Glazbena Kultura HNOS

HRVATSKI NACIONALNI OBRAZOVNI STANDARD ZA

GLAZBENU KULTURU

U OSNOVNOJ ŠKOLI

GODIŠNJI FOND SATI: 35 1 nastavni sat tjedno od 1. do 8. razreda

Zagreb, lipanj 2005.

17. lipnja 2005. 2

Glazbena kultura Hrvatski nacionalni obrazovni standard za glazbenu kulturu u osnovnoj školi 20. 04. 2005. Posebnosti glazbene nastave: Temeljne pretpostavke nastave glazbene kulture i objašnjenja rubrika u tabelama Posebnosti nastave glazbe u općeobrazovnoj školi koje su uvjetovale način izrade Nacionalnog obrazovnog standarda za nastavu glazbene kulture u osnovnoj školi, proizlaze iz triju činjenica. (1) Prva je ta da dobar dio nastave čine praktične aktivnosti (pjevanje, sviranje, slušanje) u kojima je u prvom planu sama glazbena aktivnost, (2) druga, da glazba predstavlja zvučnu stvarnost koju treba upoznati na njoj samoj, a ne (samo) putem njezinih verbalnih opisa, i (3) treća, da su za stjecanje stručnih, glazbenih znanja potrebne posebne sposobnosti i posebni uvjeti (zbog čega inače glazba ima svoj vlastiti odgojno-obrazovni sustav). Ad 1. Cilj pjevanja pjesama u prvom je redu pjevanje kao takvo a ne (samo) učenje pjesme, cilj sviranja jest sviranje kao takvo a ne (samo) učenje konkretnoga glazbenog komada, cilj slušanja jest razvoj glazbenog ukusa, a ne samo upoznavanje konkretnih glazbenih komada. Ad 2. Znanja o glazbi moraju imati odgovarajuće pokriće u samoj glazbi kao zvučnoj činjenici, u protivnom je riječ o verbalizmu, odnosno formalizmu. Formalističko je znanje učenika koji zna verbalno definirati rondo, a ne prepoznaje nijednu skladbu toga oblika ili učenika koji zna nabrojati osobine narodne glazbe, recimo, Međimurja, a ne prepoznaje ni jedan primjer kao «međimurski», ili, učenika koji može «verbalno» pročitati note (recimo slovima abecede ili solmizacijom) a ne može to isto otpjevati itd. Koliko će učenici zapamtiti od prezentirane glazbe, u velikoj mjeri ovisi o njihovim glazbenim sposobnostima, pa se konačan rezultat ne može točno odrediti. Ad 3. Ako su za stjecanje stručnih glazbenih znanja potrebne posebne sposobnosti, pa i posebni uvjeti (glazbene škole, odnosno, mnogo više nastavnoga vremena) – a tako jest – proizlazi da se nastava glazbe u općeobrazovnoj školi ne može izvoditi iz logike struke, nego se mora izvoditi iz logike cilja, a taj je, kao što ga niže određujemo, uvođenje učenika u glazbenu kulturu. U skladu s tim, u ovom se dokumentu napušta dosadašnji model pojednostavljenoga i neefikasnoga «solfeggia», a glavni se naglasak stavlja na kulturološki aspekt glazbe. Logika struke ostvaruje se u stručnoj, glazbenoj školi. Pojednostavljeno: (u načelu), svaki učenik općeobrazovne škole moći će studirati fiziku, kemiju, biologiju, matematiku., ali nijedan neće moći studirati glazbu (ako nije polazio glazbenu školu). Nastava glazbe nužno u središte pozora stavlja učenikovu glazbenu aktivnost. U činu pjevanja, sviranja (bilo koje dobre i primjerene pjesme) i slušanja (bilo koje dobre i primjerene skladbe), na licu mjesta, doživljava se i uči glazba, obogaćuje se učenikov emocionalni svijet i izoštruje njegov umjetnički senzibilitet. Rezultat toga procesa nije moguće izravno kvantificirati. Ta se činjenica izravno odražava i na ocjenjivanje utoliko što nastavnik mora, osim manifestnih, uzeti u obzir i latentne učinke (nastave) glazbe, kao što mora voditi računa o individualnim glazbenim sposobnostima učenika. Iz toga specifičnog stanja stvari proizlazi i specifičnost NOS-a u glazbi i način korištenja rubrika u obrascima u kojima se navode nastavna područja, nastavne cjeline, teme i nastavne jedinice.

a) Nastavna područja: pjevanje, slušanje, sviranje, elementi glazbene kreativnosti glazbene igre, izvođenje glazbe i glazbeno pismo, te slobodno, improvizirano ritmiziranje, kretanje na glazbu, ples, sviranje - postavljene su relativno slobodno i

17. lipnja 2005. 3

otvoreno. To je nužno tako jer se rezultat – doživljavanje i upoznavanje glazbe, emocionalno obogaćenje, razvoj glazbenog ukusa – podrazumijeva, ali se ne može operativno formulirati. Neizravna kvantifikacija – obvezan broj otpjevanih pjesama i broj odslušanih skladbi - više je metodička preporuka nego obveza za učenike. Ako je nastavnim područjem određeno da će učenik (u četvrtom razredu, npr.) slušati osam novih skladbi i pjevati deset novih pjesama, to nipošto ne znači da on mora (na kraju školske godine) znati otpjevati sve te pjesme i prepoznati sve odslušane skladbe. Željeni rezultat glazbene nastave ostvaren je u samom činu pjevanja i aktivnog slušanja. Glazba je sama izvršila ona nevidljiva i nemjerljiva djelovanja koja su gore spomenuta. Kao aktivnosti koje se provode kontinuirano, tokom cijele nastavne godine, gotovo na svakom nastavnom satu svaka od njih «vrijedi» više nastavnih tema, odnosno nastavnih jedinica. U tablicama se svaka pjesma koja se pjeva, svaka skladba koja se sluša, svaka intonacijska ili ritamska pojava koja se obrađuje, mogla prikazati kao nastavna jedinica. To nije učinjeno stoga što je svaki uspjeh u tim aktivnostima relativan i nepredvidiv, ali i stoga što se nastavniku prepušta izbor skladbi za slušanje, izbor pjesama, te izbor intonacijsko-ritamskog materijala u vezi s tim pjesmama.

b) Kao prave nastavne teme mogli su se postaviti samo tzv. muzikološki sadržaji: glazbeni oblici, glazbene vrste, folklorna glazba, glazbala i pjevački glasovi, džez, popularna glazba, jer se i tim temama stječu znanja u užem smislu riječi. Kako je, međutim riječ o posebnim glazbenim znanjima koja se zapravo mjere količinom zapamćene glazbe, koju je – kao što smo rekli – nemoguće propisati, i u tim se temama računa s glazbeno odgojnim procesom koji u prvom redu vodi razvoju glazbenoga ukusa.

c) Nastavne cjeline Folklorna glazba postavljene su posebno, izvan tablica po razredima. U odgovarajućim razredima naznačeno je samo koliko takvih cjelina treba obraditi. Nastavniku je prepušten izbor redoslijeda obrade kako bi se moglo poštovati načelo zavičajnosti.

d) Izraz Ključni pojmovi iz obrasca za nastavne teme nije se mogao upotrijebiti kod područja, pjevanje, slušanje, sviranje, elementi glazbene kreativnosti, glazbene igre, izvođenje glazbe i glazbeno pismo, te slobodno, improvizirano ritmiziranje, kretanje na glazbu, ples, sviranje, jer u njima nema verbalno određenih pojmova. Kod tih se tema uporabljavao izraz ključni podaci. Izraz ključni pojmovi mogao se upotrijebiti samo kod muzikoloških tema: glazbeni oblici, glazbene vrste, narodna glazba, glazbala i pjevački glasovi, džez, popularna glazba.

e) Dodatni se sadržaji u glazbenoj nastavi ne predviđaju. Nadarenije učenike treba uključivati u izvannastavne glazbene aktivnosti (zbor, orkestar), i (ili) preporučivati im individualnu nastavu glazbala (u glazbenoj školi ili u nekom drugom obliku).

f) Ostale rubrike u tablicama upotrebljavaju se u skladu s prirodom glazbene nastave. Ako se neka od njih nije mogla razložno popuniti, nije se ni navodila.

Polazne teze

1. Cilj je nastave glazbe u općeobrazovnoj školi uvesti učenika u glazbenu kulturu uspostavljanjem i razvijanjem vrijednosnih kriterija za kritičko i estetski utemeljeno procjenjivanje glazbe. To se postiže upoznavanjem (metodički vođenim slušanjem), pomno odabrane glazbe, te upoznavanjem osnovnih elemenata glazbenoga jezika.

2. Program nastave glazbene kulture želi biti otvoren, što znači da daje slobodu nastavniku da, uz obvezatne sadržaje, sam kreira dobar dio nastave. Obvezni dio nastavnog sadržaja mora biti slušanje i upoznavanje svih pojavnih oblika glazbe: od tzv. umjetničke glazbe, preko narodne (domaće i strane), do džez i popularnih žanrova svih vrsta. Nastavnik je slobodan u izboru načina aktivnoga muziciranja – po načelu realne ostvarivosti i mogućnostima glazbeno relevantnoga dosega.

17. lipnja 2005. 4

3. Glazba je u nižim razredima osnovne škole idealno područje za snažno poticanje pozitivnih emocija, osjećaja pripadnosti, zajedništva i tolerancije putem zajedničkih glazbenih igara i zajedničkog pjevanja. Ona može dati snažan doprinos rastućoj potrebi poticanja nenasilja među školskom djecom. Djeca u razrednoj nastavi neka pjevaju, neka slušaju odabranu glazbu i neka se igraju (ritmiziraju imitirajući nastavnika, plešu, kreću se na glazbu, improviziraju, sviraju i sl.). Stoga je popis nastavnih područja na tom stupnju sveden na četiri. To su: pjevanje, slušanje i glazbene, sviranje i elementi glazbene kreativnosti. Nepotrebno je uvođenje notnoga pisma i drugih glazbenoteorijskih sadržaja. Isto tako, učenicima su nepotrebni udžbenici i radne bilježnice. Sav tekstovni nastavni materijal može stajati u školi i nije potrebno da ga djeca nose kući.

4. Nastavna područja, cjeline, teme jedinice u razredima predmetne nastave – od 4. do 8. – pokrivaju pjevanje, elemente glazbenoga pisma, slušanje i upoznavanje glazbe, hrvatsku narodnu glazbu, glazbene oblike i vrste, glazbala i pjevačke glasove, te, jednostavnije oblike aktivnog muziciranja.

5. Popise pjesama u nastavnom području pjevanje treba shvaćati kao preporuku. Uz slobodu njihova izbora s predloženog popisa i/li izvan njega, nastavnika obvezuje samo naznačena količina pjesama.

6. Nastavnik je slobodan u konkretnom odabiru primjera za određenu nastavnu jedinicu i u područjima, cjelinama, temama u kojima se nastavni rad temelji na slušanju glazbe a to su narodna glazba, glazbala, pjevački glasovi, oblikovanje glazbenoga djela, glazbene vrste.

7. Osim redovne nastave, glazbena nastava u osnovnoj školi uključuje skupno muziciranje, izbornu nastavu i nastavu izvan učionice, u prvom redu posjete glazbenim priredbama (Hrvatska glazbena mladež, i dr.). Posebni pozor zaslužuju ansambli: zbor i mogući (tamburaški, harmonikaški) orkestar. Oni su, a ne nastava u razredu, prava mjesta aktivnoga muziciranja.

8. Glazbena nastava u osnovnoj školi morala bi se na svaki mogući način povezivati s glazbenom školom.

9. U skladu s nastavnim sadržajima koji se navode u nastavku, morat će se reducirati i revidirati udžbenici glazbene nastave.

10. Uspjeh ovog, u velikoj mjeri novog pristupa nastavi glazbene kulture ovisi o nastavnicama i nastavnicima u praksi, tj. o njihovoj spremnosti da iskoriste ponuđenu slobodu u kreiranju glazbene nastave.

Ostvareno rasterećenje Ako se za glazbenu nastavu uopće može reći da je opterećivala učenike, onda je to bilo samo u domeni glazbenoga opismenjivanja. Stoga je ono svedeno na najmanju moguću mjeru, na razinu (pre)poznavanja grafičkih znakova. Glazbeno će se pismo upoznavati samo «kao fenomen» osobito u vezi sa sviranjem. Operativnu razinu glazbene pismenosti u osnovnoj školi nije moguće postići, pa se na tome ne smije inzistirati. Zbog posebnosti ovoga nastavnog područja (potrebne specifične sposobnosti, potrebna količina vježbanja neostvariva u okolnostima općeobrazovne škole), svaki je rezultat u razredu relativan. Stoga uspjeh učenika u tom području ne može utjecati na njegov konačan uspjeh u predmetu. Odgojni (personalizirajući, socijalizirajući...) ciljevi i sadržaji U nastavi glazbe potrebno je voditi računa o odgojnim ciljevima i sadržajima. Na satovima glazbene kulture moguće je provoditi sljedeće odgojne aktivnosti: - Poticati izražavanje emocija, ljubavi prema obitelji na primjer: Majka uz kolijevku. - Razvijati osjećaj zajedništva.

17. lipnja 2005. 5

- Promicati zajedništvo, razumijevanje i poštovanje drugoga. - Poštovati dogovorena pravila na primjer: glazbene igre. - Promicati osjećaj za lijepo: na primjer: - kada i gdje sve ljudi pjevaju....

- tehnika provokacije: uživam u dernjavi. - Promicati osjećaj za lijepo, skladno i trajno vrijedno. - Poticati izražavanje osjećaja, suosjećanja i solidarnosti. Na primjer: Mi smo djeca vesela....ima li i djece koja to nisu. - Promicati ljubav, ponos i poštovanje prema zavičaju i domovini. Na primjer: Zašto ustajemo kada se svira i pjeva himna? - Promicati opće vrijednosti, zajedništvo i suradnju. - Promicati humanističke vrijednosti - Promicati osjećaj za lijepo, za obitelj, poštovanje različitosti, opće vrijednosti. - Promicati suradnju i nenasilno rješavanje sukoba. Na primjer: U situaciji razredne svađe ili sukoba predlažemo ples, pjesmu, slušanje glazbe – iznalaženje boljih izbora. - Razvijati osjećaj pripadnosti i ponosa prema zavičaju i domovini. - Promicati vladanje sobom i sposobnost samoodgoja. Na primjer: slušanje glazbe u potpunoj tišini. - Poticati izražavanje emocija - Poticati sposobnost donošenja osobnih prosudbi Na primjer: provocirajuća tehnika - Što je Mozart prema reperima-komentari usporedbom glazbenih predložaka Ili: - Obožavam raspaliti glazbu da se cijela zgrada ori - Što misliš o izreci: Tko pjeva zlo ne misli - Uloga popularne glazbe u svakodnevnom životu. Njihov vlastiti stav. Mjesta gdje mladi slušaju glazbu. - Razlikovati «trendovske glazbe» od trajno vrijednih klasičnih glazbenih djela. Na primjer: Poznaješ li popularne pjevače i skladbe iz vremena bakine mladosti i mladosti svojih roditelja? itd. POSEBNOSTI ZA RAD S UČENICIMA S POSEBNIM OBRAZOVNIM POTREBAMA U NACIONALNOM OBRAZOVNOM STANDARDU IZ GLAZBENE KULTURE Opće posebnosti učenika s posebnim obrazovnim potrebama te metodički naputci za rad s učenicima navedeni su u Uvodu HNOS-a te je uz sadržajne naputke u pojedinoj temi svakoga nastavnog predmeta obvezno korištenje i naputaka iz Uvoda. Brojke od 1. do 9. u rubrici Posebnosti za rad s učenicima s posebnim obrazovnim potrebama označavaju na koju se populaciju naputak odnosi:

1. s oštećenjem vida 2. s oštećenjem sluha 3. s poremećajima glasovno-jezično-govorne komunikacije 4. s motoričkim poremećajima i kroničnim bolestima 5. sa sniženim intelektualnim sposobnostima 6. s poremećajima pažnje/hiperaktivnosti 7. sa specifičnim teškoćama u učenju 8. s poremećajem u ponašanju i emocionalnim poremećajima 9. s autizmom.

