Demokratizacija i Europeizacija 'Politici Proširenja' Europske Unije

8/18/2019 Demokratizacija i Europeizacija 'Politici Proširenja' Europske Unije

1/24

D

„P “E

Nataša Beširević 1

S

Europske egrcje podruju Zpdog Bk shode su europezcjekoj je usko sprepee s demokrzcjom demokrskom kosodcjom,

su dv proces povez međusobo uvjeov. Ovj rd je predsvokocep demokrzcje ko žejeog pokog shod „Poke prorej“e eorjsk okvr europezcje ko međurode dmezje demokrzcje vjskopokog cj EU koj je, kko ovj rd rgumer, prsu odpoek europskh egrcj Zpdom Bku, o korer s poekomProces sbzcje prdružvj. Svojom demokrskom uvjeovoćuEU suž ko pocj demokrske kosodcje određujuć sužbe mjeru zdovojvju pokh uvje, pouć promjee rzm rzmproces demokrzcje. Međuovsos moderzcje, držvos ujecj vjskh ker, u suju rjeeog pj držvos, prdoos kosodcj

bvh resocjskh držv Zpdom Bku.

K : Europsk uj, Zpd Bk, europezcj, demokrzcj,srume poke uvjeovos

Od smog poek jugosveske krze, preko zbjj suzbjj sukob,rzvoj regoh cjv ovrj europske perspekve, Europskzjedc/uj kors je dpomske, humre, voje, rzvoje rgo-

vske mjere kko b podruju Bk spu, jre govoreć, emejesguroso-vjskopoke cjeve, emej e Uje: sobodu, demo-krcju, poovje judskh prv emejh sobod e vdvu prv.

1 V sse Fkueu pokh zos u Zgrebu koegjm Pok susv EU, Jve poke EU EU Ergeme d Europezo of Cro

IzvornI znanstvenI rad

UDC 327.39(4-672EU)39.923:061.1EU

321.7


2/24

22

PolItIčke PersPektIvečlanCi i StUDiJE

isrume s pomoću kojeg se posžu cjev der se ermom uvjeo-

vos (Sokke 1995, 2) odos se sojje međurodog door(držve međurode orgzcje) d ujee sužbeu poku po-ko poje određee vde. tj je srume međurodoj sceprsu od zvrek Drugog svjeskog r, jegov je kju eemekoreje doorske pomoć kko b se posg cjev koje vd, kojuse pomoć odos, u suproom e b prs. „Kju eeme decjeuvjeovos je prsk od sre door d će pomoć, u kojem god obkudoz, b ogre uku, ko se e spue zd uvje”, po-mje Sokke (1995, 11-12). Z porebe ovog rd kors će se kocep po-

ke uvjeovos, koj se jre može der ko međurod prskkoj ukjuuje određee sucoe preferecje, odoso spujejeodređeh pokh obvez (Borsvov Spedzhrov 2003, 145; Mová Rybář 2003, 99). Prdhm (2002, 205) kscr r kosuv eemepoke uvjeovos, ko kokree uvjee koje reb spu, grdez jhovo spujeje e mehzme z dgedje evucju. Demo-krsk uvjeovos do je poke uvjeovos z prsupje EU, budućd zkjuc Europskog vjeć z Kopehge z 1993. (poz ko Kope-hk krerj) ko poke krerje derju „sbos sucj koje

jme demokrcju, vdvu prv, judskh prv e poovj zemj” (Europe Couc 1993, 13).

U već reeve erure koj se bv „Pokom prorej“ pokuvjeovos vez je uz demokrzcju poskomuskh držv, kojum pozv pok uk u kosodcj jhovh pokh susv.Europske egrcje podruju Zpdog Bk shode su europez-cje koj je usko sprepee s demokrzcjom demokrskom kosod-cjom, ove su dv proces e smo povez, ego međusobo uvje-ov. Sog će ovj rd predsv kocep demokrzcje ko žejeogpokog shod svh sregj/kcj koje je EZ/EU poduze u ovom djeuEurope od 1990., e eorjsk okvr europezcje ko međurode dme-zje demokrzcje vjskopokog cj EU koj je, kko ovj rd rgu-mer, prsu od poek europskh egrcj Zpdom Bku,o korer s poekom Proces sbzcje prdružvj.

D „P “

iko je demokrsk kosodcj u fokusu promrj pokog shod„Poke prorej“ Europske uje prem Zpdom Bku2, buduć d

2 Regj Zpdog Bk u ovom koeksu obuhvć držve Proces sbzcje prdružvj (abju, Bosu Hercegovu, Cru Goru, Hrvsku, Kosovo pod Un Dekr-


3/24

23

nataša BešIrevIćDEMOKRatiZaCiJa i EUROPEiZaCiJa KaO tEORiJSKi OKViRi

inStRUMEnta UVJEtOVanOStiU „POlitiCi PROšiREnJa“ EUROPSKE UniJE

j proces prpd feomeook rem pojmu demokrzcje, korso

je d ekoko općh pome vezh z proces rzvoj demokrcje demokrzcje u koeksu isoe Sredje Europe kko b se krkevuro ujecj Europske uje demokrsku kosodcju premZpdom Bku. icje sudje demokrzcje sedmdeseh osmdeseh god 20. sojeć preposvje su d je zeje demo-krzcje smorzumjvo; proces je ozvo prjez pokog susvz edemokrske u predsvku demokrcju, s zjom rzkomzmeđu rzcje demokrske kosodcje. Buduć d je demokrcjcj demokrzcje, užo je der sm pojm demokrcje koj b,

prem ksoj Schumpeerovoj (1976) decj, mog ozv s-ucoo uređeje dosk do pokh oduk u kojem pojedc sjeumoć d u kompevoj borb dobvju gsove rod; pr emu j srod m mogućos d prhv odbje oe koj vdju. Schumpeerovmmsk decj jo je uvjek emej posvk derj demo-krcje, o Mwrg (1989) rgumer kko već suvremeh de-cj demokrcje sd ukjuuju sje o poovju emejh grđskhsobod, o je zmo b dmezj demokrcje, buduć d određedržv može održ sobode poee zbore, o u odsuos emejh

grđskh sobod e može se smr demokrskom. Prem Mw-rgu; demokrcj reb zdovoj r emej krerj; prvo, kompe-v zbor rebju b emej pu dosk vs, dok zouporbe prse e smju ujec shod demokrskh zbor; drugo, rreoprvo grđsv jegovo zuzeće e smje podrv demokrsku prksu; reće, demokrcj užo pruž jmsvo emejh grđskh sobod zsve, pojprje z mje, o je prore decj oog o jed odjvećh pooog djce Rober a Dh (1989) zv sucjmporhje, mseć prom suvremee predsvke demokrcje s općmprvom gs koje su uže z osvreje demokrskh krerj porebhz osvreje demokrcje u ekoj zemj. term demokrzcj derse rzo u odosu rze decje demokrcje koj je sm po seb„pro skzk kocep ovore z rsprve“ (Grbbe 2006, 31). Opće-o gedjuć, „demokrzcj“ se odos „poke promjee u smjerudemokrcje“ (Poer 1997, 3) predsvj „spor bo proces“ (Gruge2003, 1). Promjee zzve ruejem komuzm (1989 – 1991.) svor suovo međurodo okružje pogodo z demokrzcju brojh držv.

cjom 1244, Mkedoju, Srbju), koje se od Zgrebkog summita z 2000. gode zvju jo držvm Zpdog Bk. tj pok pojm obuhvćo je držve jugosoe Europekoje do 2000. gode jo uvjek su me kkve sucoe odose s EU. Pokpojm jugosoe Europe e jo Bugrsk Rumujsk, o e su držve Sporzum oprdružvju ko prv form kork prem EU popse jo 1993. gode.


