DEMOKRACIJA

REPREZENTACIJA I PARTICIPACIJA

PLURALIZAM

DEMOKRATIZACIJA

DEMOKRACIJA

“Svatko ima pravo sudjelovati u upravljanju svojom zemljomneposredno ili preko slobodno izabranih predstavnika.Svatko ima pravo na jednak pristup javnim slu`bama u svojojzemlji.Volja naroda temelj je dr`avne vlasti: ta se volja mora izra`avati napovremenim i po{tenim izborima, koji se provode uz op}e ijednako pravo glasa, tajnim glasovanjem ili nekim drugim jednakoslobodnim glasa~kim postupkom”

^LANAK 21. OP]E DEKLARACIJE O LJUDSKIM PRAVIMA

Stvaranje demokracije u Isto~nom Timoru

Godine 1999., nakon 450 godina strane vlasti i25 godina indonezijske okupacije, stanovniciIsto~nog Timora glasovali su za nezavisnostna referendumu koji je nadgledao UN. Zah-tjev za nezavisno{}u u Indoneziji odmah je biopopra~en lokalnim nasiljem. Potpomognuteindonezijskim oru`anim snagama, proindone-zijske policijske skupine ubile su najmanje1.000 i deportirale stotine tisu}a ljudi u indo-nezijski Zapadni Timor. Vojnici su razoriligradove i sela.

Kao odgovor na krizu UN je 20. rujna 1999.rasporedio vojnike u Isto~ni Timor, a 26. listo-pada uveo prijelaznu vlast (Transitional Ad-ministration in East Timor – UNTAET).

Uz pomo} UN-a, Demokratska Republika Is-to~ni Timor slu`beno je uspostavljena 20. svib-nja 2002. Na prvim slobodnim demokratskimizborima u Isto~nom Timoru, 30. kolovoza2001., izabrana je konstituiraju}a skup{tinaod 88 ~lanova. Skup{tina je izradila ustav te-meljem kojega je uspostavljena demokratskarepublika s parlamentom, premijerom i cere-monijalnim predsjednikom.

Prvi presjedni~ki izbori odr`ani su 14. travnja2002. Pobjedu je odnio Xanana Gusmao, biv-{i vo|a gerilaca u borbi za nezavisnost. Gus-

mao je postao legenda u svom narodu, zbog~ega se vjeruje da }e njegova popularnost dop-rinijeti stabilizaciji zemlje. UNTAET je u svib-nju 2003. zamijenjen UN-ovom Misijom pod-r{ke Isto~nom Timoru (UN Mission of Suppo-rt in East Timor – UNMISET). Sa svojih5.000 vojnika i 1.250 policajaca, UNMISETpoma`e vlastima da pru`e sigurnost svojimgra|anima tijekom prve godine svog postoja-nja.

Godine 2002., 27. rujna, Isto~ni Timor je pos-tao 191. ~lanica Ujedinjenih naroda.

Pravda i pomirenje

Prijelaz Isto~nog Timora na demokraciju zas-jenjen je ~injenicom da ve}ina ljudi koji su po-~inili zlo~ine 1999. nije za njih optu`ena.

Ve}ina po~initelja `ivi u Indoneziji, ~ija Vladaodbija osumnji~ene izru~iti vlastima Isto~nogTimora.

Na inicijativu i preporuku me|unarodne za-jednice indonezijska vlada je osnovala tribu-nal za ljudska prava u Jakarti u cilju progonazlo~ina protiv ~ovje~nosti po~injenih 1999.Sud je uspostavljen kako bi procesuirao vladi-ne du`nosnike i ~lanove sigurnosnih snaga.

Mnogi su promatra~i kritizirali tribunal zbogtoga {to nije uspio optu`iti glavnog osumnji~e-nika, generala Wiranta, vrhovnog zapovjedni-ka indonezijskih oru`anih snaga iz doba poko-lja. [tovi{e, du`nosnici kojima je su|eno su ilioslobo|eni ili su dobili blage presude.

I Komisija za ljudska prava Ujedinjenih naro-da i grupe za ljudska prava poput Amnesty In-ternationala i Human Rights Watcha tvrdili suda je od samoga po~etka su|enje imalo punopropusta.

Zagovornici ljudskih prava smatraju da bi zaIsto~ni Timor trebalo uspostaviti me|unarod-ni kazneni sud pod pokroviteljstvom UN-a, naisti na~in na koji je to u~injeno za zlo~ine po-~injene u biv{oj Jugoslaviji i Ruandi.

Me|utim, vo|e Isto~nog Timora su podijeljenioko pitanja sudbine pripadnika policijskihsnaga koji su po~inili zlo~ine.

Radi promicanja nacionalnog jedinstva i po-mirenja, predsjednik Gusmao tra`io je amnes-tiju za one koji su bili optu`eni za nasilje. No,premijer Mari Alkatiri tvrdi da pravda morabiti zadovoljena.

278 DEMOKRACIJA

PRI^A ZA ILUSTRACIJU

Slijede daljnji izazovi

Vlada se, tako|er, mora suo~iti s pitanjempovratka tisu}a izbjeglica.

Nakon izbora za nezavisnost 1999., vi{e od250.000 stanovnika Isto~nog Timora pobjegloje u Zapadni Timor; mnogi pod prijetnjom si-le. Iako su se proteklih mjeseci mnogi vratili uIsto~ni Timor, procjenjuje se da oko 30.000gra|ana Isto~nog Timora i dalje `ivi kao iz-bjeglice u indonezijskim kampovima.

Prema izjavama UN-a, sve izbjeglice koje os-tanu u Zapadnom Timoru do kraja 2002. bit}e smatrane gra|anima Indonezije.

Pred novom nacijom stoje mnogi izazovi, uk-lju~uju}i odnos prema po~initeljima zlo~ina,stotinama tisu}a izbjeglica i siroma{tvu i {tovi-{e, ja~anje novouspostavljenih demokratskihstruktura.

IZVOR:PRILAGO\ENO IZ: BBC WORLD SERVICE,DOSTUPNO NA http://www.bbc.co.uk/worldservice/people/features/ihaverightto/indeks.shtml

PITANJA ZA RASPRAVU

1. Jesu li vam poznate neke druge dr`avekoje se bore za demokraciju? S kojimproblemima se one suo~avaju?

2. Koje klju~ne elemente treba imati i kojetreba ja~ati u procesu demokratizacije?

3. Kako se demokratski mo`e odgovoritiizazovima s kojima se suo~ava nova ad-ministracija Isto~nog Timora?

4. Kako aktivni gra|ani mogu pridonjetiprocesu demokratizacije u svojim zem-ljama? Poku{ajte dati konkretne prijed-loge.

DEMOKRACIJA 279

1. DEMOKRACIJA U USPONU?

Pravo na sudjelovanje u samoj je sr`i ljud-skih prava i temelj je na~ela, vizija i vrijed-nosti koje odra`ava Mre`a za ljudsku sigur-nost. Posebna politi~ka agenda koju slijedezemlje ~lanice – unaprje|ivanje ljudske si-gurnosti – oslanja se i na sudjelovanje i nademokraciju.

Demokracija se obi~no shva}a kao vladavi-na naroda. No, demokraciju je te{ko odre-diti – ona je oblik vladavine, ali i ideja ko-jom se nagla{ava dru{tveno-politi~ka i prav-na organizacija dr`ave. Mo`e se promatratii kao ideologija. Pojavljuje se u velikombroju modela, kako u stvarnosti tako i uznanstvenoj teoriji. Op}enito govore}i, de-mokracija je oznaka s nebrojeno mnogorazli~itih zna~enja.

Demokracija je ~vrsto povezana s na~elimaljudskih prava i ona ne mo`e funkcioniratibez osiguranja punog po{tivanja i za{titeljudskog dostojanstva. Postoji jasna veza iz-me|u nedemokratskih struktura i kr{enjaljudskih prava. Demokracija je nedvojbenosustav koji do danas najbolje osigurava za{ti-tu ljudskih prava i ljudsku sigurnost.

280 DEMOKRACIJA

POTREBNO JE ZNATIGLOBALNI DEMOKRATSKI

NAPREDAKGLOBALNA

FRAGMENTACIJA

Od 1980. godine 81 zemlja je napravilazna~ajne korake prema demokraciji,uklju~uju}i 33 vojna re`ima koja suzamijenjena civilnim vlastima.

Od 81 nove demokracije svega je 47potpuno demokratskih. Mnoge druge,~ini se, jo{ nisu u{le u proces prijelaza udemokraciju, ili su ponovo skrenule uautoritarnost ili sukob.

U 140 zemalja, od gotovo 200 zemaljasvijeta, danas postoje vi{estrana~kiizbori – vi{e nego ikada prije u povijesti.

Samo su 82 zemlje, u kojima `ivi 57%svjetskog stanovni{tva, potpunodemokratske.

125 zemalja (62% svjetske populacije)ima slobodne ili djelomi~no slobodnemedije.

61 zemlja (38% svjetske populacije) jo{nema slobodne medije.

Broj zemalja koje su ratificirale 6najva`nijih konvencija o ljudskimpravima dramati~no se pove}ao od1990. Broj ratifikacija ICESCR-a iICCPR-a pove}ao se s 90 na gotovo150.

