God. V. Šibenik, u subotu 16. listopada 1909. B r . 3 8 2 .

HRVATSKA RIEČ Fradplatna c ieña: n * godinu K 12. Z a pfi godine K ti. Za na godinu donašanjei n u kuću K 12.

a pfi godine K ti. Za Šibenik II Uredništvo, uprava i Tiskar a lista nalazi se u ulici Bazilike sv. Jakova. —

iuviše poslarski tros • Pojedini broj Šibeniku.

Za Inozemstvu na godii liLri I z l a z i s r i e d o m i sixbotom Oglasi tiskaju se p$ 12 p pisma i zalivale fiskaju se

pisma ne prin

ira petit redak ili po pogodbi. ~ Piiobćena po 20 para po petit redku. — Nefrankirana laju se. — Rukopisi se ne vraćaju.

Adresa zastupnika stranke prava. ^ a b o r u Z a d r u

* * S j e d n i c a d n e 9. listoi Veličanstvo!

Zastupstvo Dalmacije, ovog primorskog cliela kraljevine Hrvatske, sazvano Previš-njom poveljom od 12. rujna 1909. na vie-canje u Zadar, da svojim zakonodavnim djelovanjem omogući redoviti ustavni na­rodni razvitak i napredak, osjeća otačbe-mčku potrebu i podaničku dužnost da uz izraz poznate svoje vjernosti i odanosti, iskrenim pouzdanjem stupi pred priestolje Vašeg Veličanstva svoga kralja, te iznese tegobe, koje tište ovu osiromašenu zemlju i njezino pučanstvo.

Ova pokrajina hrvatska, odciepljena od matere zemlje, a privremeno pripojena proti svakom pravu kraljevinam i zemljani zastupanim na carevinskom vieću, prepuš­tena je, bez dovoljne ustavne obrane, sa­movolji uprava, koje joj bivaju nametnute od središnjih vlada.

U nijedno doba, od kada se Dalma­cija nalazi u protupravnom sklopu nasljed­nih zemalja Vašeg Veličanstva, nije državna središnja vlada brigala se, da bi kako treba unapredila, bilo na kojem polju narodnog života, dobrobit ove zemlje, nego je u pr­vom redu i u svako doba svu svoju brigu posvećivala nastojanju, da sprieči njezinu zakonitu težnju ujedinjenja sa materom zem­ljom. Sredstva koja je u tu svrhu upotreb­ljavala često su umjetno izhitrena i posve nenaravna, tako da još i danas u zemlji po svojem pučanstvu skroz hrvatskoj ne gospoduje domaći jezik, nego je isti pod-vržen bilo u ime proračunanog streličar­stva, bilo u ime zloshvaćene državne nužde, jezicima tudjinskim; a na kulturnom i gospo­darstvenom polju ciela pokrajina je podvr-žena sustavu osiromašivanja i izrabljivanja.

Dalmacija, koja je prije sve potrebe namirivala iz vlastitih sredstava, koja je imala brojno razvijenu trgovinu sa svim .susjednim zemljama i po kopnu i po moru, od kada je pod upravom središnjih vlada Vašeg Veličanstva sve je to dublje eko-uomički padala. A kako je bila ne samo u svemu prikraćena i zapostavljena, nego kako nije bilo ugovora, kojeg je monarhija u zadnjih sto godina sklopila, a da nije bio na očitu štetu našeg naroda, tako je bez ikakve obrane i bez ikakve naknade sa strane države, ova zapuštena naša pokra­jina ostala prepuštena dugotrajnoj svako-vrstnoj ubitačnoj utakmici, koja je prouz­ročila propast trgovine sa susjednim zem­ljama, propast većine domaćih obrta, pro­past njekoč moćnog i glasovitog brodarstva.

Kako se za pridignuće zemlje kroz cjelu dosadašnju upravu nije ništa trajna i sustavna radilo, plodovitost je zemljišta pala, krasna polja su pretvorena na mnogim pre­djelima u močvare, planine ogoljene, tako da suša i vjetrovi, povodnje i krupa unište cesto veći dio mršave ljetine. Blago, prije liepi izvor blagostanja, spalo je na neznatno vrelo dohodka.

U poljodjelskoj, vinorodnoj te p r i m o r ­skoj zemlji, po položaju od prirode bla­goslovljenoj, a od ljudi upropascenoj kao Dalmacija, dospieva i za to pučanstvo u sve to veći dug, u sve to veću nevolju, što svakovrstni nameti svakim danom rastu,

3 P r V e ć ! n ^ a n s t v a naše zemlje, lišena domaće dovoljne zarade i dobi tka, pnsi-liena ie u velikoj množim da traži svoj eVonomićni spas A »iseljivanju, a ono »to kod kuće ostaje ima se boriti ne samo sa

i Pije nevicljeni.n nemarom državne vlast,, S i sa utakmicom tudjih državljana ko­

ma ie baš u Dalmaciji širom otvoreno naše more a po tom i cielo primorje

! T a d a sve to nije dosta, središnje vlade vodile su takovu prometnu politiku,

da Dalmacija još ni danas neima toliko traženih trgovačkih željezničkih puteva : , nastoji da ovo odieljenje od svieta i u bu­duće potraje. Pa i same zaštitne carine, valjda koristne za ostale dielove monarhije, ubitačne su za nas, jer poskupljuju živež, koji mi moramo u velikoj množini uvažati.

Na taj način može se uztvrditi, da je trgovina i promet ciele monarhije umjetno baš naperena na konačnu propast ove zemlje.

Da i prosvjetni napredak u ovim težkim okolnostima ne može biti na poželjnom i potrebitom stupnju, koji se zahtieva u da­našnje napredno doba, posve je naravno.

Veličanstvo! Uz ovakove okolnosti i sredstva koja stoje na razpoložezje zastup­stvu Dalmacije uz posve ograničenu, upravo ništetnu samosvojnost koju uživa ova po­krajina, svaki zakonodavni rad sabora u Zadru svadja se na obsjenu, ustavnost po­staje koprena nezakonitosti, nastojanje da se, kako je prieka potreba, pridigne zemlja i pučanstvo uzaludan je trud, dok god vla­daju odnošaji, koji ovu pokrajinu hrvatsku podvrgavaju nehrvatskom organizmu i u kojem svako pravo hrvatsko izčezava, svaka težnja hrvatska biva kao nješto protuzako­nita suzbijana.

Ovakovi nenaravni i za hrvatski narod pogibeljni odnošaji nije moguće da potraju, te je skrajna nužda da ih se popravi, kako je jedino moguće, onim načinom, koji je Vaše Veličanstvo nama pokazalo, vjerno ugovorima i prisegam položenim hrvatskom narodu.

Prema ugovoru 1527 te pragmatičkoj sankciji od god. 1712., Vaše Veličanstvo je sliedeći odredbe Svoje i Svojih Slavnih predšastnika dalo na log još god. 1861 . , da se pristupi radnji oko sjedinjenja Dalmacije sa Hrvatskom, nu onda su potalijančeui organi vlade, umjetnom većinom dalmatin­skog sabora, plemenite, otčinske namjere Vašeg Veličanstva osujetili i tako ovoj po­krajini i cieloj kraljevini Hrvatskoj neiz­mjerno Štete nahieli

Ali želja Vašeg Veličanstva, dasedo-dje do našeg narodnog ujedinjenja, postaje za cieli narod kraljevine Hrvatske zakonom, pa i za zastupstvo Dalmacije ona je i da­nas zakon, koji se ima čim prije izvršiti u granicam narodnog i državnog prava hr­vatskoga.

Veličanstvo! Kad su predstavnici na­roda hrvatskoga g. 1 7 9 1 . , radi obrane svoga ustava od njemačke centralizacije, njeke posle svoje državne uže privezali Ugarskoj, učinili su to uz izričiti uvjet, da zajednič-tvo sa Ugarskom ima potrajati „dok se ne osvoje oni krajevi Hrvatske, koji su pod Venecijom i Turskom i dok se tolik broj županija ue nadje na okupu, da Hrvati sami uzmognu uzdržavati jednu političku oblast".

Ovaj uvjet naših predja danas se može bez ikakvih velikih potežkoća izpuniti, jer onaj dio Hrvatske, koji jn bio pod Vene­cijom, davno je pod žezlom Vašeg Veli­čanstva, a onaj pod Turskom, Bosna i Her­cegovina, od lani je takodjer konačno mo­narhiji Vašeg Veličanstva pripojen, te prema tomu nema više uzroka, da Hrvatska ni u cielosti ni u pojedinim dilelovima bude i nadalje podložnica Ugarske, odnosno Au­strije, niti to može dozvoliti više Vaše Ve­ličanstvo, koje ie po položenim prisegam zvano čuvati zakonitu neodvisnost i zem-Ijištnu cjelokupnest kraljevine Hrvatske.

S druge strane ova zakonita težnja za neodvisnošću i zemljištnom cjelokup­nosti kraljevine Hrvatske, tako je u srcu i volji naroda ukorenjena, da nema sile, koja bi tu zakonitu težnju u narodu hrvatskom ugušila ; a kako nijedan narod pod žezlom Vašeg Veličanstva nije dokazao, da bi

Prejasnoj kući Vašeg Veličanstva bio oda-niji od naroda kraljevijj^Hrvatske, nije pravo što razne vlade vrrfeg Veličanstva od njekoliko godina postupaju sa Hrvat­skom kao da je to zemlja buntovna i bez-pravna, izvan zakona; nije pravo te se širom kraljevine Hrvatske hoće silom, a pod krinkom podržavanja javnog poredka, da se podigne služništvo nad slobodu, bez-zakonje nad pravo, neodgovorni absoluti-zam nad ustav.

Mučiti jedan narod kao što se muči narod Hrvatske, ciepati ga na razne poli­tične upravne skupine, podvrgavati ga si­lovitosti i izrabljivanju drugih naroda, po­gibeljno je i može u danim prigodam po­stati, osobito na granici, uzrokom slabosti monarhije.

