Globalna-Ekonomska-Kriza-i-Njen-Uticaj-Na-BiH

Globalna Ekonomska Kriza I Njen Uticaj Na BihSeminarski RadWww.Maturski.OrgGlobalna Ekonomska Kriza I Njen Uticaj Na BihSeminarski RadSadraj1. Uvod12. Globalna Ekonomska Kriza21.1 Svjetska Finansijska Kriza22.2 Identifikacija Uzroka Krize33. Osnovna Obiljeja Krize U Bih64. Uticaj Finasijske Krize Na Privredu Bih85. Zakljuak126. Literatura131. UvodGlobalna Ekonomska Kriza Donosi Pad Ekonomske Aktivnosti, Nelikvidnost Realnog Sektora, Probleme Finansiranja Tekueg Prihoda, Rasta I Razvoja Kompanija, Depresiju Potronje Graana I Agregatne Potronje, Te Enormni Rast Nezaposlenosti.Od Tri Glavne Karakteristike Krize - Pad Cijena Imovine, Pad Zaposlenosti I Proizvodnje, I Pad Realne Vrijednosti Javnog Duga - Za Bih, Zbog Dosadanje Depresijacije Trita Rada I Politike Osjetljivosti Problema Nezaposlenosti, Najpogubnije Moe Biti Upravo Gubljenje Radnih Mjesta, Odnosno Opstajanje Problema Masovne Dugorone Nezaposlenosti.Krizom Uslovljeno Gubljenje Radnih Mjesta I Dotadanje Postojanje Neravnotee Odnosno Neusklaenosti Ili Nespojivosti Izmeu Tranje I Ponude Rada Ukazuju, Zapravo, Na Najteu Konsekvencu Globalne Krize U Bosni I Hercegovini Uporedno Djelovanje Dva Krajnje Negativna Uzroka Nezaposlenosti Strukturalnog I Ciklinog.Gotovo Da Nije Potrebno Obrazlagati Da Dugoroni Karakter Dosadanje Strukturalne Nezaposlenosti U Bih I Kratkorone Cikline Nezaposlenosti, Podrazumjeva Veliki Troak Za Nezaposlene I Znaajan Gubitak Potencijalnog Outputa Na Nivou Makroekonomije. Neravnotea Na Tritu Rada Koja Proizilazi Iz Promjena U Poslovnim Ciklusima, Kakva Je Na Sceni U Bih Od Zadnjeg Kvartala 2008. Godine, Trebala Bi Biti Privremenog (Ciklinog) Karaktera, No Promjene U Veliini Nezaposlenih I Slobodnih Radnih Mjesta Koje Potiu Iz Trenutnog Stanja U Okruenju Mogu Postati Postojane. Takva Situacija Moe Biti Vjerovatnija Ukoliko Proces Prilagoavanja Na Tritu Rada Postane Dui.U Situaciji Nefleksibilnog Prilagoavanja, Mogue Je Da Se Nezaposlenost Ne Vrati Na Svoj Poetni Nivo U Vrijeme Ekspanzije, Ve Da Bude Zadrana Na Nivou Iz Perioda Recesije (Fenomen Histereze).2. Globalna Ekonomska KrizaFinansijske Krize Definiraju Se Kao Poremeaji Na Finansijskom Tritu, Koje Karakterizira Pad Cijena Imovine, Te Propast Finansijskih I Nefinansijskih Institucija. Javljaju Se Kod Rasta Nepovoljnih Odluka I Moralnog Hazarda Na Finansijskim Tritima, Koja Ne Mogu Usmjeravati Kapital Uinkovito Od tedia Prema Investitorima, to Uzrokuje Smanjenje Ekonomske Aktivnosti.

