God. VII. V

Br. 507

HRVATSKA RIEČ P r e d p l a t n a c l e n a : n a g o d i n u K 12. — Z a p o g o d i n e K 6. — Za Šibenik Uredništvo, uprava i Tiskara l is ta nalazi s e u ulici Bazi l ike sv . Jakova.— na Rodinu d o n a š a n j e r a u kuću K 12. — Z a Inozemstvo na g o d i n u K 12 ~T~t—~\ _ „ • Q T f j o r n *j c a - n V i n f o m I Oglas i t iskaju s e p o 16 p a r a pet i t r e d a k ili po p o g o d b i , te s e pr imaju samo

uv i še p o š t a r s k i t r o i a k . - Po jed in i b ro j 10 p a r a . - P la t ivo i u tuž ivo u O H C ; u . U l l l X DU.UUIVJ111 oni, koji se u n a p r i e d p late . - P r i o b ć e n a p i s m a i z ahva l e t iskaju s e po 20 para Šiben iku . p o pet i t r edku . — Nefranki rana p i s m a n e pr imaju se . — R u k o p i s i ne v raća ju

Trializam. U uvaženom parižkom listu „Echo de Pa r i š "

izišjo je o v o dana dopis iz Budimpešte, koji se bavi pitanjem trialističkog preustrojstva m o ­narhije.-Informacije, koje se tu iznose, intere­santne su i u nekim pojedinostima nove, a osobi to moraju zanimati, u koliko u cieloj stvari glavnu ulogu igra pres to lonas l jednik Franjo Ferdinand.

Dopisnik parižkog lista u svom uvodu veli, da mu je dolnje važne informacije podao neki uvaženi magjarski državnik, koji je nedavno bio u lovu zajedno sa pres to lonas l jednikom. Te informacije se odnose na buduće namiere bu­dućeg vladara monarhije. Tu se ve l i : \

„Dualizam ne može više biti temeljem monarhije. To je i mišljenje pres tolonasl jednika. Absolutno je nužno žamieniti dualizam sa novim jednim ustrojem. Nadvojvoda pres tolonasl jednik je podpuno sklon trializmu. On drži, da je ne-izbježiv sastav jedne treće države o bok Au­striji i Ugarskoj. Ta će biti s lavenska država, ali njezine granice ne će smjeti prekoračiti sa ­dašnje medje monarhije.

On, prestolonasl jednik, želi osnovati ve­liku Hrvatsku, koja će sadržavati, osim Hrvatske, i Dalmaciju, Bosnu i Hercegovinu, Istru i Ja­dransko Primorje. Te pokrajine imadu preko osam milijona stanovnika, izmedju kojih je samo malen broj Niemaca ili Talijana.

Nova kraljevina biti će neovisna sastavina, a sveza javnog prava, koja postoji danas iz­medju Ugarske i Hrvatske, morati će dosljedno biti prekinuta.

A da Ugarska pristane na to. da joj se iztrgnc (!) Hrvatska, dati će joj sc kao odšteta Galicija i Bukovina. A to znači, da će ona imati pet milijona Poljaka mjesto dva milijona Hrvata. Te pokrajine biti će sa Ugarskom u istim ekonomskim odnosima, u kojima je sada Hrvatska. Poljaci će biti zadovoljni, a još za­dovoljnija će biti Austrija, jer će se tako iz-priprostiti od separat ist ičkog upliva Poljaka.

Ovo je temeljni kamen unutarnje politike, koju će usvojiti budući ca r ; njemački upliv u Austriji, magjarska hegemonija u Ugarskoj i jedna slavenska država na jugu, koja se ima suprotstaviti Balkanu. Na tim te ­meljima nada se, budući car, da će moći monarhiji 1 dinastiji povratiti njihov prijašnji prestiž".

Dovle zanimive informacije parižkog lista. Zanimivosti im ne može nitko poreći, p remda u vjerodostojnost njihovu sumnjamo. Nu nije nas potaklo vjerovanje ili nevjerovanje u isti­nitost navedenog, a da se s istim pozabavimo, nego činjenici, da se pitanjem trializina i jav-npst i vodeći krugovi sve to više zanimaju. Informacije pariškog lista još nam dokaz više o tome pružaju. Već odavna se govori o bu­dućim osnovama priestolonasljednikovim i o njegovim idejama o trializmu. Ta govorkanja

Petar SVačič, zadnji nar, hnfatslji Krali. Krvava slika div-junaka i vladara Petra

Svačića, koji je mačem u ruci na vrletnom Gvozdu, sebe i malu svoju četu žrtvovao na obranu hrvatskih prava, Hrvatima je duboko uvriežena u duši . : Čelična njegova odlučnost proti neslogi domaćih velmoža, koji su puštali da tudjinac otme hrvatsko priestolje, mora za­diviti svakog rodoljuba. Zbog toga uspomena Petra Svačića bila je, jest i ostat će sveta kod naroda našega.

Da se ovaj naš vladar zbilja zvao t ako­vim imenom, nitko, ama baš nitko se usudio nije da porekne. Nego današnja kritika, koja smiono prevrće i same očite istine i od koje moramo se svačemu nadati a ničemu čuditi, udara i u ovn narodnu povrestnu svetinju. Nije dakle, kaže. bio Petar Svđčić nego Petar Kačić. Novine naše raztrubiše čudnovatu viest na sve strane, dajući čast i pravo odkrića g. prof. šišiću.

Tako je bilo otrag koju godinu, pa je i ostala na tom. Razlaganje Šišićevo nije nikoga

dobivaju od dana u dan sve to jasniji oblik. Mi očekivamo, doduše , da će navodi paiižkog lista biti službeno dementirani, ali ipak n e ­moguće, da u svim ovim verzijama ne bude malo istine. Kada bi pak navodi „Echo de Par iš" bili istiniti, ništa boljega. T o bi bio dokaz, da je prestolonasl jednik bistrim okom prozreo situaciju, u kojoj se monarhija nalazi, i da je našao najbolji liek, kojim bi se dalo doskočiti velikim narodnim razmiricama i natezanjima, te monarhiju podržavaju u vječnoj krizi. A k tomu bila bi uklonjena nepravda i neharnost koja se nanaša najzaslužnijem i najpožrtvovnijem na­rodu od onih, te se u sklopu monarhije nalaze. Tim bi se Hrvatskoj uplatile tek kamate na ogromni kapital, koji je ona za monarhiju ulo­žila u krvi i novcu.

Tomašićev atentat na hrvatsko sveučilište.

nv. Z a g r e b , 5. siečnja.

Sjećate se prosvjeda koje izazvalo ime­novanje poznatog hrvatoždera Sufflava profe­sorom povjesti na našem sveučilištu ? Taj Rauchov zločin bio je žigosan i od samog inače dosta konzervativnog profesorskog zbora, koji je Sufflava proglasio nesposobnim i druž-tveno ga bojkotirao. Došao je Tomašić , i on je tu povredu sveučUištne autonomije i atentat na znanost sanirao dignuvši Sufilava sa službe sveučilištnoga profesora i dodieliv ga na služ­bovanje vladi. Da Tomašić nije toga učinio iz ljubavi prama znanosti, autonomiji i hrvatskom karakteru sveučilišta, nego jedino iz osobnih razloga (Tomašićeva prva supruga sada je žena Sufflaveva), dokazuje to poniženjem koje sam sprema hrvatskom sveučilištu, koje sliči Rauchovu zločinu, ali je još gori.

Tomašić pripravlja dekret da se dozvo­ljava predavati na sveučilištu dru. Aleksi Ivicu. Taj Ivić imao bi predavati poviest i to baš našu. Venia legendi obično je predteča imeno­vanju dotične osobe docentom, odnosno izvan­rednim sveučilištnim profesorom; te se dozvo ljava samo osobama, koje su za dotični p red­met sposobne: A tko je i što je taj Ivić ?

