Z A K O N

O PREKRŠAJIMA

Dio prvi

ODGOVORNOST I KAŢNJAVANJE ZA PREKRŠAJE

Glava I

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Zakonom utvrđuju se opći uvjeti, odgovornosti i sankcije koje se propisuju za

prekršaje određene ţupanijskim propisima i uređuje prekršajni postupak koji vode ţupanijski

organi.

Članak 2.

Prekršaji određeni ţupanijskim propisima (u daljnjem tekstu: prekršaji) jesu povrede

javnog poretka utvrđene ţupanijskim zakonom i drugim ţupanijskim propisom za koje se

predviđaju prekršajne kazne i zaštitne mjere.

Članak 3.

Za prekršaj se ne odgovara ako prije nego što je učinjen nije bio predviđen ţupanijskim

propisom kao prekršaj, niti se moţe izreći kazna ili druga sankcija koja nije bila unaprijed

propisana.

Ako je poslije učinjenog prekršaja izmijenjen ţupanijski propis o prekršaju, primjenjit

će se propis koji je blaţi za učinitelja.

Članak 4.

Prekršaji se mogu propisivati ţupanijskim zakonom ili odlukom Vlade Ţupanije (u

daljnjem tekstu: Vlada).

Članak 5.

Za prekršaj predviđen ţupanijskim propisom kaznit će se, ako je učinjen na teritoriju

Ţupanije.

Pod teritorijom Ţupanije podrazumijeva se suhozemna teritorija, vodene površine

unutar njenih granica, kao i zračni prostor nad njim.

Za prekršaj učinjen u inozemstvu kaznit će se samo ako je to odre/eno ţupanijskim zakonom.

U slučaju iz stavka 1. ovog članka moţe se, pod uvjetom uzajamnosti, ustupiti gonjenje za

prekršaj stranoj drţavi, u kojoj učinitelj prekršaja, koji je strani drţavljanin, ima prebivalište.

Članak 6.

Prekršaj moţe biti izvršen činjenjem ili nečinjenjem.

Prekršaj je izvršen u vrijeme kad je učinitelj radio ili duţan da radi, bez obzira na to kad

je posljedica nastupila.

Članak 7.

Prekršaj je izvršen u vrijeme kad je učinitelj radio ili duţan da radi, bez obzira na to kad

je posljedica nastupila.

Članak 8.

Prekršaj je izvršen kako u mjestu gdje je počinitelj radio ili bio duţan da radi, tako i u

mjestu u kome je posljedica nastupila, ako propisom o prekršajima nije drugačije odre/eno.

Glava II

ODGOVORNOST ZA PREKRŠAJE

Članak 9.

Nije odgovoran za prekršaj učinitelj, koji u vrijeme izvršenja prekršaja nije mogao

shvatiti značaj svoje radnje (činjenja ili nečinjenja) ili nije mogao upravljati svojim

postupcima, uslijed trajne ili privremene duševne bolesti, privremene duševne poremećenosti

ili zaostalog duševnog razvoja.

Okolnost da je prekršaj učinjen pod utjecajem alkohola ili opojnih droga ne isključuje

odgovornost učinitelja.

Članak 10.

Za odgovornost je dovoljan nehat učinitelja, ako propisom o prekršaju nije određeno da

će se učinitelj kazniti samo ako je prekršaj učinjen sa umišljajem.

Odredbe krivičnog zakona koji se primjenuje na teritoriju Ţupanije o umišljaju i

nehatu shodno se primjenjuju i na prekršaje.

Članak 11.

Nije odgovoran ko učini prekršaj pod utjecajem sile, prijetnje ili prinude ili ko je u

vrijeme izvršenja prekršaja pogrešno shvatio da postoje okolnosti prema kojima bi, da su

postojale, njegova radnja bila dozvoljena.

Članak 12.

Nepoznavanje propisa kojim se predviđa prekršaj, ne isključuje odgovornost učinitelja.

Članak 13.

Nije prekršaj ona radnja koja je učinjena u nuţnoj obrani.

Nuţna je ona obrana koja je neophodno potrebna da učinitelj od sebe ili drugog odbije

istovremeni protupravni napad.

Članak 14.

Nije prekršaj ona radnja koja je učinjena u krajnjoj nuţdi.

Krajnja nuţda postoji, ako je radnja učinjena radi toga da učinitelj od sebe ili drugog

otkloni istovremenu neskrivljenu opasnost koja se na drugi način nije mogla otkloniti i ako pri

tom učinjeno zlo nije veće od onog koje je prijetilo.

Članak 15.

Ako je učinitelj prekoračio granice nuţne obrane, odnosno krajnje nuţde, moţe se blaţe

kazniti, a ako je to prekoračenje učinjeno pod osobito olakotnim okolnostima, neće odgovarati

za prekršaj.

Članak 16.

Ko s umišljajem drugog podstrekne ili mu pomogne da učini prekršaj, kaznit će se kao

da ga je sam učinio.

S obzirom na prirodu prekršaja, kao i na način i okolnosti pod kojima je izvršeno

podstrekavanje ili pomaganje i stupanj odgovornosti podstrekača i pomagača, podstrekač i

pomagač mogu se blaţe kazniti.

Ako je podstrekavanje ili pomaganje izvršeno pod osobito olakotnim okolnostima ili

ako do izvršenja prekršaja nije došlo, podstrekač i pomagač neće odgovarati za prekršaj.

Članak 17.

Za pokušaj prekršaja učinitelj je odgovoran samo ako je to ţupanijskim zakonom

predviđeno.

Članak 18.

Pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi mogu biti odgovorni za prekršaj samo

ako je to propisom o prekršaju predviđeno.

Ţupanija i općina i njihova tijela i druga drţavna tijela ne mogu biti odgovorni za

prekršaj.

Ţupanijskim zakonom se moţe propisati da za prekršaj odgovara odgovorna osoba u

tijelu Ţupanije i općine i u drugom drţavnom tijelu.

Članak 19.

Pravna osoba je odgovorna za prekršaj ako je do izvršenja prekršaja došlo radnjom ili

propuštanjem duţnog nadzora da strane organa upravljanja ili odgovorne osobe ili radnjom

druge osobe koja je bila ovlaštena da postupa u ime pravne osobe.

Članak 20.

Pravna osoba koja se nalazi pod stečajem odgovorna je za prekršaj bez obzira na to da li

je prekršaj učinjen prije otvaranja ili u tijeku stečajnog postupka, ali mu se ne moţe izreći

novčana kazna, nego samo zaštitna mjera oduzimanja predmeta i oduzimanja imovinske

koristi.

Članak 21.

Odgovornost odgovorne osobe postoji, ako je do izvršenja prekršaja došlo njenom

radnjom ili njenim propuštanjem duţnog nadzora.

Odgovornom osobom, u smislu ovog Zakona, smatra se osoba kojoj su u poduzeću

(društvu) ili drugoj pravnoj osobi povjereni odre/eni poslovi koji se odnose na upravljanje,

poslovanje ili proces rada, kao i osobe koja u tijelu Ţupanije i općine ili drugom drţavnom

tijelu obavlja odre/ene duţnosti.

Članak 22.

Odgovornost odgovorne osobe za prekršaj ne prestaje zato što mu je prestao radni odnos

u pravnoj osobi ili tijelu Ţupanije i općine ili drugom drţavnom tijelu, niti zato što je nastala

nemogućnost kaţnjavanja pravne osobe uslijed njegovog prestanka.

Članak 23.

Odgovornost odgovorne osobe za prekršaj ne postoji ako je ono postupalo na temelju

naređenja druge odgovorne osobe ili tijela upravljanja ili ako je preduzelo sve radnje koje je

na temelju zakona, drugog propisa ili općeg akta bilo duţno da preduzme da bi spriječilo

izvršnje prekršaja.

Članak 24.

Ako drugačije nije određeno u federalnom propisu kojim je predvišen prekršaj, strana

pravna osoba i strana odgovorna osoba kaznit će se za prekršaj, ako je prekršaj učinjen na

teritoriju Ţupanije, i ako strana pravna osoba ima sjedište, odnosno predstavništvo u Federaciji.

Članak 25.

Osoba koja je u krivičnom postupku ili u postupku za privredne prijestupe pravomoćno

oglašena krivom za djelo koje ima i obiljeţja prekršaja neće se kazniti za prekršaj.

Glava III

PREKRŠAJNE SANKCIJE

1. Kazne

Članak 26.

Za prekršaj se moţe propisati novčana kazna ili kazna zatvora.

Kazna zatvora moţe se propisati samo zakonom, ali u trajanju ne kraćem od jednog

dana niti duljem od 60 dana.

Kazna zatvora moţe se propisati za prekršaje kojima se teţe narušava javni red i mir ili

kojim se ugroţava ţivot ili zdravlje ljudi ili zbog kojih mogu nastupiti teţe posljedice.

Kazna zatvora izriče se na pune dane.

Pod uvjetima predviđenim ovim Zakonom, učinitelju prekršaja moţe se, umjesto

novčane kazne, izreći ukor.

Članak 27.

Novčana kazna za pojedinca moţe se propisati u iznosu od 20,00 DEM do 1.000,00

DEM.

Za prekršaje pravnih osoba, kao i za prekršaje imatelja radnje, ţupanijskim propisom

moţe se propisati novčana kazna od 100,00 DEM do 2.000,00 DEM.

Ţupanijskim propisom moţe se za prekršaje koji predstavljaju teţu povredu ţupanijskih

propisa propisati, za pravnu osobu, kao i za imatelja radnje, novčana kazna do 10.000,00

DEM, a za odgovornu osobu i druge pojedince do 2.000,00 DEM.

Za prekršaje iz stavka 3. ovog članka moţe se u srazmjeri i sa visinom pričinjene štete

ili neizvršene obveze propisati novčana kazna, najviše do petostrukog iznosa pričinjene štete,

neizvršene obveze ili vrijednosti robe ili druge stvari koja je predmet prekršaja.

Novčana kazna koja se naplaćuje na licu mjesta moţe se ţupanijskim propisom utvrditi

u fiksnom iznosu, i to za pravnu osobu i imatelja radnje do 500,00 DEM, a za odgovornu

osobu i drugog pojedinca do 100,00 DEM.

Novčana kazna izriče se i plaća u kunama.

Pod imateljem radnje, u smislu ovog članka, smatra se fizička osoba koja obavlja neku

od zakonom dozvoljenih djelatnosti.

Članak 28.

U rješenju o prekršaju određuje se rok plaćanja novčane kazne, koji ne moţe biti kraći

od 15 dana niti dulji od tri mjeseca od dana pravomoćnosti rješenja.

U opravdanim slučajevima, ţupanijski organ, koji je donio rješenje o prekršaju u prvom

stupnju, moţe dozvoliti da se novčana kazna isplati u otplatama. U tom slučaju ţupanijski

organ će odrediti način isplaćivanja i rok isplate koji ne moţe biti dulji od šest mjeseci, ako

ţupanijskim zakonom nije drugačije određeno.

Članak 29.

Ako kaţnjeni u određenom roku ne plati novčanu kaznu koju je izrekao ţupanijski

organ, kazna će se naplatiti prinudno.

Ako se novčana kazna ne moţe prinudno naplatiti, zamijenit će se kaznom zatvora. O

zamjeni novčane kazne u kaznu zatvora donijet će se posebno rješenje.

Novčana kazna ne moţe se zamijeniti kaznom zatvora odgovornoj osobi, kao niti

mlađem časniku, časniku ili vojnom sluţbeniku u aktivnoj sluţbi oruţanih snaga Federacije

BiH.

Članak 30.

Pri zamjenjivanju novčane kazne kaznom zatvora računaju se svakih započetih 50,00

DEM u jedan dan zatvora, ali tako da kazna zatvora ne moţe biti dulja od 30 dana.

Ako je naplaćen jedan dio novčane kazne, ostatak će se srazmjerno zamijeniti kaznom

zatvora, uz ograničenja predviđena u stvaku 1. ovog članka.

Izvršenje kazne zatvora kojim je zamijenjena novčana kazna prekinut će se ako kaţnjeni

plati ostatak novčane kazne.

Članak 31.

Iznosi naplaćenih novčanih kazni za prekršaje unose se u proračun Ţupanije.

Članak 32.

Novčana kazna odmjerava se u granicama određenim propisom u kome je prekršaj

predviđen, uzimajući u obzir sve okolnosti koje utiču da novčana kazna bude veća ili manja

(otegotne i olakotne okolnosti), a naročito teţinu učinjenog prekršaja, okolnosti pod kojima je

prekršaj učinjen, stupanj odgovornsoti, osobne prilike učinitelja i njegovo drţanje poslije

učinjenog prekršaja.

Pri odmjeravanju novčane kazne uzeće se u obzir i imovno stanje učinitelja, odnosno

ekonomsko stanje pravne osobe.

Kao otegotna okolnost za prekršaj ne moţe se uzeti novčana kazna niti zaštitna mjera

ranije izrečena za prekršaj, ako je od dana pravomoćnosti rješenja o prekršaju proteklo više od

dvije godine.

Članak 33.

Ako se pri odmjeravanju kazna utvrdi da prekršaj nije teţe prirode, a ne postoje

olakotne okolnosti koje ukazuju da će se i sa blaţom novčanom kaznom postići svrha

kaţnjavanja, propisana novčana kazna moţe se ublaţiti tako da će se izreći novčana kazna

ispod najmanje mjere kazne koja je propisana za taj prekršaj, ali ne ispod najmanje zakonske

mjere te kazne.

Članak 34.

Ako postoje okolnosti koje znatno umanjuju odgovornost učinitelja, tako da se moţe

očekivati da će se ubuduće kloniti vršenja prekršaja i bez izricanja propisane novčane kazne,

umjesto novčane kazne moţe se izraći ukor.

Ukor se moţe izreći i ako se prekršaj sastoji u neispunjavanju propisane obveze ili je

prekršajem nanesena šteta, a učinitelj je prije donošenja rješenja o prekršaju ispunio propisanu

obvezu, odnosno otklonio ili nadoknadio nanesenu štetu.

Članak 35.

Neće se kazniti učinitelj prekršaja ako je prekršaj prema okolnosti pod kojima je učinjen

malog značaja i ako nije prouzrokovao posljedice ili su posljedice neznatne.

Članak 36.

Ako je učinitelj jednom radnjom ili sa više radnji učinio više prekršaja pod kojima nije

doneseno rješenje o prekršaju, a postupak se vodi pred istim tijelom, utvrdit će se prethodno

novčana kazna za svaki prekršaj i izreći jedna ukupna novčana kazna koja je jednaka zbiru

pojedinih utvr/enih kazni, s tim da ukupna novčana kazna ne moţe prijeći dvostruki iznos

najveće mjere novčane kazne.

Ako je za jedan od više prekršaja utvrđena novčana kazna na temelju članka 27. stavak

4. ovog Zakona, za taj iznos će se uvećati ukupna novčana kazna koja je za ostale prekršaje

utvr/ena prema stavku 1. ovog članka.

2. Zaštitne mjere

Članak 37.