Naravno, Ovakvo Ponaanje Koje Se Temelji Na Oekivanjima, Dovodi Do Ostvarivanja Predvienih Dogaaja. Svi Vjeruju Da e Biti Kriza, Pa Dolazi Do Smanjenja Potronje I Pojave Krize. U Sluaju Da Je Kriza Ve Nastupila, Ovakav Oblik Ponaanja Samo Pojaava Negativne Ekonomske Uinke. Ekspanzivna Finansijska Politika Moe Ublaiti Slom, Ali Uz Kreiranje Inflacije.

1.1. Svjetska Finansijska KrizaKapitalistika Kriza Nije Ni Kriza Oskudice, Ni Kriza Preobilja Proizvoda, Nego Kriza Odrivog Odnosa Potranje I Ponude, Koji Zadovoljava Kriterij Rentabilnosti, A Ima Viak Ponude Proizvoda I Nezadovoljenu Potranju Za Proizvodima. Na Strani Potranje Pojavljuje Se Viak Neiskoritene Novane tednje, A Na Strani Ponude Viak Kapaciteta I Zaposlenosti, Te Nedostatak Motiva Da Se Dalje Investira.Privredna Aktivnost Pada Te Dovodi Do Zastoja, Koji Se iri I Pretvara U Stagnaciju. Ponuda Pada Do Minimuma Potranje, Oekujui Dalji Razvoj Poslovnih Prilika. Stagnacija Moe Trajati Godinama, Dok Se Ne Stvore Povoljniji Uvjeti Investiranja I Rasta Potranje. Takav Ekonomski Sistem Izaziva Drutvene tete I Socijalnu Napetost. Temelji Finansijskog Sistema Postavljeni Su Sredinom Prolog Stoljea U Bretton Woodsu. Stup Je Ameriki Dolar, Na Koji Su Fiksirane Glavne Valute, A On Je Vezan Uz Zlato, to Je Funkcioniralo Do Ukidanja Konvertibilnosti Dolara, Poetkom 70-Tih Godina.Suspenzijom Konvertibilnosti Prekinuta Je Veza Izmeu Realne I Finansijske Ekonomije. Slijedi Fiat Ekonomija, Pa Finansijski Sektor Poinje Nekontrolirano Bujati to Se Oituje U Transformaciji Tradicionalnog Bankarstva, Raanju Novih Institucija, Kreiranju Novih Financijskih Proizvoda, Tzv. Finansijskih Inovacija.Finansijski Sektor Se Razvija Neovisno I Puno Bre Od Realne Ekonomije. Poticaj Bujanju Finansija Svakako Je I Trina Doktrina Da Je Finansijsko Trite Samo Regulirajui Mehanizam I Da Ne Moe Otii U Ekstreme. Rast Finansijskog Sektora I Njegova Globalizacija Omoguava Deregulacija, Tehnologija Informatike I Telekomunikacija I Brojnih Finansijskih Inovacija. Rastom Finansijskog Trita Razvijaju Se I Sistemi Nadzora I Regulacije, Ali Su Preteno Nacionalnog Karaktera. Mnogi Inovativni Finansijski Proizvodi, Posebno U Sektoru Investicijskog Bankarstva, Funkcioniraju Izvan Sistema Nadzora.

2.2. Identifikacija Uzroka KrizeUzroci Se Mogu Identificirati Kroz Funkciju Finansijskog Sistema Sad-A, Te Uloge Dolara U Svjetskim Finansijama. Sad Su Se Tijekom 90-Tih Godina Prolog Stoljea, Od Zemlje Vjerovnika Transformirane U Zemlju Dunika. To Se Dogodilo Zbog Privredne Ekspanzije Dalekoistonih Zemalja I Kine. Te Zemlje Su Zbog Vanjsko Ekonomskih Vikova Kupovale Dolare, Trezorirale Ih I Tako Uveale Devizne Rezerve.

