Globalna neo-liberalna demokracija u »minimalnoj« državi

IzvorničlanakUDK321.7Primljeno11.1.2006.

Ankica ČakardićVodovodna3,HR-10000Zagreb

[email protected]

Globalna neo-liberalna demokracija u »minimalnoj« državi

»Stegnuće politike«

Sažetak Nova globalna politika – koja, između ostaloga, obuhvaća i multibirokracijsko donošenje odluka, unutar i između vladine i međunarodne birokracije, politiku što je pokreću trans-nacionalne snage i agencije, te nove oblike multinacionalne integracije među državama – stvorila je međunarodni »nadnacionalni« okvir, u kojem i preko kojega se redefiniraju prava i obveze, ovlasti i moći država. U tom slučaju liberalna država štiti, a ne propisuje, ona je neutralna. Državno je miješanje opravdano samo ukoliko ona treba zaštititi pojedince jedne od drugih, ili od same vlasti. U svim drugim slučajevima država nelegitimno uzurpira prava pojedinaca i ograničava njihove slobode. Društvo slobodne konkurencije i »prisvajanja vlasništva« temelj je liberalizma, koji će u novijoj varijanti preuzeti neo-liberalizam pozicioniranjem kapitalističkog sustava ekonomije. Drugim riječima, minimalna država osigurava stabilni zakonski i regulativni okvir, tako da se pojedinci mogu baviti svojim poslom bez prekomjernoga uplitanja politike, što, dakako u globalnim okvirima, ima svoje posljedice.

Ključne riječiliberalizam,neoliberalizam,minimalnadržava,nacionalnadržava,global

Uvodno i o predmetku global–

»Sve udaljenosti u vremenu i prostoru smanjuju se. (...)Zanajkraćevrijemečovjekprevaljujenajvećeudaljenosti.Prevaljujući ihsvodiontakosvenanajmanjuudaljenost.Ali,tonagloodstranjivanjesvihudaljenostinedovodinidokakveblizine:jer,blizinasenesastojiutomedaudaljenostsvedemonanajmanjumjeru.«

MartinHeidegger,Das Ding

Ononaštobi,pamakaritekuoblikunapomene,nasamomepočetkuvalja-lousmjeritipažnju, anećebiti razmatranokaoprimarna temaovoga rada,upravojesadržajsintagmipolitički čovjek ičovjek politike.Kadasepitaopozicijisuvremenepolitikeionoga»političkoga«,negdjebisetrebalopro-naćimjestazarazmatranjeonogaštojedoista»napolitičkinačin«,uzimaju-ćiukontekstpoziciju»praktičkoga«,kakvujeufilozofijskomsmisluutro-strukomoblikučovjekovadjelovanjausustavioAristotel.Naime,isticanjem

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA104God.26(2006)Sv.4(849–860)

A.Čakardić,Globalnaneo-liberalnademo-kracijau»minimalnoj«državi850

ovihdvijuformulacijaželimnaglasitibitnuodrednicusuvremenepolitike,nakojusvakakovaljagledatikaonagubitak,manjak,pauodređenomsmislukaoinareduciranostkojadovodiupitanjepozicijuonogaštojepolitičkoiuopćepolitika sama.Dakako,otvaranjemsadržaja tihdviju sintagmimislisenaodređenjeonogašto jepolitikaprijesvega,a tekseotuda idepremaonomeštobiimalovišezadiratiupraktičnopolitikeiono»političko«.For-mulacijačovjek politike zapravopodsjećana filozofijskuprirodupolitike injezinuapriornost,dokbisintagmapolitički čovjek trebalanaglasitibitnostonogdjelatnog,onogpraktičkog.Budućidasemožeustvrditidapolitičkogadjelovanjausmislureagiranjaiizvođenjanema,negodazapravosamopo-stojizadanaformakojaseponavlja,nastavlja,reproducira–upitnomsvakakovišenijesamopozicijapolitike,kaoonekojatendirafilozofijskom,nego,jošnaglašenijimpitanjempostajepozicija(suvremenoga)političkogčovjekakaodjelatnogaaktera,onogakojibipolitičkokaomogućnosttektrebaoostvaritisvojim izvođenjem.Na taj senačinčovjek1možezapravo razmatrati samokaoonajkoji reproducirasustavbezdaseostvarujekaoautonomnipolitičkiakter. »Raison d’être politike i slobode i njihovo iskustveno područje jestdjelovanje«,2aiztogaslijedidasebitdjelovanjaaktualizirairealizirakrozizvođenje. Ovakvim se razumijevanjem ističe činjenica koja naglašava dasuvremenipolitičkičovjek,svojimneparticipiranjemudjelovanju,paondaiizvođenju,neaktualizirabitpolitičkog,štoseposebnoočitujeusnažnomkolidiranjupolitičkogaiekonomijskog,gdjejesvetežeustvrditionoštobiupunomsmislubilopolitičkidjelujućeodonogaštoseprovlačikaoreproduci-ranjekrozekonomijsko.Ovdjebihuraspravuuvelapojamkojimsefilozofij-sko-političkiipolitičko-ekonomijskidiskurssuvremenostisvevišesuočava,dakako,radiseoprostorno-vremenskomprocesu,globalizaciji.Globalizacijaponajvišeukazujenatodasedruštvoucjeliniisustavorganiziranjadržaveusmjeriona»ekonomiju« i reproduciranjesustavapotrebakojeonastvara,pritomnadilazećiiispuštajućiizvida»politiku«kao,tradicionalno,primarniaparat društvenogao-državanja.Otuda, u konačnici, liberalistička doktrinaunajvećojmogućojmjeriosiguravakonceptglobalnezajednicekoja,prijesvega,osiguravajućidruštvenuravangospodarenjadokidadržavno-političkumogućnostkontrole sustavaekonomije.Tako,»minimalni«konceptdržaveznatnolakšeomogućavaglobalnoumreženjekapitala,nopunosporije,ilini-kako,društvasasvimsvojimrazličitostima.Utomsmisluvaljalobipristupitirazumijevanjuliberalnedemokracije,prijesvegakrozprizmuneoliberalnogakapitalizma,tetrijusličnoznačnicaspredmetkomglobal-kojećuunastavkuradaukraćepojasniti.Globalizam,globalnostiglobalizacijatrisuteksličnapojmakojasepopri-ličnorazlikuju.3Globalizamjeshvaćanjedasvjetskotržištepotiskujeilina-domješćujepolitičkodjelovanje,tj.ideologijuvlastinadsvjetskimtržištem.Kaotakav,nastupasamoujednojdomeni,ekonomskoj,inatajnačinsužujevišedimenzionalnostglobalizacijena jednudimenziju, i togospodarstvenu,asveostalekomponente–ekološku,kulturološku,političku,društvenuglo-balizaciju– spominjekaopodređenedominacijisvjetskogatržišnogsustava.Ovakvo»jednostranogospodarenje«otapamoćpojedinihdržava i njihovuunutarnjupolitiku,asamimtimepreuzimainadzornadsudbinamapojedinihdržava.Sukladnotomu,utjecajjenacionalnihvladaznatnosmanjen,aglavneseodlukekreirajuidonosenavišojrazini–globalnoj.Budućidapolitičkeodlukenatakvojglobalnojrazininisunajboljerješenje,sveočitijimapostajuinedostaciumehanizmimakontrolenameđunarodnojrazini.Zatonetrebačuditiničinjenicadapostojisvevećaopravdanabojazandaimultinacionalnekorporacije imajumogućnost zapovijedati vladama i izbacivati nacionalne



