issn: 1846-6249...prvi besplatni poslovni ~asopis - središnja hrvatska broj 30, godina V, travanj 2011. issn: 1846-6249 2 bizdirekt travanj 2011. 3 Sadr`aj 13 tema broja: Financije

1www.mirakul.hr

tema brojaFinancije

posebni prilozi

intervjuDamir Skender

TelekomunikacijeAutomobiliOsiguranjeBrandovi

prvi besplatni poslovni ~asopis - središnja hrvatska broj 30, godina V, travanj 2011.

issn

: 184

6-62

49

2 bizdirekt � travanj 2011. 3

Sadràj13 tema broja: Financije

Osim {to nastoje pratiti trendove na svjetskom trì{tu, ban-ke na doma}em trì{tu i dalje nude dobra kreditna rje{enja prilago|ena potrebama poduzetnika, a nedavnim Zakonom o subvencioniranju i dràvnom jamstvu stambenih kredita, dràva se obvezala da }e umjesto korisnika kredita koji zbog gubitka posla ne mogu otpla}ivati kredit, banci platiti kama-tu za dospjele obroke kredita, ali ne dulje od godine dana od kada nastane nemogu}nost otplate kredita.

21 Osiguranje

34 Brandovi 58 Automobili

29 Telekomunikacije

Uvodnik

BIZ vijesti

Intervju mjeseca - Damir Skender, predsjednik Uprave Saponije d.d.

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju - Turska

Graditeljstvo i nekretnine - Trì{te i dalje u o~ekivanju rasta cijena nekretnina

Ure|enje interijera - Ured - mjesto na kojem volite biti

Poslovni stil - Na posao sa stilom

Putovanja - Ljepota putovanja

Gastronomija - Veliki potencijali hrvatske eno-gastronomske ponude

Poslovni kalendar

43

46

50

66

73

5

6

10

26

39

www.mirakul.hr

4 bizdirekt � travanj 2011. 5

Uvodnik

U posljednje je vrijeme popularno razmetati se obe- }anjima i nerealnim o~ekivanjima, ali i vrlo realnim javnim dugom kojim optere}ujemo svoje, pa vje-rojatno prapraunuke. Kako sam i sam sanjar po pri-rodi, a mo`da i neotkriveni vizionar, vi{e se ne mogu obuzdavati i moram predloìti i ne{to svojih ideja. Pri tome }u ovaj dragocjen prostor iskoristiti kao vlastiti brainstroming poligon, mogu}e i vrlo nerealnih ideja, ali ako ve} svi ostali mogu u tolikoj mjeri uzurpira-ti medije svojim snovima, pomislih, za{to ne bih i ja poku{ao? U najgorem slu~aju, isprovocirati }u komen-tare nekih od vas i mo`da dobiti sasvim druge ideje, od kojih }e jedna ili dvije biti revolucionarne, koje }u rado onda podijeliti s javnosti s nadom da }e doprijeti do vladaju}ih.

Studiranje na najpresti`nijim sveu~ili{tima u svi-jetu stoji oko 100.000 eura ili manje. Ako uzmemo u obzir da Hrvatska ipak posjeduje, donekle, vlastite kapacitete, da imamo dio adekvatnih doma}ih profe-sora i predava~a koji bi mogli nastupati uz inozemne zvijezde, mislim da bismo mogli zaklju~iti da je mi-lijardu eura, s okvirnih 20.000 eura po studentu, uz sva postoje}a davanja, dovoljno da pruìmo vrhunsko obrazovanje po uzoru na vode}e svjetske poslov-ne {kole i sveu~ili{ta za 50.000 studenata i sada{njih srednjo{kolaca! I zamislite kad bismo onda za koju go-dinu rekli Google-u, Facebooku, Oracle-u, Microsof-tu, IBM-u i ostalim tehnovelikanima „Hej, do|ite kod nas, imamo 50.000 vrhunskih inènjera, programera i znanstvenika za vas!“, bi li itko uop}e posumnjao u njihov dolazak? I zamislite {to bi to zna~ilo za hrvat-

Impressum: Glavni urednik mr.sc. Kre{imir [imacIzvr{ni urednik Ante Veki}Suradnici Mihaela Bajkovac, dr. Ivo Belan, Marija Birti}, Marijana Bo{njak, mr.sc. Ivica Crnkovi}, Gordana ]ori}, Nata{a Drvenkar, mr.sc. Sun~ana Dundovi}, Antun Emert, mr.sc. Jasmina Fija~ko, Jano{ Giber, Simona Goldstein, Bruno Juri}, Sini{a

Ko{uti}, Igor Kova~evi}, Danijela Kuna, Boris Luki}, mr.sc. Danka Marinkovi}, Daniela Mar{alek, mr.sc. Elvira Mlivi} Bude{,

Antonio Pejak, Dubravka Pekanov Star~evi}, Damir Podhorski, Ivana Su~i}, Dario [afarić, Lovorka [imi}-Bo{njak, Helena

[timac, Marko [timac, Vedrana Toma{evi}, Ivan Turk, Sanja Vujnovac

Kolumnisti prof.dr.sc. Slavica Singer, mr.sc. Sun~ica Oberman Peterka, prof.dr.sc. Mane Medi}, dr.med.spec. Dragan Terzi}Redaktorica-lektorica Aleksandra Zrinu{i}Grafi~ka priprema MIT dizajn studio, @upanijska 25, Osijek, www.mit.hrGrafi~ki urednik Ivan Ba{i}Zamjenici grafi~kog urednika Darija Lalić, Antun DebakFotografi Jelena Ra{i}, Sr|an Vukovi}Izdava~ Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel/fax: 031/210-198, www.mirakul.hrDirektorica Bojana ŠimacMarketing i prodaja Andrej Crn~ec, marketing¥mirakul.hrDistribucija Hrvatska po{ta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hrTisak ARCA d.o.o., Alojzija Stepinca 11, Nova Gradiška, www.arca.hrNaklada 12.000 (6.000 Sredi{nja Hrvatska, 3.000 Primorska Hrvatska, 3.000 Slavonija i Baranja)

ske tvrtke, kad bi fakulteti raspolagali vojskom od sto-tinjak tisu}a svjetskih stru~njaka koji samo ~ekaju da osvoje svijet u njihovim „dresovima“.

Ove procjene ra|ene su, naravno, vrlo odokativno, bez temeljite analize, ali mislim si ja, kad ve} bacamo to-like milijarde na gluposti i zaduùjemo se preko grla, pa hajdemo ‘ulupati’ dodatnu milijardu godi{nje u vi-soko obrazovanje i vidjeti {to }e se dogoditi! Bili mi du`ni 47, 48 ili 49 milijardi eura doista ne zna~i neku prijelomnu razliku, a potencijali takvog ulaganja u obrazovanje i znanost su nemjerljivi. Da ne spomin-jem kako bi tek svijet reagirao, bili bismo top vijest u svim vode}im medijima, pozitivan primjer, sna`no bismo zabljesnuli na ulaga~kim kartama, sigurno bi i turizam profitirao, privukli bismo sigurno i puno stranih studenata u ovu na{u lijepu zemlju pa bismo razvili i multikulturalnost, a ne{to bi oni i otplatili... Uostalom, moè li mi itko tvrditi da se takvo ulaganje ne bi isplatilo i da bi bilo prerizi~no? Moè li itko na}i primjer dràve koja ima natprosje~no educiranu radnu snagu i koja je, usprkos tome, u velikim gospodarskim problemima? Nama trebaju megaprojekti, nama treba-ju potezi koji potpuno izlaze izvan svakog uobi~ajenog poslovnog rezona, a {to je najljep{e za politiku – nitko im ne}e zamjeriti niti ih optuìti, pa makar projekt i propao! [to vi kaète, dragi ~itatelji, jeste li spremni uloìti na{u zajedni~ku milijardicu u ovakav projekt?

Za{to ne bismo uloìli milijardu eura vi{e idu}e godine u visoko obrazovanje?

6 bizdirekt � travanj 2011. 7www.mirakul.hr

Po~etkom travnja su u dvorani Opera zagreba~kog hotela Westin progla{ene najbolje tvrtke nagradnog programa Best in Customer Service Award za 2010. godinu. Najbolje tvrtke koje su prepoznate u na-gradnom programu, koji mjeri izvrsnost usluìvanja su: AH Servis u kategoriji automobilska industrija, Aon Hrvatska u kategoriji konzalting, DHL Inter-national d.o.o. Hrvatska u kategoriji po{tanskih i kurirskih usluga, Hilton Imperial Dubrovnik u ka-tegoriji hotelijerstvo, Holcim Hrvatska u kategoriji gra|evinarstvo, International Kindergarten “Hori-zons” u kategoriji male tvrtke.Prisutnima se s nekoliko rije~i obratio g. Don Hud-spetha, predsjednik i dekan Ameri~ke visoke {kole za menad`ment i tehnologiju te ujedno i predsjed-nika nagradnog programa: @iri ovogodi{njeg na-gradnog programa Best in Customer Service Award sa~injavali su ugledni stru~njaci iz akademske zajed-nice i prakse, sastavljeni u dva odbora: Predizborni (Sanja Gomuzak, Vedrana Likan, Andrijana Mu{ura), te Savjetodavni odbor ( Velimir Sri}a, Miroslav Man-di}, Tihomir Vrane{evi} i Don Hudspeth), koji su do-nijeli odluku o dobitnicima nagrade.

Trì{te elektroni~kih komunikacija u Republici Hr-vatskoj je tijekom 2010. godine nastavilo s trendom rasta koji je zabiljeèn i u prethodnim godinama. Jasnom strategijom i odgovaraju}im regulatornim odlukama HAKOM je tijekom godine omogu}io rast trì{ta u pokretnim i nepokretnim komunikacijskim mreàma, kao i trì{ta {irokopojasnog pristupa Inter-netu (broadband).U pokretnim komunikacijskim mreàma na kraju 2010. godine bilo je 6.362.106 korisnika, {to pred-stavlja porast od 5,4 posto u odnosu na kraj 2009. godine te ujedno i pove}anja gusto}e korisnika sa 136,1 posto na kraju 2009. godine na 143,5 posto na kraju 2010. godine. Na trì{tu nepokretnih komuni-kacijskih mreà postoji ve}i broj operatora koji su krajnjim korisnicima u mogu}nosti ponuditi punu paletu usluga (javno dostupna telefonska usluga, usluga {irokopojasnog pristupa Internetu i IPTV usluga). Novi operatori su na kraju 2010. godine ima-li 587.522 korisnika {to predstavlja trì{ni udio od 31,2 posto odnosno porast od 17,4 posto u odnosu na prethodnu godinu. Osim u pokretnim komunikacijskim mreàma, tijekom 2010. godine je do{lo do porasta broja priklju~aka {irokopojasnog pristupa Internetu i u ne-pokretnim komunikacijskim mreàma.

U ~etvrtak 24. oùjka direktor rije~ke konzalting tvrtke as2con Alan Klanac predstavio je inova-tivni poslovni model za brodogradili{ta pod na-zivom „Brodogradili{te usluga: Novi poslovni model za brodogradili{ta bez poticaja“ na konferen-ciji Poslovnih ideja i inovacija odrànoj na uglednom Sveu~ili{tu Berkeley u Kaliforniji.Model tvrtke as2con u{ao je me|u ~etiri najbolja na natje~aju za osmi{ljavanje inovativnih poslovnih mo-dela kojeg je organizirao presti`ni tjednik The Eco-nomist u suradnji s ameri~kom agencijom za razvoj inovacija InnoCentive. Glavni kriteriji kod ocjenjivanja najboljeg prijedloga bili su stupanj inovacije, odrìvost i utjecaj imple-mentacije poslovnog modela, a ovogodi{nja konfe-rencija fokusirala se na razvoj poduzetni{tva u ne-predvidivom svijetu dana{njice.U finalu konferencije, uz rije~ki prijedlog, ìriju su predstavljena sljede}a tri modela: Anjai Lal iz indij-ske tvrtke Agro-Engine s modelom „Telekomunika-cijska revolucija u poljoprivredi“, zatim Karle Schli-eff iz tvrtke True Blue (Massachusetts) s prijedlogom „Software za ameri~ke borce protiv kriminala“, i Ani Vallabhaneni iz indijske tvrtke Sinergy s inovativnim modelom pod nazivom „Izrada higijensko-sanitarnih ~vorova u urbanim predgra|ima“. Va`no je naglasiti kako je rije~ka tvrtka bila jedini europski predstavnik u finalu natjecanja.