Te Ekonomije Su Osiguravale Trite, Kontrolirale Dolar (Obveznice) I Ostvarivale Prihode Od Kapitala, A Na to Su Bile Strukturno Prisiljene Zbog Inflacije. U Sad-U Je Mehanizam Stalnog Kumuliranja Dugova Metodom Recikliranja Dolara (Emisija Obveznica) Pridonio Enormnim Vikovima Kapitala, Budui Da Je Jedan Dio Kapitala Bio Lociran U Dalekoistonim Zemljama (Zbog Pada Profitne Stope U Razvijenim Zemljama Izazvane Niskom Cijenom Rada U Kini I Tim Zemljama), Dok Je Preostali Kapital Investiran U Potronju, Poglavito Nekretnine.

Strah Od Vika Kapitala U Sad-U Koji Je S Jedne Strane Nastao Kao Posljedica Visokih Amerikih Profita U Daleko Istonim Zemljama I Kini, A S Druge Strane Bio Uzrokovan Brzim Obrtom Kapitala U Zemlji, Zbog Preteitih Investicija U Potronju, Doveo Je Do Politike Niskih Kamatnih Stopa I Eksplozije Cijena Nekretnina, Odnosno Gomilanja Silnih Ekstraprofita Na Tritu Nekretnina.

Sad Su Se Zaduivale Kako Bi Finansirale Platno Bilansni Manjak. Kina Je Svoje Vikove Plasirala U Dolare. Kamatna Stopa Odraava Odnos Ponude I Potranje Novca, Ali I Mjeri Razinu Proizvodnje. Ta Dva Uvjeta Nisu Zadovoljena.

Bez finansijskih Inovacija, Koje Su Omoguile Bankama Da Prodaju Hipoteke Kao Novi finansijski Proizvod S Visokom Zaradom, Kriza Bi Ostala Na Tritu Nekretnina U Sad I Ne Bi Se Globalno Proirila. Kriza Se Nee Rijeiti Samo Novim novcem, Kao to Centralne Banke Pokuavaju, Ili Otrijim Nadzorom Tekueg Finansijskog Sistema. Finansijska Kriza Pretvara Se U Realnu Recesiju Ili I Depresiju. Finansijski Sektor Je Neopravdano I Neutemeljeno Nadjaao Realni Sektor. Postojee Razlika Izmeu Monetarne (Fiatne) I Realne Ekonomije Je Neodriva.

Finansijska Je Kriza Zarazila Europu, Kroz Europske Banke, Ukljuujui I Sredinje, Koje Su Kupile Finansijske Proizvode Od Banaka S Aaa+ Rejtingom. Finansijski Je Sektor U Eu Narastao Iznad Racionalnih Granica, A I Profiti Od Generiranja Virtualnog Bogatstva Zbunjuju. Eu Je Obuzeta Ekonomskim Rastom, Za Koji Se Tvrdi Da Je Bezgranian Zbog Tehnolokog Progresa I Dominacije Usluga Nad Proizvodnjom Materijalnih Dobara, Na alost Stvarni Znanstveni Temelji Ekonomskog Rasta Su Proizvodna Funkcija I Proizvodnja.

Recesija Se Prvo Dogodila Ekonomijama Koje Su Unitile Realni Sektor Ili U Kojima Je Realni Sektor Bio Uglavnom U Stranom Vlasnitvu Irskoj, Baltikim Dravama I Maarskoj. Zatita Konkurencije Je Zaboravljena Davanjem Velikih Subvencija Bankama I Finansijskim Institucijama, A Nacionalizacija Dijelova Finansijskog Sistema Vie Nije Problem. Europska Sredinja Banka Je Prihvatila Da Deflacija Moe Biti Vea Prijetnja Nego Inflacija. Multinacionalne Kompanije U Cilju Postizanja Profita Su Ve Otile U Kinu, Potroai Se Tjee S Jeftinim Nisko Kvalitetnim Kineskim Proizvodima, A Gubitak Radnih Mjesta U Industriji Je Velikim Dijelom Zamijenjen Poslovima U Sektoru Usluga.

