrednih u~enika sukladnoodgovaraju}im nastavnim planovima i programima {kola i to:

Hemijsko-tehnolo{ka tehni~ka {kolastru~na zvanja: hemijski tehni~ar-op}eg smjera, hemijski

tehni~ar biotehnolo{kog smjera, hemijski tehni~ar mikrobiolog,hemijski tehni~ar za tretman voda

Hemijsko-tehnolo{ka stru~na {kolazanimanje: hemijski laborant

24. Javna ustanova Mje{ovita srednja ma{inska {kolaTuzla, upisana je u Registar srednjih {kola pod rednim brojem 24.na strani 24.

Javna ustanova Mje{ovita srednja ma{inska {kola Tuzla,ispunjava uvjete za naobrazbu redovitih i izvanrednih u~enikasukladno odgovaraju}im nastavnim planovima i programima {kolai to:

Ma{inska tehni~ka {kolastru~na zvanja: ma{inski tehni~ar, ma{inski tehni~ar energetike,

ma{inski tehni~ar operator za CNC ma{ine, ma{inski tehni~ar zakompjutersko projektovanje, ma{inski tehni~ar vazduhoplovnogsmjera

Ma{inska stru~na {kolazanimanja: bravar, automehani~ar, instalater centrlanog

grijanja, autolimar, plinski i vodoinstalater

25. Javna ustanova Mje{ovita srednja rudarska {kolaTuzla, upisana je u Registar srednjih {kola pod rednim brojem 25.na strani 25.

Javna ustanova Mje{ovita srednja rudarska {kola Tuzla,ispunjava uvjete za naobrazbu redovitih i izvanrednih u~enikasukladno odgovaraju}im nastavnim planovima i programima {kolai to:

Rudarsko-geolo{ka tehni~ka {kolastru~na zvanja: rudarski tehni~ar, geolo{ki tehni~ar

[umarska tehni~ka {kolastru~na zvanja: tehni~ar rekultivacije i hortikulture

Rudarsko-geolo{ka stru~na {kolazanimanja: rukovalac rudarske mehanizacije povr{inskog

kopa, mehani~ar rudarskih ma{ina

Ma{inska stru~na {kolazanimanje: zlatar-draguljar


26. Javna ustanova Mje{ovita saobra}ajna {kola Tuzla,upisana je u Registar srednjih {kola pod rednim brojem 26. nastrani 26.

Javna ustanova Mje{ovita saobra}ajna {kola Tuzla, ispunjavauvjete za naobrazbu redovitih i izvanrednih u~enika sukladnoodgovaraju}im nastavnim planovima i programima {kola i to:

Saobra}ajna tehni~ka {kolastru~na zvanja: tehni~ar unutra{njeg transporta, tehni~ar

drumskog saobra}aja, tehni~ar ‘eljezni~kog saobra}aja, tehni~arPTT saobra}aja, tehni~ar vu~e - ma{inovo|a

Saobra}ajna stru~na {kolazanimanja: voza~ motornih vozila, rukovalac gra|evinskih

i pretovarnih ma{ina, autolakirer, autoelektri~ar

27. Javna ustanova Mje{ovita srednja {kola Tuzla, upisanaje u Registar srednjih {kola pod rednim brojem 27. na strani 27.

Javna ustanova Mje{ovita srednja {kola Tuzla, ispunjavauvjete za naobrazbu redovitih i izvanrednih u~enika sukladnoodgovaraju}im nastavnim planovima i programima {kola i to:

Tekstilna tehni~ka {kolastru~na zvanja: tekstilni tehni~ar-konfekcionar, tekstilni

tehni~ar-konstruktor modelar

Poljoprivredno-prehrambena tehni~ka {kolastru~no zvanje: poljoprivredni tehni~ar

Tekstilna stru~na {kolazanimanje: konfekcionar tekstila-kroja~, kroja~

Stru~na {kola uslu‘nih djelatnostizanimanja: frizer-vlasuljar, kozmeti~ar

Poljoprivredno-prehrambena stru~na {kolazanimanja: prera|iva~ bra{na, ‘ita i {e}era, prera|iva~ mesa

i mlijeka, cvje}ar, cvje}ar-vrtlar, pekar

Ko‘arska stru~na {kolazanimanja: obu}ar, izra|iva~ ko‘ne galanterije

Stru~na {kola za slu{no o{te}ene u~enikezanimanje: frizer-vlasuljar

28. Javna ustanova Turisti~ko-ugostiteljska {kola Tuzla,upisana je u Registar srednjih {kola pod rednim brojem 28. nastrani 28.

Javna ustanova Turisti~ko-ugostiteljska {kola Tuzla, ispunjavauvjete za naobrazbu redovitih i izvanrednih u~enika sukladnoodgovaraju}im nastavnim planovima i programima {kola i to:

Ugostiteljsko-turisti~ka {kolastru~no zvanje: hotelsko-turisti~ki tehni~ar

Ugostiteljsko-turisti~ka stru~na {kolazanimanja: konobar, kuhar, poslasti~ar

29. Behram-begova medresa Tuzla, upisana je u Registarsrednjih {kola pod rednim brojem 29. na strani 29.

Behram-begova medresa Tuzla, ispunjava uvjete za naobrazbuu~enika po posebnim nastavnim planovima i programima zanaobrazbu vjerskih slu‘benika:

stru~na zvanja: imam, muallima

30. Javna ustanova Katoli~ki {kolski centar “Sveti Franjo”- Op}a gimnazija Tuzla, upisana je u Registar srednjih {kola podrednim brojem 30. na strani 30.