106 zemalja i danas ograni~ava bitnegra|anske i politi~ke slobode.

38 zemalja nije ratificiralo ili potpisaloICCPR, a 41 jo{ nije ratificirala ilipotpisala ICESCR.

U svijetu je svega 14% parlamentarnihzastupnica, a u 10 zemalja nema ihuop}e.

U parlamentima 10 zemalja vi{e od30% zastupnika ~ine `ene.

IZVOR:UNDP, HUMAN DEVELOPMENT REPORT, 2002.

Demokracija ovisi o zainteresiranosti i aktiv-nom sudjelovanju njezinih korisnika. Infor-miranost i pristup znanju preduvjeti su zna-~ajnijem sudjelovanju u demokratskom sus-tavu. Samo oni koji razumiju funkcioniranjesustava i poznaju mehanizame i institucijemogu pridonijeti i imati koristi od demok-ratskog dru{tva. Priop}avanje ove porukejedna je od najbitnijih funkcija demokrat-skog obrazovanja kojemu je cilj stvaranjeodgovornih gra|ana.

Cilj je ovog modula predstaviti demokracijui ljudska prava kao proces koji zahtijeva nep-restan rad i obvezu, a ne kao ne{to {to sestje~e jednom i zauvijek.

2. Definicija i opis problema

[to je demokracija i kako se raz-vila?

Demokracija je oblik vladavine u kojem dr-`avna vlast proizlazi iz naroda. Rije~ “de-mokracija” potje~e od anti~kih gr~kih rije~idemos – {to zna~i narod i kratos – {to zna~imo}. Na~ela moderne demokracije postup-no su se razvijala iz kalvinisti~kog vjerskogpokreta tijekom 17. stolje}a, posebno u[kotskoj, Engleskoj i Nizozemskoj gdje za-jednice po~inju podupirati i dijeliti ne samovjerske nego i politi~ke ideje. Nakon togapojavljuje se filozofija slobode i jednakostiza sve koja se dalje unaprje|uje tijekomprosvjetiteljstva, nakon ~ega postaje prizna-ta kao sredi{nja vrijednost demokracije.

Prva moderna demokratska dr`ava bila jeuspostavljena u SAD-u, dok je Francuska bi-la prva europska dr`ava utemeljena na de-mokratskim na~elima nakon Francuske re-volucije.

Nakon 1945. liberalna zapadna demokracija{iri se u Europi i svijetu zamjenjuju}i autori-tarne oblike vlasti. Nakon poraza fa{isti~kihre`ima ~inilo se da je nadi|ena kriza s kojomse demokracija suo~ila u 20. stolje}u. Dugi

DEMOKRACIJA 281

Demokracija i ljudska sigurnost

Agenda ljudske sigurnosti usmjerena je naslobodu od sveprisutnih prijetnji ljudskom`ivotu ili uvjetima `ivljenja, kako poli-ti~kim, dru{tvenim tako i ekonomskim, apolazi od ideje da je po{tivanje ljudskihprava i demokratskih sloboda, kao i osna-`ivanje za ljudski razvoj, nezamjenjivo uo~uvanju i promicanju ljudske sigurnosti.Napredak ljudskih prava, ljudskog razvojai ljudske sigurnosti – tri koncepta koja se

preklapaju, koja su me|usobno povezana ikoja ~ine jezgru vizije jednog novog svjet-skog poretka – mogu se uistinu ukorijenitisamo u dru{tvima u kojima su demokratskevrijednosti ne samo propagirane ve} i prim-jenjivane.

Samo u demokraciji po{tivanje ljudskihprava uklju~uje slobodu od straha i prijetnjiegzistenciji pojedinca. Ljudska sigurnost is-ti~e pravo na sposobnosti i slobode koje po-jedinac mora ste}i kako bi u potpunosti raz-vio svoj ljudski potencijal. Ljudska sigurno-st poziva na slobodu od gladi, rata, eko-lo{kih katastrofa, korumpirane vlasti i osta-lih prepreka `ivotu u pravdi, solidarnosti ijednakim mogu}nostima za sve.

Op}enito govore}i, jedino ravnopravno,slobodno i demokratsko sudjelovanje u po-liti~kom, dru{tvenom i ekonomskom `ivotudr`ave ili zajednice mo`e promicati ljudskusigurnost. Samo potpuno jamstvo ljudskihprava, participativna vlast, vladavina prava,odr`ivi razvoj i jednak pristup resursimamogu osigurati da ljudska sigurnost prije|eiz nove diplomatske paradigme u {irokopolazi{te za demokratsko dono{enje odlu-ka i me|unarodnu suradnju.

mu~an proces dekolonizacije u kojemu suzapadne zemlje priznale pravo na samood-re|enje, napokon je uveo demokraciju u ve-}inu biv{ih kolonija. Diktature u [panjol-skoj, Portugalu, Gr~koj, Argentini i Urugva-ju prerasle su u demokracije tijekom protek-lih nekoliko desetlje}a. Padom Berlinskogzida 1989. i propa{}u staljinisti~kih sustava usrednjoj i isto~noj Europi ~inilo se da je de-mokracija napokon uistinu uspjela. No, jo{uvijek mnoge zemlje koje teorijski podr`a-vaju demokraciju kao oblik vlasti, u cijelostine po{tuju demokratska na~ela ili ne ostva-ruju demokraciju u praksi. Taj gotovo para-doksalan razvoj potvr|uje nu`nost kriti~kerasprave o demokraciji i demokratizaciji.

Klju~ni elementi modernedemokracije

Te{ko je odrediti u kojoj mjeri je nekodru{tvo demokratsko. No, postoji nekolikoklju~nih elemenata koji ~ine temelj svakogdemokratskog dru{tva. Obrazovanje i u~e-nje na svim razinama imaju klju~nu ulogu uboljem razumijevanju tih elemenata.

• Jednakost – Na~elo jednakosti zna~i da susva bi}a ro|ena jednaka i da trebaju u`iva-ti jednake mogu}nosti i jednako sudjelo-

vati u politi~kom `ivotu zajednice, kao i daimaju pravo na jednaki postupak pred za-konom. To tako|er uklju~uje dru{tvenu iekonomsku jednakost mu{karaca i `ena.

Modul “Ljudska prava `ena”

• Sudjelovanje – Demokracija je besmisle-na bez sudjelovanja. Sudjelovanje u zajed-nici i politi~kim pitanjima preduvjet je iz-gradnje demokratskog sustava. Demokra-cija je oblik sudjelovanja, ali je sudjelova-nje {iri pojam koji nema samo sna`ne poli-ti~ke implikacije ve} i dru{tvene i eko-nomske. No, samo sudjelovanje ne mo`ebiti jamstvo demokracije.

• Vladavina ve}ine i prava manjina – Iakoje demokracija po definiciji vladavina na-roda, ona je zapravo vladavina ve}ine.Ona tako|er podrazumijeva obvezu ve}i-ne da vodi ra~una o pravima i potrebamamanjinskih grupa. Mjera u kojoj se ispu-njava ta obveza pokazatelj je unaprje|e-nja demokratskih vrijednosti u dru{tvu.

Modul “Diskriminacija”

• Vladavina prava i pravedno su|enje – De-mokracija bi trebala sprije~iti pojedinca iligrupu da vlada narodom na arbitraran na-~in. Vladavina prava omogu}uje dr`avi daima nezavisan pravni poredak koji osigu-rava jednakost pred zakonom, ograni~a-vanjem mo}i javne vlasti i priskrbljiva-njem jednakog pristupa nezavisnom i pra-vednom pravnom sustavu.

Modul “Pravedno su|enje i vlada-vina prava”

• Po{tivanje ljudskih prava – Prihva}anjeda su sva “ljudska bi}a ro|ena jednaka islobodna u dostojanstvu i pravima” temeljje funkcioniranja demokratske zajednice.Demokratska dr`ava ima obvezu osiguratipo{tivanje, za{titu i ispunjavanje ljudskihprava kako bi omogu}ila da njezini gra|a-ni mogu `ivjeti slobodni od straha i ne-ima{tine. U demokraciji bi se posebna po-zornost trebala posvetiti onim pravimakoja su klju~na za sudjelovanje gra|ana,kao {to su pravo na okupljanje, slobodagovora te sloboda mi{ljenja, savjesti i vje-roispovijesti. Gra|anska i politi~ka pravasama po sebi ne mogu jam~iti mir i ljudskusigurnost. Samo ako se u obzir uzmu te-meljne ekonomske, dru{tvene i kulturnepotrebe, mogu}e je uspostaviti povoljnookru`enje za demokraciju.

282 DEMOKRACIJA

“Moje poimanje demokracijeje da u njoj i najslabiji trebaimati jednaku mogu}nost kaoi onaj najja~i.”MAHATMA GANDHI

• Politi~ki pluralizam – Tradicionalni zada-tak politi~kih stranaka je konsolidirati ra-zli~itost ideja i mi{ljenja i predstaviti ih ujavnoj raspravi. Jedino politi~ki plurali-zam mo`e osigurati dovoljno fleksibilnestrukture koje se mogu prilagoditi novimpotrebama, a da pritom ipak budu ~vrstotlo za demokratsko upravljanje. No, poli-ti~ka se sloboda tako|er mo`e zlorabiti za{irenje ideja koje potpiruju mr`nju, izazi-vaju nasilje i na taj na~in predstavljaju pri-jetnju demokratskom dru{tvu i poretku.Takve tendencije te{ko je svladati na de-mokratski na~in, a da se ne ograni~i slobo-du izra`avanja i pritom za{titi interesdru{tva u cjelini. Do odre|ene mjere de-mokracije moraju {tititi i same sebe, npr.od terorizma.