Umjesto Da Eu Zahtijeva Od Svojih Multinacionalnih Kompanija Koje Su Transferirale Proizvodnju Da I Kod Kineza Vode Rauna O Temeljnim Socijalnim Standardima, Ona I'm Je Dozvolila Da Unite Temelje Domaih Ekonomija, to Znai Proizvodnju Neeg Realnog Na Raun Financijskih Proizvoda. Europa Se Ne Moe Natjecati S Nacijama Koja Ne Osiguravaju Sline Razine Socijalne Zatite. Bitka Je Unaprijed Izgubljena Slijedeom Pogrekom, U Nastojanju Da Se Pokua Kina Pobijediti Poveanjem Efikasnosti.

Preostao Je Postupni Ekonomski Protekcionizam, Zbog Propusta U Reakciji Na Migracije U Proizvodnji. Neoliberalizam Pretpostavlja Ne Samo Da Bi Se Dravama Trebalo Upravljati Kao Kompanijama, Nego I Da Se Drave Ne Bi Trebale Mijeati U Ekonomiju, Jer Trite Regulira Samo Sebe. Ovaj Problem Distribucije Je U Temelju Kapitalistikog Sistema, Koji Je Sistem Stalnog Natjecanja Koje Vodi elja Za Maksimalizacijom Profita. U Takvom Svijetu Nema Mjesta Za Socijalnu Svijest.

Drava Je Ta Koja Mora Popuniti Prazninu. Trina Ekonomija Je Nenadmana Kao Sistem Za Stvaranje Bogatstva, Ali Samo Socijalne Kompenzacije Osiguravaju Pravednu Podjelu Bogatstva. Europske Socijalno-Trine Ekonomije Vie Nego Anglo-Saksonski Neoliberalni Model Kao Dunost Drave Gledaju Da Se Smanje Nejednakosti Koje Stvaraju Trita, to Znai Da Trina Ekonomija Funkcionira Samo Ako Drava Intervenira. Amerika Financijska Kriza Pokazuje to Se Dogaa Kada Se Tritima Da Puna Sloboda, Pa Umjesto Da Se Reguliraju, Sudionici Na Tritu Unite Sami Sebe.