Javna ustanova Katoli~ki {kolski centar “Sveti Franjo” - Op}agimnazija Tuzla, ispunjava uvjete za naobrazbu redovitih u~enikasukladno nastavnom planu i programu op}e gimnazije.

31. Javna ustanova Mje{ovita srednja {kola @ivinice,upisana je u Registar srednjih {kola pod rednim brojem 31. nastrani 31.

Javna ustanova Mje{ovita srednja {kola @ivinice, ispunjava uvjeteza naobrazbu redovitih, odnosno redovitih i izvanrednih u~enikasukladno odgovaraju}im nastavnim planovima i programima {kola ito:



Poljoprivredna tehni~ka {kolastru~no zvanje: poljoprivredni tehni~ar-op}eg smjera, poljo-

privredni tehni~ar

[umarska tehni~ka {kolastru~no zvanje: {umarski tehni~ar

Drvoprera|iva~ka tehni~ka {kolastru~na zvanja: tehni~ar f inalne obrade drveta, tehni~ar

primarne prerade drveta

Ma{inska stru~na {kolazanimanja: automehani~ar, zavariva~, bravar, autolimar

Elektrotehni~ka stru~na {kolazanimanje: elektroinstalater

Poljoprivredno-prehrambena stru~na {kolazanimanja: ratar-povrtlar, vo}ar-vinogradar, vo}ar-vinogradar-

-vinar, sto~ar


32. Javna ustanova Mje{ovita srednja {kola Sapna,upisana je u Registar srednjih {kola pod rednim brojem 32. nastrani 32.

Javna ustanova Mje{ovita srednja {kola Sapna, ispunjava uvjeteza naobrazbu redovitih, odnosno redovitih i izvanrednih u~enikasukladno odgovaraju}im nastavnim planovima i programima {kola ito:


Poljoprivredna tehni~ka {kolastru~na zvanja: poljoprivredni tehni~ar-op}eg smjera,

poljoprivredni tehni~ar

Ekonomska {kolastru~no zvanje: poslovni tehni~ar

Ma{inska stru~na {kolazanimanja: zavariva~, instalater centralnog grijanja, plinski i

vodoinstalater



33. Javna ustanova Gimnazija @ivinice, @ivinice, upisanaje u Registar srednjih {kola pod rednim brojem 33. na strani 33.

Javna ustanova Gimnazija @ivinice, @ivinice, ispunjava uvjeteza naobrazbu redovitih u~enika sukladno nastavnom planu iprogramu op}e gimnazije.

Sukladno ~lanku 20. Zakona o srednjoj naobrazbi(“Slu`bene novine Tuzlanskog kantona”, broj 6/04) {kole upisaneu Registar srednjih {kola mogu izdavati svjedod`be i drugejavne isprave o zavr{etku naobrazbe odnosno pojedinih razredai oblika naobrazbe.

Bosna i Hercegovina MINISTARFederacija Bosne i Hercegovine

TUZLANSKI KANTONMinistarstvo naobrazbe, Prof. dr. Zlata @igi}, v.r.znanosti, kulture i {portaBroj: 10/1-05-3907/05

Tuzla, 21. 3. 2005. godine

100Na temelju ~lanka 68. stavak 2. i ~lanka 85. stavak 1. alineja 2.

Zakona o za{titi okoli{a (“Slu`bene novine Federacije BiH”, broj33/03), ministar prostornog ure|enja i za{tite okoli{a u VladiTuzlanskog kantona, donosi

PRAVILNIK

O IZDAVANJU OKOLINSKE DOZVOLE ZA POGONE IPOSTROJENJA I DRUGE PLANIRANE AKTIVNOSTI

KOJE MOGU ZNAÂJNO UTJECATI NA OKOLI[

I - OP]E ODREDBE

^lanak 1.

Ovim pravilnikom utvr|uju se:- pogoni i postrojenja koji se namjeravaju graditi ili postoje}i

pogoni i postrojenja sa zna~ajnim promjenama u radu zakoje Ministarstvo prostornog ure|enja i za{tite okoli{aTuzlanskog kantona (u daljnjem tekstu: Ministarstvo)obvezno provodi postupak izdavanja okolinske dozvole;

- pogoni i postrojenja i ostale planirane aktivnosti za koje sene izdaje okolinska dozvola;

- na~in podno{enja zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole;- sadr‘aj dokumentacije koja se obvezno podnosi uz zahtjev

za izdavanje okolinske dozvole;- slu~ajevi u kojima se mo‘e tra‘iti dopuna dokumentacije

koja se dostavlja uz zahtjev za izdavanje okolinske dozvole i- druga pitanja koja se odnose na postupak izdavanja

okolinske dozvole.