ekonomijeizravnoteže.Onoštopojedinimzemljamaostane»naraspolaga-nju«uubrzanomprocesutransformacijedržavnihuređenja,zasigurnoje,ne-rijetkonametnut,osjećajpripadnosti.Ugrubo,uovimseslučajevimajednastranapolitičkogadruštvaopredjeljujeza»neoliberalnikozmopolitizam«,adrugapakzapovezivanjenatemeljutzv.pripadnostijednomunacionalnomosjećaju,gdjesezapravo,kaonaprimjerumnogihzemalja,ponovnopotičusuprotnostiuoblikunacionalizmaodstraneostatakadržavnihstrukturakojebiodustaleodbilokakvihsvojatanjalegitimiteta,teizprošlostiugrabilenače-lomoćiradisamemoći,umatajućigapopotrebiunacionalističkuretoriku.Drugisesmjerpolitičkogadruštvaogledauneoliberalizmukoji jezapočetvećutradicijiLockeovaliberalizma,gdjeserazvijaidejadruštvasnaglaskomnapojedincakaoštovišeodvojenogoddržave.Takosepojedinacotklanjaodpostojećihsustavadržavnekontroleinametanjavolje,apritommujeomo-gućeno da se razvija prema svojim privatnim potrebama. Javno, na razinidemokratskoliberalnoga,nejasnomostavljagranicukojabinavodnotrebaladefiniratisvojprostorsobziromnaprostorprivatnoga.Moderniliberalizam–neoliberalizam,ponajvišekalkulirasonimštobiimalobitipolitičkodje-lovanje i javnost.Oslanjanjajući se na postojeći sustav viška, neoliberalnademokracija,kaonajsnažnijatežnjadanašnjeekonomije,apotomipolitike,radodonositrenutneodlukeotomuštojeikadajeneštoshvaćenokaogra-nica javnoga i privatnog u društveno-političkomkontekstu.4Obustavljanjeustrojstvamonarhije i državne kontrole,minimalna uloga države, prevlastekonomije i ostvarivanje privatnoga vlasništva– početni su uvjeti ostvari-vanja individualnog liberalizma.Kada je liberalizamkaoslobodarska idejaodlučio zastupati individualizam (gdje je pojedinac »neovisan o državnojstezi«), legitimnoseosiguralamoćograničavanjaukreiranjuvlastiteorga-nizaciježivota.Budućidaseliberalizamuterorijizasnivanadobrovoljnosti,svakabiindividuasamatrebalaodlučitioonomeštojesezapravotiče,čimepridobiva»pravonaprivatnost«.Drugipojamkojemuvaljapobližepojasnitiznačenjejestpojam‘globalnosti’.Globalnostoznačavastav:većodavnoživimoujednomsvjetskomdruštvu.Nijednazemlja,nijednasezajednicanemožeizolirati.Pritom»svjetskodruš-tvo«označavacjelovitostsocijalnihodnosa,kojinisuintegriraniunacionalnupolitikuniti sunjomeodređeni. »Svijet«ukombinaciji »svjetskodruštvo«označava,dakle,diferenciju,mnoštvo,a»društvo«označavane-integraciju,takodasesvjetsko društvo može shvatiti kao mnoštvo bez jedinstva.Timese

1

Dakako,ovdjenakratkopodsjećaminapita-nječovjekakaouniverzalnekategorije,kojedovodidoparadoksa,naime,problemaredu-ciranostiuniverzalnogčovjekanamuškarca,također,problemodposebnevažnostikadserazmatrasuvremenaliberalna(»bratska«)dr-žava.Višeu:AnkicaČakardić,»Državakaobratskazajednica.TežnjaZajednicibezzajed-nice«, Filozofska istraživanja, 99 (4/2005),str.841–847.

2

HannahArendt,»Što jesloboda?«,u:ŽarkoPuhovski (ur.),Politički eseji,Antibarbarus,Zagreb1996.,str.61.

