UVOD U SOCIOLOGIJU11. PROSINCA 2009.

DRŽAVA & DEMOKRACIJA

Država

Vlast i država

Država – jedna od najvažnijih tema sociologije

POLITIČKA SOCIOLOGIJA (M.Duverger): Znanost o državi (M. Prélot ) Znanost o političkoj moći i vlasti (M. Weber)

Vlast (Weber)

Izgled da će se određena grupa pokoriti naredbama, izvršiti zapovijed određenog sadržaja

1. vlast po sili konstelacije interesa (monopolistička vlast na tržištu)

2. vlast po sili autoriteta (vlast glave obitelji, vlast monarha)

Zasnovana na apsolutnoj poslušnosti koja se zahtijeva bez obzira na motive i interese

Vlast i država (Weber)

POLITIČKA VLASTOblik vlasti koji organiziranjem političkog života na

određenom području ili u organizaciji omogućuje pojedinačnoj grupnoj volji da utječe na djelovanje i ponašanje svih drugih zapovijedanjem ili naredbom, neovisno o njihovu pristanku, uz upotrebu različitih sredstava.

DRŽAVA Državna vlast je najmoćnija i najsveobuhvatnija politička vlast. Definira se uz pomoć specifičnog sredstva koje koristi –

FIZIČKE SILE Ljudska zajednica koja unutar određenog teritorija za sebe as

uspjehom prisvaja pravo na monopol nad legitimnom upotrebom fizičke sile.

Vlast i država (Prélot)

DRŽAVA Politička institucija koja obuhvaća mnoštvo javnih i

privatnih institucija, naziva ju “institucijom svih institucija” Obilježava ju cjelovitost, trajnost, automatizam Tri posebna obilježja:

• 1. veliko stanovništvo• 2. teritorij (granica javne vlasti)• 3. politička vlast

Zajednica ljudi organizirana na nekom teritoriju pod nekom suvremenom vlasti, institucija koja u nekoj teritorijalno ustrojenoj zajednici raspolaže monopolom nad sredstvima fizičke prisile.

VLAST Određena voljom vladara, te još više pristankom

podređenih Gubi individualno obilježje i zadobija neosoban značaj

Država

Politička organizacija čija je vlast teritorijalno organizirana i koja je sposobna mobilizirati sredstva prisile kako bi tu vlast održala (A.Giddens)

Obilježja države

Suverena vlast – apsolutna i neograničenaJavne institucije – javna i privatna sferaLegitimna vlast – odluke se prihvaćaju jer se

podrazumijeva da su donijete u javnom (općem) interesu

Sredstvo dominacije – monopol sileTeritorijalna zajednica – nadležnost

geografski određena, tko živi unutar granica

Teorije države

Politička sociologija razlikuje pet osnovnih tweorija o državi: 1. Evolucionstičke kooridnacijsko-funkcionalističke 2. Liberalno evolucionističke 3. Pluralističke 4. Marksističke

Teorije države: Evolucionstičke kooridnacijsko-funkcionalističke

Usporedba s tijelom - mozak društva - regulacija. Durkheim

Država je "skup društvenih tijela koja su jedina ovlaštena govoriti i djelovati u ime društva“

Regulacijska uloga - "središnji nervni sustav društvenog organizma", i moralna svrha – prizvati pojedinca moralnom životu, "organizirati, moralizirati društvo"

Funkcije države rastu s razvojem društva, rast javnih službi i regulativne djelatnosti države

Parsons Funkcionalni imperativi - AGIL, politički sustav – važnost za

sve: adaptacija (poticanje rasta), postizanje ciljeva (ključno), integracija, održanje obrazaca ponašanja (socijalizacija)

Teorije države: Liberalno evolucionističke

Instrument društva uspostavljen radi sigurnosti njegovih članova i održavanja općih nepristranih uvjeta, ali i kao sustav moći koji može biti opasan za društvo i pojedinca

Ideal klasičnih liberala: Johna Lockea, Adama Smitha

Suvremeni neoliberali: Friedrich von Hayek , Robert Nozick

Teorije države: Pluralističke

Interesne grupe i društvo, a ne pojedinci, aktivno društvo (interesne grupe) i reaktivna država