U Zagrebu je 30. oùjka odràna 1. sjednica Ceha pro-izvodnog obrta HOK-a, na kojoj su istaknuti aktualni problemi koji mu~e hrvatske obrtnike – proizvo|a~e; premda se radi o raznorodnim obrtima – od poljo-privrednih proizvo|a~a do proizvo|a~a industrijske opreme, njihovo poslovanje optere}uju sli~ni proble-mi.Uz nelikvidnost i nelojalnu konkurenciju kroz rad „na crno“ te probleme sa osiguranjem kvalitetne radne snage, proizvo|a~i isti~u i neke specifi~ne pro-bleme, poput nedostane kontrole kvalitete uvoznih proizvoda ili zamrlog okupljanja proizvo|a~a kroz klastere i zadrugarstvo.Nastupi na sajmovima, bolja zastupljenost u tijeli-ma vlasti, ostvarivanje prava poput naknade za vri-jeme nezaposlenosti, utjecanje na politiku dràvnih poticaja, prepu{tanje poslovnih prostora u javnom vlasni{tvu obrtnicima i poduzetnicima, udruìvanje proizvo|a~a, za{tita doma}ih proizvoda i edukacija o me|unarodnim i EU-standardima vide se kao mogu- }a rje{enja, re~eno je na sjednici Ceha. Izvor: HOK

Rije~ki inovativni model za brodogradili{ta

1. sjednica Ceha proizvodnog obrta HOK-a

6 najboljih tvrtaka i 2 ambasadora u demonstrira-nju uslu`ne djelatnosti

Porast trì{ta elektroni~kih komunikacija u RH

BIZ vijesti

Kako bi odgovorila na potrebe trì{ta, snaàn svjet-ski tehnolo{ki razvoj i nove trendove te skoro pri-stupanje Hrvatske Europskoj uniji, tvrtka Mirakul je, nakon vi{e od godinu dana pripreme, pokrenula dva modularna vi{emjese~na specijalisti~ka progra-ma, Internet marketing Akademiju i Voditelj proje-kata za EU fondove. Obje Akademije pruàju visoku razinu stru~nih kompetencija iznimno zna~ajnih za razvoj hrvatskoga gospodarstva. Internet marketing Akademija kroz svoj program omogu}ava zna~ajnu konkurentnost hrvatskim tvrtkama, posebice na za-htjevnim izvoznim trì{tima, na kojima je internet-sko ogla{avanje puno razvijenije. S druge strane, kvalitetna priprema projekata za EU fondove hrvat-skim tvrtkama i poduzetnicima otvara lak{i pristup do izda{nih EU fondova, {to izravno utje~e na nove investicije, pove}anje izvoznih aktivnosti te rast hr-vatskoga gospodarstva. Voditelji programa Akademije dosada{nji su dokaza-ni stru~njaci i predava~i Mirakul Edukacijskog cen-tra, a osim njih dogovorena je suradnja s vode}im hrvatskim stru~njacima iz oba podru~ja. Osim stal-nih predava~a, programi Akademije ugostit }e brojne goste-predava~e iz vode}ih hrvatskih tvrtaka, koji }e na vlastitim primjerima polaznicima predstaviti pro-blematiku i konkretna rje{enja problema s kojima se susre}u u svakodnevnom poslovanju. Oba programa u sklopu Mirakul Akademije kre}u krajem travnja, a sve dodatne informacije o programu, predava~ima i uvjetima upisa mogu se na}i na www.mirakul.hr.

PoslovniTurizam (www.poslovniturizam.com), spe-cijalizirani internetski portal za kongresni i poslov-ni turizam, proveo je istraìvanje o ulozi Interneta u prodaji i marketingu turisti~kih usluga. Istraìvanje je provedeno tijekom velja~e metodom on-line anke-te, a obuhvatilo je voditelje prodaje i marketinga u 95 hotela na podru~ju cijele Hrvatske.Rezultati istraìvanja ukazuju na sve zna~ajniju ulo-gu Interneta u hotelskom poslovanju, dok se pravi boom o~ekuje u narednih 5 godina, kada bi, prema o~ekivanjima hotelijera, Internet trebao postati vode-

Kre}u Akademije za Internet marketing i voditelje projekata za EU fondove

Raste prodaja turisti~kih usluga Internetom


BIZ vijesti

}i marketin{ki i prodajni kanal.Prikupljeni rezultati ukazali su na sve ve}u va`nost online kanala proda-je u plasmanu turisti~kih, odnosno hotelskih usluga. Ovakve rezultate prate i trendovi ulaganja u Internet marketing. Iako gotovo 70% ispitanika smatra da je ogla{avanje na Internetu isplativije od onoga u tradi-cionalnim medijima, trenutno ve}ina hotela (44,8%) manje od ~etvrtine svojih marketin{kih sredstava ulaè u online kanale ogla{avanja. U budu}nosti (na-rednih 5 godina) nas o~ekuje znatan porast ulaganja u online ogla{avanje pa tako 42,9% hotelijera planira za Internet marketing izdvajati vi{e od polovice svog marketin{kog budèta.Najpopularniji online oglasni format me|u hotelije-rima je ogla{avanje na traìlicama, {to prakticira 65% ispitanika, zatim slijedi dispay (banner) ogla{avanje (58%), ogla{avanje u specijaliziranim stranim inter-netskim oglasnicima (55%), te ogla{avanje na popu-larnoj dru{tvenoj mreì Facebooku (51%).

U prostorijama Vladine agencije Poslovno-inovacij-skog centra Hrvatske - BICRO 10. oùjka je organi-zirano medijsko predstavljanje Priru~nika za razvoj inovativnih poslovnih parkova i Analiza najbolje prakse inovativnih poslovnih inkubatora u Hrvatskoj – Studija slu~aja Tehnolo{kog parka Vara`din. Rije~ je o dokumentima razvijenim u sklopu EU projekta FI-DIBE, namijenjenog razvoju inovativnog potencijala i konkurentnosti u regiji te promociji poduzetni{tva i razvoja gospodarstva koje se temelji na znanju. Saznanja do kojih su do{li projektni partneri iz de-vet razli~itih regija u dijelovima Hrvatske, Gr~ke, Ma|arske, Italije, Slova~ke, Slovenije i Rumunjske doprinijet }e razmjeni iskustava i vezanih najboljih praksi te u kona~nici potaknuti razvoj novih inova-tivnih poslovnih parkova i daljnje unaprje|enje po-stoje}ih. Okupljenim predstavnicima medija obratili su se Dalibor Marijanovi}, direktor Poslovno-inova-cijskog centra Hrvatske - BICRO, dr.sc. Ivana Nagy, vi{a izvr{na direktorica Sektora za istraìvanje i ra-zvoj u sklopu BICRO-a te mr.sc. Andrija Petrovi}, direktor Tehnolo{kog parka Vara`din.-Temeljni cilj BICRO-a i programa koje provodi, u

direktora tvrtaka kao strate{kih donositelja odluka. Glavni predava~ tijekom konferencije bio je dr. Pra-sad S. Kodukula, cijenjeni ameri~ki stru~njak, trener i znanstvenik u podru~ju projektnog menad`menta, koji je odrào 14 interaktivnih predavanja.Teme konferencije bile su upravljanje projekti-ma u 2011. u uvjetima globalne ekonomske krize, primjena najboljih slu~ajeva iz prakse projektnog menad`menta u cilju ostvarenja op}e poslovne stra-tegije te na~in u~inkovitog upravljanja projektima u svrhu maksimalizacije povrata investicija. Prvog dana konferencije odràna je zanimljiva pa-nel diskusija sa sudionicima: Ratko Mutavdì} (Mi-crosoft), Igor Strme~ki (Coca Cola Hellenic), Nenad Trajkovski (Eska), Igor Zlatevski (Vipnet), Nenad Marjanovi} (PMI Hrvatska), Jon Locke (PBZ), Vesna Hitrec (GDI Gisdata), Antonijo Pri{}an (PMI Hrvat-ska), Hrvoje Ben~i} (Ericsson Nikola Tesla) i Boris Bajtl (Siemens) koji su raspravljali s okupljenima o konkretnim slu~ajevima iz poslovne prakse.

U Informacijskom centru Europske unije 23. oùjka odràno je predstavljanje ESENSEE inicijative – Eco Social Economy Network South and East Euro-pe (Mreà za poticanje eko-dru{tvene ekonomije u Ju`noj i Isto~noj Europi), koja je pokrenuta s ciljem poticanja eko-dru{tvene ekonomije koja moè pruìti kvalitetna rje{enja za globalne, nacionalne i lokalne izazove s kojima se suvremeno dru{tvo i gospodar-stva danas suo~avaju. Jedan je to od najve}ih proje-kata usmjerenih na odrìvi dru{tveno-gospodarski razvoj, a koji su financirani od strane EU u iznosu od skoro 500.000 EUR. Prema podacima iz EU, u Europi danas djeluje vi{e od 2 milijuna dru{tvenih poduze- }a {to ~ini 10% ukupnog broja radnih mjesta i koja direktno zapo{ljavaju 11 milijuna ljudi (6% svih za-poslenih). Inicijativa ujedinjuje regionalne partnere: Zdravi grad iz Splita, Slap iz Osijeka i Autonomni centar (ACT) iz âkovca, ESCOOP– European Social Coo-peratives iz Italije, Grupa 484 iz Srbije, ORT iz Ma-kedonije i Little People of Kosovo iz Kosova.

Ameri~ki ReBrand 100 ove je godine nagradio novi hrvatski brand Vedrini, uvrstiv{i ga me|u 100 najbo-ljih projekata na svijetu u protekloj godini. Projekt su izradili konzultanti iz branding agencije Brandoctor.Brandoctor je za brand Vedrini stvorio novu pri~u o brandu, {to se naziva rebrandingom. Jedini globalni program nagra|ivanja u podru~ju rebrandinga, od-nosno za brand rebuilding i redizajn jest upravo Re-

suradnji s partnerima, jest stvaranje nove dodane vrijednosti kroz sveobuhvatno inovativno djelovanje i prijenos ste~enih iskustava. U sklopu projekta FIDI-BE osmi{ljen je i izra|en Priru~nik i Analiza, a tije-kom izrade i prijave drugih EU projekata stekli smo dragocjena znanja i iskustva koja }e nam olak{ati daljnji rad na pripremi niza novih projekata za Struk-turne fondove i u kona~nici osigurati financijska i inovativna sredstva za daljnji razvoj hrvatskog malog i srednjeg poduzetni{tva - istaknuo je Marijanovi}.

Internetski portal posao.hr podrào je inicijativu gospodarstvenika „Radom iz krize“ te }e na svojim stranicama objavljivati oglase u kojima velike tvrt-ke ogla{avaju potrebe za zaposlenicima – mladim ljudima koji traè prvi posao (ili koji prvi put traè posao). Tako|er, portal je za tvrtke koje }e ogla{avati potrebe za zaposlenicima osigurao povoljne uvjete ogla{avanja.Portal posao.hr pokazao se kao ciljano mjesto za ogla{avanje radnih mjesta navedene inicijative jer na stranicama okuplja vi{e od 70 posto mladih osoba od 18 do 35 godina te koristi dru{tvene mreè putem ko-jih komunicira i pomaè svima koji traè novi ili prvi posao. Facebook fan stranica posao.hr trenutno oku-plja vi{e od 68 tisu}a ~lanova, naj~e{}e mladih koji aktivno traè posao i raspravljaju o aktualnoj situaciji na trì{tu rada. Za sve tvrtke koje se uklju~e u inicija-tivu, portal posao.hr je osigurao 50 posto popusta na specijalizirane pakete usluga.Inicijativi gospodarstvenika pridruìle su se brojne uspje{ne hrvatske tvrtke kao {to su Agrokor, Atlantic grupa, Institut IGH, Dukat, Viro, Franck, Zagreba~ka pivovara, @ito, Karlova~ka pivovara, Kutjevo, Mlinar, Saponia, Tehnika, Vindija i brojne druge.

U zagreba~kom hotelu Antunovi} krajem oùjka odràna je konferencija Project Management Exce-llence Day 2011. Trodnevni forum okupio je osam-desetak voditelja projekata, projektnih inènjera te

Brand 100. @iri ReBranda 100 mijenja se svake godine, a tvori ga skupina me|unarodno priznatih industrijskih ek-sperata multidisciplinarnih profila. Me|u njima su ove godine bili Ted Landsmark, predsjednik i CEO na Boston Architectural Collegeu, Fred Gelli, kreativni direktor i partner u brazilskoj agenciji Tátil Design de Ideias koja sura|uje s Nokijom i Coca Colom te Janelle James, potpredsjednica agencije Leo Burnett Worldwide, ~iji su klijenti McDonald’s, P&G i Sam-sung Global.@iri je ove godine ponovo dokazao da za uspje{an re-branding nije presudna veli~ina branda, ve} kvaliteta rada, pa je tako uz velike svjetske brandova, poput Audija, YMCA, Subarua ili Special Olympics Austra-lia na listu najboljih uvrstio rebranding malog branda Vedrini.

U organizaciji Hrvatskog dru{tva menadèra kvalite-te (HDMK), u vremenu od 17. do 18. oùjka u Osije-ku je odràn 12. me|unarodni simpozij o kvaliteti, na kojem je sudjelovalo oko 200 sudionika. U Zborniku radova objavljeno je trideset znanstvenih i stru~nih radova autora iz devet zemalja: Bosne i Hercegovi-ne, Crne Gore, Finske, Portugala, Rumunjske, Rusije, SAD, Srbije i Hrvatske. Na temelju prezentiranih radova i rasprave, Uprav-ni odbor HDMK formulirao je zaklju~ke simpozija, koji se svode na to da je potreban radikalan zaokret od upravljanja kvalitetom ka kvaliteti sustava uprav-ljanja. Od sudionika na trì{tu traì se ve}i stupanj konkurentske sposobnosti, {to zahtijeva sloènije in-tegracije sustava upravljanja. Upravljanje kvalitetom kao alat i kvaliteta kao resurs ne koristi se dovoljno u Hrvatskoj u cilju pove}anja konkurentske sposobno-sti gospodarstva. Projekt Hrvatske nacionalne nagra-de za poslovnu izvrsnost, prezentiran na simpoziju, prema iskustvu brojnih zemalja moè biti zna~ajnim doprinosom dugoro~nom pobolj{anju konkurentske sposobnosti gospodarstva i treba biti prihva}en od strane svih subjekata u dru{tvu.