3

Usp.UlrichBeck,»Štojeglobalizacija?«,u:AnđelkoMilardović(ur.),Globalizacija,Pan-liber,Osijek-Zagreb-Split2001.,str.63.

4

U Hegelovoj tročlanoj arhitektonici sustavaobitelj-društvo-država,pitanjeodnosajavno-ga i privatnog dobiva posebno na važnosti.Dakako,ukontekstuisključiveafirmacijepo-litičkogaujavnoj,državnojsferigdje,premanjemu, žena nikada ne istupa iz obiteljskogobitavanja. Posebnim pitanjem tu postaje,gdjesepostavljagranicaprivatnogaijavnog,a onda i pitanjem postaje »prostor« društvakao sfere ekonomije, tj. vlasništva. Naime,premaHegelu,ženanestupaniugrađanskodruštvo kao ono koje omogućuje ekonomij-skanadmetanja,apotomivlasništvo.



raznopretpostavlja:transnacionalniobliciprodukcija,konkurentnostnatrži-šturada,globalnoizvještavanjeumedijima,transnacionalnibojkotkupaca,transnacionalniobliciživljenja,»globalno«zapaženekrize i ratovi,vojno imirovnokorištenje atomske energije, razvoj tehnologije, razaranjeprirode,itd.Svi tiprimjeriolakšatćenamrazumijevanjepojmaglobalizacije, kojaoznačavaprocese,nakonkojihćenacionalnedržaveinjihovsuverenitetbitipoprijekopovezaniputemtransnacionalnihposrednika.5Prema hrvatskom etimološkom rječnikuAlemkaGluhaka, pojam ‘globali-zacija’dolaziodindoeuropskogakorijenagelb(h)/gleb(h), štoznačistisnuti,smotati,izčeganastajeilat.pojamglobus (ghlob-o-s)saznačenjem»kugla,lopta,gomila«.Definiratipojamglobalizacijenijejednostavno.Jedanjera-zlogzasigurnoutomušto je to tekprocesu nastajanju,pagasenemožerekonstrukcijskisagledatiucijelosti,adrugijerazlogpostojanjebrojnihdefi-nicijazakojesenemožerećidasuistoznačneusvomsadržajnomodređenju.Kako bilo, iz brojnih se definicija ipakmože pronaći osnovna značenjskadvojakost,sjednusestranuglobalizacijamislikaologičniodazivmeđunarod-nompovezivanju,itokaoidealpromicanjaprosperiteta,asdruguonamožebitimišljenakaooprekalokalnome(lokalnauprava),kaozamjenalokalnoganadzoraglobalnim.6DavidHeldćeuModelima demokracijezastupatitezudasevezerasprostranjeneširomsvijetauopisuglobalizacijemogushvatitikaoproces(ilinizprocesa)kojiobuhvaćapreobrazbuprostorneorganizacijedruš-tvenihodnosaitransakcija–određenihnjihovimopsegom,intenzitetom,br-zinomiučinkom–stvarajućitranskontinentalnetokoveimrežedjelovanja.7Nekedrugedefinicijekažudajetoprocesputemkojegasedržavocentričnodjelovanjeiuvjetiodnošenjarastvarajuustrukturiodnosaizmeđurazličitihsudionikaštodjelujuukontekstukojijeuistinuglobalan,prijenegolimeđu-narodan.Kadasegovoriomeđunarodnoj(ne)povezanosti,činisedakaonaj-zornijiprimjerkojiafirmirastajalištedajeglobalizacijaprocesunastajanju,tedaseod»globalizacijskoga«ozbiljujetekidejaglobalnogatržišta,možeposlužitistanovitarazlikauodnosuslobodnogaglobalnogkretanjakapitalainebašnajslobodnijegaglobalnogkretanjaljudi.No,govorećioglobalnome,uzgospodarskuglobalizacijupostoje,dakako,idrugioblicikrozkojeonadjeluje:medijska,informacijska,pravna,nakultur-nojrazini,upolitici,ratu,(bio)tehnologiji,migracijama,okolišuisl.UtomsmisluDavidHeld8pretpostavljarazličitastajalištauraspravioglobalizaciji,teihdijeliutriskupine.Hiperglobalizatorivjerujudaglobalizacijaubrzanonapredujeisvevišeutječenanas,takodajenašživotpodvrgnutsteziglo-balnogatržišta.Skepticisusklonigledištudasvjetskutrgovinučinetriglavnabloka:Europa,Azija-PacifikiSjevernaAmerika.TransformacionalistipoputGiddensavideglobalizacijuu širimokvirimano što suoni isključivoglo-balnogagospodarstva.Premanjima,globalizacijajeglavnapogonskasilaupozadinirapidnihdruštvenih,političkihiekonomskihpromjenakojepreobli-kujusuvremenadruštvaisvjetskiporedak.

Varijacija. Iz liberalizma u neoliberalizam

Ljudskabićakaopojedinciumeđusobnomnatjecanju,slobodaizbora,poli-tikakaopoprišteočuvanja individualnih interesa,zaštitu»života,slobode iimetka«,demokratskadržavakao institucionalnimehanizamkoji artikuliraokvirprivatnihinteresaucivilnomdruštvuijavnoginteresauprocesuuprav-ljanja...svesutopreokupacijeliberalnedemokratsketradicije.