Investicijske Banke Su Pretvorile Trita Dionica U Nerealni Cirkus. Sada Se Dolazi I Do Temeljnoga Problema Kako Rijeiti Sadanju Krizu. Novani I Financijski Sektor Se Moe Stabilizirati Preko Dravnih Intervencija U Kapital Banaka I Novanih Injekcija, Ali Opravak Realnoga Sektora e Biti Puno Tei. ta Vie U Sadanjim Okvirima Sa Gore Spomenutim Ogranienjima Oporavak Realnoga Sektora I Stabilan Rast Se Gotovo ini Nemoguom Misijom.3. Osnovna Obiljeja Ekonomske Krize U Bihirenje Svjetske Ekonomske Krize Na Bosnu I Hercegovinu (Bih) Nije Praeno Reagovanjem Vlasti, Poslovne Zajednice, Sindikata I Udruenja Graana Na Nain Kako Sline Grupacije Reaguju U Drugim Zemljama. Naalost, Razliiti Oblici Krize I Njenog Razliitog Intenziteta Ovdje Su Prisutni Godinama. Stanovnitvo Je Ovdje Naviknuto Na Teak ivot, Neizvjesnost, Na Nizak Standard, Na Izolovanost, Na Politiku Nestabilnost, Na Lo Kvalitet Javnih Usluga, Na Lou Infrastrukturu, Na Korupciju, Neefikasnost Pravne Drave, Krenje Prava, Ograniavanje Sloboda, Gubitak Imovine, Gubitak Posla. Pod Dugogodinjim Dejstvom Tih Faktora, Motivacija Obinih Ljudi Bitno Je Modifikovana U Odnosu Na Motivaciju Ljudi U Razvijenim Zapadnim Zemljama Koje Je Zahvatila Recesija.Zbog Toga, Ovdje Su I Reakcije Na irenje Krize Slabijeg Intenziteta. Slabiji Intenzitet Reagovanja Na Manifestacije Krize Pokazuju I Graani I Institucije. Kriza Je U Bih Postala Ambijent U Kome Se ivi, Ambijent Koji Kreira Pogled Na Svijet, Na Reforme, Na Budunost.Naalost, Iznevjerena Oekivanja, Politike Obmane, Nesankcionisani Kriminal, Devastacija Sistema Vrijednosti, Bijedan Materijalni I Duhovni ivot Svakodnevno U Ovoj Zemlji Ubijaju Nadu U Bolju Budunost. Iako Je U Poslijeratnom Periodu Bih Ostvarila Znaajan Napredak U Svim Oblastima, Ona Je Ipak Blie Ocjeni O Stanju Kontinuirane Opte Krize I Izloena Je Snanom Riziku Pogoranja Stanja Pod Uticajem Globalne Finansijske, Ekonomske I Socijalne Krize.Opta Kriza U Bih Ima Vie Uzronika. Navest emo Samo Neke:1. Politika Nestabilnost. U itavom Poslijeratnom Periodu Bih Je Zadrala Relativno Visok Stepen Politike Nestabilnosti. Proces Demokratskog Odluivanja, Usaglaavanja I Koordinacije Teko Je Funkcionisao. Efikasnost Uspostavljenih Institucija Je Niska. Temeljna Pitanja Ustrojstva Bih esto Se Dovode U Pitanje, Demokratske Institucije Su Prilino Krhke, Nacionalna Homogenizacija Je Daleko Snanija Od Graanske, Ohr Je Najmonija Politika, Zakonodavna I Procedure Zaduivanja Su Takoe esto Komplikovanije.2. Odsustvo Pravne Drave. Bez Snane Pravne Drave Nema Uspostavljanja Sistema Vrijednosti, Nema Pravne Sigurnosti Poslovanja, Nema Moralnosti U Meuljudskim Odnosima, Nema Zatite Imovine, Nema Ostvarivanja Sloboda... Tokom Rata, A Dijelom I Poslije Rata, Pravna Drava Je Doivjela Najveu Devastaciju U Bih. Oito Je Da Vlasti, Prije Svega Zbog Vlastitih Interesa, Nisu eljele Pravnu Dravu, Jer Ih U Njenom Uspostavljanju Niko Nije Ograniavao. ak Ni Entitetsko Ureenje Nije Prepreka Tome. Zbog Neefikasnosti Pravne Drave U iroj Javnosti Prisutna Je Predstava O Bih Kao Zemlji Korupcije, Kriminala, Sive Ekonomije, Nezatienih Ekonomskih Sloboda, Krenja Ljudskih Prava, Ograniavanja Slobode Medija.3. Loe Stanje Ekonomije. Ekonomija Bih Je Optereena Ozbiljnim Strukturnim Problemima U Privredi, Odsustvom Strategije I Politike Korienja Resursa, to Se Direktno Manifestuje U Stvaranju Malog Drutvenog Proizvoda, Vrlo Niskoj Efikasnosti Upotrebe Resursa I Neekonomskom Valorizovanju Doprinosa Resursa Stvaranju Drutvenog Proizvoda. Neto Cijena Rada Je Niska, Ali Je Relativno Visokim Stopama Poreza I Doprinosa Na Platu Vjetaki Dignuta Na Vii Nivo U Odnosu Na Ponudu I Tranju Rada Na Tritu. Nezaposlenost Je Velika.4. Visok Stepen Siromatva. Iako Je