• Slobodni i po{teni izbori – Izbori su te-meljno i jedinstveno obilje`je demokraci-je. Niti jedan drugi re`im ne prepu{ta od-luku o politi~kom vodstvu onima na kojeprvenstveno utje~e sustav vlasti – narodu.Pri svakom izboru narod mo`e izrazitisvoju `elju za promjenom kao i svoje sla-ganje s trenuta~nom politikom te sudjelo-vati u stalnom procesu evaluacije. No, po-vijest je pokazala da nije samo po sebi o~i-to tko ima, a tko nema mogu}nost sudjelo-vanja. @ene su, naprimjer, veoma dugo bi-le isklju~ene iz tog procesa. U Appenzell-

Innerhodenu, dijelu [vicarske, koji je na-ro~ito poznat po svojim visokorazvijenimdemokratskim strukturama, `ene su dobi-le pravo glasovanja tek po~etkom devede-setih godina pro{log stolje}a. Od najve}eje va`nosti osigurati da pravo na glasova-nje bude op}e, slobodno, jednako, tajno iizravno.

• Podjela vlasti – Podjela vlasti, koju je kaokoncept uveo Locke (“Dva traktata o vlas-ti”, 1690.), a unaprijedio Montesquieu(“O duhu zakona”, 1748.) bore}i se protivapsolutisti~ke dr`ave, temeljno je na~elomodernih demokracija. U skladu s tim na-~elom mo} dr`ave podijeljena je izme|uzakonodavnih, izvr{nih i sudbenih tijelakoja funkcioniraju nezavisno, ali su odgo-vorna jedna drugima i narodu. Takav sus-tav provjere i ravnote`e osigurava primje-rene kontrolne mehanizme te sprje~avazloporabu dr`avne vlasti.

Teorije demokracije

Zbunjuju}a slo`enost demokratske stvarnostiproizvela je golemi spektar teorija i modela.

Ovdje }emo spomenuti razliku teorije iden-titeta i teorije demokratskog nadmetanja

kao jednu od razlika teorija zbog njezine tra-dicionalne uloge i unato~ tome {to je prejed-nostavna za suvremenu raspravu. Ukratko,gledanje na demokraciju kao na nadmetanjeomogu}ava nadmetanje razli~itih legitimnihmi{ljenja (mi{ljenja koja se obi~no usugla{a-vaju po pravilu vladavine ve}ine). Demokra-cija kao identitet vidi identitet kao ne{to {tose nalazi izme|u vladara i onih kojima se vla-da te osporava postojanje legitimnih razlika,ali te`i postupno ozakoniti ono {to Rous-seau naziva “volonté générale”.

Oblici demokracije

Danas se demokracije uvelike razlikuju poobliku i strukturi. Tradicionalno se, u sklopuliberalne demokracije, razlikuju modeli iz-ravne i predstavni~ke demokracije.

Izravna demokracija je oblik vlasti u kojempravo na dono{enje politi~kih odluka ostva-ruju izravno svi gra|ani prema postupku vla-davine ve}ine. Takav je oblik mogu} samo umalim zajednicama. Niti jedan suvremeni de-mokratski sustav nije potpuna izravna de-mokracija, iako gotovo svi sadr`avaju ele-mente izravne demokracije. Institucije izrav-ne demokracije su narodne skup{tine i zako-nodavne inicijative, opozivi, referendumi itd.

DEMOKRACIJA 283

Drugi je temeljni oblik predstavni~ka de-mokracija. To je oblik vlasti u kojem gra|aniostvaruju isto pravo, ali ne izravno nego pu-tem zastupnika kojeg su odabrali i koji im jeodgovoran. Dva bitna elementa predstav-ni~ke demokracije su razdvajanje onih kojivladaju od onih nad kojima se vlada i povre-meni izbori kao sredstvo kontrole nad vlada-ju}ima od strane onih nad kojima se vlada.

Predstavni~ka demokracija se povezuje sdva temeljna sustava vlasti: parlamentar-nom i predsjedni~kom demokracijom.

• Parlamentarna demokracija: U tom oblikuvlasti parlament ima sredi{nju ulogu. Na~elu izvr{nog tijela je premijer ili predstoj-nik kabineta, a tijelo je ovisno o povjere-nju parlamenta. Poglavar dr`ave uglav-nom ima malu ili nikakvu izvr{nu mo}, ug-lavnom samo reprezentativnu funkciju.

• Predsjedni~ka demokracija: Izvr{no tijelovodi sam poglavar dr`ave koji je izravnoizabran od naroda i ne ovisi o povjerenjuparlamenta.

Usporedba ovih dvaju modela pokazuje slje-de}e razlike:

– U predsjedni~kom sustavu odr`avaju sezasebni izbori za vladu i parlamentarnuskup{tinu, dok u parlamentarnim demok-racijama isti izbori odlu~uju o jednom idrugom (a poglavar dr`ave mo`e se biratizasebno).

– U parlamentarnim sustavima parlamentodobrava vladu i mo`e je opozvati. Ta jeopcija uskra}ena parlamentima u pred-sjedni~kim sustavima, osim kad je rije~ ojavnoj optu`bi.

– S druge strane, poglavar dr`ave u parla-mentarnim sustavima u pravilu mo`e ras-pustiti parlament pod odre|enim uvjeti-ma.

– ^lanstvo u parlamentu uvjet je za ~lanstvou vladi u mnogim parlamentarnim sustavi-ma, {to nije slu~aj u ve}ini perdsjedni~kihsustava.

– Parlament i vlada u pravilu su ja~e me|u-sobno povezani u parlamentarnim de-mokracijama, dok u predsjedni~kim sus-tavima postoji jasnija razdioba mo}i. Izvr-{na vlast ~esto je pak raspodijeljena izme-|u poglavara dr`ave s jedne i premijera sdruge strane.

– Zakonodavna inicijativa u parlamentar-nim demokracijama u velikoj mjeri po~ivana inicijativi vlade.

– Stranke, a posebno stranke oporbe, imajuznantno va`niju ulogu u predstavni~kimdemokracijama.

Danas je me|u brojnim mje{ovitim modeli-ma uobi~ajeni oblik parlamentarne demok-racije s ja~om ulogom poglavara dr`ave.

Oblici demokracije u stvarnosti

Najve}i broj postoje}ih demokracija kombi-nacija je tih idealnih tipova te sadr`avajuelemente koji pripadaju svim oblicima.

284 DEMOKRACIJA

IZVOR:D@DALOS

3. INTERKULTURALNAGLEDI[TA IKONTROVERZNA PITANJA

Demokracija poprima mnoge oblike, razli~i-to se manifestira i druga~ije shva}a u razli~i-tim kulturama. Dok neke demokracije stav-ljaju naglasak na podjelu vlasti i vladavinuprava, druge mogu biti prete`ito organizira-ne oko koncepta sudjelovanja. Razlike kojese pojavljuju uglavnom se temelje na razlika-ma u me|udjelovanju klju~nih elemenatakoji ~ine demokraciju.

Glavna linija kritike u ovom se kontekstuodnosi na “eurocentrizam” koji je u velikojmjeri uklju~en u politi~ku misao te teoriju ipraksu demokracije.

Takvo ne{to kao {to je “savr{ena demokraci-ja” ne postoji niti na isto~noj niti na zapad-noj hemisferi. Mo`emo se op}enito slo`itioko nekoliko konstitutivnih elemenata de-mokracije, ali se va`nost pridana tim ele-mentima i njihovoj realizaciji ~esto razlikujeme|u kulturama. Zapadnja~ko shva}anjedemokracije naj~e{}e je temeljeno na idejipojedinca koji u demokratskom dru{tvu stje-~e maksimum slobode i prava na izra`avanjeu odnosu na druge slobodne pojedince. Pre-veliki naglasak na gra|anskim i politi~kimpravima, koji ~ini podlogu ovoga modela,predstavlja problem za neke druge zemlje.

Rasprava o “azijskim vrijednostima”

Neki su azijski dru{tveni modeli temeljenina konceptu sudjelovanja, no oni imaju veo-ma malo zajedni~kog s demokracijom kakoje shva}ena na Zapadu. Ti se modeli temeljena privr`enosti zajednici i tradicionalnimkonceptima oligarhijskog vodstva, a ne naideji maksimalne slobode pojedinca. Tajmodel nije nu`no nespojiv sa sudjelovanjemi demokracijom. On potje~e od utemeljitelj-skog konfucijanskog u~enja i zahtijeva aktiv-

no sudjelovanje moralne i prakti~ke vladaju-}e elite koja djeluje u interesu op}eg dobra.Tzv. sraz izme|u “azijskih” i “zapadnih” vri-jednosti i zamisli demokracije potje~e odpogre{nog shva}anja demokracije i sudjelo-vanja. Zato je kritika singapurskog vo|e/filozofa Leea Kuana Yewa i ostalih, umjestoda napada samu demokraciju, usmjerenaprotiv dru{tvenog i kulturnog poretka SAD-a i nekih drugih zapadnih zemalja.