^lanak 2.

Ministarstvo izdaje okolinsku dozvolu za pogone i postrojenjaza koje nije potrebna procjena utjecaja na okoli{, za pogone ipostrojenja ispod pragova utvr|enih Pravilnikom o pogonima ipostrojenjima za koje je obvezna procjena utjecaja na okoli{ ipogonima i postrojenjima koji mogu biti izgra|eni i pu{teni u radsamo ako imaju okolinsku dozvolu (“Slu`bene novine FederacijeBiH”, broj 19/04) i za pogone i postrojenja koji nisu utvr|eni unavedenom pravilniku, ali su utvr|eni ovim pravilnikom.

Ovim pravilnikom obuhva}ene su i planirane aktivnosti uprostoru koje ne spadaju u pogone i postrojenja, a ~ije provo|enjemo‘e dovesti do zna~ajnog utjecaja na okoli{.

^lanak 3.

Okolinska dozvola izdaje se i za uklanjanje ili prestanakrada pogona i postrojenja, odnosno prestanak aktivnosti koje nespadaju u pogone i postrojenja, a za koje je potrebno izdatiokolinsku dozvolu sukladno ovom pravilniku.

II - POGONI I POSTROJENJA I OSTALE PLANIRANEAKTIVNOSTI ZA KOJE SE IZDAJE OKOLINSKADOZVOLA

^lanak 4.

Sukladno ~lanku 2. ovog pravilnika, pogoni i postrojenja iostale aktivnosti za koje se obvezno provodi postupak izdavanjaokolinske dozvole su:

a) Energetika

1. Pogoni za sagorijevanje snage od 1 do 10 MW,2. Povr{insko skladi{tenje fosilnih goriva sa skladi{nim

kapacitetom od 10.000 do 50.000 t,3. Hidroelektrane sa instaliranom snagom manjom od 1MW,4. Industrijsko briketiranje uglja i lignita sa kapacitetom od

5.000 do 25.000 t,5. Postrojenja za iskori{tavanje pogonske snage vjetra za

proizvodnju energije (vjetrenja~e) sa snagom ispod 2 MW,6. Motori sa unutarnjim sagorijevanjem sa snagom od 0,5

do 2 MW,7. Povr{inska i podzemna skladi{ta nafte, naftnih derivata i

plina zapremine od 500 do 5.000 t.

b) Kemijska industrija

1. Obrada kemijskih me|uproizvoda sa kapacitetom obradeod 2.000 do 10.000 t/god,

2. Proizvodnja kemikalija sa proizvodnim kapacitetom od1.000 do 5.000 t/god,

3. Skladi{ta kemijskih proizvoda sa kapacitetom od 1.000do 10.000 t,

4. Pogoni za proizvodnju preparata za za{titno farbanje,lakova, mastila i adheziva, kada se organski rastvara~ikoriste u koli~inama od 50 do 200 t/god,

5. Pogoni za proizvodnju agensa za pranje i sapuna saproizvodnim kapacitetom od 1.000 do 15.000 t/god,

6. Proizvodnja boja i lakova, elastomera i peroksida saproizvodnim kapacitetom od 1.000 do 5000 t/god,

7. Proizvodnja i prerada proizvoda na bazi elastomera sakapacitetom od 1.000 do 50.000 t/god,

8. Pogoni za povr{insku obradu supstanci, predmeta iliproizvoda uz kori{tenje organskih rastvara~a, posebiceza oboga}ivanje rude, tiskanje, za{titno premazivanje,odma{}ivanje, vodootpornost, sortiranje, farbanje,~i{}enje ili impregniranje sa konzumnim kapacitetom od10 do 50 kg/h ili od 25 do 75 t/god.

c) Metalna industrija

1. Pogoni crne metalurgije sa kapacitetom prerade od 5.000do 50.000 t/god:- tople i hladne valjaonice,- kova~nice sa ~eki}ima,- nano{enje za{titnih fuznih metalnih presvlaka,


2. Postrojenja za obojenu metalurgiju sa kapacitetom preradeod 5.000 do 25.000 t/god:- tople i hladne valjaonice,- za{titnih fuznih metalnih presvlaka,- nano{enje za{titnih fuznih metalnih presvlaka,

3. Livnice crnih metala sa kapacitetom prerade od 2.000 do10.000 t/god,

4. Postrojenja za topljenje uklju~uju}i i legure obojenihmetala, izuzev plemenitih metala, uklju~uju}i povratproizvoda (raf iniranje, livenje i sl.) sa kapacitetomtopljenja od 500 do 2.500 t/god za olovo i kadmijum ili2.000 do 10.000 t/god, za sve ostale metale,

5. Postrojenja za povr{insku obradu metala i plasti~nihmaterijala uz kori{tenje elektrolitskih ili kemijskih procesauz uporabu premaza od 200 do 1.000 t/god, a u slu~ajutoplog galvaniziranja metalnih povr{ina uz uporabupremaza od 500 do 3.000 t/god,