Posao.hr podrào inicijativu „Radom iz krize“

Predstavljanje inicijative ESENSEE

12. me|unarodnom simpoziju o kvaliteti

Hrvatski brand me|u 100 najboljih na svijetu

Odràna konferencija Project Management Exce-llence Day

BIZ vijesti

Najbolja praksa inovativnih poslovnih inkubatora


Intervju mjesecaIntervju mjeseca

Osvajanje novih izvoznih trì{ta na{a je budu}nost

Biti na vode}oj poziciji tvrtke koja je u mo`da najteòj poslovnoj godini pro{loga desetlje}a ostvarila pove- }anje prihoda i dobiti nije mala stvar. Koraci do ova-kvog uspjeha nisu bili laki, jer su poslijeratna vre-mena i neizvjesnost privatizacije ~inili natjecateljsko

poslovno okruènje u kojem se moralo promi{ljeno i organizirano djelovati. O razvojnoj strategiji Saponije, va`nosti kontinuiranog ulaganja u marketing i brzom reagiranju na promjenjive trì{ne uvjete razgovarali smo s predsjednikom Uprave Saponije d.d., Damirom Skenderom.

Svoju ste karijeru u Saponiji zapo~eli 1985. godine. Ka-kva su Va{a sje}anja, kada se prisjetite svojih profesio-nalnih po~etaka? Nakon zavr{enog Ekonomskog fakulteta u Osijeku, svoju karijeru od po~etka gradim u Saponiji. Po~etak je bio u komercijalnoj slu`bi Saponije. Godine 1996. po-stao sam direktor prodaje toaletno-kozmeti~kog asor-timana, a nakon privatizacije, 1998. godine, direktor Prodaje i marketinga. Funkciju predsjednika Uprave Saponije preuzeo sam 2000. godine.

Takav razvoj karijere sigurno nisam, na po~etku, o~ekivao, ali sam zadovoljan jer mi se pruìla prilika da se dokaèm. Naime, te su godine bile i za Saponiju turbulentne. Tada smo imali pad prihoda, izrazitu akti-vnost konkurentskih multinacionalnih kompanija, a i privatizacija tvrtke je sam po sebi proces pun neizvje-snosti. Kao {to rezultati pokazuju, Saponia je od tada krenula uzlaznom putanjom te moèmo biti zadovolj-ni ishodom privatizacije.

Saponia je danas u ve}inskom vlasni{tvu gospodina Mirka Grbe{i}a iz tvrtke Mepas. [to posebice pamtite iz tog prijelomnog razdoblja za Saponiju?Ve} sam rekao da je Saponia u to vrijeme bila u prili~no te{koj situaciji. Trebalo je povu}i prave po-teze kako bi se poslovanje pokrenulo. Novi vlasnik, napravio je, po meni, izuzetno dobar potez, jer je na sve funkcije upravljanja tvrtkom postavio ljude iz Sa-ponije. Kad imate ekipu koja poznaje situaciju u tvrtki i vjeruje u uspjeh, onda se i problemi lak{e rje{avaju.Tada je bio izuzetno te{ko vratiti povjerenje trgovaca, a i potro{a~a u na{e proizvode. U na{im kategorijama multinacionalne kompanije vidjele su prostor i plasi-rale prakti~ki cijeli svoj program, od deterdènata do kozmetike. Novim konceptom proizvodnog progra-

Saponia je, u Hrvatskoj, na ve}ini kategorija u samom vrhu i te{ko je o~ekivati bitnije pove- }anje trì{nih udjela. Rast vidimo u ja~anju pozicija na na{im izvoznim trì{tima, a posebno u Srbiji, koja ima velik potencijal s obzirom na broj stanovnika te poznatost na{ih brando-va. U procesu smo ulaska i na nova trì{ta kao {to su Bugarska, Rumunjska i Ma|arska te pove}anju izvoza na trì{ta sjeverne Afrike, {to je povezano s razvojem politi~ke situacije.

ma, tada smo se usmjerili na asortiman koji ima perspektivu i u koji se isplati ulagati. Nova poslovna strategija zahtijevala je zna~ajna financijska ulaganja te smo u tehnologiju investirali 250 milijuna kuna.

Od 2000. godine, kada ste postali predsjednik Uprave Saponije, koju poslovnu godinu smatrate najve}im iza-zovom, i zbog ~ega?Meni je ipak najteè razdoblje bilo od 1998. do 2000. godine. Do{ao je novi vlasnik, a ja sam bio na poziciji direktora Prodaje i marketinga. Trebalo se dokazati, u svakom pogledu, i pred vlasnikom, ali i sebi. [to prije se trebao uspostaviti razvojno-inovacijski i investicij-ski ciklus, osigurati {irenje trì{ta. Te prve dvije go-dine bile su najteè jer svi o~ekuju zna~ajan pomak, a nakon godina stagnacija i financijskih problema, re-zultati se ne mogu o~ekivati istog trenutka. Vjerovao sam da }e se potezi koje smo napravili isplatiti, {to se ve} u sljede}oj poslovnoj godini i ostvarilo. Bitan rast po~eo je u travnju/svibnju 1999. i od tada smo imali dvoznamenkasti rast, i to onaj „zdravi“ promet. Vra-tili smo se na trì{te kao moderna tvrtka s jasno de-finiranim programom, a kroz ulaganja u marketing, ponovno smo stekli povjerenje potro{a~a. Od 2000. godine, od kada sam na mjestu predsjed-nika Uprave, imao sam druge izazove, no ostao sam uklju~en u komercijalne poslove, ali sam se morao aktivno uklju~iti i u investicije, proizvodnju. Ipak to su bile manje stresne godine. Cijeli managment Saponije funkcionira kao jedan tim, {to je preduvjet uspjeha.

Koliko su Vam osobna iskustva i znanje iz marketin-ga i prodaje pomogla u obavljanju zahtjevnog posla predsjednika Uprave? Jako puno. Trgovina se bitno promijenila u odnosu na vrijeme prije rata, danas je najva`nija maloproda-ja. Velika je borba za svakog kupca, i razumijevanje doga|anja u trgovini vrlo je bitno.

[to biste savjetovali nekim novim predsjednicima Uprava, kako se pripremiti za to mjesto?Nema jedinstvenog recepta, svatko mora slijediti svoj stil i prona}i pravi put u rje{avanju problema. Prije sve-ga mora{ biti timski igra~ i birati svoj tim ljudi koji }e te podràvati. Tako|er, stvaranje dobre atmosfera unu-tar firme i tima jako je bitno.

Nagrada Hrvatske udruge managera Croma, za ma-nagera godine u kategoriji velikih tvrtaka, stigla je u Va{e ruke. Nagra|eni ste za izniman osobni doprinos profiliranju proizvodnog programa na temelju ulaganja u istraìva~ko-razvojni rad, operativno restrukturiranje poslovanja i strate{ki marketing u podru~ju kemijske, prehrambene i farmaceutske industrije. Koje osobine mora posjedovati uspje{an manager? Svako priznanje godi, i bio bih la`no skroman kada bih tvrdio druga~ije, no po meni je to ipak nagrada za duè

razdoblje, od deset godina, gdje se firma profilirala, imala rast i dobit, i postala prepoznatljiva. Spominjem tim koji je uz mene, njihovu sposobnost, ja tom timu nastojim davati tempo, biti odgovoran u poslu, po{ten prema suradnicima, a to jedino moè biti na duì rok.

Jeste li razmi{ljali o tome da svoj profesionalni put na-stavite negdje dalje, izvan Osijeka, ili izvan Hrvatske?Ljudi mijenjaju firme ako nisu zadovoljni ne~im, ako dobiju bitno bolju ponudu, i sli~no, ako nisu zadovolj-ni atmosferom u firmi. Ja sam sa svim zadovoljan, ne razmi{ljam o tome, a mislim da ovakvih poslova malo ima. Nije to bio isti posao 2000. i 2010. Iako svaka go-dina donosi nove izazove i u biti, nema opu{tanja, ipak je sada malo lak{e, ne samo meni nego i cijelom mana-gementu.

Godinu 2009. obiljeìla je svjetska recesija, no Saponia je toj zloglasnoj poslovnoj godini zabiljeìla pove}a- nje prihoda i dobiti, kao i izvoza. Postoji li tajna formu-la za ovakav poslovni uspjeh?Pove}anje prihoda i dobiti u 2009. godini ostvareni su u izrazito nepovoljnim gospodarskim prilikama - pada kupovne mo}i stanovni{tva, sna`nih prodajnih akcija konkurencije koji su uvjetovali sniàvanje op}eg nivoa cijena, smanjenja zaliha trgovaca… Saponia je ostvari-la izvrsne poslovne rezultate zahvaljuju}i pravovre-menom prilago|avanju poslovne strategije situaciji na trì{tu. Ve} u 2008. godini stavljen je naglasak na racio-nalizaciju poslovanja, prije svega na smanjenje tro{kova inputa, optimalizaciji zaliha te pove}anju tro{kovne u~inkovitosti.

Spomenuli ste agresivni pristup marketingu u krizi. Koliko je stalno ulaganje u marketing pomogao stabil-nom trì{nom pozicioniranju Saponije?Unato~ krizi, ili ba{ zbog nje, u Saponiji smo poslov-nu politiku usmjerili u daljnji razvoj novih proizvoda, a zna~ajna sredstva smo uloìli i u marketing. Pro{le smo godine budget marketinga pove}ali za 20% u od-nosu na uobi~ajenu razinu. Na{ je imperativ stalno biti prisutan u medijima, jer samo tako moèmo o~ekivati rast. Svjesni smo da na{a konkurencija raspolaè s da-leko ve}im marketin{kim budgetima, ali s optimalnim media planom postigli smo izuzetno dobar u~inak na trì{tu.

Saponia je danas me|u vode}im proizvo|a~ima sred-stava za pranje, ~i{}enje i osobnu higijenu u ovom dijelu Europe. Kako se uspijevate nositi sa sna`nom konkurencijom multinacionalnih kompanija? Kojim ste potezima uspjeli zadràti va{ udio na trì{tu? U startu je bilo jasno da moramo profilirati svoj asor-timan. Od po~etka sam radio u prodaji, uvijek sam bio u kontaktu s trgovcima i znam prepoznati {to se na prodajnom mjestu doga|a. Bilo je vrlo bitno {to smo odustali od dijela asortimana, jer smo ipak procijenili

Razgovarali: Kre{imir [imac i Aleksandra Zrinu{i}

Damir Skender, predsjednik Uprave Saponije d.d.

Kad imate ekipu koja vjeruje u uspjeh, onda

se i problemi lak{e rje{avaju.

Bitan rast Saponije po~eo je u travnju/svib-nju 1999. i od tada smo imali dvoznamenkasti rast, i to onaj „zdravi“ promet.


FinancijeOsim {to nastoje pratiti trendove na svjetskom trì{tu, banke na doma}em trì{tu i dalje nude dobra kreditna rje{enja prilago|ena potrebama poduzetnika, a nedavnim Zakonom o subvencioniranju i dràvnom jamstvu stambenih kredita, dràva se obvezala da }e umjesto korisnika kredita koji zbog gubitka posla ne mogu otpla}ivati kredit, banci platiti kamatu za dospjele obroke kredita, ali ne dulje od godine dana od kada nastane nemogu}nost otplate kredita.

Pripremila: Jasmina Fija~ko

Tema brojaIntervju mjeseca

da dugoro~no nemamo {anse. Tako da je Saponia ve}, u tih prvih par godina, ugasila program kozmetike, iako je imala prili~no dobru kozmetiku u uvjetima kada je to trì{te bilo zatvoreno. Tada smo imali dva kvalitetna branda, Markins i Priroda daje. Me|utim, u konkuren-ciji to nije bilo ono gdje smo se vidjeli – sebe smo pre-poznali kao deterdèntsko-toaletnu firmu.

Saponia je 1998. imala proizvodnju od 23 tisu}e tona, a 2010. smo ju utrostru~ili i zavr{ili godinu sa 70 tisu}a tona. Indirektno, „pomogla“ nam je i konkurencija, koja nas je, u po~etku, malo i podcijenila. Gledali su glo-balno i nastojali podijeliti trì{te izme|u sebe, a nisu to-liko obra}ali pa`nju na nas. No kroz godine smo postali ozbiljan konkurent, ne samo u Hrvatskoj, ve} i u regiji. Kod nas je sve i{lo nekim svojim redom. Krenuli smo intenzivno s investicijama – od ukupno 250 milijuna kuna najvi{e se investiralo u proizvodnju. Produktiv-nost smo podigli na vrhunsku razinu i ono {to je za nas najbitnije je, da i nakon trinaest godina od privatizacije, imamo stalni trend rasta, a mislimo da moè bolje. Za-pravo, sigurni smo da moè.

[to, dakle, smatrate svojom najve}om prednosti?Tehnolo{ki smo konkurenti multinacionalnim kompa-nijama, stabilno radimo niz godina s dobiti, i kontinui-rano inoviramo proizvodnju i uskla|ujemo se s trendo-vima. Najve}a borba odvija se na prodajnim mjestima jer se tamo sve doga|a. Moramo se izboriti za redovne police, boriti se za dodatna mjesta za pozicioniranje, sve se to dijelom i pla}a. Danas je tolika ponuda, i na{ih i konkurentskih proizvoda, da doista treba puno truda i znanja da se iz godine u godinu uspije ostvariti rast. Na{a je prednost {to imamo mogu}nost brzog djelo-

vanja. Od uo~avanja problema do njegovog rje{avanja pro|e zaista minimalno vremena. Jedna od na{ih veli-kih prednosti je i tim stru~njaka koji su svakodnevno uklju~eni u rje{avanje problema i razvoj novih proje-kata.