17. lipnja 2005. 6

1. POSEBNOSTI ZA RAD S UČENICIMA S OŠTEĆENJEM VIDA uglavnom se odnose na prostor i primjerenu opremu, nastavna sredstva i pomagala te povremenu pomoć stručnjaka za edukacijsko- rehabilitacijsku podršku.

- taktilno upoznavanje instrumenata - dodatno govorno pojašnjenje instrumenata - udžbenici i pisani didaktički materijal na brajici ili crnom tisku primjerene veličine slova, notno pismo na brajici - brajev pisaći stroj i papir ili prilagođeno računalo - folija za pozitivno crtanje - „brajeve„ mape - obične ili specifične bilježnice s jače otisnutim crtama i s većim proredom na bijeloj ili žutoj podlozi koja ne bliješti - meke olovke koje ostavljaju deblji trag i/ili flomastere odgovarajuće debljine i kvalitete da se ne ocrtavaju na poleđini - korištenje povećala (lupa) - odgovarajuće osvjetljenje - klupu s nagibom - izrazita orijentacija na slušno praćenje nastave

2. POSEBNOSTI ZA RAD S UČENICIMA S OŠTEĆENJEM SLUHA uglavnom se odnose na ostvarivanje komunikacije te povremenu pomoć stručnjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku podršku. Preporuke za komunikaciju:

- provjeriti je li slušno pomagalo funkcionira - jasno i razumljivo govorenje ili pojačan glas, pa tek onda posežemo za pisanjem,

osobito ako je poruka značajna i ne trpi dvosmislenost ili djelomičnost; pokazivanje, ručna abeceda ili znakovna komunikacija,

- češće provjeravanje razumijevanja, - paziti na osvjetljenje lica, pozadinsko svjetlo i na udaljenost, - učenik treba sjediti u prvoj ili drugoj klupi srednjeg reda kako bi mogao lakše

ostvarivati vizualni kontakt s učiteljem, - učitelj bi trebao usvojiti naviku da je uvijek okrenut licem prema učenicima kada im

se obraća govorom. - mogu usvajati brojalice i pjesmice jednostavnije melodijske, ritamske i

artikulacijske strukture - učenici imaju teškoće u usvajanju melodije, razlikovanju tonaliteta i - prepoznavanju glazbenih djela

Didaktičko-metodički postupci:

- provjeravati razumijevanje novih, nepoznatih riječi ili rečenica i objasniti ih, - postavljati kratka, jednostavna pitanja, sastavljena od poznatih riječi, - nastavna sredstva koristiti na svakom satu, u svakoj fazi, - koristiti računalne edukacijske programe, - pozitivno potkrepljivati uspjeh. 3. i 7. POSEBNOSTI ZA RAD S UČENICIMA S GLASOVNO-JEZIČNO-GOVORNIM POTEŠKOĆAMA I SPECIFIČNIM TEŠKOĆAMA U UČENJU uglavnom se odnose na primjerene postupke u radu s učenikom uz povremenu pomoć stručnjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku podršku (logopeda)

17. lipnja 2005. 7

NAPOMENA: Programski sadržaji koji su navedeni uz pojedine teme predstavljaju minimum koji učenik mora usvojiti, i ne ograničava proširenje sadržajne ponude. Prilagodbe u radu za učenike s poremećajima govora - mucanje nikada ne ispravljati i osvještavati, rugati se učeniku, oponašati ga ili dozvoliti drugima da to čine - obraćati se učeniku pravilnim govornim modelom, smirenim, tišim i sporijim (laganijim) tempom - ne ustrajati u zahtjevu da učenik govori ukoliko on to ne želi u nekoj situaciji - brzopletom učeniku dati strukturu i određeni redoslijed obavljanja zadatka Prilagodbe u radu za učenike s jezičnim i specifičnim teškoćama u učenju - moguće su manje teškoće u reprodukciji ritma, te koordinaciji pokreta uz pjevanje i govorenje brojalica - mogu imati teškoće u primjeni glazbala ( štapići, zvečke…) - zbog prisutne motoričke nespretnosti i slabije vizualne percepcije mogu griješiti u notnom zapisu i čitanju nota - predvidjeti duže vremensko razdoblje za usvajanje nekih tema, - koristiti različite vrste podražaja – vidne, slušne, dodirne kod obrade novih sadržaja, - sistematski provjeravati je li učenik razumio sadržaj i pojmove te dati dodatna objašnjenja, - uputiti učenika da koristi slikovne podsjetnike pri učenju odnosno pomoći mu da nauči tehniku vizualizacije i bržeg zapamćivanja te da uči uz pomoć kognitivnih mapa (koje samostalno izrađuje po područjima koje uči). 4. POSEBNOSTI ZA RAD S UČENICIMA S MOTORIČKIM POREMEĆAJIMA I KRONIČNIM BOLESTIMA uglavnom se odnose na prilagođavanje prostora i opreme, po potrebi osiguravanje osobnog asistenta i pomoć u prijevozu i kretanju - radno mjesto (stol i sjedalica) prilagođeni individualnim potrebama učenika - osigurati primjerene uvjete za čitanje, stalak za notni zapis - sredstva i pomagala za pisanje primjerena individualnim potrebama učenika - za sviranje izbor glazbala uvjetovan je motoričkim mogućnostima učenika - u igre koje zahtijevaju kretanje obvezno uključiti i učenike u kolicima (ples kolicima) - za izvanučionički rad osigurati prijevoz i pratnju učenicima s poteškoćama u kretanju. Teorijska znanja i pjevanje ne bi trebali predstavljati problem. Djetetove glazbene potencijale može se izvrsno iskoristiti u poticanju svijesti učenika o osobnoj vrijednosti i kao mogućnost uključivanja učenika u društveno okruženje. Učenicima s kroničnim bolestima ponekad će biti potrebno prilagođavati tempo rada, a ostale posebnosti u odnosu na zdravstvene potrebe učenika treba dogovarati s liječnikom specijalistom školske medicine, stručnom službom škole, roditeljima i učenikovim liječnikom. 5. POSEBNOSTI ZA RAD S UČENICIMA SA SNIŽENIM INTELEKTUALNIM SPOSOBNOSTIMA uglavnom se odnose na programske sadržaje koji su navedeni uz pojedine teme. NAPOMENA: Programski sadržaji koji su navedeni uz pojedine teme predstavljaju minimum koji učenik mora usvojiti, i ne ograničava proširenje sadržajne ponude. - pjevanje: učenje laganih pjesmica slušanjem, slušanje i prepoznavanje pjesama - omogućiti učeniku izražavanje glazbe pokretom - pohvala i motivacija nikad ne smiju izostati - omogućiti učenje imitacijom uz pomoć učitelja ili drugog učenika

17. lipnja 2005. 8

- moguće glazbene ili motoričke potencijale treba iskoristiti za poticanje pozitivnog stava učenika o osobnoj vrijednosti što će potaknuti njihovo uspješnije uključivanje u društveno okruženje - poticati učenika i vršnjake na pozitivnu interakciju provođenjem zajedničkih aktivnosti - pojednostavljenje sadržaja uz povezivanje s potrebama svakodnevnog života učenika i mogućnostima njihove primjene, - nastavna sredstva (vizualna, auditivna, tekstualna) koristiti na način da se učenikova pažnja rukovođenim promatranjem uvijek usmjerava na ono što je u promatranju bitno, po potrebi i prekrivati nepotrebne pojedinosti - izrada individualiziranih vizualnih sredstava pročišćenih od detalja koji učenika ometaju u promatranju i otežavaju mu predočavanje i razumijevanje. 6. i 8. POSEBNOSTI ZA RAD S UČENICIMA S POREMEĆAJEM PAŽNJE/HIPERAKTIVNOSTI I S POREMEĆAJEM U PONAŠANJU I EMOCIONALNIM POREMEĆAJIMA uglavnom se odnosi na individualizaciju pristupa u prezentaciji nastavnih sadržaja i načina provjere znanja. - privući i zadržavati pažnju koristeći upozoravajuće geste, npr. lagano tapšanje po ramenu; davati upute jednu po jednu, pohvale - primjenjivanje memorijskih tehnika (npr. mnemotehnika, vizualizacija, verbalno ponavljanje viđenog ili pročitanog,...); - pripremiti zadatak u nekoliko izvedivih dijelova, u očekivanim vremenskim okvirima - često provjeravati i poticati napredak - dogovorno odrediti učenika kojemu se može obratiti za pomoć - nagraditi poželjno ponašanje - omogućiti češće prilike za ustajanje i kretanje, - smanjiti mogućnost izvora odvlačenja pažnje - davati pravovremene obavijesti o promjeni aktivnosti (npr. "imate pet minuta do završetka tog zadatka i prelaska na drugi.

17. lipnja 2005. 9

Glazbena kultura 1. razred Nastavna područja: 1. Pjevanje 2. Slušanje glazbe 3. Sviranje 4. Elementi glazbene kreativnosti Predmet Glazbena kultura Razred 1. razred osnovne škole Nastavno područje

1. Pjevanje

Nastavni sadržaj

Pjesme: Lj. Goran: Semafor V. Gerčik: Kišica H. Nedjalkov: Jesen J. Bitenc: Mlin V. Tomerlin: Združena slova Z. Poljak: Veseljak D. Basrak: Padaj, padaj snježiću J. Bitenc: Tika-taka P. Ramovš: Dijete pjeva S. Mikac: Prvoškolci M. Pirnik: Zvončić u proljeće M. Majer: Ale, bale, biri J. Kaplan: Čestitka majčici

:Zeko pleše Narodne: Iš, iš, iš, ja sam mali miš, En ten tini, Teče, teče, bistra voda, Moj dom, Dječja poskočica, Sveti Niko svijetom šeta, Spavaj mali Božiću, Djeca i maca, Kad si sretan, Mi smo djeca vesela, Pliva riba, Kako se što radi Mogu se pjevati i druge pjesme po slobodnom odabiru nastavnika ako odgovaraju dobi i glazbenim mogućnostima djece

Preporuke za metodičku obradu

Usvajanje melodije, ritma i teksta pjesama po sluhu Igrom jeke i Igrom lovca. Uvježbavanje uz označavanje doba i ritma raznim tjelesnim pokretima ili na udaraljkama. Utvrđivanje naučenog igrama i plesnim pokretom. Svi se pojmovi uvode u vezi s pjevanjem i/li slušanjem, razgovorom, takoreći uz put, gotovo u igri, a zatim se svakodnevnom uporabom u nastavnom radu postupno učvršćuju

Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti

Pjesme iz Nastavnog programa iz 1999. g. koje nisu na ovom popisu.

Što treba pamtiti

Pjesme: 15 pjesama

Obrazovna postignuća koja

Lijepo, izražajno pjevanje, jasan izgovor i razumijevanje teksta

17. lipnja 2005. 10

učenik treba postići Izborni sadržaji Još poneka pjesma po izboru nastavnika. Npr. M. Matanović:

Uspinjača i dr. Korelacija Povezivanje s ostalim nastavnim sadržajima Prijedlozi za rad s učenicima/cama s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

1. Prepoznavanje i reprodukcija intonacije jednostavnije ritmičke strukture

17. lipnja 2005. 11

Predmet Glazbena kultura Razred 1. razred osnovne škole Nastavno područje

2. Slušanje glazbe

Nastavni sadržaj

Primjeri Hrvatska himna L. v. Beethoven: Ptičja tuga J. B. Lully: Dok mjesec sja (dječji zbor) R. Schumann: Divlji jahač iz Albuma za mlade, op. 68.: Radostan

seljak, iz Albuma za mlade, op. 68. D. Šoštakovič: Koračnica M. Miletić: Bubnjar; M. P. Musorgski: Ples pilića; C. Saint-Saëns: Karneval životinja: Pijetlovi i kokoši L. v. Beethoven: Za Elizu (samo tema) W. A. Mozart: Sonata za klavir u A-duru, KV 331, 3. stavak (Alla

turca) S. Prokofjev: 1. simfonija u D-duru («Klasična»), op. 25: 3. st.

Gavota P. Gotovac: En, ten, tini J. Runjanin: Lijepa naša domovino G. F. Telemann: Allegro B. Krnic: Medo pleše D. Šostakovič: Koračnica B. Bartok: Igra Narodna: Narodi nam se


Aktivno, višekratno slušanje, uz praćenje tempa, dinamike, prepoznavanje ponavljanja, prepoznavanje instrumenata ili ansambla i (eventualno) drugih glazbenih elemenata.

Obrazovna postignuća koja učenik treba postići

Obogaćenje slušnoga glazbenog repertoara, pomak u razvoju glazbenog ukusa. Obogaćenje umjetničkog senzibiliteta za glazbu.


A. Čelar: Mira i mačka; J. Jež: Pojem plešem; R. Tolinger: Pupoljci; M. Šlik: Kolo;

Novi stručni nazivi

Pjevanje, sviranje, zbor, pjevač, glazbala (na razini prepoznavanja); skladba

Što treba pamtiti

Skladbe kao takve – reći ime skladbe ili je barem prepoznati! (prema individualnim sposobnostima učenika).

Izborni sadržaji Prema raspoloživom vremenu, slušanje i upoznavanje još poneke skladbe, po izboru nastavnika. Npr. C. Saint-Saëns: Karneval životinja; R. Schumann: Album za mlade; Dječji prizori; P. I. Čajkovski: Trepak i dr.

17. lipnja 2005. 12

Prijedlozi za rad s učenicima/cama s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

2. Mogu sudjelovati u ovoj aktivnosti, a uspješnost će ovisiti o stupnju razvijenosti slušne percepcije.

17. lipnja 2005. 13


3. Elementi glazbene kreativnosti

Nastavni sadržaj Improvizacija ritma, melodije i pokreta Preporuke za metodičku obradu

Slobodno kreiranje: slobodno ritmiziranje imitacijom nastavnika, pljeskanje, kucanje, jednostavne udaraljke. Slobodno i stilizirano kretanje na slušanu glazbu, sviranje (bez velikih pretenzija) na jednostavnijim glazbalima i sl.