Izazovi demokracije u muslimanskom svijetu

Definiranje odnosa izme|u islama i demok-racije predstavlja problem i za muslimane iza nemuslimane. Zapadni promatra~i koji sutvrdili da su islam i demokracija nespojivi,temeljili su svoje argumente na islamskompoimanju vrhovne vlasti Boga kao jedinogizvora politi~kog autoriteta iz ~ijih bo`an-skih zakona proizlaze sva pravila koja va`eza vladanje zajednicom vjernika.

Muslimani su tako|er `estoko podijeljeni usvojim shva}anjima i pristupima demokraci-ji. I dok vo|e vode}e struje islamskih pokre-ta, kao i mnogi stru~njaci, smatraju islam idemokraciju spojivima, ekstremisti ili radi-kalni islamisti propagiraju suprotno. Oviposljednji odbacuju demokraciju tvrde}i dakoncept narodnog suvereniteta negira fun-damentalno islamsko vjerovanje u suvereni-

DEMOKRACIJA 285

Primjeri: Klasi~ni primjeri koji ocrtavajuspomenute modele su: parlamentarna de-mokracija kao model koji ~ini podlogu sus-tava u Velikoj Britaniji i ve}ini zapadnoeu-ropskih dr`ava te Sjedinjene Ameri~ke Dr-`ave kao najpoznatiji primjer predsjedni~kedemokracije. ^ak su i u Zapadnoj Europiposebni modeli dosta ~esti: [vicarska, Fran-cuska (polupredsjedni~ka demokracija),Portugal. Razlike se mogu na}i u ostalim de-mokracijama diljem svijeta, iako one ne mo-raju nu`no slijediti iste tradicije koje proiz-laze iz liberalizma.

tet Boga. Alah je odredio osnovni zakono-davni okvir i on se ne mo`e mijenjati. Njego-ve zakone mo`e primjenjivati samo njegovpredstavnik. Takav radikalan pristup je usuprotnosti s osnovnim demokratskim vri-jednostima, kao {to su otvorenost, plurali-zam i razdioba mo}i.

Islamska se vizija demokracije manifestira uShuri, islamskom konceptu konzultacije urje{avanju zajedni~kih pitanja. Konzultacijaje potrebna kod zajedni~kih pitanja koja ut-je~u na `ivot zajednice, a preko nje narodima punu slobodu izra`avanja. No, Shura jeograni~ena Alahovim zakonima, zbog ~egataj na~in islamskog sudjelovanja jo{ jednompredstavlja prepreku demokraciji kako jeshva}ena na Zapadu.

Modul vjerskih sloboda

PITANJA ZA RASPRAVU

• Za{to su neki elementi demokracije bitnijiod drugih u razli~itim kulturama?

• Je li prihvatljivo imati razli~ite pojmove odemokraciji u razli~itim kulturama?

• Ako su razli~ite interpretacije demokraci-je neizbje`ne i prihvatljive, gdje se nalazegranice, tj. koji se temeljni elementi mora-

ju zadr`ati bez obzira na okolnosti kako bise pojedina dr`ava mogla odrediti kao“demokratska”?

• Koja je uloga medija u oblikovanju pojmademokracije u razli~itim kulturama?

Jo{ nekoliko pitanja za razmi{ljanje

• Odnos izme|u ve}ine i manjine, a poseb-no za{tita politi~ke manjine, klju~no je pi-tanje. Demokratsko na~elo izbora na te-melju glasova ve}ine koja time dobivapravo na kori{tenje mo}i, zna~i da se timestvara manjina koja je ~esto isklju~ena izpoliti~kog dono{enja odluka. Manjina semora pokoriti odlukama ve}ine. Manjine,stoga, zahtijevaju posebnu za{titu kako biim se osiguralo po{tivanje njihovih prava iodgovaraju}a razina uva`avanja njihovepoliti~ke volje.

• Civilno dru{tvo postalo je jedna odklju~nih tema u raspravi o praksi demo-kracije. Demokraciji su potrebna slobod-na i aktivna ljudska bi}a, a isto tako i od-govoran narod. Bertolt Brecht je jednomprilikom ironi~no sugerirao da bi vlada,kad je ve} toliko nezadovoljna narodom,trebala raspustiti narod i izabrati novi. Je-dino se slobodni i aktivni gra|ani mogusuprotstaviti svojoj vladi i dr`ati je odgo-vornom za ispunjavanje predizbornihobe}anja.

• Slobodni i nezavisni mediji su va`an pot-poranj svakoj demokraciji. Kontrola nadsredstvima informiranja je u dana{nje do-ba gotovo istozna~na kontroli nad dono-{enjem odluka u demokraciji. Mediji ima-ju odlu~uju}u ulogu u svakodnevnom de-mokratskom `ivotu, bez obzira je li rije~ onovinama, televiziji, radiju, zabavlja~kojindustriji ili Internetu.Pojedinci, dru{tva i dr`ave moraju bitisposobni komunicirati jedni s drugima.Da bi se bira~kome tijelu olak{alo dono-{enje odluka, ono mora biti obavije{teno ociljevima i nakanama onih koji `ele bitiizabrani. Sloboda izra`avanja je, stoga, jo{jedno temeljno i vrlo osjetljivo ljudskopravo za ostvarenje djelatne demokracije.

Modul ”Sloboda izra`avanja” i mo-dul “Sloboda medija”

• Demokracija i ljudska prava su nerazdvo-jivi – odnos varira od me|udjelovanja doidentiteta. U tom smislu, sva su ljudska pra-va od odlu~uju}e va`nosti za demokraciju i udemokraciji. Pravni sustavi nekih zemaljarazlikuju gra|anska prava i ljudska prava, {tozna~i da su neka prava, posebno neka poli-ti~ka prava, zajam~ena samo gra|anima,dok se druga jam~e svim ljudskim bi}ima.

Ljudska prava mogu se jam~iti samo u de-mokraciji i kroz demokraciju koja je djelat-

286 DEMOKRACIJA

na. Formalna demokracija sama po sebi nemo`e jam~iti ljudska prava i ljudsku sigur-nost. Ostvarivanje ljudskih prava je stogapokazatelj vitalnosti demokracije.

4. PRIMJENA I PRA]ENJE

Ne postoje i nikada nisu postojale savr{enedemokracije. Suvremene demokracije u od-re|enoj mjeri integriraju sve temeljne ele-mente demokracije u javni `ivot kao mjerilojednakosti, nediskriminacije i dru{tvenepravde. Demokracija je neprestani procesinterakcije, usavr{avanja i uskla|ivanja os-novnih potreba dru{tva s dru{tvenim struk-turama koje postoje da bi zadovoljavale tepotrebe.

Na regionalnoj razini postoje razni mehaniz-mi o~uvanja na~ela demokracije. Dobarprimjer za to je Europska konvencija o ljud-skim pravima, koja pru`a mogu}nost da setu`i dr`avu ~lanicu za kr{enja Konvencije.Budu}i da je demokracija jedini oblik uprav-ljanja koji se spominje u Konvenciji, ona jeujedno i jedini oblik koji je kompatibilan snjom. Godine 1967. Danska, Norve{ka i[vedska odlu~ile su podi}i tu`bu protiv Gr-~ke nakon {to je okrutni vojni re`im ondjepreuzeo kontrolu. Gr~ka se vlast, potom, od-

lu~ila ograditi od Konvencije, no unato~ to-me su|enje je nastavljeno, a zavr{ilo je sus-penzijom Gr~ke iz Vije}a Europe. Ponov-nim uspostavljanjem demokratske vlasti1974., u Gr~koj je Konvencija ponovo stupi-la na snagu, a morala se isplatiti i kompenza-cija `rtvama vojnoga re`ima.

Nisu svi mehanizmi tako uspje{ni kao {to jeonaj koji je uspostavilo Vije}e Europe, nopostoje i razne druge organizacije koje sebore za za{titu demokracije. Godine 1990.,OESS je u Var{avi uspostavio Ured za de-mokratske institucije i ljudska prava (Officefor Democratic Institutions and HumanRights – ODIHR) sa zadatkom da izme|u os-taloga, poma`e dr`avama ~lanicama u iz-gradnji, ja~anju i za{titi demokratskih insti-tucija. Organizacija je zadu`ena za nadgle-danje nacionalnih izbora ~ime osiguravavjernost demokratskim na~elima.

Na me|unarodnoj razini va`nu ulogu imaInterparlamentarna unija (IPU). IPU je sas-tavljena od parlamenata suverenih nacional-nih dr`ava i cilj joj je njegovanje dijaloga isuradnje me|u narodima radi ja~anja de-mokracije u svijetu. Osnovana je jo{ 1889. ido dana{njeg dana postoji kao organizacijakoja poma`e u umre`avanju nacionalnihparlamenata i promicanju demokracije.