Je li vam to {to ste lokalna, regionalna tvrtka prednost, ili nedostatak?Potro{a~i u Hrvatskoj su specifi~ni. Njih se moè pri-vu}i kvalitetom, propagandom, cijenom i izgledom proizvoda, osim toga bitan im je brand. Sad moèmo re}i da nam je prednost {to smo hrvatska tvrtka, ali su trebale pro}i godine ulaganja i borbe da bismo ostvarili svoje trì{ne pozicije. Podràvali smo akcije tipa „Ku-pujmo hrvatsko“, na{i brandovi nose znak Hrvatske kvalitete, ali je sve to nadgradnja. Bitno je stalno pratiti svjetske trendove, inovirati proizvodni program i ula-gati u marketing.

U regiji u kojoj smo prisutni, prednost nam je pozna-tost brandova. Ipak smo na tim trì{tima bili prisutni dosta vremena prije rata i potrebna su manja ulaganja nego u osvajanju novog trì{ta. Kad kre}ete od nule, tro{kovi marketinga su znatni, a rezultat neizvjestan. U Srbiji nismo bili prisutni desetak godina i tu isto treba i vremena i ulaganja da ostvarimo èljene po-slovne rezultate. Promijenila se cijela jedna generacija potro{a~a, svi na{i konkurenti su ve} u~vrstili svoje pozicije, a i doma}a proizvodnja im je jaka. Ipak, svi na{i napori su se isplatili, pa nam je Srbija postala tre}e izvozno trì{te. Prvo nam je trì{te Bosna i Hercego-vina, zatim Makedonija, Crna Gora i Kosovo, na kojima smo lideri s na{im najzna~ajnijim brandovima.

[to biste savjetovali ostalim proizvo|a~ima, kako biti uspje{an?Smatram da ne postoji neko jedinstveno pravilo za uspje{no poslovanje. Svaka tvrtka mora, ovisno o svom proizvodnom programu, poziciji na trì{tu i vlastitim potencijalima kojima raspolaè, osmisliti svoju vla-stitu strategiju poslovanja. Kemijska industrija ima specifi~na obilje`ja. Investicije su izuzetno va`ne za ovu granu jer je tehnolo{ka konkurentnost osnovni predu-vjet opstanka. Drugo, morate imati i stru~ne ljude, {to je mo`da i bitnije od prvoga, jer da bi moderna tehno-logija dala svoj maksimum, tvrtka mora imati i stru~ne kadrove, kako u razvojnim slu`bama, tako i tehnologe, a i druge stru~njake razli~itih profila .

U aktualnom stanju u gospodarstvu Hrvatske vidi se trud, ne{to se poku{ava promijeniti. Gospodarstvo je optere}eno mno{tvom problema i situacijama koje ne moè kontrolirati. Kada bi dràva, koja sada daje velike potpore u nekim drugim sektorima, gdje se ne vide toli-ko rezultati, te potpore usmjerila prema zdravom dijelu gospodarstva, unaprijedili bi poslovanje, dalje investira-li i zapo{ljavali. ■

Saponia je ostvarila izvrsne poslovne rezul-

tate zahvaljuju}i pravovremenom prila-

go|avanju poslovne strategije situaciji na

trì{tu.


}ava optimalno upravljanje njezinim financijskim sredstvima. Kratkoro~no financiranje malim podu-zetnicima i obrtnicima omogu}eno je kroz dopu{teno prekora~enje po transakcijskom ra~unu, kredite za obr-tna sredstva i revolving kredite za financiranje obrt-nog kapitala, a dugoro~no financiranje kroz investicij-ski kredit kojim se financiraju investicijska ulaganja u razvoj poslovanja.

Kako financirati nove investicije?Kada je rije~ o investicijama, banke rado ulaù u ispla-tive projekte. Kod odobravanja dugoro~nih investici-jskih kredita banka, Hypo banka uz analizu postoje- }eg financijskog stanja analizira i predo~eni program, odnosno investicijsku studiju, te procjenjuje profi-tabilnost takvog pothvata. Izgledi za dobivanje kre-dita ovise o nekoliko ~imbenika: ocjeni financijske snage poduze}a, projekciji budu}ih nov~anih toko-va i dosada{njoj suradnji s klijentom. Uz zahtjeve za kratkoro~nim kreditima i zahtjeve za reprogramira- nje postoje}ih kredita, Hypo sudjeluje i u dugoro~nim financiranjima i to prete`no kroz programe HBOR-a i ministarstava zbog povoljnijih, subvencioniranih ka-mata i duèg roka otplate. Hypo banka je uklju~ena i u velik broj projekata poticanja poduzetni{tva koje pro-vodi u suradnji s lokalnim nadle`nim institucijama, ~ime zna~ajno doprinosi ravnomjernom regionalnom gospodarskom razvoju.

SG Splitska banka, osim komercijalnih kredita, po-duzetnicima nudi i mogu}nost kori{tenja raznih pro-grama lokalnih jedinica uprave, resornih ministarsta-va i HBOR-a. Ono {to SG-Splitsku banku posebno isti~e me|u konkurencijom jesu modeli ulaganja u tzv. Zeleno poduzetni{tvo, koje u suradnji s lokalnim razvojnim agencijama i UNDP-om nude kao vrhunski proizvod namijenjen trì{tu koje prepoznaje velike mogu}nosti koje nudi ekolo{ka poljoprivreda i uzgoj ribe te {koljkarstvo i ekoturizam, a s ~im se stvaraju nove vrijednosti, ali i nova radna mjesta, a sve navede-no zna~ajno doprinosi lokalnom razvoju.

Za financiranje novih investicija mogu}e je koristi-ti dugoro~no financiranje Erste banke, a svakom se klijentu pristupa individualno. Dugoro~ni krediti s rokom povrata vi{e od godine dana odobravaju se za razli~ita investicijska ulaganja te za trajna obrtna sredstva. Banka nudi investicijske kredite, kredite za trajna obrtna sredstva, kredite za gra|evinske poslo-ve, kredite pokrivene nov~anim depozitom/zalogom komisionih plasmana/zalogom vrijednosnih papira, hipotekarne i turisti~ke kredite.

I RBA rado podupire nove projekte, te je tako po~etkom velja~e potpisan ugovor s Gradom Jastre-barsko o subvenciji dijela kamate za 1% po projektu „Lokalni projekti razvoja malog gospodarstva“, a

Tema broja

Osim {to nastoje pratiti trendove na svjetskom trì{tu, banke na doma}em trì{tu i dalje nude dobra kreditna rje{enja prilago|ena potrebama poduzetnika. Iz Rai- ffeisenbank Austria d.d. (RBA) kaù da, budu}i da je isplativih projekata u ovom trenutku vrlo malo, kod pravnih subjekata jo{ uvijek je najve}a potra`nja za kreditima u funkciji odràvanja teku}e likvidnosti. Stoga }e promjene u okruènju uvjetovati promje-ne u potra`nji klijenata, a novac koji postoji u ban-kama zapravo je obveza bankara prema {tedi{ama i dioni~arima te se mogu podràti isklju~ivo ona kredi-tiranja za koja se ocijeni da imaju perspektivu uspjeha.

Bankarska rje{enja za srednje i male poduzetnikeSplitska banka ima u svojoj ponudi za male i srednje poduzetnike {irok spektar mogu}nosti financiranja kroz kratkoro~ne i dugoro~ne kredite. Od kratkoro~nih kredita imaju kunske i devizne revolving kredite te kratkoro~ne kredite za obrtna sredstva. Dugoro~ni investicijski krediti mogu se realizirati kao ~isti ko-mercijalni krediti kroz redovni kanal banke, ali i kroz razli~ite modele tzv. @upanijskih kredita od kojih su naj~e{}i po programu „Lokalni projekti razvoja – malo gospodarstvo“ te Zeleni krediti namijenjeni, kako po-ljoprivrednom sektoru, tako i agroturizmu. Uklju~eni su i u programe kreditiranja po aktualnim modelima HBOR-a, a najve}i broj kredita odobravao se kroz mo-del A, dok danas imaju zna~ajan broj malih i srednjih poduzetnika koji su nominirani kroz HBOR-ov model A plus. Sociele Generale-Splitska banka u ponudi ima i financiranje putem leasinga te razne modele fakto-ringa.

Erste banka kroz ponudu kreditnih proizvoda svojim klijentima, a sukladno potrebama njihova poslovanja, odobrava razli~ite modele kredita. U svojoj ponudi kratkoro~nog financiranja s rokom povrata do godinu dana nudi okvirni kredit po ìro ra~unu, revolving kre-dit, kredit za izvozne poslove i pripremu izvoza, kredit za obrtna sredstva, kratkoro~ni limit te kredit pokriven nov~anim depozitom/zalogom komisionih plasmana/ zalogom vrijednosnih papira.Sektor malog i srednjeg poduzetni{tva u strate{kom je fokusu Hypo Alpe-Adria-Banke (HAAB) te }e banka i ove godine nastaviti politiku poticanja malog i sred-njeg poduzetni{tva. Banka je spremna poticati rast in-vesticijskih kredita, {to }e joj u ovoj godini biti jedan od vode}ih prioriteta. Me|utim, analiziraju}i pro{lu godinu i prema prvim naznakama na po~etku 2011., zahtjevi klijenta }e biti usmjereni prema financiranju obrtnih sredstava i refinanciranju postoje}ih obveza.

RBA iz ponude za male poduzetnike i obrtnike izdva-ja RBA komplet, koji obuhva}a kredit s fleksibilnim rokom otplate, dopu{teno prekora~enje po transa-kcijskom ra~unu te Business MasterCard revolving kreditnu karticu koja prati potrebe tvrtke i omogu-

Kori{tenjem faktoringa klijent, odnosno proda-

vatelj potraìvanja moè kvalitetno upravljati

sredstvima jer ima sta-lan izvor gotovine.

Hrvatski izvoznici aktiv-no rade na oblikovanju i promociji paleteproizvoda ciljano namijenjenih izvozno orijentiranimgospodarstvenicima.

po~etkom oùjka potpisan je ugovor s Obrtni~kom ko-morom Vukovarsko-srijemske ùpanije za realizaciju Programa kreditiranja obrtnika – ~lanova Obrtni~ke komore Vukovarsko-srijemske ùpanije.

Financiranje poduzetnika orijentiranih izvozu Hrvatski izvoznici u partnerskom odnosu s HBOR-om, ali i velikim dijelom poslovnih banaka, osiguravatelja i ostalih financijskih institucija prisutnih na hrvatskom trì{tu, aktivno rade na oblikovanju i promociji palete proizvoda ciljano namijenjenih izvozno orijentiranim gospodarstvenicima, te su tako brojne banke kreirale posebne programe za izvoznike.

- Kako smo direktno upoznati s aktualnim potreba-ma izvoznika, jasno nam je da je tematika financi-ranja uvijek na vrhu njihovih problema, nagla{ava Dubravko Miholi}, zamjenik predsjednika Hrvatskih izvoznika. Vo|eni time, HIZ aktivno komunicira pre-ma Vladi RH sa zahtjevima za ja~anje Hrvatske ban-ke za obnovu i razvitak. Zahtjev HIZ-a prema Vladi je da se iz Dràvnog prora~una godi{nje usmjereno za dokapitalizaciju HBOR-a izdvaja 500 milijuna kuna. Ujedno smatraju da bi preusmjeravanje ve}eg dijela jamstvenog fonda prema Modelu B u izdavanje ~inid-benih garancija, odnosno avansnih jamstava za dobro izvr{enje izvoznog posla, izvoznicima znatno olak{alo dobivanje poslova na stranim trì{tima. Izvoznici za-govaraju zna~ajnije smanjivanje ukupnih subvencija iz Prora~una RH, a sredstva koja }e se namaknuti sma-njivanjem dràvnih subvencija potrebno je usmjeriti prema izvozu kroz provedbu mjera kojima je kraj- nji cilj u~initi kapital {to dostupnijim i povoljnijim te kroz horizontalne mjere potpora koje }e biti potpuno prilago|ene potrebama izvoznika.

Erste banka klijentima-izvoznicima nastoji maksi-malno olak{ati put te im pruìti adekvatnu podr{ku

u njihovu poslovanju. U tu svrhu za ovaj segment posebno je osmi{ljen Izvozni paket, koji klijentima pruà mogu}nost realizacije proizvoda iz paketa uz povoljnije kamatne stope te dodatne u{tede u obliku povla{tenih naknada. Isto tako, tu su i dodatne pogod-nosti temeljem poslovne suradnje Erste banke i udruge Hrvatski izvoznici te dràvnih institucija koje se bave poticanjem i razvojem aktivnosti hrvatskih izvoznika. SG Splitska banka d.d. u svojoj ponudi ima kratkoro~no, dugoro~no i okvirno financiranje i to iz vlastitih ili vanjskih izvora (HBOR), te subven-cionirane kredite (ùpanijski programi potpore poduzetni{tvu). Posebice isti~u HBOR-ovu kreditnu liniju za financiranje pripreme izvoza koja je namije-njena isklju~ivo izvoznicima. Osim financiranja, poslo-vanje izvoznika podupiru kroz dokumentarno poslo-vanje u vidu akreditiva i/ili garancija te me|unarodnog platnog prometa kroz {iroku mreù korespondentnog bankarstva. Banka je 2009. godine zapo~ela financira-njem hrvatskih izvoznika putem odjela za faktoring. Trenutno nudi dva atraktivna proizvoda hrvatskim izvoznicima, Izvozni faktoring putem FCI te Forfei-ting, a svojim klijentima nude i instrumente za{tite od trì{nih rizika, tj. instrumente za{tite od izloènosti te~ajnom i kamatnom riziku (hedging).