6. Valjaonice za toplo i hladno valjenje sa kapacitetom od2.000 od 10.000 t/god,

7. Kova~nice sa kapacitetom od 2.000 do 10.000 t/god,8. Nano{enje stopljenih za{titnih metalnih presvlaka sa

kapacitetom prerade od 1.000 do 5.000 t/god,9. Pogoni za povr{insku obradu metala i plasti~nih materijala

gdje se koriste elektrolitski ili kemijski procesi i gdje jezapremina posuda za obradu od 2 do 10 m³.

d) Mineralna industrija

1. Pogoni za ekstrakciju azbesta i za preradu i transformacijuazbesta i proizvoda koji sadr‘e azbest:- za proizvode od azbestnog cementa sa proizvodnjomod 1.000 do 5.000 t/god. gotovih proizvoda,- za frakcione materijale sa proizvodnjom od 1 do 5 t/god.gotovih proizvoda,- za ostale uporabe azbesta, sa kori{tenjem od 5 do 25 t/god,

2. Pogoni za proizvodnju vje{ta~kih mineralnih vlakana saproizvodnim kapacitetom od 5.000 do 25.000 t/god,

3. Pogoni za proizvodnju stakla uklju~uju}i staklenu vunusa proizvodnim kapacitetom od 5 do 20 t/d,

4. Pogoni za topljenje mineralnih supstanci uklju~uju}iproizvodnju mineralnih vlakana sa proizvodnimkapacitetom od 2 do 10 t/d,

5. Pogoni za proizvodnju kerami~kih proizvoda pe~enjem,posebice krovnih crijepova, cigli, vatrostalne cigle,crijepova, lon~arske robe od kremenaste gline ili porcelanasa proizvodnim kapacitetom od 5 do 30 t/d, i/ili sakapacitetom pe}i od 1 do 2 m³ i sa gustinom po pe}i od100 do 300 kg/m³,

6. Pogoni za proizvodnju betona i gra|evinskog materijalauz kori{tenje cementa sa kapacitetom od 10 do 100 m³/h,

7. Pogoni za proizvodnju ili topljenje asfalta, katrana ibitumena sa proizvodnim kapacitetom do 25 t/h.

e) Infrastrukturni projekti

1. Izgradnja aerodroma- aerodroma namjenjenih slijetanju i polijetanju zrakoplovai helikoptera sa kapacitetom ispod 5,7 t,- produ‘enje pisti sa osnovnom du‘inom ispod 500 m,

2. Izgradnja novih putova:- kantonalnih putova,- lokalnih putova od 1 do 2 km neprekidne duljine,

3. Pro{irenje postoje}eg puta sa dvije ili manje traka kakobi se dobilo ~etiri ili vi{e traka, gdje bi novi put iliponovno ozna~eni i/ili pro{ireni dio puta bio dug ispod10 km stalne duljine,

4. Projekti industrijskog razvitka na podru~ju od 2,5 do 5 ha,5. Projekti urbanog razvitka uklju~uju}i izgradnju trgo-

va~kih centara i parkirali{ta na podru~ju od 2,5 do 5 haili od 350 do 750 mijesta za parkirali{ta,

6. Podzemne gara‘e sa prirodnom i vje{ta~kom ventilacijomsa vi{e od 50 mjesta,

7. Cjevovodi za prijenos plina, nafte ili kemikalija sapre~nikom od 150 do 500 mm,

8. Brane i ostali objekti za zadr‘avanje ili skladi{tenje vodena dulje razdoblje gdje je nova ili dodata koli~ina vodekoja se zadr‘ava ili skladi{ti manja od 1 milion m3.

f) Upravljanje otpadom

1. Pogoni za obradu i odlaganje otpada- pogoni za biolo{ku i fizi~ko-kemijsku obradu neopasnogotpada s ciljem daljnjeg odlaganja sa kapacitetom od 2 do10 t/d,- deponije koje primaju ispod 5 t dnevno ili sa ukupnimkapacitetom od 2.000 do 10.000 t, izuzev deponijainertnog otpada,- deponije inertnog otpada sa kapacitetom od 10.000do 100.000 m³ ukupne zapremine ili povr{inom od 0,5do 2 ha.

2. Lokacije za odlaganje {ljake sa ukupnim kapacitetom od2.000 do 10.000 t.

3. Skladi{tenje otpadaka od ‘eljeza, uklju~uju}i automobilskeolupine, sa kapacitetom od 1.000 do 10.000 t/god.

g) Ekstraktivna industrija

1. Kamenolomi i otvoreni kopovi gdje je povr{ina lokacijeispod 2,5 ha (~vrste stijene, {ljunak, pijesak, mrki ugalj,treset, vla‘ni proces razaranja {ljunka) i ekstrakcija mineralafluvijalnim va|enjem mulja na podru~ju ispod 2,5 ha,

2. Duboke bu{otine sa dubinom od 100 do 500m.3. Rudarstvo na otvorenim kopovima (kao {to su metalne rude,

boksit,...) sa kapacitetom od 10.000 do 50.000 t/god.,4. Eksploatacija gline, {ljunka i pijeska sa kapacitetom od

20.000 do 100.000 m³/god.