Ţupanijskim zakonom mogu se, uz novčanu kaznu za prekršaj, propisati slijedeće

zaštitne mjere:

1. oduzimanje predmeta,

2. zabrana obavljanja samostalne djelatnosti,

3. zabrana upravljanja motornim vozilom,

4. udaljenje stranca sa teritorija Ţupanije.

Zaštitne mjere iz stavka 1. točke 1. i 4. ovog članka mogu se, pod uvjetima predviđenim

ovim Zakonom, izreći i kad nisu propisane za prekršaj.

Zaštitne mjere mogu se izreći i ako novčana kazna za prekršaj nije izrečena, samo ako je

takva mogućnost predviđena u ţupanijskom zakonu.

Ţupanijskim zakonom mogu se predvidjeti i druge zaštitne mjere, ako to zahtjeva

posebna priroda prekršaja, ali se one mogu izricati samo uz novčanu kaznu za prekršaj.

Članak 38.

Predmeti koji su upotrebljeni ili su bili namijenjeni izvršenju prekršaja ili su nastali

izvršenjem prekršaja mogu se oduzeti, ako su svojima učinitelja prekršaja, odnosno ako njima

raspolaţe samo jedna pravna osoba - učinitelj prekršaja.

Predmeti iz stavka 1. ovog članka mogu se oduzeti i kad nisu svojina učinitelja

prekršaja ili njima ne raspolaţe pravna osoba - učinitelj prekršaja, ako to zahtijevaju interesi

opće sigurnosti, čuvanja ţivota i zdravlja ljudi, sigurnost robnog prometa ili razlozi javnog

morala, kao i u drugim slučajevima predviđenim zakonom. Oduzimanjem predmeta ne dira se

u pravo trećih osoba na naknadu štete od učinitelja.

Tijelo koje je donijelo rješenje o prekršaju određuje da li će se oduzeti predmeti uništiti,

prodati ili predati zainteresiranom tijelu, odnosno pravnoj osobi.

Novac dobijen prodajom predmeta koji je svojina učinitelja prekršaja, odnosno

prodajom predmeta kojim raspolaţe pravna osoba - učinitelj prekršaja unosi se u proračun

Ţupanije.

Ako su prodati predmeti koji nisu svojina učinitelja prekršaja ili njima ne raspolaţe

pravna osoba - učinitelj prekršaja, novac se predaje osobi čija su svojina ti predmeti, odnosno

pravnoj osobi koja raspolaţe tim predmetima. Ako je ta osoba nepoznata i ne javi se niti za

jednu godinu od dana prodaje, novac dobijen od prodaje takvih predmeta unosi se u

proračun Ţupanije

Članak 39.

Zabrana obavljanja samostalne djelatnosti sastoji se u privremenoj zabrani učinitelju

prekršaja da obavlja zanatsku ili drugu djelatnost za koju se izdaje dozvola nadleţnog tijela.

Ako ţupanijskim zakonom, kojim se određuje prekršaj nisu posebno pripisani uvjeti za

izricanje mjere iz stavka 1. ovog članka, ta mjera se moţe izreći učinitelju prekršaja čije bi

daljnje bavljenje samostalnom djelatnošću bilo opasno po ţivot ili zdravlje ljudi ili koji je

zloupotrijebio samostalnu djelatnost za izvršenje prekršaja.

Zaštitna mjera iz stavka 1. ovog članka moţe se izreći u trajanju od tri mjeseca do jedne

godine. Vrijeme trajanja izrečene mjere teče od dana pravomoćnosti rješenja o prekršaju.

Članak 40.

Zabrana upravljanja motornim vozilom sastoji se u zabrani upravljanja motornim

vozilom određene vrste ili kategorije.

Ako ţupanijskim zakonom kojim se propisuje prekršaje nisu propisani uvjeti za

izricanje mjere iz stavka 1. ovog članka, ta mjera moţe se izreći učinitelju prekršaja koji je

učinio tu povredu propisa o sigurnosti prometa ili čije ranije kršenje tih propisa pokazuje da je

opasno da učinitelj prekršaja upravlja motornim vozilom određene vrste ili kategorije. Pri

odlučivanju da li će se izreći ova mjera, uzet će se u obzir i to da li je učinitelj vozač

motornog vozila po zanimanju.

Zaštitna mjera iz stavka 1. ovog članka moţe se izreći u trajanju od 30 dana do jedne

godine. Ako ţupanijskim zakonom kojim se propisuje prekršaj nije drugačije određeno,

vrijeme trajanja izrečene mjere teče od dana pravomoćnosti rješenja o prekršaju.

Članak 41.

Udaljenje stranca sa teritorija Ţupanije moţe se izraći strancu koji je kaţnjen za prekršaj

zbog koga je nepoţeljan njegov daljnji boravak u Ţupaniji.

Zaštitna mjera iz stavka 1. ovog članka moţe se propisati u trajanju od šest mjeseci do

tri godine. Vrijeme trajanja izrečene mjere teče od dana pravomoćnosti rješenja o prekršaju

Glava IV

ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI

PRIBAVLJENE IZVRŠENJEM PREKRŠAJA

Članak 42.

Nitko ne moţe zadrţati imovinsku korist pribavljenu prekršajem.

Imovinska korist oduzet će se rješenjem o prekršaju kojim je utvr/eno izvršenje

prekršaja. Imovinska korist unosi se u proračun Ţupanije.

U pogledu načina oduzimanja imovinske koristi i zaštite oštećene osobe shodno će se

primjenjivati odgovarajuće odredbe krivičnog zakona koji se primjenjuje na teritoriju

Ţupanije.

Glava V

ZASTARJELOST

Članak 43.

Prekšajni postupak ne moţe se voditi ako protekne jedna godina od dana kada je

prekršaj učinjen.

Članak 44.

Izrečena novčana kazna i zaštitna mjera ne mogu se izvršiti ako je od dana pravomoćnosti

rješenja o prekršaju protekla jedna godina.

Članak 45.

Zastarijevanje gonjenja i zastarijevanje izvršenja novčane kazne, odnosno zaštitne mjere

za prekršaje ne teče za vrijeme za koje se gonjenje, odnosno izvršenje ne moţe poduzeti po

ţupanijskom zakonu.

Zastarijevanje se prekida svakom radnjom nadleţnog organa koja se poduzima radi

gonjenja učinitelja prekršaja ili radi izvršenja novčane kazne, odnosno zaštitne mjere.

Sa svakim prekidom zastarijavanje počinje ponovno da teče, ali zastarjelost u svakom

slučaju nastaje kad protekne dvaput onoliko vremena koliko se po zakonu traţi za zastarjelost

gonjenja ili izvršenja novčane kazne, odnosno zaštitne mjere.

Glava VI

POSEBNE ODREDBE O ODGOVORNOSTI I KAŢNJAVANJU MALOLJETNIKA

Članak 46.

Za prekršaj nije odgovoran maloljetnik, koji u vrijeme izvršenja prekršaja nije navršio

16 godina (dijete i mlađi maloljetnik).

Maloljetniku koji je u vrijeme izvršenja prekršaja navršio 16 godina, a nije navršio 18

godina (stariji maloljetnik) izriče se ukor ili novčana kazna, kao i zaštitna mjera iz članka 37.

stavak 1. točka 1., 3. i 4. ovog Zakona.

Ukor se izriče ako je dovoljno da se zbog učinjenog prekršaja stariji maloljetnik samo

prekori. Pri izricanju ukora ukazat će se starijem maloljetniku na štetnost njegovog postupka i

predočit će mu se da u slučaju pnovnog izvršenja prekršaja moţe prema njemu biti izrečena

novčana kazna.

Starijem maloljetniku ne moţe se izreći novčana kazna u većem iznosu od polovice

iznosa propisane novčane kazne za prekršaj, kao ni ukupna kazna za prekršaje u sticaju u

većem iznosu od polovice dvostrukog iznosa najveće mjere novčane kazne.

Starijem maloljetniku ne moţe se novčana kazna zamijeniti kaznom zatvora u trajanju

duljem od 15 dana.

Članak 47.

Ţupanijskim zakonom i propisom Vlade moţe se odrediti da će se roditelj, usvojitelj,

odnosno staratelj maloljetnika koji je učinio prekršaj kazniti ako je učinjeni prekršaj

posljedica njihovog propuštanja duţnog staranja o maloljetniku, a u mogućnosti su da takav

nadzor obavljaju.

Dio drugi

PREKRŠAJNI POSTUPAK

Glava VII

OSNOVNE ODREDBE

Članak 48.

Odredbe ovog Zakona o prekršajnom postupku primjenjuje općinski sud za prekršaje,

kad vodi prekršajni postupak.

Članak 49.

Općinski sud za prekršaje, koji vodi prekršajni postupak, duţan je da istinito i potpuno

utvrdi činjenice koje su vaţne za donošenje rješenja. On je duţan da sa jednakom briţljivošću

ispita, kako okolnosti koje terete okvrivljenog, tako i okolnosti koje mu idu u korist.

Članak 50.

Prije donošenja rješenja o prekršaju, okrivljenom će se pruţiti mogućnost da se izjasni o

onome što mu se stavlja na teret (članak 106.), osim ako se donosi rješenje po skraćenom

postupku.

Ako uredno pozvan okrivljeni ne dođe na saslušanje i ne opravda izostanak, a njegovo

saslušanje nije nuţno za utvrđivanje pravnog stanja stvar, rješenje o prekršaju moţe se

donijeti i bez saslušanja okrivljenog.

Članak 51.

Protiv pravne osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi, sprovodi se jedinstven

prekršajni postupak, osim ako postoje zakonski razlozi da se vodi postupak samo protiv

jednog od njih.

Članak 52.

U prekršajnom postupku, općinski sud za prekršaje, koji vodi postupak, duţan je da

savjesno ocijeni svaki dokaz pojedinačno i u svezi s ostalim dokazima i na osnovu takve

ocjene izvede zaključak, da li je neka činjenica dokazana.

Članak 53.

Općinski sud za prekršaje, koji vodi prekršajni postupak, straraće se da neznanje i

neukost okrivljenog i drugih osoba, koje sudjeluju u postupku, ne bude na štetu prava koja im

po zakonu pripadaju u postupku.

Članak 54.

Općinski sud za prekršaje, koji vodi prekršajni postupak, duţan je da nastoji da

postupak sprovede bez odugovlačenja i da onemogući svaku zlouporabu prava koja pripadaju

osobama koje sudjeluju u postupku.

Članak 55.

Prekršajni postupak vodi se na jeziku koji je u sluţbenoj uporabi u Ţupaniji.

Okrivljeni, svjedoci i druge osobe koje sudjeluju u postupku, imaju pravo da, pri

izvođenju pojedinih radnji u prekršajnom postupku ili na usmenom pretresu upotrebavljaju

svoj jezik. Ako se prekršajni postupak, odnosno usmeni pretres ne vodi na jeziku te osobe,

osigurat će se usmeno prevođenje onoga što ono odnosno drugi iznose, kao i isprava i drugog

pismenog dokaznog materijala.

O pravu na prevođenje poučit će se osoba iz stavka 2. ovog članka, koja se moţe odreći

tog prava, ako zna jezik na kom se vodi postupak. U zapisnik će se zabiljeţiti da je data pouka

i izjava sudionika.

Prevo/enje obavlja tumač koga odredi općinski sud za prekršaje koji vodi postupak.

U prekršajnom postupku sluţbeno pismo je latinica.

Članak 56.

Svi drţavni organi duţni su da ukazuju pravnu pomoć općinskom sudu za prekršaje koji

vodi prekršajni postupak.

Članak 57.

Prekršajni postupak neće se vodi nit će se izricati kazna za prekršaj protiv osoba koje

uţivaju diplomatski imunitet.

Članak 58.

Ako primjenjivanje propisa o prekršaju zavisi od prethodnog rješenja nekog pravnog

pitanja za čije je rješenje nadleţan drugi organ, ţupanijski organ, koji vodi prekršajni

postupak moţe sam riješiti to pitanje, a moţe odgoditi donošenje rješenja, ako se po tom

pitanju u prekršajnom postupku ima djelovati samo za predmet o kom se u tom postupku

rješavalo.

O pitanju postojanja krivičnog djela i krivične odgovornosti učinitelja, općinski sud za

prekršaje, koji vodi prekršajni postupak, vezan je pravomoćnom presudom krivičnog suda,

kojom je okrivljeni oglašen za krivično djelo.

Glava VIII

ORGANI ZA VOÐENJE PREKRŠAJNOG POSTUPKA

1. Nadleţnost

Članak 59.

Prekršajni postupak vodi, u prvom stupnju, općinski sud za prekršaje.

O ţalbi na rješenje o prekršaju, koje je donio općinski sud za prekršaje, rješava u

drugom stupnju ţupanijski sud.

Članak 60.

U općinskom sudu za prekršaje, prekršajni postupak vodi i rješenje o prekršaju donosi

sudac za prekršaje, kao pojedinac.

Ţupanijski sud odlulučuje u vijeću sastavljanom od trojice sudaca, od kojih je jedan

predsjednik vijeća.

Članak 61.

Ţupanijski sud zauzima načelne stavove o pravnim pitanjima radi jedinstvenog

primjenjivanja propisa o prekršajima, prati pojave i probleme u oblasti prekršaja i o tome

dostavlja izvješće Ministarstvu pravosuđa i daje inicijative za donošenje i za izmjenu

ţupanijskih propisa.

Članak 62.

Za vođenje prekršajnog postupka mjesno je nadleţan sud na čijem području je prekršaj

učinjen.

Općinski sud za prekršaje je nadleţan za pravnu osobu, nadleţan je i za odgovornu

osobu u pravnoj osobi.

Članak 63.

Općinski sud za prekršaje, nadleţan je da vodi prekršajni postupak i za vojnu osobu,

osim ako je ona učinila prekršaj u mjestu koje je pod kontrolom vojnih tijela ili u drugim

slučajevima određenim zakonom.

Članak 64.

Ako se nadleţnost organa iz članka 62. ovog Zakona ne moţe odrediti prema mjestu

izvršenja prekršaja ili ako je prekršaj izvršen u inozemstvu, nadleţnost se određuje prema

prebilavištu, odnosno boravištu pojedinca učinitelja prekršaja, a ako je prekršaj učinila pravna

osoba, prema sjedištu pravne osobe.

Članak 65.

Općinski sud za prekršaje, koji je nadleţan za učinitelja prekršaja, nadleţan je i za

suučesnike. Protiv učinitelja prekršaja i suučesnika provodi se jedinstven prekršajni postupak.

Ako je to svrsishodno, moţe se voditi odvojeno postupak protiv pojedinih suučesnika.

Ako su prekršaj kao suučesnici učinili građanin i vojna osoba, a za postupak protiv

vojne osobe nadleţan je vojni organ, postupak će se voditi odvojeno za građanina, a odvojeno

za vojnu osobu.

Članak 66.

Općinski sud za prekršaje duţan je, po sluţbenoj duţnosti, da pazi na stvarnu i mjesnu

nadleţnost. Ako utvrdi da je za vođenje prekršajnog postupka nadleţan drugi sud, ustupit će

predmet nadleţnom sudu.