T o vam je jedan čovuljak, koji nije pre­šao tridesetu ; studira već dugo godina poviest, a da nije bio u stanju da položi niti izpit s r e d n j o š k o l s k o g profesora. T o je kojeka-ković, koji nema nikakovih kvalifikacija da može na sveučilištu predavati . Dozvoliti p r e ­davati na sveučilištu čeljadetu, koji imade samo izpit zrelosti, nosi za sobom pogibelj, da će danas-sutra kojimudrago uličar moći za­sjesti na sveučilištnu katedru.

Taj vam je Ivić radikalni Srbin, koji jed­nostavno negira Hrvate, ne vidi ih nigdje, pa ni u samoj Hrvatskoj. I taj bi sutra imao pre­davati recimo o Dalmaciji, o Dubrovniku, da pabirčenjem po godišnjacima „Dubrovnika" d o -

potreslo. Bolji naši poviestničari, Smičiklas i Klaić, ni mukaet, premda je poželjno bilo znati što oni misle. Novorodjenče je iza malo dana bilo mrtvorodjenče. Bilo pa prošlo, tko više misli na to ?

Ni u snu meni da za takovo pitanje uz­mem pero u ruke. No čitajući liepo djelce vič. Kaera (Poviestne crte grada Šibenika i nje­gove okolice, Šibenik 1910) na moje veliko čudo opazih, pa se on stavio bok o Šišiću, te ujedno s njime razkraljuje Petra Svačića, a krunu, vlast i sva kraljevska prava prenaša na glavu drugog Petra, po kući Kačića. Po Kaeru Šišić nije sasvim na čistu kako misli, jer zad ­njeg vladara zove sad Kačićem, sad opet p o -Ijičkim knezom, plemićem (str. 144). Kaer hoće da bude odlučniji, te cielo poglavlje XXII. p o ­svećuje Kačiču, ali u nadpisu poglavlja izma­kla mu n e h o t i č n o : „ Z a d n j i h r v a t s k i k r a l j P e t a r S v a č i ć " . T o mu eto izbje­glo u hator Svačića, koga inače ne priznaje kraljem 1

Kaerova je knjiga namienjena puku, te nisam mogao odoljeti napasti, da štogod ne

kazuje, da u Dubrovniku nema Hrvata. Taj bi dakle hrvatožder imao jednog dana predavati hrvatsku povies t?

Tomašić hoće da tim kvitira Ivicu nje­govu spremnost, kojom se je, kao jedini srbski radikal u saboru, dao upregnuti u njegova (Tomašićeva) kola.

Dva zločina će ovim Tomašić imati na duši : jedan, što će na hrvatsko sveučilište p o ­staviti čovjeka bez ikakvih kvalifikacija, i drugi, što će mu nametnuti hrvatoždera. U času, kada diljem ciele Dalmacije manifestira narod za čast hrvatskog sveučilišta, prvi dostojanstvenik Hrvatske tu čast prodava.

Kalif ili Kedive? (Revolucija u zemlji Alaha i Proroka).

Tamo, gdje su nepregledne i biele pustare, poljane sitnog pieska, kojim vitlaju biesni „sam-suni", gdjeno sunce žarenim zrakama opaljuje brončana lica Muhamedovih zor-konjanika, u zemlji datula i kedra, ori divlji poklik ustaških četa. Bieli turbani i plaštevi na hiljade se viju, dok plemeniti hatovi sa bradatim bojnicima-konjanicima križaju one krajeve, koje je Muha­medancima posvetio Prorok. Meka i Medina, sveti gradovi muhamedanskog svieta, nalaze se u sredini ustaškog vrtloga.

Cheida Mohamed el Idrissi! To je ime, koje se dandanas Arabijom pronosi kao poklič, kao geslo. Vodja je onoj nebrojenih ustaša. Došao je u Asiriju siromah i nepoznat, ali svojom mudrošću i svojim junačtvom u brzo je pronio sebi glas | za kratko mu mnogobrojna arabska plemena položiše zakletvu vjernosti. On ih sada vodi proti Osmanlijama.

Stari je i vjekovni antagonizam i krvavo kreševo izmedju Arapa i Osmanlija. Arapi drže Osmanlije uzurpatorima, koji ne imaju nikakova prava da vladaju svetim gradovima. Kalif ca­rigradski nije za njih zakoniti prorokov na­sljednik. Vlast nad Mekom prisvaja i egipatski Kedive, koji od pamtivjeka podjaruju arapske nezadovoljnike i ustaše. Sadanji egipatski Ke­dive htio je još za vlade sultana Abdul Hamida hodočastiti u Meku i hadžijom postati, da tako steče medju Arapima još veće simpatije, koji i onako u velike zamjeraju carigradskom sultanu, što se nije nikad do Meke potrudio, da se pokloni čudotvornom kamenu i što ne umije arapski. Egipatski Kedive je i u ovoj revoluciji umješao svoje prste.

Nego u stvari igra ulogu i diplomacija evropska. Još za Napoleona pokušala je Fran-cuzka da steče veza u Perziji i Siriji. No u kasnija vremena Francuzka je taj projekt na­pustila, a nasljedile su ju s jedne strane En-glezka i Rusija, koje u više slučajeva spora ­zumno rade, a s druge strane Njemačka, kojoj prve dvie velevlasti hoće da ometu planove. Njemačka je operirala sa glasovitom Bagdad-

napišem c tom pitanju. Žao bi mi bilo da puk primi neistiuu za istinu. Šišićevo razlaganje sada ne imam u rukama, s toga pozabavit ću se s Kaerom, koji je za stalno poslužio se i radnjom svoga istomišljenika.

Nakon što je iznio svega po malo, i svoje misli nastojao svesti na glavno pitanje, d o n o -seć poglavito kako su Kačići god. 1180 kame­novali radi nekih zemalja na Mosoru Rajnerija nadbiskupa splitskoga, zaključuje ovako : Sta­vimo li taj dogadjaj u odnošaj sa darovnicim zemalja u Trsteniku i u Mutograsu crkvi i sa­mostanu S. Petra u Selu, sa strane Petra Crne, Rusina primorskoga i brata mu hrvatskog kra­lja Petra Slavića, uvažimo li, da je ban Petar, poslie zadnji kralj hrvatski, bio sinovac kralja Slavića, tada dolazimo do kritičkog poviestnog zakl jučka: „ P e t a r z a d n j i h r v a t s k i k r a l j b i o j e p l e m e n i t o g a h r v a t s k o g a r o d a K a č i ć a , a n e S v a č i ć a, k a k o s e u o b ć e d o s a d p i s a l o " .

To su ovi razlozi poskorupljeni, iz kojih Kaer izvodi kategorički zaključak u prilog

skom željeznicom, te je uzpostavila u Turskoj svoj ugled, no medjutim je Englezka preko svojih poslanika radila kod egipatskog Kediva i njega podupirala u pretenzijama na Arabiju i rovarila kod šerifa Meke i poglavica arabskih plemena proti Turskoj . Posljedica toga je bila, da je šerif Meke sa arapskim poglavicama osnovao jedno dioničko družtvo za automobilni prevoz hodočastnika u Meku. Ovaj promet još ne djeluje, jer je porta znala raznim doskoči ­cama zapriečiti mu početak djelovanja. Kedive je bio kupio mnogo dionica te je predlagao, da se sagradi željeznica mjesto automobila. No na to porta izjavi, da samo država smije željeznice graditi. Ali veliki šerif Meke zajedno sa kakvih 30 drugih šerifa i poglavica plemena odvratiše porti, da je prevoz hodočasnika nji­hova špekulacija, te da porta može željeznicu graditi samo u slučaju, da bi mjesečne odštete šerifima i beduinskim poglavicama odplaćivala oko 150.000 lira.