Ne rade ni pravedno ni u korist mo­narhije Vašeg Veličanstva one vlade, koje u' svim važnim i odlučnim časovima su­stavno i protupravno onemogućuju svaku ustavnu rieč i odluku narodu, koji je bio najjači bedem priestolja i monarhije Vašeg Veličanstva, pa i u važnoj tuskorašnjoj prigodi pripojenja Bosne i Hercegovine nije bilo dozvoljeno narodu hrvatskome sudjelovati, prem se dogodjaji u njegovoj domovini njega najviše ticahu i tiču, i prem je u prvom redu bio i imanjem i ži­votom svojih sinova izložen strahotam rata, koje su svaki Čas mogle nadoći sa svojim užasnim posljedicam.

Ona pogibelj je uz velike žrtve i na­pore sretno prebrdjena, ali nije za uviek uklonjena, niti to može biti, nego samo u onom slučaju, kad pučanstvo ovih naših zemalja bude moglo u zadovoljstvu i slo­bodno napredovati živeć svojim narodnim životom, kad dakle bude u jedno neza­visno državno tielo sa ostalom Hrvatskom ujedinjeno, gdje će moći sebi stvoriti po svojoj volji u sporazumu sa kraljem, Va­šim Veličanstvom, sve potrebite uvjete bo­lje budućnosti.

Jedino takovo državno uredjenje može zajamčiti i monarhiji i narodu našemu bla­goslovljeno stanje mira i sretnog razvoja, pa stoga u sinovskoj svojoj odanosti i vjernosti sabor Dalmacije očekuje, da će Vaše Veličanstvo premilostivo izpuniti davnu zakonitu želju hrvatskoga natoda, te da će se Vaše Veličanstvo, čim prije udosto­jati, da kao kralj Hrvatske sazove na skupno saborisanje zastupstva svih zemalja hrvatskoga kraljevstva.

Ovaj bi sabor, u neizmjernoj zahval­nosti prema Vašem Veličanstvu, svom kralju, najpripravnije se dao na rad, da voljom naroda i privolom Vašeg Veličanstva uredi medjusobne odnošaje do sada raztrganih hrvatskih zemalja i raznih skupina našeg naroda na način, da svakoj vjeri bude za­jamčena podpuna sloboda i jednakoprav-nost, a raznim pokrajinama njihova oso­bita preimućstva. Ovaj bi sabor nadalje obnovio i učvrstio temelje onom zakoni­tom odnošaju, koji izvire iz ugovora kra­ljevine Hrvatske sa Prejasnim domom Va­šeg Veličanstva.

Veličanstvo! Zadovoljni narodi uzdr­žavaju priestolja i države, zadovoljna Hr­vatska sa zadovoljnim narodom svojim bila bi, kao njekoč u prošlosti tako i u budućnosti, stup priestolja i moćni državni čimbenik u monarhiji, kojoj bi nezavisno hrvatsko kraljevstvo bilo jamstvom, da će se u kući razvijati uživajuć plodove mira i rada, a prema vani,da će biti poštivana i uvažena kao velesila, kojoj je snaga u ravnopravnosti njezinih naroda i država,

Bog zaštitio, Bog poživio Vaše Veli­čanstvo !

S j e d n i c a d n e 9. l i s t o p a d a .

T r e s i ć , tajnik, čita zapisnik prošle sjed­nice, koji se odobrava . Čita molbe stigle na sa­bor, koje se upućuju rriolbeničkom odboru .

Čitaju se upiti g g . : R a d i ni i r i i K u I i š i ć a. Od pravaša je interpelirao vladu dr. D r i n k o -v i ć : o jednom putu u občini šibenskoj i o tom, da se i obćinu šibensku uvrsti u tu» toli razvi­kanu akciju za pridignuće.

Namjestništveni podpredsjednik T o n č i ć odgovara na neke prijašnje up i t e : B i a n k i n i a , M i t r o v i ć a , K u l i š i ć a , S r z e n t i ć a , S i r n i c a , V u k o v i ć a , B a k o t i ć a .

P r o d a n u odgovara na upit što je vlada učinila, da doskoči seljacima okolice zadarske u biedi, koja ih je snašla uslied tuče, da je vlada porazdielila više svota u ime podpore , a da će to i unapred činiti, kad se to pokaže potreba.

M a r o j č i ć odgovara zast. M a t u I i n i o kućama privatnika, u kojima su smještene škole, da će vlada unapred nastojati, da se tomu d o ­skoči. Ondje gdje se obćine savjestno bave ovim pitanjem, prilike su mnoge bolje. Vlada u ovom pogledu čini sve što je moguće .

Prelazi se na dnevni r e d : Nastavak razprave o predračunima pokra­

jinske školske za zaklade za godine 1909, 1910. L u p i š ima rieč. Prikazuje neuspjeh p u č ­

kih škola s moralne i praktične strane. S m o ­ralnog pogleda u školama se jo š vrši pritisak austrijskog sistema, koji j e nasliedio mletački. Nema u njima narodnog uzgoja, a on sam u školi nije naučio da je Hrvat. Pr ispodabl ja u ovoj stvari prilike u Americi i Englezkoj sa na­šima. P o svemu rek bi kao da je sastavljen plan, da se potlači u dječjim dušama narodna sviest. Prelazeći na praktičnu stranu veli, da djeca iz­lazeći iz pučkih škola ne znadu ništa, a tomu je uzrok što ih se jednom učitelju p remnogo natrpa, a uz to im se i učevni materijal daje u pretjeranoj mjeri. Bolje je manje ali dobrih škola, nego mnogo a loših. Dalje govori o nečistoći, koja vlada u školi. Spominje kako malo ima na­ših mladića, koji su strojari na parobrodima. Tu su sve poplavili tudjinci. Naši ne mogu učiti to, jer nemaju sredstava, zato preporučuje , da se ustanovi nekoliko stipendija za one dalmatinske mladiće, koji bi bili voljni učiti s t rojarstvo. I to bi bilo sredstvo osvojenja mora, koje nam je sa t rgovačke strane oduzeto .

Z i I i o 11 o : Talijanski zastupnici od neko­liko godina niesu učestvovali u školskoj p ro ra ­čunskoj razpravi. Ove godine oni prekidaju s tim običajem, jer su se okolnosti promienile. Zas tup ­nici većine saborske izjavili su bili, da će Fvim talij. t ražbinama na školskom polju biti u d o v o ­ljeno, čim se rieši jezično pitanje. Ono se je rie-šilo, a riešenje talij. jeziku oduzelo prevlast, a podalo ju hrvatskom. No pri tom treba uvažiti, da do riešenja ne bi nikad bilo doš lo , da sa talij. s t rane nije bilo privole. T a privola ili je silno boljela, ali su se nadali, da će ta njihova žrtva uroditi narodnim umirenjem, a da će se talij. jezik sačuvati za svu Dalmaciju barem u onoj maloj mjeri, kako je to ustanovljeno u je­zičnoj naredbi . Pri bečkim konferencijama o iie-šenju jezičnog pitanja vaši zastupnici, i ako ne obećaše formalno, dadoše razumjeti, da bi bili voljni udovoljiti talij. zahtjevima. Da se u tom pravcu nije incijativa poduzela , treba tražiti uz­rok u pisanju j ednog diela vaše š tampe, koja je napala jezično riešenje. T o je moglo b i t i : ili za to što ti ljudi ne vide ni pedalj dalje od nosa ili radi osobnih razloga. Vaši su zastupnici učinili sve moguće u Beču i vaši su zahtjevi p o d p u n o izpunjeni, a sad je red da izpunite obe ­ćanje prama nama. Nadam se za to , da ćete uz-postaviti ukinute nam škole i dati ih u svakom mjestu, gdje ima 40 djece voljne pohadjati talij. školu. Mi smo spremni olahkotiti vam posao i zemlji oduzeti terete uzdržanja. Neka se stvori narodni katastar, po kojemu bi talij. poreznici plaćali iznos poreza u svrhu uzdržanja talijan. škola. Obzirom na rezoluciju Biankinia, da se poveća zaklada za izvanredne t roškove hrvatskih pučkih škola u Zadru, on je protiv toga, jer nije

o da talij. novac bude upotrebljen proti

a samim MOtm-*^^^^^*,«* i«rn M l a d i n o v ima rieč. Radi poodmakla vre­

mena on će se ograničiti samo na to, da obraz­loži svoje .trt rezolucije. Zapuštenost naše siro­čadi i ostale djece velika je. To je uzrokom, da se djeca i/kvare i poprime onu divljost, o ko­joj su predgovornici već govorili. Da se tomu doskoči jedino je uspješno sredstvo osnovanje

voda za prisilni odgoj i za popravilište. Osim a naše mladeži ima malo ili ništa na c. k.

morskim školama u Šibeniku i Pulju. Tomu treba doskočiti, jer nam se inače sve to više uvlače tudjinci. Zato predlaže ove tri rezolucije:

Neka visoki sabor izvoli zaključiti: I. Daje se nalog /em. odboru da za bu­

duće zasjedanje donese na pretres i zaključak zakonsku osnovu, po kojoj se imaju osnovati za Dalmaciju zavodi za prisilni odgoj i za popra­vilište mužke i ženske djece te i odrasle mladeži.

II. Daje se nalog zem. odboru, da uznas­toji kod odlučujućih čimbenika, kako bi se olah-kotilo primanje što većeg broja naše mladeži u školu za pomorsku mladež c. k. ratne mornarice u Šibeniku, odnosno u školu za pomorske stro­jare c. i k. ratne mornarice u Pulju, nastojeći osobito, da im se ne stavljaju na put jezične kakve potežkoće.

III. Da zem. odbor osjegura za vrieme obi­lati doprinos iz fonda sakupljenog prigodom Pre-višnjeg Vladareva jubileja za dalmatinsku djecu.

M a c h i e d o pita rieč za stvarni izpravak. * Osvrće se na odgovor StrOlla te konstatira, da je on na više mjesta priznao opravdanim prigo­vore, koji su prigodom te razprave izneseni. Nego on se je u svom odgovoru poslužio do­skočicama.