Program za razvoj Ujedinjenihnaroda je u “Izvje{taju o ljud-skom napretku” iz 2002. pred-

stavio izvjestan broj objektivnih pokazateljaza mjerenje napretka demokracije. Ovi uk-lju~uju:

• datum posljednjih izbora

• broj bira~a na izborima

• godinu kada su `ene stekle pravo glasova-nja

• broj mjesta u parlamentu koji zauzimaju`ene

• ~lanstvo u sindikatu

• nevladine organizacije

• ratifikaciju Me|unarodnog pakta o gra-|anskim i politi~kim pravima

• ratifikaciju Konvencije o slobodi udru`i-vanja i kolektivnog pregovaranja Me|u-narodne organizacije rada.

Osim toga, izvjestan broj subjektivnih poka-zatelja, a me|u njima su gra|anske slobode ipoliti~ka prava, sloboda i odgovornost tiska,politi~ka stabilnost i izostanak nasilja, vlada-vina zakona i indeks percipiranja korupcije,predstavljaju korisna sredstva za procjenudemokratskog upravljanja. Svi ti pokazateljiukazuju do kojeg stupnja se isprepli}u i krozvrijeme razvijaju temeljni elementi koji ~ine

DEMOKRACIJA 287

demokraciju. Oni osiguravaju temelj za us-pore|ivanje demokracija i drugih re`ima teza procjenjivanje napretka prema demokra-ciji, a isto tako i kvalitativno i kvantitativnomjerenje dostignutog napretka ili prijetnji skojima se neka zemlja susre}e.

U svim pravim demokracijama, nacionalnoili lokalno javno glasovanje najja~i je meha-nizam nadzora uz slobodne i nezavisne me-dije i razvijeno civilno dru{tvo. Takvo javnoglasovanje, koje nezavisno kontrolira razinuimplementacije obveza preuzetih od stranedemokratski izabranih zastupnika, mo`e re-zultirati promjenom vladinog programa ilistruktura koje imaju vlast.

Ne postoji univerzalna suglasnost o standar-dima {to ih demokracija mora ispuniti. No,standardi na temelju kojih se mo`e do}i do{ireg konsenzusa, standardi su ljudskih pra-va. Osiguravanje ljudskih prava je stogaklju~ni dio osiguravanja demokracije. Iz tograzloga su osiguravatelji ljudskih prava uisti-nu osiguravatelji demokracije.

Ostvarivanje demokracije diljem svijeta ovi-si o svakom pojedincu, dr`avi i me|unarod-nim institucijama koji su potrebni da bi u njuudahnuli `ivot i pomogli joj pretrpjeti svaautoritarna kretanja. Kori{tenje prava poje-dinca da glasuje, izra`ava mi{ljenje i sudjelu-

je u politi~kom `ivotu i dono{enju odluka,od klju~ne je va`nosti. Sudjelovanje u aktiv-nom civilnom dru{tvu u potpunosti pogodu-je demokraciji. Obrazovanje igra klju~nuulogu u tom procesu s obzirom da stvaraznanje koje u stvarnosti omogu}uje sudjelo-vanje na prvom mjestu. Upravo }e na te ele-mente civilnog sektora izgradnje demokraci-je biti usmjerena pozornost i oni }e se i daljerazvijati kako bi omogu}ili demokracijiprocvat koji }e dati rezultate za sve jednako iravnopravno.

288 DEMOKRACIJA

1. DOBRA PRAKSA

Na putu prema demokraciji

2. TRENDOVI

Politi~ko sudjelovanje `ena

Ni danas sudjelovanje `ena u politi~kom `i-votu nije srazmjerno sudjelovanju mu{kara-ca iako `ene ~ine vi{e od polovice svjetskepopulacije. Taj o~iti nesrazmjer ukazuje naniz nedostataka nacionalnih institucija kojese ina~e smatraju demokratskima.

Uvo|enje kvota radi ohrabrivanja i podr`a-vanja sudjelovanja `ena u politi~kom `ivotubilo je upotrebljavano kao sredstvo da seunaprijedi situaciju koja je okarakteriziranakao neproporcionalna zastupljenost i nejed-nak status mu{karaca i `ena u nacionalnimparlamentima. Do sada je u svijetu u samo10 zemalja dosegnuta zastupljenost `ena uparlamentu ve}a od 30%, uglavnom uvo|e-njem kvota (utvr|eni postoci koji su uvedeniu zakon i koji osiguravaju prisutnost `ena uparlamentima). Ako se napredak nastavi sa-da{njim tempom trebat }e vi{e od 50 godinada se postigne potpuno proporcionalna ipravedna zastupljenost `ena.

DEMOKRACIJA 289

DOBRO JE ZNATI

U velja~i 1990., u svom povijesnom govoru,Fredrik Willem de Kerk je govorio u koristkraja apartheid re`ima i u korist demokrat-ske Ju`ne Afrike. Njegova je politika bilapotvr|ena na referendumu na kojem je70% bijele populacije podr`alo njegove re-forme. Prvi su demokratski izbori u Ju`nojAfrici odr`ani u travnju 1994., a u svibnju1994. Nelson Mandela je postao prvi crnipredsjednik Ju`ne Afrike. Time je otvorenonovo poglavlje u razvoju zemlje.

Srednja i isto~na Europa, srednja Azija: Od1989., zemlje biv{eg komunisti~kog blokapro{le su val demokratizacije. Nove slobod-ne i demokratske stranke stvorene su u Polj-skoj, Bugarskoj, ^e{koj Republici, Isto~nojNjema~koj, Ma|arskoj, Rumunjskoj, Slo-va~koj i u izvjesnom broju biv{ih sovjetskihrepublika te je mirna demokratska tranzici-ja po~ela mijenjati njihove nacionalne poli-ti~ke pejza`e. Od tada se u njima odr`avajudemokratski parlamentarni i presjedni~ki

izbori u pravilnim razmacima na temelju vi-{estrana~kih sustava.

^ile: Za razliku od drugih ju`noameri~kih ze-malja, ^ile ima 150 godina dugu povijest kaoustavna republika s demokratski izabranimvladama. Ponovno uspostavljanje demokraci-je u ^ileu 1990., nakon 17 godina vojne vlada-vine pod generalom Augustom Pinochetom,dalo je novi poticaj demokratskom dijalogu iregionalnoj te me|unarodnoj suradnji. Danasje Republika ^ile demokracija koja se u~vr-{}uje te aktivno promi~e ljudska prava i ljud-sku sigurnost u ~itavoj regiji.

Diktatura Ferdinanda Marcosa na Filipini-ma trajala je od 1965. do 1986. godine. Go-dine 1986., kada je presjednikom postaoCorazon Aquino, koji je obnovio osnovnegra|anske slobode (slobodu govora, slobo-du okupljanja i slobodu tiska) – Filipini sukrenuli putem prema uspostavljanju pravedemokracije.

@ene u parlamentu: 1945. – 1995.

U 50 godina, od 1945. do 1995:

• broj suverenih dr`ava koje imaju parla-mente pove}ao se sedam puta;

• postotak parlamentarnih zastupnica se usvijetu pove}ao ~etiri puta;

• rekordna prosje~na razina postignuta je1988. kada je od svih zastupnika bilo14,8% `ena.

Modul “Ljudska prava `ena”

Online demokr@cija

Kada se sredinom devedesetih godina 20.stolje}a po~ela {iriti upotreba Interneta nekisu gajili snove o boljem svijetu – svijetu u ko-jem bi svatko sudjelovao u procesu dono{e-nja politi~kih odluka zahvaljuju}i online ko-munikaciji, svijetu koji bi bio bli`i nego ika-da ranije gr~kom idealu demokracije. Ti sesnovi jo{ nisu ostvarili. Uistinu, veoma jeupitno ho}e li se ikada ostvariti.

290 DEMOKRACIJA

Pitanje za raspravu: Mo`ete li se dosjetitiijednog drugog poticaja ili oru|a kojim jepremo{ten jaz u zastupljenosti izme|u mu-{karaca i `ena u politi~kom `ivotu?

Godina 1945. 1955. 1965. 1975. 1985. 1995.

Broj parlamenata 26 61 94 115 136 176

% zastupnica 3,0 7,5 8,1 10,9 12,0 11,6

% senatorica 2,2 7,7 9,3 10,5 12,7 9,4

IZVOR:Interparlamentarna unija, www.ipu.org, 2003.

Jedini dom iliDonji dom

Gornji dom iliSenat

Oba domazajedno

Nordijske zemlje 39,7% - 39,7%

Europa - zemlje ~anice OESS-a,uklju~uju}i nordijske zemlje

17,7% 15,4% 17,3%

Amerike 18,2% 18,2% 18,2%

Europa - zemlje ~lanice OESS-a,isklju~uju}i nordijske zemlje

15,6% 15,4% 17,3%

Azija 15,4% 13,0% 15,2%

Podsaharska Afrika 15,1% 17,3% 15,3%

Pacifik 10,9% 20,5% 12,2%

Arapske zemlje 6,0% 7,5% 6,2%

IZVOR:www.ipu.org, stanje 29. o`ujka 2002.

Dostupnost internetskog pristupa nije zam-jena za demokratske strukture i sama po se-bi ne stvara politi~ku svijest, ali unato~ tomeima svoje prednosti. Informaciju se mo`etra`iti i dobiti diljem svijeta u stvarnom vre-menu i {to je mnogo va`nije, mo`e se raz-mjenjivati i koristiti za stvaranje neformal-nih organizacijskih struktura. To se ~estodoga|a tijekom posljednjih godina.