Ovako su stvari stajale do jučer. Nena­dano pako prosuo se je glas, da je ustanak medju Beduinima ponovno buknuo. Bagdadska željeznica je bila napadnuta , prolilo se krvi te prama viestima, koje iz Perzijskog zalieva i Crvenog Mora te iz Kurdistana, Yemena i Edjasa stižu, rek' bi da je tamo sve planulo. Turska je odposlala 4000.000 redovite vojske, da obrani Meku, ali vojevoda je porti dojavio, da bi trebao najmanje 200.000 ljudi, da Meku obrani i da se upusti u borbu sa ustašama Beduinima. Da Turska toliku vojnu silu uzmogne, morala bi podpuno izprazniti granicu prema Bugarskoj , a u r e đ e n o j i spremnoj bugarskoj vojski prolaz bi onda bio otvoren. Izim toga turski vojnici nerado idu u Arabiju, jer se od otamo malo tko vraća. „Arabija je grob turskih vojnika" — stara je rieč medju Osmanlijama.

Kroz to vrieme Izzet-paša, ljubimac svrg­nutog sultana Abdul Hamida, nastanio se je u Kairu i tamo vodi žestoku agitaciju proti sa ­dašnjem sultanu i mladoturskom režimu. Kedive egipatski sve se više zanaša za posjedom Meke i patronatom nad Arabijom, nad kojom on iz-tiče davna nasljedna prava. Arabija sama bukti u plamenu ustanka, vojska je turska neuredna, ima proti sebi upliv i ugled Englezke i Rusije, kretsko pitanje joj ne da mira, a opet Mace -donija i Albanija je vulkan, koji tinja, dok ne počne rigati smrt i pokolj. Bugarska vreba zgodan čas, da zaskoči.

Posred ovakovih prilika Turska ne može da ide u susret proljeću bez velike brige. P r o ­ljeće nosi ustanak u Macedoniji, a ovaj za Tursku znači, po gotovo uzam u obzir prilike u Arabiji, težku krizu, iz koje se ne zna, kako će izići.

Kačića. No izporedivši jedno s drugim, moramo r eć i : N e g o t o t u m , c o n e l u s i o e n i m m a g i s ^ p a t e t p r a e m i s s i s . Niti su pred-postavke dokazane, niti njihova sveza sa t. z. Petrom Kačićem. a da ne govorim o zaključku. Da je Petar, zadnji hrvatski kralj bio sinovac kralja Slavića, utvrdio je prof. Šišić, ali ničim dokazao. Dakle ? U dogadjaju Kačića sa Raj-nerijem, treba pokazati da je poljičko primorje od Žrnovice do Omiša pripadalo baš hrvat­skom plemenu Kačića. Tih dokaza nema. Pače znamo ( K a e r str. 148) da su oni stanovali u m o r s k o j ž u p i kao u osobitom posjedu. Dakle ? . . . Razlaganje Kaerovo osniva se na neizviestnim činjenicama, ako u v a ž i m o ovo ili ono. Svak će bome uvažiti, samo valja d o ­kazati. Ali dokaza ne ima, po kojima onako kategorički se zaključuje, da je zadnji hrvatski kralj bio Petar Kačić.

Petar Kačić ! A o njemu nigdje spomena. Svi spisi šute, šute svi poviestničari, svi s p o ­menici ; pa se zbilja čuditi, da ga se nakon skoro devetsto godina sa svom sigurnošću stvara kraljem 1

Šibenik, u subotu 7. siečnja 1911.

Upit zas t . dra. Dul ibića na g o s p . ministra z a javne radnje, g l e d e gradnje m o s t a

preko Krke kod Skradina. ( P r i k a z a n u s j e d n i c i 6. p r o s i n c a 1910.

c a r . v i e ć a , ) Pitanje o gradnji mosta preko rieke Krke

kod Skradina spada medju najvažnija prometna pitanja u Dalmaciji. Podignuće tog mosta, — koji bi na kopnu omogućio promet i saobraćaj izmedju sjeverne i srednje Dalmacije, — bilo je već odlučeno od c. k, vlade i u tu svrhu bijahu ustavno odobreni iznosi preliminirani za 1909, od 100.000 K, za 1910. takodjer od 100.000 K, dočim je u proračunu za 1911. p re -limiran iznos od 56.000 K. kao t r e ć i o b r o k .

Premda je već ustavno odobrena polovica troškova potrebitih za tu gradnju, nije se ipak još počelo sa izvedenjem odnosnih radnja, koje bi mogle potrajati 2—3 godine.

Visoko carevinsko vieće u ovogodišnjem ljetnom zasjedanju, prigodom razprave prora­čuna za tekuću godinu, prihvatilo je, na predlog proračunskog odbora , zaključak, kojim se je pozivalo c. k. vladu, da još kroz tekuću g o ­dinu započme sa gradnjom mosta. Ali do danas nije se ništa počelo da izvede.

A ipak radi se o podhvatu najveće nužde. Saobraćaj izmedju sjeverne i srednje Dalma­cije moguć je samo sredstvom ladja i ca ta ra ; prevoz osoba, kočija, životinja itd. silno je težak i pogibeljan. Ljetos je n. pr. prigodom prevoza jedan automobil pao u vodu i tek nakon dugih napora i težkog truda uspjelo je izvući ga iz vode . Zahvalit je pukom slučaju, što pri tome nije - bilo ljudskih žrtava. Tim automobilom putovale su inostrane ličnosti, koje su, kako je shvatljivo, dale jasna izražaja svomu ogorčenju radi podržavanja tako nesnosnih pri­lika. Ovdje se nipošto ne radi o jednom izo­liranom slučaju. Skoro svaki dan dolazi netko u pogibelj, da izgubi glavu ili svoju vlastnost. Da se pri takovim obstojnostima ne može promet stranaca da podigne niti razvije, ne treba p o ­tanjeg dokazivanja.

Kad se je ono bila uputila akcija za po­dignuće Dalmacije, pripoznalo se je odmah preku potrebu, da se učini kraj postojećem nesnosnom stanju stvari i da se sagradi toli nuždan most preko rieke Kr^ce.

Izvedenjem te gradnje dalo bi se takodjer pr igode pučanstvu, da pri tome što zaradi, poš to je ono pučanstvo uslied svakojakih ne ­prestanih ekonomičkih kriza upalo u težku biedu i* nevolju. Ovaj visoki parlamenat prihvatio je tuskoro raznih zaključaka glede izvedenja radnja javne koristi u svrhu ublaženja bieda pučanstva, te bi se gradnjom upitnog mosta udovoljilo namjeram parlamenta.

Uslied svega toga dužni su podpisani , da upitaju Vašu Preuzvišenost :

Je li voljna, polag zaključaka prihvaćenih od ovog visokog parlamenta, odrediti , da se bezodvlačno započme sa gradnjom toli po t re ­bitog mosta preko rieke Krke kod Skrad ina?

Političke viesti . Nunc i j O r a n i t o di B e l m o n t c . „V Italia"

javlja, da je bečki nuncij knez Oranito di Bel-monte iz zdravstvenih razloga predao ostavku. Sv. otac papa prihvatio je ostavku, zahvaiio se nunciju za njegove crkvi izkazane usluge, i izrazio mu svoju dalnju blagonaklonost.

M i n i s t a r s k i s k a n d a l i u B u g a r s k o j . Pred sobranjem je potaknuto pitanje, da se obtuže ministri stambuloviste, jer da su se državnim novcem obogatili . Dne 3 1 . prosinca počela je

o tome razprava u sobranju. — Tragična smrt Pajakova nije u tom ništa promienila. Bivši ministri Gudev i HalaČev pismeno javiše s o ­branju, da oni ne će pred sobranjem odgova­rati za svoje čine, nego pred sudom, ako ih se obtuži. Ministar Šišmanov veli, da ga se obtužuje sa 54 fakta, za koja on doista nije kriv. Zatim opravdava točku po točku, koja je njemu u grieh upisana, te zaključuje svoj govor, te apelira na savjest zastupnika, da će bezpri-strano raditi, odrieše li ga krivnje. — Bivši ministar Ršo Petrov veli, da se njega ne može obtuživati ni s česa, jer sve ono, što je radio, dobio je odobreno po tadanjem sobranju, pak ako se njega za što krivi, mora se analogno kriviti i one zastupnike, koji to odobriše. — Iza toga se je u sjednici od 3 1 . t. mj. počeo da pere general Savov, no svoga pranja nije dovršio, te će ga nastaviti u sliedećoj sjednici. Svi ti bilo direktno bilo indirektno, kazuju, da su radili po nekom višem nalogu.