Onoštoliberalizamprijesvegačinispecifičnimjeststajalištekojepolaziodindividualizma,kojisetakođerodržavaiupoimanjuslobode,štopotomite-meljikonceptindividualneslobode.Slobodashvaćenaupravokaoodsutnostprinudeodređujeidužnostdržaveokojojjepojedinacneovisan.Liberalnadržavaštitianepropisuje,onajeneutralna.Državnojemiješanjeopravdanosamoukolikoonatrebazaštititipojedincejedneoddrugihiliodsamevlasti.U svim drugim slučajevima država nelegitimno uzurpira prava pojedinacaiograničavanjihoveslobode.Društvoslobodnekonkurencijei»prisvajanjavlasništva«temeljjeliberalizmakojićeunovijojvarijantipreuzetineo-libe-ralizam,pozicioniranjemkapitalističkogasustavaekonomije.Liberalizamsmatradadržavanemavišihciljevaoddobrobitipojedinacaona-kokakojeoniodrede,štojeufilozofijikodpoimanjaljudskeslobodevećutvrdioJ.St.Mill.Onsmatradaseoblastslobodeprotežeodunutarnjesvje-snosti,krozslobodumisliiosjećaja,padoslobodeukusaitežnji.Izovedvijeoblastineminovnoizrastaitreća,kojaseprotežedoudruživanjapojedinaca.9Zatojeitolerancijaključnaurazumijevanju,kakoslobodetakoiliberalizma.Liberalnosemišljenjeirazviloizučenjaovjerskojtrpeljivostiiodužnostidržavedaštitipravosvihnaslobodnoizražavanjevjereinaslobodumišljenjauopće.»Kakouspostavitiodgovarajućuravnotežuizmeđuindividualneneza-visnostiidruštvenekontrole«,10tojeključnaulogaliberalizma.ZasigurnojeJohnLockemeđuprvimapretpostaviotemeljeliberalnedržave.Onnastojiodreditidržavupolazećiodprivatneegzistencijepojedincaosigu-ranogavlasništvom.Državakaoaparatvlasničkogadruštvaimazadatakštititivlasništvo.Njegovprimjermožeposlužitikaouzorakminimalnedržave,gdjesedržavaštomanjeuplićeuživotdruštva,onadruštvosamoo-država.Neu-plitanjedržaveusferudruštvajednajeodznačajkištoihLockenavodikaoosnovuliberalnogakonceptadržave.Zarazumijevanje,pak,suvremenogneo-liberalizmabitnojesvladatičinjenicukakosevećitradicionalniliberalizampokušavaousredotočitinasferuekonomije.VećjeLockepromatraoteorijuvlasništva(usmisluprivatnesferepojedinaca)prvenstvenokaoekonomskuteoriju,bliskuradnojteorijivrijednosti.Tusekrijeinitradikalnenovostikojuonunosiuondašnjemoralnoopravdavanjevlasništva,anatemeljuljudskihpotreba.Lockekažeda radne sposobnostiprirodnopripadajupojedincima,stvarpripadaonometkojepomiješaosvojradsnjom.

»Madavodakojaistječeizizvorapripadasvakome,ipaktkomožeposumnjatidauvrčupripadasamoonometkojujezahvatio?Njegovradjujeuzeoizrukuprirode,gdjejebilazajedničkaijednakopripadalasvojnjenojdjeci,itimeje prisvojiozasebe.«11

5

Usp.U.Beck,»Štojeglobalizacija?«,str.65.

6

Usp. Ulrich Beck,Moć protiv moći u doba globalizacije. Nova svjetskopolitička ekonomija,Školskaknjiga,Zagreb2004.

7

Usp. u cijelosti Dejvid Held, Demokratija i globalni poredak, Filip Višnjić, Beograd1997.

8

Usp.DavidHeld,Modeli demokracije,Škol-skaknjiga,Zagreb1990.

9

DžonStjuartMil(JohnStuartMill),O slobodi,FilipVišnjić,Beograd1988.,str.45–46.

10

Ibid.,str.39.

11

DžonLok(JohnLocke),Dve rasprave o vladi,Utopija,Beograd2002.,str.252.



Prisvajanjekaoireproduciranjesustavazabeskonačnoširenjepotreba,posvesu legitimirajuća osnova kapitalizma.12Da bi se globalizam što uspješnijeučvrstiouvrijednosnisustavdruštva,kaooslonacili, jošboljerečeno,kaobaza,neoliberalizamsvojimpostulatimamoraomogućitištogipkijeisigur-nijekretanjekapitala.13Tržištatrebajubitideregulirana,»oslobođena«,bezgranicaipuštenadaiznađusvojuvlastiturazinuunutarkojesekreću.KarlMarxiFriedrichEngelsustrajnokritizirajuideju»neutralne«liberalnedržavei»slobodnogatržišta«;uindustrijskomkapitalističkomsvijetudržavanikakonebimoglabitineutralna, aekonomija slobodna.Liberalnademo-kratskadržavaJ.St.Millamože,doduše, izjavljivatidadjelujeu imesvihgrađana,može braniti svoju legitimnost obećanjem da će štititi »sigurnostosobeivlasništva«istodobnopromičući»ravnopravnost«svihpojedinaca.