Izvori kapitala za velike tvrtke[to se ti~e posebnih programa kreditiranja korporativ-nih financija velikih tvrtaka, ponuda kredita identi~na je asortimanu za srednje kompanije, nagla{avaju iz Splitske banke. S obzirom da velike kompanije imaju specijalisti~ke odjele tipa Riznice, Banka im dodatno nudi odre|ene usluge, kao {to su razni oblici hedginga (interest rate, currency i commodities), kao i usluge Debt capital market-a vezano na mogu}nost izdavanja obveznica i drugih du`ni~kih instrumenta financiranja.Erste Banka prati projekte i tvrtke prema svojim in-

Tema broja


Tema broja

posebno vrijedi za tvrtke s malim zaduènjima koje nemaju optere}enja na svojim nekretninama, a kojima je sve interesantnija „Sale&Lease back“ opcija kojom pobolj{avaju teku}u likvidnosti i osiguravaju sredst-va za pokretanje novog investicijskog ciklusa. Iz tog razloga „Sale&Lease back“ opcija je interesantna i naj-ve}im kompanijama i malim poduzetnicima, a podupi-ranje malog i srednjeg poduzetni{tva jedan je od seg-menta na kojem }e tijekom 2011. biti fokus poslovanja Hypo-Leasinga. Leasing ku}e i u narednom razdoblju pripremaju niz noviteta.

Odràvanje likvidnosti i u~inkovita naplata potraìvanjaJedan od u~inkovitih na~ina naplate potraìvanja i odrànja likvidnosti u poslovanju, zasigurno je fakto-ring. Prema rije~ima Ane Kova~i} iz Sektora Prodaje Erste Factoring d.o.o., interes za faktoringom evi-dentno je pove}an, {to je vidljivo iz svakodnevnih upi-ta klijenata iz svih bran{i.

Visoka nelikvidnost na trì{tu i stoga visoki rizici na-plate potraìvanja utjecali su na smanjenje obujma faktoringa, u odnosu na ranije godine, poput 2008. Erste Factoring fokusirao se prvenstveno na portfelj kvalitetnih klijenata i kupaca, {to je shodno tome do-velo do smanjenja prometa, no na taj na~in izbjegavaju visoke rizike koje ovaj posao svakako nosi sa sobom, s obzirom da financiraju klijente isklju~ivo na bazi pro-cjene njihovih boniteta, kao i boniteta njihovih kupaca, bez ~vrstih osiguranja. Me|utim, to nije utjecalo na trì{nu poziciju u RH, gdje je Erste Factoring vode}a tvrtka u pruànju faktoring usluga.

- Kada kupujemo potraìvanja, klijentu isplatimo odre|eni postotak njegovog potraìvanja, ovisno o tipu posla i o bonitetu kupaca, u prosjeku 90% ukupnog iznosa. Nakon isplate navedenih sredstava, tro{kove financiranja pla}a klijent ili u nekim slu~ajevima ku-pac, ako je prethodno tako dogovoreno. Na{a provizi-ja kre}e se od 1 do 3%, ovisno o iznosu otkupljenog potraìvanja. Zna~i, kori{tenje usluge faktoringa za klijenta predstavlja tro{ak, no nakon {to se uzmu u ob-zir sve pogodnosti dobivene faktoringom, naj~e{}e su one te koju prevagnu u odluci Klijenta za kori{tenjem ove financijske usluge - nagla{ava g|a Kova~i}.

Kori{tenjem faktoringa klijent, odnosno prodava- telj potraìvanja, moè kvalitetno upravljati sredstvi-ma jer ima stalan izvor gotovine. S obzirom na to da mogu prodati potraìvanje, mogu ponuditi povoljnije uvjete pla}anja svojim kupcima, povoljnije kupovati, odnosno, konkurentniji su na trì{tu, {to se pozitivno odraàva na ukupno poslovanje.

Uloga revizije i kontrolinga u vo|enju financija tvrtkePosljednjih godina ~esto se spominje koncept korpora-

ternim pravilima, koja definiraju kreditnu sposobnost i uvjete kreditiranja, te je navedeno prilago|eno trenut-noj gospodarskoj situaciji, odnosno uvjetima koji vla-daju na trì{tu. Svaki se zahtjev promatra individual-no, a naglasak se stavlja na bonitet tvrtke, namjenu kredita, realnost i analizu projiciranih izvora povrata preuzetih kreditnih obveza.

Tvrtkama i institucijama RBA omogu}uje kratkoro~no financiranje na rok otplate do 12 mjeseci za kreditiranje obrtnog kapitala kao kunski ili devizni kredit. U ponudi su krediti za likvidnost, okvirni kredit, re-volving kredit i eskont mjenica. Tvrtkama i institu-cijama se nudi i srednjoro~no financiranje (okvirno zaduènje) na rok otplate od jedne do tri godine za kreditiranje obrtnog kapitala i investicijskih ulaganja u pokretnine, opremu i sli~no. Dugoro~no financiranje omogu}eno je na rok otplate od tri do deset godina, uklju~ivo i po~ek u otplati, za financiranje investicij-skih ulaganja, kao kunski kredit s valutnom klauzulom ili devizni kredit. RBA izdaje garancije (ponudbene, ~inidbene i plate`ne) i akreditive kao bezuvjetne, ne-opozive, plative na prvi pismeni poziv Korisnika ga-rancije.

Hrvatsko leasing trì{teLeasing industrija svoj je vrhunac doìvjela od 2006. do 2008. godine, a stjecajem globalnih i lokalnih trì{nih okolnosti od tog je vremena uslijedio pad u svim segmentima industrije. Danas je situacija takva da nema zna~ajnije nove potra`nje, no s obzirom na to da po~inje razdoblje dospijevanja ugovora o leasingu iz vremena ekspanzije industrije (prvenstveno leasing vozila), vjerojatno }e do}i do obnove dijela ranije sk-lopljenih ugovora. Upravo u toj obnovi Hypo-Leasing Kroatien vidi mogu}nost usporavanja velikog pada trì{ta, kakvom smo svjedoci posljednjih godina. Po-slovanje leasing industrije odraz je gospodarske situa-cije, a kako su ulaganja u gospodarstvu minorna, u Er-ste & Steiermärkische S-Leasing kaù da su na tragu neoptimisti~nih predvi|anja HNB-a.

Iz S-Leasing-a navode da je od po~etka gospodar-ske krize, a zbog pobolj{anja likvidnosti poduze- }a traìtelja leasinga, poja~ana potra`nja za „sale and lease back“ financiranjem, no postoji i zanimanje za financiranjem opreme kao i rabljenih gospodar-skih vozila. Ina~e, na leasing-trì{tu zamjetan je pad potra`nje za luksuznim plovilima i luksuznim vozi-lima, no potra`nja za financiranjem osobnih vozila i nadalje biljeì vi{e od 40% vrijednosti novosklopljenih ugovora. Iz Hypo-Leasing-Kroatien d.o.o. navode da je i dalje najtraèniji financijski leasing vozila, opreme i nekretnina. Trenutni fokus je na financijskom leasin-gu, koji je ukidanjem PDV-a na kamatu danas bitno povoljniji te se dio tvrtaka koje su dosad preferirale operativni sada opredjeljuju za financijski leasing. To

Pozitivno revizorsko mi{ljenje pridonosi

pove}anju povjerenja investitora, kreditora,

poslovnih partnera, vlasnika i zaposlenika u

poslovanje.


Sve vi{e doma}ih i stranih poduzetnika priklju~uje se trendu ulaganja u sektor energetike. Erste banka kon-tinuirano prati trendove razvoja novih djelatnosti te je sukladno potrebama klijenata, razvila novi koncept ta-kozvanog „eko“ ili „zelenog kreditiranja“, koji pokriva naj{ire namjene ekolo{ki osvije{tenog segmenta klije-nata.

Na koji se na~in Erste banka prilagodila trendovima razvoja novih djelatnosti iz podru~ja ekologije i obno-vljivih izvora energije?Prepoznavaju}i specifi~nosti i sloènost investi- ranja u obnovljive izvore energije, Erste banka je ve} po~etkom 2009. godine unutar Sektora gospodarstva osnovala posebnu slu`bu koja se specijalizirala za pra}e- nje ovakvih projekata. Unutar Slu`be specijalizira-nog financiranja djeluje tim zaposlenika s primarnim fokusom na financiranje obnovljivih izvora energije (projekti pravnih osoba) i razumijevanju potreba na{ih investitora. U suradnji sa stru~njacima iz cijele Erste grupacije stvorili smo tim ljudi s velikim iskustvom u ovom podru~ju koji prate, analiziraju i odobrava-ju EKO kredite za sve budu}e proizvo|a~e elektri~ne energije iz obnovljivih izvora.

[to Erste banka moè ponuditi poduzetniku koji èli realizirati kvalitetnu ideju iz podru~ja energetike? Erste banka svojim klijentima, postoje}im i budu}im investitorima, nudi ~vrstu i ozbiljnu financijsku podr{ku te partnerski i transparentan odnos s investi-torom. Neovisno o veli~ini tvrtke i djelatnosti kojom se ona bavi, na{ specijalizirani tim osmislit }e, prilago-diti i realizirati u~inkovita i cjelovita rje{enja u skladu s pojedina~nim potrebama svakog investitora, odnosno projekta.

Kako realizirati projekt uz podr{ku Erste banke?Postoji veliki potencijal za financijsko pra}enje PR

OM

O

dru{tveno korisnih projekata, kao {to su obnovlji-vi izvori energije. Svi investitori u obnovljive izvore energije, koji su pokrenuli proces isho|enja dozvola za projekt te imaju viziju svoje investicije u budu}no-sti, mogu se obratiti djelatnicima Erste banke kako bi saznali detalje oko mogu}nosti financiranja njihovih projekata.

Uz projekte vjetroelektrana, biomase (kogeneracije i bioplina), solarnih elektrana, te hidroelektrana, Erste banka prati i projekte energetske u~inkovitosti koji tako|er imaju veliki potencijal, pogotovo u segmentu investicija usmjerenih na smanjivanje tro{kova ener-genata u proizvodnji, ali i u rezidencijalnom ili indu-strijskom zgradarstvu. ■

Krediti za poduzetnike sve su zelenijiZa razliku od situacije od prije samo nekoliko godina kada su investitori u obnovljive izvore energije bili rijetkost, danas se u Hrvatskoj trì{te obnovljivih izvora energije eksponencijalno razvija.

Erste banka svojim klijentima, postoje}im i budu}im investitorima, nudi ~vrstu i ozbiljnu financijsku podr{ku te partnerski i transparen-tan odnos s investito-rom.

Diana Ture~ek – Voditeljica Slu`be specijaliziranog

financiranja u Sektoru gospodarstva

Tema brojaTema broja

Zakon o subvencionira-nju i dràvnom jamstvu

stambenih kredita na snagu je stupio 24.

oùjka 2011.

tivnog upravljanja tvrtaka, kada se nastoji zadovoljiti o~ekivanja razli~itih interesnih skupina unutar tvrtke. Klju~an element dobrog sustava korporativnog upra-vljanja je upravo revizija. Revizijom se nastoji osigu-rati stvaranje vjerodostojne osnove za dono{enje po-slovnih odluka raznih interesnih skupina.

- Vlasnici tvrtaka temeljem kvalitetnih financijskih izvje{taja sigurni su u za{ti}enost njihovih interesa, kao i upotrebljivost resursa tvrtke. Potencijalni inve-stitori, temeljem vjerodostojnih financijskih infor-macija, ocijenit }e opravdanost ulaganja u financijski projekt koji im je zanimljiv. Objektivne i realne finan-cijske informacije klju~an su element ocjene boniteta poslovnih partnera - isti~e Tatjana @ivkovi}, manager u Odjelu za reviziju u Deloitteu.Klju~an faktor odre|ivanja cijene revizorskih usluga jest veli~ina tvrtke, odnosno visina prihoda koje tvr-tka ostvari u godini, temeljem iznosa ukupne imovine kojom raspolaè, kao i brojem zaposlenih u tvrtki. Re-vizorsko mi{ljenje o financijskim izvje{tajima, ovisno o rezultatima revizije, moè biti pozitivno ili modifi-cirano. - Najva`nije je pozitivno revizorsko mi{ljenje za tvr-tke, koje ukazuje na ~injenicu da je financijski izvje{taji tvrtke pripremljen u skladu s vaè}im okvirom finan-

cijskog izvje{tavanja. Pozitivno revizorsko mi{ljenje pridonosi pove}anju povjerenja investitora, kreditora, poslovnih partnera, vlasnika i zaposlenika u poslovanje tvrtke i izgradnji pozitivnog imidà tvrtke u javnosti - zaklju~uje @ivkovi}.