h) Poljoprivreda i {umarstvo

1. Pogoni za intezivan uzgoj ‘ivine, svinja i krupne stokesa:- 5.000 do 60.000 mjesta za brojlere,- 3.000 do 40.000 mjesta za koko{ke,- 200 do 2.000 mjesta za svinje (preko 30 kg) ili,- 100 do 700 mjesta za krma~e,- 100 do 500 mjesta za krupnu stoku,

2. Po~etno po{umljavanje i kr~enje {uma s ciljem promjenenamjene zemlji{ta na podru~ju od 1 do 15 ha,

3. Intezivan uzgoj ribe na podru~ju od 1 do 15 ha.

i) Prehrambena industrija

1. Proizvodnja biljnih i ‘ivotinjskih masti i ulja saproizvodnim kapacitetom od 2.000 do 20.000 t/god,

2. Pakovanje i konzerviranje biljnih i ‘ivotinjskih proizvodasa proizvodnim kapacitetom od 2.000 do 20.000 t/god,

3. Proizvodnja slatki{a i sirupa sa proizvodnim kapacitetomod 1.000 do 25.000 t/god,

4. Fabrike ribljeg bra{na i ulja sa proizvodnim kapacitetomod 1.000 do 10.000 t/god,

5. Klaonice i industrijske klaonice sa proizvodnim kapa-citetom trupala od 2 do 10 t/d,


6. Tretiranje i prerada namijenjena proizvodnji prehra-mbenih proizvoda iz ‘ivotinjskih sirovina (osim mlijeka)sa proizvodnim kapacitetom finalnih proizvoda od 5 do25 t/d,

7. Tretiranje i prerada namijenjena proizvodnji prehra-mbenih proizvoda iz biljnih sirovina sa proizvodnimkapacitetom gotovih proizvoda od 20 do 100 t/d (srednjavrijednost na tromjese~noj osnovi),

8. Proizvodnja ili rafiniranje {e}era ili proizvodnja skrobasa proizvodnim kapacitetom od 2 do 10 t/d (srednjavrijednost na tromjese~noj osnovi),

9. Obrada i prerada mlijeka sa koli~inom mlijeka koje seprima izme|u 5 i 25 t/d (srednja vrijednost na godi{njojosnovi),

10. Pivare sa proizvodnim kapacitetom od 100 do 500 hl/d.

j) Tekstilna, ko‘arska, drvna i papirna industrija

1. Postrojenja za predobradu (pranje, bijeljenje, merce-rizaciju) ili bojenje vlakana ili tekstila s kapacitetomprerade od 1 do 3 t/d,

2. Pilane i pogoni za proizvodnju drveta, furnira i {perplo~esa proizvodnim kapacitetom od 3.000 do 15.000 m³/god,

3. Pogoni za proizvodnju iverice sa proizvodnimkapacitetom od 3.000 do 15.000 m³/god,

4. Postrojenja za {tavljenje krupne i sitne ko‘e sa kapacitetomprerade od 200 do 1.000 t/god.

k) Turizam i zabava

1. Ski staze, ski liftovi i ‘i~are do 2 km i prate}i objekti sapovr{inom do 5 ha,

2. Odmarali{ta i hotelski kompleksi izvan urbanih podru~jai prate}i objekti sa povr{inom od 1 do 5 ha,

3. Stalni kampovi izvan urbanih podru~ja sa 100 do 500mjesta.

^lanak 5.

Ministarstvo izdaje okolinsku dozvolu za sve pogone ipostrojenja, uklju~uju}i skladi{ta u kojima su opasne supstanceprisutne u koli~inama utvr|enim u ~lanku 6. i ~lanku 7. ovogpravilnika.

Mje{avina i preparati prisutni u postrojenjima ili skladi{timabit }e tretirani na isti na~in kao i ~iste supstance pod uvjetom daostaju u okviru granica koncentracija koje su odre|ene na temeljunjihovih osnova u ~lanku 7. ovog pravilnika.

Kada supstance ili skupine supstanci navedene u ~lanku 6.ovog pravilnika spadaju u kategorije opasnosti navedene u ~lanku 7.ovog pravilnika, za izdavanje okolinske dozvole primjenjuju segrani~ne koli~ine odre|ene u ~lanku 7. ovog pravilnika.

^lanak 6.

Grani~ne koli~ine opasnih supstanci su: 1. Amonijum nitrat u koli~inama od 100 do 350 t, 2. Amonijum nitrat (u formi |ubriva) u koli~inama od 250

do 1250 t, 3. Arsen pentoksid, arseni~na (V) kiselina i/ili soli u

koli~inama od 0,2 do 1 t,

4. Brom u koli~inama od 5 do 20 t, 5. Hlor u koli~inama od 2 do 10 t, 6. Etilenamin u koli~inama od 2 do 10 t, 7. Fluor u koli~inama od 2 do 10 t, 8. Formaldehid (koncentracija jednaka ili ve}a od 90%) u

koli~inama od 1 do 5 t, 9. Hidrogen u koli~inama od 1 do 5 t,10. Hidrogen hlorid (te~ni gas) u koli~inama od 5 do 25 t,11. Alkili olova u koli~inama od 1 do 5 t,12. Te~ni izuzetno zapaljivi gasovi (uklju~uju}i LPG) i