Aktivnosti nevladinih udruga {irom svijetadramati~no su se pove}ale zahvaljuju}i onli-ne komunikaciji te su uspostavljene veze me-|u pokretima sa svih strana svijeta. Kampa-nje mogu sti}i do ve}eg broja ljudi br`e negoikada ranije i mobilizirati nove oblike pre-kograni~ne suradnje orijentirane na odre|e-na pitanja. Totalitarni re`imi ili uop}e ne-maju, ili imaju vrlo ograni~ena sredstavakojima bi mogli zabraniti online izmjenu “re-volucionarnih” ideja. Pojedinci mogu lak{eizra`avati svoje mi{ljenje i u~initi ga {irokodostupnim nalaze}i tako podr{ku istomi{lje-nika.

U tome su nove mogu}nosti za demokraciju,ali i novi rizici. Manjak politi~ke svijesti i de-mokratskih struktura u offline svijetu se ta-ko|er odra`ava i online.

Danas se otprilike 400 milijuna ljudi {iromsvijeta zna koristiti Internetom, dok se 5,8

milijardi nalazi izvan toga. Tzv. digitalnapodjela izme|u razvijenih i nerazvijenih ze-malja (kao i izme|u urbanih i ruralnih pod-ru~ja unutar razvijenih zemalja) ima ozbi-ljan utjecaj na svaki demokratski model.Ako je ve}i dio populacije kompjutorski ne-pismen, ne mo`e lako sudjelovati u onlineaktivnostima.

Demokratski izazovi ne odnose se samo naosiguranje pristupa, nego i na sadr`aje. Nap-rimjer, izuzetno rasisti~ki ameri~ki Ku-Klux-Klan tvrdi da se zahvaljuju}i onlineu brojnjegovih ~lanova bitno pove}ao kao i njihovstupanj organiziranosti. U Francuskoj je In-ternet portal “Yahoo!” tu`en zbog ponudeneonacisti~kih memorabilia na svojim auk-cijskim stranicama. No, ponude postoje i uSAD-u, gdje takvo pona{anje nije nezakoni-to. U me|uvremenu je “Yahoo!” izjavio da}e dobrovoljno nadgledati i sprje~avati takveradnje.

Demokracija je slo`en proces. Da bi isprav-no funkcionirala, treba na{u potpunu preda-nost. Internet mo`e biti medij koji olak{avakomunikaciju, ali nikada ne}e biti zamjenaza nedostatak predanosti u offline svijetu.

Modul “Sloboda izra`avanja i slobo-da medija”

Globalizacija i demokracija

Tradicionalno se linija razgrani~enja poli-ti~kog sudjelovanja odre|uje kao nacional-na granica, a odluke koje utje~u na `ivoteljudi donose se uz uva`avanje teritorija.

U doba globalizacije mnoge se odluke i nji-hovi ishodi prote`u izvan nacionalnih grani-ca. Nadalje, novi sna`ni globalni akteri po-put multinacionalnih kompanija i me|una-rodnih organizacija odgovorni su za daleko-se`ne dru{tveno-ekonomske promjene u svi-jetu. Globalizacija tako|er mo`e olak{ati {i-renje demokracije ~ine}i dostupnijima novetehnologije i informacije.

Odgovor na propust demokracije u ovomglobaliziraju}em svijetu, u kojemu je dono-{enje odluka ~esto u rukama ekonomskih si-la ili mo}nih institucija, jedan je od naj{irihme|unarodnih dru{tvenih pokreta koji sunastali u posljednje vrijeme – antiglobalis-ti~ki pokret. Pristalice antiglobalizma di`uglas radi niza razli~itih razloga uklju~uju}iza{titu okoli{a, otpisivanje dugova, prava `i-votinja, za{titu djece, antikapitalizam, mir iljudska prava. Ono {to im je zajedni~ko je daglobaliziranom svijetu nedostaje demokrat-ski prostor za javnu raspravu.

DEMOKRACIJA 291

Klju~na metoda provo|enja kampanje an-tiglobalizma su masovne demonstracije. Prviput je pokret privukao pozornost me|una-rodnih medija 1999. kada je 100.000 demon-stranata mar{iralo prilikom otvorenja Tre-}eg ministarskog sastanka Svjetske trgovin-ske organizacije (WTO-a) u Seattleu. Na-kon toga su se pojavili i drugi protesti na sas-tanku Svjetske banke i Me|unarodnog mo-netarnog fonda (IMF) u Washingtonu i Pra-gu, pa na Svjetskom ekonomskom forumu uDavosu ([vicarska), samitu Europske unijeu Gothenburgu ([vedska) te samitu G8 uGenovi (Italija).

Za razliku od ve}ine demonstranata koji ni-su nasilni, postoji tabor radikalnih demon-stranata koji aktivno raspiruju nasilje baca-ju}i pirotehni~ka sredstva ili uni{tavaju}iimovinu. Oni odvra}aju pozornost s glavnogprograma pokreta, jer privla~e previ{e po-zornosti medija na sebe, {to mnogi smatrajunesretnom okolno{}u. Stoga su se aktivistiokupili u Porto Alegreu u Brazilu na Svjet-skom socijalnom forumu u velja~i 2002., i jo{jednom u Bombaju u Indiji 2004., kao alter-nativa eksplozivnim masovnim demonstraci-jama. Oko 60.000 sudionika skupa rasprav-ljalo je o alternativama globalnom kapitaliz-mu, oporbi militarizmu te podr{ci miru idru{tvenoj pravdi.

Koriste}i svoje pravo na okupljanje, civilnoje dru{tvo potaknulo javnu raspravu o glo-balnom demokratskom upravljanju, demok-ratizaciji me|unarodnih ekonomskih odno-sa i sudjelovanju civilnog dru{tva u me|una-rodnim institucijama. Pokret upozorava nastalnu opasnost od ekonomskog liberalizmakoji bi mogao potkopati svoje vlastite teme-lje u gra|anskim i politi~kim slobodama za-nemarivanjem va`nosti ekonomskih i soci-jalnih prava.

Iako su, kako izgleda, promjene scene na ko-joj se donose me|unarodne odluke i prakti-ciraju novi na~ini sudjelovanja, nedosti`nisnovi, (novi) globalni akteri sve vi{e morajuodgovarati o tome {to rade poradi pove}a-nog interesa javnosti i primorani su raz-mi{ljati o novim na~inima demokratskogpredstavljanja, transparentnosti i odgovor-nosti.

Moduli “Sloboda od siroma{tva” i“Rad”

Demokratski nedostaci u me|unarodnimorganizacijama, multinacionalnim korpo-racijama i nevladinim organizacijama

Uloga se dr`ave mijenja i na regionalnoj i naglobalnoj razini. Na scenu su stupile me|u-narodne organizacije, multinacionalne kor-poracije i nevladine organizacije kao va`niprotagonisti svjetske politike. Njihove odlu-ke i pravila utje~u na politike dr`ava i `ivotemilijuna ljudi. Stoga je jedno od glavnih pita-nja na koje je potrebno odgovoriti: Koliko sudemokratski, odnosno nedemokratski ti ne-dr`avni protagonisti? Pronala`enje odgovo-ra na to pitanje tra`i istra`ivanje praksi i po-litika te procesa odlu~ivanja svake me|una-rodne organizacije, multinacionalne kompa-nije i nevladine udruge, kao i ostvarenostina~ela demokracije – odgovornosti, zakoni-tosti, sudjelovanja, zastupanja i transparen-tnosti. Na {iroko se razmatraju prijedlozi de-mokratizacije nedr`avnih protagonista.Primjeri uklju~uju reformu Vije}a sigurnos-ti; stvaranje Globalne skup{tine naroda i de-mokratskijeg i efekasnijeg sustava dono{e-nja odluka u Svjetskoj trgovinskoj organiza-ciji (WTO), Me|unarodnom monetarnomfondu (IMF) i Svjetskoj banci (WB) te uvo-|enje kodeksa pona{anja i eti~kih kodeksaza nevladine udruge i multinacionalne kom-panije.

292 DEMOKRACIJA

I. AKTIVNOST: VO\ENJEKAMPANJE

I. DIO: UVOD

Ova se aktivnost temelji na raspravi kojomse propituju prava i odgovornosti povezane sdemokracijom i demokratskom raspravom.

Vrsta aktivnosti: rasprava

II. DIO: OP]E INFORMACIJE ORASPRAVI

Ciljevi i zadaci:

• vje`bati i razvijati vje{tine koje su potreb-ne za slu{anje, raspravu i uvjeravanje

• potaknuti suradnju i timski rad

Ciljna grupa: odrasli i mladi

Veli~ina/organizacija grupe: bilo koja

Trajanje: 60 minuta

Materijali:papir i olovke u boji za pripremu znakova,ljepljiva vrpca, papir i olovke za bilje{ke

Priprema:

• Izradite dva znaka, “Sla`em se” i “Ne sla-`em se” i zalijepite ih ili na dva suprotnakraja dugoga zida ili na pod.

• Postavite dvije stolice u sredinu prostori-je, ostavljaju}i prostor oko njih da bi seljudi mogli kretati uokolo.