Država je neutralni posrednik među grupama, teži da svaka grupa donekle ostvari svoje interese, grupe pomoću vlasti uspijevaju ostvariti svoje interese ali ne uvijek i stalno, jer država ne može zadovoljiti interese svih grupa; interesi su ponekad suprotni (automobilska industrija i zaštita okoliša); vlast teži kompromisu

Teorije države: Marksističke

Država je institucija ili struktura koja zastupa interese vladajuće klase i brine o održanju sustava kapitalističke dominacije

Instrumentalističke relativno neutralno sredstvo u rukama kapitalističke klase; R.

Miliband: država u kapitalističkom društvu, povezanost i određenost političkih elita interesima vladajuće klase (uloga korporacija)

Strukturalističke – strukturalna vezanost za kapital

K. Offe: kapitalistička država N. Poulantzas – država kao kohezijski faktor društvene

formacije, vladajuća klasa ne vlada izravno, njezini se interesi ostvaruju preko države, država je relativno autonomna, ostvaruje interese kapitala, u tom interesu može praviti ustupke podčinjenoj klasi i predstavljati se nositelj općeg interesa, cjeline društva; represivni i ideološki državni aparati

Tipovi i oblici država

Andrew Heywood, pet oblika država: Minimalna država

održanje mira i društvenog poretka; načelo neupletanja, A. Smith

Razvoja država modernizacija - Japan (Meiji 1868-1912), Njemačka (Bismarck),

"azijski tigrovi" Socijaldemokratska država

načelo pravde – uklanjanje siromaštva i smanjivanje nejednakosti

Kolektivistička država ekonomija pod državnom kontrolom (komandne ekonomije)

Totalitarna država sveopći državni nadzor (od ekonomije do obitelji)

Tipovi i oblici država

Oblik i struktura države rezultat društvenih borbi. Borba za ljudska prava - tri razdoblja prava građanstva:

građanska prava – individualna sloboda (sloboda kretanja, jednakost pred zakonom) - 18. st.

politička prava – sudjelovanje u politici (pravo glasa) - 19. st. socijalna prava – minimalni status (socijalna pomoć, školstvo, zdravstvo) - 20. st.

Thomas Marshall, pet faza razvoja moderne države: Faza apsolutističke države Faza liberalne konstitucionalne države Faza demokratske države Faza socijalne države Faza minimalne jake države

Faze razvoja moderne države

Apsolutistička država Neosobna ali staleška vlast, Fridrik II. "Ja sam samo sluga

države"Liberalna konstitucionalna država

Ustavna ograničenja moći države, osobna pravaDemokratska država

Proširenje prava glasaSocijalna država

Socijalna sigurnost stanovništva, Bismarck i Disraeli, New Deal

Minimalna jaka država Smanjivanje socijalnih prava i jačanje represivnih aparata,

tačerizam

Legitimnost države

Weber: država kao posjednik monopola sile mora biti legitimna

Tri tipa legitimne vlasti: Tradicionalna – svetost tradicije; monarhije Karizmatska – osobine vođe; diktature Legalno-racionalna – neosobna pravila; moderne

pravne birokratske države

Globalizacija i država

Jürgen Habermas , Problemi legitimacije u kasnom kapitalizmu , 1973

Kriza legitimnosti suvremene države – sukob između logike kapitalističke akumulacije i demokratskih zahtjeva za većom sigurnošću i pravima

Izbor ili odbiti narodne zahtjeve i izgubiti legitimnost ili riskirati ekonomski slom

Neoliberalna politika i kriza legitimnosti

Globalizacija i država

Kenichi Ohmae, Kraj nacionalne države, 1995 Ekonomska globalizacija i kriza države Globalna tržišta i kulturno približavanje, nemoćne

nacionalne države i moćne transnacionalne korporacije

Države izgubile moć regulacije i kontrole nacionalnih gospodarstava a nacionalna vojna sigurnost u globaliziranom svijetu gubi važnost, moć zapravo prelazi na potrošače, jer se sve njima prilagođava