prirodni gas u koli~inama od 10 do 50 t,13. Acetilen u koli~inama od 1 do 5 t,14. Etilen oksid u koli~inama od 1 do 5 t,15. Propilen oksid u koli~inama od 1 do 5 t,16. Metanol u koli~inama od 100 do 500 t,17. Kiseonik u koli~inama od 50 do 200 t,18. Toluen diizocijanat u koli~inama od 2 do 10 t,19. Karbonil dihlorid (fozgen) u koli~inama od 0,05 do 0,3 t,20. Arsen trihlorid (arsin) u koli~inama od 0,05 do 0,2 t,21. Fosfor trihlorid (fosfin) u koli~inama od 0,05 do 0,2 t,22. Sumpor dihlorid u koli~inama od 0,2 do 1t,23. Sumpor trioksid u koli~inama od 3 do 15 t,

24. Sljede}e kancerogene supstance u koli~inama ispod 0,001 t:- 4-Aminobifenil i/ili njegove soli,- Benzidin i/ili soli,- Bis (hlorometil) eter,- Hlorometil metil eter,- Di-metil karbamil hlorid,- Dimetilnitrozamin,- Heksametilfosfor triamid,- 2-Naftilamin i/ili soli,- 1,3-Propansulfon,- 4-Nitrodifenil,

25. Automobilski benzin i derivati u koli~inama od 500 do5000 t.

^lanak 7.

Grani~ne koli~ine opasnih supstanci prema kategorijamaopasnosti, a koje nisu navedene u ~lanku 6. ovog pravilnika su:

1. Veoma otrovne u koli~inama od 1 do 5t, 2. Otrovne u koli~inama od 10 do 50 t, 3. Oksidiraju}e u koli~inama od 10 do 50 t, 4. Eksplozivi (supstance i preparati koji izazivaju rizik od

eksplozije usljed udara, trenja, vatre ili drugih izvorapaljenja) u koli~inama od 10 do 50 t,

5. Eksplozivi (supstance i preparati koji izazivaju iznimanrizik od eksplozije usljed udara, trenja, vatre ili drugihizvora paljenja) u koli~inama od 2 do 10 t,

6. Zapaljive (te~ne supstance i preparati ~ija je temperaturapaljenja ista ili ve}a od 21° C, i manja ili jednaka 55° C)u koli~inama od 500 do 5000 t,

7. Veoma zapaljive te~nosti (supstance i preparati kojipostaju vreli i pale se u dodiru sa zrakom na sobnojtemperaturi bez dodavanja energije i supstance ~ija jetemperatura paljenja ni‘a od 55° C i koje ostaju ute~nom stanju pod pritiskom, ali gdje odre|eni uvjetiprerade kao {to je visok pritisak ili visoka temperaturamogu izazavati opasnost od pojave nesre}a ve}ihrazmjera) u koli~inama od 10 do 50 t,

8. Veoma zapaljive te~nosti (supstance i preparati ~ija jetemperatura paljenja ni‘a od 21° C i koji nisu iznimnozapaljivi) u koli~inama od 500 do 5000 t,

9. Iznimno zapaljive te~nosti i plinovi (te~ne supstance ipreparati ~ija je temperatura paljenja ni‘a od 0° C i ta~ka


klju~anja na normalnom pritisku ni‘a ili jednaka 35° C,te~ne supstance koje se odr‘avaju na temperaturi iznadnjihove ta~ke klju~anja, plinovite supstance i preparatikoji su zapaljivi u dodiru sa zrakom na sobnoj temperaturii pritisku, bez obzira da li pod pritiskom ostaju u plino-vitom ili te~nom stanju) u koli~inama od 2 do 10 t,

10. Supstance opasne po okoli{ u kombinaciji sa supsta-ncama veoma toksi~nim za akvati~ne organizme, ukoli~inama od 50 do 200 t,

11. Supstance opasne po okoli{ u kombinaciji sa supstancamatoksi~nim za akvati~ne organizme i supstancama kojeprouzrokuju dugotrajne negativne efekte u vodnimekosistemima, u koli~inama od 100 do 500 t,

12. Bilo koja klasif ikacija koja nije uklju~ena u gorenavedenim kategorijama u kombinaciji sa supstancamakoje burno reaguju sa vodom, u koli~ini od 20 do 100 t,

13. Bilo koja klasif ikacija koja nije uklju~ena u gorenavedenim kategorijama u kombinaciji sa supstancamakoje u kontaktu sa vodom osloba|aju toksi~ne plinove, ukoli~inama od 10 do 50 t.

^lanak 8.

Nadle‘na op}inska slu‘ba ne mo‘e izdati urbanisti~kusuglasnost ili druge neophodne suglasnosti za projekte za koje jeneophodno izdavanje okolinske dozvole, ukoliko uz zahtjev nijedostavljena okolinska dozvola.