Siromatvo Jedno Od Socijalno, Ekonomski I Politiki Najteih Obiljeja Bih, Ne Vre Se Sistematina Istraivanja Siromatva. Gotovo Treina Stanovnitva Bih Je Siromana, Ili Je Na Ivici Siromatva.4. Uticaj Finasijske Krize Na Privredu BihU Bankarskom, Odnosno Finansijskom Sektoru Bih I Fbih Nije Dolo Do Inicijalnih Gubitaka Na Nain Kako Je to Prethodno Opisano, A Desili Su Se U Finansijskom Sektoru Razvijenih Zemalja. Naime, Ne Samo Da Uesnici Na Finansijskom Tritu Kod Nas Nisu Uestvovali U Poslovima Sa Finansijskim Instrumentima Slinim Onima Koji Su Bili Okida Krize U Razvijenim Zemljama, Ve Je Samo Trite Kapitala Nedovoljno Razvijeno Tako Da Ono Nema Odluujui Uticaj Na Kretanje U Realnom Sektoru.U Isto Vrijeme, Makroekonomsku Poziciju Bih, Prije Izbijanja Krize, U Duem Periodu, Karakterie Izraziti Deficit U Raunu Tekuih Plaanja Koji Osnovne Korijene Vue Iz Deficita U Vanjskoj Trgovini. Ova Okolnost Ukazuje Na Tri Osnovne injenice: Potronja U Bih I Fbih Je Znaajno Vea Od Proizvodnje Pri emu Se Viak Potronje Finansira Iz Inostranih Izvora (Strana Ulaganja, Krediti, Doznake Graana Itd.), Prevelika Potronja Je U Sprezi Sa Pregrijanom Tranjom, Odnosno U Krajnoj Instanci Sa Vikom Likvidnosti Na Tritu, I Visoki Rast Bdp-A Posljednih Godina Je U Tijesnoj Vezi Sa Visokom Tranjom Koju Stvaraju Kako Sredstva Pristigla Iz Inostranstva, Tako I Sredstva Iz Lokalnih Izvora.Imajui Navedeno U Vidu, Slijedi Da Se Poetak Ekonomske Krize Odvija U Razliitim Okolnostima Kada Se Radi O Razvijenim Zemljama U Odnosu Na Okolnosti U Bih I Fbih. Pri Tome, U Razvijenim Zemljama Poetak Krize Ispoljavao Se Kroz Smanjenu Likvidnost Trita, Dok Se U Bih Pocetak Krize Odvijao U Uslovima Pregrijane Tranje.Bez Obzira to Finansijsko Trite Fbih Nije Pretrpilo Gubitke Zbog Neadekvatnih Garancija Plasmana, Dolo Je Do Preljevanja Negativnih Efekata Finansijske I Ekonomske Krize Na Privredu Fbih. Najvei Problem I Makroekonomski Rizik Bih I Fbih, Je Ve Pomenuti Deficit Rauna Tekuih Plaanja. To Je I Ujedno Najosjetljivija Karika Preko Koje Se Deavaju Prvi Efekti Preljevanja Krize Na Nae Trite. Konkretno, Moe Se Govoriti O Slijedeim Posljedicama:Kao Posljedica Nelikvidnosti Razvijenih Trita Ve Je Manji Iznos Sredstava Na Raspolaganju Za Priliv U Bih. Prvo Je Smanjen Priliv Kreditnih Sredstava Koja Se Usmjeravaju Preko Banaka Koje Imaju Svoje Osnivae U Razvijenim Zemljama. Jasno Je Ve Sada Da Su Strane Direktne Investicije Smanjene, Usporene, Uz Veci Oprez Stranih Investitora Pri Donoenju Odluka O Ulaganju Sredstava.Smanjeni Priliv Inostranih Sredstava Po Osnovama Navedenim U Prethodnoj Taki e Otvoriti Pitanje Izvora Finansiranja Deficita Rauna Tekuih Plaanja.Kao Posljedica, Doi e Do Jaih Pritisaka Na Devizne Rezerve, A U Krajnjoj Liniji Uticat e Na Smanjenje Tekue Potronje. Smanjene Potronje (Tranje) U Kombinaciji Sa Generalnim Smanjenjem Tranje U Inostranstvu Direktno Utie Na Proizvodnju, Odnosno Rast Privrede Fbih. Istovremeno, Pojaat e Se Pritisci Stranih Proizvoaa Koji Ce eljeti Da Svoje Proizvode Plasiraju Na Nae Trite, A to Ce Se Dogadati U Kombinaciji Sa Oteanim Plasmanom Naih Proizvoda U Inostranstvo (Primjer Izvoza Mlijeka U Hrvatsku). Na Ovaj Nain e Konkurentska Sposobnost Nae Privrede U Vecoj Mjeri Nego Do Sada Biti Stavljena Na Probu.Posljedice Svih Prethodno Navedenih Kretanja Dovee Do Usporavanja, Ili Zaustavljanja Rasta Privrede Sa Odgovarajuim Uticajem Na Zaposlenost, ivotni Standard I Generalno Na Cjelokupan ivot. Oekivani Efekti Ekonomske Krize Mogu Biti Umanjeni Po Razliitim Osnovama. Prije Svega Mjere Za Poveanje Likvidnosti U Razvijenim Zemljama Kao Odgovor Na Krizu Imat e Povoljno Dejstvo I Na Nau Ekonomiju Jer Se Time Istovremeno Kreiraju I Sredstva Koja e Biti Raspoloiva Za