»Alimodernograđanskoprivatnovlasništvoposljednjijeinajsavršenijiizrazprizvodnjeipri-svajanjaproizvodakojipočivanaklasnimsuprotnostima,naizrabljivanjujednihposredstvomdrugih.«14

Kod klasičnoga privatnog vlasništva veći i trajniji poslovi zahtijevali su ivećukoličinukapitala.Takojenastaospecifičanvlasničkiodnos,kojiseda-nas naziva dioničkim.KadLocke govori o državi, onmisli na aparat kojištitivlasništvo(život,sloboda, imetak),akadgovoriodruštvu izajednici,njih promatra prema paradigmi dioničkog društva – tko je više uložio, tajtreba više i dobiti, tj. tko više plati, ima više prava.Takvu državu, premaekonomskomparametru,nazivljeminimalnom.Još radikalnije idedesničarR.Nozick,povezujućiLockeaiutilitarizamusvomkonceptuultraminimalnedržave:državaništaneštiti,osimonogazaštoplaćašporez,npr.zazdrav-stvo,policiju.Kodtakvihspecifičnihdioničkihuređenjariječjeostvaranjupoduzećaskorporativnimvlasništvom(korporacije),gdjepostojiograničenaodgovornostvlasnikazaobvezepoduzeća.Ovakavseoblikprivatnogavla-sništvapokazaoizuzetnoefikasnim,pajeposebnorasprostranjenubankarstvui u velikimmultinacionalnim korporacijama, koje su vrlo važne za razvojprocesaglobalizacijeiutemeljujućegsustavaneoliberalizma.Sigurnost osobe proturječi stvarnosti klasnoga društva, u kojem su gotovosviaspektiživotapojedinca–prirodamogućnosti,rada,zdravljaiživotnogavijeka–određeninjegovimilinjezinimpoložajemuklasnojstrukturi.Kakavsmisaomožeimatiobećanjeneoliberalnedržaveo»ravnopravnosti«pojedi-naca,kadpostojegolemesocijalne,ekonomskeipolitičkenejednakosti?NorbertoBobbio razlikujedvaosnovnapojmakojasadržajnodotičuproble-matičnostjednakosti:egalitarnoiegalitarističko.Prvompojmupripisujezna-čenjeneprestanetežnjezasmanjenjemnejednakosti,aštojejednaodglav-nihtendencijaljeviceoduvijek,auodređenomsmislutakavoblikjednakostizastupa i JeanJacquesRousseau.Drugompojmu,egalitarističko,pripisujeznačenjetežnjekapsolutnojjednakostisvihusvemu,štonastanovitinačinzastupaiThomasMorusuUtopiji.Kad Bobbio utvrđuje trajnost u postojanju antagonizma ljevice i desnice,onnudibrojneargumentekojimaredefinirašto je ljevica,aštodesnica, tekojekarakteristikečinepojedinustruju.Težnjajednakostikaoteorijskibitnaodrednica liberalizma i ljevice – kojom se želi prevladati postojeće stanjenejednakosti–suprotnojestajalištudesnicedajenejednakostodlikaizkojesetemeljiizvorsukoba,paprematometežiprirodnojnejednakosti.ElisabetaGaleottiizoveantitezeizvodinoviodnossuprotnosti,itoumjestojednakost-nejednakost,onapostavljaodnosjednakost-hijerarhija.15Ovime,kaosimpa-tizerkaneoliberalizma,onaželiodvojitipojamnejednakostiodliberalizma,



jerbisamimtimeliberalizambiosmještenuumjerenudesnustranu,anatajbisenačinumanjioznačaj»omiljeneideologije«.Samoovimeonazaboravljailipakželiprikriti–štoćejojnajednommjestunaodređeninačinprigovoritiBobbio–dasutrenutnovidljivedruštvenenejednakostineoliberalizmara-zličiteodnejednakostikojeisključivodolazespretpostavkomnekepostojećehijerarhije.Utomsmislu,svesubrojnijistavoviotomeda»trećiput«,kaopredstavnik centra i baze neoliberalizma, uopće ne postoji, a samim time,svejevišestavovakojiliberalnikapitalizam,tj.neoliberalizamsvrstavajuudesnicu.16Sličnoćesepotvrditii»minimaliziranjem«države.

»Minimalna« država i kontekst »međunarodne« države

Temeljna bi pretpostavka liberalnoga i radikalnog koncepta demokracije ukontekstuglobalizacijebilostajalištedasudemokracijeubîtisamostojneje-dinicekojesumeđusobnojasnorazgraničene,amijeneunutardemokracijamoguseuglavnomshvatitipozivanjemnaunutrašnjustrukturu idinamikunacionalnih demokratskih političkih zajednica. Sama demokratska politi-ka izraz je,naposljetku,prožimanjasilnicakojedjelujuunutarnacije-drža-ve.Kaoštojedobropoznato,uposljednjadvadesetljećailjevicaidesnicaustrajnonapadajuliberalno-demokratskimodel.Pomišljenjunovedesnice,liberalna demokracija porodila je golemu javnu birokraciju koja je zakrči-laprostorprivatnojinicijativiipraksiosobneodgovornosti.Tasetvrdnjauraznimoblicima javljau literaturizaokupljenojproblemom»preopterećenevlade«ipotrebom»potiskivanjadržave«naZapadu.Alisveglavnetvrdnjenovedesnicepotkrijepljene suvjerovanjemda suodnosi između tvoraca iprimatelja odluka iskrivljeni postojanjem sve brojnijih skupina za pritisak,posebnihlobijaivelikihbirokratskihustanova.Tesnagezajedničkiošteću-jumogućnostkongruencijeizmeđutvoracaiprimateljaodluka,kojanastajekadoniprviograničesvojedjelovanjenaprobleme»minimalnedržave«.17Drugimriječima,tasekongruencijamožepovećatiakosetržištudadevećiprostor,teakominimalnadržavaosigurastabilnizakonskiiregulativniokvir,takodasepojedincimogubavitisvojimposlombezprekomjernoguplitanja

12

No, današnje poimanje rada i proizvodnje,te bitno isticanje njezinoga kvantitativnogsmisla,nosisasobombrojnekritike,kakooteoriji privatnoga vlasništva tako i uopće oposjedovanju nečega što se ima imisli kaoprivatno.