P r e d s j e d n i k : to je polemika sa gosp . nadzornikom, a ne stvarni izpravak. Ograničite se na isti.

M a c h i e d o se odriče rieči. B i a n k i n i uzima rieč za stvarni izpravak.

Odgovara dru. Ziliottu. Zahvaljuje mu se na las­kavim riečima i priznanju o radu hrv. zast. pri­godom jezičnih konferencija u Beču, no mora i on priznati, da su i oni u Beču za svoju stvar uradili sve moguće.

P r e d s j e d n i k ga opominje, da se drži stvarnog izpravka.

. Č i n g r i j a : Ama pitanje je tako važno, da se razprava može ponovno otvoriti.

B i a n k i n i : Dr. Ziliotto se je prenaglio, kada je već sada iznio postulate talijanske na tapet. Jezična naredba p o d p u n o stupa u kre­post tek god. 1912. i do onda treba čekati a i vidjeti, jeli naredba stvorila položaj, za ko­jim Hrvati idu. Neka se uztrpi samo 3 godine. Osim toga mora iztaknuti, da je dr. Ziliotto na krivom stanovištu naime na nacionalnom, na ravnopravnosti talijana i Hrvata; to ne ide, a talijani bi bolje učinili, kada bi stajali izklju-čivo na kulturnom stanovištu. Mi ne ćemo ni­kad priznati u Dalmaciji talij. narodnost, do-Čim ćemo vam kao predstavnicima talij. kul­ture biti na ruku. Baš s toga nema on prava tužiti se radi onog povišenja, jer to nije poli­tička nego kulturna stvar, a u ostalom mi imamo pravo, da u te svrhe novac dajemo. 0 izmirenju može biti samo onda govora, ako se oni stave na kulturno stanovište.

T r e s i ć uzima rieč za lični čin. O d g o ­vara Strflllu radi one priznanice. Doduše to

ije bila priznanica nego nekakova diploma, u oj se je nadzornik kovao u zviezde, a koja na mjestu konferencije bila stavljena sva-

ome na uvid. Upozoruje g. Striilla, da drugi put malko stvarnije i ozbiljnije odgovori na prigovore nar. zastupstva, a ne doskočicama.

M i t r o v i ć, izvjestitelj, ima rieč te veli, da je njegov zadatak lak, a tim većina što se radi o gotovoj činjenici, jer vlada nije htjela svojevremeno sazvati sabor, da proračun una­pred odobri. Bavi se stanjem učitelja, prepo­ručuje povišenje plate i pristojne prostorije za škole u Zadru i Dubrovniku. Sto se tiče mno­gih prigovora o odgoju djece, on misli da je zato u prvom redu pozvana obitelj, a ne škola. Prikazuje starije pučke škole u Kninu. Prelazi na pitanje talij. jezika i veli, da on u tom ima malko čudno stanovište. Dok se je u nas učio više talij. jezik bilo je u nas baš onda velikih ljudi. Razlika u kulturi, u padu njenom u po ­krajini, datira baš od nekih 20 g. nazad, o d -' ;ul se mnogo manje uči talijanski (?) Predlaže,

a se izvješće odbora uzme podlogom speci­jalne debate. — Prima se.

K r e k i č iznosi rezoluciju, da se od pet stipendija, ustanovljenih nazad godina za talij.

reparandiste, stave u natječaj barem dvie. R a d i ć predlaže, da se iz predračuna za

I «10. odstrani stavka od 18.000 K za učitelj­ske konferencije, pošto je vrieme za istu prošlo. — Prima se.

Odbjja se stavka, da se za talij. školu u Spljetu votira .im K.

Prima se Biankiniev predlog, da se od GOO K povisi na 1000 p o d p o r a dvama učite­ljima, da za praznika podju na put u naučne svrhe.

Ć i n g r i j a, izvjestitelj za g. 1910., veli, da se nikad ne govori o računima. I/.tiče, da su tekom razprave izbili lični napadaji , što je neumjestno, jer nieSu osobe krive nego sistem, koji je, istina policajski, što svak vidi. G o v o ­reći o raznim rezolucijama predlaže, da se t roš­kovi za njih pokriju iz blagajničkog pretička, e da se ne uzmora promieniti cio predračun. G o ­vori o nepriznavanju nauka na zagrebačkom sveučilištu, š to je dokazom nevjere vladine, koja ide za tim, da nagoni mladež na p o -hadjanje njem. univerze. Sve se to radi u ger-manizatorne svrhe. Osvrće se na rieči dra. Zi-liotta, koijma je govor io o pravima talij. na­rodnost i . Za njega nije to na rodnos tno pitanje, nego samo kulturno, to su dokazali i njihovi predšastnici , jer se onda nije govori lo o talij. narodnost i nego^^) jeziku i kulturi. Bajamonti je isto tako r e l ^ p (Salvi: nije tako). Već je 30 god . da ja sjedim u ovom saboru te sam i za Bajamontia ovdje bio, a vi ga niste čuli. Ako vi hoćete napredak, to morate promieniti taktiku. Vi ste počeli samo u zadnje doba iz-ticati talijanstvo, kad ste vidili da vam još samo to preostaje. Što se tužaba tiče mi bismo morali se tužiti, jer nam je talij. jezik namet­nut od Austrije, a to je i danas , jer od je­zične naredbe na vidi još uspjeha. Vaši č inov­nici su oni , koji ju ne vrše.

Prelazi se na glasovanje. Sve se B i a n k i n i e v e rezolucije primaju. Prima se i M a c h i e d o v a. T r e s i ć e v a od 20 Stipendija po 200 K

učiteljima za podučavanje analfabeta o prazni­cima, prima se .

M a t u l i n o v a rezolucija o minimumu mi­rovine udovama učitelja te 6 mrtvačkom kvar­talu prima se. Druga pada .

M i h a I j e v i ć e v a o rudarskoj školi u Siveriću kraj Drniša prima se.

L u p i s o v a ; da se na blatsku školu p o ­šalju još tri učitelja, primljena je.

Z i 1 i o 11 o v a o talijanskim školama pada. M 1 a d i n o v a, ona o zavodima za pri­

silno uzgajanje djece, p a d t ; primaju se one, da se našoj mladeži olahkoti pristup na pom. c. i k. mornarice u Šibeniku i Pulju, te ona o obil­nom dopr inosu za dalmatinsku djecu iz fonda sakupljenog pr igodom jubileja.

K r e k i ć e v a o stipendijama za dva ta­lijanska preparandis ta prima se.

Prima se M i t r o v i ć e v a rezolucija.

P o p o l d n e v n a s j e d n i c a .

U 6 sati na večer predsjednik otvara sjad-nicu.

Na dnevnom je redu izvješće financ. od­bora o predračunima pokr. poljodjelske zaklade za god. 1909 i 1910. Izvješćuje za odbor dr. Drinković.

G o l f uzima rieč, te u drugom š tampa­nom izvještaju, čila sve ono što je vlada učinila za ekonomski napredak zemlje i svote, koje je ona votirala za god. 1910.

M a r o v i ć iza njega uzima rieč i govori da se meritorno ne može osvrnuti na izvješće vladino, jer je ono zastupnicima porazdieljeno malo časa prije sjednice. Ipak iznosi neke za­mjerke : vlada i ono malo što dava seljačtvu u zle ruke postavlja, jer se ne dieli poš teno i ne ­pris trano. Govori o dieljeuju krme prošle g o ­dine. Tu se je Zagorcima učinila velika ne ­pravda , a ta se sastoji u tome, š to se krma nije dielila potrebnim i siromašnim, nego kapi -talistim, koji su kupovali od vlade po 4 nov­čića kil. a kasnije ga preprodaval i seljaku po 10 do 12, a što je vrhunac, došlo se je do toga, da su kapitaliste kasnije samoj vladi p re­prodaval i od nje kupljenu krmu a to za skupe pare. (Čudjenje i poklici : T o je demoralizacija). Vlada je vrlo malo uradila na polju pe radar ­stva, a osobi to marvogojstva. Za nagrade i pri­pomoći vladine može se reći, da je to čitav kaos. Primio je 2000 K jedan čovjek, a ovaj sam nezna zašto su mu ih dali. Djelatnost oko uredjenja bujica bila je s labog uspjeha. Zato bi trebalo sastaviti povjerenstvo od samih s t ruč­njaka, koje bi se bavilo pitanjem uredjenja bu­jica, pašnjaka, pošumljivanja i nabava pitke vode. Pr ipomoći vladine slabo se i pristrano diele, a to većim dielom zato, što tim upravlja čovjek, koji ne osjeća za ovaj narod, koji u 18. god. nije još bio kadar da nauči hrvatski pak ćak niti talijanski. Na taj način ne može niti da se pri­kaže saboru, nego da ga mora drugi zamieniti. Prelazi na putujuće poljodjelske učitelje kojih ima 15 i veli da njihov rad nije onako uspje­šan kao što bi morao biti s j ednos tavnog raz­loga, što nije kontroliran i centralizovan. Jer sada učitelji ne znadu što od njih hoće vlada, jer ih u to nitko ne upućuje, budući da nemaju za starješinu stručnjaka. Sa svojim poglavienm

nemogii držati konferencije jednogodišnje , jer on ne razumije njih a oni njega. Govori o navali stranaca po dalm. uredima, dok se naši z apuš -taju a onima se davaju najmatnija mjesta. Za­govara ustanovljenje gospoda r skog nadzornika. Iztiče koristi ustanovljenja zemljoradničkih i ra­tarskih škola, ali ne kao ona poljodjelska u Spljetu, jer se mladež tamo nauči na gospodski život, pak se više ne povraća plugu. Iznosi re­zoluciju, da se u Sinju ustanovi zemljoradnička škola sa ratarskim tečajem. Preporuča da se poradi oko toga, da se u zimsko doba seljač-tvo nauči u pletenju košara i slično, čim bi za onih dana bez poljskih poslova mogli doista zaslužiti. Govori o tome, da se uz neki popus t dozvoli željemicom Sinj - Spljet prenašati slana stiena (gips) i mramor, koji se je tamo iznašao.