Č e s k o - n j e m a č k i p r e g o v o r i i m i n i s t a r s k a k r i z a . Pregovori u Pragu niesu uspjeli. Razloga imade više. Ne ćemo ulaziti u kompleks češko-njemačkog spora, jer je taj golem, već ćemo sa ­mo iztaknuti, da su Niemci, ti pouzdanici i s tu­povi Bienerthovčga ministarstva stavili na Čehe^ nove zahtjeve i da su Česi pod takovim uvje­tima morali s pregovaranjima prekinuti. Češki delegati Skadra, Choc i Dvorak morali su u p o ­vodu toga pos tupka naglasiti, da u Niemaca ne ima dobre volje da dodje do sporazuma, jer su mu sami svojim novim zahtjevima stavili zapreku. Standvištu čeških delegata pridružio se i sam vrhovni maršal Lobkovic, koji se u sve vrieme pregovora držao vrlo objektivno i nije pristajao ni uz koju < stranu. Videći pos tupak Niemaca, morao je izjaviti, da smatra svojom dužnošću izjaviti, da su Niemci doista stavili veće zahtjeve, nego li su to bili do sada.

Tom važnom izjavom vrhovnog maršala skinuta je sa čeških stranaka svaka odgovornos t za neuspjeh pregovora i češko je stanovište mnogo dobilo. Da je Niemcima bilo stalo do sporazuma, oni ne samo ne bi bili povećavali svojih zahtjeva, nego bi ih bili i snizili, da se već jednom dodje do mira i do djelovanja u češkom saboru i carevinskom vieću.

Taj izpadak pregovora u Pragu odlučio je sada o sastavu ministarstva, te će njegov ka-lakter po svoj prilici biti činovnički.

No nove viesti vele, premda su pregovori prekinuti, da će se ovi opet povesti. Glede sastava kabineta pozvan je prof. Lammasch, da preuzme Iistnicu ministarstva nastave, dok je StUrgh uzeo unutarnje posle. Financije bi preuzeo R. Mayer, a željeznice Glombinski. Bienerth dalje konferira.

U r o t a p r o t i j a p a n s k o m M i k a d u . U Ja­panu je odkrivena urota, koja je htjela umoriti Mikada, ministre i mogućnike. Uapšeno je više osoba te su ove konačno svoju namjeru priznale.

Iz hrvatskih zemalja. U z k r i s e n j e m a g j a r o n a . Poznat je govor

grofa Khuena, u kojem je neki dan indirektno naviestio osnutak stare narodne stranke u Hr­vatskoj. Sad se doznajej da je Khuen sa okor­jelim magjaronom Vašom Gjurgjevićem konfe-rirao oko dva sata, te ovo se dovodi sa gor­njim u svezu.

Š t r a j k m e s a r a u T r s t u je skoro pres tao. Već ih je dio ponovno otvorio mesarnice i nešto povisio ciene.

f P o d m a r š a l G j u r o Č a n i ć . Ovih dana proniela se našim novinama radosna viest, da je nepoznati rodoljub hrvatski poklonio družbi sv. Ćirila i Metoda za Istru 25.000 kruna, na

Naprotiv ime Petra Svačića donosi listina poljičkog samostana rv. Petra. Tu se čita : T e r n p o r a s u i n i m i r l f u i t P e t r u s S u a -c i g b a n u s t. j . za kralja Zvonimira bijaše ban Petar Svačić.

Kaer navadja 1 on ovu listinu (str. 143), ali joj poriče svaku vriednost, jer „da za či­tavog vladanja kralja Zvonimira u dosad p o ­znatim nam listinam, ne spominje se ime hrvatskog bana pod imenom Petra, još manje pod onim Petra Svačića." Dobro kaže u d o ­s a d p o z n a t i m, je ih doduše veoma malo poznajemo. Pa zašto mora doći i u drugim listinam ime Petra Svačića ? Njega se izbacuje jer spomenut samo u jednoj listini, a Petra Kačića, komu nigdje spomena, sa svom sigur-noSću proglasuje se kraljem. Čudnovato , zar n e ? A onda zašto Kaer ne izbaci iz poviesti ime dvaju župana Oštrine i Dragoslava ? Sam Kaer kaže da su oni spomenuti samo jedan put (str. 132), no ipak ih, priznaje.

Još Kaer prigovara, pošto je Zvonimir ukinuo bansku čast, nije mogao biti b a n P e ­tar Svačić, kako govori listina. Za valjanost

pr igovora ostaje Kaeru dokazati , koje je g o ­dine Zvonimir ukinuo bansku čast. Poslie toga ukinuća, nije se doduše moglo više imenovati b a n a P e t r a S v a č i ć a . Ovo je jedan razlog više zašto mu nema spomena u drugim listinam.

Napokon Kaer se jakim ćuti, što Rački spomenutu listinu sudi, da je slabe vjerodostoj­nosti. Bit će tako I Ali je ipak držao do nje i po njoj priznavao za zadnjeg narodnog hr­vatskog kralja, samo Petra Svačića. Priznaje ga i moja malenkost. U ostalom ako se nema dokaza, ne treba unašati pomutnje u narodnu poviest.

F. J . Mi lošev ić .

što su se mnogi radoznalo pitali : tko je taj plemeniti dobrotvor naše stariske sirotinje?

Na to o d g o v a r a m o j d a n a s tužnim i pot re­snim s rcem:

Taj je nepoznati rodoljub b i o : Preuzvišeni gospodin podmaršal Gjuro Čanić. Darovateljeva je želja bila, da mu družba za života ne oda imena. Danas smo na žalost riešeni te obveze : Podmarša l Gjuro Čanić izdahnuo je svoju dobru i plemenitu dušu u Beču u ponedjeljak dne 2. o. mj.

0 čovjeku i vojniku podmaršalu Gjuri Čaniću govorit će drugi. Mi u ovom času gle­damo u pokojnom krajišniku — junaka samo Hrvata i dobrotvora naše Istre.

Bio je Hrvat kova Jelačića, Preradovićeva, Trnskoga i one divne legije slavnih hrvatskih častnika, kojima nije vojnička odora ni za čas stegnula srca. 0 tome nam svjedoče nebrojene crtice iz njegovog života, osobito ona svima dobro poznata zgoda iz posliednjeg narodnog pokreta.

Jedan od najljepših spomenika svome ime­nu ostavio je slavni pokojnik u daru, š to ga je poklonio našoj družbi sv. Ćirila i Metoda u Istri. Onaj njegov liepi dar pokazuje, koliko je njega zanimala ova naša borba u Istri. On je toj hrvatskoj borbi na skrajnjem zapadu hr­vatske domovine podavao vanrednu znamenitost. Njegovo bistro i pronicavo oko proniknulo je dobro ulogu, što će je u budućnost našega naroda igrati Istra, budemo li je znali na vrime očuvati.

Svojim je darom pokojnik zadužio čitavu Hrvatsku. Svojim je^darom osjegurao sebi častno mjesto u povjesti naše Istre, koja će mu do vieka harna biti i slavno mu ime spominjati

s dubokom harnosti i velikim počitanjem, Vječna slava Gjuri Čaniću !