13

Pod pet osnovnih postulata neoliberalizmaobičnosemisli:1.vladavinatržištaprepušte-naslobodnojkonkurenciji,odnosno»nevidlji-vojruci«;2.smanjenjeproračunazasocijalneizdatke; 3. deregulacija, koja je povezana sprvompretpostavkom,anjome se želi sma-njitiintervencijadržaveinadležnihinstitucijauvijekkadapostojimogućnostdatainterven-cijaugroziprofit;4.privatizacija;5.elimini-ranjekonceptajavnogadobrailipretpostavkazajedniceskonceptomindividualneodgovor-nosti.Usp.http://www.corpwatch.org/article.php?id=376

14

KarlMarx i Friedrich Engels,Komunistički manifest,Arkzin,Zagreb1998.,str.106.

15

Usp.NorbertoBobbio,Desnica i ljevica,Fe-ralTribune,Split1998.

16

Zakritičanosvrtpravogalica»liberalizmaupraksi«, pa onda i »hiperdemokracije«, kojiotkriva specifične interese nasuprot univer-zalnima, svakako je zanimljiv prilog HoseOrtega y Gasseta u Pobuni masa, Goldenmarketing–Tehničkaknjiga,Zagreb2003.

17

Okontekstu(ultra)minimalnedržave,poseb-nou:RobertNozick,Anarhija, država i utopija,NakladaJesenskiiTurk,Zagreb2003.



politike.»Minimalizirajući«državu,RobertNozickćerećidajeonaisključi-voopravdanakadaje

»...ograničenanauskefunkcijezaštiteodnasilja,krađe,prevare,nepoštivanjaugovoraislič-nog;(...)svakadržavasaširimovlastimaodspomenutihkršipravaosobadaihseneprisiljavačinitinekestvaritedajestoganeopravdana...«18

No,kakobilo,s jednusestranudokidakonceptnacionalnedržave,doksekaociljnoveliberalnedemokracijepostavljaidejaizgradnje»međunarodnenaddržave«.19DavidHeldističenekolikoosnovnihpolazištakadasegovorioopadanjuili»krizi«autonomijedržave,tesvevećojpotrebizaintenzivnomsuradnjomizajedničkimdjelovanjemnacija-država.20Sporastomglobalnemeđupoveza-nosti,brojpolitičkihinstrumenatakojistojinaraspolaganjuvladama,tedje-lotvornostpojedinih instrumenata,pokazujuzamjetnu tendencijuopadanja.Tasetendencijauprvomeredujavljazboggubljenjamnogihnačinapogra-ničnekontrole,kojajeprijeslužilaograničavanjuprometarobaiusluga,proi-zvodnihfaktoraitehnologije,idejaikulturnerazmjene.Rezultatjesmanjenjeefikasnostipolitičkihinstrumenatakojidržaviomogućujudanadziredjelatnostunutar i izvan svojih granica. U kontekstu međusobno snažno povezanogglobalnogporetka,mnogatradicionalnapodručjadržavnedjelatnostiiodgo-vornosti(obrana,upravljanjegospodarstvom,komunikacije,administrativniipravnisustav)nemoguserealiziratibezobraćanjameđunarodnimoblicimasuradnje.Kakorastuzahtjevizadržavuuposlijeratnimgodinama,državasesuočavascijelimnizomproblemaudonošenjupolitičkihrješenja,kojejene-mogućeadekvatnozadovoljitibezsuradnjesdrugimdržavamaiizvandržav-nimčiniteljima.Zbogsvegatoga,državesumoralepovećatirazinepolitičkeintegracijesdrugimdržavama(npr.EU)ipojačatimultilateralnepregovore,sporazume iustanove,kakobimogle svladatidestabilizirajućeučinkekojipratemeđupovezanost.Uishoduimamogolemurasprostranjenostustanova,organizacijairežima,čimejepoložentemeljzaglobalnoupravljanje.(Narav-nonetrebapomiješatiteprocesespojavomnekeintegriranesvjetskevlade.Velikajerazlikaizmeđumeđunarodnogdruštva,kojeusebisadržimoguć-nostpolitičkesuradnjeiporetka,inadnacionalnedržave,kojaimamonopolprisilneizakonodavnemoći.)Novaglobalnapolitika–koja,izmeđuostalo-ga,obuhvaćaimultibirokracijskodonošenjeodluka,unutariizmeđuvladineimeđunarodne birokracije, politiku što je pokreću transnacionalne snage iagencije,tenoveoblikemultinacionalneintegracijemeđudržavama–stvo-rilajeokvir,ukojemiprekokojegaseredefinirajupravaiobveze,ovlastiimoćidržava.One su istodobno i sužene i proširene,dopuštajućidržavidanastavisobavljanjemcijelognizafunkcijakojesuvišeneodrživeuizolacijiodglobalnihiliregionalnihodnosaiprocesa.

»Tonamgovoridasmisaonacionalnogdemokratskogdonošenjaodlukatrebaispitivatiukon-tekstu složenog,multinacionalnog,multilogističkogmeđunarodnogdruštva, tegolemognizapostojećihinastajućihregionalnihiglobalnihpolitičkih,ekonomskihikulturnihustanovakojeprekoračuju i posreduju preko nacionalnih granica. Priroda tih organizacija i tijela, njihovepolitičkedinamikeinjihoveodgovornosti(akojeuopćeustanovljena)predstavljaneodgodivproblem.«21

Kadjeriječoneusklađenostiizmeđuformalnevlastidržaveistvarnogasusta-vaproizvodnje,razdiobeirazmjene–štoumnogočemuograničavamoćiliprostornacionalnihpolitičkihvlasti–valjaukratkospomenutičetirineuskla-đenostikojenastajukaoposljedicatoga.Prvajeneusklađenostsvjetskaeko-nomija,drugasumeđunarodneorganizacije,potomjemeđunarodnopravo,aposljednjasuhegemonijskesileiblokovi.