Potrebne vje{tine:komuniciranje, suradnja, izra`avanje razli~i-tih pogleda o nekom pitanju, po{tivanje tu-|ih mi{ljenja

III. DIO: POSEBNE INFORMACIJE ORASPRAVI

• Poka`ite oba znaka na krajevima zidova/podu i objasnite da }ete pro~itati tvrdnju skojom se sudionici mogu slagati u ve}oj ilimanjoj mjeri.

• Odaberite jednu tvrdnju s donje liste ipro~itajte je grupi.

• Recite sudionicima da se postave uza zidizme|u dva znaka prema stupnju slaganjas tvrdnjom.

• Kada se sudionici postave u dva reda, po-zovite dvoje s krajeva da zauzmu mjestana stolcima. Ostali se trebaju okupiti takoda stanu iza osobe s ~ijim se stavom sla`uu ve}oj mjeri; ili ostati u sredini ako suneodlu~ni.

• Dajte sudionicima minutu vremena da iz-nesu svoje razloge za slaganje ili neslaga-nje s tvrdnjom. Nitko ih ne bi smio preki-dati ili im pomagati. Svi trebaju biti tihi.

• Nakon njihovih obja{njenja zatra`ite odostalih da se postave iza jednog ili drugoggovornika (nema suzdr`anih), tako da sena kraju dobije jedna grupa koja je “za” idruga koja je “protiv” tvrdnje. Dajte gru-pama deset minuta da pripreme argumen-te kojima }e poduprijeti svoje stajali{te ida izaberu druge govornike koji }e iznijetite argumente.

• Dajte govornicima po tri minute da iznesusvoje argumente. Nakon toga pristalicejedne ili druge grupe mogu promijenitigrupu ako im se argumenti suprotne stra-ne ~ine uvjerljivijima.

Povratna informacija:Okupite grupu ponovo radi povratne infor-macije. Sada prije|ite na razmatranje proce-sa i svrhe rasprave te na razloge zbog kojih sena pluralisti~ko dru{tvo mo`e gledati kao nanajve}u vrijednost. Ne vra}ajte se na raspra-vu o temi.

• Je li tko promijenio mi{ljenje tijekom ras-prave? Ako jest, koji su ga argumenti uv-jerili?

DEMOKRACIJA 293

ODABRANE AKTIVNOSTI

• Dr`e li sudionici da je neki drugi ~imbe-nik, osim spomenutih, imao utjecaja nanjih? Primjeri mogu biti pritisak grupe,emocionalni govor ili osje}aj rivalstva.

• Za one koji nisu promijenili svoj stav, je lipostojao neki razlog u pozadini i u vje`bi?Mogu li se dosjetiti nekog dokaza koji biih mogao natjerati na promjenu svojih sta-vova?

• Za{to ljudi imaju razli~ita mi{ljenja? Je lito prihvatljivo, ili bi ne{to trebalo poduze-ti oko toga u demokraciji?

• Trebaju li se sva mi{ljenja tolerirati u de-mokraciji?

Metodi~ki savjeti:Prvi dio aktivnosti, kada sudionici zauzimajumjesta, ne bi trebao trajati dulje od nekolikominuta. To }e biti priprema za ciljeve aktiv-nosti, a radi uspostavljanja “po~etnih pozici-ja” i osvje{tavanja sudionika. Svrha te aktiv-nosti je vje`banje vje{tina komuniciranja iuvjeravanja kao i razmatranja pitanja. Su-dionike bi trebalo poticati da ne razmi{ljajusamo o sadr`aju i predstavljanju vlastitih sta-vova, nego i o tipu i obliku argumenata kojisu najuvjerljiviji.

Napomena: Bit }e potrebno oko 30 minutada bi se raspravila jedna tvrdnja prolaze}ikroz sve krugove rasprave. Treba biti fleksi-

bilan u odre|ivanju redoslijeda doga|aja,ovisno o grupi. Op}enito, nemir u grupi imaprednost pred samom raspravom.

Upute za varijaciju:Mo`ete postaviti pitanje bi li “pluralizam” ilislobodu izra`avanja trebalo ograni~iti u de-mokratskom dru{tvu. Bi li, naprimjer, rasis-ti~ke ili nacionalisti~ke demonstracije treba-lo zabraniti? Gdje u demokraciji treba povu-}i crtu izme|u prihvatljivog i neprihvatlji-vog? U tom kontekstu, mo`e se raspravljatio ideji tolerancije i na~inu na koji ljudi razu-mijevaju taj pojam.

IV. DIO: NASTAVAK

Izaberite iz novina i ~asopisa slike koje ilus-triraju kontroverzna pitanja iz najnovije ras-prave. Poku{ajte obraditi teme diskriminaci-je pojedinih grupa (djece, `ena, stranaca,vjerskih grupa, osoba s posebnim potreba-ma, itd.), zaga|enja, nezaposlenosti, siro-ma{tva, dr`avne represije i kr{enja ljudskihprava op}enito. Izre`ite slike i poka`ite ihsudionicima. Neka svatko od njih izaberejednu sliku koju mo`e i jednu koju ne mo`etolerirati. Sudionici trebaju iznijeti razlogeodabira odre|ene slike, ali bez pokretanjarasprave. Upozorite ostale da moraju po{ti-vati mi{ljenje svakog sudionika.

IZVOR:DODATAK JE PRILAGO\EN IZ: SUSANNEULRICH. 2000. ACHTUNG (+) TOLERANZ –WEGE DEMOKRATISCHERKONFLIKTLOSUNG. VERLAG BERTELSMANNSTIFTUNG

Srodna prava/daljnja podru~ja istra`ivanja:Sloboda izra`avanja i bilo koje drugo ljud-sko pravo.

IZVOR:AKTIVNOST POSVE]ENA RASPRAVIPRILAGO\ENA JE IZ: COMPASS – A MAUALON HUMAN RIGHTS EDUCATION WITHYOUNG PEOPLE. 2002. COUNCIL OF EUROPEPUBLISHING: STRASBOURG

Tvrdnje koje se mogu koristiti u raspravi:

• Imamo moralnu obvezu koristi na{ glas naizborima.

• Trebamo po{tivati sve zakone, ~ak i onekoji su nepravedni.

• U demokraciji jedino politi~ari imaju mo}.

• Ljudi dobivaju vo|e kakve zaslu`uju.

• “U demokraciji svatko ima pravo biti zas-tupan, ~ak i budale.” (Chris Patten)

• 51% nacije mo`e uspostaviti totalitarnire`im, potisnuti manjinu i svejedno ostatidemokratskom.

• “Posao je gra|anina da dr`i svoja usta ot-vorenima” (Günter Grass, pisac)

294 DEMOKRACIJA

• “Najbolji argument protiv demokracije je-st pet minuta razgovora s prosje~nim gla-sa~em” (Winston Churchill)

Napomena: Mo`ete prona}i druge tvrdnjevezane uz bilo koje drugo ljudsko pravo.Tvrdnje bi trebale biti iskazane na takav na-~in da poti~u razli~ita mi{ljenja.

II. AKTIVNOST: MINARET UNA[OJ ZAJEDNICI

I. DIO: UVOD

Ova aktivnost opona{a otvorenu sjednicu vi-je}a u va{oj zajednici ili zami{ljenom malomselu. To je scena u kojoj se razli~iti interesi ibriga za razli~ite dru{tvene i politi~ke pokre-te sudaraju oko tzv. “vru}e teme”. Novinariprate i vode bilje{ke o sastanku.

Tip aktivnosti: simulacijska igra

II. DIO: OSNOVNE INFORMACIJE

Ciljevi i zadaci:

• upoznati procese koji se odvijaju kada lju-di/zajednica nastoje razumjeti ono {to sedoga|a;

• prepoznati i shvatiti politi~ke kontekste imehanizme;

• elaborirati i iznijeti razli~ita gledi{ta;

• prepoznati granice demokratskog i dosto-janstvenog pona{anja;

• razviti simpatiju za sve strane koje sudje-luju u sukobu.

Ciljne grupe: mladi i odrasli

Veli~ina/organizacija grupe: 15-30

Trajanje: 2-3 sata

Priprema:listi}i papira za imena, plo~a s blokovima

Potrebne vje{tine:komunikacija, suradnja, izra`avanje razli~i-tih gledi{ta o nekom pitanju, po{tivanje tu-|ih mi{ljenja

III. DIO: POSEBNE INFORMACIJE

Uvod u temu:

Predstavite aktivnost obja{njavaju}i zami-{ljenu situaciju u kojoj }e grupa sudjelovati.

Namjera da se podigne minaret izaziva ne-mir u va{oj zajednici. U kratkom roku sazivase otvoreno vije}e zajednice da bi se odlu~iloo zahtjevu islamske zajednice da sagradi mi-naret koji bi nadvisivao zvonik crkve.

Ispi{ite na plo~i popis razli~itih uloga koje }eimati sudionici. Sljede}e osobe mogu sudje-lovati u otvorenom vije}u:

• gradona~elnik zajednice kao voditelj sjed-nice;

• ~lanovi gradskoga vije}a (3-5 osoba) kojipredstavljaju razli~ite stranke;

• ~lanovi radne grupe “Za jedan svijet –protiv ksenofobije” (3-6 osoba);

• ~lanovi odbora gra|anske akcije “Dobro-do{li u na{u lijepu zajednicu” (3-5 osoba);

• ~lanovi islamske zajednice (3-5 osoba);

• tisak: novinari dviju lokalnih novina sup-rotnih politi~kih pristupa (1-2 osobe zasvaku novinu);

• gra|ani (ako ima dovoljno sudionika).