R a d i ć osvrće se na akciju pošumlj iva­nja, koja je vrlo slaba. Iznosi veliku korist, koju bi donio predlog dr. Drinkoviča o pošumlj iva-uju, kada bi se ostvario. Nu pri tome p r e p o ­ruča, da bi se radnje sijanja i presadjivanja kršile u jesenje doba kada su kiše, a ne u p r o ­ljetno. Iztiče nuždu da se akcija pošumljivanja intenzivno provodi na otocima, a na Braču bi bilo nuždno, da se postavi odgovara juće šum­sko osoblje. Iznosi tri rezolucije: O pošumlji-vanju otoka, a da se na Braču postavi j ednog šumskog povjerenika i izpitanog š u m a r a ; II. da se u praksu provedu zaključci stvoreni na kon ­ferenciji kod namjestnika radi vinske krize i III. iznosi u formi rezolucije svoj predlog o pitanju potrošarine na prenos vina izmedju otoka Vis, Hvar i Brač.

U 9 sati i četvrt predsjednik diže sjednicu i najavlja sliedeću za ponedjeljak sa nastavkom dnevnog reda.

Večernja s j e d n i c a .

P r e d s j e d n i k nastavlja sjednicu u 6 sati i 15. č. Nastavlja se rasprava poljodjelskog proračuna .

Namjesništveni savjetnik G o l f osvrće se na njeke pr igovore koji su bili izneseni u ovoj razpravi proti vladinom radu na gospoda r skom polju.

K u n j a š i ć preporučuje saboru uz kratko obrazloženje ove resolucijc:

Pozivlje se c. k. vlada da osnuje čim prije jedan šumski rasadnik u Blatu na otoku Korčuti.

Sabor Kraljevine Dalmacije i/rnzuje želju vladi Njeg. Veličanstvu, da ustroji u Velojluci ribarsku školu.

Sabor Kraljevine Dalmacije izrazuje želju vladi Njeg. Veličanstva, da čim prije ustanovi u Blatu jedan poljodjelski tečaj.

R a d i ć iznosi ovu resoluciju : sabor Dal­matinski preporuča c. k. vladi, da u za to najzgod­nije doba na otoku Braču osnuje svakako potrebiti rasadnik šumarskih biljka i voćaka, po uzoru onoga već osnovanog u Jelsi na Hvaru.

M a r o v i ć (Za stvarni i spravak) . On nije govorio s ličnih razloga, već iznio je sto su novine pisale, da se te stvari, ako su istinite, ne ponove . On nije smjerao na onu osobu koju vlada misli, nego na drugu. Govori opet o raz-davanju siena i o javnim radnjani povjerenim tugjincim.

Obća je razprava zatvorena. S r z e n t i ć (Za stvarni ispravak). Govori

o zemljorad, zadrugama, koje ne dobiše vladine pomoći .

D r i n k o v i ć izvjestitelj. Zaklada poljo­djelska naša je kukavna. G o s p o d a r nam je ove godine dobacio m n o g o ; tobože da osvoji Dalma­ciju. T o jc stara igra Bečke vlade. Mi vladi možemo odgovorit i , da je ono što radi malo, a Što namjerava raditi nemoguće.

Što nam dava nije ni kamata na ono što nam duguje. Nije istina da nam dava ključica, korenjaka dovo l jno ; navrnutili loza ne dieli; a što dieli ne valja; tako da mnogi nabavljaju američku iz vani. O beskamatnim zajmovina za obnavljanje vinograda kaže da vlada nije razdala niti novčića u tu svrhu. Stvar se preveć oteže, jer vlada neće da dade novaca.

O dieljenju siena i mekinja ponavlja š to je rekao Marović. Govoreći o poljodjeljskoj Pos lov­nici, kaže da se proti nekoj osobi vodi istraga uslied nekih članaka u „Hrv. Rieči" ; ali o soba progonjena nije ga napisala. O nadzorniku vo ­ćarstva tek imenovanome kaže da ne zna jezik ni prilike ove zemlc.

O pošumljenju pita koliko se nasadjenih biljaka pr imilo? Ni stoti dio. Prot i školi poljod­jelskoj u Spljetu bilo je nekoliko članaka u „Hrv. Rieči," ali nije ih napisao onaj koji je za to p r o ­gonjen. — Tečajevi ratarski ne odgovaraju svrsi. Od obilaznih učitelja poljodjelstva neki ne poz­naju jezik, a podvrgnuti su c. k. Poglavarstvu a ne Zadrugama ili Poljod. Vieću. Ovomu je oteto sve što bi mu trebalo. Namjesništvo je pridržalo sve znatnije grane, dok bi valjalo da sve to dodje u ruke vlasti odgovorne saboru . Valjalo bi da se svi novci što vlada troši u poljodjelske svrhe dadu poljodjeljskoj zakladi. Na sva su važna

mjesta postavljeni nestručnjaci, i svuda vlada proktecionizam.

Iznosi ovaj zaključak: Daje se nalog Zem. Odboru , neka za bu­

duće p rvo redovito zasjedanje donese na ustavno pretresanje i odobrenje zakonske osnove za p ro ­vedbu zakona 7 lipnja 1882 br. 92 L. D. Z. o sjedinjenju gospodars tven ih zemljišta, i zakona 1 travnja 1889 br. 52 L. D. Z. kojim se uvedoše za poljske gospoda r ske posjede srednje veličine osobiti propisi za diobu nasljedstva.

Predlaže da se predje na posebnu razpravu. Čitaju se naslovi I i II potrebšt ine i pokriće

poljodjelskih p ro računa za god. 1909 i 1910. Naslovi su primljeni.

P r e d s j e d n i k stavlja na glasovanje re­zolucije kako su bile predložene.

Pr ihvaćene su sve osim one d.ra Mitrovića 0 čistoći u selima, i o šumskim štetam.

Prelazi se na riešenje molbenica. R a d i m i r i, izvjestitelj molben. odpora ,

čita predložena riešenja. (Prima se) . T r e s i ć preporučuje financijskom odboru

molbu odbo ra za Zoranićevu proslavu, koja nm je ustupljena.

III. P rvo čitanje zakonske osnove kojom se ukida § 2 zemalj. zakona od 14 aprila 1874 p . z. 1. br. 24 kojim bijahu proglašeni predjel-nim neki od postojećih puteva i odredjuje jedan novi put predjelni.

R a (1 i č čita izvještaj kojim se preporučuje

na prihvat saboru dotičnu zakonsku osnovu. Predlaže da se predje odmah na drugo

čitanje. (Primljeno). Obće razprave nema. Zakonska je osnova prihvaćena bez razpra­

ve, u d rugom i trećem čitanju. P r e d s j e d n i k diže sjednicu u 9 sati

pos . p . , i javlja da će nastajna biti sutra u 10 sati pr. p .

(Izvješće ćemo donieti u narednom broju.)

S j e d n i c a 11. l i s t o p a d a 1909.

P r e d s j e d n i k otvara sjednicu u 10 sati 1 pol. Pr ikazano je mnogo upita.

B r a j k o vi ć o gradnji dvaju mandraća u Peras tu .

T r e s i ć o obali u Sumartinu na Braču i o kanonici u Novomselu .

M i t r o vi ć o zapljeni „Dubrovnika" , o zapljeni brzojavke upravljene Dru. Drinkoviću, o uplitanju pol. činovnika u narodnu manifesta­ciju u Dubrovniku, o molbi poštansko-brzojavnih činovnika za pod poru i o sniženju broja krčama u Zagoriju.

Š i m u n i ć o bielom morskom kamenu u Donjem Doeu.

R a d i m i r i o razsvjeti Kotora i zaprekama s vojničke strane ugovoru sklopljenu s jednim tal. družtvom.

D u l i b i ć o šibenskoj obali . M l a d i n o v o automobi lnom prevažanju

pošte Spli t-Imotski. P r o d a n o obskrbi vodom Biograda na

moru, o odkupu kmetova iz Sali i Pašmana , o neredima u K. Novomu, o razoružavanju Komina, o oprostu poreza u benkovačkom kotaru, o popravku luke u Bibinju, o poš tanskom uredu u Polešniku, Ražancu i Sukošanu, o ustanovlje­nju kaznionc u Biogradu.

B i a n k i n i o župskoj kući u Velojluci, o lukobranu na Hvaru, o župskoj crkvi i kući na Mrcinama i o poš ta rsko-brzojavnom uredu u Maranovićima.

K u n j a š i ć o agenciji „Dalmat ie" Lum­bardi i o luci u Bmu odlomka Smokvice, i te najmu za školu u Briestu.

L u p i š o potoku Bare u Potonju. R a d i ć o poštarskom uredu u Praznicam. M e d i n i o luci u Moluntu. V u k o v i ć o poštarskim uredima u vrgor-

skoj krajini i o lukobranu u Gornjem Primorju. M a c h i e d o o zapostavljanju domaćih p o ­

duzetnika pri javnim gradjama. D r i n k o v i ć o poreznom uredu u Tie-

siiomu, o uljarskim zadrugama u Murteru i Betini, o s t ručnom pomorskom tečaju u Zlarinu i b pučkoj školi u Prvić-Šepurini

Čitaju se pred lož i : L u p i s a o zakonu za pensije pomorskih

častnika i mornara, o odšte tama usmrćenim i osakaćenim našim zemljacima u Americi, o potrebi novoga emigracionoga zakona i o namještanju u raznim inostranim središt ima i gradovima konsula, koji su vješti jeziku, ili pripadnici onoga naroda aus t ro-ugarske monarhije, koji je u s ta­novitom središtu ili gradu najbrojniji.

P r o d a n a o oprastu poštar ine na spise u parbama sirotčadi i o ustanovljenju političkog izloženstva u Iz.u i Olibu.