Op}inska slu‘ba nadle‘na za izdavanje urbanisti~ke suglasnosti,obvezna je dostaviti primjerak izdatog rje{enja o urbanisti~kojsuglasnosti Ministarstvu, radi ostvarivanja nadzora nad primjenomuvjeta utvr|enih okolinskom dozvolom.

Op}inska slu‘ba nadle‘na za izdavanje odobrenja za radpogona i postrojenja propisanih ovim pravilnikom, ne mo‘e izdatiodobrenje za rad, ukoliko za te pogone i postrojenja nije izdataokolinska dozvola.

^lanak 9.

Za pogone i postrojenja iz ~lanka 3. ovog pravilnika za kojesu izdate dozvole prije stupanja na snagu ovog pravilnika, morajuse podnijeti zahtjevi za izdavanje okolinske dozvole najkasnije do2008. godine.

III - POGONI I POSTROJENJA I OSTALE PLANIRANEAKTIVNOSTI ZA KOJE SE NE IZDAJE OKOLINSKADOZVOLA

^lanak 10.

Za pogone i postrojenja i ostale planirane aktivnosti, kojinisu navedeni u ~lancima 4., 6. i 7. ovog pravilnika i pogone ipostrojenja koji nisu navedeni ovim pravilnikom, ne izdaje seokolinska dozvola.

Za pogone i postrojenja i ostale planirane aktivnosti za kojenije potrebno pribavljanje okolinske dozvole, Ministarstvo odnosnonadle‘na op}inska slu‘ba u postupku izdavanja urbansti~kesuglasnosti utvr|uje okolinske uvjete za za{titu okoli{a sukladno~lanku 67. stavak 1. Zakona o za{titi okoli{a (“Slu‘bene novineFederacije BiH”, broj 33/03) i ostalim va‘e}im propisima iz oblastiza{tite okoli{a.

IV - PODNO[ENJE ZAHTJEVA ZA IZDAVANJEOKOLINSKE DOZVOLE

^lanak 11.

Sukladno ~lanku 2. i ~lanku 3. ovog pravilnika, za pogonei postrojenja i ostale planirane aktivnosti za koje je obveznopribavljanje okolinske dozvole, zahtjev za izdavanje okolinskedozvole podnosi se Ministarstvu.

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole, treba da sadr‘i:- ime i adresu investitora (sa kontakt osobom i telefonom),- lokaciju pogona i postrojenja,- podatke iz dokumenata prostornog-urbanisti~kog ure|enja,- kopije drugih suglasnosti i dozvola koje su pribavljene u

postupku izdavanja urbanisti~ke suglasnosti,- tehni~ku dokumentaciju koja se odnosi na pogon i postrojenje

koje se namjerava graditi, ili vr{iti zna~ajne promjene uradu postoje}eg pogona i postrojenja ili radi prestanka radai uklanjanja postoje}eg pogona i postrojenja.

^lanak 12.

Tehni~ka dokumentacija, koja se podnosi uz zahtjev zaizdavanje okolinske dozvole, treba da sadr‘i:

- svrhu gradnje pogona i postrojenja, ili razlog promjene uradu i prestanka rada ili uklanjanja pogona i postrojenja,

- opis pogona i postrojenja,- proizvodni (instalirani) kapacitet pojedinih jedinica pogona

i postrojenja, odnosno ukupni kapacitet,- opis osnovnih i pomo}nih sirovina, ostalih supstanci i energije

koja se koristi ili koju proizvodi pogon i postrojenje,- opis izvora emisija iz pogona i postrojenja (emisija u zrak,

otpadnih voda, otpada i buke),- kvalitet i koli~ine emisija iz pogona i postrojenja u okoli{u

(zrak, vode, tlo) i- predlo‘ene mjere, tehnologije i druge tehnike za sprje~avanje,

ili ukoliko to nije mogu}e, smanjenje emisija iz pogona ipostrojenja.

^lanak 13.

Ukoliko se, na temelju podnesene tehni~ke dokumentacije,ne mo‘e donijeti ocjena o prihvatljivosti projekta, odnosno utjecajapogona i postrojenja na okoli{, Ministarstvo mo‘e zatra‘iti dapodnositelj zahtjeva osigura:

- dopunska obrazlo‘enja za podnesenu tehni~ku dokumentaciju,- zamjenu i/ili dopunu tehni~ke dokumentacije i- dodatna stru~na mi{ljenja potrebna za ocjenu utjecaja na

okoli{.

V - ZAVR[NA ODREDBA

^lanak 14.

Ovaj pravilnik stupa na snagu narednog dana od danaobjavljivanja u “Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona”.

Broj: 12/1-175-03/05 MINISTARTuzla, 30. 3. 2005. godine Jadranka Mira{~i}, dipl. prav.


101Na temelju ~lanka 6. i ~lanka 18. Zakona o Komorama F

BiH (“Slu`bene novine F BiH”, br. 35/98 i 34/03) ~lanka 14. i~lanka 39. Statuta Kantonalne privredne komore Tuzla, Skup{tinaKantonalne privredne komore, na sjednici odrànoj 21. 3. 2005.godine, donijela je

ODLUKU

o visini i na~inu pla}anja ~lanarineza ~lanice Komore u 2005. godini

^lanak 1.