Korelacija Hrvatski jezik - književni tekstovi, pjesme, igrokazi Obrazovna postignuća koja učenik treba postići

U ovoj aktivnosti važniji je proces od rezultata. Samim sudjelovanjem u glazbenoj aktivnosti kod učenika se izoštravaju pojedine glazbene sposobnosti (intonacijska, ritamska) i razvija senzibilitet za glazbu. Aktivnosti toga tipa imaju i rekreativan učinak na učenike.


2. Uz naglašeni ritam mogu sudjelovati u većini igara. 3. Uz naglašeni ritam mogu sudjelovati u većini igara

17. lipnja 2005. 14


4. Sviranje

Nastavni sadržaj Sviranje ritma, doba i melodije Preporuke za metodičku obradu

Sviranje ritma i/ili doba prilikom uvježbavanja brojalice ili pjesme za pjevanje

Korelacija Hrvatski jezik - književni tekstovi, pjesme, igrokazi Obrazovna postignuća koja učenik treba postići

Operativno, u praktičnoj izvedbi jednostavnih pjesama i brojalica, razlikovanje mjere od ritma.


2. Uz naglašeni ritam mogu sudjelovati u većini igara. 3. Uz naglašeni ritam mogu sudjelovati u većini igara.

17. lipnja 2005. 15

Glazbena kultura 2. razred Nastavna područja: 1. Pjevanje 2. Slušanje glazbe 3. Sviranje 4. Elementi glazbene kreativnosti Predmet Glazbena kultura Razred 2. razred osnovne škole Nastavno područje

1. Pjevanje

Nastavni sadržaj

Pjesme: V. Stojanov: Jesenska pjesma Z. Špoljar: Božićna zvona Proljetna pjesma M. Bogliuni: Snjegović Lazarova-Ruml –Jerabkova: Ruke Z. Grgošević: Cin, cin, cin; Sveti Juraj V. Tomerlin: Izgubljeno pile; Brzojav J. Gotovac: Dom J. Kaplan: Pred majčinom slikom M. Matanović: Molba gljive muhare S. Mikac: Sve bih dao kad bih znao G. B. Pergolesi: Gdje je onaj cvijetak žuti J. Lulić: Moj djed; Ukolu je sestrica M. Cukierówna: Tramvaj – auto - vlak E. Cossetto: Doš’o, doš’o, Juro je Pljesnimo svi zajedno, Koleda k novom ljetu, Pliva riba, Blistaj, blistaj, zvijezdo mala, Pjevala je ptica kos, Junak Janko, Proljetna pjesma, Ja posijah lan, Jedna vrana gakala, Radujte se narodi, Miš mi je polje popasel, Muzikaš, Mali ples. Mogu se pjevati i druge pjesme po slobodnom odabiru nastavnika ako odgovaraju dobi i glazbenim mogućnostima djece


Pjesme se uče po sluhu metodom imitacije (Igra jeke i igra lovaca ) Svi se pojmovi uvode u vezi s pjevanjem i/li slušanjem, razgovorom, takoreći uz put, gotovo u igri, a zatim se svakodnevnom uporabom u nastavnom radu postupno učvršćuju.


Pjesme iz Nastavnog programa iz 1999. g. koje nisu na ovom popisu.


Dinamika: tiho, glasno Brzina: brzo, sporo, srednje Visina: visoki, niski tonovi

Što treba Pjesme: 15 pjesama

17. lipnja 2005. 16

pamtiti Obrazovna postignuća koja učenik treba postići


Korelacija Povezivanje s ostalim nastavnim sadržajima Izborni sadržaji Još poneka pjesma po izboru nastavnika. Prijedlozi za rad s učenicima/cama s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

2. Mogu sudjelovati u ovoj aktivnosti, a uspješnost će ovisiti o stupnju razvijenosti slušne percepcije

17. lipnja 2005. 17


2. Slušanje glazbe

Nastavni sadržaj Hrvatska himna R. Schumann: Vojnička koračnica, Album za mlade, op. 68 F. Schubert: Uspavanka (dj. zbor+klavir) I. Lhotka Kalinski: Stari dubrovački plesovi J. Magdić: Mali zoo A. Vivaldi: Zima C. Saint-Saëns: Karneval životinja: Klokani, Akvarij, Fosili Rimski-Korsakov, N. Priča o caru Saltanu: Bumbarov let L. Mozart: Dječja simfonija (svi stavci, ali pojedinačno) W. A. Mozart: Mala noćna muzika KV 525: Menuet (3. stavak) A. Hačaturijan: Gajane: Ples sa sabljama G. B. Pergolesi: Gdje je onaj cvjetak žuti (dj. zbor) xxxx: Radujte se narodi xxxx: Svim na zemlji mir, veselje R. Schumann: Proljeće J. Runjanin: Lijepa naša domovino J. Strauss: Jelačić koračnica B. Sakač: Instrument čarobnjak


Aktivno, višekratno slušanje, uz praćenje tempa, dinamike, prepoznavanje ponavljanja, prepoznavanje instrumenata ili ansambla i (eventualno) drugih glazbenih elemenata. Slušati i primjere iz 1. razreda!


Lj. Goran: Dječja srca; M. Grakalić: Kolo; D. Kabalevski: Loptanje

Što treba pamtiti Skladbe kao takve: 5 - 10 novih skladbi – na razini prepoznavanja (prema individualnim sposobnostima učenika). Znati izgovoriti naslov skladbe.



Izborni sadržaji Prema raspoloživom vremenu, slušanje i upoznavanje još poneke skladbe, po izboru nastavnika. Npr. C. Saint-Saëns: Karneval životinja; R. Schumann: Album za mlade; Dječji prizori; P. I. Čajkovski: Trepak; M.P. Musorgski: Slike s izložbe, tamburaški orkestar, puhački orkestar i dr.


2. Mogu sudjelovati u ovoj aktivnosti, a uspješnost će ovisiti o stupnju razvijenosti slušne percepcije. 3. Uz naglašeni ritam mogu sudjelovati u većini igara.

17. lipnja 2005. 18


3. Sviranje

Nastavni sadržaj Sviranje ritma, doba i melodije Preporuke za metodičku obradu

Sviranje ritma i/li doba prilikom uvježbavanja brojalice ili pjesme za pjevanje




2. Mogu izvoditi ritam i dobe. 3. Uz naglašeni ritam mogu sudjelovati u većini igara.

17. lipnja 2005. 19


3. Elementi glazbene kreativnosti

Nastavni sadržaj Improvizacija ritma i melodije Preporuke za metodičku obradu

Potpuno slobodno kreiranje – slobodno ritmiziranje, slobodno i stilizirano kretanje, sviranje na jednostavnim udaraljkama i sl.


U ovoj aktivnosti važan je proces a ne rezultat. Samim sudjelovanjem u glazbenoj aktivnosti kod učenika se izoštravaju pojedine glazbene sposobnosti (intonacijska, ritamska) i razvija senzibilitet za glazbu. Aktivnosti toga tipa imaju i rekreativan učinak na učenike.


2. Mogu izvoditi ritam i dobe.

Odgojni i socijalizirajući ciljevi

Poticati izražavanje osjećaja, suosjećanja i solidarnosti Na primjer: Mi smo djeca vesela....ima li i djece koja to nisu.....

17. lipnja 2005. 20

Glazbena kultura 3. razred Nastavna područja 1. Pjevanje 2. Slušanje glazbe 3. Sviranje 4. Elementi glazbene kreativnosti Predmet Glazbena kultura Razred 3. razred osnovne škole Nastavno područje

1. Pjevanje

Nastavni sadržaj

Pjesme N. Njirić: Dobro jutro, dobar dan A. Dedić: Sretna Nova godina B. Starc: Zvončići-ći N. Njirić: Godišnja doba R. Ećimović: Saonice male Sanje L. Županović: Zapjevajmo složno svi B. Mihaljević: Zeko i potočić Z. Grgošević: Zapolovi barka (kanon); Naša doda; Igra kolo

veselo V. Tomerlin: Pozdrav novom danu, Naše pjesme M. Matanović: Plava uspavanka, Lovcu, Proljeće u srcu M. Brajša Rašan: Moja majka S. Mikac: Pjesma naših želja Lj. Gaj: Oj, Hrvatska, oj A. E. M: Gretry: Magarac i kukavica xxxx: Bumbari i pčele M. Brajša-Rašan: Moja majka V. Kolander: Jesenska Cin can cvrgudan, Pleši, pleši poskoči, Jednu sem ružu mel, Ftiček veli, Proljetno kolo, Nesla dekla v melin, U kolu (slovačka narodna), Sadila sam bosiljak, Kiša pada, Raca plava po Dravi, Ode zima., Kriči, kriči, tiček, Pjesma u kolu, U to vrijeme godišta, Sunce sije, kiša će, Prijateljstvo pravo, Na kamen sjela Ljubica Mogu se, jasno, pjevati i druge pjesme po slobodnom odabiru nastavnika ako odgovaraju dobi i glazbenim mogućnostima djece


Pjesme se uče po sluhu metodom imitacije Igrom jeke i Igrom lovca. Svi se pojmovi uvode u vezi s pjevanjem i/li slušanjem, razgovorom, takoreći uz put, gotovo u igri, a zatim se svakodnevnom uporabom u nastavnom radu postupno učvršćuju.


T. Petrović: Jela i breza; A. Čelar: Nestašna lopta; I. Lulić: Zima je postelja bijela; Lj. Goran: Srce; Z. Grgošević: Medvjed kupi svatove; L. Županović: Mrav; R. Milić: Na novu plovidbu; xxx:

17. lipnja 2005. 21

Sjajno sunce ishodi; Međimurska koleda; Jutarnja pjesma, Marjane, Marjane, Dječje kolo, U kolu, Mali vojnici, U mom selu kolo igra, Londonski most, Skoči sejo, Lijepi moji rani strnokosi, Lepi bregi zeleni, Jednu sem ružu mel, Tri ptičice, Mornari, Po širokom plavom moru, Škripi đeram, Vozila se šajka, Majka i Mara, Lipe li su mlade Kaštelanke, Izidor ovčice pasel (Ovi sadržaji ispuštaju se ovdje, ali se mogu iskoristiti u nekoj drugoj prilici, ili u nekom idućem razredu). Solmizacijska imena tonova, glazbena ljestvica


Dinamika: tiho, glasno, postupno glasnije/tiše Brzina: brzo, sporo, srednje, postupno brže/sporije Visina: visoki, niski tonovi

Korelacija Povezivanje s ostalim nastavnim sadržajima Što treba pamtiti

Pjesme: 15 pjesama



Izborni sadržaji Još poneka pjesma po izboru nastavnika. Prijedlozi za rad s učenicima/cama s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama


17. lipnja 2005. 22


2. Slušanje glazbe

Nastavni sadržaj

Izgovoriti naslov skladbe Primjeri Hrvatska himna W. A. Mozart. Čežnja za proljećem (dj. zbor) W. A. Mozart: Čarobna frula: Finale 1. čina Das klinget so

herrlich das klinget so schön A. Gretry: Magarac i kukavica (dj. zb.) E. Cossetto: Moja diridika (zbor i tamb. ork) F. Pintarić: Dudaš R. Matz: Stara ura igra polku, Elegija i humoreska A. Dvořák: Humoreska C. Saint-Saëns: Karneval životinja: Labud, Pijanisti, Slon, Završna

koračnica I. Lhotka Kalinski Gudba za kolo horvatsko S. Prokofjev: Peća i vuk L. Boccherini: Menuet P. I. Čajkovski: Ples šećerne vile


Aktivno, višekratno slušanje, uz praćenje tempa, dinamike, prepoznavanje ponavljanja, prepoznavanje instrumenata ili ansambla i (eventualno) drugih glazbenih elemenata. Slušati i primjere iz 1. razreda!


I. Zajc: Lastavicam; V. Lisinski: Ribar (slušat će se u kasnijim razredima)

Što treba pamtiti

Skladbe kao takve: 5-10 novih skladbi – na razini prepoznavanja (prema individualnim sposobnostima učenika). Znati ime skladatelja; prepoznati glazbala


Obogaćenje slušnog glazbenog repertoara, pomak u razvoju glazbenog ukusa. Obogaćenje umjetničkog senzibiliteta za glazbu.

Izborni sadržaji Prema raspoloživom vremenu, slušanje i upoznavanje još poneke skladbe, po izboru nastavnika.


2. Prepoznavanje i reprodukcija intonacije jednostavnije ritmičke strukture, mogu sudjelovati u ovoj aktivnosti, a uspješnost će ovisiti o stupnju razvijenosti slušne percepcije.

17. lipnja 2005. 23


3. Sviranje

Nastavni sadržaj Sviranje, ritma, doba, melodije Preporuke za metodičku obradu

Sviranje ritma prilikom uvježbavanja brojalice ili pjesme za pjevanje. Sviranje doba prilikom uvježbavanja brojalice ili pjesme za pjevanje.



Korelacija Povezivanje s ostalim nastavnim sadržajima.


1. Mogu sudjelovati u većini igara, gluhi učenici u ritamskim glazbenim aktivnostima.

17. lipnja 2005. 24


Elementi glazbene kreativnosti

Nastavni sadržaji Improvizacija ritma, melodije, pokreta Preporuke za metodičku obradu

Potpuno slobodno kreiranje – slobodno ritmiziranje, slobodno i stilizirano kretanje, sviranje na jednostavnim udaraljkama i sl.



Korelacija Povezivanje s ostalim nastavnim sadržajima Prijedlozi za rad s učenicima/cama s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama


17. lipnja 2005. 25

Glazbena kultura 4. razred Nastavna područja: 1. Pjevanje 2. Slušanje glazbe 3. Izvođenje glazbe i glazbeno pismo 4. Glazbene igre Predmet Glazbena kultura Razred 4. razred osnovne škole Nastavno područje

1. Pjevanje

Nastavni sadržaj

Pjesme: W. A. Mozart: Čežnja za proljećem F. Schubert: Snivaj, spavaj S. Mikac: Sve bih dao kad bih znao Z. Grgošević: Sunčece zahaja; Gle ide jež R. Rogers: DO, RE, MI M. Milanković: Maestral A. Dedić: Himna zadrugara J. Kaplan: Čestitka majčici J. Kaplan: Mjesečev pjesnik J. Gotovac: Dom N. Njirić: Vjetar Ćuk sedi, Evo san ti doša, Vrbniče nad morem, Dva i dva su četiri, Po kopinom, Lepi moji strnokosi, Pjevaj mi pjevaj sokole, Tri su ptice, Ja posijah lan, Veselo mi plovimo, Oj Jelo, Jelice, Teče, teče bistra voda, Ćiro, Farandine moj, Savila se bijela loza, Oj Jelena, Jelena, U livadi pod jasenom, Staro sito i korito, Lepa Mara kolo vodi, Sadila sam rogozek, Jelica kolce vodila, Majka Mari kose plela Mogu se, jasno, pjevati i druge pjesme po slobodnom odabiru nastavnika ako odgovaraju dobi i glazbenim mogućnostima djece


Pjesme se uče po sluhu metodom imitacije.