Globalizacija i država

John Gray, Lažna zora, 1998. I korporacije i države u situaciji velikih rizika i

neizvjesnosti

Dvije važne funkcije države: 1. zaštitna funkcija zbog anarhije globalnog tržišta 2. kontrola nad prirodnim resursima (nafta, voda)

Globalizacija i država

David Held, Demokracija i globalni napredak, 1995

Lokalni, regionalni i globalni procesi mijenjaju narav suvremene države Ekonomsko, političko, vojno, kulturno povezivanje

mnijenja svojstva države, osporavaju i sužavaju njene regulacijske sposobnosti u pojedinim područjima

Kroz regionalnu i globalnu povezanost stvaraju se veze između država i građana, međuovisnost zbog političkih odluka

Lokalne grupe, pokreti i nacionalizmi s niže razine preispituju državu kao reprezentativan i odgovoran sustav moći

Demokracija

Demokracija / Poliarhija

Robert Dahl, Poliarhija. Participacija i opozicijaPostavlja demokraciju – taj dostižni, ali još

nedosegnuti ideal – kao osnovu po kojoj se mjeri stupanj demokratičnosti nekog režima

Ističe dva svojstva demokracije i manje ili višedemokratiziranih društava:

Participacija kao obuhvatno pravo sudjelovanja u vlasti, tj. pravo glasa

Opozicija, odnosno javno osporavanje (contestation) vlasti

Demokracija / Poliarhija

Robert Dahl 1. Birani dužnosnici 2. Slobodni i pošteni izbori 3. Sloboda udruživanja 4. Pristup alternativnim izvorima informacija 5. Autonomija udruženja 6. Sveobuhvatno građansko pravo

Poliarhija je relativno (ali nepotpuno) demokratski režim; režim koji obuhvaća značajan dio populacije i značajno je liberaliziran, tj. izvanredno obuhvatan i veoma otvoren javnom osporavanju

Polirhija je režim na razini čitave države u kojem je, na dulje vrijeme, mogućnost javnog osporavanja dostupna velikom dijelu stanovništva

Juan Linz i Alfred Stepan, Juan Linz i Alfred Stepan,

Problemi demokratske tranzicije i konsolidacijeProblemi demokratske tranzicije i konsolidacije

Demokratski Autoritarni Totalitarni Posttotalitarni Sultanistički

Konstitutivna obilježja tipova poredaka: Pluralizam Ideologija Mobilizacija Vodstvo

Pet modernih idealtipova poretka

Demokratski poredak

Politički i društveni pluralizam

Ideologija: borba za status građanina, prava manjina, vladavinu prava i potpora individualizmu

Politička mobilizacija niskog intenziteta

Participacija građanaVodstvo se formira na

slobodnim izborimaVlast se obnaša u zakonskim

granicama

Autoritarni poredak

Poredak s ograničenim političkim pluralizmom

Nema razrađene i politički usmjeravajuće ideologije

Nema intenzivne ili ekstenzivističke političke mobilizacije

Vlast se obnaša u okviru loše definiranih iako predvidljivih normi

Totalitarni poredak

Nema značajnijeg pluralizma jer službena politika monopolizira vlast

Ideologija: razrađena i usmjerena prema određenoj utopiji

Široka i intenzivna politička mobilizacija raznovrsnih režimskih organizacija, članstvo obavezno

Vodstvo vlada bez definiranih ograničenja i nepredvidljivo

Posttotalitani poredak

Slabljenje utopijskog karaktera totalitarne ideologije

Pretvaranje vodstva u birokrate, zaokupljene vlastitom sigurnošću, te se smanjuje opseg diskrecijskog postupanja vrhovnih vođa

Razdoblje totalitarnih poredaka prije “demokratskih revolucija” 1989. i 1990.