Plasman Na Nae Trite.Takoe, Pitanje Poveanja Konkurentnosti e Biti Postavljeno Ne Samo Pred Nau Privredu Ve I Privrede Svih Zemalja U Okruenju. Nije Teko Pretpostaviti Da Na Kratak Rok, Naa Privreda Ima Mnogo Vee Mogunosti Da Se Pokae Konkurentnom U Okruenju Nego Na irem Ekonomskom Tritu. Ovim Se Otvara I Pitanje Sektora Koji e Biti Pod Najveim Udarom, Kao I Sektora Koji e U Manjoj Mjeri Biti Pogodeni Krizom. Prema Naoj Procjeni Kriza e Najvei Uticaj Imati U Metalskoj Industriji I Graevinarstvu.U Ovom Momentu Postoje Veoma Oskudni Statistiki I Drugi Podaci Da Bi Se U Kraem Periodu Oslikale Negativne Posljedice Svjetske Ekonomske Krize Na Ekonomiju Fbih.U Fbih, U Januaru 2009. Godine, U Odnosu Na Januar 2008. Godine, Fiziki Obim Industrijske Proizvodnje Smanjen Je Za 11,1%, A U Januaru 2009. Godine U Odnosu Na Prosjek 2008. Godine Proizvodnja Je Smanjena Za 19,2%.U Posljedne Dvije Godine U Fbih, Prvi Put Se Desio Pad Broja Zaposlenih U Jednom Mjesecu U Odnosu Na Prethodni, I to U Decembru 2008. U Odnosu Na Novembar 2008. Evidentirano Je 2.874 Zaposlena Manje.Takoe, Kad Je U Pitanju Broj Nezaposlenih U Fbih Biljeimo Poveanje U Novembru 2008. Godine (2.455), Decembru 2008. (3.291) I Januaru 2009. (3.531), U Odnosu Na Prethodni Mjesec. Posljedice Globalne Krize Najvie Se Osjeaju U Naem Najjaem Izvoznom Sektoru, A to Je Metalna Industrija Gdje Je Dolo Do Smanjenja Proizvodnje Uzrokovane Globalnim Padom Potranje I Cijena Ruda, Metala I Autodijelova. Tako Je U Fbih U Proizvodnji Metala U Januaru 2009., U Odnosu Na Januar 2008. Godine Zabiljeena Smanjena Proizvodnja Za 21,1%, A U Proizvodnji Od Metala, Osim Maina I Opreme Smanjena Je Proizvodnja Za 20,7%.U Januaru Ove Godine Smanjena Je I Proizvodnja Maina I Ureaja Za 6,1%, Proizvodnja Kancelarijskih Maina I Raunara Za 14,2% I Proizvodnja Elektrinih Maina I Aparata Za 7,0%. Takoe, U Januaru Je Smanjena I Proizvodnja Motornih Vozila, Prikolica I Poluprikolica Za 78,2% I Proizvodnja Ostalih Saobraajnih Sredstava Za 11,9%.Tekstilna Industrija Fbih, Koja Kontinuirano Posluje Na Granici Rentabilnosti, Suoena Je Sa Pojaanim Problemom Likvidnosti, Jer ak I Neznatno Poveanje Kamatnih Stopa Na Kreditna Zaduenja Proizvodaca U Ovom Sektoru Dramatino Se Odraava Na Njihovo Poslovanje. Proizvodnja Tekstila U Fbih U Januaru 2009. Godine U Odnosu Na Isti Mjesec Prethodne, Smanjena Je Za 40,1%.I Energetski Sektor Suoit e Se Sa Znaajnim Padom Potranje Uzrokovanim Smanjenjem Obima Proizvodnje Velikih Industrijskih Potroaa Na Domaim I Stranim Tritima, to e Oteati Realizaciju Ambicioznih Planova Ulaganja U Nove Proizvodne Kapacitete I Restrukturiranje I Integraciju Rudnika Uglja.Veliki Problemi I Smanjenje Proizvodnje Oekuju Se I U Graevinarstvu I Industriji Graevinskih Materijala Jer Kreditna Kriza Oteava Finansiranje Izgradnje I Smanjuje Potranju I Cijene Nekretnina, to Posljedino Smanjuje I Potranju Za Graevinskim Materijalima.5. ZakljuakGlobalna Ekonomska Kriza Nije Zaobila Ni Bosnu I Hercegovinu. Ozbiljna Ekonomska Kriza Svjetske Ekonomije Je Dovela Do Naglog Pada Bih Izvoza I Novanih Prilieva Iz Inozemstva, to Je inilo Kljune Faktore Ekonomske Recesije U 2009. Godini. Vaan Faktor Djelovanja Krize Vjerojatno Je Bilo I Podizanje Kreditnih Kriterija Od Strane Banaka to Je Zadalo Snaan Udarac Investicijama, Ali I Potronji Trajnih Potroakih Dobara.Pored Utjecaja Na Realni Sektor, Svjetska Ekonomska Kriza Je U 2009. Znaajno Umanjila Vanjske Prilive Po Osnovi Novanih Poiljki I Kompenzacija Zaposlenih U Inozemstvu Koje Su U Razliitim Godinama Zajedno inile 10-15% Raspoloivog Dohotka Domainstava U Bih.Prikaz Ekonomskih Kategorija U Prvih 9. Mjeseci 2009. Godine:Realni Bdp: -3,2%Izvoz Roba: -21,4 %Uvoz Roba: -26%Zaposlenost: -1%