Članak 67.

Općinski sud za prekršaje moţe, prije nego što donese rješenje o prekršaju, ustupiti

predmet sudu, na čijem području učinitelj prekršaja ima prebivalište ili boravište, ako se time

olakšava postupak.

Općinski sud za prekršaje moţe, u roku od osam dana od dana prijema predmeta,

zahtijevati da o opravdanosti ustupanja predmeta prema stavku 1. ovog članka odluči

ţupanijski sud. Odluka ţupanijskog suda je konačna.

Članak 68.

O sukobu nadleţnosti između općinskih sudova za prekršaje za vo/enje prekršajnog

postupka, odlučuju ţupanijski sud.

Protiv rješenja kojim je odlučeno o sukobu naleţnosti nije dozvoljena ţalba.

Članak 69.

Ako se stranoj drţavi, na osnovu međunarodnog ugovora, ustupa gonjenje - kaţnjavanje

za prekršaj, koji je na teritoriju Ţupanije izvršio strani drţavljanin, čije je prebivalište u

stranoj drţavi, odluku o ustupanju donosi ţupanijski sud.

Ako strana drţava predloţi da se u Ţupaniji poduzme gonjenje i kaţnjavanje za prekršaj

koji je u stranoj drţavi izvršio građanin Ţupanije, sa prebivalištem u Ţupaniji, odluku o

preuzimanju gonjenja i kaţnjavanja donosi ţupanijski sud.

2. Organizacija i sastav

Članak 70.

Sudovi u Ţupaniji su općinski sud za prekršaje, kao prvostupanjski sud i ţupanijski sud,

kao drugostupanjski sud.

Članak 71.

Općinski sudovi za prekršaje su:

1. Općinski sud za prekršaje u Orašju - za područje općine Orašje i dio općine

Bosanski Šamac,

2. Općinski sud za prekršaje u Odţaku - za područje općine Odţak i dio općine

Bosanski Brod.

Članak 72.

Za suca općinskog suda za prekršaje moţe biti imenovan drţavljanin Federacije, koji

ima prebivalište na području Federacije, koji je diplomirani pravnik sa poloţenim

pravosudnim ispitom ili poloţenim ispitom suca za prekršaje.

Suci općinskog suda za prekršaje imenuju se na period od četiri godine i mogu biti

ponovno imenovani.

Suca općinskog suda za prekršaje imenuje i razrješava duţnosti Općinsko vijeće, na

prijedlog Ministra pravosu/a.

Članak 73.

U općinskom sudu za prekršaje, za obavljanje stručnih i administrativno-tehničkih

poslova, postoji potreban broj djelatnika, koji imaju odgovarajuću stručnu spremu.

Unutarnja organizacija općinskog suda za prekršaje uređuje se pravilnikom o unutarnjoj

organizaciji.

Pravilnik iz stavka 2. ovog članka donosi predsjednik suda za prekršaje, uz suglasnost

Ministra pravosuđa.

Članak 74.

Na djelatnike u općinskom sudu za prekršaje primjenjuju se propisi koji vaţe za

djelatnike u ţupanijskim organima uprave.

Članak 75.

Sredstva za rad općinskog suda za prekršaje osiguravaju se u proračunu Ţupanije.

Glava IX

IZUZEĆE

Članak 76.

Sudac suda za prekršaje i druga sluţbena osoba, koja vrši određenu duţnost u

prekršajnom postupku, izuzeće se:

1) ako je oštećeno prekršajem,

2) ako mu je okrivljeni, predstavnik pravne osobe, branitelj okrivljenog, oštećeni ili

njegov zastupnik, bračni drug ili srodnik u pravnoj liniji do četvrtog, a po tazbini do drugog

stupnja,

3) ako je u istom predmetu bio predstavnik pravne osobe, branitelj okrivljenog,

zastupnik ili punomoćnik oštećenog, svjedok ili vještak,

4) ako postoje druge okolnosti koje izazivaju sumnju u njegovu nepristrasnost.

Izuzeta su od donošenja rješenja u drugom strupnju osobe koje su sudjelovale u

donošenju rješenja o prekršaju u prvom stupnju.

Članak 77.

Sluţbena osoba koja sudjeluje u prekršajnom postupku duţna je da sama traţi svoje

izuzeće, čim sazna da za to postoji razlog.

Zahtjev za izuzeće moţe podnijeti i okrivljeni, odnosno predstavnik okrivljene pravne

osobe, do donošenja rješenja o prekršaju. Osoba čije se izuzeće traţi, moţe do donošenja

rješenja o izuzeću, poduzimati samo radnje koje ne trpe odlaganje.

O zahtjevu za izuzeće suca općinskog suda za prekršaje, odlučuje predsjednik tog suda,

a o zahtjevu za izuzeće predsjednika suda odlučuje predsjednik ţupanijskog suda.

Prije donošenja rješenja o izuzeću, uzet će se izjava od osobe čije je izuzeće u pitanju.

Protiv rješenja kojim se usvaja zahtjev za izuzeće, nije dozvoljena ţalba, a rješenje

kojim se zahtjev za izuzeće odbija, moţe se pobijati samo ţalbom protiv rješenja o prekršaju.

Glava X

OKRIVLJENI I OŠTEĆENI

Članak 78.

Okrivljeni ima pravo da se brani sam ili uz stručnu pomoć branitelja.

Članak 79.

Za okrivljenu pravnu osobu u prekršajnom postupku sudjeluje njen predstavnik, koji je

ovlašten da poduzima sve radnje koje moţe da poduzme sam okrivljeni.

Članak 80.

Predstavnik pravne osobe je osoba koja je ovlaštena da predstavlja pravnu osobu na

osnovu zakona ili drugog propisa, općeg akta ili drugog akta pravne osobe.

Predstavnik pravne osobe mora da ima pismeno ovlaštenje organa upravljanja.

Predstavnik pravne osobe moţe biti samo jedna osoba.

Članak 81.

Predstavnik strane pravne osobe je osoba koja upravlja pravnom osobom ili

predstavništvom te strane osobe u Ţupaniji, ako za predstavnika nije određena druga osoba.

Članak 82.

Predstavnik pravne osobe ne moţe biti osoba koja je u istoj stvari svjedok.

Predstavnik pravne osobe ne moţe biti ni odgovorna osoba protiv koje se vodi postupak

za isti prekršaj, a koja ističe da je postupala na osnovu naređenja druge odgovorne osobe ili

organa upravljanja (članak 23.).

Više okrivljenih pravnih osoba mogu imati kao predstavnika istu osobu, samo ako to

nije u suprotnosti sa interesima njihove obrane.

U slučajevima iz stavka 1. do 3. ovog članka općinski sud za prekršaje, koji vodi

prekršajni postupak, duţan je da obavijesti pravnu osobu radi određivanja drugog predstavnika.

Općinski sud za prekršaje duţan je da uvijek upozori pravnu osobu, ako je predstavnik

pravne osobe u isto vrijeme i odgovorna osoba, protiv koje se vodi prekršajni postupak.

Za stranu pravnu osobu obavještenje i upozorenje iz stavka 4. i 5. ovog članka upućivat

će se pravnoj osobi, odnosno predstavništvu pravne osobe u Ţupaniji.

Članak 83.

Okrivljena pravna osoba i okrivljena odgovorna osoba mogu imati svaki svog branitelja

ili zajedničkog branitelja.

Članak 84.

Oštećeni ima pravo da predlaţe dokaze, da stavlja druge prijedloge, da ističe zahtjeve za

naknadu štete i da ostvaruje druga prava predivđena ovim Zakonom.

Ako je učinjenim prekršajem šteta nanesena drţavnom vlasništvu, o tome će se uvijek

obavijestiti nadleţno pravobraniteljstvo.

Zakonski zastupnik oštećenog vrši prava koja po ovom Zakonu ima oštećeni.

Oštećeni moţe svoja prava vršiti i preko punomoćnika.

Članak 85.

Okrivljeni, predstavnik pravne osobe, branitelj okrviljenog, oštećeni i zastupnik oštećenog

imaju pravo da razmatraju spise predmeta. Ako je prekršajni postupak u tijeku, razmatranje i

prepisivanje spisa dozvoljava sudac koji vodi postupak.

Razmatranje spisa moţe da se uskrati, ako bi se time ometalo pravilno vo/enje postupka.

Poslije izvedenih dokaza, osobama iz stavka 1. ovog članka, kao i svakoj drugoj osobi, koja

ima opravdan interes, ne moţe se uskratiti razmatranje i prepisivanje spisa.

Glava XI

DONOŠENJE I SAOPĆAVANJE ODLUKA I POVRAT U PRIJAŠNJE STANJE

Članak 86.

Odluke o prekršajnom postupku donose se u obliku rješenja, ako u ovom zakonu za

pojedine odluke nije predviđeno da se donose u obliku zaključka ili naredbe.

U pogledu načina donošenja odluka shodno se primjenuju odgovarajuće odredbe zakona

o krivičnom postupku koji se primjenuje na teritoriju Ţupanije.

Članak 87.

Odluke se saopćavanju okrivljenom i drugim zainteresiranim osobama usmeno, ako su

prisutna, a dostavljanjem ovjerenog prijepisa, ako su odsutna.

Ako je odluka usmeno saopćena, to će se naznačiti u zapisniku ili na spisu.

Zainteresiranoj osobi dostavit će se ovjereni prijepis usmeno saopćene odluke samo ako se

protiv te odluke moţe izjaviti ţalba.

Prijepis odluka protiv kojih je dozvoljena ţalba dostavljaju se sa uputstvom o pravu na

ţalbu.

Članak 88.

Pozivi za saslušanje i pozivi za prisustvovanje na usmenom pretresu dostavljaju se

okrivljenom osobno.

Odluke od čijeg dostavljanja teče rok za ţalbu dostavljaju se se osobno osobi kojoj su

upućene.

U pogledu dostavljanja pismena shodno se primjenjuju odgovarajuće odredbe zakona o

krivičnom postupku koji se primjenjuje na teritoriju Ţupanije.

Članak 89.

Okrivljenom koji iz opravdanih razloga propusti rok za izjavu prigovora ili ţalbe na

rješenje o prekršaju dozvolit će se povrat u prijašnje stanje, ako u roku od tri dana od dana

prestanka razloga zbog kojih je propustio rok, podnese molbu za povrat u prijašnje stanje i

ako istodobno s tom molbom preda prigovor, odnosno ţalbu.

Nakon isteka 30 dana od dana propuštanja roka, ne moţe se traţiti povrat u prijašnje

stanje.

Za rješavanje o povratu u šprijašnje stanje zbog propuštanja roka za ţalbu nadleţan je

ţupanijski sud, a zbog propuštanja roka za prigovor, općinski suda za prekršaje nadleţan za

donošenje rješenja o prekršaju u prvom stupnju.

Ako ţupanijski sud, odnosno općinski sud za prekršaje dozvoli povrat u prijašnje stanje,

odlučit će o tome rješenjem o ţalbi, odnosno prigovoru.

Članak 90.

Molba za povrat u prijašnje stanje predaje se općinskom sudu za prekršaje protiv čijeg

je rješenja trebalo izjaviti ţalbu, odnosno prigovor.

Molba ne zadrţava izvršenje rješenja, ali općinski sud za prekršaje moţe odlučiti da se

zastane sa izvršenjem do donošenja odluke po molbi.

Protiv rješenja donesenog o molbi za povrat u prijašnje stanje nije dozvoljena ţalba.

Glava XII

TROŠKOVI PREKRŠAJNOG POSTUPKA I IMOVINSKO-PRAVNI ZAHTJEV

Članak 91.

Troškovi prekršajnon postupka obuhvataju stvarne izdatke učinjene radi vođenja

postupka.

U troškove prekršajnog postupka spadaju i stvarno učinjeni izdaci za prinudno

dovođenje oduzetog prijevoznog ili drugog sredstva kojim je učinjen prekršaj.

Članak 92.

Troškovi prekršajnog postupka padaju na teret osobe kaţnjene za prekršaj.

Troškove prekršajnog postupka za prekršaj po kome je postupak obustavljen snosi

općinski sud za prekršaje koji je vodio taj postupak.

Predstavnik okrivljene pravne osobe i okrivljena odgovorna osoba snose troškove

postupka koje su prouzrokovali svojom krivicom.

Osoba koja je svjesno podnijela neistinitu prijavu za prekršaj snosi troškove postupka.

U rješenju o prekršaju odredit će se tko snosi troškove i u kom iznosu.

Ako za utvrđivanuje visine troškova nema dovoljno podataka, donijet će se naknadno

posebno rješenje o troškovima.

U pogledu troškova postupka shodno se primjenuju odgovarajuće odredbe Zakona o

krivičnom postupku koji se primjenuje na teritoriju Ţupanije.

Članak 93.

Zahtjev za naknadu štete moţe oštećeni u prekršajnom postupku da postavi do

donošenja rješenja o prekršaju. Zahtjev ne moţe da pređe iznos do kog je za raspravljanje

imovinsko-pravnih zahtjeva nadleţan sudac pojedinac u parničnom postupku na tom području,

a višak iznosa moţe oštećeni ostvarivati u parničnom postupku.

Ako iznos štete ne moţe da se utvrdi ili ako bi utvrđivanje štete usporilo ili oteţalo

prekršajni postupka ili ako je zahtjev za naknadu štete samo djelomično usvojen, oštećeni će

se uputiti da svoj zahtjev za naknadu štete, odnosno neusvojeni iznos ostvaruje u parničnom

postupku.

Ako postupak bude obustavljen, oštećeni će se uputiti da svoj zahtjev za naknadu štete

ostvaruje u parničnom postupku.

Ako je oštećena imovina u drţavnom vlasništvu, o obustavljanju postupka obavijestit će

se nadleţno pravobraniteljstvo.

Glava XIII

POKRETANJE I TOK PREKRŠAJNOG POSTUPKA

1. Pokretanje postupka

Članak 94.

Prekršajni postupak pokreće općinski sud za prekršaje na temelju prijave za pokretanje

prekršajnog postupka.

Prijavu za pokretanje prekršajnog postupka moţe podnijeti ovlašteni i oštećeni (u

daljnjem tekstu: podnositelj prijave). Ovlašteni organi su tuţitelj i drugi drţavni organ,

ovlašteni inspektor ili ovlaštene osobe koje vrše inspekcijske poslove, kao i poduzeće

(društvo) i druge pravne osobe.

Članak 95.

Prijava za pokretanje prekršajnog postupka sadrţi: osnovne podatke za učinitelja

prakršaja, činjenični opis iz kojeg proizilaze pravna obiljeţja prekršaja, vrijeme i mjesto

izvršenja prekršaja i druge okolnosti potrebne da se prekršaj što bliţe odredi, pravnu ocjenu

prekršaja i prijedlog o dokazima koje treba izvesti u toku postupka.