T o n č i Č namjestništveni podpredsjednik, odgovara na razne upite izmedju kojih D r i n ­k o v i ć u glede telefonskog spoja Dalmacije s monarhijom, da će to tek tada biti moguće, čim ministarstvo trgovine bude razpolagalo sa potrebitim novčanim s reds tav ima; B a k o t i ć u

Uli i d u i B i a n k udare i strojare,

ministarstvu a beniku strućn

centralnoj vlasti pi irske škole u području c

skok-

na je uredjenje mladinu programu; Ie strukovnu škole lamjestništvo pre­rađuje osnovanje obrtnu risanje, a

dložilo osnovanje čine' Drniška

razprave o predračunu 1910 zemaljske poljodjelske

P r o d a n upravlja upit na zemaljski o d b o r vješivanju obračuna i predračuna u selima,

ogradama duŠobrižnicama bolnica, o čeko-'na za izplačivanje travarine i drugih poreza.

M I i d i n o v, zašto još nije došao na dnevni pudloe, glede neverificiranih zastupnika. I ' i ' - ' l s j e d n i k kaže, da je primio izvješća

kaeionog odbora i da če ih staviti na dnevni jednoj od dojdučih sjednica.

Prelazi na d n e v n i r e d . 1. Nastavak ohćt

god. 1909 lade.

L u p i š ne može da kaže: radi s e ! Nama jer smo bili naučili da se u Dalmaciji

radi ništa. Iznos, koji vlada ulaže, nije u mjeru prama našim potrebama, a neznatan prama golemim svotama, koje vlada ulaže u dnju željeznica po drugim pokrajinama, nije pedeseti dio onoga š to je inveltirala u ansku luku. Dalmacija je najaktivnija. Mi

ačamo takse u Beču, u Češkoj u Moravskoj. Putujući učitelji donieli su koristi, ali -fpama se

oče pobude primjerom. Najuspjelije j e$reds tvo : jrade za one koji najuspjelije i najuzornije

Žali što u proračunu nije ništa uvršteno pokrajiniskog organizatora kotarskih g o s p o -ikih zadruga, koji bi neprestano "putovao, zirao, nukao i upravljao, dok se naš sviel ;oji ,do razumievanja koristi zadrugarskog

Predlaže u tom smislu resoluciju. Iztiče uspjeh djelovanja pokrajinskog poljodjel.

. Da se ova institucija uzmogne bolje razviti, oj se olakoti djelovanje, treba je osloboditi

ikog birokratskog zaustavljanja i dati joj nostavnije prosto trgovačko djelovanje.

P r e d s j e d n i k odgovara, da će zemaljski stvar poručiti u koliko se tiče ureda i

;aza za pokr. poljodjeljsko vieće, odnosno odjelsku poslovnicu.

S r z e n t i ć kaže, da Boka propada. O tom lajrječitije govori izseljivanje, a ruševine svje­

doče. Ipak priznaje, da vlada u zadnje doba radi u Boci investirala je milijun kruna -na čemu joj on izriče priznanje i zahvalnost. Iztiče nuždu asanacije polja, bez čega se g o -

darstvo ne može pridići. Predlaže resoluciju se pozivlje vlada, da čim prije uredi

jsko i Krtoljsko polje. Nu neka vlada uzme ~be sav trošak, jor su zanimane obćiue iromašne.

Čudi se što vlada nije opredielila nika-svotu, da podure pokret poljoprivredne

izacije u Boci. Iznosi rezolucija, kojom se pozivlje, da udieli obilate pripomoći ze-

dničkim zadrugama u Boci Kotorskoj. Iji su tu skoro organizovali i svoju ko*

gospodarsku zadrugu. Pedlaže resoluciju, se preporuča vladi, da pri izvadjanju

akcije sasluša mišljenje i želje ove k o ; gospodarske zadruge.

B i a n k i n i izniet će nekoliko predloga i a, koje smatra za naše poljodjelce p rak-

koristnijim i prešnijim od bilo kojeg og predloga o izbornoj reformi. Spominje

blalsko polje na otoku Korčuli, gdje je u malo sati narasla za 4 m. v is inn; kona -

polje, gdje je prošle sedmice ostalo pod preko 10.000 kvintala groždja, te šteta

najmanje 100.000 K, a da i ne govori tama, što je povodanj nanio na otocima

Hvaru, itd. Za ovakove nesreće država, "jna i pojedini zanimanici imali bi se mi-

složno nešto učiniti. O d p i s zemljarine i oskudične pripomoći ne pomažu. Država

nas na sto stvari sili, morala bi prisiliti na osiguranje svojih proizvoda, te u uesgode izplatiti mu barem polovicu

Ijene štete. S toga predlaže ovaj zaključak: dalmatinski izjavljuje želju vladi Nj. V.,

čim prije iznese na ustavno pretresanje ku osnovu o obvezom osiguranju poljskih

oda proti elementarnim nepogodama^', "oš bi trebalo zaštititi proizvode proti p a -

i nečistoj trgovini. Proti ovomu već je uta govornik sa svojim častnim drugovima

carev, vieću. Predlaže saboru ovaj ak: „Pozivlje se c. k. vlada, neka čim popuni i pooštri postojeće zakone proti j trgovini i neka iznese na ustavno p r e -

je zakonsku osnovu o provenienci poljskih

voda". . . znieti će još jedan predlog. koji ne treba -ženja, jer je po sebi jasan, a više puta

predmetom naše djelatnosti i ovdje . u vieću Predlog glas i : „ S a b o r dalmatinski

ije želju c. k. vladi, neka obzirom na gladinju t na poskupljenje radničkih na­

dnica, povisi ciene odkupa duhana u Dalmaciji • Ovaj je predlog jako važan obzirom na p r o ­mjenu kultura, d o koje će se morati doći u Dalmaciji, potraje li skupoća žita i bezcienje

Osvrće se za tim na gospodarsku akciju, koja se je pred blizu tri godine, poslie tolikih naših napora, pojavila sa vladine strane u Dal­maciji.

Kaže, da koliko g a je zadovoljilo djelova­nje vlade u korist melioracija i uređenja voda , maslinarstva, uliarstva, svilarstva, marvogojstva, itd., toliko gaje razočarala u pogledu šumarstva! Akcija u tom pogledu ne odgovara ni iz daleka našim pot rebama.

Poljodjelska škola u Splitu ne uspjeva i težko će uspjevati. Školi j e svrha da u samu godinu dana odgoji mladiće praktično uvježbane u radu svih grana poljodjelstva i poljodjelskih obrta. Ali, je to ne moguće, jer nema dovoljno zemljišta. Manjkaju pak sasvim Školi: odrasli vi­nogradi i voćke, maslinjak, oranica, livada, ma­tičnjak amerikanskih loza, razsadnici i toplici za uzgoj loza navrnut ih ; nema pčelinjaka, , v kpkp-šnjaka, mljekarnice, izloga poljskih proizvoda i alata i još mnogo toga sitnijega, što sve služi i treba za vježbu u radu poljskomu. Na toj jedi­noj našoj poljodjelskoj školi sve je sićušno, ne-p o d p u n o i manjkavo. Ni sam ravnatelj nije poljodjelski stručnjak, a nedovoljno pozna hrvat­ski jezik, koji je naukovni. Uz ravnatelja su dva činovnika, koji ne znaju baš ni rieči hrvatski, a natucaju po š togod talijanski. Konobar, koji ima zadaću, da učenike praktično vježba, govori ne­kim svojim osobitim jezikom njemačko-slovensko-hrvatskim ( M a c h i e d o : Kao namjesnici prije!) Govornik se nada; da če namjestnik uložiti sve svoje sile kod mjerodavnih faktora, u svrhu da navedene uepodobš t ihe na poljodjelstkoj školi u Splitu odmah prestanu, tako da zemlja dobije napokom pravi poljodjelski zavod, doličan nje­zinim pot rebama i njezinoj budućnost i . On se nada, da će pronicavosti i energiji Nj. Pr . poći za rukom ukloniti sve zaprjeke bilo koje vlasti, koje bi mogle stati na put pokrenutoj ekonom­skoj akciji, te da će ova, pod njegovim auspi-cijama, š to prije biti dovršena njemu na čast, a našoj zemlji na trajnu korist.

Š i m u n i ć veli da on nema ni dipla ni diploma, pa moli da mu se oprosti ako sadje s puta. Ne može začiniti svoj govor grčkim i latin­skim začinkama. Svemu je kod nas kriv g o s p o d ­ski mačak : dualizam. (Veselost). U našim pučkim školama uči se enciklopedija i odgajaju se g o ­spoda . U ženskim djevojčice uče pisati ljubavna pisma, a ne znadu gojiti vrtlić i kuhati već po pras torom Adamovom kalupu. Sistem i politika htjeli bi da mi svi šetamo. A onda kako živiti? Manom. Te mane imade kod naše vlade, nu ona ju daje samo svojim Mojsijama. Uredba monar­hije nije pravedna, sve to po sistemu. Hoće se da bude jedam robski stališ ko u doba rimskih senatora. T o je seljački stališ. Nam fali morala. Ne treba se baviti raznim mislima filozofskim i d rugo . Jedino je razbor i to : poš tena i nepoštena politika. On je trgovao s volovim, pa izgubio. (B i a n 3< i n i : Zašto ?) Jer vlada takov s is tem! (Veselost). Težaku je težko živjeti. Ako se p ro ­širi socijalna misao, zavladat će veliki socializam. Spominje knjigu Marušića. Čudi se, da narod ima i ono što ima kraj ovakove države i au to-nomske uprave i sistema. Mi iz zemlje imamo da izvadimo ono što nam fali. Kod nas se obmanjuje rieči „demokracija." 1 u Rimu je za­početo s Grakom, pa je preko Cicerona svršilo s Karakalom! Veseli se agrarnoj banci. Zago­vara kolonizaciju zemalja, da se parceliraju i daju izseljenicima. Treba uprieti sve sile, da se ratar­stvo podigne na koliko bolji s tupanj prosvjete. I u postupanju s uzgojem duhana vidi se sli­čica dualističkog sistema. Vlada pos tupa ko oni načelnici, koji najnemirnije u selu, one koji naj­više viču na upravu, izaberu za glavare, pa ih time odmah umire. ( G l a s o v i : T o je dobra politika! Veselost). Mi ne možemo da vidimo ministre, jer oni putuju samo parobrodima, a parobrodi ne mogu u zagorje. Nama su jedino poslali Rauha na automobilu. U Austriji ide sve naopako. Neka nam dadu gospodarsku , financi-jalnu i političku samostamost , pa mi ne pitamo milijuna. Našu politiku treba osnovati na moral­nom temelju, kako je naučao Starčevi^. Tada će biti humanitarna, a kad bude humanitarna, bit če i gospodars tvena . Tad će uskrsnuti i naša Hrvatska, š to će dati Bog i Hrvati.