Novane Poiljke Iz Inozemstva: -8,4%Kompenzacije Zaposlenih Iz Inozemstva: -9,6%Promet U Maloprodaji: -10%Javne Investicije: - 25%Vrijednost Graevinskih Radova: -16,4%Drvno Preraivaka Industrija: - 20%Vanjski Dug: +16%Inflacija: -0,3% (Deflacija)Kreditiranje: -30%Brojke Jasno Ukazuju Da Je Kriza Zahvatila Bosnu I Hercegovinu, A Kolika e Dubina Krize Biti I Koliko e to Trajati to Je Danas Teko Predvidjeti.6. Literatura Http://hr.Wikipedia.Org/wiki/svjetska Financijska Kriza Od 2007. Godine Http://www.Platinuminvest.Hr/analize/svjetska Financijska Kriza.Pdf Http://www.Schiller-Institut.De/hrvatski/ova Kriza.Pdf Toma R., (2009), Svjetska Ekonomska Kriza Kao Faktor Produbljavanja Opte Krize U Bosni I Hercegovini, Forum Bosna Br. 47/09 Toma R., Crisis and Gray Economy in Bosnia and Herzegovina, Friedrich-Ebert-Stiftung Bih, Sarajevo 2010. Sonje V.,(2000), Finansijska Kriza: Beskonacna Prica?, Hrvatska Narodna Banka, Poslovna Knjiga D.O.O Zagreb,Www.Maturski.OrgPAGE 15