Ako prijava za pokretanje prekršajnog postupka ne sadrţi podatke iz stavka 1. ovog

članka, vratit će se podnositelju da u određenom roku otkloni nedostatke. U slučaju da

podnositelj prijave ne otkloni nedostatke u toku koji ne moţe biti kraći od tri niti dulji od

osam dana, smatrat će se da je od prijave odustao, pa će takvu prijavu zaključkom odbaciti

općinski sud za prekršaje.

Članak 96.

Ako općinski sud za prekršaje ocijeni da postoje uvjeti za pokretanje prekršajnog

postupka, provešće postupak i donijeti rješenje o prekršaju.

O pokretanju prekršajnog postupka donosi se zaključak koji se saopćava okrivljenom

prilikom saslušanja.

Ako je učinitelj prekršaja nepoznat, općinski sud za prekršaje moţe i prije donošenja

zaključka o pokretanju prekršajnog postupka poduzeti one radnje koje ne trpe odlaganje.

O pokretanju postupka protiv vojne osobe, općinski sud za prekršaje obavijestit će

vojnu postrojbu, odnosno vojnu ustanovu kojoj ta osoba pripada.

Članak 97.

Prijavu za pokretanje prekršajnog postupka općinski sud za prekršaje će odbaciti

zaključkom, ako je utvrdio:

- da radnja opisana u prijavi nije prekršaj,

- da postoje osnovi koji isključuju odgovornost za prekršaj,

- da je nastupila zastarjelost gonjenja za prekršaj,

- da su se stekli drugi zakonski razlozi zbog kojih se postupak ne moţe pokrenuti niti

voditi.

Zaključak iz stavka 1. ovog članka dostavit će se podnositelju prijave, a oštećeni će se

obavijstiti da imovinski pravni zahtjev moţe ostvariti u parnici.

2. Mjere za osiguranje prisustva okrivljenog i drugih osoba u prekršajnom postupku i

jamstvo

Članak 98.

Osoba čije je osobno prisustvo u prekršajnom postupku potrebno poziva se, po pravilu,

pismenim pozivom. U pozivu će se naznačiti naziv suda koji poziva, vrijeme i mjesto dolaska,

predmet zbog koga se poziva i u kom svojstvu (kao okrivljeni, predstavnik okrivljene pravne

osobe, svjedok, vještak, itd.). Ako se oštećeni poziva kao svjedok, to u pozivu mora da se

naznači.

U pozivu za okrivljenog naznačit će se zašto se okrivljuje i da li mora osobno da

pristupi radi saslušanja ili moţe svoju obranu da podnese pismeno. Kad se poziva da osobno

pristupi, okrivljeni će se u pozivu upozoriti da se u slučaju neodazivanja pozivu moţe narediti

njegovo privođenje. Ako za utvrđivanje činjeničnog stanja prisustvo okrivljenog nije

neophodno u pozivu će se okrivljeni upozoriti da će se, u slučaju njegovo neodazivanja,

rješenje o prekršaju donijeti i bez njegovog saslušanja.

Odredbe iz stavka 1. i 2. ovog članka shodno će se primjenjivati i na pozivanje

predstavnika okrivljene pravne osobe. Ako sudu nije poznato tko je određen za predstavnika

okrivljene pravne osobe, zatraţit će se od pravne osobe da odredi i uputi svog predstavnika.

U pozivu svjedocima i vještacima naznačit će se da se, u slučaju neopravdanog

izostanka, moţe narediti njihovo privođenje. Ako je pozivanje izvršeno usmeno, to će se u

spisima zabiljeţiti.

Članak 99.

Ako se osoba koja je uredno pozvana ne odazove pozivu i svoj izostanak ne opravda, a

njegovo je prisustvo neophodno radi utvrđivanja činjeničnog stanja, naredit će se njeno

privođenje.

Privođenje okrivljenog moţe se narediti i bez prethodno usmenog poziva, ako okrivljeni

ne moţe da dokaţe svoj identitet ili nije poznato njegovo prebivalište.

Privođenje oštećenog moţe se narediti samo ako je pozvan kao svjedok.

Privođenje se naređuje pismenom naredbom čije se izvršenje povjerava policiji. U naredbi

mora biti naznačeno ime i prezime i adresa osobe koja se ima privesti i razlog privođenja.

Naredba mora biti ovjerena sluţbenim pečatom i potpisom suca koji vodi prekršajni postupak.

Protiv vojnih osoba i pripadnika policije neće se izdavati naredba za privođenje, nego će

se od njihove komande zatraţiti da ih privede.

Članak 100.

Okrivljeni moţe biti zadrţan:

1) ako se ne moţe utvrditi njegov identitet ili ako nema prebivališta, a postoje osnovi

sumnje da je izvršio prekršaj i da će pobjeći,

2) ako namjerava da napusti Federaciju tako da postoji mogućnost da osujeti vođenje

prekršajnog postupka.

O zadrţavanju okrivljenog, općinski sud za prekršaje, koji vodi prekršajni postupak,

donosi naredbu u kojoj će naznačiti dan i sat kad je zadrţavanje započeto. Okrivljeni svojim

potpisom potvrđuje da mu je naredba saopćena.

Izvršenje naredbe o zadrţavanju povjerit će se policiji.

Zadrţavanje moţe trajati najdulje 24 sata. U tom roku okrivljeni mora biti saslušan i

mora se donijeti rješenje o prekršaju.

Vrijeme za koje je okrivljeni zadrţan prije donošenja rješenja o prekršaju, uračunava se

u izrečenu novčanu kaznu. Pri uračunavanju u novčanu kaznu, zadrţavanje koje je trajalo

dulje od 12 sati računa se kao 50,00 DEM novčane kazne.

Članak 101.

Na molbu okrivljenog koji ne ţivi stalno u Ţupaniji, a ţeli da je prije okončanja

prekršajnog postupka napusti, općinski sud za prekršaje moţe dozvoliti da okrivljeni poloţi

jamstvo kao osiguravanje za ispunjenje obveza koje mogu biti određene u rješenje o

prekršaju. Općinski sud za prekršaje moţe zahtjevati da okrivljeni pored polaganja jamstva,

odredi punomoćnika koji će u njegovo ime primati pismena i zastupati ga u postupku, ako su

u pitanju njegova imovinska prava.

Jamstvo se ne moţe odrediti prije nego što je okrivljeni saslušan.

Jamstvo uvijek glasi na novčani iznos koji se određuje s obzirom na teţinu prekršaja,

visinu propisane novčane kazne i veličinu štete nanesene oštećenoj osobi. Jamstvo se sastoji u

polaganju gotovog novca, vrijednosnih papira ili dragocjenosti.

Ako bude doneseno rješenje o obustavljanju postupka, poloţeno jamstvo se vraća.

Ako osoba, koja je kaţnjena za prekršaj po pravomoćnosti rješenja o prekršaju, ne plati

izrečenu novčanu kaznu ili ne otpočne da izdrţava kaznu zatvora kojom je zamijenjena

novčana kazna, ili ne plati iznos utvrene naknade štete ili utvrđene imovinske koristi, iz

poloţenog jamstva će se naplatiti iznosi i troškova postupka, a ostatak će se vratiti kaţnjenoj

osobi.

3. Saslušanje okrivljenog

Članak 102.

Saslušanje okrivljenog vrši se, po pravilu, usmeno.

Ako općinski sud za prekršaje, koji vodi prekršajni postupak, nađe da neposredno

usmeno saslušanje nije potrebno s obzirom na značaj prekršaja i podatke kojima raspolaţe,

pozvat će okrivljenog da svoju obranu da pismeno. U takvom slučaju okrivljeni moţe

zahtijevati da bude i usmeno saslušan.

Članak 103.

Kad se okrivljeni prvi puta saslušava, uzeće se od njega osobni podaci: ime i prezime,

zanimanje, dan, mjesec, godina i mjesto rođenja, adresa, stanje, da li je i kad osuđivan ili

kaţnjavan za prekršaj, a ako je maloljetan, tko mu je zakonski zastupnik.

Prije uzimanja osobnih podataka, okrivljenom će se saopćiti zašto se okrivljuje i

pozvaće se da iznese svoju obranu.

Ako se saslušava predstavnik okrivljene pravne osobe, prethodno će se utvrditi njegov

identitet i da li je ovlašten da predstavlja okrivljenu pravnu osobu.

Članak 104.

U pogledu saslušanja okrivljenog, suočenja i učestvovanja tumača, shodno se

primjenjuju odgovarajuće odredbe Zakona o krivičnom postupku koji se primjenuje na

teritoriju Ţupanije.

4. Saslušanje svjedoka

Članak 105.

Svjedoci se saslušavaju kad je to potrebno za utvrđivanje činjenica.

Svaka osoba koja je pozvana kao svjedok, duţna je da se odazove pozivu i da svjedoči.

Osobe koje se zbog iznemoglosti ili bolesti ne mogu da odazovu pozivu, saslušat će se u svom

stanu.

Članak 106.

Svjedok koji i pored upozorenja na posljedice, bez opravdanog razloga, odbije da

svjedoči, kaznit će se novčanom kaznom do 30,00 DEM.

Ako svjedok ne plati novčanu kaznu, općinski sud za prekršaje moţe narediti da se

kazna naplati prinudno.

Ţalba na rješenje o novčanoj kazni ne zadrţava izvršenje rješenja.

Članak 107.

U pogledu oslobođenja od duţnosti svjedočenja, načina saslušavanja svjedoka, suočenja

i učestvovanja tumača, shodno se primjenjuju odgovarajuće odredbe Zakona o krivičnom

postupku koji se primjenuje na teritoriju Ţupanije.

5. Očevid i vještaćenja.

Članak 108.

Ako je za utvrđivanje i razjašnjenje kakve vaţne činjenice potrebno osobno i

neposredno opaţanje, izvršit će se očevid.

Općinski sud za prekršaje koji je naredio očevid odredit će koje će se osobe pozvati da

prisustvuju očevidu.

Članak 109.

Ako je za utvrđivanje ili za ocjenjivanje neke činjenice neophodno stručno znanje kojim

ne raspolaţe sudac, odredit će se vještak. Vještačenje se moţe povjeriti i stručnoj ustanovi

(bolnici, kemijskoj laboratoriji i dr.).

U slučaju odbijanja vještačenja, shodno će se primjenjivati odredbe članka 106. ovog

Zakona.

Članak 110.

U pogledu izuzeća vještaka i načina vještačenja, shodno se primjenjuju odgovarajuće

odredbe Zakona o krivičnom postupku koji se primjenjuje na teritoriju Ţupanije.

6. Pretresanje prostorija i osoba

Članak 111.

Pretresanje stana i drugih prostorija, kao i pretresanje osoba, moţe se poduzeti samo u

slučaju teţih prekršaja, ako ima dovoljno osnova da će se u prostorijama ili kod pojedinih

osoba naći predmeti ili tragovi koji bi mogli biti bitni za prekršajni postupak.

Pretresanje u vojnim ustanovama i vojnim jedinicama, kao i pretresanje vojnih osoba,

moţe obavljati samo ovlašteni vojni organ.

Pretresanje prostorija koje pripadaju osobama koje uţivaju imunitet u međunarodnom

pravu nije dopušteno.

Članak 112.

Pretresanje određuje pismenom naredbom općinski sud za prekršaje, koji vodi

prekršajni postupak.

U slučaju potrebe, izvršenje naredbe o pretresivanju povjerit će se policiji.

Prije početka pretresanja, naredba o pretresanju predaje se osobi na koju se odnosi. Ta

osoba će se pozvati da dobrovoljno preda ono što se pretresanjem traţi.

Članak 113.

Drţatelj stana ili prostorija, a u njegovom odsustvu, jedan od odraslih članova

domaćinstva, pozvat će se da prisustvuje pretresanju. Ako se pretresanje obavlja u poduzeću

ili drugoj pravnoj osobi, pozvat će se ovlašteni predstavnik pravne osobe da prisustvuje

pretresanju.

Pretresanju prisustvuju dva punoljetna građanina.

O svakom pretresanju sastavlja se zapisnik u kome se navodi naredba o pretresanju, kao

i predmeti koji su oduzeti prilikom pretresanje.

Zapisnik potpisuju sve osobe koje obvezno prisustvuju pretresanju.

Osobi kod koje je pretresanje izvršeno izdaje se prijepis zapisnika o pretresanju.

7. Privremeno oduzimanje predmeta

Članak 114.

Predmeti mogu biti privremeno oduzeti i prije donošenja rješenja o prekršaju.

Privremeno oduzimanje predmeta određuje se naredbom općinskog suda za prekršaje.

Prijepis te naredbe mora se predati osobi od koje se predmeti oduzimaju.

Osobi od koje se predmeti privremeno oduzimaju izdaje se potvrda sa točnim

naznačenjem i opisom oduzetih predmeta. Ako je predmet podloţan kvaru, ili ako njegovo

čuvanje iziskuje nasrazmjerne troškove, općinski sud za prekršaje odredit će da se takav

predmet proda.

Općinski sud za prekršaje moţe, povodom prigovora zainteresirane osobe ili po

sluţbenoj duţnosti, privremeno oduzete predmete vratiti vlasniku.

Sluţbena osoba koje ja na osnovu zakona ovlaštena da privremeno oduzme predmete u

svezi sa izvršenim prekršajem, duţna je da te predmete odmah preda općinskom sudu za

prekršaje.

8. Prekid prekršajnog postupka

Članak 115.

Općinski sud za prekršaje, koji vodi prekršajni postupak, rješenjem će prekinuti

postupak:

1) ako se ne zna prebivalište ili boravište okrivljenog ili je u bjekstvu ili inače nije

dostiţan drţavnim organima ili se nalazi u inozemstvu na neodređeno vrijeme,

2) ako je kod okrivljenog nastupilo privremeno duševno oboljenje ili privremena

duševna poremećenost.

Prije nego što se postupak prekine, prikupiće se svi dokazi o prekršaju i odgovornsoti

okrivljenog do kojih se moţe doći.

Prekinuti postupak nastavit će se kad prestanu smetnje koje su ga izazvale.

O prekidu i nastavljanju postupka obavjestit će se oštećeni.

Članak 116.

Općinski sud za prekršaje, koji vodi prekršajni postupak, odredit će usmeni pretres, ako je to

potrebno radi boljeg razjašnjenja stvari.

Na usmeni pretres pozivaju se okrivljeni njegov branitelj, a po potrebi, svjedoci i

vještaci. Ako je okrivljeni pravna osoba, na usmeni pretres poziva se predstavnik pravne

osobe.

O danu, satu i mjestu usmenog pretresa obavještava se i oštećeni, ako se pozivanje

postupak ne bi odugovlačio.

Članak 117.

Općinski sud za prekršaje moţe odlučiti da se usmeni pretres odrţi u odsustvu

okrivljenog koje je uredno pozvan, ako je on ranije saslušan, a kad općinski sud za prekršaje

na/e da prisustvo okrivljenog nije nuţno za pravilno utvrđivanje stanja stvari.

Usmeni pretres će se odrţati i ako ne dođe uredno pozvani branitelj okrivljenog.

Članak 118.

Usmeni pretres je javan.