4/24

24


Prv fz demokrzcje je pok berzcj koj podrzum-

jev sbjeje represj produbjvje grđskh sobod uur uo-rvh režm, dok rzcj u demokrcju podrzumjev promjeurežm. nko o je dovre proces berzcje koj u koeksu demo-krzcje bvh komuskh držv z props komuskh uorvh režm, može se prv rzk zmeđu dvju fz koje seodvjju u demokrzcj: demokrsk rzcj demokrsk koso-dcj. Kko b kosodcj zpoe, od jvećeg je zej d je procesrzcje uspjeo dovre. Prdhm vrd (2002, 955) kko demokrskkosodcj prvoj rz podrzumjev posupo ukjje preo-

sh dvojb koje pre rzcju (usv pj, poje pokeee, odos zmeđu cve voje vs), o se ubrj u zv. egvukosodcju. nko e rze sjed sucozcj ovh demokr-cj, erzcj prv procedur, e reje demokrskh vrjedoskroz kvcju cvog druv „prerdu“ poke kuure, o vor poz-vu kosodcju. lz Sep (1996, 1) vrde d je j proces dovre„kd je posgu dovoj dogovor o pokm procedurm kko bse posg zbr vd, kd vd dođe vs ko zrv rezusobodh zbor, kd vd de facto m ovs d svr ove po-

ke, kd zvr, zkoodv sudsk vs svore ovm demokrcjm e dje de jure vs s drugm jem.“ Mmo r uvje morjub spuje d b bo moguće govor o demokrskoj kosodcj;usposvjeje „držvos“ cjeom erorju držve, dovre demo-krsk rzcj vd koj uprvj demokrsk. Kko rgumerPrdhm (2002), demokrsk kosodcj uprvo se jboje mjer rz-kovjem supjev ovog proces kroz lz Sepovu poogju; vd-

ve prv, držvog pr, cvog, pokog ekoomskog druv.Ovj uor smr (2006, 378) kko demokrsk kosodcj u većdecj ukjuuje sbzcju, ruzcju, sucozcju eg-mzcju obrzc demokrskog poj. Kosodre demokrskerežme je moguće posć s pseudodemokrcjm hbrdm demo-krcj gdje eke demokrske sucje egzsrju zjedo s edemo-krskm sucjm koje su zv koroe demokrske držve: smodemokrcj može pos kosodr demokrcj, kko smrjulz Sepe (1996). iz sveg spomeuog jso je demokrsk rz-cj može poe kd e doć u fzu demokrske kosodcje, može

b dugoro proces koj rje desejećm bez vdjvog krj, kkd je sko rerogrdom procesu. Zbog jec d su sv susv skopokoj dekdecj, kosodcj e jm d će demokrcj, jedomusposvje, prežvje, ko joj j proces povećv zgede (Prro 1997,6). Demokrsk kosodcj sog je proces demokrzcje u ko-c kd je u popuos zvre. Komusko sjeđe proces


5/24

25



demokrzcje demokrske kosodcje zmo probemm,

sog je rsprv o ujecju sjeđ pe re kosodre demokr-cje už. Kko smr Prdhm (2002), proces demokrzcje koso-dcje z držve bveg komuskog režm u mogm sujevmzo je, osm rsformcje susv, proces zgrdje cje držve.

nme, kko vrd Merke (2011, 415-418), r su vrjbe koje objj- vju kosodcju poskomuskh držv: moderzcj, držvos vjsk ker. nsjeđe komuske moderzcje podrzumjevo jerzmjero mu socjo-ekoomsku ejedkos vsoku rzu obrzo-

vj, o su vž ssojc održve demokrzcje, koj se ujedo mogu

pror. t dv eeme b su komprv predos u demokrz-cj bvh komuskh držv, u odosu Južu Europu sedmdeseh lsku amerku osmdeseh. Pod držvoću se smr egredržvog erorj vs e dmsrv sposobos držve brokr-cje. Držve koje su rjee erorj probem prpdos demos,odoso prhvćje poke zjedce od sre svh grđ, sudugoroo me probem s mejem držvog moopo se, prp-dju zemjm s jsbjom kosodroću demokrcje, koju ugro-žvju redezm, cozm eopopuzm. nesguro držvo

pje sprjev demokrsku kosodcju, o su lz Sep (1996,28) sže u reec: „Bez držve em držvj, bez držvj emdemokrcje“. U om držvm koje su me probem s držvoću,komusk režm osvo je revo fukcou držvu, zde jveresurse brokrsk pr koj se e mogu uspoređv s sdrdmZpde Europe, su u procesu demokrzcje predj u odosu lsku amerku, afrku azju. Preobrzb držvog brokrskogpr jedosvj je zdć ego zgrdj druv emeju prophdržv, kko rgumer Merke (bd.).

Oo o je povezvo proces rzcje bvh komuskh držv,osm jhov režmskog sjeđ, bo je međurod ujecj procesrzcje, odoso vjsk ker. nme, demokrzcj je pos„gobzr“ usko povez uz prsk koj se svr međurodojrz kvos kojm se bve broje međurodo kve skupe orgzcje (Gruge 1999, 19), ko o je Europsk uj. Dmku posko-muskh pokh promje obkovo je ekoko gvh vrjb;

jed od jvžjh je međurodo okružje koje ukjuuje geopoke,

sucoo-ormve kuure eemee (Prro 1997, 8). Demo-krcj je sve ve poe ovs o rzvojm koj su vez comgrcm držv smo domćm feomem koj se mogu promru ercozcj demokrzcje. Prem Grugeu (2003, 8), posoje rgv kko gobzcj obkuje demokrske procese: kuur,kroz svrje gobh komukcjskh mrež gobe kuure;


6/24

26


gospodrsk, kroz usposvu gobog kpskog gospodrsv;

pok, kroz usposvu vdve međurodh sucj. Sv r pou uzk dfuzju vrjedos svoreh goboj rzu prehodo odvojee coe poke, drugm rjem, domćpok posje podređe gobm redovm ogrejm. Jkmeđurod ujecj ovsos o međurodm mbecm posoj

je feome u povjes bvh komuskh držv. Hugo (1997,8) rgumer d je u povjesom koeksu suvremeo međurodookružje bo revo bgokoo prem svrju kosodcj ovhdemokrcj, uz određee regoe rzke. Ovo fvorzrjuće okružje

obkovo je zom eeme: geom predoću Zpde Europeprem judskm prvm; posupom korporcjom berh dej uekoć urko druvo koje posje porozm kokureske prskeovoreog gobog rž, odusjjem od Brežjevjeve Dokre3,cjskom ehkom pomoć u poskomuskoj berzcj odsre muerh sucj e koo prmjerm dobre prkse uprovođeju reform, o je ujeco ose bve komuske držvekoje su sprv zosje u reformorskom procesu. Hugo (1991)kođer se d držve bez prehodog skusv demokrcje, k kd je

sm pokuj usposve demokrskh prcp jedom propo, mju većese d se u drugom pokuju uspjeo demokrzrju.