I z v o z n a š e g a v i n a u p r e k o m o r s k e k r a ­j e v e . P o d tim naslovom „Tršćanski Lloyd" d o ­nosi liep članak u kojem zagovara namisao, da bi se naše vino kao ono vinoplodnih država Francuzke, Italije, Špamolske, Portugalske izva-žalo u Buones-Ayresu (Argentina), Rio de Janeiru (Brazilija) i u Punta Arenas (Chile), gdje bi se ustanovila vinska skladišta. Kašnje bi se to uči­nilo i u drugim prekomorskim gradovima.

Iz grada i okol ice . D r . I v a n B o t t e r i , dosadanji liečnik p o ­

moćnik kod bolnice u Arbanasima, imenovan je prvencem za unutarnje i spolne bolesti kod mjestne bolnice.

Dr. Botteri, čestit i dobar Hrvat, već u Zadru si je bio stekao liepi glas. a zadarske hr. novine toplim riečima pozdravljaju njegovo imenovanje. I mi s naše strane, dok čestitamo dru. Botteriu na imenovanju, nazivljemo mu dobrodošlicu u našem gradu.

Z a b a v a u S o k o l u . Jučer na Tri Kralja bio plesni vjenčić u Sokolu. Liepa i famijarna zabavića bila, koja je trajala malko do kašnjega.

Is todobno javlja Sokol, da sutrašnjim da ­nom počimlju redovito u Sokolu plesni vjen-čići svake nedjelje i blagdana. Tom zgodom učiti će se neki moderni plesovi,

D a r „ U b o ž k o m D o m u " . G. A, Maiidlć darovao je „Ubožkom Domu" 3 K. mješte če-stitaka o novoj godini,

N a r . z a s t . d r . A. D u l i b i ć odputovao je noćas za Beč.

B r a ć i p r a v o s l a v n e v j e r e nazivljemo sre­tan i čestit Božić.

Z a m l j e k a r s k u z a d r u g u . Kako već ja-vismo, sutra će se obdržavati u jutro u „Kavani na Poljani" skupština za osnutak mljekarske, zadruge. Medju zanimicima je interes za ovu akciju velik. Skupštini će kako čujemo predsjedati poglaviti gosp . načelnik dr. Krstelj Danas iz Zadra d o ­lazi vladin mljekarski konzulent za Dalmaciju, g. L. Tejkal, koji će sutrašnjoj skupštini takodjer prisustvovati.

T u ž e n a m s e s a s u d a , da su tamo pri­mili sve tiskanice registara i predbiljcžaba, koje su š tampane na talijanskom jeziku. T o se kosi sa jezičnom naredbom. Povratiti ćemo se na stvai"

C e s t a J a d r t o v a c - G r e b a š t i c a - R o g o z n i c a . U sjednici 15. l istopada 1910. zast. dr. Drinkor vić bio je podnio rezoluciju o gornjem putu. p o v o d o m te rezolucije namjestnišlvo je priobćilo zem. odboru dopisom 1. prosinca br. XI. 415 /9 ex 1909, da je c. k. lučki admiralat u Puli od­ustao od dosadašnjeg zahtjeva, da se bedemu puta za spajanje Rogoznice kopnom ostavi 20 metara široki i 5 metara duboki otvor. Poš to je | m e odklonjena potežkoća, što je stajalajna putu izgradnje ceste Jadrtovac-Grebašt ica-Rogoznica, to namjestništvo namjerava, da udieijenjem raz­mjernih podpora dade zajaziti morsko tiesno i da nakon toga odredi obavljenje potrebitih teh­ničkih izviđa i sastavljanje definitivne osnove, po kojoj bi se dalje vodila izgradnja spomenutog puta. Nasipanje u morskom tiesnu izmejdu Ro­

goznice i Kopače već je započeto p o d p o r o m od K 3000, što je namjestništvo za sada udielilo mjestnim zanimanicima odlukom od 3. svibnja 1910. iz državnih sredstava.

N e i z p r a v n o s t i . U „Narodnom Listu" je netko iz Šibenika napisao pod naslovom „ O d n o -šaji u Šibeniku", dopis u kojem se bavi gradjev-nim osnovama obćine šibenske. Koliko tvrdnja u onom dopisu glede tih osnova, toliko ne­istina. Onaj koji pokazuje tolike himbene brige za Šibenik, mogao je stvari posvetiti bar toliko brige, da se o istoj točno informira. U prvom redu nitko još niti ne misli na izgradnju o b -ćinskog doma, za koji i sam pisac priznaje, da je potrebit. U drugom redu za toli nužnu izgradnju novog vodovoda država bi dopr ina -šala ogromnim dielom. Konačno, što se realke tiče i za tu bi država većim dielom trošila, a poš to je „ Narodni List" proti izgradnji iste, dobro bi bilo, da se u tom smislu izjavi i upravitelj same realke, koji je u Šibeniku p red ­stavnik Utvare. To bi mogao izjaviti u listu svoje stranke.

Što se pak veli, da se nije ništa gradi lo pod ovom upravom obć inskom, možemo ga uputiti na sela, da se dopisnik malko p r o ­šeće i priupita, pak da se osvjedoči, da se je pod ovom upravom, a za ovo malo godina , uradilo mnogo više nego li za trideset god ina njihovog pašovanja. A sve se je to učinilo uz-prkos tomu, što su pot rebe pučanstva pona -rasle, što su zemlje poizdale i što se je p o ­rezna snaga naroda smanjila. Ako pak obćina ima još nešto duga, taj je zaostao od n j i ­h o v e uzorne uprave.

Toliko cienimo da je dovoljno onima, koji idu u potragu za lažima, ali koje im se ro -dovno osvećuju.

Pokrajinske viesti . H r v a t s k a č i t a o n i c a u Z a d r u , na izvan­

rednoj glavnoj skupštini izabrala je za ovu godinu sliedeću novu upravu : gg. savjet. Ć. Iveković, dr. Poduje , Marin Krile, rač. savjet, Bulat i uč. J. Urschitz. Nova se je uprava ovako konstituirala : predsjednik Ive­ković, podpredsjednik Poduje , blagajnik Bulat, tajnik Urschitz i knjižničar Krile. — Za tim je skupčtina, poslie živahne razprave, jednoglasno zaključila, da Hr. čitaonica p r e u z m e p e t ­n a e s t u d j e l a H r v a t s k o g D o m a u Z a d r u , u ukupnom iznosu K. 2250. koji će se izplatiti kroz tri godine.

Z a p r a v o p a š e n a b o s a n s k o j g r a n i c i . Učestale bile tužbe sa svih strana, š to je vlada sa zemaljskim odborom zanemarila ovo toli važno pitanje po naše težake. Zato je prošle sedmice u Splitu bio sastanak užeg odbora , na koji su pristupili izaslanici obćina Šibenik, Sinj, Knin, Drniš, Vrlika i Skradin, koji je iza­brao deputaciju od trojice zastupnika, i to dra . Dulibića, Ivaniševića i Perića, da podju na zemaljski odbor stvar požuriti. Oni su u u t o ­rak bili u Zadru u predsjednika dra, Ivčevića te u gornjem smislu kod njega intervenirali.

N e z g o d a n a m o r u . U Sale je doplovila grčka jedrenjača „Aghios Niko laos" U sred puta počelo je kroz razne pukot ine more p r o ­dirati te je jedva uspjelo dovući jedrenjaču na sigurno.

f 0 . R u b e H a m m e r . U karinskom s a m o ­stanu preminuo je dne 58 prosinca O. Rube Hammer u 63 godini života. Za mladosti bio je lektor na sinjskoj gimnaziji i p redavao pr i -rodopis i matematiku. Kasnije u raznim mje­stima župnikovao. Umro je od kapi te mu je 30 og. bio liep sprovod.

Pokoj vječni 1 D a r D r u ž b i . Za družbu sv. Ćirila i M e ­

toda poslao nam je iz Knina g. Gjuro Vojvoćić 20. K. u mjesto čestitanja prijateljima katoličke vjere pr igodom mladog ljeta.

Razne viesti. Koji je n a j v e ć i u s p j e h XX. v i e k a ?