P r e d s j e d n i k javlja, da je M a r o v i ć prikazao još dvie resolucije: 1. sabor izrazuje želju vladi, da se čim prije započme posebna državna akcija sa vanrednom i obilatnom držav­nom pr ipomoći za uredjenje pašnjaka u čitavoj pokrajini, a osobitim obzirom na područje obći-ne sinjske, radi važnosti onoga kotara u poljo­djelskom pogledu, te sastavljenje i izvadjanje d o ­tične osnove da bude povjereno naročitom p o ­vjerenstvu sastavljenu od gospodarskih stručnja­ka — 2. Sabor izrazuje želju vladi, da se u M W. M •» W m * M M w.

pokrajini ustanove dvie marvogojstvene postaje, gdje bi se uzgajao potrebiti material goveda oberintalske pasmine.

M i t r o v i ć žali što je prekasno podielje-no izvješće vladina rada i što ovako važna raz­prava dolazi pod kraj zasjedanja. I ako je vlada doista nastojala i nastoji da uradi dobra , ipak ima još mnogo toga šio bi t rebalo učiniti. O s o ­bito na šumarskom polju. Težak živi kod nas kao i pred 100 godina, plete kotac ko i otac. Iznosi dvanaest resolucija glede raznih g o s p o ­darstvenih potreba u Boki Kotorskoj i u Zagorju.

M l a d i n o v počinje s prahistorijom i go ­vori o razvitku ratarstva. Svaka bieda ubija te­žaka. Preporuča vladi, neka ona uzme u svoje ruke riešenje kmetskoga pitanja, jer inače da se to ne da riešiti. Govori proti globljenju radi šumskih prekršaja i proti veksacijama fi­nancijskih organa. Bavi se potrebama svoga kotara, pa predlaže rezolucije glede popravka t. zv. rimske ceste' i aift6mobila 'Splft—Irriotski, glede uredjenja marvogojstvene postaje«^ usta­novljen ja poljodjelskih tečaja u lmots^mi l

P r e d s j e d n i k prekida sjednicu u 3 ' sa ta . Urice nastavak u 6 sati popodne .

Upit zas tupnika Dr. M. Dr inkov ića i dru­g o v a na c. k. v l a d u .

U Jadrtovcu i Grebaštici obćinc Šibenske, u tim od c. k. vlade sasvim zapuštenim kra-jevim, ncobhodnp je nuždno, da se poprave župske crkve, kao i župska kuća u Jadrtovcu, te da se sagradi toli potrebita Čatrnja. Vrhu svih tih pitanja učinjeni su od više godina iz-vidi, te su spomenute radnje opetovano s tav­ljene u izgled. Poš to se radi o sasvim s i ro­mašnim predjelim, i pošto se još nije pris tu­pilo k izvedenju spomenutih radnja ža kbje se ­ljani zbog siromaštva ne mogu doprinieti, dužni smo upitat i :

Hoće li c. k. vlada čim prvo poprimiti potrebite mjere, da se poprave župske crkve u Jadrtovcu i Grebaštici i da se u Jadrtovcn napravi čatrnja i popravi župska c rkva? Upit zazt . Dr. Du l ib i ća i d r u g o v a n a c . k.

v l a d u .

Uzaludne su dosad bile sve tužbe radi sporosti i pomanjkanja potrebi tog broja va­gona kod naše krnj-željeznice Šibenik-Split-Knin. Ipak je ta željeznica aktivna, pak bi že­ljeznička uprava mogla i morala da je preu­redi nabavivši bolje strojeve i sve što treba e da se ta željeznica uzmogne brže i lašnje kretati. Roba za prevoz zaostaje, ljudi su str­pani u vagone i putuju složeni kao srdjele. Što se tiče brzine mora se utaknuti , da se na pr. iz Šibenika može prije stignuti kočijom u Drniš nego željeznicom, kako je to mnogo puta konstatirano.

Takovi abnormalni odnošaji moraju jednom prestati te smo dužni upi ta t i :

Kani li c. k. vlada pozabavit se napokon sa tim pitanjem te ga konačno riešiti tako da se kod željeznice Šibenik-Split-Knin provedu sve potrebite mjere, kako bi brže i udobnije slu­žila prometu komu je namienjena?

Političke viesti. Uzpos tav l j en je „Narodne Sveze" . Kako

nam se javlja iz zastupničkih krugova, namje­ravaju neki miroljubljivi članovi „Sveze južnih Slavena" namah pri prvom sastanku u Beču, potaknuti akciju, da se izmedju svih zastupnika južnih Slavena postigne sporazum glede taktike u novoj sezoni viećanja carevinskog vieća. Prama našim informacijama u prvom redu bi se imalo stupiti u dogovore sa drom. I v č e -v i ć e m , kao opunomoćeniku dalmatinskih sece­sionista, da se on, B i a n k i n i , P e r i ć i V t i ­k o v i ć povrate u svoj klub. Usliedili li ovaj povrat onda bi uzpostavljeni klub južnih Sla­vena imao početi pregovarati sa pučkom slo­venskom strankom, da se uzpostavi i bivša „Narodna Sveza", bez ikakvih obzira na d o ­maću politiku pojedinih stranaka. Bilo bi u sto dobrih časa ! Vrieme je, da južni Slaveni na carevinskom vieću uvide, da su razdvojeni jedna ništica velika — ništica!

Narodni zas tupnik Dragut in pl. P i s a č i ć pov lač i s e s p o l i t i č k o g po l ja . Na sastanku radništva, koji se je obdržavao pred koji dan u Zlataru uzeo je rieč i zlatarski zastupnik Dragutin pl. Pisačić, koji je medju inim izja­vio, da u buduće ne će više pod nikojim uvje­tom kandidirati. Kako je poznato, g. Dragutin pl. Pisačić pr ipadao je sve do pred par mje­seci Frankovoj stranci.

Pouzdan ičk i s a s t a n a k u B j e l o v a r u . U Bjelovaru je član hrvatske stranke prava Milan Roje obdržavao pouzdani sastanak, na koji je došlo više koalicijonaških zastupnika. Na ovom je sastanku primljena rezolucija, kojom se o r u d -juje sadanje neustavno stanje u Hrvatskoj. Za tim je primljen predlog, kojim se votira povje­renje Rojcu i koaliciji. Sa ove skupštine nije

poslan brzojav kralju za saziv sabora, već je odredjeno da zastupnik Roje sazove u stude­nom obću javnu skupštinu, sa koje će biti po­slan brzojav kralju.

Hrvatsko- srbska koal ic i ja proti Fr ied-jungu . Friedjungov proces imao bi biti, kako javlja „Drau" dne 5. prosinca o. g. Kako je poznato, svi zastupnici hrv.-srbske koalicije ulu-žili su dra. Friedjunga radi sumnjičenja zbog veza i plačeništva njihova p p beogradskim služ­benim krugovima. Proces bi imao prema istoj, viesti trajati 15—18 dana.

Novi j u g o s l a v e n s k i p o d p r e d s j e d n i k c a -r e v i n s k o g a v i e ć a . Budući se austrijska za stupnička kuća mora na novo konstituirati, m o ­raju se birati pojedini funkcijonari kuće. Medju tim funkcionar ima za slavenske su narode od najveće važnosti podpredsjednička mjesta. Česi, Poljaci iipali su svoje po tp reds jedn ike odavna, a od prošloga zasjedanja amo imadu ga i Južni Slaveni. Prvi južnoslavenski podpreds jed­nik bio je dr. Matko Laginja. Budući se p o d -predsjednici sada izabiru, to se glasa da će nasljednik zastupnika Laginje kao podpreds jed-nijca earevinskoga vieća biti izabran uslied d o ­govora jugoslavenskih stranaka zastupnik dr, P o g a č u i k, jer sada dolazi red izbora na Šn-šteršićevu skupinu.

U g r o n o v izstup iz n e z a v i s n e s t ranke . Jedan od podpredsjednika neodvisne stranke, Gabriel Ugron izstupio je iz s tranke. Kao uz­rok navadja, što je Kossuth u svom govom od 4. l istopada izjavio, da stranka ne može provesti svoj državopravni program i za to da treba težiti za gospodarskom samostalnošću. Poš to Ugron ide za oživotvorenjem i gospo ­darske i političke samostalnosti Ugarske, to se on s Kossuthovim stanovištem ne može složiti i radi toga izstupa iz stranke.

Izbori u Gorici . Pri užim izborima u ob -ćoj kuriji za gorički sabor slovenska pučka stranka je podpuno pobiedila u slovenskom dielu zemlje. Kandidati slovenske pučke stranke Fon i načelnik Manfredo izabrani su većinom od 2000 glasova proti dosadašnjim liberalnim predstavnicima iste kurije. U talijanskom dielu zemlje izabrani su kandidati talijanske kršćan­ske socijalne stranke.

Niemci u opozic i j i . Sa nekom se pozi tivnošću tvrdi, da će sve njemačke stranke stu­piti proti Bienerthu u opoziciju. Dok se u Sla­venskim krugovima ovu poruku njemačkih za­stupnika ministru predsjedniku drži nekom pra­šinom, koju se hoće da baci javnosti u oči, dotle se pronose glasovi, da su se njemačke stranke nagodile medju sobom glede rekon­strukcije kabineta. Jedno ipak stoji, da kod dvora još nije uzdrman Bienerthov položaj, i da dodje li do rekonstrukcije ovog kabineta ili do pada istoga, da će u novom kabinetu biti Slaveni u jednakom broju zastupani kao i Niemci. Sve izgleda, da su radi toga ozlo-jedjeni, i da je to pravi razlog, koji ih tjera u opoziciju.