Od međurodh mbek zeresrh z demokrcju bvhkomuskh držv, gvu uogu reb dodje Europskoj uj, kojspujvje određeh demokrskh vrjedos, orm prks vezujeuz preduvjee z poporu, ukjuujuć obećje merje pomoć poszje određeh pokh mogućos. Ujecj Europske uje ko„demokrzrjućeg“ mbek svod se socooko objjeje(ogk prmjereos gdje je gsk ormvoj kcj) rco-sku ogku (gdje je pok kcj određe grdom z poovjeeuropskh zhjev, odoso skcjm u suju krej orm). no,kko rgumer Prdhm (2006), prsup komprve poke premdemokrzcjskm sudjm se vžos kovergecje h prsup kodje dmog proces, posebce jekom prsupog proces. Ov sedmk jboje oged u zv. push/pull ucm („poeg vuc“) kojeEU m prem držvm (poecjm) kddkjm, gdje se „gur“srumerj uvjeovos „pov“ erm puoprvog sv. iko

će se o koreju srume uvjeovos govor u drugm djeovmrd, korso je pomeu d je pok EU- prem držvm Sredje,

3 Pok dokr koju je predsvo leod Brežjev u govoru Peom kogresu Pojskeujedjee rdke prje 13. sudeog 1968. koj je vrjed do 1989., ssoj se odsroge koroe uurjh posov držv koje su vore Vrvsk pk.


7/24

27



isoe Jugosoe Europe ugvom opsv ko „pok uvjeov-

os“ (Schmmefeg Sedemeer 2004, 661). Uvjeovos je dood sre natO-, Europske uje, Europske bke z obovu rzvk(engl. European Bank for Reconstruction and Development – ERBD), VjećEurope OSCE-. ipk, ko je smo prhv meode drugh orgz-cj, uprvo se Europsku uju jve povezuje uz poku uvjeovos

jer je ko „grd“ svo u EU. Kko je već u uvodom djeu rdspomeuo, u pju 1993. Europsko vjeće u Kopehgeu posvo jepoke krerje veze uz demokrcju, zjedvjuć demokrskes krerjm sv, zhjevjuć d držv c mor posć sb-

os sucj koj jme demokrcju, vdvu prv, judsk prv poovje zu mj; djeovoro ržo gospodrsvo prmjeuacquis communautaire-a. Prem Grbbe, (2006, 10), rzog posvjjuvje jes d se mmzr rzk d ove ce posu pok es-bm d gospodrsk operećuju posojeće ce EU-; dvosrukmje uvjeovos sv je gr veku uogu u „Poc pro-rej“ EU. Europsko vjeće održo u Heskju 1999. po prv pu je jsopovezo demokrske krerje ko uvjee poek prsuph pregovor.no, prmje poke uvjeovos vremeom se zo rzv posv

preczj u svojoj prmje. te su promjee posjedc krk prvs zvjeć s 1998. kojm se spovo edosk jse meo-doogje z objekvu međudržvu komprcju zmeđu držv kd-dkj, o se ovo u, prmjerce, zjvm kko su držve spueKopehke krerje, rebju posć djje pore u spujvju odre-đeh uvje. tme su europske sucje krzre d pomu „jesvcu“ržeć veće poke sdrde kod držv kddkj, ego kod držvc. nedosk dobro srukurrog prsup pokoj uvjeovosu krugovm EU djeom je u edosku rzumjevj pojm „demo-krsk kosodcj“ koj se eso kors u redovm sm zvjećmeuropskh sucj. Kko rgumerju Prdhm (2002) avery (2009),europsk dmsrcj e rzumje posve kocep demokrske koso-dcje, m susvo zje o popum mpkcjm og pojm.

Uobje je preposvk erure o demokrzcj d se ujecjeuropskh egrcj vremeom povećv dosežuć vrhuc jekomkosodcje demokrcje. Ujecj Europske uje demokrzcjudržve (poecje) kddkje vrr u rm epm; preprsup

fz kd se Kopehk uvje rebju spu prje poek pregovor, fzpreprsuph pregovor kd se pok uvje žurrju promrju krozredov zvjeć o preku u fz puoprvog sv kd zrvujecj EU sb, o sodobo se pojvju drek ujecj europskeegrcje kosodrje demokrcje kroz ezvo povezvjes držvm cm (zv. Peer pressure – okvro: koegj prsk,


8/24

28


op..), ukjuvje poke ee u suco okvr EU, ekoomske

ee rzh eresh skup u rscoe europske mreže, ko kroz mpemecju prhvćee prve seeve EU svkodevežvoe grđ kroz poke uke rzh pok.

Oduujuće fze z proces demokrske kosodcje su preprsup pregovrk proces. no, u suju d držv koj pcr z svou EU bokr jed od dv proces (espujvjem pokh kre-rj ozbjm krejem sh), proces „korekcje“ rje jmje dvjegode, buduć d procedur EU zhjev d se probem jprje deek-r u redovom zvjeću o dooj držv, o rezur posjeom jvh

dužosk Komsje pokoj e e zemje, ko eg sjed rzdobjekorekcje, odoso rezcje određeh kcj vde koj je „prozv“ uzvjeću, o emu se bjež sje u sjedećem zvjeću. ako d e usjedkorekcj pokog poj držve koj pcr z puoprvo -svo, probem se „podže“ rzu Europskog vjeć koje oduuje o dj-jm korcm. tko EU esr provod prcp demokrske kosod-cje prhvćjuć, zprvo, prsup koroe se (engl. Check-list), mese prkzuje koj Bruxees ged demokrzcju; o je procesuvođej provedbe demokrskh prv procedur, e sje koje se

dosže u određeom reuku vremeu.Svojom demokrskom uvjeovoću Bruxees dke suž ko pocj

demokrske kosodcje određujuć sužbe mjer u zdovojvjupokh uvje, ujedo djuć kour pocj promjem rz-m rzm proces demokrzcje. Uk pokog prsk EU smjer demokrzcje u poskomuskoj držv može b rueseekvm „preuvevjem“ pojedh pokh probem u odosu cjeu proces zbog međurodh/berh okoos pod uje-cjem „domćh“ okoos. Prdhm (2006) smr d proces demokrskekosodcje proces prsupj EU su užo sodob, ko posojz mogućos d se o dogđju u revo som vremeu zbog:oekvj poke ee d će prsupje EU doje određee kors,srogh zhjev pokh uvje koj sžu z Bruxees, drekh po-kh uk sudjeovj u pokom susvu EU, e rzmjero rokhuk mpemecje europske prve seeve rgovske povez-os s europskm ržem. Međuovsos moderzcje, držvos uje-cj vjskh ker, u suju rjeeog pj držvos, prdojeo je

prdoos kosodcj bvh komuskh držv.Prem prosjeku Bti dkor (engl. Bertelsmann TransformationIndex – Beresmov deks rsformcje4) vrjedos sveukupe

4 ideks rsformcje zkde Beresm dje okvr z procjeu rzvoj demokrcje rže ekoomje (zv. deks sus) pokog uprvjj (zv. deks uprvjj)


9/24

29



kosodcje u 15 bvh komuskh držv (10 držv c EU,

držve Zpdog Bk) z 2010. godu prkz je u grfkou 1.kroz zv. deks sus, jesvc od 1 (joj ocje) do 10 (jbojocje).

Grafkon 1: Sveukupna konsolidacija u novim državama EU i na Zapadnom

Balkanu (2010.)

9,6

Č e š k a

S l o v e n i j a

S l o v a č k a

L i t v a

M a đ a r s k a

P o l j s k a

L e t o n i j a

B u g a r s k a

H r v a t s k a

R u m u n j s k a

M a k e d o n i j a

S r b i j a

C r n a G o r a

A l b a n i j a

K o s o v o

B i H

10

9

8

7

6

5

4

3

2

1

0

9,59,1

8,8 8,5 8,3 8,3 8,2

7,5 7,3 7,3 7,1 6,96,4

20109 9

Izvor: prilagođeno iz Bertelsmann Transformation Indeks (2010)

Ljestvica: 8,5-10 = vrlo napredna transformacija, 7-8,5 = napredna transformacija, 5,5-7 =ograničena transformacija, 4-5,5 = vrlo ograničena transformacija, 0-4 = neuspjela ili bloki-rana transformacija

u 128 držv svje. ideks sus je vrjedos koj odgovr prosjeku poke rsfor-mcje, koj se mjer kroz pe pokh krerj (držvos, pok prcpcj, vd- v prv, sbos demokrskh sucj pok socj egrcj) emejeh 18 dkor, gospodrske rsformcje, koj se mjer kroz sedm krerj (socoeko-omsk rzvoj, orgzcj ržog jecj, sbos vue cje, sje prvog vsv, orgzcj držve bgosj, ekoomske kvos održvos) orgzrhkroz 14 dkor.