Učenje pjesme po notama. Uporaba pjesme za uvježbavanje intonacijskog i ritamskog gradiva, sve pjesme iz Nastavnog programa iz 1999. koje nisu na ovom popis

Što treba pamtiti

Pjesme: 15 pjesama



Izborni sadržaji Još poneka pjesma po izboru nastavnika

17. lipnja 2005. 26



17. lipnja 2005. 27


2. Slušanje glazbe

Nastavni sadržaj

Skladbe: P. I. Čajkovski: Zima (dj. zbor) F. Chopin: Valcer u Ges-duru, op. 70, br. 1 J. Haydn: Koncert za trubu u Es-duru, 1. st. M. P. Musorgski: Slike s izložbe (Promenada, Ples

pilića Tuilleries) F. Schubert: Impromptu, As-dur, op. 142, br. 2 F. Mendelssohn: Svadbena koračnica op. 61/9 iz glazbe za

Shakespeareovu komediju San Ivanjske noći W. A. Mozart: Mala noćna muzika KV 525: Menuet (3. stavak) R. Schumann: Divlji jahač iz Albuma za mlade, op. 68. A. Vivaldi: 4 godišnja doba, Koncert br. 4 u f-molu (Zima) - 2. st.

Largo G. Verdi: Zbor Cigana iz opere Trubadur B. Bjelinski: Kapljice (dj. zbor ) B. Papandopulo: Osam studija za klavir - br. 1: Sinfonietta za

gudače, 3. st. Perpetuum mobile B. Kunc: Mlado lišće: Draga priča: Tri prizora iz crtanog filma I. L. Kalinski: Dalmatinski plesovi


Aktivno, višekratno slušanje, uz praćenje elemenata oblika, tempa, melodijskih, ritamskih, dinamičkih i drugih glazbenih elemenata.


B. Bjelinski: Pčelica Maja; R. Schumann: Mornarska pjesma, M. Šlik: Sklopi blage očice, iz Nastavnog program iz 1999. g.


Ime skladbe, ime skladatelja (na razini prepoznavanja). Nazivi instrumenata u slušanim skladbama.

Što treba pamtiti

Skladbe kao takve – razina prepoznavanja. Ime skladbe i skladatelja: razina prepoznavanja.



Izborni sadržaji Prema raspoloživom vremenu, slušanje i upoznavanje još poneke skladbe, po izboru nastavnika.



17. lipnja 2005. 28


3. Izvođenje glazbe i glazbeno pismo

Nastavni sadržaj Slika C-durske ljestvice, abeceda, solmizacija. Dvodobna, trodobna i četverodobna mjera; jednostavne ritamske pojave (figure). Ritamske i metarske oznake iz naučenih pjesama; temeljne oznake tempa.


Pjevanje C-durske ljestvice po sluhu uz gledanje nota; abecedom i solmizacijom, bez ikakva «teoretiziranja»; pjevanje pjesama po sluhu uz gledanje u note radi uočavanja podudarnost kretanja melodije s njenim grafičkim prikazom. Upoznavanje pojava bez uvježbavanja.


Intonacijske vježbe, ritamske vježbe, «teoriju» (tetrakordi, polustepeni, povisilice, snizilice i sl.); didaktičke glazbene primjere, didaktički komponirane pjesm(ic)e.


Glazbena ljestvica/tonalitet = pjevačko/reproduktivna razina, glazbena abeceda = reproduktivna razina solmizacija = razina prepoznavanja ritam, mjera = razina prepoznavanja

Što treba pamtiti Glazbena ljestvica/tonalitet = reproduktivna razina, glazbena abeceda= reproduktivna razina solmizacija = razina prepoznavanja trajanja nota = razina prepoznavanja


Elementarno (verbalno) poznavanje (slike) notnoga pisma na razini prepoznavanja. Izvođenje jednostavnijih ritamskih obrazaca, kucanjem, izgovaranjem neutralnim slogom


1. Usvajanje nota na brajici uz pomoć stručnjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku podršku.

2. Mogu sudjelovati u radu koji se bazira na ritamskim zahtjevima.

5. Od temeljnih oznaka tempa samo tražiti usvajanje: polagano, umjereno i brzo bez talijanskih naziva; samo solmizacija – Do je c¹; ritam uz pomoć fonomimike.

17. lipnja 2005. 29


4. Glazbene igre

Nastavni sadržaj Preporuke za metodičku obradu

Slobodno kreiranje glazbenih igara po izboru nastavnika: slobodno ritmiziranje imitacijom nastavnika, slobodno i stilizirano kretanje na slušanu glazbu, sviranje (bez velikih pretenzija) na jednostavnijim glazbalima i sl.


U ovoj aktivnosti važniji je proces rezultata. Samim sudjelovanjem u glazbenoj aktivnosti kod učenika se izoštravaju pojedine glazbene sposobnosti (intonacijska, ritamska) i razvija senzibilitet za glazbu. Aktivnosti toga tipa imaju i rekreativan učinak na učenike.


2. i 3. Prepoznavanje i reprodukcija intonacije jednostavnije ritmičke strukture.

17. lipnja 2005. 30

Teme iz folklorne glazbe – slobodan redoslijed obrade po razredima po načelu zavičajnosti

1. Slavonija i Baranja 2. Podravina i Posavina 3. Hrvatsko zagorje i Međimurje 4. Banovina i Lika 5. Dalmatinski otoci, Dubrovnik i dalmatinska obala 6. Istra i Kvarner

Predmet Glazbena kultura Razred Slobodan izbor Nastavna tema 1. Folklorna glazba Slavonije i Baranje Ključni pojmovi

Gajde, tambura samica, pjevanje uz tambure, pjevanje a cappella, pjevanje uz ples, slavonsko kolo, šokačko kolo, bećarac, radne pjesme


Svi se navedeni pojmovi izvode iz slušanja glazbenih primjera po sljedećem načelu: najprije se sluša glazbeni primjer a zatim se – razgovorom - iz glazbe izvode zaključci. Primjeri za izbor: Šokačko kolo, Svatovac, Tri jetrve žito žele, Slavonsko kolo, Kabanica od seksera, Svatovski drmeš, Samica, Diva Marica žito dožela, Kolo iz Duboševice


Folklorna glazba; gajde, tambura samica, pjevanje uz tambure, pjevanje a cappella, pjevanje uz ples, slavonsko kolo, šokačko kolo, bećarac, radne pjesme

Što treba pamtiti

Zvučne, glazbene osobitosti folklorne glazbe Slavonije i Baranje. Barem neke od ključnih pojmova, na razini izravnoga prepoznavanja na glazbenom primjeru.

Korelacija Narodna književnost, narodni ples, zemljopis Obrazovna postignuća koja učenik treba postići

Prepoznavanje glazbe prema folklornoj pripadnosti. Na glazbenom primjeru opisati karakteristike. Prepoznati glazbala po zvuku i opisati ih prema slici.

Izborni sadržaj Upoznavanje narodnih plesova Slavonije i Baranje uz uporabu video komponente. Otpjevati i upoznati neku narodnu pjesmu s toga područja.


2. i 3. Prepoznavanje i reprodukcija intonacije jednostavnije ritmičke strukture. 5. Informativno vizualno pokazati glazbala uz zvučnu pratnju, sudjelovanje pjevanjem.

17. lipnja 2005. 31

Predmet Glazbena kultura Razred Po izboru Nastavna tema 2. Folklorna glazba Podravine i Posavine Ključni pojmovi

Citura (citra) tamburaški sastav, cimbal, dvojnice gudački sastavi; grupno (najčešće žensko) pjevanje


Svi se navedeni pojmovi izvode iz slušanja glazbenih primjera po sljedećem načelu: najprije se sluša glazbeni primjer a zatim se – razgovorom - iz glazbe izvode zaključci. Primjeri za izbor: Pač poljka, Sejali smo bažuljka, Stara polka, Zbira junak deklice, Drmeš, Kozatuš, Tri djevojke ječam žele, Ples z ropčecom, Oj Ivane Ivaniću, Lepi Juro kres nalaže, Turopoljski drmeš, I ovo se klajna zeleni Juraj kirales, Glasnice, Drmeš, Volim žeti i kopati, Ja posijah repu.


Citura (citra) tamburaški sastav, cimbal, dvojnice, gudački sastavi

Što treba pamtiti

Zvučne, glazbene karakteristike folklorne glazbe Podravine i Posavine. Barem neke od pojmova, na razini izravnoga prepoznavanja na glazbenom primjeru.

Korelacija Narodna književnost, narodni ples, zemljopis. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići


Izborni sadržaj Plesovi Podravine i Posavine uz uporabu videokomponente. Pjevanje i upoznavanje poneke pjesme iz toga područja. Ostale folklorne karakteristike: nošnje, običaji.




Poštovati i uvažavati različitosti, razvijati osjećaj pripadnosti i ponosa prema zavičaju i domovini.

17. lipnja 2005. 32

Predmet Glazbena kultura Razred Po izboru Nastavna tema 3. Folklorna glazba Hrvatskog Zagorja i Međimurja Ključni pojmovi violina, cimbal, u novije vrijeme i harmonika; solo ženski

glas, ženske pjevačke skupine, muške pjevačke skupine; vrste pjesama: rugalice, ljubavne, radne, plesne.


Jednaka za sve folklorne kataloške teme. Primjeri za izbor: Cveti mi fijolica, Tica vuga lepo speva, Međimurski lepi dečki, Baruši, Barica, Polka, Čardaš, Dobar večer dobri ljudi, Šroteš, Zagorski ples, Polegla trava detela, Jankič dojahal, Igrajte nam mužikaši, Grad se beli preko Balatina.

Novi stručni nazivi violina (u narodnoj glazbi), cimbal, rugalica, ljubavna pjesma Što treba pamtiti Zvučne, glazbene karakteristike folklorne glazbe Zagorja i

Međimurja. Barem neke od pojmova na razini izravnog prepoznavanja na glazbenom primjeru.

Korelacija Narodna književnost, zemljopis. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići


Izborni sadržaj Plesovi Hrvatskog zagorja i Međimurja uz uporabu videokomponente. Ostali folklorni elementi: običaji, nošnje. Pjevanje pjesme (po izboru) s toga područja.




Poštovati i uvažavati različitosti, razvijati osjećaj pripadnosti i ponosa prema zavičaju i domovini.

17. lipnja 2005. 33

Predmet Glazbena kultura Razred Po izboru Nastavna tema 4. Folklorna glazba Banovine i Like Ključni pojmovi

Ženske skupine a cappella, muškarci (solo), žene (solo), radne pjesme, dijaloške pjesme, pripovjedne pjesme, pjevanje u kolu, svadbene pjesme, dvojnice (diple), ojkanje, rozganje, netemperirano pjevanje


Jednaka za sve folklorne kataloške teme. Primjeri za izbor: Glasnice, Volim žeti i kopati, Titrala se lepa Mara, Svadbene pjesme, Pastirska, Oj meni vele udaj se mala, Lička, Oj odi brate da ga zapivamo, Sva su sela prominila boju, Nema pisme nit ima pivanja, Oj stani mala na opanke moje, Viknu vila s Prologa planine


dijaloške pjesme, pripovjedne pjesme, pjevanje u kolu, svadbene pjesme, dvojnice (diple), ojkanje, rozganje, netemperirano pjevanje

Što treba pamtiti

Zvučne, glazbene karakteristike folklorne glazbe Banovine i Like. Barem neke od ključnih podataka na razini izravnoga prepoznavanja na glazbenom primjeru.

Korelacija Narodna književnost, zemljopis Obrazovna postignuća koja učenik treba postići


Izborni sadržaj Plesovi Banovine i Like uz uporabu videokomponente Prijedlozi za rad s učenicima/cama s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama


17. lipnja 2005. 34

Predmet Glazbena kultura Razred Po izboru Nastavna tema 5. Folklorna glazba dalmatinskih otoka, Dubrovnika i

dalmatinske obale Ključni pojmovi

A cappella pjevanje muških i ženskih skupina, jednostavna melodika malog opsega, netemperirano pjevanje, klapsko pjevanje, lijerica, mandoline, poskočica, linđo


Jednaka za sve folklorne kataloške teme. Primjeri za izbor: Rođene smo u Betini selu, U Betini ponajbolje jesu, Na dobro vam novi dan svanija, Mljetska poskočica, Linđo, Svet Ivane o’ moga Trogira, Cvit mi je u gori, Da si od srebra, da si od zlata, Splitski plesovi, Jematvanski zvuci


A cappella pjevanje muških i ženskih skupina, jednostavna melodika malog opsega, netemperirano pjevanje, klapsko pjevanje, lijerica, mandoline, poskočica, linđo

Što treba pamtiti

Zvučne, glazbene karakteristike folklorne glazbe dalmatinskih otoka, Dubrovnika i dalmatinske obale. Barem neke od ključnih podataka na razini izravnoga prepoznavanja na glazbenom primjeru.



Izborni sadržaj Narodni plesovi uz uporabu video komponente Prijedlozi za rad s učenicima/cama s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama


17. lipnja 2005. 35

Predmet Glazbena kultura Razred Po izboru Nastavna tema 6. Folklorna glazba Istre i Kvarnera Ključni pojmovi

Sopele, mih, šurla, ples, šaljive pjesme, netemperirano pjevanje, «istarski» idiom, pjevanje solističko, u parovima, grupe; dvoglasno


Jednaka za sve folklorne kataloške teme. Primjeri za izbor: Potanc, Meni te je majka obećala, Pojila je nevjestica, Labinski tanac, Oj ribare ribariću, Divojka je i od sebe lipa, Balun, Vid’ja san je na štacjunu, Potpuhnul je tihi vitar, N. Devčić: Istarska suita (Poskočica)


sopele, mih, šurla, ples, šaljive pjesme, «istarski» idiom

Što treba pamtiti

Zvučne, glazbene karakteristike folklorne glazbe Istre i Kvarnera barem neke od ključnih podataka na razini izravnoga prepoznavanja na glazbenom primjeru.



Izborni sadržaj Narodni plesovi uz uporabu videokomponente Prijedlozi za rad s učenicima/cama s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama


17. lipnja 2005. 36

Nastavna područja, cjeline i teme u 5. razredu osnovne škole 1. Pjevanje 2. Slušanje glazbe 3. Izvođenje glazbe i glazbeno pismo 4. Oblikovanje glazbenoga djela 5. Gudački glazbala 6. Folklorna glazba 7. Slobodno, improvizirano ritmiziranje, kretanje na glazbu; ples; sviranje (po

izboru) Predmet Glazbena kultura Razred 5. razred osnovne škole Nastavno područje

1. Pjevanje

Nastavni sadržaj Pjesme: W. A. Mozart: Čežnja za proljećem F. Pokorni: Gori nebo visoko J. S. Bach: Ah, što volim pjesme zvuk F. Schubert: Uspavanka V. Lisinski: Brodarska (Oj talasi), Prosto zrakom I. Zajc: Lastavicam J. Brahms: Uspavanka Sve su ptice opet tu; Zvira voda; Bella bimba, U našeg Marina, Marjane, Marjane; Grad se beli; Nevjestice; Pjesma rastanka; Tu za repu tu za len; Plovi barka; Vrbniče nad morem; Oj more duboko; Marice divojko; Oj Jelena, Jelena; Vehni, vehni fijolica; Vuprem oči; Jedna stara majka; Moja diridika; Ća je more, i dr. Mogu se pjevati i druge pjesme po slobodnom odabiru nastavnika ako odgovaraju dobi, glazbenim mogućnostima djece i svrsi predmeta


Pjesme se uče po sluhu. Neke pjesme mogu se iskoristiti za (retrogradno) uvježbavanje intonacije dura i mola – pjevanjem solmizacijom - sve shvaćati kao neobveznu igru. Naučene pjesme pjevati tako da se gledaju note, radi povezivanja notne slike s kretanjem melodije.