Za pravednu stvar. D r u ž t v o i n ž i n i r a i a r h i t e k t a

k r a l j e v i n e D a l m a c i j e priposlalo nam je sliedeći podnesak već upravljen saboru u Zadru te ga vrlo rado uvršćujemo, pridružujuć se podpuno svim razložim u istome iztaknutim, očekujuć, da se taku pravednu stvar ne će od nadležnih mimoići radi kojekakvih obzira.

V i s o k i s a b o r e !

Pred dvie godine utemeljilo se u Splitu družtvo „inžinira i arhitekta"- u kraljevini Dal­maciji, kojemu je u statutu naznačena svrha §. 2. „da pojedine sile tehničkoga staleža u Dalmaciji ujedini, da na tehničkom polju n znanstvenom i praktičnom i umjetničkom smjeru djeluje na korist javnoga i privatnoga života, te da čuva i promiče stališke interese uobče i interese svojih članova napose" .

Koliku važnost imadu udruženja ove vrsti za napredak i domaći razvitak ekonomskih, graditeljskih, znanstvenih i umjetničkih prilika onih pokrajina u kojima ta družtva djeluju, bit će jamačno visokom saboru već poznato po primjerima drugih pokrajina i zemalja. Javne oblasti, državne, pokrajinske i občinske, kao što i privatna udruženja i osobe obraćaju se na ta družtva u svim potrebama koje zasie-caju u graditeljstvo, i rado primaju njihove savjete i naputke te im povjeravaju gotovo sve radnje koje # se obavljaju u dotičnoj zemlji. Time dižu zemaljsku ekonomiju i podupiru materi­jalno i moralno domaće elemente, koji uslied toga primaju pobude za rad i sve veći napredak.

Poš to i naša kraljevina Dalmacija ima u svom središtu takovo družtvo koje obuhvaća cielu zemlju, dužnost je podp i sane uprave da na ovu činjenicu upozori sve odlučujuće, javne i privatne faktore, medju koje u prvom redu spada visoki sabor sa svojim zemaljskim o d ­borom.

U našoj se pokrajini imaju da u skoro vrieme obave mnoge radnje iz zemaljskih s r ed ­s tava. Kao primjer oavadjamo s p l i t s k u i k o t a r s k u b o l n i c u , z g r a d u z a v i ­s o k i z e m a l j s k i o d b o r i s a b o r ­n i c u , nekoje škole i druge javne zgrade.

Za ove se zgrade imaju da izrade osnove i dotični nacrti , pa podpisana smatra svojom dužnošću da izjavi kako je u ovim radnjama n e o b h o d n o potrebi to da sudjeluju domaće sile, koje su se eto okupile u posebnu organizaciju, čiji članovi obaviše sve nauke i primiše n a o ­brazbu kao svi ostali kolege izvan pokrajine. Osim ovih činjenica treba iztaknuti da da lma­tinski inžiniri i arhitekti bolje poznaju prilike i neprilike svoje domovine , i da su prema tomu u stanju da bolje odgovore zahtjevima, koji se nameću radnjama njihove struke.

Stoga je zahtjev pravednost i i pravičnosti a da i ne s p o m e n e m o patriotsku dužnost —

svih naših čimbenika, da u svim svojim rad­njama, a napose u radnjama javnoga i na rod­noga interesa, budu u doticaju i sporazumu s ovim družtvom, da se tako izbjegne sve ono Što lii moglo škoditi interesima našeg domaćeg obrta i radništva.

D o sada se je često zbivalo da su se ovakova pitanja riešavala jednos t rano , zauzi­manjem privatnih osoba koje niesu imale ni podloge ni razloga da izključe pokrajinu i nje­zine sinove iz svih poduzeća koja su uzko skopčana sa najživljim interesima naše zemlje,

me se podava lo neopravdana maha tudjim lementima, koji su često izvršili svoju zadaću

ikakva zanimanja, ponizujući tako domaće ljude, koji su imali i spreme i volje da s v o ­jim sudjelovanjem savjestno odgovore intenci­jama i istinskih pot rebama ove pokrajine.

Podp i sana uprava goji tvrdu nadu i osvje­dočenje, da će visoki sabor shvatiti i znati uvažiti navedene činjenice, pa s toga mu uprav­lja vruću molbu i preporuku, da stvori zaklju­čak, prema kojemu će oblasti koje spadaju u nadležnost ove pokrajine, a indirektno i u nad­ležnost državnih faktora, uvesti da se odsada „ r a z p i š u n a t j e č a j i z a i z r a d b e o s n o v a i n a c r t a s v i h j a v n i h z g r a d a , da se tako d a d e mogućnos t i prilika domaćim stručnjacima da sudjeluju u radu za d o b r o pokrajine, za svoj ugled i napredak svojih Interesa".

U nadi , da će visoki s abo r p o d p u n o uva­žiti želje domaćih stručnjaka, podpisana uprava izrazuje tom visokom saboru svoju zahvalnost i dužno poštovanje .

Ing. Linardović Ing. Musanić za predsjednika. tajnik.

Iz grada i okolice. Iz^sabora. Jutros primismo ovu brzo­

javku: U jučerašnjoj su sjednici p r a v a š i prikazali svoju adresu koju je zagovarao krasnim govorom zast. Prodan. U večernjoj sjednici uspješno je govorio Dr. Drinković, napadajuć talijanaše, odgovorio Bakotiću, zagovarao pravašku adresu, koja je mu­ževna i rodoljubna. Pri glasovanju pra­vaška dobila je glasove pravaša, a ona većine i glasove Srba. Pravaši izadjoše iz sabornice pri glasovanju adrese većine. Birani su u zemaljski odbor: Dr. Katnić Simić, Radić, dr. Tommaseo i dr. Mac-chiedo. Dr. Marović izstupio iz kluba „hr­vatske stranke".

C. k. r e a l k a . Uslied preds tavke naše o b -ćine, u kojoj se na temelju izcrpivog obraz lo­ženja stvari zapitalo od ministarstva nastave preko pokra j , škol. škol. vieća, da bude novoj realci u našem gradu dodieljen i d r u g i raz­red, pokrajinsko je škol. vieće odredi lo , da se počeka sa otvorom realke, dok se ministarstvo glede ovog pitanja izjavi, što se očekuje, da će svakako sliediti najdalje kroz 3—4 dana .

— Danas je upisanim učenicima objav­ljen izpadak prijamnih izpita. Od 93 prijavlje­nih, ne računajuć pravoslavne, koji imaju još da u ponedjeljak polože izpit iz nauka vjere, odbijeno je svega 15 učenika. Drugi su svi primljeni u I. razred. Po tome ostat če prim­ljenih učenika kod , realke najmanje 76. Oče ­kuje se od dana na dan odredjenje još jedite profesorske sile i imenovanje učitelja za crtanje.

N a š „Hrvatski S o k o l " priredjuje sutra na večer družtvenu zabavu u družtvenim p ro ­storijama, koje se sad nalaze u zgradi tek kup­ljene obćinske kuće na Poljani. Ovom pr igo­dom možemo javiti, da je Sokolu tu kuću naša obćina najpripravnije ustupila, jer je S o ­kol obćini ustupio svoja pomješća, u koja je smještena realka, te tim ostao bez svojih pro­storija. Za obć . ured u tek kupljenoj obć. kući bit će providjcno, jer kako čujemo, obćina misli kuću na Poljani š to prije preurediti na način, da će odgovarat i p o d p u n o i toj svrsi.

S e o s k a b l a g a j n a (štedionica zajmovnica) Primoštenu ima glavnu skupštinu u bratskoj

kući dne 31. l istopada 1909 u 10 i pol sati jutrom sa sliedećim dnevnim r e d o m : 1. Izvješće ravnatel js tva; 2. Izbor i imenovanje ravnatel ja; 3. Izbor i imenovanje tajnika blagajnika za 3 god ine ; 4. Proračun potrošaka za god. 1910; 5. Odredit i do koje svote može biti najviši dug druž inara ; 6. Opomena na izplatu duga .

R u d a r s k o p o d u z e ć e „Monte Promina" namjerava podignut i na obali za ukrcavanje ugljevlja u Šibeniku dizala i vratila tjerana električnom snagom. U tu svrhu bit će na 25. o. mj. povjerenstveno naličje objavljeno već o b ć . oglasom 15. t. mj. br. 10774.

Š i b e n s k a g l a z b a svirat će sutra pred prostori jama „Hrvatskog Sokola" .

U b o ž k o m D o m u poklonio je, da počasti uspomenu p . Jose Barbaće g. Petar Zorić Iz Sutomiščice K 2. Uprava „Ubožkog d o m a " naj ­srdačnije zahvaljuje.

P r e g l e d b a k o n j a sa strane organa od ­sjeka konjaništva u Sinju bit će obdržana ovdje dne 2 8 W t mj. pred hotelom „Velebit*1 (prije „Krka") .

V j e n č a n j e . Josip Mardegani c. i k. odjelni predstojnik i supruga mu javljaju, da se nji­hova kći Josica Mardegani dne 16. l istopada 0. g. udaje u Beču za g. Cirila Kirigina c. i k. kabinetskog koncepiste i dvorskog koncepiste 1. razreda. Obred biti će u crkvi Sv. Dragut ina . Naša čestitanja.

T u ž e n a m s e , da se u „Hotel de la Ville" češće tamošnji kelneri zabune, te prilikom pla­ćanja ili se dadu preplatiti, ili povrate natrag manje nego š to ide. Na ovo upozo rujemo p o ­sjednika dot ičnog hotela, da bi malo bolje pri­pazio na svoje kelnere.

D o v o z u g l j e n a . U Crnici izkrcava za „Sufid" veliki englezki parobrod „Roinnev" ugljen, što ga je dovezo iz Englezke.

Ratni brod „Magne t" nalazi se već više dana u našoj luci.