10/24

30


Od svh držv Zpdog Bk, Bti ko meodook jkompeksj

deks demokrzcje5, ud sjedeću kegorzcju: Hrvsk je jbojergr zemj može se smr kosodrom držvom, o u uspo-redb s bvm komuskm držvm z peog prorej z se smom zeju, e uz Bugrsku Rumujsku e prpd krugu držv s vropredom rsformcjom, pojprje zbog dugoroh probem vezhuz vdvu prv (korupcj sbos prvosuđ). S zmkom Kosov Bose Hercegove, koje mju ogreu rsformcju sog se mogusmr ekosodrm zborm demokrcjm gdje se u buduć-os e može oekv demokrsk kosodcj, ose držve mju

predu poku ekoomsku rsformcju prem beroj demo-krcj kojm b svo u EU pomogo u om procesu. Kd se ovj grkosv u koeks perspekve demokrske kosodcje držv ZpdogBk prćeog od 2003. (dke, dvje gode ko „srog“ Processbzcje prdružvj) do 2010. kroz deks sus prkzog u gr-kou 2, vdjv su koebj u kosodcj demokrcje dvduojrz svke držve. Hrvsk, ko se z u predjoj fz odos s EUod osh držv Zpdog Bk, ujedo se smr kosodromdemokrcjom, od 2006. bjež kcju u procesu kosodcje, ko

Bos Hercegov, dok je u osm držvm Zpdog Bk zm- jeće predk u procesu demokrske kosodcje (Kosovo se e možekomprr rd eposojj prehodh podk).

5 Ko osm deksm demokrzcje, prmjerce, Freedomhouseov ideks po-kh prv grđskh sobod, eo kompeksj Freedomhouseov ideks rzcj-

skh cj (engl. Nations in transit – nit, ovom b se deksu moge ć sbos (Zkoek2009, 55); ovsos o odbrom puu (sus eke držve uveke ovs o poem ocjemkojh se evuor eko odru), sos (meod deks e može obuhv svru d-mku pokh režm, ego zhvćju reuo sje), eeook perspekv (promjeese ocjejuju s sj zvree kosodcje, me se e mogu rzumje uzroc devjcju odosu de mode), e psrkos mjerh srume (uverzm je krerjm kkd eko zhv oke specos).


11/24

31



Grafkon 2: Konsolidacija država Zapadnog Balkana kroz BTI indeks statusadržava 2003. – 2010.

2003 2006 2008 2010

Hrvatska Makedonija Srbija Crna Gora Albanija Kosovo BiH

109876543210

Izvor: prilagođeno iz Bertelsmann Transformation Index (2003, 2006, 2008, 2010)

Ljestvica: 8,5-10 = vrlo napredna transformacija, 7-8,5 = napredna transformacija, 5,5-7 =ograničena transformacija, 4-5,5 = vrlo ograničena transformacija, 0-4 = neuspjela ili bloki-rana transformacija

argume koj podupru ezu d proces demokrske kosodcjeu poskomuskm držvm je užo skjuvo vez uz EU duu smjeru; ) vremeskog okvr uk srume uvjeovos u fz„Poke prorej“ u odosu demokrzcju, jer se smr d sudržve isoe Sredje Europe usposve ov suco okvr prjeusposve pokh uvje, b) sucoh sbos, odoso ogr-ej poke uvjeovos koj je ve b brokrsk, ego skju-vo pok ukjuv je već spomeuu Check-listu opervh pr-cp, e određee modee demokrcje, c) skjueos dje pokezjedce z dome EU, o se pojprje odos poke srke kojesu zosvjee z redovh godjh zvjeć Europske komsje (komogu b djeom jvh krk europskh dužosk), d) ovsos opokoj e pojede držve koj u popuos uprvj procesom prsu-pj, o je posjedc ergovermezm ko prevdvjućeg odosu om procesu, e e) zosk zvjevj o odosu grđ premprhvćju, mpemecj popor demokrskm prvm su-cjm (vrjedos ko o su egme, povjereje u sucje, popor

demokrskoj prks, sudjeovje grđ u pokom žvou držve koek od dkor demokrske rzvjeos pojede držve su pred-meom poke uvjeovos Kopehkh krerj).

Posjedc h ogrej održv se egrcjsk uk EU demokrzcju bvh komuskh držv. Općeo se smr,kko vrd Prdhm (2002), d ujecj EU demokrsku kosodcju


12/24

32


je uformr proces, e pojvjuje se uur jedkog obrsc,

jedkom brzom svkko je dugoro proces. Pojprje ujee sucou rzu poke ee, poom rzvoj pokh sr-k, dok je jmje vdjv rz rzvoj medj cvog druv,o ovj uor (2006, 384) povezuje uz poku prvu kuuru komu-skog sjeđ u kojoj je cer vs, odoso držv o koj „vodgru“ u prhvćju prmje pokh zkoskh oduk; od korup-cje, ze judskh mjskh prv do reforme prvosuđ. torprcp socje orgzcje ujeco je dsfukcoos poskomu-ske podjee vs; sudsk vs em rzvjee srumee, edukcju,

resurse svjes o ome kko rzv eovsu uogu u demokrskomdruvu. Socje rzvoj jeće e sjed sucoe reforme.

t ogrvjuć pok uc srume uvjeovos demo-krsku kosodcju mog b pos egv scerj kod „Pokeprorej“ držve Zpdog Bk ko pok bude bokr djeom uspore. Osm usporee demokrske kosodcje, posjedcmože b oko pokh e Zpdog Bk od proces prsupj,uz jo j proces smjvj egme coh vd sprm„rokh ms“, jer usposv demokrskh sucj e jm opsojos

proces demokrzcje.Probem uc srume uvjeovos prem demokrskoj

kosodcj u prvom redu vez su uz brokrzcju odos s Bruxe-esom. to se pojprje odos prgodbu, prhvćje mpemecjuprve seeve EU koj sucoo proceduro može ujec fvorzrje zvre u odosu zkoodvu vs, buduć d se prskmpemecje vr pojprje coe vde koje emju vremez kozucju s prmeom, prme m vreme z rsprvu upozvje s prjedozm zko uskđem s europskom egsvomkoj se prhvćju po hom posupku. Vro se jso v zdovojvjedmsrvh prore sprm demokrskh (prcpvh) vrjed-os. Probem je prgodb europskog zkoodvsv domćojzkoskoj prks, buduć d europsk prv seev bzo sjed prefe-recje skusvo procedur kod zpdoeuropskh držv c. Feks-bos doeke posoj kod mpemecje prve seeve, o je predmepregovrkh sj o rzcjskm rzdobjm.