»Uzetezajedno,krupneneusklađenosti–usferiprava,politike,ekonomijeisigurnosti–po-kazujupromjenjivetipovemoćiiograničenjakojapreoblikujuarhitekturupolitičkevlastikojajebilapovezanasnacionalnomdržavom.Iakojenastajanjesloženihmrežaglobalnemeđupo-vezanostividljivovećduževremena,nemasumnjedajeodnedavnadošlododalje‘internacio-nalizacije’unutrašnjih(lokalnih)djelatnostiidovećegstupnjaodlučivanjaumeđunarodnimitransnacionalnimokvirima.«22

Principunifikacijedruštava/država,kaoisključenjekritičko-različitog»uče-njanavlastitimgreškama«,jošjejedanodključnihmomenatakadasegovorioreprodukcijijednosmjernogsistema,uovomslučajunameđunarodnojra-zini.Greškekojesedogađajupratećizadanudogmatizacijupukisuproduktiponavljanja,anesamostalnogracionalnogizvođenjakaoosnovedjelatnoga,tj. praktičkoga.U tojmjeri,može se slobodno reći, kritičnost stavapremaživotu, društvu u cjelini, iznegirana je u koncepciji »otvorenoga društva«kaoonogakojejenenaviknutonarazličitostkritike.Namećućinatajnačinproblematiku otvorenosti/zatvorenosti, upućeni smo na dvije danosti. Prijesvega,naponašanje informacijskihsnaga,sasvimmogućimindividualnimprigovorimakaoprotu-informacijamaspozicijanemoći,ikaodrugo,unutardemokratskihpluralistički strukturiranihvelikihdruštava jošuvijekpostojirascjepizmeđuzajamčeneotvorenostiupravnojdržaviipolitičkinezajamče-neučinkovitostikritike,mjerenorazlikomizmeđuopsegaslobodeistupnjaobvezatnostidemokratskogprigovora,javnogmnijenjailiznanstveneprotu-informacijespozicijemoći.

Zaključno: Svjetsko-ekonomska politika

Problemkoncentracije ekonomskemoći i njezinih implikacija zameđuna-rodneekonomskeipolitičkeodnosenijenipoštonov.Onjemuseraspravljaodavno,jošodvremenakadajeMarxupozorionanužneposljedicekoncen-tracijeicentralizacijekapitalazameđunarodneodnose,tedokazaointernacio-nalnikarakterkapitalizma.Odnoskapitalaubîtijefunkcionalniodnoskojislakoćomprelazidržavne,političkeisocijalnegranice–tojetemeljnakarak-teristika suvremenog kapitalizma. Iako svijest o kontinuitetu koncentracijeekonomskemoćinijepodjednako iudovoljnojmjeriprisutnaudanašnjimraspravama o (neo)liberalizmu i »novim svjetskim poretcima«, on se ipakmorauključitiutemeomeđunarodnimudruživanjima,ekonomijiisvjetsko-političkimdemokracijama.Kapitaljeukontekstusuvremenogliberalizmainternacionalan,alinekadasusevodećekorporacijeobilnokoristileekonomskomipolitičkommoćinacio-

18

Ibid.,str.9.

19

I prvi teoretičari »međunarodnoga društva«,poputGrotiusa iKanta, nastojali su shvatitidržavuupravoukontekstu»društvadržava«.Istraživalisuuvjeteizahtjevesupostojanjaisuradnjemeđu državama, baveći se osobitoprirodomidosegomodnosakojiseupravljajupremazakonima.Nodanastakvaidejazajed-ničke»državebezgranice«,kakosamveć iusamomeuvoduistaknula,zasadaponajvišeprosperira u tržišnim oblicima, dakako kaoglobalizam.Naravno,upitnojekolikojepo-zicija»međunarodnenaddržave«lišenaupo-rabemehanizamakontrole,iuekonomijskom

ipolitičkomsmislu.Tako,primjerice,pitanjeprolaska»sigurnihnacija«prekogranicapo-svedrukčijeupućujenaidejubezgraničnogakretanjajednomzajedničkommeđunarodnomdržavom.

20

Usp.D.Held,Modeli demokracije.

21

Ibid.,str.201.

22

D.Held,Demokratija i globalni poredak,str.98.



nalnihdržavau širenjuekonomskemoćinameđunarodnomplanu (udobatradicionalnogaimperijalizma),doksedanasnastoještovišeosamostalitiodnacionalnihdržava.Strukturasvjetskihkorporacijaomogućavaslijed,prijesvega,ekonomskihciljeva,tesuutompogleduoneposljednjeutočištesu-vremene liberalne ideologije.Kaomrežepovezanihekonomskih jedinicaurazličitimzemljama i pod različitim jurisdikcijama, izmeđukojih suulogepodijeljene i koordinirane po jedinstvenomplanu, dijele zajedničku strate-gijutemeljenunaprednostimeđunarodnepodjelerada,slobodnojcirkulacijikapitala i informacija te zajedničkom fonduznanja i tehnologije.Tržišteutradicionalnomsmisluunutarnjihgubinaznačenju,jersetrgovinasvevišeodvijaunutarsamekorporacije.Noviobliciinternacionalizacijekapitala,pre-mamodelimamultinacionalnihkorporacija,boljesuprilagođenirealnostimasuvremenog svijeta zahvaćenog antikolonijalnom revolucijom, u kojem susvetežeodrživiklasičniobliciotvorenepolitičkedominacije.Takvasestra-tegijačestokosismonetarnom,fiskalnomirazvojnompolitikomnacionalnihdržava,noglobalnikarakterdruštvenoguređenja ipakprednjačiuvažnostipremaodlucipojedinačnenacionalnedržave.