Pjesme iz Nastavnog programa iz 1999. g. koje nisu na gornjem popisu Učenje pjesme po notama Didaktičke pjesm(ic)e namijenjene obradi intonacijskih i ritamskih problema

Novi stručni nazivi Solopjesma, kantata – na razini informacije Što treba pamtiti 15 pjesama Obrazovna postignuća koja učenik treba postići

Lijepo, izražajno pjevanje, jasan izgovor i razumijevanje, teksta. Glazbena interpretacija.

17. lipnja 2005. 37

Izborni sadržaj Više od «zadanih» deset pjesama. Neke druge pjesme po izboru nastavnika i učenika.


2. i 3. Prepoznavanje i reprodukcija intonacije jednostavnije ritmičke strukture. 2. Mogu sudjelovati u ovoj aktivnosti, a uspješnost će ovisiti o stupnju razvijenosti slušne percepcije.

17. lipnja 2005. 38


2. Slušanje glazbe

Nastavni sadržaj

Skladbe: W. A. Mozart: Sonata u A-duru, KV 331 (1. st. samo tema) V. Žganec: Vehni, vehni fijolica R. Matz: Elegija i humoreska R. Wagner: Zbor prelja iz opere Ukleti Holandez J. Strauss: Pizzicato polka N. Paganini: Capriccio u a molu, op. 1, br. 24 H. Villa-Lobos: Preludij br. 3 C. M. v. Weber: Zbor lovaca iz opere Strijelac vilenjak F. Liszt: Ljubavni san W. A. Mozart: Divertimento u D-duru J. S. Bach: Seljačka kantata BWV 212: Ah es schmeckt doch

gar so gut Preporuke za metodičku obradu

Skladbe se slušaju postupkom aktivnoga slušanja u kojem učenici prate oblikovne elemente, kretanje teme (melodije), ritam, tempo, dinamiku i druge glazbene karakteristike.


Ostale skladbe s popisa za slušanje u Nastavnom programu iz 1999. g.: J. S. Bach: Ah, što volim; I. M. Ronjgov: Ćaće moj, Bilo vavek veselo; Z. Grgošević: Pjesma orača; Haydn-Brahms: Tema za varijacije


Capriccio, elegija, humoreska, pizzicato, preludij – na razini informacije

Što treba pamtiti

Skladbe, imena skladatelja – na razini prepoznavanja


Poznavanje relevantnih skladbi. Obogaćenje slušnoga glazbenog repertoara, pomak u razvoju glazbenog ukusa. Obogaćenje umjetničkog senzibiliteta za glazbu.

Izborni sadržaj Skladbe sličnih karakteristika po izboru nastavnika i učenika. Prijedlozi za rad s učenicima/cama s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

2. Prepoznavanje skladbi po vibracijama, mogu sudjelovati u ovoj aktivnosti, a uspješnost će ovisiti o stupnju razvijenosti slušne percepcije.

17. lipnja 2005. 39



Nastavni sadržaj Durski i molski tonalitet, ritamske i metarske pojave u naučenim pjesmama, temeljne oznake tempa i dinamike uz talijanske nazive.


Pojave se osvještavaju na naučenim pjesmama po sluhu – bez ulaženja u teoriju i bez uvježbavanja. Konkretna se durska ili molska ljestvica može «izvaditi» iz poznate pjesme. Zbog posebnosti ove kataloške teme, svaki je rezultat u razredu relativan. Stoga uspjeh učenika u toj temi ne može utjecati na njegov konačan uspjeh u predmetu.


Cijeli tekst iz Nastavnog programa iz 1999. g.: «Osnove intonacije, metra, ritma te upoznavanje glazbenoga pisma: Intonacija i razvijanje glasa, Mjera i ritamski odnosi, Glazbeno pismo, Oznake tempa.» Ispustiti sva nabrajanja intonacijskih, ritamskih, metarskih i drugih «teorijskih» pojedinosti. Ispustiti vježbanje intonacije, modulatore, ritamske i melodijske vježbe, pjevanje solmizacijom i abecedom (osim ljestvice), didaktičke pjesme, pjesme namijenjene svladavanju intonacije («Neki primjeri za usvajanje intonacije po notama»)


Tonalitet, dur, mol, temeljne oznake tempa i dinamike.

Što treba pamtiti Tonalitet, dur, mol, temeljne oznake tempa i dinamike. Korelacija Obrazovna postignuća koja učenik treba postići

Informativno poznavanje temeljnih znakova notnoga pisma - na razini prepoznavanja



3. Mogu zvučno osjetiti razliku dur i mol tonaliteta, te tempo i dinamiku.

17. lipnja 2005. 40

Predmet Glazbena kultura Razred 5. razred osnovne škole Nastavna cjelina

4. Oblikovanje glazbenoga djela

Ključni pojmovi Dvodijelna pjesma, rečenica, period, fraza, motiv, trodijelna pjesma


Nabrojeni oblikovni elementi upoznaju se na temelju slušanja predloženih glazbenih primjera. Učenici sami izvode zaključke. Temeljna metoda: razgovor. Primjeri nisu ilustrativni. Slušaju se višekratno i u cjelini. Oj Jelena Jelena, Hrvatska himna, J. B. Lully: Dok mjesec sja, G. B. Pergolesi: Gdje je onaj cvjetak žuti, W. A. Mozart: Čežnja za proljećem, F. Schubert: Uspavanka, R. Schumann: Divlji jahač, Radostan seljak, L. v. Beethoven: Ptičja tuga L. v. Beethoven: Tema Ode radosti iz 9. simf., xxxx: Ptice se vraćaju, J. Haydn: Kaiserquartett, 2. st. (samo tema), P. I. Čajkovski: Slatko sanjarenje, R. Schumann: Pjesmica, G. Bizet: Votre toast je peu vous le rendre…(«Pjesma Toreadora» Carmen)



Dvodijelna pjesma, rečenica, period, fraza, motiv, trodijelna pjesma

Što treba pamtiti Dvodijelna pjesma, rečenica, period, fraza, motiv, trodijelna pjesma – na razini prepoznavanja na konkretnom glazbenom primjeru.



Izborni sadržaj Neki drugi glazbeni primjeri po izboru nastavnika i učenika Prijedlozi za rad s učenicima/cama s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

2. Mogu sudjelovati u ovoj aktivnosti, a uspješnost će ovisiti o stupnju razvijenosti slušne percepcije. 5. Uključiti učenika samo u zajedničko slušanje.

17. lipnja 2005. 41

Predmet Glazbena kultura Razred 5. razred osnovne škole Nastavna tema 5. Gudački glazbala Ključni pojmovi Zvuk i izgled svakoga pojedinog gudačkog glazbala Preporuke za metodičku obradu

Glazbala se upoznaju na temelju slušanja odgovarajućih glazbenih primjera. Kako bi se osvijetlile sve karakteristike zvuka pojedinog glazbala, potrebno je za svakoga od njih imati više glazbenih primjera: P. Sarasate: Ciganski napjevi, op. 20 N. Paganini: Capriccio u a-molu op.1, br. 24. W. A. Mozart: Koncertantna simfonija za violinu, violu i

orkestar u Es-duruKV 364 C. Saint Saëns: Karneval životinja: Le cygne (labud) R. Matz: Elegija i humoreska Koncerti: J. Haydn, R. Schumann, A. Dvořák, L. Boccherini C. Saint-Saëns: Karneval životinja – Slon Primjer iz džez glazbe – po volji (Npr. Jacques Loussier: The Bach Book osobito 1. stavak Koncerta za klavir u D-duru, BWV 1054). Za ilustraciju skupnog zvuka gudača B. Papandopulo: Sinfonietta za gudače, 1. st. Intrada i/li 3. st.

Perpetuum mobile J. Strauss: Pizzicato polka B. Britten: Simple Symphony – 3. stavak: Playful Pizzicato Primjeri su ilustrativni i ne moraju se slušati u cjelini, ali se slušanje u cjelini preporuča ako to raspoloživo vrijeme dozvoljava. Tada je to aktivno slušanje s aktivnim praćenjem glazbenih parametara: melodije, ritma, tempa


Definicije i detaljne opise instrumenata.


Gudački glazbala, pizzicato.

Što treba pamtiti Zvuk i izgled svakoga pojedinog gudačkog glazbala – na razini prepoznavanja na glazbenom primjeru i na slici.

Korelacija Obrazovna postignuća koja učenik treba postići

Poznavanje gudačkih instrumenata

Izborni sadržaj Posjete koncertima, upoznavanje «živih» instrumenata, dovođenjem svirača: učenika ili čak glazbenih umjetnika.

17. lipnja 2005. 42



4. Povezati vizualni izgled glazbala sa zvukom

17. lipnja 2005. 43

Predmet Glazbena kultura Razred 5. razred osnovne škole Nastavna tema 6. Narodna glazba (2 nastavne teme po izboru)

Vidjeti: Nastavne teme iz folklorne glazbe str. 17-21. Predmet Glazbena kultura Razred 5. razred osnovne škole Nastavno područje

7. Slobodno, improvizirano ritmiziranje, kretanje na glazbu, ples, sviranje.


Nastavnik potpuno slobodno kreira aktivnosti iz ove kataloške teme, vodeći računa o njihovoj glazbenoj relevantnosti i kvaliteti.


U ovim aktivnostima važniji je proces od rezultata. Samim sudjelovanjem u glazbenoj aktivnosti kod učenika se izoštravaju pojedine glazbene sposobnosti (intonacijska, ritamska) i razvija senzibilitet za glazbu. Aktivnosti toga tipa imaju i rekreativan učinak na učenike.


2. Uz naglašen ritam s puno kreativnosti mogu sudjelovati u realizaciji ove teme.

17. lipnja 2005. 44

Nastavna područja, cjeline i teme u 6. razredu osnovne škole 1. Pjevanje 2. Izvođenje glazbe i glazbeno pismo 3. Oblikovanje glazbenoga djela 4. Pjevački glasovi, vrste zborova, solo pjesma 5. Glazbala s tipkama 6. Trzalačka glazbala 7. Folklorna glazba 8. Slobodno, improvizirano ritmiziranje, kretanje na glazbu; ples; sviranje.

(po izboru) Predmet Glazbena kultura Razred 6. razred osnovne škole Nastavno područje

1. Pjevanje

Nastavni sadržaj

Pjesme koje se nisu uspjele otpjevati u 5. razredu (Vidi popis za 5. razred!). Nove pjesme po slobodnom izboru nastavnika i učenika


Pjesme se uče po sluhu Neke pjesme mogu se iskoristiti za (retrogradno) uvježbavanje intonacije dura i mola – pjevanjem solmizacijom - sve shvaćati kao neobveznu igru. Naučene pjesme pjevati tako da se gledaju note, radi povezivanja notne slike s kretanjem melodije.


Sjedeće pasuse iz Nastavnog program iz 1999. g.: «Prijedlog nekih primjera za pjevanje i sviranje po notama» «Narodne, društvene i umjetničke popijevke», - osobito ispustiti pjesme s didaktičkom namjenom obrade i vježbanja intonacije i ritma.

Što treba pamtiti

15 novih pjesama



Izborni sadržaj Više od «zadanih» petnaest pjesama. Neke druge pjesme po izboru nastavnika i učenika.



5. Uključuju se u pjevanje prema individualnim mogućnostima.

17. lipnja 2005. 45



Nastavni sadržaj Ritamske i metarske pojave u naučenim pjesmama, temeljne oznake tempa i dinamike uz talijanske nazive.


Pojave se osvještavaju na naučenim pjesmama po sluhu – bez ulaženja u teoriju i bez uvježbavanja. Konkretna se durska ili molska ljestvica može «izvaditi» iz poznate pjesme. Zbog posebnosti ove kataloške teme, svaki je rezultat u razredu relativan. Stoga uspjeh učenika u toj temi ne može utjecati na njegov konačan uspjeh u predmetu.


Pasus iz Nastavnog programa iz 1999. g.: «Osnove intonacije, metra i ritma te upoznavanje glazbenoga pisma»: Intonacija i razvijanje glasa, Mjera i ritam, Glazbeno pismo, Mjere. Ispustiti nabrajanje intonacijskih, metričkih, ritamskih i drugih teorijskih elemenata.


Slobodno, po nahođenju nastavnika – na razini informacije

Što treba pamtiti Samo činjenice što proizlaze iz otpjevanih pjesama – na razini prepoznavanja na konkretnoj pjesmi.


Informativno poznavanje temeljnih znakova notnoga pisma - na razini prepoznavanja.


1. Note na brajici upoznati uz pomoć stručnjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku potporu; uvećane note.

2. Mogu sudjelovati u ovoj aktivnosti, a uspješnost će ovisiti o razvijenosti slušne percepcije.

5. Tempo i dinamiku usvajati bez talijanskih naziva i dalje samo DO ljestvica.

17. lipnja 2005. 46


3. Oblikovanje glazbenog djela

Ključni pojmovi Složena trodijelna pjesma; Tema s varijacijama; Rondo Preporuke za metodičku obradu

Navedeni oblici upoznaju se na temelju slušanja i aktivnog praćenja predloženih glazbenih primjera. Učenici sami izvode zaključke. Temeljna metoda: razgovor (nakon slušanja). Primjeri nisu ilustrativni. Izabrani primjeri slušaju se višekratno i u cjelini. Glazbeni se oblici konstatiraju na glazbenim primjerima. Ne uče se definicije. W. A. Mozart: Mala noćna muzika KV 525: Menuet (3.

stavak) Boccherini, L. Menuet iz Kvinteta u E-duru, op. 13, br. 5 P. I. Čajkovski: Ščelkunčik: Valcer cvijeća A. Dvořák: Slavenski ples, op 72, br. 2 W. A. Mozart: 12 varijacija in C na francusku pjesmu "Ah

vous dirai-je maman", KV 265 N. Paganini: Capriccio u a-molu,op. 1, br. 24. L.v. Beethoven: Za Elizu : Sonata u c-molu, op. 13 – 2. st. Adagio

cantabile Ch. W. Gluck: Orfej i Euridika: arija Orfeja Che farò senza

Euridice I. M. Jarnović: Koncert za violinu u orkestar u A-duru, 3. st.

(Rondo) Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti

J. Offenbach: Barcarola; B. Britten: Playful Pizzicato, J. Brahms: Valcer u As-duru; B. Kunc: Mlado lišće; Bach-Gounod: Ave Maria; J. Slavenski: Pjesme moje majke; I. Zajc Lastavicam, Domovini; V. Lisinski: Ribar; W. A. Mozart: Podoknica (Don Giovanni); V. Lisinski: Večer (Ta se djela ispuštaju ovdje, ali ih je i te kako poželjno slušati u nekom drugom kontekstu).


Složena trodijelna pjesma; Tema s varijacijama; Rondo

Što treba pamtiti Glazbu: po dva primjera za svaki od oblika – na razini prepoznavanja. Ne treba pamtiti verbalne definicije. Cilj je glazba, oblici su sredstvo. Prepoznati oblik na glazbenom primjeru.