Proces smjvj egme coh vd kod „rokh ms“

posjedc je jvog epovjerej prem pokoj e, odoso držvomuoreu ko sjeđu komuskog režm, rzcjske prkse,odoso jve svjes o korupvoj prks pokh e „ove“ demokr-cje. Sjedeć Esoove (1965) preposvke o pokom susvu, pokupoporu moguće je rzkov kroz r rze; zjedc, vdjuć susv sucje vs. Pok popor zjedce ouje se u osjećju co-


13/24

33



e prpdos određeom pokom susvu regurom određem

usvm okvrom emej je preduvje z svrje sbe coedržve. Vdjuć susv odos se : ormve vrjedos pokogsusv o se mjer supjem sgj s demokrcjom ko preferrmpokm uređejem; djeovje vde u prks zdovojsvom jezrd e povjerejem u prve jve sucje. ako je vdjuć susvukov, jegov je uk u percepcj „rokh ms“ pozv uzrokujućpovećje jve popore prem određeoj pokoj vdv. i koo,sucje vs ukjuuju predsvke kue poke ee, zbrepore, predsjedk vde držve. isržvj „lfe trso“

koj provod Europsk bk z obovu rzvoj (engl. European Bank forReconstruction and Development – EBRD) u 29 poskomuskh držv pe držv Zpde Europe pokz su d je popor prem demokrcj sobodom ržu u svm promrm držvm, ukjuujuć ZpdBk p u posjedje er gode (usporede se podc z 2006. 2010.). no, zmk su Bugrsk držve Zjedce eovsh držv –ZnD (koju e jedes bvh sovjeskh repubk). čjecu drsepromjee prem pokom susvu demokrcje sobodog rž urzdobju obježeom gobom cjskom krzom Europsk bk

z obovu rzvoj um feomeom „okrej od posojećeg sjsvr“, odoso o grđ koj su žvje u „sobodjem“ druvu okrećuse prov vrjedos og druv, dok grđ u uorrom susvu, koj

je krkers z držve ZnD-, posju već zgovrej demokrcje.U obm sujevm grđ ekoomsku krzu posovjećuju s vdjućmpokm susvom pokm ucm sucj vs, vjerujuć kko

je ku vs svojm (e)djeovjem djeomo prdoje ekoom-skoj krz. t krej obrzožej podupru sržvj Memoj

Vsso (2009) koj su kko je uprvo ekoomsk sucj (ekoomsk cjsk sbos, sguros zposej rd uvje) vrjb kojjje der grđsk sv prem demokrskom procesu; ko djeo-

vje vde e zdovojv jhov oekvj, pok sucopopor pd. Sudje su pokze d u suju ekoomske sbosgrđ opmsje gedju demokrsk pok susv sucje

vs. Prom reb rzkov dvje emeje vrse popore koju grđmju prem pokom susvu: jed je zv. dfuz popor ojos odos prem vsoj držv (pje dee), evezo uz „vd-

juću gruru“, dok je drug spec popor koj se emej spu-jvju zhjev supju zdovojsv pokm shodm su-cj vs. imjuć umu u podjeu, moguće je rzumje zo dfuzpopor (co poos) može b vsok, dok je spec popor(prem djeovju određee poke ee kroz povjereje prem jvmsucjm) zmo sk. Kko vode Memo Vsso (bd.),


14/24

34


co poos emov prvržeos vsoj držv kod držv (poe-

cjh) kddkj mogu b zmo vsok, dok je sucj s povje-rejem u jve sucje posve drukj. Kko rgumer Merke (2011,408), erozj sk rz povjerej u prv prve držve u sebdugoroo skrvju poecj desbzcje demokrcje, jer povjerejeu prvu držvu smjer sredje podruje demokrske egmos.

Osm ekoomskh vrjb, poporu demokrskom pokomsusvu sucjm vs ujee, kko su ov uor, pok djogpokh e „rokh ms“. Prcpcj grđ u demokrskomprocesu može doves do grđskh pokh cjv popore oduk

doeseh od sre vdjućh, o su reeve vrjbe u popor demo-krskom susvu. iskjuv okreuos rjevju ekoomskh probemdugoroo gedjuć može e demokrzcj ovh demokrcj, jerbez demokrske prkse grđske ukjueos demokrsk održ-

vos posje upom. tj rzdor pokog kredbe može se pove-ć fvorzrjem zvre sprm zkoodve vs jekom prsu-pog proces od sre EU, o Zpdom Bku korer s poekom„Poke prorej“ EU. tj rzdor zmeđu poke ee „rokh ms“uzrokov pokom uvjeovoću EU zbjegv se u suju, kko vrd

Prdhm (2006, 393), gorcje, odoso ezj jvog mjej oreos europskh egrcj posjedcm usk u EU. Ukrko, o

je Europsk uj udjej od kokree pre o svu, o je psrk-je prsu u svjes grđ e ko se e povezuje s „bom rezovm reformm koje od držve rž Bruxees“, o je već mogućos d sezvr vs „e udj od rod“. tkv vegodj red može se obj-s skusvom z proh prorej koje je pokzo d držve koje seprbžvju prkjueju EU posju sve svjesje probemh reformkoje se od jh oekuju, me grđ Europsku uju promrju krozkrku percepcju. to su pokz podc z Peog prorej kd je usvm držvm prsupcm od svbj 2003. do svbj 2004. zbježepd popore Europskoj uj od 53% 43%.6

Ujecj Europske uje svkko je usmjere prem promocj demo-krske kosodcje, bo zrvo kroz srume uvjeovos ezrvo kroz već gžm ovh demokrcj u sucjm proce-durm dooej oduk europskoj rz, o pok uk EU demokrzcju poskomuskh držv ogre je erm pr-

km. Kko se Prdhm (2006, 394), demokrzcjsk puov, usv-oprv okvr forme srukure h držv rzv su rh devede-seh, sog je Europskoj uj bo d osgur kouru sbos

6 O ome ve u: Eurobromeer, 2004: Public opinion In the Candidate Countries, dosupo: hp://ec.europ.eu/pubc_opo/rchves/eb/eb61/eb61_e.pdf


15/24

35



demokrskh sucj, vdve prv, pokog purzm ze

mj. Oo emu prsupo rzdobje u procesu demokrzcje bvhkomuskh držv prdoos jje je međurodog poožj s-ucoog okvr koj oežv mogućos povrk u ore, opće-o edemokrske procese. između pozvh egvh uksrume uvjeovos demokrsku kosodcju poskomu-skh držv soj zv. egrcjsk zmk, posebce prmjejv z držveZpdog Bk koje je Međurod komsj o Bku (engl. Inter-national Commission on the Balkans7 ) sumr rjem (2005, 12): „Regje može osvr prospere sbos zv proces europskh e-

grcj, o sodobo je posve jso d dsfukcoe držve proeko-r koj krkerzrju regju sprjevju ukjuvje Bk u europskeokove. Status quo je probem jer bokr pu prem prkjueju u EU“.U om smsu, svko usporvje proces prorej Europske uje Zpd Bk z sbjeje proces demokrzcje u regj. no, koo se Merke (2011, 419), demokrzcj promje režm pojprjesu uurj proces, druv poke režme pojprje rsformrju„uurj ker“. Držv druvo e mogu se održvo demokrzrbez jh prov jh. no, rsformcj susv u demokrcju može se

cr, poduprje, promc zv.