Općinski sud za prekršaje moţe odlučiti da se pretres ili jedan njegov dio odrţi bez

prisustva javnosti, ako to zahtjeva opći interes ili razlozi morala.

Ako se postupak vodi samo protiv maloljetnika, usmeni pretres će se uvijek odrţati bez

prisustva javnosti.

Članak 119.

Usmeni pretres počinje objavljivanje glavne sadrţine predmeta po kome se vodi

postupak, a nakon toga se pristupa saslušavanju okrivljenog.

Ako su okrivljeni pravna osoba i odgovorna osoba prvo se saslušava predstvanik pravne

osobe, a poslije njega odgovorna osoba. Nakon saslušanja okrivljenog, provodi se dokazni

postupak saslušavanjem svjedoka i vještaka i izvođenjem drugih dokaza.

Članak 120.

Okrivljeni i njegov branitelj, predstavnik i branitelj pravne osobe i oštećeni imaju pravo,

da u tijeku pretresa, predlaţu dokaze i stavljaju druge prijedloge, a po odobrenju suca, mogu

da postavljaju i pitanja osobama koje se saslušavaju.

Na usmenom pretresu posljednja riječ uvijek pripada okrivljenom.

10. Povreda rada u prekršajnom postupku

Članak 121.

Osoba koja se pred općinskim sudom za prekršaje, pored opomene, nepristojno

ponašanje, ili na drugi način ometa rad suda, kaznit će se novčanom kaznom od 30,00 DEM.

Ţalba na rješenje iz stavka 1. ovog članka ne zadrţava izvršenje rješenja.

Glava XIV

RJEŠENJE O PREKRŠAJU

1. Donošenje rješenja o prekršaju

Članak 122.

Prekršajni postupak završava se donošenjem rješenja o prekršaju.

Članak 123.

Rješenje o prekršaju zasniva se na izvedenim dokazima i činjenicama koje se utvr/uju u

postupku.

Članak 124.

Rješenjem o prekršaju obustavlja se prekršajni postupak ili se okrivljeni oglašava

odgovornim i kaţnjava za prekršaj.

Ako se prekršajni postupak vodi zbog više prekršaja, u rješenju će se navesti za koje se

prekršaje postupak obustavlja, a za koje se okrivljeni oglašava odgovornim i kaţnjava.

Članak 125.

Rješenje kojim se prekršajni postupak obustavlja, donijet će se:

1) ako je u pitanju radnja koja nije predviđena kao prekršaj,

2) ako je okrviljeni za isti prekršaj pravomoćno kaţnjen ili je prekršajni postupak bio

obustavljen,

3) ako okrivljeni uţiva pravo imuniteta po pravilima međunarodnog prava,

4) ako nastupi zastarjelost gonjenja prekršaja,

5) ako nema dokaza da je prekršaj učinio okrivljeni,

6) ako u toku postupka okrivljeni umre ili okrivljena pravna osoba prestane da postoji,

7) ako postoje okolnosti koje po ovom Zakonu isključuju odgovornost za prekršaj,

odnosno protupravnost radnje,

8) ako postoje druge okolnosti koje isključuju vođenje prekršajnog postupka.

Članak 126.

U rješenju o prekršaju, koji se okrviljeni oglašava odgovornim, izreći će se:

1) za koji se prekršaj okrivljeni kaţnjava, uz naznačenje činjenica i okolnosti iz kojih

proizilaze obiljeţja prekršaja,

2) koji su propisi o prekršaju primjenjeni,

3) kojom se novčanom kaznom okrivljeni kaţnjava,

4) odluka o zaštitnim mjerama i oduzimanju imovinske koristi,

5) odluka o uračunavanju mjere zadrţavanja,

6) odluka o troškovima postupka,

7) odluka o imovinsko-pravnom zahtjevu.

U rješenju o prekršaju naznačit će se i rok u kome see novčana kazna ima platiti u opozorit će

se, u slučaju neplaćanja novčane kazne u tom roku, naplata izvršiti prinudno, odnosno da će

se novčana kazna zamijeniti kaznom zatvora.

Ako je izrečena zaštitna mjera oduzimanje predmeta, u rješenju će se odrediti i kako će

se sa oduzetim predmetima postupiti. Ako tom mjerom nisu obuhvaćeni predmeti koji su

privremeno oduzeti (članak 114.), u rješenju će se odrediti da se takvi predmeti vrate vlasniku.

2. Objavljivanje, izrada i dostavljanje rješenja o prekršaju

Članak 127.

Rješenje o prekršaju objavljuje se ako je okrivljeni prisutan.

Ako okrivljeni nije prisutan, rješenje o prekršaju će se pismeno izraditi u roku od osam

dana od dana okončanja svih radnji u prekršajnom postupku i dostavit će se okrivljenom.

Članak 128.

Rješenje o prekršaju koje je objavljeno u prisustvu okrivljenog dostavit će mu se u

ovjerenom prijepisu, osim ako on to ne zahtjeva i ako se odrekao prava na ţalbu.

Na zahtjev okrivljenog, ovjereni prijepis rješenja o prekršaju dostavit će se branitelju

okrivljenog.

Ostalim osobama, koje po ovom zakonu imaju pravo na ţalbu protiv rješenja o

prekrašju, prijepis rješenja o prekršaju će se dostaviti samo na njihov zahtjev.

Tuţitelju i drugom drţavnom organu, ako je podnio prijavu za prekršaj, dostavit će se

rješenje o prekršaju i kad to nije zahtjevao.

Članak 129.

Ako se rješenje o prekršaju objavljuje, u zapisnik se unosi izreka rješenja.

Članak 130.

Pismeno izrađeno rješenje o prekršaju sastoji se iz uvoda i izreke i obrazloţenja.

Uvod rješenja sadrţi: naziv općinskog suda za prekršaje, ime i prezime osoba koje su

donijela rješenje i zapisničara, ime i prezime okrivljenog, predstavnika pravne osobe i

branitelja, odnosno naziv i sjedište okrivljene pravne osobe koji je prekršaj predmet postupka

i dan donošenja rješenja.

Izreka rješenja, kojim se okrivljeni oglašava odgovornim, sadrţi: osobne podatke o

okrivljenom, odnosno naziv i sjedište okrivljene pravne osobe, odluku kojom se okrivljeni

oglašava odgovornim za prekršaj i podatke navedene u članku 126. ovog Zakona.

U slučaju sticaja prekršaja, u izreci rješenja unijet će se novčane kazne utvrđene za pojedini

prekršaj i ukupna novčana kazna koja se izriče, kao i zaštitne mjere, ako su izrečene za jedan

ili više prekršaja.

Izreka rješenja o prekršaju kojim se postupak obustavlja, sadrţi najpotrebnije podatke o

okrivljenom, odnosno naziv i sjedište okrivljene pravne osobe, odluku kojom se prekršajni

postupak obustavlja sa pozivom na odgovarajuće propise, odluku o troškovima postupka i

uputstvo za ostvarivanje imovinsko-pravnog zahtjeva.

U obrazloţenju rješenja iznijet će se saţeto koje se činjenice i iz kojih razloga uzimaju

kao dokazane ili nedokazane, koji su razlozi bili odlučni za primjenjivanje pravnih propisa,

naročito pri utvrđivanju da li su okolnosti uzete u obzir pri odmjeravanju novčane kazne,

odnosno za obustavu prekršajnog postupka, kao i osnov za odluku o troškovima postupka i o

imovinsko-pravnom zahtjevu.

Pismeno rješenje o prekršaju mora biti potpisano od suca koji je donio rješenje i na

njemu mora biti stavljen sluţbeni pečat.

Pismeno rješenje o prekršaju koje se dostavlja okrivljenom i drugim osobama koje imaju

pravo ţalbe, sadrţi i uputstvo o pravu na ţalbu.

3. Donošenje rješenja o prekršaju u skraćenom postupku

Članak 131.

Rješenje o prekršaju moţe se donijeti i bez pozivanja i ispitivanja okrivljenog (skraćeni

postupak), ako općinski sud za prekrašje nađe da se na osnovu prijave ovlaštenog

podnositelja, koja je sačinjena na osnovu sluţbenih ili drugih podataka ili neposrednog

zapaţanja, nesumnjivo utvr/uje da je okrivljeni izvršio prekršaj za koji je propisana novčana

kazna do određenog iznosa.

Rješenje o prekršaju u skraćenom postupku moţe se donijeti samo za prekršaje za koje

je za pojedinca propisana novčana kazna do 300,00 DEM, a za imatelja radnje i za pravnu

osobu do 2.000,00 DEM.

U skraćenom postupku ne moţe se rješavati o naknadi štete niti se mogu izreći zaštitne

mjere, osim zaštitna mjera oduzimanja predmeta čija vrijednost prelazi iznos od 500,00 DEM.

Rješenje o prekršaju dostavit će se okrivljenom u roku od tri dana od dana donošenja.

Protiv ovog rješenja o prekršaju okrivljeni moţe u roku od osam dana od dana prijema

rješenja izjaviti prigovor. Neblagovremeni i nedopušteni prigovor odbacit će općinski sud za

prekršaje koji je donio rješenje o prekršaju. Protiv rješenja o odbacivanju prigovora, okrviljeni

ima pravo ţalbe ţupanijskom sudu u roku od osam dana od dana prijema rješenja.

Ako okrivljeni u određenom roku podnese prigovor i prigovor se ne odbaci, općinski

sud za prekršaje koji je donio rješenje o prekršaju, stavit će van snage to rješenje i nastavit će

redovan postupak.

Rješenje o prekršaju doneseno u redovnom prekršajnom postupku ne moţe za okrivljenog biti

nepovoljnije od rješenja koje je povodom njegovog prigovora stavljeno van snage.

Rješenje o prekršaju maloljetnika ne moţe se donijeti u skraćenom postupku.

Glava XV

REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI

Članak 132.

Protiv rješenja o prekršaju donesenog u prvom stupnju moţe se izjaviti ţalba

ţupanijskom sudu.

Ţalba se podnosi u roku od osam dana od dana prijema rješenja. Ţalba se podnosi sudu

koji je donio rješenje u prvom stupnju.

Ako je rješenje o prekršaju doneseno u prvom stupnju objavljeno, za osobu koja je

prisutna, rok za ţalbu počinje teći od dana objavljivanja.

Članak 133.

Ţalbu mogu izjaviti okrivljeni, zakonski zastupnik okrivljenog, odnosno branitelj, kao i

bračni drug, roditelj i dijete okrivljenog.

Za okrivljenu pravnu osobu, ţalbu izjavljuje njen predstavnik ili branitelj.

Ţalbu moţe izjaviti i tuţitelj ili drugi drţavni organ, kao i drugi podnositelj prijave.

Oštećeni moţe izjaviti ţalbu samo u pogledu odluke o troškovima prekršajnog

postupka.

Ako je izrečena zaštitna mjera oduzimanja predmeta, čiji vlasnik nije okrivljeni, vlasnik

predmeta moţe izjaviti ţalbu samo u pogledu odluke o toj mjeri.

Branitelj, bračni drug, roditelj ili dijete okrviljenog mogu izjaviti ţalbu i bez posebnog

ovlaštenja okrviljenog, ali ne i protiv njegove volje.

Članak 134.

Okrivljeni se moţe odreći prava na ţalbu, ako je u njegovom prisustvu objavljeno

rješenje o prekršaju, a od izjavljene ţalbe moţe odustati do donošenja odluke o drugom

stupnju.

Odricanje i odustajanje od ţalbe ne moţe se opozvati.

Članak 135.

Podnositelj ţalbe je duţan da u ţalbi navede u čemu je nezadovoljan rješenjem o

prekršaju donesenom u prvom stupnju, ali ţalbu ne mora posebno obrazloţiti.

U ţalbi se mogu iznositi nove činjenice i novi dokazi. Pozivajući se na nove činjenice,

podnositelj ţalbe je duţan da navede dokaze kojima bi se te činjenice imale dokazati.

Ako podnositelj ţalbe u ţalbi iznosi i nove dokaze, duţan je da obrazloţi iz kojih

razloga te dokaze nije ranije iznio, kao i da navede činjenice koje, pomoću novih dokaza, ţeli

da dokaţe.

Članak 136.

Rješenje o prekršaju moţe se pobijati:

1) zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka,

2) zbog povrede materijalnog propisa o prekršajima,

3) zbog pogrešno i nepotpuno utvrđnog činjeničnog stanja,

4) zbog odluke o novčanoj kazni, ukoru, zaštitnoj mjeri, oduzimanju imovinske koristi

i troškovima prekršajnog postupka.

Članak 137.

Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka postoji:

1) ako je rješenje o prekršaju donio sudac koji se morao izuzeti ili je bio izuzet da vodi

postupak,

2) ako okrivljeni nije ispitan prije donošenja rješenja o prekršaju osim u slučajevima

predviđenim ovim Zakonom,

3) ako je okrivljenom ili oštećenom uskraćeno pravo da u postupku upotrebljava svoj

jezik,

4) ako općinski sud za prekršaje nije bio stvarno nadleţan da rješava u toj stvari,

5) ako je povrijeđen propis prekršajnog postupka po pitanju da li je prijava za

pokretanje prekršajnog postupka podnesena od ovlaštenog organa ili oštećenog,

6) ako u cijelosti nije odlučeno o prijavi za pokretanje prekršajnog postupka ili ako je

odlučeno mimo te prijave,

7) ako se rješenje o prekršaju zasniva na dokazu na kome se po odredbama ovog

zakona nije moglo zasnivati osim ako je, s obzirom na druge dokaze, očigledno da bi i bez tog

dokaza bilo doneseno isto rješenje,

8) ako je rješenjem o prekršaju povrijeđena odredba članka 131 stavak 6 ovog Zakona,

9) ako je izreka rješenja o prekršaju nerazumljiva, proturječna sama sebi ili razlozima

rješenja, ili ako rješenje uopće nema razloga ili u njemu nisu navedeni razlozi o odlučnim

činjenicama ili su ti razlozi potpuno nejasni ili u znatnoj mjeri proturječni ili ako o odlučnim

činjenicama postoji znatna proturječnosti zmeču onoga što se navodi u razlozima rješenja i

sadrţine isprava ili zapisnika o iskazima datim u prekršajnom postupku i samih tih isprava ili

zapisnika.

Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka postoji i ako sluţbena osoba u tijeku

postupka ili prilikom donošenja rješenja o prekršaju nije primjenila ili je pogrešno primjenila

neku odredbu ovog Zakona ili je u postupku povrijeđeno pravo obrane, a to je bilo ili je

moglo biti od utjecaja na zakonito i pravilno donošenje rješenja o prekršaju.

Članak 138.