»Globalizacijakaopovijesna transformacijaujednomjošneodređenomprostorumoćisvjetskeunutarnje politike ukida razliku izmeđunacionalnog i intrenacionalnogkoja je bila bitna zadosadašnjegledanjenasvijet.«23

Utomsmislu»kozmopolitizam«će,premaponeštooptimističkomgledištuUlricha Becka, biti sljedeća velika ideja nakon povijesno istrošenih idejanacionalizma,komunizma,socijalizma,paineoliberalizma.24Neštokaokritikuliberalnedemokracije–kaotrenutnonajpoželjnijegoblikadržavnonacionalnogauređenjavlasti,patimeidruštva,tekaosustavakojiseprenosiuglobalniokvir–možemozapočetitimedaprihvatimočinjenicudaglobalizacijanijeopcija.

»Globalizacijajeničijavlast.Nitkojenijezapočeo,nitkojenemoženizaustaviti,nitkonijeodgovoran.Riječ globalizacija značiorganiziranuneodgovornost.Tražišnekogakomebi semogaoobratiti(...)alinemainstitucije,nematelefonskogbroja,nemae-mailadrese.«25

Usiliniprevlastiekonomijekaokategorijepremakojojseuređujecjelinasu-vremenostiuopće,ozbiljnotrebauzetiuobzirpreinaku»političkeekonomije«u»ekonomskupolitiku«.Tonas,međutim,vraćanasampočetakovogarada,kojiseotvarapitanjemštouopćeznačipojam»politika«ištosadržavaono»političko«:štojeonobitnopolitičkidjelujućekojepojedinac»izvodi«kaomogućnost?Postepenogubećiizvida,naovajilionajnačin,svakučvrstoćudefinicije,ovdjesenepitasamoo(ne)politiciuusporedbisekonomijskim.OnobitnoprimarnijeipakostajePlatonovopitanjepolitikekaounutarnježi-votnepotrebe,naime,»kakozapravovaljaživjeti?«.



Literatura:

Arendt,Hannah,»Štojesloboda?«,u:ŽarkoPuhovski(ur.),Politički eseji,Antibarbarus,Zagreb1996.

Barnet,RichardJ./Müller,RonaldE.,Globalni zahvat,Globus,Zagreb1979.

Beck,Ulrich,Moć protiv moći u doba globalizacije. Nova svjetskopolitička ekonomija,Školskaknjiga,Zagreb2004.

Bobbio,Norberto,Desnica i ljevica,FeralTribune,Split1998.

Braudel,Fernand,Vrijeme svijeta,AugustCesarec,Zagreb1992.

Čakardić,Ankica,»Državakaobratskazajednica.TežnjaZajednicibezzajednice«,Filozofska istraživanja,99(4/2005),str.841-847.

Foucault,Michel,Znanje i moć,Globus,Zagreb1994.

Gasset,HoseOrtegay,Pobuna masa,Goldenmarketing–Tehničkaknjiga,Zagreb2003.

Gluhak,Alemko,Hrvatski etimološki rječnik,AugustCesarec,Zagreb1993.

Heidegger,Martin,Kraj filozofije i zadaća mišljenja,Naprijed,Zagreb1996.

Hegel,G.W.F.,Grundlinien der Philosophie des Rechts,SuhrkampVerlag,FrankfurtamMain1970.

Held,David,Modeli demokracije,Školskaknjiga,Zagreb1990.

Held,Dejvid,Demokratija i globalni poredak,FilipVišnjić,Beograd1997.

Locke,John,Dve rasprave o vladi,Utopija,Beograd2002.

Martinez,Elizabeth/Garcia,Arnoldo,»WhatisNeoliberalism?«,http://www.corpwa-tch.org/article.php?id=376

Marx,Karl/Engels,Friedrich,Komunistički manifest,Arkzin,Zagreb1998.

Mil,DžonStjuart(Mill,JohnStuart),O slobodi,FilipVišnjić,Beograd1988.

Milardović,Anđelko(ur.),Globalizacija,Panliber,Osijek–Zagreb–Split2001.

Nozick,Robert,Anarhija, država i utopija,NakladaJesenskiiTurk,Zagreb2003.

Proudhon,PierreJoseph,Što je vlasništvo,Globus,Zagreb1982.

Prpić,Ivan/Puhovski,Žarko/Uzelac,Maja(ur.), Leksikon temeljnih pojmova politike,Školskaknjiga,Zagreb1990.

Rousseau,Jean-Jacques,The Social Contract,OxfordUniversityPress,NewYork1994.

23

UlrichBeck,Moć protiv moći u doba globalizacije. Nova svjetskopolitička ekonomija,str.9.

24

Ibid.

25

Ibid.,str.91.



Ankica Čakardić

Global Neo-liberal Democracy in the “Minimal” State

“Reduction of Politics”

SummaryNew global politics – which, among others, encompasses multibureaucratic decision making, within and between government and international bureaucracy, politics steered by transnational powers and agencies, as well as new forms of multinational integration between states – has created an international “above-national” frame, in which and through which, rights and obligations are redefined, jurisdictions and rights of states. In this case the liberal state protects, but does not stipulate, she is neutral. Involvement of the state is justified only if she needs to protect individuals from each other or from the government itself. In all other cases the state illegitimately usurps the rights of individuals and limits their freedoms. A society of free competition “seizing of ownership” is the foundation of liberalism that will in its newer form take over neo-liberalism by positioning the capitalist economic system. In other words, the minimal state secures a stable legal and regulative frame, so that individuals can deal with their business without excessive interference of politics, which, of course in the global frame, has its consequences.

Key wordsliberalism,neoliberalism,theminimalstate,nationalstate,global

Documents

Globalna neo-liberalna demokracija u »minimalnoj« državi