Sultanistički poredak

Postojanje ekonomskog i društvenog pluralizma podređenog nepredvidljivom upletanju sultanove despotske vlasti

Nema razrađene ideologije, ekstremna glorifikacija vladara, samovoljno manipuliranje simbolima

Intenzitet mobilizacije nizak, osim manipulacija ceremonijalnog tipa

Sultanovo vodstvo samovoljno, državna hijerarhija proizlazi iz poslušnosti vladaru, strah, nagrađivanje za osobne usluge

Indeks demokratičnosti

Liberalna (predstavnička) demokracija

Veliki modeli demokracije razvijeni u povijesti: Antičkimodel neposredne demokracije Modeli socijalističke demokracije Liberalna (predstavnička) demokracija

Tek je u 90-im godinama XX. st. uspostavljena kao politički poredak u više od polovice zemalja svijeta

Liberalni elementLiberalni element Predstavnički elementPredstavnički element

Jamčenje svim osobama neometanog uživanja njihovih prava

Djelotvoran zaštita u slučaju povrede tih prava

Ustavna ograničenja nositelja javnih ovlasti

Autonomija civilnog društva

Sustav predstavničkih institucija

Izbor predstavnika na slobodnim natjecateljskim izborima

Liberalna (predstavnička) demokracija

Demokratski elementDemokratski element

Liberalni element: slobode i prava pojedinca, ograničenja vlasti i autonomija civilnog društva

Predstavništvo: demokracija u velikoj državi, izbor najboljih upravljača

Demokratski element – narodna suverenost; izbori – ostvaruje se preko vladavine većine i političke participacije građana

Liberalna (predstavnička) demokracija

Vladavina naroda, od naroda, za narod

Izbori

Izbori

Montesquieu, Duh zakona, 1748. U demokraciji narod ostvaruje svoju suverenost

pomoću svojih glasova koji izražavaju njegovu volju

M. Prélot, 1963 Narod se u modernom smislu konstituira na izborima

Izbori

Koji socijalni faktori utječu na izbornu odluku? – klasa, religija, dob, spol, etnička pripadnost

Indeks klasnog glasovanja (Alfordov indeks) – odnos klasnog položaja pojedinca (radnička ili srednja klasa) i glasovanja za lijeve ili desne stranke

Duvergerov zakon - razmjerni sustav potiče višestranačje, sustav relativne većine dvostranačje; mehanički efekti – sustav relativne većine mehanički šteti trećoj stranci; psihološki efekti – stvara utisak da kandidati manjih stranaka nemaju šanse, “korisno” glasovati za glavne stranke

Političke stranke

J. Schumpeter: “stranka je grupa čiji članovi žele zajednički djelovati u nadmetanju za političku vlast”

Obilježja: težnja za obnašanjem vlasti Organizacija Ideologija predstavljanje interesa

Političke stranke

Političke stranke

Dobrovoljna politička udruženja građana s trajnom organizacijom uspostavljena radi određivanja državne politike pomoću oblikovanja političke volje građana, izbora kandidata za javne dužnosti, formuliranja i razradbe političkih programa i drugih aktivnosti.

Differentiae specificae: Težnja za obnašanjem vlasti, razlikuje ih od interesnih

grupa Stranka je zajednica s posebnom strukturom: organizacija Ideologija Zalaganje za interese širih društvenih skupima

Političke stranke

M. Duverger: 1. kadrovske (konzervativne i liberalne) – usko biračko

tijelo 2. masovne (socijaldemokratske) – opće pravo glasa

Željezni zakon oligarhije - R. Michels, Sociologija stranaka u modernoj demokraciji ,1911. – masovna socijaldemokratska stranka Za demokraciju treba organizacija i vodstvo, iz

organizacije nastaje aparat, njemu trebaju oni koji ga poslužuju i vode, oni nastoje da se učvrste i utječu na one koji su ih izabrali, mase obožavaju vođe i odustaju od svoje političke volje i mišljenja.

Političke stranke

Otto Kirchheimer: "catch-all" stranka - CDUKlaus von Beyme: 3 razdoblja stranaka:

1. razdoblje organiziranih masovnih stranaka (s općim pravom glasa)

2. razdoblje narodnih stranaka (catch-all) 3. razdoblje profesionalnih biračkih stranaka –

profesionalizacija vodstva, gubljenje članstva, amerikanizacija (komercijalizacija, medijska orijentacija)

Interesne grupe

Interesne grupe

Organizirane skupine utemeljene radi zaštite, promicanja i ostvarenja svojih posebnih interesa utjecajem na politiku ili djelovanje vlade.

Za razliku od političkih stranaka, teže ostvariti vlast izvana, a ne preuzeti i obnašati vlast.