R a z s v j e t a u o b ć . per ivo ju . Na razne upite iz gradjanstva glede ove razsvjete, koja je bila provizorno uvedena , pa ukinuta, razpi-tali smo se i doznali, da će biti ponovno i s ­postavljena i to definitivno, tako da ćemo u občinskom perivoju imati podpunu uredjenu, liepu električnu razsvjetu.

Radi ob i l ja g r a d i v a moradosmo izosta­viti iz ovog broja nastavak Članka: „Neke r e ­fleksije o ovogodišnjoj ljetini", kao i nastavak saborskih izvješća. Ući će sve u naredni broj .

Pokrajinske viesti. S l i k a r s k a umje tnos t . Naš omiljeni umjet­

nik Vidović šalje ovih dana za ljubljansku iz­ložbu koja će se otvoriti 25. ovog mjeseca slie-deće umjetnine: „Spljet pri svanutku", „ O p u ­stjeli dvor i" , „Tuga" , «Quiche Quies" , „Polje", „Stara crkva". „Mistica", „Sumrak" te nekoje omanje, kao „Ribarske Iadje", „Polje ribarenja" i nekoliko studija. Imao sam prilike razgledati napomenute umjetnine, te morao sam se čuditi njegovoj umjetničkoj vještini, te načinu, kako su ove slike uradjene. Vidović je našao novu teh­niku, kojom on to rad i ; on je u velike napre­dovao , te čovjek mora da ga nazove da je on najbolji naš jugoslavenski paežaista. Neću da ovdje potanko opišem njegove pojedine umjet­nine, nego ću se samo osvrnuti na „Spljet pri svanutku". Tu nam umjetnik prikazuje spljetsku obalu u jutro, kada ju zraci sunčani umivaju. Sve se počima buditi, te se opaža kako se ne­koji ribari spremaju, da odputuju iz spljetske luke. T o nam je tako prikazano, da čovjek ostane zapanjen, te nezna što kazati, već uživa i divi se umjetniku. Kao što je ova, ovako su sve njegove umjetnine, jedna bolja od druge. Žaliti je, što nas umjetnik nije počast io sa jed­nom njegovom izložbom, prije nego slike u Ljub­ljanu pošalje, jer iz ovih umjetnina iztiče novi Vidović, kojega Spljet još nije vidio. Mi mu česti tamo.

O s u d a Marinića . Izrečena je osuda proti ubojici frankovcu dr. Mariniću, koji je ubio Ljubomira Puceka. Marinić je osudjen na g o ­dinu dana zatvora radi „prestupka nužne obrane" . Udovici ima platiti odštete K 2000, a za svako diete 1000 kruna, u svemu 5000 kruna. Brani­telj je uložio priziv, a državni odvjetnik ni-štovnu žaobu.

Priposlano.*) Prečastnom gosp . dr. P e t r u K r a g i č u

Mitrosnom opatu u Skradinu. Glas me savjesti i poštenja pozivlje, da Vam

javno ovim putem izjavim moje i moje obitelji priznanje i vječitu hamos t . U najtežem času, kad bijah od sviju ostavljen i odbijen, kad meni i mojoj obitelji prietila neizbježiva propast , Vi uvjek milostiv, uvjek veledušan u p o m o ć p r i s k o Č i s t e i s v e m i s p a s i s t e.

*) Za stvari pod ovom rubrikom Ured. ne odgovara.

tek. mjeseca

ednje dobe

Ž urno t r e b a m do 22. tek. mjei

djevojku ili čovjeka srednje dobe za vodjenje blagajne i računske knjige "u" mojoj novootvorenoj mesarnici.

Prijave nek se dostave ravno na mene U Šibeniku, 15. listopada 1909.

Mate Zivković, mesar.

SiVači strojevi S inger = =

„ 6 6 "

skladi | J H U ovim št ima, BfefllH z n a -

koja ^^mH^r

Ne treba se dati zavesti kroz druge oglase, koji imadu tu svrhu, da uz ime SlNGERraz-pačavaju već upotrebljavane strojeve ili one kojeg drugog proizvodu, poš to mi ne pre­puš tamo naših šivaćih strojeva preprodavaoc ima, nego ih iz­ravno sami obćinstvu razpro-

dajemo.

$ib«nit¡, glaVna ulica 3 -10

0

Kod Vas jedino dob rog i poš t enog savjeta nalazio sam, kod Vas utjehe i nade.

Na ovom velikom kršćanskom djelu, djelu po / r tvovanomu pravoga svećenika župnika i otca svoga stada, hvala V a m ! Bog, koinu Vi vjerno služite, bio plača i nagrada Vašemu srcu, onomu srcu, koje je sretno i veselo kad iskr-njemu pomoći može bez obzira, da li je taj prijatelj ili neprijatelj, politički sumišljenik ili protivnik. Vaš svećenički život, Vaša djela jasna su, a to svojim očima g ledamo i divimo s e ; pak upravo hoću da ovom zgodom dadem oduška svojoj dubokoj harnosti i štovanju, koje spram Vas gojim i gojiti ću sa svojom obitelju. Ovu moju izjavu i tvrdnju potvrditi če siromah Skradina i okolice, koji svakdano okuša Vašu darežljivu desnicu ; ovo će potvrditi svaki onaj . koji se je u kakvoj stisci ili biedi našao, bio taj gradjanin, činovnik, t rgovac ili težak, jer k Vama letio i utjehe, p o d p o r e i zagovora našao, jer Vaš upliv i dobru rieč uviek uložiste iz-k l j u č i v o na korist tužnih i pot lačenih; ovo će potvrditi onaj liepi broj naših mladića, koje Vi nagovorom, p o d p o r o m i post ignućem sti­pendija bijaste porazmjestili po svim sjemeniš-lim. Ta Vi kad u Skradin dodjoste , ni jednoga katoličkoga mladića na školam vani nije bilo. Ovo će potvrditi ona djeca, koju ste Vi sa ulice dizali i osobno svojim troškom u Zagreb na zanate ih vodili.

Sebe ste lišavali pa i čednih po t reba , da učeniku i siromahu priskočite, ne pazeći, da li je Vama ciela ili otrcana haljina.

Sve ono dobro š to je za Skradin i okolicu, kroz ovih 12 godina od kada ste ovdje, post ig­nuto i učinjeno, sve je zasluga Vaša.

Jasno i glasno ovo tvrdim, što svaki p o ­šteni misli i ćuti, da ste Vi svojim svećeničkim življenjem, svojom darežljivošću, ukrasom i p r o ­cvatom crkve naše, značajeva i hrvatskim r o d o ­ljubljem, zanosom, za uzgojeni podmladka na­šega, čvrst i nepoiuš iv spomenik sebi podigli , dok Skradina bude .

Ovo svaki priznaje i očito govori , jer su dokazi i čini nepobitni , i ako se je sa strane njekih nezadovoljnika drugčije javnost htjela za­varati, jer z 1 o p o r a b e i p r 1 j a v š t i n e , p o ­l i t i č k o š a r l a t a n s t v o ne htjeli braniti i p o ­krivati. Ako se je pak gdjegdje za čas i p o -vjerovalo, krivi Vi, jer ne dozvoljavaste Vašim štovateljim da ih pobiju, uviek jednu te istu ponavljajući mirujte, neka kleveću, istina če po sebi a i vrieme sve pobiti i laž im u grlo s a ­suti.

Zbilja, istina je pobjedila, zasluge Vaše ve­like i krieposti priznate, te sve što je čestito i nesebično uz Vas je i biti će.

Bog Vas živio i svakim dobrom nagradio .

Skradin, 13. l is topada 1909.

Špiro Škubonja trgovac i posjednik.

Hrvatska tiskara (Dr. Krstelj i dr.) Vlastnik, izdavatelj i odgovorni urednik Josip Drezga.

• • • •• I • I I I I I I I I I I I I I11II I I I I I I I111111141 Kl t ti IIIII1111111111II11

S v o j la s v o m e ! Svim našim trgovcima preporuča se

najtoplije

„ t a l i l a * s n a " centra la z a ukupnu kupoprodaju

u Ljubljani. Registrovana zadruga sa ograničenim jamstvom.

Zastupnik za Trst. Istru i Dalmaciju; Suetko H a n i b a l Š k e r l , Trst, Via Oiorgio Galatti, Telefon 2110 Internrban.

Prodaje na veliko: grah, kupus, krumpir, žito, brašno, petrolej, ulje, slamu 1 24 i t. d.

i m u n i n i u i n i n IM n i n i n i n I H n i m i n u l i m o i i n i n i n u

JJv 3fv 3fv 3fv Jfv wJ5 <fr Jffc Wi ^ ^ ^ & 3 ^ jffc * «•» «•» * ™

mmm: o d

l j i l j a u o v a m l i e k a

najblaži sapun za Kožu Hoa i proti sunčanim pjegama.

frj&r* D o b i v a s e s v u g d j e . *Tt4 29 --40

Čast mi je javiti ovime, da sam preuzeo ovdješnji

• KoVi brijaflji • j a l « te se preporučujem cienjenom obćinstvu.

|S obzirom na moju spremu i pozna­vanje struke, nadam se, da će me cie-njeno gradjanstvo podpomoći i omogu­ćiti mi održati se na visini onoj, koju ovakovo poduzeće zahtieva.

Moleći za obilni posjet, bilježim se sa Štovanjem

2-2 p. SaJHo. h"i'ač-

*aVdiHo stjladféte gotoVih odíela za gospodu a * :•: m Savona 1909-1910

* x & Pio Terzanović * Šibenik & * * :•: & - 1 * * Ü

& & 5

* & . 3 mm S

m $

Javljam štovanomu gradjanstvu, da mi je ovih dana pri­spjela od jedne glasovite krojačnice velika kolikoća g o t o v i h od ie la i kaputa za gospodu. Ova se odiela osobito odlikuju radi izvanredno elegantna kroja i umjerenosti ciena, tako da sam u mogućnosti svakom zahtievu udovoljiti.

Preporiičujuć se bilježim se veleštovanjem

i« x i« IM Pio Terzanović.

« T * WY% ww\á rfvfc đY\ JfÇ jsñL J T C ív \ fX 2Ñ\ / T Í Jí*