Jamstva dràve za stambene krediteZakon o subvencioniranju i dràvnom jamstvu stam-benih kredita na snagu je stupio 24. oùjka 2011., a omogu}uje subvencioniranje kredita koji gra|anin uzima od poslovne banke radi rje{avanja svog stambe-nog pitanja. Subvencija koja se odnosi na pla}anje po-lovine mjese~nih obroka u prve ~etiri godine odobrava se na kredit u iznosu do 100.000 eura ~iji rok otplate nije kra}i od 20 godina, a kamatna stopa u prve ~etiri godine odre|ena je na 4,95%, dok u sljede}e dvije ne smije prelaziti 5,5%. Kupci koji ne smiju biti stariji od 45 godina, u svom vlasni{tvu ne smiju imati stan ili ku}u, a moraju kupiti stan u novogradnji ~ija prodajna cijena po ~etvornom metru ne smije biti ve}a od 1900 eura. Banke koje èle sudjelovati u programu mora-ju sniziti kamatne stope za oko 2%, a prema ovome Zakonu dràva se obvezuje da }e umjesto korisnika kredita, koji zbog gubitka posla ne moè otpla}ivati kredit, banci platiti kamatu za dospjele obroke kredita, ali ne dulje od godine dana od kada nastane nemogu}-nost otplate kredita.


Uspje{ne kombinacije ulaganja doma}ih osiguravatelja Prema kumulativnim podatcima koje je objavio Hrvatski ured za osiguranje, zara~unata bruto premi-ja u 2010. godini iznosi 9,244 milijarde kuna i manja je za 1,80% u odnosu na isto razdoblje prethod-ne godine.

U ulaganjima ostalih raspoloìvih sredstava najve- }i udio imaju vrijednosni papiri, ali znatno manje od sredstava matemati~ke pri~uve (34%), zatim slije-di ulaganje u depozite (16%), ulaganje u nekretnine (15%), zajmove (13,3%), ulaganja u udjele i dionice investicijskih fondova 7,8% i ostala ulaganja 13,4%. Podatci su tako|er za 2009. godinu. Dopu{tena ulaga-nja u inozemstvo iznose 15%, a ulaskom RH u EU u potpunosti }e se zakonski liberalizirati ulaganja u ino-zemstvo uz po{tivanje ograni~enja ulaganja u pojedi-nu vrstu, nagla{avaju iz Sektora za bankarstvo i druge financijske institucije HGK.

Iz HANFA-e navode kako Agencija objavljuje podat-ke o strukturi ulaganja imovine za pokri}e tehni~ke i matemati~ke pri~uve dru{tava za osiguranje unutar Godi{njih izvje{}a koja su javno dostupna na internet-skim stranicama Agencije. Agencija tako|er objavljuje i niz indikatora i pokazatelja poslovanja dru{tava za osiguranje u RH (npr. osnovni osigurateljno-tehni~ki pokazatelji i sl.). Iz statisti~kih podataka koje objav-ljuje Agencija vidljive su i agregirane bilance dru{tava za osiguranje i dru{tava za reosiguranje. Napominju kako su iz objavljenih statisti~kih podataka vidljivi i trendovi kretanja na trì{tu financijskih usluga u RH te ujedno isti~u kako je zakonodavni okvir koji regu-lira trì{te financijskih usluga uskla|en s pravnom ste~evinom EU.

Dodatna zdravstvena osiguranjaBriga o zdravlju sve je izraènija pa se mnogi odlu~uju na opcije dodatnih i dopunskih zdravstvenih osigu-ranja. CROATIA zdravstveno osiguranje nudi osi-guranicima dodatno i dopunsko zdravstveno osigu-ranje. Prema rije~ima Vesne Dulibi}, predsjednice Uprave CROATIA zdravstvenog osiguranja d.d., pu-tem osnovnih i dodatnih programa nude programe prilago|ene svim dobnim skupinama koji omogu}uju osiguranicima {iroku preventivu putem sveobuhvat-nog sistematskog pregleda, specijalisti~kih pregleda, laboratorijskih pretraga i dijagnosti~kih postupaka. Dodatni programi uz ove osnovne programe omogu- }uju i ostvarivanje drugog lije~ni~kog mi{ljenja, osi-guranje tro{kova lije~enja u inozemstvu, osiguranje antistres programa, osiguranje specijalnih kardiolo{kih

Osiguranje

Pripremila: Jasmina Fija~ko

Zara~unata bruto premija u skupini neìvotnih osi-guranja za razdoblje I.-XII. 2010. godine iznosi 6,787 milijardi kuna ili 2% manje u odnosu na isto razdo-blje prethodne godine, te ~ini 73,41% ukupne premije, a skupina ìvotnih osiguranja biljeì pad od 1,3% sa zara~unatom bruto premijom od 2,457 milijardi kuna te u ukupnoj premiji sudjeluje s 26,59%. Iz Sektora za bankarstvo i druge financijske institu-cije HGK navode da se profitabilnost dru{tva mjeri razli~itim pokazateljima, {to zahtijeva detaljne ana-lize financijskih izvje{taja svakog pojedinog dru{tva. Osnovne osigurateljno-tehni~ke pokazatelje (razmjer {teta, razmjer tro{kova, kombinirani razmjer, rezultat ulaganja, koeficijent zaduènosti, rentabilnost vla-stitih sredstava, rentabilnost imovine) na godi{njoj razini pojedina~no za svako dru{tvo objavljuje nad-zorna institucija HANFA (Godi{nje izvje{}e str. 146), a podatci za 2010. (do trenutka objave priloga, op.a.) jo{ nisu objavljeni. Prema nerevidiranim podatcima za 31.12.2010. godine 16 dru{tava ostvarilo je dobit u poslovanju, a 9 dru{tava gubitak. Sva dru{tva zadovo-ljavaju propisanu adekvatnost kapitala i granicu sol-ventnosti.

Gdje i u {to ulaù osiguravatelji?Zakonom o osiguranju definirana su ograni~enja ula-ganja sredstava tehni~kih pri~uva koje se dijela na dvi-je kategorije - ulaganja sredstava matemati~ke pri~uve osiguranja ìvota i ulaganja ostalih raspoloìvih sred-stava, nagla{avaju iz Sektora za bankarstvo i druge fi-nancijske institucije HGK.

U strukturi ulaganja sredstava matemati~ke pri~uve visok udio imaju vrijednosni papiri ~iji je izdavatelj RH (preko 72,9%), zatim slijede depoziti (14,8%), ulaganja u udjele i dionice investicijskih fondova (4,5%), ulaganje u nekretnine (1,5%) i ostala ulaga-nja (6,3%). Sredstva matemati~ke pri~uve stroè su zakonski ograni~ena od ulaganja ostalih raspoloìvih sredstava pa je i struktura ulaganja razli~ita. Zakonom je odre|eno minimalno 50% sredstava matemati~ke pri~uve uloìti u vrijednosne papire kojih je izdava-telj ili jamac RH. Navedeni udjeli odnose se na 2009., slu`benih podataka za 2010. nema, a udjeli ulaganja po pojedinim kategorijama sigurno }e biti sli~ni.

Prema nerevidira-nim podatcima za 31.12.2010. godine 16 dru{tava ostvarilo je dobit u poslovanju, a 9 dru{tava gubitak.


bankama. Sklapanjem police po HBOR-ovu programu osiguranja izvoznih potraìvanja ili izvoznih kredi-ta, izvoznik ili banka za{ti}eni su od komercijalnih i politi~kih rizika koji prate izvozni posao.

Kod kratkoro~nog osiguranja pokriveni su komercijal-ni rizici: produèno nepla}anje od strane inozemnog kupca, insolventnost, ste~aj i ovrha nad imovinom inozemnog kupca te politi~ki rizici: rat ili ratu sli~ni doga|aji, pobuna ili revolucija i moratorij na pla- }anja te sli~ne vladine mjere koje spre~avaju slobod-no pla}anje. Kod srednjoro~no-dugoro~nog osiguranja uz gore navedene rizike mogu}e je osigurati i rizik neizvr{enja izvoznog ugovora uslijed otkaza ugovora od strane izvoznog kupca i to u slu~ajevima kada se radi o robi proizvedenoj po specijalnoj narud`bi.

Kod osiguranja kredita za pripremu izvoza pokriveni su rizici nepla}anja po kreditu od strane izvoznika uslijed insolventnosti, ste~aja ili ovrhe nad imovinom izvoznika. Ovaj proizvod namijenjen je izvoznicima kapitalne opreme, koji su ve} dokazani na izvoznim trì{tima i koji novim zaduènjem èle u~initi dodatan proboj na inozemna trì{ta.

Kako osigurati naplatu potraìvanja?U RH je osnovano jedno specijalizirano dru{tvo za osiguranje kratkoro~nih potraìvanja me|u poslovnim subjektima. Dru{tvo posluje od srpnja 2010. godine i ukupna zara~unata bruto premija na kraju godine iznosila je 1,5 milijun kuna. Osnovna svrha dru{tva je pruànje usluga osiguranja kratkoro~nih potraìvanja od politi~kih i komercijalnih rizika, s ro~nosti do 180 dana, a najvi{e do jedne godine, vezanih za prodaju roba i usluga u RH i inozemstvu. Usluga osiguranja naplate potraìvanja doprinosi pobolj{anju plate`ne discipline i op}e likvidnosti u gospodarstvu, {to }e zasigurno prepoznati hrvatski gospodarstvenici. Udio ove vrste osiguranja u budu}nosti }e rasti, a za sad je jo{ uvijek neznatan, nagla{avaju iz Sektora za bankar-stvo i druge financijske institucije HGK.

Prema rije~ima Edvarda Ribari}a, predsjednika Upra-ve Hrvatskog kreditnog osiguranja d.d., Ugovorom o osiguranju osiguravaju cjelokupni portfelj jednog osiguranika koji nije pokriven drugim instrumen-tima osiguranja. Premija osiguranja utvr|uje se na razini cjelokupnog ugovora o osiguranju i procjene ukupnih rizika portfelja koji se nudi osiguranje. Na razini svakog pojedinog kupca/du`nika odre|uje se osigurana svota, odnosno najve}a prosje~na izloènost prema kupcu te udio osiguranika u riziku. Osiguranik mjese~no izvje{tava HKO o prometu u prethodnom mjesecu te se temeljem toga pla}a premija.

Osnovne prednosti kori{tenja ove vrste osiguranja su {to osiguranici dobivaju od{tetu u slu~aju nepla}anja

Osiguranje

Donedavno su na doma}em trì{tu postojala dva dru{tva za reosiguranje, no Al-lianz reosiguranje podnijelo je tijekom pro{le godine zahtjev HANFA-i za prestanak obavljanja poslova reosiguranja i promjenu djelatnosti. Danas na doma}em trì{tu posluje samo jedno reosiguranje - Croatia Lloyd d.d., koje ve} vi{e od 40 godina uspje{no posluje kao profesionalno reosigurateljno dru{tvo u RH. Pruàju pokri}e za sve vrste rizika, neovisno o tome koliko su ti rizici veliki ili neobi~ni. Prema posljed-njim podatcima HANFA-e za tre}i kvartal 2010., dru{tva za reosiguranje ostvarila su dobit od oko 36,3 mil. kn, {to je za 0,1% vi{e nego u prvih devet mjeseci 2009.

Koliki je interes za reosiguranjem?

paketa i drugih sadràja. Ovako velik izbor proizvoda omogu}ava svakom potencijalnom osiguraniku odabir programa koji najvi{e odgovara njegovim potrebama, èljama i mogu}nostima. Dopunsko zdravstveno osi-guranje moè se ugovoriti uz jedan od gore navedenih programa dodatnog zdravstvenog osiguranja ili kao posebno osiguranje.

Basler osiguranje nedavno je trì{te plasirao dva nova paketa dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja - Opti-mum po cijeni ve} od 99,00 kn mjese~no i Optimum plus od 119,00 kn mjese~no.

Osiguranje izvozaHBOR je kao nacionalna izvozno kreditna agencija uvela niz programa izvozno kreditnog osiguranja na-mijenjenih hrvatskim izvoznicima i njihovim banka-ma putem kojih se mogu za{tititi od rizika nepla}anja inozemnih kupaca ili od politi~kih rizika koji mogu na-stati u zemlji izvoza. Kroz proizvode osiguranja izvoza u 2010. osigurali su preko 3% hrvatskog izvoza u pre-ko 50 zemalja u svijetu.

Iz HBOR-a nagla{avaju da je osiguranje izvoznih potraìvanja ili izvoznog kredita mogu}e ugovoriti ovisno o vrsti robe koja se izvozi, rokovima pla}anja i trì{tu na koje se izvozi.

Kroz programe kratkoro~nog osiguranja mogu}e je osiguranje izvoza robe {iroke potro{nje s ugovorenim rokovima pla}anja do 180 dana prema vi{e ili svim inozemnim kupcima pojedinog izvoznika. Programi srednjoro~no-dugoro~nog osiguranja namijenjeni su poticanju izvoza roba i usluga ve}e vrijednosti, od-nosno kapitalnih dobara uz rokove pla}anja duè od jedne godine. Kod izvoza kapitalnih dobara, mogu}e je ugovaranje osiguranja izvoznog kredita odobrenog izvozniku te inozemnom kupcu ili poslovnoj banci kupca. Uz navedene modele osiguranja kredita kupcu ili kredita dobavlja~a, mogu}e je osigurati i rizik ne-mogu}nosti izvr{enja izvoznog ugovora uslijed raski-da ugovora od strane kupca.