E „P “

treb gs kompeksos probemke kocepuzcje pojm euro-pezcje, buduć d e posoj jedsveo prhvće decj kocep, mog uor europezcju derju rze e u rzmkoeksm. Opseg ovog rd e dopu cjeov preged erure oeuropezcj e će se sog eorjsk okvr zdrž rdovm jz-jjh uor z ovog podruj, ko kocepuzcj decjmkoje smrm reevm z pok ujecj srume uvjeovosu fz „Poke prorej“ prem držvm Zpdog Bk. Ovj rdprhvć sje d europezcj u ekoj držv poje procesom europ-skh egrcj, o rz Zpdog Bk korer s pokrejemProces sbzcje prdružvj 1999. gode. U jrem smsu euro-pezcj se može kocepuzr pe (Ose 2003, 333-335):

7 Rje je o cjv soj u rvju 2004. pod pokrovejsvom ugedh merkh,begjskh jemkh fodcj s cjem rzvoj vzje egrcje Jugosoe Europe u EU ose međurode srukure emeju preporuk 17 međurodo przh doosejpokh oduk (bv premjer, msr, predsjedc držv međurodh fodcj)pod predsjedjem bveg jskog premjer Gu am. njhov dvogodj rdrezuro je sudjom koj je dosup : www.bk-commsso.org


16/24

36


. ko erorj ekspzj grc EU, odoso proces prorej; .

ko sucozcj rz EU, odoso rzvoj europskh sucjuprvjj; . ko zvoz europskh mode poke orgzcje uprv-jj zv grc Europe; v. ko jje ‘projek’ europske egr-cje, odoso pokog cj svrj ujedjee pok jke Europe;

v. ko prodrje sucj EU jhov ujecj coe sub-coe susve uprvjj. Već erure o europezcj zruprvo posjedju kegorju pojm, odoso odose ujecje zmeđuEU jezh držv c, s gskom top-down perspekvu. Uom koeksu, erur je ugvom fokusr koj se

držve ce rsformrju sjedom sv u EU, proces europez-cje kocepuzr je ko s erkcj zmeđu coe supr-coe (europske) rze, s držvm cm EU ko kreorm,odoso subjekm, ko objekm svrj pok (eg. policy-makers policy-takers).

Hx Goez (2000, 27) prkdo derju europezcju ko “procespromje u com sucom pokm prksm koje suposjedc europske egrcje.” no, supro oj rzmjero uskoj de-cj, ldrech (1994, 69) upućuje r spek kocep e u jeg ukju-

uje ormve eemee sreko okružeje, smrjuć d je europe-zcj proces u kojem “pok ekoomsk dmk EZ posju djeomorgzcjske ogke coog pokog susv”. njcrj de-cj europezcje je o Rdejev (2000, 4), j se kocepuzcjeuropezcje odos “procese kosrukcje, dfuzje sucoz-cje formh eformh prv, procedur, policy prdgm, sov, fukcorj e zjedkh vjerovj orm koj se jprjederju kosodrju pr svrju oduk EU, d se korporrjuu ogku domćh dskurs, dee, pokh srukur jvh po-k.” Ko odgovor pje o se europezr do koje grce, Rde(2004, 7-16) rd dskcju zmeđu spek europezcje pokh sdr-žj, odoso jvh pok spek europezcje domćh pokhsrukur, u koje ubrj sucje, jvu dmsrcju, odos zmeđucerh regoh vs, prv susv, srukure reprezecje (sr-ke susve grupe z prsk) e kogve ormve srukure.

Vžos Rdejeve decje jes u ome d o e gv smo odre-đee speke europezcje pokog susv, ego ukjuuje orm-

ve speke. Ujecj EU domće srukure e promr se zrvo sspek ekoomske, prve sucoe rsformcje, odosoforme prgodbe EU. normv spek europezcje je u pozdsvh spomeuh proces, odoso o se e mogu zr eovsoo u koj se forme eforme srukure, poke, procedure,prdgme, sov, dskurs, vjerovj, dee orme internaliziraju


17/24

37



cooj rz e j obkuju mjejju dskurse, de-

ee, poke srukure jve poke. Uprvo je spomeu erz-cj oo o rzkuje ormv od osh formh spek europez-cje, pr emu su sv spek europezcje međuovs. Kko vod Grbbe(2002), Rdejev decj uprvo gv vžos promje u ogcpokog poj, o je kors rzkovj uk europe-zcje od osh proces u poskomuskom pokom koeksu. Uom je smsu korso z o je europezcj; europezcj jeeorj o proreju EU, buduć d se proces prorej bv ogkom zose r EU zo se držve kddkje žee prdruž EU, dok se euro-

pezcj bv ucm proces. Europezcju kođer reb rzkovod egzogeog proces gobzcje edogeh fkor poskomuskerzcje. U prks, uc europezcje, gobzcje rzcje se spre-peću, buduć d se dogđju kouro sodobo.

Europezcj u koeksu zemj u rzcj, odoso držv kd-dkj EU m zo drukj obježj u odosu europezcju „srh“držv c. U om koeksu rje je o „zvozu“ europezcje, odosoeuropezcj ko srumeu „Poke prorej“ EU. Europezcj zemjeu rzcj držv kddkj predsvj kocepu okvr koj pove-

zuje egrcju u EU rzcju. šove, proces moderzcje rsform-cje pokog, ekoomskog, prvog ormvog susv poecjh držv kddkj, ko uvje z jhovo svo u EU, oko je povezs jhovom europezcjom d je hpoez ovog rd d dv proces susmo povez, ego međusobo uvjeov. Europezcju rzcjskhzemj Hrrs (2004, 186) der ko “proces rsformcje domćhsrukur držve puem europskh orm, okvr prv.” treb gs dsu domće srukure držve ovdje dere u jrem smsu, obuhvćjućforme eforme eemee, buduć d su suco, pok, soc-okuur ormv spek europezcje usko povez. Ko odgovor pje koj su efek europezcje, Börze Rsse (2002, 10-11) upućuju rsupj domćh promje: psorpcju, prgodbu (engl. accommodation) rsformcju. B rzk odos se supj domćh promje: psor-pcjom zemje korporrju europske poke deje prgođvju msvoje sucje, o posojeć sdržj, poke, proces sucje e mje-jju se supscjo e je sog supj domćh promje zk. Pr-godbom se posže umjere supj domćh promje, buduć d se držve

prgođvju prsku EU dprjuć posojeće procese, poke s-ucje, bez promjee svojh emejh obježj pozdskh zej,odoso dej, prdgm orm. Drugm rjem, posoj umjere supjpromje, međum ormv spek europezcje jo uvjek e posoj.treć je supj rsformcj koj ukjuuje popuo mjejje posojećhsdržj, pok, proces sucj d se z emej mjejju


18/24

38


jhov esecj obježj pozdsk zej, prdgme orme.

Supj domće promjee je vsok e je sog vdjvo d smo reć supjpopue rsformcje preposvj posojje ormvog spek euro-pezcje.

nmeće se pje kojm mehzmm EU ujee europezcjudržv kddkj, posebce rm rzm: europezcju po-kh proces ( politics), pokh sdržj ( policy) poke zjedce( polity). Grbbe (2001, 1020) vod pe kegorj mehzm koje EUkors ko srumee promjee uvjeovos jekom proces prsu-pj EU. Prv je pružje mode prvh sucoh okvr koj se

rebju posć, o odgovr hrmozcj s prvm susvom EU, odoso„prevrju“ acquis communautairea u co prv susv jegovojmpemecj. tj je mode emejo žre preprsupog proces zdržve kddkje, jer oe rebju prhv cjeokupu prvu see-

vu EU, me se ze pod jedkm prskom ko sre držve ceu prhvćju pok sucoh mode koje rebju „downloadi-rati“ s europske rze. no, z rzku od držv c, oe e mogu pr-god zkoodvu seevu svojm preferecjm, e mogu se bu, prgovr ko se ek od pok e ukp u uurju srukuru

domće jve poke. Mevr z mpemecju zmo je m, budućd se rebju dokz ko poecje držve ce, me posju „poro-“, e „prozvođ“ uk proces dooej oduk uur EU-. tmeod de dje, gdje se od držv kddkj rž prhvćje drek-v koje su do obvezog acquisa z preprsup proces (prmjerce,kod socje poke), j odos poe sme kddkje d od EUrže „dobre modee“ pok, ko z moge e posoj propso zko-odvsvo. Rzog kvom poju poke ee je egmos; premEU kko b se dokz ko reev prer u budućoj zjedc prem

vsm grđm kojm dokzuju kko su rz EU prz ozbjker. no, uk og mode zmo je ogre, buduć d pojprjeovs o domćem pokom koeksu o jvoj poc EU koj se „usvj“.Buduć d EU em jedsve mode „dobrog uprvjj“, moguće surze erprecje o pojedm modem prmjee određee jvepoke. no, ko smjerc EU u usposv sucoe srukure sužeform rd dokume Komsje z ruj 2000., u kojem su spomeuedmsrve srukure sucje porebe z mpemecju prve

seeve EU. tj mehzm jso pokzuje kko su poke obkovez držve isoe Sredje Europe pojprje be mjejee ekoom-skoj, e pokoj rzcj, o je EU omogućvo eksbos u odu-vju koj će držv pos spremom z puoprvo svo kd.Drug je mehzm pružje ove ehke pomoć, s cjem po-cj rsferrj mode EU u coe susve. tj je mehzm