Imajte na umu da }e simulacija biti u~inkovi-tija ako {to bolje opi{ete razli~ite uloge. Ako`elite, mo`ete zapisati karakteristike pojedi-nih uloga na plo~i. Poku{ajte podijeliti ulogetako da sadr`e suprotstavljena obilje`ja ka-ko biste potaknuli bolju raspravu.

DEMOKRACIJA 295

Tada odredite vremenski okvir: prije po~et-ka simulacije sudionici odre|uju svoje osob-nosti i pi{u ih kao klju~ne rije~i (oko 15 mi-nuta). Svi se sudionici moraju dr`ati dobive-nih uloga i zagovarati odgovaraju}e stavove.

Simulacija:Elementi koji su potrebni kako bi se odredi-lo trajanje.

1. faza: Priprema (20 minuta)Zamolite sudionike da se razvrstaju u grupukoju su odabrali. Ako je mogu}e, oni bi tre-bali izi}i iz u~ionice i imati dovoljno prostoraza sebe. Likovi }e se mo}i me|usobno upoz-nati te odabrati i pripremiti svoju strategijuza otvoreno vije}e. Tisak po~inje ure|ivatinovine i voditi prve intervjue. Tijekom ovefaze vi pripremate prostoriju za vije}e: grupetrebaju biti smje{tene uz ~etiri stola. Oznakes imenima stavljaju se na svaki stol. Grado-na~elnik sjedi na povi{enom polo`aju na ko-jem se nalazi zvono i sat. Pravila postupka ti-jekom sastanka treba zasebno objasniti oso-bi koja ima ulogu gradona~elnika.

2. faza: Sastanak otvorenog vije}a(45 minuta)Gradona~elnik je voditelj i predsjedateljsjednice. On otvara sastanak kra}im govo-rom u kojemu predstavlja temu i izra`avadobrodo{licu sudionicima. Njegov glavni za-

datak je vo|enje sastanka. Od sudionika seredom tra`i da iznesu svoje stavove i ciljeve.Smjernice za izlaganje pripremljene su skiceuloga. Nakon toga, gradona~elnik poziva naglasovanje kojim bi trebalo odlu~iti ho}e liislamskoj zajednici biti dopu{tena gradnjaminareta u punoj veli~ini.

3. faza: Povratna informacija (45 minuta)Postavite sudionike ponovo u krug za ras-pravu radi dobijanja povratne informacije,pozdravljaju}i svakoga pravim imenom.Toje posebno va`no jer omogu}uje sudionici-ma da iza|u iz uloga koje su igrali i da sepo~nu pona{ati sukladno samima sebi.

Na osobnoj razini, pitajte sudionike:

• Odra`ava li rezultat simulacije zadatakva{e uloge?

• Koliko ste vi (u va{oj ulozi) utjecali na re-zultat?

• Je li interakcija s ostalima dovela do pro-mjena u va{oj strategiji?

Nastojte izbje}i nastavak simulacije i dr`atise razmatranja.

Kako biste analizirali simulaciju u odnosu nastvarno vije}anje, pitajte:

• Jeste li se lako ili te{ko identificirali s va-{om ulogom?

• Koliko je simulacija bila sli~na stvarnoj si-tuaciji?

Metodi~ki savjeti:Ako je mogu}e, ovu bi aktivnost trebalo pro-voditi s jo{ jednim trenerom kako biste mog-li istovremeno odgovoriti na pitanja i koor-dinirati svaki korak tijekom aktivnosti. Kadadodjeljujete uloge imajte na umu da je ulogagradona~elnika veoma zahtjevna s obziromda ona odre|uje tijek simulacije. Stoga bistetrebali zajedno sa sudionikom koji glumigradona~elnika pro}i sve korake prije simu-lacije. No, znajte da vi vodite aktivnost i da}ete mo`da trebati intervenirati tijekom si-mulacije ako sudionici po~nu vrije|ati jednidruge. Prekinite simulaciju ako je ne mo`etekontrolirati (izmislite nove ~injenice, promi-jenite temu). Ako vije}e ne postigne dogo-vor istaknite da do toga mo`e do}i i u stvar-nom `ivotu te da to ne zna~i da aktivnost nijeuspjela.

Upute za izmjenu:Ovisno o kontekstu va{e zajednice temu ominaretu mo`ete i morate promijeniti u te-mu “Crkva u na{oj zajednici” ili “Budisti~kihram u na{oj zajenici”.

296 DEMOKRACIJA

IV. DIO: NASTAVAK

Ako je mogu}e, neka osobe koje predstavlja-ju tisak u igri simulacije snime sastanak vije-}a, a tu dokumentaciju upotrijebite u sljede-}oj aktivnosti kao polazi{te za analizu ras-prave i njenih pravila.

U pristupu temi lokalne demokracije u razli-~itim okru`enjima, sudionici mogu dobitiuvid u svoju okolinu pronala`enjem stvarnihslu~ajeva koje mogu dokumentirati. Njihovise rezultati mogu izlo`iti u mapi ili na manjojizlo`bi.

Srodna prava/daljnja podru~ja istra`ivanja:Diskriminacija, vjerske slobode, sloboda iz-ra`avanja i sloboda medija.IZVOR:PRILAGO\ENO IZ: SUSANNE ULRICH. 2000.ACHTUNG (+) TOLERANZ – WEGEDEMOKRATISCHER KONFLIKTLOSUNG.VERLAG BERTELSMANN STIFTUNG.

Annan A. Kofi. 2000. We the Peoples: The Role ofthe United Nations in the 21st Century. New York:United Nations. Dostupno na adresi:http://www.un.org/millennium/sg/report/

Democracy Coalition Project:http://www. demcoalition.org/html/home.html

Fox, Jonathan. 1999. The World Bank InspectionPanel: Will it increase the Bank’s Accountability?.Santa Cruz: University of California. Dostupnona adresi:http://hypatia.ss.uci.edu/brysk/Fox.html

IDEA International: www.idea.int

Inter-Parliamentary Union: www.ipu.org

UNDP. 2002. Human Development Report. Ox-ford: Oxford University Press.

DODATNE INFORMACIJE:

Beetham David i Kevin Boyle. 1995. IntroducingDemocracy: 80 Questions and Answers. Cambrid-ge: Polity Press.

Inoguchi Takashi, Newman Edward i KeaneJohn. 1998. The changing nature of democracy.United States: United Nations University Press.

Held David. 1995. Democracy and the global or-der: From the Modern State to Cosmopolitan Gov-ernance. Oxford: Polity Press.

Keohane O. Robert i Nye S. Joseph. 2001. GlobalGovernance and Democratic Accountability. Pa-per. Durham: Duke University. Dostupno naadresi: http://www.poli.duke.edu/people/Faculty/docs/millpaper.pdf

Kovach Hetty, Neligan Caroline i Benall Simon.2003. The Global Accountability Report 2003:Power without accountability?. London: One

World Trust. Dostupno na adresi:http://www.wto.org/english/news_e/news03_e/gar2003_e.pdf

Nayyar Deepak i Court Julius. 2002. GoverningGlobalization: Issues and Institutions. Helsinki:UNU/WIDER.

Nye Joseph S. 2001. Globalization’s DemocraticDeficit: How to make International Institutionsmore accountable. Foreign Affairs (Volume 80,Issue 4). New York: Coucil on Foreign Relations.

Porter Tony. 2001. The democratic deficit in the in-stitutional arrangements for regulating global fi-nance. Global Governance: A Review forMultilaterism (Vol. 7, Issue 2, 2001). California:Lynne Rienner Publishers, ACUNS + UNU.

Reinalter Helmut. 2002. Die Zukunft derDemokratie. Innsbruck: Studien Verlag.

Resolution establishing the Inspection Panel:Resolution No.IBRD 93-10 = ResolutionNo.IDA 93-6

Scholte Jan Aart. 2002. Civil Society and Democ-racy in Global Governance. Global Governance:A Review for Multilaterism (Vol. 8, Issue 3,2002). California: Lynne Rienner Publishers,ACUNS + UNU.

UNDP. 2002. Human Development Report 2002:Deepening Democracy in a fragmented world. NewYork: Oxford University Press. Dostupno naadresi: http://hdr.undp.org/reports/global/2002/en/

Woyke Wichard. 2000. HandwörterbuchInternationale Politik. Opladen: Leske+Budrich.

Bank Information Center: www.bicusa.org

BrettonWoodsProject: www.brettonwoodsproject.org

Charter99: www.charter99.org

Foreign Policy in Focus:www.foreignpolicy-infocus.org

DEMOKRACIJA 297

REFERENCE

Inspection Panel of the World Bank:www.inspectionpanel.org

One World Trust: www.oneworldtrust.org

Open Society Foundation: www.soros.org

United Nations: www.un.org

United Nations Development Programme:www.undp.org

World Bank: www.worldbank.org

World Trade Organization: www.wto.org

298 DEMOKRACIJA