Tako|er je mogu}e osigurati kredite za pripremu izvo-za i izvoz kapitalne opreme te je u tom slu~aju poli-ca osiguranja instrument osiguranja povrata kredita

Usluga osiguranja naplate potraìvanja

doprinosi pobolj{anju plate`ne discipline i

op}e likvidnosti u gospodarstvu, {to }e zasigurno prepoznati

hrvatski gospodarstve-nici.

24 bizdirekt � travanj 2011.

Osiguranje

odre|uje individualno i ovisi o cijelom nizu faktora. Ovo osiguranje pruà managerima pokri}e za sve od{tetne zahtjeve podnesene protiv njega, kao i na-knadu tro{kova pravnog zastupanja. Osigurateljno pokri}e moè se pro{iriti i na managere u povezanim dru{tvima, niì management, ali i, primjerice, na zako-nitog bra~nog druga te nasljednika ili pravnog slijed-nika osiguranika.

Osiguranja od odgovornosti managera i osiguranja od odgovornosti sudskih vje{taka u portfelju Basler osi-guranja Zagreb zastupljena su u manjoj mjeri u us-poredbi s ostalim vrstama osiguranja. Grawe Hrvatska d.d. trenutno ne nudi profesionalno osiguranje od od-govornosti za managere i pojedine profesije kao {to su sudski vje{taci, odvjetnici, lije~nici, no nude osiguranje odgovornosti iz djelatnosti, a odnosi se na obvezu na-knade {tete od ugovaratelja osiguranja koja proizlazi iz posjedovanja i uporabe cjelokupne gospodarske opre-me ugovaratelja osiguranja.

Novosti u ponudiOsiguranja na doma}em trì{tu i dalje nam priprema-ju niz novosti. U Basler osiguranju Zagreb d.d. tije-kom sljede}ih mjeseci za svoje klijente i potencijalne klijente pripremaju nov proizvod ìvotnog osiguranja, a nedavno su plasirali dva nova paketa dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja (Optimum i Optimum plus).

CROATIA osiguranje planira u 2011. cijeli niz novih i pobolj{anih starih programa osiguranja u skladu sa èljama i potrebama osiguranika. U ìvotnim osigura-njima planira se pobolj{anje i dogradnja dosada{njih programa, posebice u dijelu investicijskih ìvotnih osiguranja i {tednog osiguranja djece. U osiguranju imovine planira se selektivniji pristup kroz posebno-sti razli~itosti filijala i regija te individualni pristup klijentima. Aktivnosti su usmjerene prema posebnim skupinama klijenata – poduzetnici, management, obrt-nici, posebna zanimanja. CROATIA osiguranje planira nastaviti s razvojem paketa osiguranja koji su se do sada pokazali dobrim i konkurentnim proizvodom. Ve-liki naglasak u ovoj godini polaè se na Internet proda-ju polica AO i AK kao najjeftinijem prodajnom mjestu.

Grawe Hrvatska nastavlja raditi na kvaliteti usluga, fokusiraju}i se na prilagodbu i unaprje|ivanje posto-je}ih proizvoda i procesa poslovanja unutar poduze}a, daljnje {irenje prodajne mreè otvaranjem novih ureda i zapo{ljavanjem novih prodava~a. U narednom razdo-blju najvi{e pa`nje posvetit }e individualnom pristu-pu korisnicima ìvotnih osiguranja, a ono na ~emu bi voljeli poraditi zajedno s ostalim osiguravateljima, stru~nim udruènjima i dràvnim institucijama jest edukacija i osvje{}ivanje gra|ana o koristima ìvotnih osiguranja i va`nosti pravovremene brige za dodatna sredstva u mirovini, nagla{avaju iz Grawe Hrvatske.

kupca sukladno Ugovoru, manje resursa moraju ulaga-ti u procjenu kupaca, pobolj{ava im se likvidnost koja bi bila znatnije ugroèna nepla}anjem, bolje upravljaju rizicima pa se time pobolj{ava i njihov kreditni rejtnig, pobolj{ani pristup izvorima financiranja uz kori{tenje police kao jednog od kolaterala.

-Osiguravamo potraìvanja od komercijalnih i politi~kih rizika. Na{ je prvi posao analiza svakog kupca i procjena njegovog rizika. Usluga osiguranja kredita zapravo je puno {ira od same isplate od{tete u slu~aju nastanka rizika, jer kroz analizu rizika radimo kvalitativnu selekciju du`nika, na{e odbijanje limita za pojedinog kupca znak je upozorenja na rizike poslova-nja s takvim du`nikom. Kroz sustav ranog upozorenja i monitoring rizika tijekom godine pomaèmo klijen-tima da znatnije unaprijede svoj sustav upravljanja na-platom – nagla{ava Ribari}.

Osigurajte se od odgovornostiCROATIA osiguranje prvo je na hrvatskom trì{tu krajem 2008. uvelo osiguranje od odgovornosti ma-nagera, u svijetu poznatije kao D&O osiguranje (Di-rectors and Officers Liability Insurance). Premija se

Kroz proizvode osigu-ranja izvoza u 2010.

godini HBOR je osigu-rao preko 3% hrvatskog izvoza u preko 50 zema-

lja u svijetu.

Osiguranje

Prednosti FLEKS – doìvotnog investicijskog osiguranja su otvoreno trajanje osiguranja – doìvotno osiguranje, kao i fleksibilnost osiguranja (mogu}e dodatne uplate, mogu}nost podizanja predujma tijekom cijelog trajan-ja osiguranja, mirovanje pla}anja premije, dodavanje i oduzimanje dopunskih osiguranja, itd.). Po proteku deset godina od po~etka osiguranja postiè se jo{ ve}a fleksibilnost (bez otkupnih faktora). Tu je i uvo|enje investicijskih strategija – samostalan izbor financijskih ciljeva (fondova u koje ulaète) ili automatska preraspo-djela, s po~etnom uplatom (minimalno 200€), uz poseb-nu pogodnost dodatnog nagra|ivanja osiguranika po proteku deset godina od po~etka osiguranja.

Na raspolaganju je ve}i broj fondova koji mogu biti na jednoj polici (do ~etiri razli~ita fonda s minimalnom premijom od 40€). Tako|er, osiguranici se nagra|uju za vjernost nakon deset godina – Triglav moè do 0,1% od prosje~ne godi{nje visine sredstava na osobnom ra~unu uplatiti na policu osiguranja.

Unato~ tome {to predstavlja doìvotno osiguranje, njegova jedinstvenost ogleda se u tome {to, nakon isteka 10 godina od sklapanja ugovora o osiguranju, ugovaratelj osiguranja moè zahtijevati isplatu cjelokupne vrijednosti imovine na osobnom ra~unu u 100%-tnom iznosu. Dakle, visina isplate jednaka je vrijednosti imovine na osobnom ra~unu ugovaratelja. Osim toga, protekom 10 godina od po~etka osiguranja ugovaratelj moè neograni~en broj puta traìti predujam po svojoj polici u visini 90% stanja sredstava na investicijskom ra~unu. Na takav na~in njegovo osiguranje i dalje ostaje aktivno, a u svakom trenutku moè do}i do svojih sredstava.

Investicijsko ìvotno osiguranje FLEKS ujedinjuje {tednju (kod koje se sredstva ulaù u investicijske fon-dove) i pokri}e rizika za slu~aj smrti sa zajam~enim osi-guranim iznosom. Ovim osiguranjem moè biti osigu-rana jedna ili dvije osobe (uzajamno osiguranje).

Tako|er, FLEKS se moè nadograditi s dodatnim osi-guranjem od posljedica nesretnog slu~aja (nezgode) s pokri}em smrti, invaliditeta, dnevne naknade i naknade za bolni~ke dane, dodatnim zdravstvenim osiguranjem PR

OM

O

na putovanju u inozemstvo s asistencom s osiguranim iznosom do 15.000 € te dodatnim osiguranjem kriti~nih bolesti, gdje se moè birati izme|u dvije varijante:

a) osiguranja od kriti~nih bolesti s isplatom osigura-nog iznosa u slu~aju pojave kriti~nih bolesti kod jedne od osiguranih osoba – nastupom jedne od 13 kriti~nih bolesti prestaje i osnovno osiguranje FLEKS te sva osta-la dodatna osiguranjab) osiguranja od kriti~nih bolesti s konstantnim osigu-ranim iznosom – nastupom jedne od 13 kriti~nih bolesti ispla}uje se osigurani iznos za pokri}e KBI, ali osnovno osiguranje FLEKS i dalje ostaje na snazi. Upravo to je dodatna prednost ovog produkta, jer osobu koja oboli od takve bolesti vi{e niti jedno osiguravaju}e dru{tvo ne}e primiti u osiguranje. ■

FLEKS – doìvotno investicijsko osiguranje Prvo osiguranje ovakve vrste na hrvatskom trì{tu, FLEKS doìvotno investicijsko osiguranje, omogu}ava vrlo veliku fleksibilnost.

Protekom 10 godina od po~etka osiguranja ugovaratelj moè neograni~en broj puta traìti predujam po svojoj polici u visini 90% stanja sredsta-va na investicijskom ra~unu.

25www.mirakul.hr


Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

Važne adrese:

Robna razmjena s Turskom

Izvoz Hrvatske u Tursku (2009.) Uvoz Hrvatske iz Turske (2009.)

Naftna ulja 37% Cijevi i šuplji profil 8%

Du{i~na gnojiva 17% Automobili i dr. motorna vozila 7%

Otpaci od željeza ili ~elika 15% Željezne ili ~eli~ne cijevi 7%

Mineralna ili kemijska gnojiva 8% Monitori i projektori 4%

Proizvodi od (umjetne) kože 7% Majice i potkošulje 4%

UKUPNI IZVOZ 140,011 mil. USD UKUPNI UVOZ304,347 mil.

USD

Izvor: Dr`avni zavod za statistiku Republike Hrvatske

Piše: Helena [timac


Op}e informacije

Naziv: Republika TurskaGlavni grad: AnkaraPovr{ina: 780 580 km²Stanovni{tvo: 76,805 milijunaSlu`beni jezik: turskiValuta: turska lira(1,565 TRY = 1 USD)

Ankara

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE HRVATSKE U TURSKOJ

Veleposlanik: Gordan Bakota Kelebek Sokak 15/A, 06700 G.O.P. - Ankara Tel: +90 312 446 94 60, 446 08 31 Fax: +90 312 446 4700 e-mail: ankara…mvpei.hr

Korisni linkoviMinistarstvo vanjskih poslova www.mfa.gov.trSredišnja banka Turske www.tcmb.gov.trTurski zavod za statistiku www.die.gov.trGospodarska komora Ankare www.atonet.org.trOdbor za gospodarske odnose s inozemstvom www.deik.org.trUdruga stranih investitora www.yased.org.tr

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE TURSKE U HRVATSKOJ

Veleposlanik: Umur Apaydin Masarykova 3/II, 10 000 Zagreb Tel: +385 1 486 46 60 Fax: +385 1 486 46 70 e-mail: turkishemb…zg.t-com.hr

Perga, Antalya

Privatni sektor je vrlo jak i u stalnom porastu, ali dr-žava još uvijek igra važnu ulogu u baznoj industriji, bankarstvu, transportu i komunikacijama. Visoki po-rezi na rad, poglavito visoka izdvajanja za socijalno osiguranje te stroga kontrola u provo|enju radnog zakonodavstva rezultiraju zna~ajnim postotkom ne-registriranih aktivnosti. Prema procjenama, oko 50% aktivnosti odvija se u podru~ju sive ekonomije. EU stavlja pred Tursku zahtjevne zada}e, kako u po-gledu op}eg procesa prilagodbe europskim standardi-ma, tako i u pogledu harmonizacije zakonodavstva i intenziviranja ve} zapo~etog programa reformi gos-podarstva. Posebno osjetljiva pitanja su podru~ja po-ljoprivrede i veterinarskih standarda koji, za sada, u Turskoj imaju izrazito nisku razinu. Op}enito, plano-vi su usmjereni na osiguravanje stabilnog i zdravog

Turska - atraktivno tržište za europsko malo i srednje poduzetništvoOd postanka Republike Turske, Vlada je imala snažnu i vrlo zna~ajnu ulogu u gospodarstvu zemlje. No tijekom 70-ih i 80-ih godina prošlog stolje}a Turska prolazi kroz krize, gdje mijenja gospodarsku politiku, definiraju}i strategiju razvoja temeljenu na izvozu, smanjuje intervenci-je države te ~ini zna~ajne napore u smjeru razvoja liberalnog tržišnog gospodarstva.

gospodarskog rasta, provo|enje strukturnih reformi, makroekonomske stabilnosti, reduciranje vanjskog duga i prora~unskog deficita, obuzdavanje inflacije i regionalni razvoj.