19/24

39



zmo zj (kroz mpemecju progrm fodov kroz b-

ere progrme držv c), jer okv mpemecju pojedhsegme uvjeovos, uz pomoć zgrdj sucj. tme EU ujedozrvo ujee svrje ovh vdh srukur procedur užh zprmje rspodjeu sredsv. Sveukupo, u rzdobju 2000. – 2006. zdese držv kddkj/ovh držv c zdvjo je oko 3 m-

jrde godje, kroz sv r dosup fod, d b cfr ko prkjuejrs 17,3 mjrde eur godje. treće, posvjje mjer (bench-marking) dgedje jhov spujvj (monitoring) b su eemeuvjeovos z prsupje. Oo o obkuje mpemecju ove forme

uvjeovos jesu Prsup prersv (prv pu su se pojv 1998.),dokume koj držvm kddkjm derju krkoroe dugo-roe prore u prpremm z prsup Europskoj uj. n emeju po-kog dogovor Vjeće prhvć Oduku o em, prorem uvjemsdržm u Prsupom prersvu o g predže Europsk komsj, prhvć Europsk prme. Prsupo prersvo gv je srumepreprsupe sregje držve kddkje EU- (proces koj je de-ro Europsko vjeće u luxembourgu 1997.), ssoj se od određvj pro-re cjske pomoć e prpreme z pregovore. tm se prersvom

zjedk određuju krkoro (1 – 2 gode) sredjoro (3 – 4 gode)prore puu k puoprvom svu. npredk u provedb proreredovo pr Europsk komsj kroz zvjeć o preku. Krke usmje-ree prem Prersvu u se ejso derh cjev, koje su pobro-

je ormvoj rz (pobojje reg, povećje kpce d.),bez dejo zreeh preferecj. čevro, svjeodv uog twinning(pomoć držvh sužbek z držv c u sekoru jve dmsrcjekoj se poe prmjejv od 1999.) prdoose zrvom ujecju dm-srvh je ker EU domće dmsrve srukure pomžućm d udovoje zhjevm puoprvog sv ueć z skusv držvc. Probem e mjere jes emogućos koroe srujk svje-k od sre EU, me se posže dfuz uk jvu dmsr-cju držve kddkje, buduć d su sužbec eso opereće dm-srvom kuurom držve z koje doze. Koo, ko jeksjsrume uvjeovos pocj promje, Grbbe vod uvjeov-os djjh sdj pregovrkog proces prehodo spujem uvje-m ( gate-keeping). Prem jezu mjeju, EU je rebo cjeo desejeće

kko b rzv ovj srume, buduć d ko predsvjj Kope-hkh krerj, kko je već pomeuo, je bo jso o oo rebspu o će me kddkj dob. n Europskom vjeću u Hes-kju 1999. jso je zeo kko je spujvje uvje o demokrcj judskm prvm preduvje z poek pregovor, o je esro turskoj1999., Bugrskoj Rumujskoj 2000. Ovme se ozv poek cjog


20/24

40


korej srume uvjeovos u „Poc prorej“: zrv pove-

zos zmeđu spujvj kokreh krerj zrve kors u prepr-supom procesu.

iz vedeh mehzm europezcje uojve su be rzke euro-pezcje poecjh kddkj držv kddkj u odosu europezcju posojećh EU c. Z rzku od se erk-cje zmeđu coe suprcoe (europske) rze, odosodvosruke prrode proces europezcje (bottom-up top-down) kod poso-

jećh c, držve u rzcj krkerzr goovo skjuvo top-down perspekv, j. smeros proces jedodmezoos djog

zmeđu ker (kddkje emju ujecj svrje acquisa, s-ucje EU posvjju krerje evurju jhovo spujeje). Drugm rje-m, odk proces jes d kddkje su „prozvođ“, ego „kozu-me“ europezcje (Ppdmrou 2002, 7). Prom reb gs d jeeuropezcj u koc er proces e sog podrzumjev erepromjee, o pocj z e promjee su ekser, ekser je prcpgrd kz z jhovo uspjeo zvreje opsrukcju.

Poecj sv u EU suž ko pocj z rsformcju euro-pezcju držv poecjh kddkj držv kddkj e je

europezcj proces koj zpoje zo prje sv u EU. Uvjeovprsup EU m kjuu uogu, odoso gv je srume europez-cje, s posebm gskom poku uvjeovos. ier borb zdemokrcju b je sžo obježe demokrskom uvjeovoću EU,koj je predsvj osovo obježje odos s EU do supj u svo.Ujecj EU demokrzcju puem mehzm poke uvjeovos „zvoz“ europezcje dove su do erzcje duboko ukorjejeheuropskh orm susv vrjedos e me do ubrzj erh reform.no, ormv europezcj je puo dugorjj osjejvj proces odsmog formog spujvj Kopehkh krerj e smm uskomu EU j proces poo e zvrv. Europezcj, osobo ormvspek europezcje, usko je sprepee s demokrzcjom demokr-skom kosodcjom, ove dv proces su smo povez, ego međusobo uvjeov.

Z

Buduć d su europske egrcje podruju Zpdog Bk sho-de europezcje koj je usko sprepee s demokrzcjom demo-krskom kosodcjom, ove dv proces su smo povez, ego međusobo uvjeov, rd je ukrko predsvo kocep demokr-zcje ko žejeog pokog shod vjskopokog cj svh sr-egj/kcj koje je EZ/EU poduze u „Poc prorej“, e eorjsk


21/24

41



okvr europezcje koj je prsu od poek europskh egrcj, o

Zpdom Bku korer s poekom Proces sbzcje prdru-žvj. Svojom demokrskom uvjeovoću Bruxees, dke, suž kopocj demokrske kosodcje određujuć sužbe mjer u zdo-

vojvju pokh uvje, ujedo djuć kour pocj promje-m rzm rzm proces demokrzcje. Proces demokrskekosodcje proces prsupj EU su užo sodob, ko posojz mogućos d se o dogđju u revo som vremeu zbogoekvj poke ee d će prsupje EU doje određee kors;srogh zhjev pokh uvje koj sžu z Bruxees; ezrvh po-

kh uk sudjeovj u pokom susvu EU e rzmjero rokhuk mpemecje europske prve seeve rgovske povez-os s europskm ržem. Međuovsos moderzcje, držvos ujecj vjskh ker, u suju rjeeog pj držvos, prdooskosodcj bvh komuskh držv.