Povreda materijalnog propisa o prekršajima postoji ako je povrijeđen taj propis po

pitanju:

1) da li je radnja opisana u prijavi za pokretanje prekršajnog postupka prekršaj,

2) da li ima okolnosti koje isključuju odgovornost za prekršaj,

3) da li ima okolnosti koje isključuju gonjenje za prekršaj, a naročito da li je nastupila

zastarjelost pokretanja i vođenja prekršajnog postupka ili je stvar već pravomoćno riješena,

4) da li je u pogledu prekršaja koji je predmet zahtjeva za pokretanje prekršajnog

postupka primjenjen zakon ili drugi propis koji se ne moţe primjeniti,

5) da li je odlukom o novčanoj kazni, ukoru, zaštitnoj mjeri ili mjeri oduzimanja

imovinske koristi prekoračeno ovlaštenje koje sluţbena osoba ima po zakonu,

6) da li su povrijeđene odredbe o uračunavanju zadrţavanja, odnosno pritvora u

novčanu kaznu.

Članak 139.

Rješenje o prekršaju moţe se pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog

činjeničnog stanja kada je neka odlučna činjenica pogrešno utvrđena ili nije utvrđena.

Nepotpuno utvrđeno činjenično stanje postoji i kada na to ukazuju nove činjenice ili

novi dokazi.

Članak 140.

Rješenje o prekršaju moţe se pobijati zbog odluke o novčanoj kazni kada nije

prekoračeno zakonsko ovlaštenje, ali sudac nije pravilno odmjerio novčanu kaznu s obzirom

na okolnosti koje utiču da novčana kazna bude veća ili manja. Odluka o novčanoj kazni moţe

se pobijati i zbog toga što je sluţbena osoba pirmjenila ili nije primjenila odredbe o

ublaţavanju kazne ili što sluţbena osoba nije izrekla ukor i ako su za to postojali zakonski

uvjeti.

Rješenje o prekršaju u pogledu zaštitne mjere ili oduzimanja imovinske koristi moţe se

pobijati ako ne postoje povrede zakona, ali je sluţbena osoba nepravilno izrekla ove mjere ili

ih nije izrekla, iako su za to postojali zakonski uvjeti.

Rješenje o prekršaju moţe se pobijati u pogledu odluke o troškovima postupka kada je

ta odluka donesena protivno odredbama ovog Zakona.

Članak 141.

Neblagovremenu ili nedopuštenu ţalbu odbacit će općinski sud za prekršaje koji je

rješenje o prekršaju donio u prvom stupnju. Protiv ovog rješenja moţe se izjaviti ţalba

ţupanijskom sudu.

Blagovremenu ţalbu općinski sud za prekršaje koji je rješenje o prekršaju donio u

prvom stupnju, duţan je da bez odlaganja dostavi ţupanijskom sudu.

Članak 142.

Ako općinski sud za prekršaje koji je donio rješenje o prekršaju u prvom stupnju,

povodom ţalbe na to rješenje nađe da je provedeni dokazni postupak bio nepotpun, a to bi

moglo da bude od utjecaja na pravilno odlučivanje, dopuniće postupak prije dostavljanja ţalbe

ţupanijskom sudu.

Ako općinski sud za prekršaje koji je donio rješenje o prekršaju u prvom stupnju u cjelini

usvoji razloge iznesene u ţalbi, moţe izmjeniti rješenje protiv kog je izjavljena ţalba. Taj

organ moţe rješenje izmjeniti poslije provedene dopune postupka u skladu sa

stavkom 1. ovog članka.

Članak 143.

Ţupanijski sud odbacit će rješenjem neblagovremenu ili nedopuštenu ţalbu, ako je to

propustio da učini općinski sud koji je rješenje o prekršaju donio u prvom stupnju.

Rješavajući o ţalbi, ţupanijski sud moţe rješenje o prekršaju potvrditi, ukinuti ili

preinačiti.

Ţupanijski sud odbiće ţalbu kao neosnovanu i potvrditi rješenje suca koji je rješenje o

prekršaju donio u prvom stupnju, ako utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se rješenje

pobija, niti kakve bitne povrede prekršajnog postupka, odnosno materijalnog propisa na koje

treba paziti po sluţbenoj duţnosti.

Ţupanijski sudac će uvaţavajući ţalbu ukinuti rješenje doneseno u prvom stupnju i

predmet vratiti na ponovno rješavanje, ako utvrdi da je učinjena bitna povreda odredaba

prekršajnog postupka ili nađe da zbog pogrešnog ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja

općinski sud koji je rješenje o prekršaju donio u prvom stupnju, treba da provede novi

postupak i da ponovno rješava u istoj stvari.

Ţupanijski sud će uvaţavajući ţalbu preinačiti rješenje doneseno u prvom stupnju, ako

utvrdi da su odlučne činjenice u rješenju pravilno utvrđene, ali da se s obzirom na utvr/eno

činjenično stanje, a na osnovu pravilne primjene propisa ima donijeti drugačije rješenje. Taj

organ će preinačiti rješenje doneseno u prvom stupnju i kada nađe da postoje povrede zakona

koje se mogu otkloniti i bez ukidanja takvog rješenja ili da pri odmjeravanju novčane kazne ili

izricanja zaštitne mjere treba drugačije ocijeniti okolnosti koje se uzimaju u obzir.

Ţupanijski sud moţe preinačiti rješenje doneseno u prvom stupnju i kad nađe da je

općinski sud koji je rješenje donio pogrešno, ocijenio isprave ili druge dokaze koje je sam

izveo i na kojima je rješenje zasnovano.

Članak 144.

Osobe čija su prava povrijeđena rješenjem donesenim u prekršajnom postupku, osim

rješenja iz članaka 126. i 131. ovog Zakona, mogu izjaviti ţalbu uvijek kad u ovom zakonu

nije izričito određeno da ţalba nije dozvoljena. Ţalba se podnosi u roku od tri dana od

dana usmenog saopćenja rješenja, a ako rješenje nije usmeno saopćeno, od dana prijema

rješenja.

Na ţalbu iz stavka 1. ovog članka shodno se primjenuju odredbe članaka 133. i 138.

ovog Zakona.

Članak 145

U pogledu postupka po ţalbi shodno se primjenjuju odgovarajuće odredbe Zakona o

krivičnom postupku koji se primjenuje na teritoriju Ţupanije.

Glava XVI

VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI

1. Ponavljanje postupka

Članak 146.

Na zahtjev osobe kaţnjene za prekršaj ili njegovog branitelja, općinski sud za prekršaje,

koji je odlučivao u prvom stupnju, ponoviće prekršajni postupak:

1) ako se dokaţe da je rješenje o prekršaju zasnovano na laţnoj ispravi ili na laţnom

iskazu svjedoka ili vještaka,

2) ako se dokaţe da je do rješenja o prekršaju došlo uslijed krivičnog djela sluţbene

osobe koja je provodila postupak ili je u njemu sudjelovala,

3) ako se utvrdi da je osoba koja je kaţnjena za prekršaj za istu radnju već jednom

kaţnjena u prekršajnom postupku, krivičnom postupku ili u postupku za privredni prijestup,

4) ako se iznesu nove činjenice ili se podnesu novi dokazi koji bi sami za sebe ili u

svezi sa ranijim dokazima doveli do drugačijeg rješenja da su bili poznati u ranijem postupku.

Zahtjev za ponavljanje postupka u slučaju iz stavka 1. točka 4. ovog članka moţe se

donijeti u roku od 3 mjeseca od dana saznanja za nove činjenice ili nove dokaze, a najkasnije

u roku od jedne godine od dana pravomoćnosti rješenja o prekršaju.

Poslije smrti osobe koja je kaţnjena za prekršaj, zahtjev za ponavljanje postupka mogu

podnijeti njegov bračni drug, djeca, roditelji, staratelj ili usvojitelj.

Članak 147.

Zahtjev za ponavljanje postupka ne odgađa izvršenje rješenja o prekršaju povodom kog

se traţi ponavljanje postupka, ali ako sud koji odlučuje o ponavljanju postupka smatra da ima

osnova da se zahtjev uvaţi, moţe odgoditi, odnosno prekinuti izvršenje dok ne odluči o

ponavljanju postupka.

Ako se ponavljanje postupka dozvoli, sud koji odlučuje o ponavljanju postupka odgodit

će izvršenje rješenja za koje je dozvolio ponavljanje postupka.

Ako je pravna osoba, koja je kaţnjena za prekršaj prestala da postoji, zahtjev za

ponavljanje postupka moţe podnijeti pravna osoba koja je preuzela imovinu pravne osobe

kaţnjene za prekršaj.

Članak 148.

U pogledu ponavljanja postupka, shodno se primjenjuju odgovarajuće odredbe Zakona

o krivičnom postupku koji se primjenjuje na teritoriju Ţupanije.

2. Zahtjev za sudsku zaštitu

Članak 149.

Zahtjev za sudsku zaštitu dozvoljen je protiv rješenja o prekršaju, koje je donio

ţupanijski sud.

Zahtjev za sudsku zaštitu moţe podnijeti kaţnjeni, zakonski zastupnik kaţnjenog,

odnosno njegov branitelj.

Ako je izrečena zaštitna mjera oduzimanja predmeta čiji vlasnik nije kaţnjeni, vlasnik

predmeta moţe podnijeti zahtjev za sudsku zaštitu samo u pogledu odluke o toj mjeri.

O zahtjevu za sudsku zaštitu rješava Vrhovni sud Federacije (u daljnjem tekstu: Vrhovni

sud).

Zahtjev za sudsku zaštitu ne odgađa izvršenje rješenja, ali na zahtjev kaţnjenog Vrhovni

sud moţe narediti nadleţnom sudu da odgodi, odnosno prekine izvršenje rješenja dok ne

odluči o zahtjevu, ako ima osnova iz kojih moţe zaključiti da će udovoljiti zahtjevu.

Članak 150.

Zahtjev za sudsku zaštitu moţe se izjaviti protiv rješenja ţupanijskog suda donesenog u

drugom stupnju kojim je pravnoj osobi ili imatelju radnje izrečena novčana kazna preko

1.000,00 DEM, a odgovornoj osobi ili drugom pojedincu preko 500,00 DEM ili ako je

izrečena zaštitna mjera oduzimanje predmeta čija vrijednost prelazi 3.000,00 DEM ili je

oduzeta imovinska korist u vrijednosti preko 3.000,00 DEM, u slijedećim slučajevima:

1) ako je rješenjem o prekršaju povrijeđen materijalni propis,

2) ako je u prekršajnom postupku učinjena povreda odredaba postupka koja je utjecala

ili je mogla utjecati na zakonito i pravilno donošenje rješenja o prekršaju (bitna povreda

postupka)

3) ako je činjenično stanje nepostupno utvr/eno ili ako je iz utvrđenih činjenica

izveden nepravilan zaključak u pogledu činjeničnog stanja.

Članak 151.

Zahtjev za sudsku zaštitu podnosi se u roku od osam dana od dana prijema rješenja o

prekršaju donesenog u drugom stupnju.

Zahtjev za sudsku zaštitu predaje se pismeno organu koji je donio rješenje o prekršaju u

prvom stupnju koji će bez odlaganja taj zahtjev zajedno sa spisima, dostaviti Vrhovnom sudu.

Članak 152.

Vrhovni sud će ukinuti rješenje o prekršaju ako utvrdi da je zahtjev za sudsku zaštitu

osnovan.

Ako Vrhovni sud utvrdi da je povrijeđen materijalni propis, a utvr/eno činjenično stanje

pruţa pouzdan osnov za donošenje drugačijeg rješenja, moţe donijeti odluku kojom

preinačava drugostupanjsko rješenje.

Članak 153.

U pogledu postupka za rješavanje o zahtjevu za sudsku zaštitu shodno se primjenjuju

odgovarajuće odredbe o zahtjevu za vanredno preispitivanje pravomoćne presude zakona o

krivičnom postupku koji se primjenuje na teritoriju Ţupanije.

3. Zahtjev za zaštitu zakonitosti

Članak 154.

Zahtjev za zaštitu zakonitosti moţe se podići protiv pravomoćnog rješenja o prekršaju

koji je povrijeđen zakon ili drugi ţupanijski propis koji predviđa prekršaje.

Zahtjev za zaštitu zakonitosti podiţe ţupanijski tuţitelj u roku od tri mjeseca od dana

kad je kaţnjenoj osobi uručena odluka o ţalbi, odnosno od dana kad je postala pravomoćna

odluka općinskog suda koji je odlučivao u prvom stupnju, a o kojoj je ţupanijski sud riješio

povodom ţalbe.

Članak 155.

O zahtjevu za zaštitu zakonitosti rješava Vrhovni sud u nejavnoj sjednici.

O nejavnoj sjednici sud će uvijek obavijestiti federalnog tuţitelja.

Članak 156.

Zahtjev za zaštitu zakonitosti ne odgađa izvršenje rješenja o prekršaju, ali Vrhovni sud

pri rješavanju zahtjeva moţe narediti nadleţnom općinskom sudu da odgodi, odnosno prekine

izvršenje rješenja dok konačno ne odluči o podignutom zahtjevu.

Članak 157.

U pogledu postupka za rješavanje o zahtjevu za zaštitu zakonitosti shodno se

primjenjuju odgovarajuće odredbe Zakona o krivičnom postupku koji se primjenuje na

teritoriju Ţupanije.

Glava XVII

POSEBNI POSTUPCI

1. Postupak za oduzimanje predmeta i za oduzimanje imovinske koristi

Članak 158.

Rješenje o prekršaju kojim je izrečena zaštitna mjera oduzimanja predmeta koji nije

svojina učinitelja prekršaja dostavlja se vlasniku predmeta, ako je vlasnik poznat.

Protiv rješenja iz stavka 1. ovog članka vlasnik predmeta ima pravo na ţalbu zbog nepo-

stojanja zakonskog osnova za oduzimanje predmeta

Članak 159.

Imovinska korist postignuta izvršenjem prekršaja utvrđuje se u prekršajnom postupku po

sluţbenoj duţnosti.

Općinski sud za prekršaje duţan je da u tijeku postupka prikuplja dokaze i izvi/a

okolnosti koje su vaţne za utvrđivanje imovinske koristi.

Ako je oštećeni postavio imovinsko-pravni zahtjev u pogledu iznosa koji odgovara

vrijednosti stvari, imovinska korist će se utvrđivati samo u onom dijelu koji nije obuhvaćen

imovinsko-pravnim zahtjevom.

Članak 160.

Općinski sud za prekršaje odmjerit će visinu iznosa imovinske koristi po slobodnoj

ocjeni ako bi njeno utvrđivanje bilo vezano sa nesrazmjernim teškoćama ili sa znatnim

odugovlačenjem postupka.

Članak 161.

Ako je nakon pokretanja prekršajnog postupka okrivljena pravna osoba prestala da

postoji, sud koji je pokrenuo postupak provešće poseban postupka protiv pravne osobe na

koju su prešle obveze pravne osobe koja je prestala da postoji i to samo u pogledu oduzimanja

imovinske koristi koja je postignuta izvršenjem prekršaja.

Oduzimanje imovinske koristi moţe se izreći samo u visini vrijednosti imovine koja je

preuzeta od okrivljene pravne osobe koja je prestala da postoji.ţProtiv rješenja donesenog u

skladu sa stavkom 1. ovog članka dopuštena je ţalba ţupanijskom sudu u roku od osam dana

od dana dostavljanja rješenja.

Članak 162.