Lobbying

Tipovi interesnih grupa

Prema ciljevima djelovanja dijel se na: Protektivne (staleške): unaprjeđenje ili zaštita

posebnih interesa svojih članova Promocijske (svejtonazorske): radi unaprjeđenje

zajedničkih vrijednosti i ideala.

Prema statusu koji grupa ima s obzirom na vladu i strategiji kojom se koristi kako bi ostvarila pritisak: Insajderske – imaju otvoren pristup. Autsajderske – nemaju ili ne žele otvoren pristup.

Društveni pokreti

Oblici kolektivnog djelovanja koji nastaju sa svrhom zastupanja ili osporavanja određenih promjena u zajednici kojoj pokret pripada, a imaju izvjestan stupanj organizacije i postojanosti izvan institucionaliziranih kanala političke djelatnosti.

Društveni pokreti

Društveni pokreti

Za razliku od spontanih masovnih akcija (ustanak, pobuna), imaju određenu razinu planiranog djelovanja radi priznatog društvenog cilja.

Za razliku od interesnih grupa, teže ostvarivanju značajnih promjena ili očuvanju postojećeg poretka, pa i osvajanju vlasti ili njezinom zadržavanju.

Za razliku od političkih stranaka, njihovo djelovanje proizlazi iz stavova i aspiracija članstva, koji djeluju unutar šireg i labavijeg organizacijskog okvira.

Unutar velikih pokreta (radnički pokret, feministički pokret) često djeluje više interesnih grupa i stranaka.

4 tipa društvenih pokreta

1. radnički pokreti: povezani s dimenzijom kapitalizma, kontrola radnih mjesta preko sindikata i utjecaja u državi preko stranaka, duga povijest

2. demokratski pokreti/pokreti za slobodu govora: povezani s dimenzijom nadzora, ranije povezani s radničkim pokretima, u novije doba se odvajaju i vode svoje kampanje, od početka modernosti

3. mirovni pokreti: povezani s dimenzijom vojne moći i nasilja, 1. svj. rat, od 1950-ih važniji

4. ekološki pokreti: povezani s sferom industrijalizacije, već u 19. st., potkraj 20. st. važniji

Novi društveni pokreti

Novi pokreti nastaju unutar postindustrijskog društva, koje ne zavisi toliko od industrijske proizvodnje, jer se temelji na znanju (društvo znanja), informacijama i komunikaciji (informacijsko društvo, umreženo društvo)

Razvoj tehnologije i njezine primjene, politike rasta i imperijalne moći nakon Drugog svjetskog rata stvaraju nove rizike i prijetnje: nuklearni holokaust, industrijsko zagađenje, kulturno uniformiranje, uništenje okoliša, svjetska dominacija

Demokratizacija

Procesa u suvremenoj političkoj povijesti koji obuhvaća uspostavu, održanje i razvoj demokratskih poredaka u suvremenim društvima

Val demokracije = skup tranzicija od nedemokratskih u demokratske režime do kojih je došlo u specifičnim razdobljima i koje su brojno nadmašile tranzicije u suprotnom smjeru tijekom tih razdoblja

Demokratizacija

S. Huntington, Treći val, 1990. – demokracije uspostavljene u tri vala demokratizacije od 1828. do danas. 1892.-1926. 1943.-1962. 1974. ->

Tri temeljna čimbenika: demokratsko iskustvo razina ekonomskog razvoja povoljne međunarodne okolnosti

Demokratizacija

S. M. Lipset - uvjeti održanja demokracije: 1. tržišna privreda2. razina ekonomskog razvoja (BDP per

capita)3. demokratska politička kultura

(demokratske vrijednosti)

Koje smo pojmove danas naučili?

VlastDržava

Teorije države (5) Tipovi i oblici država Globalizacija i država

Demokracija Poliarhija Pojam, usporedba s totalitarnim i autoritarnim režimom Liberalna (predstavnička) demokracija

Izbori (Alfordov indeks, Duvergerov zakon) Stranke (Željezni zakon oligarhije) Interesne grupe Društveni pokreti

Demokratizacija (tri vala, uvjeti održanja demokracije)