Poznavanje konkretnih glazbenih djela. Obogaćenje slušnoga glazbenog repertoara, pomak u razvoju glazbenog ukusa. Obogaćenje umjetničkog senzibiliteta za glazbu.

Izborni sadržaj Prema mogućnostima, uvesti i neki drugi glazbeni primjer osim predloženih.

17. lipnja 2005. 47



5. Samo slušanje uz prepoznavanje izvođača.

17. lipnja 2005. 48

Predmet Glazbena kultura Razred 6. razred osnovne škole Nastavna tema 4. Pjevački glasovi, vrste zborova, solopjesma Ključni pojmovi Sopran, mezzosopran, alt, tenor, bariton, bas, u prvom redu

njihova zvučna slika. Zborovi: mješoviti, muški, ženski, dječji.


Glasovi se upoznaju na temelju slušanja odgovarajućih glazbenih primjera. Kako bi se osvijetlile sve karakteristike pojedinog glasa, potrebno je za svakoga od njih imati više glazbenih primjera: W. A. Mozart: Čarobna frula: arija Kraljice noći Der Hölle

Rache: arija Sarastra O Isis und Osiris G. Rossini: Seviljski brijač: arija Figara Largo al factotum G. Puccini: Turandot: arija Kalafa Nessun dorma G. Verdi: Rigoletto: arija Gilde Caro nome: Trubadur: arija

Azucene Stride la vampa : Traviata: arija Germonta Di Provenza il mar il sol

I. Zajc: Nikola Šubić Zrinjski: Pjesma Jelene J. Hatze: Serenada, Majka B. Bersa: Seh duš dan G. Bizet: Carmen: arija Carmen (Habanera) I. Zajc: Lastavicam; V. Lisinski: Ribar B. Bjelinski: Kapljice Nekoliko primjera pjevača popularne glazbe. U razgovoru s učenicima odrediti vrstu glasa. Zborske skladbe po izboru. Voditi računa o kvaliteti i primjerenosti! Primjeri su ilustrativni i ne moraju se slušati u cjelini, ali se slušanje u cjelini preporuča ako to raspoloživo vrijeme dozvoljava. Tada je to aktivno slušanje s aktivnim praćenjem teksta i/li glazbenih parametara: melodije, ritma, tempa dinamike, oblika.


Notni primjeri (u udžbenicima).


Sopran, mezzosopran, alt, tenor, bariton, bas – na razini prepoznavanja na glazbenom primjeru.

Što treba pamtiti Sopran, mezzosopran, alt, tenor, bariton, bas – na razini prepoznavanja na glazbenom primjeru.


Poznavanje zvuka svakoga pojedinog pjevačkog glasa – na razini prepoznavanja.

Izborni sadržaj Novi primjeri po izboru nastavnika. Odslušati poneku ariju u cjelini.

17. lipnja 2005. 49


2. Djelomično mogu pratiti ovu temu, a uspješnost će ovisiti o razvijenosti slušne percepcije. 5. Glasovi: muški, ženski , duboki i visoki

zborovi: mješoviti, muški, ženski i dječji.

17. lipnja 2005. 50

Predmet Glazbena kultura Razred 6. razred osnovne škole Nastavna tema 5. Glazbala s tipkama Ključni pojmovi Klavir, čembalo, orgulje, harmonika, čelesta Preporuke za metodičku obradu

Primjeri su ilustrativni. Ne slušaju se u cjelini nego samo karakteristični dijelovi. Izgovaraju se imena skladatelja i nazivi djela, ali se ne pišu na ploču. Ako ima dosta vremena, neke je primjere preporučljivo slušati u cjelini. Tada je slušanje aktivno uz praćenje glazbenih parametara i tada se naslov skladbe i skladatelj pišu na ploču Primjeri za izbor nastavniku J. S. Bach: Das wohltemperierte Klavier, I. sv.: br. 1:

Preludiji fuga u C-duru BWV 846 (samo preludij)

J. Ph. Rameau: La Poule (Kokoš) J. S. Bach: Toccata i fuga u d-molu, BWV 565 G. Faure: Requiem, In paradisum deducant T. Albinoni/R.Giazotto: Adagio u g-molu (orgulje i

gudači) Orgulje u džezu: Jimmy Smith (ili nešto drugo) A. Piazzolla: Adios nonino (ili nešto drugo što se nađe pri ruci) P. I. Čajkovski: Ščelkunčik: Ples šećerne vile B. Bartók: Glazba za gudače, udaraljke i čelestu - 1.

stavak: nakon završetka fuge Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti

Novi stručni nazivi Klavir čembalo, orgulje, harmonika, čelesta –na razini prepoznavanja slike i zvuka.

Što treba pamtiti Klavir čembalo, orgulje, harmonika, čelesta – na razini prepoznavanja slike i zvuka.


Poznavanje zvuka svakoga pojedinog glazbala – na razini prepoznavanja. Pomak u razvoju glazbenoga ukusa. Razvoj glazbenoga, umjetničkog senzibiliteta, jer se slušala estetski visoko vrijedna glazba.

Izborni sadržaj Prema mogućnostima još koji glazbeni primjer po izboru. Prijedlozi za rad s učenicima/cama s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

2. Mogu sudjelovati u ovoj aktivnosti, a uspješnost će ovisiti o stupnju razvijenosti slušne percepcije; moguće su poteškoće u slušnom prepoznavanju i razlikovanju instrumenata. 5. Glazbala s tipkama: klavir, orgulje, harmonika- prezentirati vizualno i zvučno.

17. lipnja 2005. 51

Predmet Glazbena kultura Razred 6. razred osnovne škole Nastavna tema 6. Trzalačka glazbala Ključni pojmovi Harfa, gitara, mandolina, lutnja Preporuke za metodičku obradu

Glazbala se upoznaju na temelju slušanja odgovarajućih glazbenih primjera. Kako bi se osvijetlile sve karakteristike svakoga glazbala, potrebno je za svakoga od njih imati više glazbenih primjera: Nepoznati autor: Romanca (zapravo: glazba iz filma

Zabranjene igre) F. Tarénga: Sjećanje na Alhambru J. Rodrigo: Concierto de Aranjuez, 2. stavak: Adagio i/li,

3. stavak: Allegro gentile Primjeri iz džez glazbe po volji i dostupnosti Rock i pop glazba: od J. Hendricksa do E. Claptona, od

Beatlesa do Rolling Stonesa – bit će dobro sve gdje se dobro čuje gitara!

P. I. Čajkovski: Valcer cvijeća iz baleta Ščelkunčik – Uvod

W. A. Mozart: Don Giovanni: Deh, vieni alla finestra, canzonetta Don Giovannija iz 2. čina

Primjeri su ilustrativni. Ne slušaju se u cjelini nego samo karakteristični dijelovi. Izgovaraju se imena skladatelja i nazivi djela, ali se ne pišu na ploču. Ako ima dosta vremena, neke je primjere preporučljivo slušati u cjelini. Tada je slušanje aktivno uz praćenje glazbenih parametara i tada se naslov skladbe i skladatelj pišu na ploču.

Novi stručni nazivi Harfa, gitara, mandolina, lutnja Što treba pamtiti Harfa, gitara, mandolina, lutnja – na razini prepoznavanja

slike i zvuka Obrazovna postignuća koja učenik treba postići

Poznavanje zvuka svakog pojedinog glazbala – na razini prepoznavanja. Pomak u razvoju glazbenoga ukusa. Razvoj glazbenoga, umjetničkog senzibiliteta, jer se slušala estetski visoko vrijedna glazba.

Izborni sadržaj Prema mogućnostima još koji glazbeni primjer po izboru Prijedlozi za rad s učenicima/cama s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

2. Mogu sudjelovati u ovoj aktivnosti, a uspješnost će ovisiti o stupnju razvijenosti slušne percepcije; moguće su poteškoće u slušnom prepoznavanju i razlikovanju instrumenata.

5. Harfa i gitara – prezentirati vizualno i zvučno.

17. lipnja 2005. 52

Predmet Glazbena kultura Razred 6. razred osnovne škole Nastavna tema 7. Narodna glazba (1 tema po izboru)

Vidjeti: Teme iz folklorne glazbe str. 17-21. Predmet Glazbena kultura Razred 6. razred osnovne škole Nastavno područje

8. Slobodno, imrovizirano ritmiziranje, kretanje na glazbu, ples i sviranje.


Nastavnik slobodno kreira aktivnosti iz ove kataloške teme, vodeći računa o njihovoj glazbenoj relevantnosti i kvaliteti.


U ovim aktivnostima važan je proces a ne rezultat. Samim sudjelovanjem u glazbenoj aktivnosti kod učenika se izoštravaju pojedine glazbene sposobnosti (intonacijska, ritamska) i razvija senzibilitet za glazbu. Aktivnosti toga tipa imaju i rekreativan učinak na učenike.


2. S puno kreativnosti mogu sudjelovati u realizaciji ove teme.

4. Osmisliti sadržaje tako da ih mogu izvoditi učenici s tjelesnom invalidnosti (ples u kolicima).

5. Osmisliti sadržaje koje može učenik izvoditi, pokretima slijediti ritam, plesati.

17. lipnja 2005. 53

Nastavna područja, cjeline i teme u 7. razredu osnovne škole 1. Pjevanje 2. Sonatni oblik 3. Udaraljke 4. Drvena puhačka glazbala 5. Limena puhačka glazbala 6. Instrumentalne vrste i sastav simfonijskog orkestra 7. Programna glazba; simfonijska pjesma 8. Sviranje (sintesajzer), stvaralaštvo, računalo (MIDI-oprema)

(po izboru) Predmet Glazbena kultura Razred 7. razred osnovne škole Nastavno područje

1. Pjevanje

Nastavni sadržaj Pjesme po izboru nastavnika i učenika Preporuke za metodičku obradu

Pjesme se uče po sluhu Naučene pjesme pjevati tako da se gledaju note, radi povezivanja notne slike s kretanjem melodije.


Iz Nastavnog programa iz 1999. g.,: «Prijedlog nekih primjera za rad po notama.» «Narodne, društvene i umjetničke popijevke.» Intonacijske i ritamske vježbe, modulatore, ljestvice, tabele fonomimiku, melodijske i ritamske primjere.

Što treba pamtiti Pjesme kao takve. Nastavnik odlučuje koje će to pjesme biti i koliko njih.




2. Mogu sudjelovati u ovoj aktivnosti, a uspješnost će ovisiti o stupnju razvijenosti slušne percepcije. 5. Uključiti se u pjevanje prema individualnim mogućnostima.


Poticati na izražavanje osjećaja, razumijevanje i poštovanje tuđih. Na primjer: što pjevam kad sam tužan, veseo, zaljubljen, živčan.

17. lipnja 2005. 54

Predmet Glazbena kultura Razred 7. razred osnovne škole Nastavna tema 2. Sonatni oblik Ključni pojmovi

Sonatni oblik


Sonatni oblik upoznaje se na temelju slušanja i aktivnog praćenja predloženih glazbenih primjera. Učenici sami izvode shemu oblika i zaključke. Temeljna metoda: razgovor (nakon slušanja). Primjeri nisu ilustrativni. Slušaju se višekratno i u cjelini. Glazbeni se oblik konstatira na glazbenim primjerima. Ne uče se definicije. Primjeri za izbor W. A. Mozart: Mala noćna muzika K. V. 525, I. st. Allegro W. A. Mozart: Simfonija u g-molu br. 40. K.V. 550, I. st.

Molto allegro L. v. Beethoven: 5. simfonija u c-molu, op. 67, I. st. Allegro

con brio S. Prokofjev: 1. simfonija u D-duru (“Klasična”), op. 25, I. st. Allegro


Iz Nastavnoga program iz 1999. g.: Pojmovi iz glazbene umjetnosti: Glazbala, simfonijski orkestar, Komorni sastavi, Homofonija i polifonija, Vrste glazbenih djela (simfonija, koncert, suita, simfonijska pjesma) I. Lukačić: Ex ore infantium; B. Britten: Fuga iz Mlada osoba upoznaje orkestar; V. Lisinski: Prosto zrakom ptica leti; W. A. Mozart: Divertimento, KV 229; J Haydn: Sonata u D-duru za glasovir; L. Sorkočević: Simfonija br 7; J. Ph. Rameau: Kokoš; J. S. Bach: Toccata u d-molu; A. Klobučar: Toccata iz Četiri minijature; L.v. Beethoven: Varijacije na švicarski napjev; B. Smetana: Vltava; Musorgski-Ravel: Velika kijevska vrata (Ove se skladbe ispuštaju ovdje, ali se mogu slušati u nekom drugom kontekstu).


Sonatni oblik: ekspozicija, provedba, repriza, sonata, simfonija

Što treba pamtiti

Glazbu: barem dva primjera – na razini prepoznavanja. Ne treba pamtiti verbalne definicije. Cilj je glazba, oblik je sredstvo.


Poznavanje konkretnih glazbenih djela. Obogaćenje slušnoga glazbenog repertoara, pomak u razvoju glazbenog ukusa. Obogaćenje umjetničkog senzibiliteta za glazbu.

Izborni sadržaj Prema mogućnostima, uvesti i neki drugi glazbeni primjer, osim predloženih.

17. lipnja 2005. 55


2. Mogu sudjelovati u ovoj temi, a uspješnost će ovisiti o stupnju razvijenosti slušne percepcije

5. Prepoznati glazbu koju su slušali.

17. lipnja 2005. 56

Predmet Glazbena kultura Razred 7. razred osnovne škole Nastavna tema 3. Udaraljke

Ključni pojmovi Timpani, veliki bubanj, mali bubanj, konge, bongos,

tamburin, činele, gong, trokutić, marimba, vibrafon, zvona, zvončići, ksilofon, kastanjete, woodblocks)


Glazbala se upoznaju na temelju slušanja odgovarajućih glazbenih primjera. Kako bi se osvijetlile sve karakteristike svakoga glazbala, potrebno je za svakoga od njih imati više glazbenih primjera: Primjeri za izbor nastavniku R. Strauss: Also sprach Zaratustra simfonijska pjesma,

op. 30. G. Rossini: Seviljski brijač: arija don Basilija La

calunnia e un venticello, M. Ravel: Boléro I. Kuljerić: Koncert za marimbu i orkestar A. Marković: Ugođaj za marimbu i orkestar G. Bizet: Carmen, 2. čin: Chanson Amoureuse… ce n’est

pas une raison P. I. Čajkovski: Španjolski ples iz baleta Labuđe jezero M. P. Musorgski: Noć na pustoj gori D. Šoštakovič: 8. simfonija u c-molu, op. 45, (kraj 2.

stavka) C. Saint Saëns: Karneval životinja: Fosili P. I. Čajkovski: Svečana uvertira 1812, op. 49 –

završetak M. P. Musorgski: Boris Godunov - kraj 2. prologa G. Puccini: Tosca – 1. čin, završetak scene u crkvi R. Dujmić: Moja domovina – instrumentalni uvod u

pjesmu H. Berlioz: Fantastična simfonija, 5. st. W. A. Mozart: Čarobna frula, finale 1. čina Das klinget

so herrlich das klinget so schön: Arija Papagena: Ein Mädchen oder Weibchen wünscht Papageno sich

Primjeri su ilustrativni. Ne slušaju se u cjelini nego samo karakteristični dijelovi. Izgovaraju se imena skladatelja i nazivi djela, ali se ne pišu na ploču. Ako ima dosta vremena, neke je (kraće) primjere preporučljivo slušati u cjelini. Tada je slušanje aktivno uz praćenje glazbenih parametara i tada se naslov skladbe i skladatelj pišu na ploču.