„Lokal Auzeiger" u Berlinu obrat io se je na razne učenjake, pisce i ličnosti, da mu kažu, koji je po njihovom mnienju, najveći uspjeh p rvog desetljeća XX. vieka. Medju odgovor ima ima ih vrlo zanimivih. Ehrlich i Max Nordau su suglasni u tome, da je najveće odkriće ono, gdje se je pronašlo, da atomi nisu jednostavni nego djelivi i da hemijski elementi niesu jedna stalna sastavina, nego da se jedni u druge mogu pretvoriti. „Ovo odkriće, koje su Ramsay i drugi postigli pomoću pokusa sa radiumom. ima da izvrši — veli Nordau — čitavu revo­luciju, a ova će biti dublja od one, š to ju je letanje zrakom izvelo, čak i onda, kada ono bude general izovano". Ehrlich veli : „ P r e o ­brazba i pretvorba elementa, koja je bila san alkimista, obistinila se je. Zamašaj ove podpune revolucije u našem znanstvenom svietu, tek se zamisliti može" .

n-

in

gl

B i

e

Drugi , kao n. p . ekonomista Bernhard veli, da je najznamenitije izkustvo XX. vie­ka rusko-japanski rat, koji je dokazso , da je rat prvi faktor civilizacije. I zaključuje, da čovječanstvo ne će moći nigda biti bez rata.

Vilim Ostvald i Carnegie vide najveći uspjeh u napredovanju ideje sveobćeg mira.

C u p i d o v o k r i l o , Tako se zove jedno udruženje žena feministkinja u New Jerseyu u Americi, koje je sad postalo glasovito radi jedne zakonske osnove, koju su dotične suffra-gistice odglasovale, a koja se ima podnieti na kongresu. T a zakonska osnova naredjuje ože­njenim muškarcima, pod prietnjom globe od 500 dolara, da na prstu moraju uviek nositi vjenčani prsten. Predsjednica tog originalnog kluba bila je od novinara intervistirana te je o toj zakonskoj osnovi dala ovo r?i;jašnjeje : „Mi se žene nepres tano nalazimo pred ovim tragičuim položajem : jedna djevoj!;?, izdana i ostavljena od ljubavnika koji se je prikazao kao neženja, dočim je već bio oženjen. Naravno, da su razne sramote, nesreće, t i?gedije itd. samo posljedica toga. Medjutim pomoću za­kona, koji mi tražimo, toj bi se neprilici dalo doskočiti, jer je taj upravljen baš na to, da štiti djevojke od prevare oženjenih muškaraca. Da se zaprieče razne varke tih bezdušnika, neka se izdade zakon, da svi oženjeni mužkarci moraju nositi vjenčani prsten, a onda će svaka djevojka znati razlikovati oženjenog od neože-njenog. Globa od 500. dolara ili dva mjeseca tamnice, za onoga te se o taj zakon ogrieši, dovoljna bi bilo, da mnoge i mnoge muškarce opameti" ,

I n t e l i g e n c i j a k o d ž i v i n a . Anedokte o inteligenciji živina još uviek su vesele i ugo­dna. Ovo dana je, naravoslovac izdao 10 sve ­zaka o životu kukaca. Parižka „Revue" pak posvećuje čitav članak šaljivim živinama, te taj list misli, da dotične živine posjeduju smi ­sla za komičnost. Tako pripovjeda, da je ka ­petan Shipp htjeo izkušati slona te jednom mu dao mali krušac, koji je iznutra bio napunio paprom, i onda u m a k a o ; čitav mjesec dana nije se slonu prikazao. Kad je njemu konačno došao , slon je bio sasma miran te je kapetan mislio, da je ogromna živina već zaboravila na onu šalu. Ali čim se on okrenuo, a slon mu izlije kabao vode, koji se tu desio, nad glavu, pokazujući tim, da ne zaboravlja šale.

jedna o slonu. Bilo je za rata u Indijama. Bunari su bili riedki i vode je ponestajalo. Za

ojsku se obično išlo voda uzimati sa slonovima, ednom zgodom jedan slon drugome otme vidio

izprazni ga. Ovaj je mirovao, jer slabiji od druga, ali je čekao, dok mu se ovaj nije b o ­kom zgodno okrenuo tako, da ga je jednim uda r ­cem strovalio u bunar. I jedva spašise nesretnu živinu. No ni magarci niesu toliki magarci, koliko se misli. Evo jedne zgode : Lupež ukra­de mirnog magarčića, uzjaše na nj i trkom dade se u bieg. A magarac svom silom na to zabrza kao par ipče i nakon mnogo zaokreta

odje do gospodara svog i pred nogama mu ali lupeža. Za jednog magarca i preveć in-ligentno. Samo šta ga nezahvalnost ljudska

e će biti poštedila od daljnih masnih batina '

! a s e b r z o j a v k e .

M i n i s t a r s k a k r i z a .

B e č , 7. siečnja. — Poljski klub je na svojoj ednici zaključio, da Poljaci udju u treći Bie-erthov kabinet, tako, da dr. Glomhinski dobije :*m'cu ministarstva željeznicah, hofrat Zalezski

'a bude poljski ministar zemljak.

R a z p u s t p a r l a m e n t a ?

P r a g , 7. siečnja. — Bivši ministar Čeh Oržt govor io je na jednoj skupštini te rekao, a se na horizontu sadanje situacije pojavljuju ovi izbori, ciljajući tim na vrlo laku mogućnos t ' o r o g razpusta parlamenta.

P r o t u č e š k i k a b i n e t .

B e č , 7. siečnja. — Uslied nepost ignutog porazuma izmedju Niemaca i Čeha, novi kabinet iti će izrazito protučeški .

B i e n e r t h i S l o v e n c i .

B e č , 7. siečnja. — Bienerth je l:ot?'erirao ,>a zemaljskim poglavicom Kranjske Š u l . ^ o . n , no -.ema nade, da će Slovenci podupirat i Bienertha.

Priobćeno*). O t v o r e n o p i s m o

Uredniku „Našeg Jedinstva" g. Anti Stražičiću n Splitu.

U ,,N. Jedinstvu" od 3. prosinca 1910. br. 142 medju „Domaćim viestima" donieli ste iz-kriuljenu istinu, začinjenu lažima dostojnim Va­šega izvjestitelja. Pos ta rao sam se, da dobijem samovoljne, i vjerne izjave starice Nedoklan i g. bilježnika Raimondi-a. koje i danas posjedujem u originalu.

Zanimanik drugi mojom privolom prepisao je spomenute izjave i bez moga znanja iznio u „Hrv. Rieči". Vi ste, vidjevši one izjave u br. 151. od 24. prosinca 1910., opozvali ono pisa­nje u gore spomenutom broju i to radje i.ego.l ste ono prvo donieli.

U br. 158. od 29. prosinca 1910. Vi ste se povratili na prvu klevetu te ju još više zaoštrili sa noviiu lažima proiiva mojoj osobi . Vi me z o ­vete i p o d r a ' i v a ' e , da V?s tužim i izvedem pred c. k. sud. P o š t o ste donieli izkrivljenu istinu i nove laži i klevete prs . iva mojoj osobi, j e z i v ­ijem Vas kao čovjeka i novinara, da na moje putne t roškove izadjeće na lice mjesta i da mi pred tri poš tena nepr: ma gradjanira ponovite sve ono što u Vašem i donieli p r o t i v a m e n i ; pa ako to uČ m'te, tad Vas tužiti c. k. sudu.

Ako Vi gosp. ure 3 ovo ne učinite u roku od šest dana iza kake- ;o bude objelodanjeno ili mi kroz i o vrieme ne dadete zadovoljštinu putem ja"ne š tampe, smatrat ću Vas kukavicom, lažeem i klevetnikom u službi drugih.

D r n i š , 3 . siečnja 1911. O. A n t e B i l o n i ć

kato l ičk i župn ik d e k a n .