U pogledu postupka za oduzimanje imovinske koristi shodno će se primjenjivati

odogovarajuće odredbe Zakona o krivičnom postupku koji se primjenjuje na teritoriju

Ţupanije.

2. Naplata novčane kazne na licu mjesta

Članak 163.

Za lakše prekršaje za koje je ţupanijskim zakonom ili propisom Vlade propisana

novčana kazna u utvr/enom iznosu koji za pravnu osobu i imatelja radnje ne prelazi 1.000,00

DEM i drugog pojedinca ne prelazi 300,00 DEM, mogu se tim propisom ovlastiti određene

sluţbene osobe da na licu mjesta naplaćuju novčane kazne u utvrđenom iznosu od osoba koje

se zateknu u izvršenju prekršaja.

O naplaćenoj novčanoj kazni izdaje se potvrda.

Protiv naplate novčane kazne na licu mjesta, ne moţe se izvjaviti ţalba niti drugi pravni

lijek.

Nije dozvoljeno naplaćivanje novčane kazne na licu mjesta za više prekršaja izvršenih u

stjecaju.

Ako se novčana kazna ne naplati na licu mjesta ili ako osoba koja je učinila prekršaj,

novčanu kaznu ne plati odmah, odnosno u roku od 15 dana, podnijet će se prijava općinskom

sudu za prekršaje, koji vodi prekršajni postupak. Za taj prekršaj moţe se izreći novčana kazna

veća od kazne koja se moţe naplatiti na licu mjesta.

3. Postupak za povrat novčanih iznosa u slučaju neopravdanog kaţnjavanja

Članak 164.

Osobi kojoj je u prekršajnom postupku neopravdano izrečena novčana kazna, zaštitna

mjera oduzimanja imovinske koristi ima pravo na povrat plaćene novčane kazne, povrat

predmeta ili novčane vrijednosti oduzetog predmeta i povrat oduzete imovinske koristi (u

daljnjem tekstu: povrat novčanog iznosa).

Smatra se da je osoba neopravdano kaţnjena ako je u slučaju preinačenja pravomoćnog

rješenja o prekršaju ili ukidanja pravomoćnog rješenja o prekršaju postupak protiv nje

pravomoćno obustavljen uslijed toga što je utvrđeno da djelo nije prekršaj ili što postoje

osnovi koji isključuju odgovornost učinitelja prekršaja ili što nema dokaza da je ona učinila

prekršaj.

Povrat novčanog iznosa ne moţe zahtjevati kaţnjena osoba koja je svojim laţnim

priznanjem prouzrokovala kaţnjavanje.

Članak 165.

Pravo na povrat novčanog iznosa prestaje ako je zahtjev za povrat podnesen nakon

isteka šest mjeseci od dana prijema pravomoćnog rješenja o obustavi postupka.

Zahtjev za povrat novčanog iznosa podnosi se organu uprave nadleţnom za poslove

financija. Ako organ uprave nadleţan za poslove financija zahtjev djelomično ili u cjelini

odbije ili ako u roku od 60 dana od dana prijema zahtjeva ne donese rješenje po zahtjevu

moţe se podnijeti tuţba za naknadu štete. Rok za podnošenje tuţbe je 60 dana od dana

saopćenja rješenja, odnosno prijema rješenja.

U pogledu vraćanja novčanih iznosa zbog neopravdanog kaţnjavanja shodno se

primjenjuju odgovarajuće odredbe Zakona o krivičnom postupku koji se primjenjuje na

teritoriju Ţupanije.

Dio treći

Glava XVIII

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 166.

Odredbe o novčanim kaznama i zaštitnim mjerama koje su predvi/ene za prekršaje u

ţupanijskim propisima donesenim do dana stupanja na snagu ovog Zakona uskladit će se u

roku od šest mjeseci u odnosu na visinu novčane kazne, odnosno zaštitne mjere sa novčanom

kaznom, odnosno zaštitnim mjerama propisanim ovim Zakonom.

Dok se ne izvrši usklađivanje propisa u skladu sa stavkom 1. ovog članka, novčane

kazne i zaštitne mjere predviđene za prekršaje u ţupanijskim propisima donesenim do dana

stupanja na snagu ovog Zakona ne mogu se izricati preko najveće mjere novčane kazne,

odnosno vrste zaštitne mjere određene ovim Zakonom.

Odredbe stavka 2. ovog članka primjenjivat će se i na zatečene propise iz oblasti

prekršaja.

Članak 167.

Izuzetno, za suca općinskog suda za prekršaje moţe biti imenovana osoba, ako nema

ispit suca za prekršaje ili poloţen pravosudni ispit, pod uvjetom da taj ispit poloţi u roku od

jedne godine od dana imenovanja. Sucu, koji u tom roku ne poloţit ispit, prestaje funkcija po

sili zakona.

Uvjeti, način polaganja i program ispita za suca za prekršaje uređuje se posebnim zakonom.

Članak 168.

Ovlašćuje se Ministar pravosuđa da donese bliţe propise o troškovima prekršajnog

postupka. Do donošenja tih propisa shodno će se primjenjivati propisi o naknadi troškova u

krivičnom postupku, koji se primjenjuju na teritoriju Ţupanije.

Članak 169.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Narodnim novinama

Ţupanije Posavske”.

Bosna i Hercegovina

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

ŢUPANIJA POSAVSKA

- S K U P Š T I N A -

Broj: 01-I-5/97

Orašje, 14. veljače 1997. godine

PREDSJEDNIK

Mato Madţarević v.r.

Z A K O N

o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima

Članak 1.

U Zakonu o prekršajima (“Narodne novine Ţupanije Posavske” broj 1/97), članak 28. stavak

2. mijenja se i glasi:

“U opravdanim slučajevima općinski sud za prekršaje koji je donio rješenje o

prekršaju u prvom stupnju, moţe dozvoliti da se novčana kazna isplati u obrocima. U tom

slučaju općinski sud za prekršaje će odrediti način isplaćivanja i rok isplate, koji ne moţe biti

dulji od šest mjeseci, ako ţupanijskim zakonom nije drugačije određeno.”

Članak 2.

U članku 29. mijenjaju se stavci 1. i 2. i glase:

“Ako kaţnjeni u određenom roku ne plati novčanu kaznu, kazna će se naplatiti

prinudno. Prinudna naplata novčane kazne izvršit će se po odredbama Zakona o neposrednim

porezima (“Narodne novine Ţupanije Posavske” broj 2/97).

Ako se novčana kazna ne moţe prinudno naplatiti, zamijenit će se kaznom zatvora. O

zamjeni novčane kazne u kaznu zatvora donijet će se posebno rješenje. Protiv ovog rješenja

moţe se izjaviti ţalba u roku od tri dana od dana dostavljanja rješenja. U postupku rješavanja

ţalbe protiv rješenja o zamjeni novčane kazne shodno se primjenjuju odredbe ovog Zakona o

ţalbi protiv rješenja o prekršaju. Troškove izvršenja novčane kazne plaća osoba prema kojoj

je primijenjena kazna.”

Članak 3.

U članku 33. riječ “ne” iza veznika “a” zamjenjuje se riječju “da”.

Članak 4.

U članku 40. stavak 3. mijenja se i glasi:

“Zaštitna mjera iz stavka 1. ovog članka moţe se izreći u trajanju od 30 dana do jedne

godine. Ako ţupanijskim zakonom kojim se propisuje prekršaj nije drugačije određeno,

vrijeme trajanja izrečene mjere teče od dana upisivanja zaštitne mjere u vozačku dozvolu ili

na drugi način evidentiranja zaštitne mjere, a na temelju pravomoćnog rješenja o prekršaju, s

tim da se vrijeme provedeno na izdraţavanju kazne zatvora ne računa u vrijeme trajanja ove

zaštitne mjere. Zaštitna mjera iz stavka 1. ovog članka odnosi se i na upravljanje plovnim

objektima u riječnom prometu.”

Članak 5.

U članku 50. stavak 1. riječi “(članak 106)” brišu se.

Članak 6.

U članku 65. iz stavka 2. dodaju se novi stavci, 3., 4., 5. i 6., koji glase:

“Ako je protiv jednog okrivljenog kod istog općinskog suda za prekršaje podneseno

više prijava za pokretanje prekršajnog postupka po kojima nije doneseno rješenje o prekršaju,

sprovešće se u pravilu jedinstven prekršajni postupak i donijeti jedno rješenje.

Ako se protiv istog okrivljenog za više prekršaja vodi prekršajni postupak pred više

općinskih sudova za prekršaje, po kojima nisu donesena rješenja o prekršaju, nadleţan je onaj

sud koji je prvi pokrenuo prekršajni postupak, a ako postupak nije pokrenut, nadleţan je sud

kome je prvo podnesena prijava za pokretanje prekršajnog postupka i postupit će se na način

određen u prethodnom stavku.

Ako se pred sudom vodi prekršajni postupak protiv istog okrivljenog za više prekršaja

ili protiv više okrivljenih zbog jednog ili više prekršaja, općinski sud za prekršaje moţe iz

razloga cjelishodnosti odlučiti da se postupak za pojedine prekršaje ili protiv pojedinih

okrivljenih razdvoji i posebno dovrši ili preda drugom općinskom sudu za prekršaje.

Protiv rješenja kojim je odlučeno o spajanju ili razdvajanju prekršajnog postupka ţalba

nije dozvoljena.”

Članak 7.

U članku 67. Zakona, poslije stavka 1. dodaju se novi stavci 2., 3. i 4., koji glase:

“Prije ustupanja predmeta, mjesno nadleţni općinski sud za prekršaje odlučit će o

pokretanju postupka i saslušati svjedoke predloţene u prijavi za pokretanje prekršajnog

postupka, koji imaju prebivalište, odnosno boravište na njegovom području.

Predmeti u kojima se po odredbama članka 131. ovog Zakona moţe donijeti rješenje o

prekršaju bez ispitivanja okrivljenog ne mogu se ustupiti po stavku 1. ovoga članka.

Ako je povodom prigovora rješenje o prekršaju iz prethodnog stavka stavljeno van

snage, takvi predmeti se mogu ustupati po stavku 1. ovoga članka.”

Stavak 2. istog članka ovog Zakona postaje stavak 5.

Članak 8.

Iza članka 71. dodaju se novi članci 71a., 71b., 71c., 71d., 71e., 71f. i 71g. koji glase:

“Članak 71a.

Ministarstvo pravosuđa odlukom utvrđuje broj sudaca općinskog suda za prekršaje.

U slučaju da je u općinskom sudu za prekršaje utvrđena potreba za jednim sucem

općinskog suda za prekršaje, Općinsko vijeće će istog imenovati na duţnost predsjednika

općinskog suda za prekršaje.

Ukoliko je u općinskom sudu za prekršaje utvrđen veći broj sudaca općinskog suda za

prekršaje od jednog, u okviru ukupnog broja sudaca općinskog suda za prekršaje, Općinsko

vijeće imenuje predsjednika suda za prekršaje na prijedlog ministra pravosuđa.

Predsjednik općinskog suda za prekršaje imenuje se na period od četiri godine i moţe

biti ponovno izabran.

Članak 71b.

Imenovanje sudaca općinskih sudova za prekršaje obavlja se na temelju javnog

natječaja objavljenog u sredstvima javnog informiranja koja su dostupna svim građanima

Ţupanije.

Javni natječaj objavljuje Ministarstvo pravosu/a na temelju prijedloga o slobodnom

mjestu suca koji podnosi općinski načelnik.

Javni natječaj iz stavka 1. ovog članka sadrţi naziv suda, broj sudaca općinskih sudova

za prekršaje koji će se imenovati, zakonske uvjete koje kandidat za suca općinskog suda za

prekršaje treba ispunjavati, rok za podnošenje prijava, dokaze i podatke koje uz prijavu treba

podnijeti i naziv tijela kome se prijava podnosi.

Članak 71c.

Kandidat podnosi prijavu za imenovanje Ministarstvu pravosu/a neposredno ili

preporučeno putem pošte.

Rok za podnošenje prijave ne moţe biti kraći od 15 dana od dana objave natječaja.

Uz prijavu za imenovanje kandidat prilaţe dokaze o ispunjavanju zakonskih uvjeta za

suca općinskog suda za prekršaje i podatke o dosadašnjem radu.

Prijave kandidata sa dokazima i podacima obrađuje Ministarstvo pravosu/a, utvrđuje

listu kandidata abecednim rednom i sa svojim mišljenjem o stručnim sposobnostima

kandidata dostavlja predsjedniku općinskog vijeća na daljnju proceduru.

Prijave kandidata koje ne sadrţe podatke i dokaze iz stavka 3. ovog članka neće se

uzimati u razmatranje.

Članak 71d.

Odluku o imenovanju, Općinsko vijeće dostavlja imenovanom kandidatu i sudu u koji

je sudac općinskog suda za prekršaje imenovan.

Odluka o imenovanju objavljuje se u “Narodnim novinama Ţupanije Posavske”.

Poslije izvršenog imenovanja, Ministarstvo pravosuđa vraća dokumentaciju kandidatima koji

nisu imenovani.

Članak 71e.

Prije stupanja na duţnost, suci općinskih sudova za prekršaje daju izjavu.

Tekst izjave glasi:

“Izjavljujem da ću se u obavljanju službe suca općinskog suda za prekršaje

pridržavati Ustava i Zakona Federacije i Ustava i Zakona Županije, te da ću službu

obavljati savjesno i nepristrasno.”

Članak 71f.

Suci općinskih sudova za prekršaje daju izjavu iz članka 71e. ovog Zakona pred

predsjednikom Općinskog vijeća.

Članak 71g.

Izuzetno od odredbe članka 71b. imenovanje prvih sudaca općinskog suda za prekršaje

obavit će se na temelju natječaja koji će raspisati Ministarstvo pravosu/a.”

Članak 9.

U članku 84. stavak 1. mijenja se i glasi:

“Oštećeni ima pravo da predlaţe dokaze, da stavlja druge prijedloge, da ističe zahtjeve

za naknadu štete i povrat stvari i da ostvaruje druga prava predviđena ovim Zakonom.”

Članak 10.

U članku 92. stavak 5. mijenja se i glasi:

“U rješenju o prekršaju odredit će se tko snosi troškove, iznos troškova i rok u kome

se troškovi moraju platiti. Ukoliko osoba određena u rješenju o prekršaju ne plati troškove u

roku određenom rješenjem, troškovi će se naplatiti prisilno, prema odredbama Zakona o

neposrednim porezima (“Narodne novine Ţupanije Posavske” broj 2/92).,

Članak 11.

Iza članka 93. dodaje se novi članak, 93a., koji glasi:

“Članak 93a.

U rješenju o prekršaju odredit će se rok u kom je okrivljeni duţan naknaditi pričinjenu

štetu, odnosno vratiti stvar.

Rok za naknadu štete ne moţe biti kraći od 15 niti dulji od 30 dana. Rok za povraćaj

stvari moţe biti kraći.”

Članak 12.