Notne primjere (iz udžbenika)

Što treba pamtiti Timpani, veliki bubanj, mali bubanj, konge, bongos, tamburin, činele, gong, trokutić, marimba(fon), vibrafon, zvona, zvončići, ksilofon, kastanjete, woodblocks) – na

17. lipnja 2005. 57

razini prepoznavanja slike i zvuka Obrazovna postignuća koja učenik treba postići


Izborni sadržaj Prema mogućnostima još koji glazbeni primjer po izboru. Aktivno izvođenje ritma na udaraljkama Orffova instrumentarija ili na nekim drugim udaraljkama.


2. Mogu sudjelovati u ovoj aktivnosti , a uspješnost će ovisiti o stupnju razvijenosti slušne percepcije. 5. Bubanj, činele, trokutić, zvona. gong.

17. lipnja 2005. 58

Predmet Glazbena kultura Razred 7. razred osnovne škole Nastavna tema 4. Drvena puhačka glazbala Ključni pojmovi Flauta, mala flauta, oboa, engleski rog, klarinet, bas

klarinet, fagot, saksofon Preporuke za metodičku obradu

Glazbala se upoznaju na temelju slušanja odgovarajućih glazbenih primjera. Kako bi se osvijetlile sve karakteristike svakoga glazbala, potrebno je za svakoga od njih imati više glazbenih primjera: Primjeri za izbor nastavniku W. A. Mozart: Koncert za flautu i orkestar u D-duru (ili

G-duru) A. Dvořák: Simfonija u e-molu, br. 9 (Iz Novoga svijeta)

1. stavak 3. tema B. Smetana : Vltava, početak J. S. Bach: Badinerie, 7. stavak iz 2. suite u h-molu C. Debussy: Syrinx – flauta solo Prélude á l’après-midi

d’un faune S. Prokofjev: Sonata u D-duru, br. 2 op. 94 (bis) N. Rimski-Korsakov: Šeherezada simfonijska suita op.

35, 2. st. Priča carevića Kalendera

G. Bizet: Carmen, Marche et Choeur des gamins: Avec la garde montante

W. A. Mozart: Koncert za flautu i orkestar u G-duru KV 313 (ili D-duru /za flautu i obou/ KV 314)

B. Bersa: Sunčana polja, druga i treća tema V. Lisinski: Večer P. I. Čajkovski: Labuđe jezero (br. 10, početak 2. čina,) B. Bjelinski: Koncert za obou i gudače A. Dvořák: 9. simfonija u e-molu, 2. st. G. Rossini: Wilhelm Tell – uvertira, treći odsječak (dobro

i za flautu) Joaquin Rodrigo: Concierto de Aranjuez, 2. st. Adagio W. A. Mozart: Koncert za klarinet i orkestar C. M. v. Weber: Koncert za klarinet i orkestar – u f

molu, op. 73 i/li u Es-duru, op. 74 G. Gershwin: Rapsody in Blue B. Papandopulo: Kvintet za gudački kvartet i klarinet –

3. st. P. Dukas: Čarobnjakov učenik - glavna tema N. Njirić: Scherzo i tarantela – za fagot i klavir. W. A. Mozart: Koncert za fagot u B-duru KV 191. C. M. v. Weber: Koncert za fagot i orkestar u F-duru op.

75. P. I. Čajkovski: 5. simfonija u e-molu, op. 64. I. Stravinski: Posvećenje proljeća - početak. S. Prokofjev: Klasična simfonija u D-duru, op. 25 – 1. st.

17. lipnja 2005. 59

M. Ravel: Bolero A. Hačaturjan: Gajane: Ples sa sabljama Primjeri su ilustrativni. Ne slušaju se u cjelini nego samo karakteristični dijelovi. Izgovaraju se imena skladatelja i nazivi djela, ali se ne pišu na ploču. Ako ima dosta vremena, neke je (kraće) primjere preporučljivo slušati u cjelini. Tada je slušanje aktivno uz praćenje glazbenih parametara i tada se naslov skladbe i skladatelj pišu na ploču.



Novi stručni nazivi Flauta, mala flauta, oboa, engleski rog, klarinet, bas klarinet, fagot, saksofon

Što treba pamtiti Flauta, mala flauta, oboa, engleski rog, klarinet, bas klarinet, fagot, saksofon – na razini prepoznavanja zvuka i slike.



Izborni sadržaj Prema mogućnostima još koji glazbeni primjer po izboru Prijedlozi za rad s učenicima/cama s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

2. Mogu pratiti ovu temu uz poteškoće u slušnom razlikovanju i prepoznavanju glazbala. 5. Flauta, oboa, klarinet, fagot, saksofon.

17. lipnja 2005. 60

Predmet Glazbena kultura Razred 7. razred osnovne škole Nastavna tema 5. Limena puhačka glazbala Ključni pojmovi Truba, rog, trombon, tuba Preporuke za metodičku obradu

Glazbala se poznaju na temelju slušanja odgovarajućih glazbenih primjera. Kako bi se osvijetlile sve karakteristike svakoga glazbala, potrebno je za svakoga od njih imati više glazbenih primjera: Primjeri za izbor nastavniku A. Copland: Fanfare za običnog čovjeka. Haydn: Koncert za trubu i orkestar u Es duru, 1. stavak G. Verdi: Aida, 2. čin Marccia triomphale M. P. Musorgski-M. Ravel: Promenada iz Slika s

izložbe. P. I. Čajkovski: Talijanski capriccio L. Armstrong, D. Gilespie, M. Davies, W. Marsalis G. F. Händel: Music for the Roya Fireworks : Uvertira ili

La Rejouissance J. S. Bach: Brandenburški koncert br. 2, F-dur, BWV

1047, ili, W. A. Mozart: Koncert za rog i orkestar br. 1 u D-duru

KV 412, 2. st. Rondo-Allegro R. Strauss: Koncert za rog i orkestar u Es-duru, op. 11 R. Strauss: Till Eulenspiegels lustige Streiche, op. 28. P. I. Čajkovski: 5. simfonija u e-molu, 2. st. W. A. Mozart: Tuba mirum (Rekvijem) M. Ravel: Bolero R. Wagner: Preludij 3. činu opere Lohengrin S. Šulek: Vox Gabrieli (trombon) I. Josipović: Tuba ludens Musorgski-Ravel: Slike s izložbe, Bydlo. I. Stravinski: Petruška, 4. slika Seljak s medvjedom. B. Britten: The Young Person’s Guide to the Orchestra

(Vodič kroz orkestar za mlade), op 4. Primjeri su ilustrativni. Ne slušaju se u cjelini nego samo karakteristični dijelovi. Izgovaraju se imena skladatelja i nazivi djela, ali se ne pišu na ploču. Ako ima dosta vremena, neke je primjere preporučljivo slušati u cjelini. Tada je slušanje aktivno uz praćenje glazbenih parametara i tada se naslov skladbe i skladatelj pišu na ploču



Novi stručni nazivi Truba, rog, trombon, tuba Što treba pamtiti Truba, rog, trombon, tuba – na razini prepoznavanja

zvuka i slike Obrazovna postignuća koja učenik treba postići

Poznavanje zvuka svakoga pojedinog glazbala – na razini prepoznavanja. Pomak u razvoju glazbenoga ukusa. Razvoj glazbenoga, umjetničkog senzibiliteta, jer se

17. lipnja 2005. 61

slušala estetski visoko vrijedna glazba. Izborni sadržaj Prema mogućnostima još koji glazbeni primjer po izboru Prijedlozi za rad s učenicima/cama s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

2. Mogu sudjelovati u ovoj temi, a uspješnost će ovisiti o stupnju razvijenosti slušne percepcije. 5. Razlikovati zvuk limenih puhačkih glazbala od drvenih.

17. lipnja 2005. 62


6. Instrumentalne vrste i sastav simfonijskog orkestra

Ključni pojmovi Sonata, suita, koncert, simfonija Preporuke za metodičku obradu

Sonata, suita, koncert, simfonija upoznaju se tako da se za svaku vrstu upozna jedan ili dva stavka – već prema raspoloživom vremenu. Verbalne informacije svode se na određenje vrste, na broj stavaka, glavne skladatelje (informativno). L. v. Beethoven: Sonata u c-molu (Patetična), op. 13, br. 8,

2 st. : Sonata u cis-molu (Mondscheinsonata) 1. st.

F. Chopin: Sonata za klavir br. 2 u b-molu, op. 35, 3. st. Marche funebre

Bach, J. S. Air, 2. stavak iz 3. suite u D-duru, BWV 1068: Badinerie 7. stavak iz 2. suite u h-molu, BWV 1067

E. Grieg: Peer Gynt: 1.suita, op. 46: Anitrin ples 2. suita, op. 55: Pjesma Solveige

L.v. Beethoven: Simfonija u c-molu, br. 5, op. 67, 1. stavak: Allegro con brio

W. A. Mozart: Simfonija u g-molu, br. 40, K. 550 1. stavak: Molto allegro

S. Prokofjev: 1. simfonija u D-duru, op. 25 (“Klasična”) 3. stavak: Gavota

J. Haydn: Koncert za trubu i orkestar u Es-duru, bilo koji od triju stavaka

P. I. Čajkovski: Koncert za klavir i orkestar b-mol, br. 1 op. 23, 1. st.

Primjeri nisu ilustrativni. Izabrani primjeri slušaju se višekratno i u cjelini. Ne uče se definicije.



Sonata, suita, koncert, simfonija

Što treba pamtiti Sonata, suita, koncert, simfonija – po jedan do dva cijela stavka - na razini prepoznavanja


Pomak u razvoju glazbenoga ukusa. Razvoj glazbenoga, umjetničkog senzibiliteta, jer se slušala estetski visoko vrijedna glazba.

Izborni sadržaj Prema mogućnostima još koji glazbeni primjer po izboru

17. lipnja 2005. 63


2. Mogu sudjelovati u ovoj aktivnosti, a uspješnost će ovisiti o stupnju razvijenosti slušne percepcije; mogu usvojiti teorijske sadržaje. 5. Slušanjem uočiti izvodi li glazbu orkestar ili solist, uz prepoznavanje nekih glazbala.

17. lipnja 2005. 64

Predmet Glazbena kultura Razred 7. razred osnovne škole Nastavna tema 7. Programna glazba; simfonijska pjesma Ključni pojmovi

Programna glazba; simfonijska pjesma; izvanglazbeni «program», simfonijski orkestar, jednostavačnost. Relativnost programnosti.


Simfonijska se pjesma upoznaje tako da se aktivnim slušanjem upozna(ju) jedna ili dvije cijele simfonijske pjesme. Do informacija o orkestru, strukturi i programnosti dolazi se razgovorom na temelju slušanja. Primjeri nisu ilustrativni. slušaju se višekratno i u cjelini. Ne uče se definicije. Primjeri za izbor B. Bersa: Sunčana polja – simfonijska pjesma B. Smetana: Vltava- simfonijska pjesma Paul Dukas: Čarobnjakov učenik - simfonijska pjesma Primjeri nisu ilustracijski. Treba ih slušati radi upoznavanja i zapamćivanja.


Programna glazba, simfonijska pjesma, izvanglazbeni «program», jednostavačnos

Što treba pamtiti

Glazbu: jedni ili svije skladbe – na razini prepoznavanja. Ne treba pamtiti verbalne definicije. Cilj je glazba.

Korelacija Obrazovna postignuća koja učenik treba postići

Poznavanje konkretnoga glazbenog komada. Obogaćenje slušnoga glazbenog repertoara, pomak u razvoju glazbenog ukusa. Obogaćenje umjetničkog senzibiliteta za glazbu.

Izborni sadržaj Prema raspoloživom vremenu, «programnost» se može demonstrirati kakvom klavirskom minijaturom (Schumann, Čajkovski, Debussy) po izboru


2. Djelomično mogu pratiti ovu temu, a uspješnost će ovisiti u stupnju razvijenosti slušne percepcije. 5. Zvučno prepoznati Vltavu, upoznati se sa sadržajem pjesme, slušanje ponoviti više puta i popratiti crtežom.

17. lipnja 2005. 65


8. Sviranje (sintesajzer), stvaralaštvo, računalo (MIDI-oprema) – po izboru


Nastavnik potpuno slobodno kreira aktivnosti iz ove kataloške teme, vodeći računa o njihovoj glazbenoj relevantnosti i kvaliteti.


U ovim aktivnostima važniji je proces nego rezultat. Samim sudjelovanjem u glazbenoj aktivnosti kod učenika se izoštravaju pojedine glazbene sposobnosti (intonacijska, ritamska) i razvija senzibilitet za glazbu. Aktivnosti toga tipa imaju i rekreativan učinak na učenike.


2. Mogu pratiti ovu temu, a uspješnost će ovisiti o stupnju razvijenosti slušne percepcije. 5. Razvijati senzibilnost za glazbu.

17. lipnja 2005. 66

Nastavna područja, cjeline i teme u 8. razredu osnovne škole 1. Pjevanje 2. Glazbeno-scenske vrste 3. Oratorij i kantata 4. Popularna glazba 5. Džez 6. Elektronički glazbala 7. Glazba srednjega vijeka i renesanse 8. Glazba baroka i Bečke klasike 9. Glazba romantizma 10. Glazba 20 st. 11. Sviranje (sintesajzer), stvaralaštvo, računalo

(MIDI-oprema) –(po izboru) Predmet Glazbena kultura Razred 8. razred osnovne škole Nastavno područje

1. Pjevanje

Nastavni sadržaj Pjesme po izboru nastavnika i učenika Preporuke za metodičku obradu

Pjesme se uče po sluhu. Naučene pjesme mogu se pjevati tako da se gledaju note, radi povezivanja notne slike s kretanjem. melodije.


Tekst iz Nastavnog programa iz 1999. koji se odnosi na Osnove intonacije, metra i ritma te upoznavanje glazbenoga pisma. Intonacijske i ritamske vježbe, modulatore, tabele ritamske i melodijske primjere. Primjere za rad po notama: Marice divojko, Golubice bijela, Tamburica sitnim glasom udaraše, Pravo prijateljstvo, Našim šorom jagodo, Pjesma ličkog junaka, Vila Velebita. Dodatni sadržaji: Narodne, društvene i umjetničke popijevke (iz istog nastavnog programa)

Što treba pamtiti Pjesme kao takve. Nastavnik odlučuje koje će to pjesme biti i koliko njih.



Izborni sadržaj Pjesme po izboru nastavnika Prijedlozi za rad s učenicima/cama s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

2. Imat će većih problema s reprodukcijom intonacije, ali jednostavnije ritmičke strukture mogu prepoznavati i reproducirati. 5. Uključivanje u zajedničko pjevanje prema individualnim mogućnostima.