Struktura gospodarstvaModernizacijom i razvojem zemlje sektor poljopri-vrede izgubio je dominantnu ulogu koju je imao u prošlosti, no ipak, poljoprivreda i dalje zauzima važno mjesto u turskom gospodarstvu sa zna~ajnim udje-lom u bruto proizvodu, kao i zapošljavanjem oko 30% radne snage. Jedna je od najve}ih proizvo|a~a i izvoznika poljoprivrednih proizvoda u isto~noj Europi, sjevernoj Africi i podru~ju Bliskog Isto-ka, gdje vode}e mjesto zauzima proizvodnja žitari-ca, mahunarki i posebno duhana (Turska je vode-

}i svjetski proizvo|a~ orijentalne vrste duhana). Prera|iva~ka industrija bilježi vrlo dinami~an razvoj s i dalje jednoznamenkastim stopama rasta. S obzirom na udio u BDP-u, glavni sektori prera|iva~ke industrije su proizvodnja tekstila i odje}e, automobila, prehrambena industrija, kemijska industrija, proizvodnja strojeva, te proizvodnja gume i plastike, keramike, cementa i stakla. Turska je šesti svjetski proizvo|a~ pamuka, gotovo 40% ukupne proizvodnje tekstila i 60% ukupne proizvod-nje odje}e namijenjeno je izvozu. Osim toga, industrija kože jedna je od vode}ih izvoznih sektora u Turskoj. Danas Turska ima najrazvijeniju prometnu i komu-nikacijsku infrastrukturu u regiji i dalje investira u njezin razvoj. Bogato povijesno i kulturno naslje|e, prirodne ljepote, kao i zna~ajna ulaganja u turisti~ku infrastrukturu osigurali su Turskoj mjesto pri vrhu ljestvice najposje}enijih turisti~kih destinacija.

Mogu}nosti poslovne suradnjeNajve}i dio robne razmjene odvija se sa zemlja-ma EU i EFTA (56% izvoza i 51% uvoza), a najzna~ajniji trgovinski partneri su Njema~ka, Rusija, Velika Britanija, SAD, Italija i Francuska. Tijekom brojnih susreta turske i hrvatske strane, bilo na poslovnoj ili institucionalnoj razini, u pra-vilu se izražava zadovoljstvo postignutim stup-njem gospodarske suradnje, uz naglašavanje ~inje-nice da još uvijek postoji dosta prostora za njezino

unapre|enje, posebno na podru~ju infrastrukturnih projekata, brodogradnje, farmaceutske industrije, financijskog i bankarskog sektora, prometa i turiz-ma. Od potencijala razvoja gospodarske suradnje svakako treba spomenuti prehrambenu industriju, turski željezni~ki sektor, koji je u tijeku moderniza-cije i pove}anja kapaciteta te brodogradnju, u okviru koje bi turska brodogradilišta izvodila tehnološki manje zahtjevne poslove, a Hrvatska naprednije, kao i graditeljstvo, i to prvenstveno na tre}im tr-žištima. Zna~ajnija gospodarska suradnja mogla bi se realizirati i kroz perspektivu razvoja proizvodnih kooperacija, osnivanje mješovitih društava i pred-stavništava.

Postupak uvoza roba i usluga u TurskuPostupak je uskla|en s pravilima WTO-a, obveza-ma koje proizlaze iz Ugovora o carinskoj uniji s EU te drugim me|unarodnim obvezama Turske. Roba koja podliježe posebnom uvoznom režimu je hrana, životinje, poljoprivredni proizvodi, lijekovi, kemij-ski proizvodi, deterdženti, naftni derivati i sl. Prema carinskim propisima, u Tursku je zabranjen uvoz narkotika, oružja i opasnih materijala. Proizvodi kao alkoholna pi}a, cigarete, plemeniti metali i kamenje mogu biti uvezeni samo temeljem dozvola posebnih vladinih instituta/agencija. Za sada, zbog ocjenjenih negativnih efekata na doma}u tekstilnu industriju, Turska primjenjuje koli~inska ograni~enja na uvoz tekstila iz Kine.

Foto: Bjorn Christian Torissen


se posebno isti~u poduzetnici Austrije, Italije i Špa-njolske. Najve}i broj kompanija sa stranim kapitalom porijeklom je iz EU, s najve}im udjelom kompanija iz Njema~ke, Velike Britanije i Nizozemske. Iako je Turska unatrag nekoliko godina napravila zna~ajne iskorake u smjeru uskla|ivanja zakonodavstva s me|unarodnim i poglavito EU standardima, još uvi-jek se navode veliki i komplicirani birokratski aparat, nedostatak transparentnosti u administrativnim pro-cedurama te nedostatna primjena zaštite prava inte-lektualnog vlasništva i propisa na podru~ju tržišnog natjecanja. Prisutna korupcija tako|er predstavlja problem u realizaciji poslova.

Poslovni obi~ajiPremda su tradicija i kultura duboko ukorijenjeni u turskom društvu, obi~aji u najve}em dijelu poslovne zajednice ne razlikuju se zna~ajno od onih na Zapa-du. Prihva}eni su svi oblici moderne poslovne komu-nikacije, no naglašava se važnost osobnog kontakta. Predstavnici top managementa ve}ih poduze}a vrlo su ~esto školovani u inozemstvu, te imaju intenzivne kontakte sa stranim partnerima, što rezultira širokom upotrebom engleskog jezika. No, nešto druga~ija slika je s manjim obiteljskim poduze}ima, gdje }e za komu-nikaciju ~eš}e biti potreban prevoditelj. Na poslovnim sastancima uobi~ajeno se nudi ~aj i turska kava. Po-slovni partneri posebno trebaju pripaziti s razdobljem ramazanskog Bajrama, kada treba voditi ra~una da po-slovni partner možda, prema muslimanskom obi~aju, u to vrijeme ne konzumira hranu i pi}e od izlaska do zalaska sunca. U ovakvim se slu~ajevima poslovni ru~kovi organiziraju kasnije popodne. ■

Tursko gospodarstvo

BDP: 880 mlrd USD

BDP per capita: 12,467 USDStopa rasta BDP-a: -4,7%BDP prema sektorima: usluge (59,2%), industrija (29,1%), poljoprivreda (11,6%)

Izvoz (2009.): 102,2 mlrd USDIzvozni proizvodi: odje}a, hrana, tekstil, metalne prera|evine

Zemlje izvoza: Njema~ka (9,6%), Francuska (6,1%), Ujedinjeno Kraljevstvo

(5,8%), Italija (5,8%)

Uvoz (2009.): 140,8 mlrd USD

Uvozni proizvodi: strojevi, kemijski proizvodi, polugotovi proizvodi, goriva

Zemlje uvoza: Rusija (14%), Njema~ka (10%), Kina (9%), SAD (6,1%)

Stopa inflacije: 6,3%

Nezaposlenost: 14,5%

Strana ulaganja: 205 mlrd USD

Internetski kod zemlje: .tr

Pozivni broj: +90


Istanbul

UlaganjaIako Turska od 1980. godine po~inje s postupnom li-beralizacijom zakonodavstva vezanog uz strana ula-ganja, priljev direktnih stranih investicija godinama je bio ispod njezinih stvarnih potencijala. Stabilizi-ranje gospodarstva, bolji rezultati u procesu priva-tizacije državnih kompanija, provo|enje politi~kih i gospodarskih reformi, kao i poboljšanje investicijske klime, rezultiralo je pove}anim povjerenjem stranog kapitala u Tursku. Turska postaje sve atraktivnija za europsko malo i srednje poduzetništvo, me|u kojima

Premda su tradici-ja i kultura duboko

ukorijenjeni u turskom društvu, obi~aji u naj-ve}em dijelu poslovne zajednice ne razlikuju

se zna~ajno od onih na Zapadu.

Telekomunikacije

Glad za podatcima sve je izraènija. Elektronska po{ta i dru{tvene mreè glasovne su komunikacije stavile u drugi plan. Do 2020., procjenjuje se, promet podataka bit }e 100 puta ve}i od glasovnog prometa. A struktu-ra kojima ti podatci danas prolaze dolazi do granica svojih kapaciteta. Laptopi i pametni telefoni zavlada-li su poslovnim svijetom i upravo su ti ure|aji veliki potro{a~i. Popularizacija tablet ra~unala otvorila je do-datnu potra`nju za mobilnim megabajtima. Tehnologija koja bi trebala odgovoriti tim zahtjevima naziva se LTE, hrvatski telekomi upravo ju testiraju, a u komercijalnoj primjeni mogli bi ju vidjeti ve} po~etkom idu}e godine.LTE, tehnologija ~etvrte generacije mobilnih mreà, pruà napredne mogu}nosti u kori{tenju usluga koje zahtijevaju velike brzine beì~nog prijenosa podataka, kao i brè pristupe aplikacijama poput video sadràja (YouTube, mobile TV i sl.), mre`nih igara te cijeli niz aplikacija baziranih na novim Web 2.0 standardima. LTE osigurava impresivne brzine (uz vr{ne brzine pri-jenosa podataka od 173 Mbps za downlink i 58 Mbps za uplink), {to je deset puta brè od HSPA brzina.

LTE tehnologija - nova prilika za poduzetnikePutem nove tehnologije korisnici }e mo}i razmjenjiva-ti sve, pa i najzahtjevnije multimedijske sadràje. LTE tako|er nudi naju~inkovitije iskori{tavanje frekvencij-skog spektra, a jedna od njegovih najve}ih prednosti je to {to }e doprinijeti {irenju brzog internetskog pristupa u do danas izolirana ruralna podru~ja. Naravno, pokri-venost i brzina omogu}it }e ~itav niz novih usluga u podru~ju zdravstva, {kolstva, upravljanja i ubrzanja po-slovanja.

Isto tako, LTE }e biti vjetar u jedra cloud computin-ga. Neki operateri ve} pripremaju rje{enja i spremno do~ekuju razvoj situacije. Ono na ~emu }e korisnici pro-fitirati jesu fleksibilni mjese~ni tro{kovi, bez velikih ka-pitalnih ulaganja, te pristup vlastitim podatcima i svim potrebnim ra~unalnim resursima s bilo koje lokacije i bilo kojeg ure|aja u bilo koje vrijeme.

Vipnet je u oùjku predstavio LTE tehnologiju na 800 MHz na ìvom sustavu koja }e Vip korisnicima u ru-ralnim podru~jima omogu}iti jednaku kvalitetu surfan-ja i znatno ve}e brzine prijenosa podataka, sumjerljive onima u urbanim gradskim sredi{tima. Prelaskom ana-

logne na digitalnu televiziju oslobo|ene su televizijske frekvencije koje Vipnet, prvi u Hrvatskoj, koristi za teh-nologiju ~etvrte generacije. LTE (Long Term Evolution) tehnologija podràva brzine od 150 Mbit/s u downloa-du i 50 Mbit/s u uploadu.

Za Vip korisnike beì~nog interneta LTE tehnologija do-nijet }e tako vi{estruko ve}e brzine i kvalitetu prijenosa podataka, kao i mogu}nosti za brojne multimedijske servise i kori{tenje zahtjevnih aplikacija na zaslonima mobilnih ure|aja. Vrijeme do dolaska LTE tehnologije Vipnet }e premostiti ulaganjem u preostali potencijal tehnologije zasnovane na tre}oj generaciji te je u Vip centrima ve} dostupan i USB ure|aj od 9 kuna koji podràva brzine do 42 Mbit/s.

Posao u pokretu - pametni telefoni u funkciji poslovanja Ve} sada tvrtke shva}aju da pametni telefoni nude razne koristi koje utje~u na pove}anu produktivnosti, bolje odnose s klijentima, bolju utilizaciju ERP rje{enja te pobolj{anu mogu}nost komunikacije s vlastitom rad-

Prijenos podataka ispred glasovnih komunikacijaDo 2013. fiksni pristup {irokopojasnom Internetu trebao bi biti dostupan za 75% gra|ana Hrvatske, a uklju~uju}i i mobilni pristup, taj bi postotak trebao iznositi 90%.

LTE }e biti vjetar u jedra cloud computinga.

Pripremio: Ante Veki}


Telekomunikacije

nom snagom. No, odabrana rje{enja ~esto se ne podu-daraju sa èljama i navikama zaposlenika i zaostaju za trenutnim trì{nim trendovima, pa pod upitnik dovo-de sva nabrojana pobolj{anja. Zato je va`no da tvrtke prepoznaju i upotrebe razli~ite pristupe i platforme za svoje mobilne djelatnike, a u isto vrijeme vode ra~una o smanjenju tro{kova vlasni{tva i sigurnosti vlastitih podataka. Kako bi lak{e donijele odluku o odabiru na~ina komu-nikacije i ure|aja, tvrtkama se preporu~a razvrstavanje svojih djelatnika u jednu od pet sljede}ih skupina:IZVR[NI KORISNIK – imaju osobne preferencije prema odre|enom tipu ure|aja. Obi~no su pripadnici vi{eg ma-nagementa, imaju potrebe pristupu mnogim poslovnim sustavima, premda komunikacija i uredske aplikacije nisu primarna potreba. êsto raspolaù osjetljivim po-datcima, pa je potreban dodatni sigurnosni oprez.NAPREDNI KORISNIK – u potpunosti se oslanja na svoj ure|aj, koristi ga tijekom vi{e od 50% radnog dana. U ovu skupinu potpada od 25% do 75% ukupne radne snage. Zbog takvih je va`no da tvrtka uspostavi visok stupanj podr{ke jer nemogu}nost odgovora na zahtjev u kriti~nom trenutku dramati~no smanjuje produktiv-nost, a time utje~e na ukupni poslovni rezultat. RADNI KORISNIK – u potpunosti se oslanja na pam

Documents

issn: 1846-6249...prvi besplatni poslovni ~asopis - središnja hrvatska broj 30, godina V, travanj 2011. issn: 1846-6249 2 bizdirekt travanj 2011. 3 Sadr`aj 13 tema broja: Financije