Za ~lanove Kantonalne privredne komore i P/G Komore FBiH (u daljnjem tekstu: ~lanovi Komore) utvr|uje se mjese~navisina ~lanarine od 3 KM prema broju uposlenih u gospodarskomdru{tvu.

Sukladno stavku 1. ovog ~lanka, visina i na~in pla}anja~lanarine za 2005. godinu utvr|uje se na temelju broja uposlenihsa 31. 12. 2004. godine.

^lanak 2.

^lanarina Kantonalne privredne komore Tuzla, zajedno sa~lanarinom P/G Komorom F BiH, koja je jedinstvena, upla}uje sena jedan od jedinstvenih ra~una kod poslovnih banaka uTuzlanskom kantonu.

^lanak 3.

Na temelju Sporazuma P/G Komore F BiH i Kantonalneprivredne komore Tuzla, izdat }e se rje{enje o visini mjese~ne~lanarine za obje Komore za narednu 2005. godinu.

Za novoprimljene ~lanove tijekom poslovne godine izdajese rje{enje za ~lanicu Komore od dana pristupanja u ~lanstvoKomore.

^lanak 4.

^lanarina Komore se upla}uje mjese~no do 15 u mjesecu zaprotekli mjesec.

^lanarina Komore ima tretman tro{kova sukladno kodeksura~unovodstvenih na~ela i standarda.

^lanak 5.

Raspodjela upla}enih sredstava sa prijelaznog ra~una poslovnihbanaka, vr{i se sukladno sporazumu Kantonalne privredne komoreTuzla i P/G Komore F BiH.

^lanak 6.

Skup{tina Kantonalne privredne komore Tuzla, odnosnoUpravni odbor Komore, daje bli‘a tuma~enja ove odluke.

^lanak 7.

Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja od straneSkup{tine Kantonalne privredne komore Tuzla, a primjenjuje seod 01. 01. 2005. godine.

^lanak 8.

Odluka o visini i na~inu pla}anja ~lanarine za ~lanice Komorebit }e objavljena u “Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona”.

Kantonalna privredna komora Tuzla PredsjednikSKUP[TINA KOMORE Skup{tine Komore

Broj: 205/05 Mr. Enver @igi}, dipl. in‘. rud.Datum, 21. 3. 2005. godine


SKUP[TINA KANTONA

89. Zakon o gradnji90. Zakon o prostornom ure|enju91. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Kantonalnoj

agenciji za privatizaciju92. Odluka o davanju suglasnosti na Odluku o na~inu

raspodjele sredstava iz naknada po osnovu dodijeljenihkoncesija

93. Odluka o imenovanju Povjerenstva za koncesijeTuzlanskog kantona

94. Odluka o davanju suglasnosti za davanje u zakup dijelovakapaciteta JZU Univerzitetski klini~ki centar Tuzla

95. Odluka o dopuni Odluke o imenovanju Povjerenstvaza koncesije Tuzlanskog kantona

VLADA KANTONA

96. Uredba o prestanku va‘enja Uredbe o procjeni uticajazahvata na okoli{

97. Odluka o na~inu raspodjele sredstava iz naknada poosnovu dodijeljenih koncesija

� “Slu‘bene novine Tuzlanskog kantona”,broj: 3/2005. od 29, travnja 2005. godine

SADR@AJ

98. Odluka o unutarnjoj preraspodjeli izdataka Prora~unaTuzlanskog kantona za 2005. godinu

MINISTARSTVO NAOBRAZBE, ZNANOSTI,KULTURE I [PORTA

99. Popis Javnih ustanova srednjih {kola upisanih uRegistar srednjih {kola

MINISTARSTVO PROSTORNOG URE\ENJAI ZA[TITE OKOLI[A

100. Pravilnik o izdavanju okolinske dozvole za pogonei postrojenja i druge planirane aktivnosti koje moguzna~ajno utjecati na okoli{

KANTONALNA PRIVREDNA KOMORA

101. Odluka o visini i na~inu pla}anja ~lanarine za ~laniceKomore u 2005. godini

97110

122

122

122

123

123

123

124

124

124

130

134


Izdava~: Skup{tina Tuzlanskog kantona Tuzla - Za izdava~a: Hazim Ran~i}, dipl. prav., sekretar Skup{tine - Telefon 035/252-565 -Pretplata: 035/252-565, lok. 18 - Pretplata se utvr|uje polugodi{nje, a uplata se vr{i unaprijed u korist ra~una: Tuzlanska banka d.d.Tuzla 1321000256000080 - Graf i~ka priprema i {tampa “PrintCom“ d.o.o. Graf i~ki inènjering Tuzla, Mije Kero{evi}a 20,telefoni: 311-211, 281-751, 282-000 Faks: 311-210 - Za {tampariju: Jasmin Hadìmehmedovi} i Zikrijah Hadìmehmedovi} Zi}o

U PRODAJI JE

Informacije na tel. 311-211, 281-751, 282-000; Fax: 311-210

Documents

GODINA 12 • TUZLA, PET AK, 29. TRAVANJ 2005. GODINE