17. lipnja 2005. 67


2. Glazbeno-scenske vrste

Ključni pojmovi

Opera, opereta, musical, balet


Glazbeno scenske vrste upoznaju se tako da se za svaku vrstu upozna jedan ili dva stavka – već prema raspoloživom vremenu. Verbalne informacije svode se na određenje vrste, na temeljne karakteristike (dijelovi /uvertira, činovi, slike, arija, duet, tercet kvartet, zborski, baletni odlomci/, skladatelj, pisac libreta, izvođači /orkestar, glumci-pjevači/, karakter, glavne skladatelje. Temeljna metoda: razgovor (nakon slušanja). Primjeri nisu ilustrativni. Slušaju se višekratno i u cjelini. Glazbena se vrsta konstatira na glazbenim primjerima. Ne uče se definicije. Kod obrade baleta važna je i video komponenta. Primjeri na izbor W. A. Mozart. Arija Kraljice noći Der Hölle Rache…(Čarobna

frula) G. Puccini: Nessun dorma, arija Kalafa iz opere Turandot V. Lisinski: Zorko moja, arija Porina iz opere Porin G. Bize: Habanera, arija Carmen iz istoimene opere G. Rossini: Largo al factotum, arija Figara iz opere Seviljski

brijač G. Gershwin: Summertime arija Klare iz opere Porgy & Bess J. Gotovac: Ero s onoga svijeta (završno kolo) V. Lisinski: Porin – uvertira I. Zajc: Nikola Šubić Zrinjski: - U boj, u boj J. Bock-J. Stein: Guslač na krovu: If I Were a Rich Man I. Tijardović: Mala Floramye: tropjev Šjor Bepo: arija

Floramye iz 2. čina J. Strauss: Mein Herr Marquise… arija Adele iz 2. čina operete

Šišmiš. J. Offenbach: Can-can s kraja uvertire ili iz 2. čina operete

Orfej u podzemnom svijetu A. Ll. Webber: Jesus Christ Superstar: Hosanna; I don’t know

how to love him A. Kabiljo: Jalta, Jalta: Zelena livada (Neka cijeli ovaj svijet) L. Delibes: Coppelia (Valcer) I. Stravinski: Ruski ples (Petruška) P. I. Čajkovski: Valcer cvijeća (Ščelkunčik) A. Hačaturjan: Ples sa sabljama (Gajane) K. Baranović: Licitarsko srce F. Lhotka: Đavo u selu Primjeri nisu ilustracijski. Treba ih slušati radi upoznavanja i zapamćivanja.

Sadržaji koje treba ispraviti

Iz Nastavnog programa iz 1999. g. “Šetnja kroz stoljeća”

17. lipnja 2005. 68

ili ispustiti “G. Verdi: Rigoletto ili Aida (pojedini stavci)” “Skupina The Who: Tommy” Popis skladbi predviđenih za “šetnju kroz stoljeća” (Jedan gregorijanski koral; Jedan madrigal i zborska popijevka iz doba renesanse; J. S. Bach: Wachet auf; Haydn: jedan kratak stavak po izboru; “W.A. Mozart: Arija Figara Sad je kraj svakoj igri”; L. v. Beethoven Simfonija br.3 (ulomak); I. Zajc: Mletačke elegije; K. Penderecki: Žrtvama Hirošime)


Opera, opereta, musical, balet

Što treba pamtiti

Glazbu: barem dva primjera – na razini prepoznavanja. Ne treba pamtiti verbalne definicije nego znati svojim riječima odrediti vrstu. Cilj je glazba.

Korelacija Nastava književnosti – književna djela kao operni predlošci Obrazovna postignuća koja učenik treba postići

Poznavanje konkretnih glazbenih odlomaka. Moći svojim riječima odrediti konkretnu glazbenu vrstu. Obogaćenje slušnoga glazbenog repertoara, pomak u razvoju glazbenog ukusa. Obogaćenje umjetničkog senzibiliteta za glazbu

Izborni sadržaj V. Lisinski: Porin: Uvertira, Zbor Hrvatica, Zorko moja. I. Zajc: N. Š. Zrinjski: Romanca Zrinskog, Pjesma Jelene, U boj; J. Gotovac: Ero s onoga svijeta – završno kolo I. Krajač. K. Metikoš: Gubec beg – broj po izboru


2. Djelomično mogu pratiti ovu temu, a uspješnost će ovisiti u stupnju razvijenosti slušne percepcije.

5. Sudjelovati u zajedničkom slušanju glazbe.

17. lipnja 2005. 69


3. Oratorij i kantata

Ključni pojmovi

Oratorij; kantata


Kantata i oratorij upoznaju se tako da se za svaku vrstu upoznaju po dva do tri stavka (broja) – već prema raspoloživom vremenu. Verbalne informacije svode se na određenje vrste, na glavne karakteristike, glavne skladatelje (informativno) Temeljna metoda: razgovor (nakon slušanja). Primjeri nisu ilustrativni. Odabrani brojevi slušaju se višekratno i u cjelini. Ne uče se definicije. Primjeri za izbor G. F. Händel: Mesija: Aleluja, For Unto us a Child is Born, He

Shall Feed His Flock C. Orff: Carmina Burana: O fortuna, Olim lacus colueram J. S. Bach: Seljačka kantata BWV 212: Ah es schmeckt doch

gar so gut Primjeri nisu ilustracijski. Treba ih slušati radi upoznavanja i zapamćivanja.


M. Cipra: Kantata o čovjeku; J. Haydn: Stvaranje.


Oratorij i kantata

Što treba pamtiti

Glazbu: barem dva primjera – na razini prepoznavanja. Ne treba pamtiti verbalne definicije. Cilj je glazba. Verbalne informacije svesti na najnužniju mjeru.


Poznavanje konkretnih glazbenih odlomaka. Obogaćenje slušnoga glazbenog repertoara, pomak u razvoju glazbenog ukusa. Obogaćenje umjetničkog senzibiliteta za glazbu

Izborni sadržaj B. Širola: Braća Ćiril i Metod, jedan broj po izboru Prijedlozi za rad s učenicima/cama s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

2. Djelomično mogu pratiti ovu temu, a uspješnost će ovisiti u stupnju razvijenosti slušne percepcije. 5. Slušati po jedan primjer za oratorij i kantatu ali više puta.

17. lipnja 2005. 70

Predmet Glazbena kultura Razred 8. razred osnovne škole Nastavna tema 4. Popularna glazba Ključni pojmovi Slobodan izbor nastavnika i učenika Preporuke za metodičku obradu

Tema se određuje i obrađuje potpuno slobodno uz velik angažman učenika koji je mogu i sami pripremiti. Kao i kod ostalih glazbenih pojava i ovdje se svi zaključci donose razgovorom nakon aktivnog slušanja glazbe.


Popularna, zabavna, etnoglazba, novokomponirana «narodna» glazba, tehno, rap itd.


2. Mogu sudjelovati u ovoj aktivnosti, a uspješnost će ovisit o stupnju razvijenosti slušne percepcije.

17. lipnja 2005. 71

Predmet Glazbena kultura Razred 8. razred osnovne škole Nastavna tema 5. Džez Ključni podaci Glazba američkih Crnaca, podvrste džez, improvizacija,

bogata (sinkopirana) ritmika i metrika, sastavi. Poznati izvođači.


Tema se obrađuje po načelu: aktivno slušanje glazbe s glazbenim zadacima, a zatim razgovor o odslušanome. Na temelju razgovora učenici donose zaključke. Poslužiti se primjerima iz džez glazbe po volji.


Džez, improvizacija

Što treba pamtiti Džez, improvizacija, bogata (sinkopirana) ritmika i metrika, sastavi. Nekoliko poznatih izvođača.


Zvučno prepoznavanje džez i njegovo razlikovanje od drugih glazbenih vrsta i idioma. Moći opisati karakteristike džeza na slušnome primjeru.

Izborni sadržaj Dodatni glazbeni primjeri džez glazbe Prijedlozi za rad s učenicima/cama s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

2. Djelomično mogu pratiti ovu temu, a uspješnost će ovisiti u stupnju razvijenosti slušne percepcije. 5. Slušno prepoznati džez.

17. lipnja 2005. 72

Predmet Glazbena kultura Razred 8. razred osnovne škole Nastavna tema 6. Elektronički glazbala Ključni pojmovi Elektroničke orgulje, sintetizator zvuka (sintesajzer),

elektronički klavir, «električna» gitara Preporuke za metodičku obradu

Glazbala se poznaju na temelju slušanja odgovarajućih glazbenih primjera. Primjeri su ilustrativni. Ne slušaju se u cjelini nego samo karakteristični dijelovi. Izgovaraju se imena skladatelja i nazivi djela, ali se ne pišu na ploču. Konkretni primjeri po izboru i dostupnosti.

Novi stručni termini Elektroničke orgulje, sintetizator zvuka (sintesajzer), elektronički klavir, «električna» gitara.

Što treba pamtiti Elektroničke orgulje, sintetizator zvuka (sintesajzer), elektronički klavir, «električna» gitara – na razini prepoznavanja zvuka i slike.


Poznavanje zvuka i izgleda svakog pojedinog glazbala – na razini prepoznavanja.

Izborni sadržaj «Eksperimentiranje» s pravim vlastitim glazbalima ili u razredu (elektronički klavir, sintesajzer)


2. Mogu sudjelovati u ovoj aktivnosti, a uspješnost će ovisiti o stupnju razvijenosti slušne percepcije; moguće su poteškoće u slušnom prepoznavanju i razlikovanju instrumenata. 5. Sintesajzer i električna gitara – prepoznati zvuk.

17. lipnja 2005. 73

Predmet Glazbena kultura Razred 8. razred osnovne škole Nastavna tema 7. Glazba srednjega vijeka Ključni pojmovi Stari crkveni napjevi; gregorijanski koral; glazba

trubadura Preporuke za metodičku obradu

Sadržaj se obrađuje verbalno-informativno. Glazbeni primjeri prema dostupnosti – kao ilustracija. Nije potrebno da ih učenici pamte

Novi stručni termini Gregorijanski koral, glazba trubadura Što treba pamtiti Gregorijanski koral; glazba trubadura (verbalna

informacija Korelacija Povijest; likovna umjetnost Obrazovna postignuća koja učenik treba postići

Odrediti razdoblje srednjega vijeka Temeljna informacija o pojavi srednjovjekovne glazbe.

Izborni sadržaj Glazbeni primjeri Prijedlozi za rad s učenicima/cama s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

2. Zavisno o stupnju slušnoga oštećenja i razvijenosti slušne percepcije mogu imati većih ili manjih teškoća. 5. Uključiti učenika samo u zajedničko slušanje.

17. lipnja 2005. 74

Predmet Glazbena kultura Razred 8. razred osnovne škole Nastavna tema 8. Glazba renesanse i baroka Ključni pojmovi Vokalna polifonija; misa; opera, polifonija; fuga; J.S.

Bach; Preporuke za metodičku obradu

Sadržaj se obrađuje verbalno-informativno. Glazbeni primjeri prema dostupnosti – kao ilustracija. Obvezatno upotrijebiti primjere koji su se već ranije slušali.

Novi stručni termini Vokalna polifonija; misa; polifonija; fuga Što treba pamtiti Vokalna polifonija; misa; polifonija; opera; fuga; J.S.

Bach Korelacija Povijest; likovna umjetnost Obrazovna postignuća koja učenik treba postići

Odrediti razdoblje. Temeljna informacija o glazbenim vrstama i polifonom glazbenom idiomu.

Izborni sadržaj Glazbeni primjer po volji i dostupnosti Prijedlozi za rad s učenicima/cama s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama


17. lipnja 2005. 75

Predmet Glazbena kultura Razred 8. razred osnovne škole Nastavna tema 9. Glazba u Bečkoj klasici Ključni pojmovi Sonata, simfonija, gudački kvartet; W. A. Mozart; J.

Haydn; L.v. Beethoven Preporuke za metodičku obradu

Sadržaj se obrađuje verbalno-informativno. Glazbeni primjeri prema dostupnosti – kao ilustracija. Obvezno upotrijebiti primjere koji su se već ranije slušali, ovdje kao ilustraciju, ali i kao ponovljeno slušanje.

Novi stručni termini Sonata, simfonija, gudački kvartet; W. A. Mozart; J. Haydn; L.v. Beethoven

Što treba pamtiti W. A. Mozart; J. Haydn; L.v. Beehoven Korelacija Povijest; Likovna umjetnost Obrazovna postignuća koja učenik treba postići

Znati odrediti razdoblje. Pamtiti predstavnike.

Izborni sadržaj Glazbeni primjer po izboru dostupnosti Prijedlozi za rad s učenicima/cama s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama


17. lipnja 2005. 76

Predmet Glazbena kultura Razred 8. razred osnovne škole Nastavna tema 10. Glazba romantizma Ključni pojmovi Simfonija, klavirska minijatura, simfonijska pjesma Preporuke za metodičku obradu

Sadržaj se obrađuje verbalno-informativno. Glazbeni primjeri prema dostupnosti – kao ilustracija. Obvezno upotrijebiti primjere koji su se već ranije slušali..

Novi stručni termini Simfonija, klavirska minijatura, simfonijska pjesma Što treba pamtiti V. Lisinski, hrvatska nacionalna opera. Korelacija Povijest; likovna umjetnost Obrazovna postignuća koja učenik treba postići

Znati odrediti razdoblje. Imenovati nekoliko predstavnika – i to one koji su se slušali u prethodnim razredima.

Izborni sadržaj Glazbeni primjeri po slobodnom odabiru Prijedlozi za rad s učenicima/cama s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama


17. lipnja 2005. 77

Predmet Glazbena kultura Razred 8. razred osnovne škole Nastavna tema 11. Glazba 20. stoljeća Ključni pojmovi Atonalnost Preporuke za metodičku obradu

Sadržaj se obrađuje verbalno-informativno. Glazbeni primjeri prema dostupnosti – kao ilustracija.

Novi stručni termini Atonalnost Što treba pamtiti Atonalnost; karakteristični zvučni sklopovi Korelacija Povijest; likovna umjetnost Obrazovna postignuća koja učenik treba postići

Temeljnu informaciju o suvremenoj ozbiljnoj glazbi i njezinim karakteristikama. Moći prepoznati tu glazbu na glazbenom primjeru.

Izborni sadržaj Prijedlozi za rad s učenicima/cama s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama


17. lipnja 2005. 78


12. Sviranje (sintesajzer), stvaralaštvo, računalo (MIDI-oprema) – po izboru


Nastavnik potpuno slobodno kreira aktivnosti iz ove kataloške teme, vodeći računa o njihovoj glazbenoj relevantnosti i kvaliteti


U ovim aktivnostima važan je proces a ne rezultat. Samim sudjelovanjem u glazbenoj aktivnosti kod učenika se izoštravaju pojedine glazbene sposobnosti (intonacijska, ritamska) i razvija senzibilitet za glazbu. Aktivnosti toga tipa imaju i rekreativan učinak na učenike.


2. Mogu pratiti ovu temu, a uspješnost će ovisiti o stupnju razvijenosti slušne percepcije. 5. Razvijati senzibilnost za glazbu.

Documents

Glazbena Kultura HNOS