Na pisanje „Našega Jedinstva" od 29. p ro ­sinca 1910. br. 153 o poš tovanom otcu f r a A n t i p i l o n i ć u sliedeće

I z j a v i j u j e m : 1.) Da sam svoj 'd io imetka ostavila, kako

sam i komu sam hotila ostavit i to bez ičijega n a g o v o r a ;

2.) Izjavljujem, da sam onu izjavu, koja je bila otiskana u „Hrvatskoj Rieči" učinila pred svjedočim i to u župskom u r e d u ;

3.) P o n o v n o izjavljujem, da mi župnik o Bilonić svoju volju nije namećao, niti me je u c. k. bilježnika doveo , nego sam sama želila i hotila da spomenut i bude p r i su tan ;

4.) Izjavljujem, da je „Naše Jedins tvo" lažno, himbeno i zlobno pisalo, koli o mojoj oporuci toli o poš tovanom otcu fra Anti Biloniću. U vjeru česa polažem svoj križ.

f J a k o v i c e N e d o k l a n pk. A n t e . J o v a n B j e g o v i ć , svjedok križa.

I v a n P a t i j e r a , svjedok križa. D r n i š , 2. siečnja 1911.

V E L I K A Z L A T A R I J A

G i P L A N Č i C Vis=STARI6RAD=Velaluka

„Hivatskoj tiskan" u Šibeniku potreban je

Jedan samostalan knjigoveža. Mjesto stalno. Plaća dobra. Nastupiti može odmah.

Hrvatske narodne poslovice uredio V. J. Škarpa, ciena knjizi broširano K 5*—, a uvezano K 6*—, nabavlja se kod „Hrvatske iisi are" u Šibeniku i u sivm knjižarama.

Tiskanice za olićine I župske urede

- dobivaju se — uz vrlo nizku cienu

u Mrvalskoj T iskar i - Šibenik

• | PRVORAZREDNOM DI-• • • I PLOMC A I ZLATNOM = . M E D A | 0M NA RIM-• j SKOJ IZLOŽBI POLJO-= » DJELSTVA I OBRTNIH • ' •, PROIZVODA NAGRA-

- DJENA - - -

TVORNICA VOŠTANIH - SVIEĆA -

VLADIMIR RULIĆ P R E P O R U Č A S V O J E P R O ­I Z V O D E P . N . G G . Ž U P N I ­CIMA, CRKOVINARSTVIMA - - I B R A T O V Š T I N A M A - -

od 2 i p6 'ronjske snage. — Obratiti se n a : Gju V r l j e v i ć a , drvodjelca Š i b e n i k .

4—4

jtiotor nadmeno ulje

") Z a č l anke p o d ov im n a s l o v o m U r e d n i š t v o ne p r e u z i m a n i k a k o v e o d g o v o r n o s t i .

H r v a t s k a t i s k a r a (Dr . . : r s te l j i dr . ) Vlas tn ik , i i zdava te l j i o d g o v o r n i u r e d n i k : J o s i p D r e z g a .

Prodaju se kmetsko i zemlje p r a V O . P . O . Z a t o n . Obratiti se na P e t r a K i t a r o v i ć a . g-io

Z a h t j e v a j t e c i g a r e t n i p a p i r

„ J A D R A N " U korist s iromašno hrvatske školske djece u Zadru

= = = = = 2 0 % o d č i s t e d o b i t i • ,

Najfit. ja vrst — Elegantno opremljen

Skladište na veliko:

JtrVaijKa Knjižarska V. GSszt - Zadar

O g l a b

Častim se javiti P. N. obćinstvu, da sam 1. ove godine preuzeo dućan Regina Oselladore na obali. Osim dosadašnjih predmeta, koji su bili na prodaju, obskrbiti ću dućan sa još raitiovrstnijom t '^ovinom, a ciene biti će umjerene. Osobito p. n. mušterijama iz okolice biti ću u svakom pogledu i slučaju pri ruci.

Franjo (rijetko.

Insam & Prinoth Sv. Ulr ihu , G r o d e n (Tirolska).

o bD

0

K i p a r s k e r a d n j e i z d r v s t a , s a crkire

Kipovi svetaca, oltari, propovjedaonice

križni putevi, razpela, j a s l i c e i t. d.

Katalog uzoraka s cienama daje se badava.

Za dostavu naručbe do štacije uključivo sa škrinjom, ne plaća naručitelj.

24.-9. 9 1 1 .

4 f * K u p u j t e ^ ništa drugo proti

K a š a l j n a b l a d u , h u n j a v i c u , k a t a r i

g r č e v i t o m k a š l j u do li

5*- Kaiser'ove Prsne karamele

(su tri jele) koji su ugodna teka.

SW* (-KlIKl v J e r ° d o s t o j n o p o -S - jHMM P r a ć e n e svjedočbe w ' lječnika i privatnika zajamčuju sjeguran uspjeh.

Jedan omot 20 i 4 0 filira. Jedna kutija 60 filira.

Na prodaji drž i : Car lO R u g g e r i , cent. drogerija

i V inko VuciĆ, drogerija —24 u Šibeniku.

- Velika zlatarija -

g j t i r o p l a n f l c

Starigrad (Podružnica : V i s - V e l a l u k a ) .

Prodaje svakovrstnih zlatnih

i srebrnih predmeta.

Najfinije švicarske dobnike.

Liene umjerene bez utakmice.

Priznanice na pretek. 30.VU.

Prodaje se kuća u Varošu na 3 poda sa dvorištem i vrtom. U dvorištu ima malena kućica, — Potanje kod uredništva 1 -

0 5 u o o a 9 o O 27

8 o § o o

§ o

O O O a O Q t t O Q O O O Q O O O a a d O O O O Q O O O O O O Q g

i.'zeće, ? io,. <{....

U nacis d a ću o d ( ) .

O o 5 o m

Imade .n vel iku zal ihu go tov ih c ipe la i radi­onicu sv. k o v r ^ n e o b u ć e I opanvka. I z ra ­di.'e s e o z o i i ? ć i o 0 0 » u ' " . l i j e m i n ? j m o -0' i i e . i i s-s e a u . P o ( ' > ' ; , .1'. se o s o u l . o p r e -p o n u v i e c ' n o 1 ii 'c a; c. I:.?M. voj . i 'c tvu, OiUZii 'c '- . ' ;- ' i H9fci»c>l.i:..i Su?..<-•,,.na.Pi 'odaje

s e l akoo ie r i "na m j e s e a i e o b r o k e .

'0 .—27. /8 . 911 .

va b ' t i p o č a š ć e n obi ln im, b l a g o n a k l o n i m n a r u č b a m a , illježini s e v e l e š t o v a n j e m

> t i i \ ijlgon., SSiljfcviTllt.

reumatičnu, uloge, glavobolju, bol zuba? Jeste li si kroz

ublažuje bol, lieči i kriepi. U istinu valja I Nije to samo r

F e l l e r u S t u b i c i , E l s a t r g b r . 64 u H r v a t s k o j .

m l a t e l i b o l e s t ? ih, hahladu, p-

ka! 12 bočica

-rili zdravlje? Uzmite Fb id m. d. M. „El sa f lu id" , koji

pokušaj stoji franko K 5. Proizvadjač je samo ljekarnik

6 - 1 1

o HRYATSKA o YJERES1JSKA BANKÂ PODRUŽNICA ŠIBENIK

Dionička glavnica - - -- - - - K 2 ,000 .000 P r i č u v n a z a k l a d a i pritičci K 180.000.