Svko usporvje proces prorej Europske uje Zpd Bkz sbjeje proces demokrzcje u regj. no, demokrzcj promje režm pojprje su uurj proces, druv poke režmepojprje rsformrju „uurj ker“. Držv druvo e mogu se

održvo demokrzr bez jh prov jh. Vjsk ker e mogupoku demokrzcju doves do sbh pokh poredk kosž uurj pok ker e „uprvjju“eemem držvos moderzcje. ako uurj ker e uprvjju m procesm, vjskker vjsk uvjeovu demokrzcju, užo doz do proekorkoj ogrv suvereos coe držve koj jeće dugoroopredsvj esb režm. ¶

l

avery, G., 2009: Uses of Time in the EU’s Enlargement Process, Jour of EuropePubc Pocy, (16) 2, 256-269.

Borsvov Spedzhrov, a., 2003: Bringing Europe In? The Impact of EUConditionality on Bulgarian and Romanian Politics, Souhes EuropePocs, (4) 2-3, 141-156

Börze, t. a. Rsse, t., 2000: When Europe Hits Home: Europeanization andDomestic Change, Europe iegro oe Ppers (EioP), (4) 15, dosupo: hp://eop.or./eop/exe/2000-015.hm

Dh, R. a., 1989: Democracy and its Critics, Ye Uversy Press, new Hve

Eso, D., 1965: A Systems Analysis of Political Life, Wey, new York


22/24

42


Europe Bk for Recosruco d Deveopme, 2011: Transition Report 2011:Crisis in Transition: The People’s Perspective, lodo

Europe Couc, 1993: European Council in Copenhagen: Presidency Conclusions,21–22 Jue, dosupo : hp://www.europr.europ.eu/summs/copehge/defu_e.hm

Grbbe, H., 2001: How does Europeanization aect CEE Governance? Conditionality,Diusion and Diversity, Jour of Europe Pubc Pocy, (8) 4, 1013-1031

Grbbe, H., 2002: Europezo Goes Es: Power d Ucery he EU accesso Process, u: Fehersoe, K. Rde, C., (ur.), The Politics ofEuropeanization, Oxford Uversy Press, Oxford

Grbbe, H., 2006: The EU’s Transformative Power: Europeanization throughConditionality in Central and Eastern Europe, Pgrve Mcm, Bsgsoke

Gruge, J., (ur.), 1999: Democracy Without Borders: Transnationalization andConditionality, Rouedge, lodo

Gruge, J., 2003: Democratisation: A Critical Introduction, Pgrve, new York

Hrrs, E., 2004: Europeanisation of Slovakia, Comprve Europe Pocs, (2),185-211

Hx, S. Goez, K., 2000: Introduction: European Integration and National PoliticalSystems, Wes Europe Pocs, (23) 4, 1-26

Hugo, S. P. , 1997: After Twenty Years: The Future of the Third Wave, Jourof Democrcy, (8) 4, 3-12.

Hugo, S., 1991: The Third Wave: Democratisation in the Late TwentiethCentury, Uversy of Okhom Press, norm

iero Commsso o he Bks, 2005: The Balkans in Europe’s Future,Cere for lber Sreges, Sofj, dosupo : hp://www.bece.org/

DOKUMEnti/Repor.pdf ldrech, R., 1994.: Europeanization of Domestic Politics and Institutions: the Case

of France, Jour of Commo Mrke Sudes , (32) 1, 69-88.

lz, J.J. Sep a., 1996: Problems of Democratic Transitions and Consolidation:South America, Southern Europe and Post-Communist Europe, Joh HopksUversy Press, Bmore

Mwrg, S., 1989: Transitions to Democracy and Democratic Consolidation:Theoretical and Comparative Issues, Keogg isue Workg Pper no. 130,Keog isue - he Uversy of nore Dme, dosupo : hp://www.d.edu/~keog/WSP/130.pdf

Mová, D. Rybář, M., 2003: The European Union’s policies towards Slovakia:carrots and sticks of political conditionality, u: Rupk, J. Zeok, J. (ur.),2003.: The Road to the European Union - Volume 1 - The Czech and SlovakRepublics, Mcheser Uversy Press, Mcheser d new York, 98-113


23/24

43



Memo, V. Vsso, F., 2009: Democrcy Suppor EU Cdde Coures: Rey Check, Jour of Bk d ner Eser Sudes, (11) 2, 157-178.

Merke, W., 2011: Transformacija političkih sustava, Bboek Pok mso,Zgreb

Ose, J. P., 2003: Europeanization, u: C, Mchee (ur.), 2003.: European UnionPolitics, Oxford Uversy Press, Oxford, 333-348.

Ppdmrou, D. G., 2002: Exporting Europeanisation: EU enlargement, thetwinning exercise and administrative reform in Eastern Europe, EuropeCosorum for Poc Reserch – Jo Sessos, tur, 22-27 apr 2002

Prro, B., 1997: Perspecves o Poscommus Democrso, u: Derwsh,K. Pro, B., (ur.), Democratization and Authoritarianism in PostcommunistSocieties 2: Politics, Power, and the Struggle for Democracy in South-EastEurope, Cmbrdge Uversy Press, Cmbrdge, 1-40.

Poer, D., 1997: Expg Democrso, u. Poer D., Godb D., Koh, M. lews, P., (ur.), Democratisation, Poy Press & Ope Uversy, Cmbrdge

Prdhm, G., 2002: EU Enlargement and Consolidating Democracy in Post-Communist States - Formality and Reality, Jour of Commo Mrke Sudes,(40) 5, 953-73.

Prdhm, G., 2006: European Union Accession Dynamics and Democratization inCentral and Eastern Europe: Past and Future Perspectives, Goverme dOpposo, (41) 3, 373–400.

Rde, C. M., 2000: Whither Europeanization? Concept stretching and substantivechange, Europe iegro oe Ppers (EioP), (4) 8, dosupo : hp://eop.or./eop/exe/2000-008.hm

Schmmefeg, F. Sedemeer, U., 2004: Governance by Conditionality: EU RuleTransfer to the Candidate Countries of Central and Eastern Europe, Jour of

Europe Pubc Pocy, (11) 4, 661–679.Schumpeer, J., 1976: Capitalism, Socialism, and Democracy, ae d Uw,

lodo

Sokke, O., 1995: Aid and Political Conditionality, Frk Css, lodo

Zkoek, n., 2009: Dmk promje: koko se rzkuju rezu rsformcjeu posjugosveskm držvm?, u: Gruher-Deevć, M. Mujgć, n. (ur.);

1989. – 2009. Godine prevrata: početak inkluzije ili ekskluzije?, FodcjHerch Bo, Ured z Bosu Hercegovu, Srjevo, 53-61.

i

hp://www.beresm-rsformo-dex.de/e/


24/24

44


S

Europe egro he Weser Bks s he srg po ofeuropeso h s cosey erwed wh he process of democrsod democrc cosodo; hose wo processes re ercoeced dcodoed. ths pper preses cocep of democrso s wedpoc oucome of he EU Ergeme pocy d heorec frme ofeuropeso s ero dmeso of democrso, .e. oe of heEU exer reos’ objecves. as rgued; hose processes re herefrom he begg of he Europe egro he Weser Bks hsrogy correed wh Sbso d assoco Process (SaP). Wh s

democrc codoy Europe Uo serves s m mpuse d veof democrc cosodo deermg offc bechmrks fufgpoc (Copehge) crer d ecourgg chges o dere evesof democrso process. ierdepedece of moderso, sehooddeveopme d fuece of exer cors, cse of resoved o-budg queso, creses he cosodo of former re-socs coures he Weser Bks.

K : Europe Uo, Weser Bks, europeso,democrso, srume of poc EU codoy

Documents

Demokratizacija i Europeizacija 'Politici Proširenja' Europske Unije