CENTRALKA DUBROVNIK - -Podružnica u SPLITU i ZADRU.

o Bankovni odjel - - -prima uložke na knjižice u konto koren-tuu ček prometu; eskomptuje mjenice. Obavlja inkaso, pohranjuje i upravlja vriednine. Devize se preuzimlju naj-kulantnije. Izplate na svim mjestima tu i inozemstva obavljaju se brzo

i uz povoljne uvjete

o Mjenjačnica kupuje i prodaje državne papire, raz-teretnice, založnice, srećke, valute, kupone. Prodaja srećaka na obročno odplaćivanje. Osjeguranje proti gubitku kod ždriebanja. Revizija srećaka i vriednostnih papira bezplatno. Unov­

čenje kupona bez odbitka. 1 7 3 - 5 4

) m

iiiimp • m-T^mar č u g e n p c t t o c l l o

Pribor satova, zlatarskih i optič­kih predmeta i kineskih srebrarija

žlica, viljuška i noževa. Z a j a m č e n a i z r a d b a sa 90 g r a m a č i s tog s r e b r a .

P e č a t a . Svake vrsti rezbarije u kojoj mu drago

kovini. Bogati lluitrov»nl oltnlk. Tvornlike ttalnt oiene.

$\btu\l GlaVna u l ica , br. 128 . 14. /9 . -910.—14./9.-9U.

Najsavršeniji gramofoni i ploče s a s v a k o v r s t n i m k o m a d i m a

o s o b i t o hrvatsk im provi-

djeni , znakom

*WS MASTER'S VOICE" A n d i e n ' TRADE MARK. ' A n d j e °

dobivaju se u knjižari i papirnici: Ivan Oriixiciïxi

Šibenik, Glavna ulica.

1 9 " Oglasi se uvršćuju samo oni, koji se unapried plate! ,

Uredniš tvo .

Priobćeno!

Podpisani časti se donieti do javnog znanja, da je on jedini i izključivi skladištar za grad Šibenik

IZVORNIH ŠEŠIRA

B O R S A L I N O stare tvrdke Borsalino G. i brat S. A. u Aleksandriji (Italija), utemeljena godine

1857, a svjetskog glasa.

E. COMICI.

Čudite s e ! Darujemo nagradu od 1500 K u g o t o v u !

Onima, koji odgonetnu priležeću sliku, odredismo gore naznačenu nagradu. Svatko, tko nadje na njoj trgovca, dobije jedan sat za gospodu ili za gospodje , u vried-

nosti od 20 K, Ili po želji 15 K u gotovu.

Svaki pošiljač dužan je da naruči jedan izvrstni „For-tuna Por temonuaie" i da priloži K 1 7 0 u markama.

Kada stignu rješenja, sliedi razdioba nagrade.

Pošiljke neka se uprave na „Metropola Hungarija" A. Hackenberg, Budapest , Hemad-Gasse 27. c

Ime . . . . Mjesto . . . . Ulica . . . .

Nikad više! ne promjenjujem sapun, od kada B e r g m a n o v „ S t e c k e n p f e r d L i l i e n s e i f e " (zaštitni znak;: Konj na palici) od Bergmann-a i drug. u Tešnju na Labi upotrebljujem, jer je taj sapun najupli-visniji od svijuh medicinalnih sapuna proti kož­noj bolesti (sunčane pjege), kao i za pospješ i ­

vanje liepe, mekane i nježne kože. Komad stoji 80 filira, a dobiva se u svim ljekarnama, droguerijama i trgovinama parfimerije Ud. 35-50

\ o — — — — - < z t

KNJIŽARA i PAPIRNICA

Glavna ulica

IVANA ORIM ANI-A G i a m a u u c a ŠIBENIK preporuča p. n. obćinstvu svoj veliki izbor jMStil lJtldtiai lSlri l l , uJGMĆtill i frailCUZtill \WB

romana , s l ovn ica , r iečnika o n d a i p i s a ć i h sprava , t rgovačk ih »knjiga, u r e d o v n o g papira , e l e g a n t n i h ' l i s t o v a . ' z a ^ p i s m a , r a z g l e d n i c a i t. d.

I Prima predplate na sve h r v a t s k e i s t r a n e č a s o p i s e uz originalnu cienu sa tačnim i brzim dostavljanjem u kuću.

I Velika zaliha svakovrstnih toplomjera, cvikeo*-naočala od najbolje vrsti i leća u svim gradacijama.

TVORNICA ® PAPIRNATIH 3SC

VREĆICA Čast mi je javiti p . n. obćinstvu, da sam objavljenu tvornicu pa­pirnatih vrećica za trgovačku p o -rabu otvorio, te je podpuno pre­ma zahtjevu uredio, time sam u stanju u najkraće vrieme najveću količinu vrećica izraditi. Vrećice izradjuju se u svim veličinama i u svim bojama. Poš to je ovo u nas prvo i jedino domaće pod­uzeće ovakove vrste, nadamo se za stalno, da će mi gg. potrošači povjeriti svoje cienjane naručbe, koje će u podpunom redu i naj-

savjestnije izvršene biti. Sa veleštovanjem

3$C

ŠIBENIK.

Skladište fotografskih aparata i svih

^ nuzgrednih potrebšt ina.

Preuzimlie naručbe svako­vrstnih pečata od kaučuka

i kovine.

Skladište najboljih i najjef­tinijih šivaćih strojeva „Sin-

ger" najnovijih sistema.

P o d r u i n l c e :

Via Giul ia b r . 3 3 . I

Via Giul ia b r . 16.1

Via A c q u a -dotto br. 65 .

Telefon ir, 1930.

Važno za svakoga!

Gustav Marko C e n t r a l a : V i a C o r o n e o 4 5 .

T e k u ć i r a č u n s a p o d r u ž n i c o m Ljubl janske k red i tne b a n k e .

P o d r u ž n i c e : Via Bar r i e ra vecch ia

br . 33. Via C o l o n i a br. 17.

. G i o v a n n i di Guard ie l l a

br . 871,

m Teleta Ir. 1930,

Afe.

Veliko skladište s t a a l a pros t ih , apaniran ih i z a u r e s . Veliki izbor p r e d m e t a z a Ijearne, d r o g e r i j e , p o r c u l e r s o i z e m l j a n o

sudje , oca l ine , s taklari je , svjet i l jke itd. Velike kolikoće naročitih tvari u ocaklini , porculani .

Ciene umjerene koje se ne boje utakmice.

Na zahtjev Šalju se cienici badava.

D o p l a l v a n j e v * h r v a t a k o m j e a e i l * : « * « .

Pomenuta tvrdka, jedina svoje vrsti u Trstu, preporučuje se svim našim trgovcima.

m

lzkl jučivo g l a v n o p r e d s t a v n i š t v o , k a m o valja uprav i t i s v e u p i t e :

K u ć a G u t e n b e r g ,

} EMANUEL KRAUS. Tehnički bureau Trst, via S. Nicolo 2

Zah t j eva j t e cienik b e z p l a t n o i b e z p o š t a r i n e . D o p i s i v a n j e h rva t sk i .

Najbolji namještaji snage k a o š t o :

m o t o r i n a p l in (gas), b e n z i n , ž e s t u , k a m e n o ul je , s u r o v o ulje z a o b r t n i č k e , po l j od j e l ­s k e i e l e k t r i č n e n a m j e š t a j e

• s n a g e . — = — Namještaje na mršavi plin (Saugaiilage)

prodaje

Draždjanska tvornica motora

na plin (A. G. D r e s d e n e r G a s m o t o r e n - F a b r i k :

M o r i t z Hille, D r e s d e n )

najveća specijalna tvornica srednje Evrope.

m I g K K K K K K S ä S S K S ä K S ä S S S ä ä ä S S

* ^Tvorn ica tjestenine i mlinice za raznu hranu.

Pomoćju najmodernijeg motora proizvadja

mftSS. Od najboljeg marseljskog griza kao i od

D o b r o g i od najfinijega pŠetliČtlOg fafclŠncl dob rog i od najfinijega.

Tvrdka :

I V A N Š U P U K i b r a t

K

X X

X

X

X

X

X

X

X

K s s X M

15,/VI. 10. C M

M K M M K M M M S g a e a g M M M S S