U članku 95. dodaje se novi stavak 3., koji glasi:

“Kad prijavu za pokretanje prekršajnog postupka podnosi oštećeni, koji je fizička

osoba, prijava ne treba sadrţavati pravnu ocjenu prekršaja.”

Članak 13.

U članku 96. poslije stavka 2. dodaju se novi stavci 3. i 4. koji glase:

“U slučaju donošenja rješenja o prekršaju iz članka 131. ovog Zakona, zaključak iz

prethodnog stavka ovog članka ne dostavlja se okrivljenom.

Protiv zaključka iz stavka 2. ovog članka ţalba nije dozvoljena.”

Raniji stavci 3. i 4. ovog članka postaju stavci 5. i 6. istog članka.

Članak 14.

U članku 97. poslije alineje 4. točka se zamjenjuje zarezom i dodaje se nova alineja,

koja glasi:

“- da je prijavu za pokretanje prekršajnog postupka podnijelo neovlašteno tijelo,

odnosno osoba.”

Članak 15.

U članku 100. stavak 5. mijenja se i glasi:

“Vrijeme za koje je okrivljeni zadrţan prije donošenja rješenja o prekršaju uračunava

se u izrečenu novčanu kaznu i kaznu zatvora. Pri uračunavanju u novčanu kaznu, zadrţavanje

koje je trajalo dulje od 12 sati računa se kao 50,00 DEM novčane kazne, odnosno kao jedan

dan zatvora.”

Članak 16.

U članku 125. poslije alineje 8) točka se zamjenjuje zarezom i dodaju se nove alineje

9), 10) i 11), koje glase:

“9) ako je okrivljeni u kaznenom postupku, odnosno u postupku o privrednom

prestupu pravomoćno oglašen krivim za djelo koje obuhvata i obiljeţja prekršaja,

10) ako je okrivljeni u tijeku prekršajnog postupka umro, odnosno ako je okrivljena

pravna osoba prestala postojati i to u granicama iz članka 161. ovog Zakona,

11) ako je podnositelj odustao od prijave prije pravomoćnosti rješenja o prekršaju.”

Članak 17.

U članku 133. stavak 4. iza riječi “oštećeni” dodaju se riječi “koji nije podnio prijavu

za pokretanje prekršajnog postupka.”

Članak 18.

U članku 143. stavak 4. riječi “Ţupanijski sudac” zamjenjuje se riječima “Ţupanijski

sud.”

Članak 19.

Iza Glave XVII dodaje se nova Glava XVIII.

“Glava XVIII

IZVRŠENJE RJEŠENJA O PREKRŠAJU

Iza članka 165. dodaju se novi članci 165a. do 165e., koji glase:

Članak 165a.

Rješenje o prekršaju izvršava se kad postane pravomoćno, ako ovim zakonom nije

drugačije određeno i ako za izvršenje ne postoje zakonske smetnje.

Rješenje o prekršaju kojim je izrečena novčana kazna ili je odlučeno o naknadi

troškova postupka i naknadi štete ili je izrečena zaštitna mjera oduzimanja imovinske koristi,

izvršava se kad istekne u rješenju određeni rok za plaćanje kazne, troškova postupka, naknade

štete, odnosno imovinske koristi.

Članak 165b.

Rješenje o prekršaju moţe se izvršiti i prije njegove pravomoćnosti u slijedećim

slučajevima:

1. da je okrivljeni učinio teţi prekršaj javnog reda i mira, a općinski sud za prekršaje

osnovano sumnja da će okrivljeni nastaviti s činjenjem istovrsnih prekršaja ili da će

izbjeći izvršenje kazne zatvora, i

2. ako je okrivljenom prvostupanjskim rješenjem o prekršaju izrečena kazna zatvora u

najmanjem trajanju od 30 (trideset) dana.

U slučajevima iz prethodnog stavka općinski sud za prekršaje u rješenju o prekršaju ili

posebnim rješenjem, odredit će da okrivljeni i prije pravomoćnosti rješenja pristupi izvršenju

izrečene kazne zatvora.

Ako okrivljeni izjavi ţalbu protiv rješenja kojim je određeno izvršenje rješenja prije

njegove pravomoćnosti, općinski sud za prekršaje duţan je da ţalbu sa spisom predmeta

dostavi Ţupanijskom sudu u roku od 24 sata, računajući od sata kad je ţalbu primio, a

Ţupanijski sud duţan je da po ţalbi odluči u roku od 24 sata računajući od sata prijema spisa

predmeta.

Rješenje o prekršaju doneseno u postupku prema starijem maloljetniku ne moţe se

izvršiti prije pravomoćnosti.

Članak 165c.

Kazna zatvora, novčana kazna i zaštitne mjere izvršavaju se po propisima o izvršenju

kaznenih sankcija, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

O izvršenoj uplati novčane kazne i troškova prekršajnog postupka, Zavod za platni

promet odmah će obavijestiti nadleţni sud za prekršaje dostavljanjem primjerka izvješća o

izvršenoj uplati sa dnevnim izvodom za odgovarajuće uplatne račune.

Članak 165d.

Izvršenje rješenja o prekršaju u dijelu koji se odnosi na naknadu štete vrši se na

zahtjev oštećenog po pravilima Zakona o izvršenju.

Pravosnaţno rješenje o prekršaju je izvršni naslov u izvršnom postupku.

Članak 165e.

Izvršenje rješenja o prekršaju u dijelu koji se odnosi na oduzimanje imovinske koristi vrši se

po propisima o izvršenju kaznenih sankcija.

Članak 20.

Iza Glave XVIII dodaje se nova Glava XIX.

“Glava XIX

POSEBNE ODREDBE O SUCIMA OPĆINSKIH SUDOVA ZA PREKRŠAJE, TE

POSLOVIMA SUDSKE I PRAVOSUDNE UPRAVE

Iza članka 165e. dodaju se novi članci 165f. do 165u., koji glase:

Članak 165f.

Sucu općinskog suda za prekršaje koji ne bude ponovno imenovan prestaje duţnost

istekom vremena za koje je imenovan, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

Sucu općinskog suda za prekršaje koji ne bude ponovno imenovan, isplaćivat će se u

roku od 6 mjeseci po prestanku duţnosti, ukoliko u tom roku ne započne sa radom na drugim

poslovima i zadacima ili ne ispuni uvjete za osobnu mirovinu, iznos osobnog dohotka koji je

primio u posljednjem mjesecu prije prestanka duţnosti. Za to vrijeme duţan je da obavlja

poslove koji odgovaraju njegovim stručnim i drugim radnim sposobnostima.

Pravo iz prethodnog stavka ne pripada sucima općinskog suda za prekršaje koji nisu

dali svoj pristanak za ponovno imenovanje.

Članak 165h.

Sudac općinskog suda za prekršaje ne moţe biti vijećnik Općinskog vijeća koje ga je

imenovalo.

Sudac općinskog suda za prekršaje ne moţe vršiti duţnost ili poslove koji su nespojivi

sa duţnošću suca općinskog suda za prekršaje.

Članak 165i.

Sudac općinskog suda za prekršaje biti će razriješen od duţnosti prije isteka vremena

za koje je imenovan:

1. ako sam zatraţi da bude razriješen,

2. ako po svom pristanku bude izabran ili imenovan na drugu duţnost,

3. ako se na temelju mišljenja nadleţne zdravstvene ustanove utvrdi da je trajno izgubio

zdravstvenu sposobnost za vršenje sudske duţnosti,

4. ako se utvrdi da je izvršio teţu stegovnu povredu, odnosno povredu ugleda suca

općinskog suda za prekršaje,

5. ako se utvrdi da nije stručno sposoban za vršenje te duţnosti ili da kroz dulje vrijeme bez

opravdanih razloga ne postiţe zadovoljavajuće rezultate u radu ili da kroz dulje vrijeme

neuredno obavlja duţnost suca općinskog suda za prekršaje,

6. ako se utvrdi da nije ispunjavao uvjete da bude biran za suca općinskog suda za prekršaje,

7. ako ispuni uvjete za osobnu mirovinu,

8. ako bude pravomoćno osuđen na kaznu zatvora do šest mjeseci za kazneno djelo koje ga

čini nedostojnim za obavljanje sudačke duţnosti.

Sudac općinskog suda za prekršaje moţe biti razriješen od duţnosti ako Ministarstvo

pravosuđa odluči da se, zbog obima poslova, smanji broj sudaca općinskog suda za prekršaje.

U slučaju iz prethodnog stavka sucu općinskog suda za prekršaje pripadaju prava iz

stavka 2. članka 165f. ovog Zakona.

Članak 165j.

Inicijativu za pokretanje postupka za razrješenje suca općinskog suda za prekršaje iz

razloga predviđenih u točkama 3., 4., 5., 6. i 8. stavka 1. članka 165i. ovog Zakona mogu dati

predsjednik općinskog suda za prekršaje, predsjednika Ţupanijskog suda i općinski načelnik.

U inicijativi se moraju navesti razlozi zbog kojih se predlaţe pokretanje postupka za

razrješenje. Inicijativa se podnosi ministru pravosuđa.

Članak 165k.

Odluka o razrješenju od duţnosti suca općinskog suda za prekršaje u slučajevima iz

točke 4., 5. i 6. stavak 1. članka 165i. ovog Zakona moţe se donijeti samo ako je prethodno

sproveden postupak za utvrđivanje razloga za razrješenje i ako je u tom postupku sucu

općinskog suda za prekršaje omogućeno da se izjasni o tom razlogu.

Članak 165l.

Sudac općinskog suda za prekršaje biće udaljen od duţnosti dok se nalazi u pritvoru,

ako je pokrenut stegovni postupak za teţu stegovnu povredu ili je izvršio povredu ugleda suca

općinskog suda za prekršaje.

Odluku o udaljenju od duţnosti u slučajevima iz stavka 1. ovog članka donosi ministar

pravosu/a.

Članak 165m.

Sucu općinskog suda za prekršaje prestaje duţnost po sili zakona ako bude

pravomoćno osu/en na kaznu zatvora za kazneno djelo preko šest mjeseci danom

pravomoćnosti presude.

Postojanje uvjeta za prestanak duţnosti u slučajevima iz stavka 1. ovog članka donosi

ministar pravosu/a.

Članak 165n.

Sudac općinskog suda za prekršaje koji bude razriješen duţnosti prije isteka vremena

za koje je izabran zbog razloga predviđenih u stavku 1. točkama 3., 5. i 8. i stavka 2. članka

165i. ovog zakona, ne prestaje radni odnos već se raspoređuje na poslove i zadatke koji

odgovaraju njegovim stručnim sposobnostima, u istom sudu ili drugom tijelu.

Rješenje iz prethodnog stavka donosi predsjednik općinskog suda za prekršaje ako

postoji mogućnost da se sudac rasporedi na odgovarajuće poslove i zadatke u tom sudu, a ako

takva mogućnost ne postoji, rješenje donosi ministar pravosuđa u suglasnosti s

rukovoditeljem tijela u koje se sudac raspoređuje.

Rješenje iz prethodnog stavka donosi se najkasnije u roku od tri mjeseca od dana

razrješenja odnosno prestanka funkcije.

Ako sudac općinskog suda nije razriješen, odnosno kome je prestala duţnost, ne

prihvati raspored prema rješenju iz prethodnog stavka, prestaje mu radni odnos po isteku 30

dana od dana kad je doneseno rješenje o raspore/ivanju na određene poslove i zadatke.

Članak 165o.

Sudac općinskog suda za prekršaje moţe biti privremeno upućen na rad u drugi

općinski sud za prekršaje najdulje tri mjeseca, a po svom pristanku najdulje šest mjeseci u

jednoj kalendarskoj godini.

Privremeno upućivanje na rad u drugi općinski sud za prekršaje vrši se samo ako zbog

spriječenosti ili izuzeća suca ili iz drugih opravdanih razloga bude dovedeno u pitanje

redovito vršenje poslova u tom sudu.

Rješenje o privremenom upućivanju na rad u drugi općinski sud za prekršaje donosi

ministar pravosu/a.

Putni troškovi i sredstva za osobni dohodak osiguravaju se iz proračuna Ţupanije

Posavske.

Članak 165p.

Predsjednik općinskog suda za prekršaje predstavlja sud prema drugim tijelima i

institucijama.

Članak 165r.

Poslovi sudske uprave obuhvaćaju osiguranje uvjeta za pravilan rad i poslovanje

sudova, a naročito:

organiziranje unutarnjeg poslovanja u sudu i staranje da se poslovi u sudu obavljaju

uredno i na vrijeme,

stručne poslove u svezi sa ostvarivanjem prava i obveza radnika u sudu,

vo/enje statistike i izvještajne sluţbe suda,

izrada pisanih informacija i izvješća za potrebe Općinskog vijeća, Skupštine Ţupanije

Posavske i Ministarstva pravosuđa,

poslove izvršenja prekršajnih sankcija,

financijsko-materijalno poslovanje suda,

poslove u svezi s prituţbama stranaka na rad suda.

Poslovima sudske uprave rukovodi predsjednik općinskog suda za prekršaje.

Predsjednik općinskog suda za prekršaje je naredbodavac za izvršenje financijskog plana i

proračuna sredstava suda.

Članak 165s.

Odredbe ovog Zakona o sucima općinskih sudova za prekršaje odnose se i na

predsjednika općinskog suda za prekršaje, ako ovim Zakonom nije drugačije odre/eno.

Članak 165t.

Ministarstvo pravosuđa i uprave:

prati i proučava rad sudova u svezi sa unapre/ivanjem njihove organizacije i poslovanja,

kadrovskim pitanjima, stručnim usavršavanjem kadrova, obezbjeđenjem materijalnih i

drugih uvjeta za rad sudova, kao i drugim pitanjima od značaja za pravilan rad sudova,

proučava stanje i pojave kod sudova i predlaţe poduzimanje potrebitih mjera,

ispituje neposredno ili preko predsjednika općinskog suda za prekršaje prituţbe na rad

sudova zbog nepostupanja ili odugovlačenja prekršajnog postupka ili iz drugih razloga,

propisuje organizaciju i način unutarnjeg poslovanja sudova,

donosi naputke za vršenje poslova sudske uprave,

utvr/uje orijentaciona mjerila za rad sudaca općinskog suda za prekršaje, i

obavlja i druge poslove predviđene zakonom.

Članak 165u.

Kad se ustanovi da se poslovi sudske uprave u općinskom sudu za prekršaje ne vrše u

skladu sa propisima ili se ne vrše blagovremeno, usljed čega je oteţano izvršavanje funkcije

suda, ministar pravosuđa upozorit će predsjednika općinskog suda za prekršaje i dati mu

naputak da izvršenje određenih poslova i otklanjanje propusta.

Ako se i nakon naputka iz prethodnog stavka propusti ne otklone, ministar pravosuđa

izvjestit će Općinsko vijeće koje je imenovalo predsjednika općinskog suda za prekršaje i

predloţiti odgovarajuće mjere.”

Članak 21.

Glava XVIII postaje Glava XX.

Članak 22.

Ovlašćuje se Odbor za zakonodavstvo da sačini prečišćeni tekst Zakona o prekršajima

i isti objavi u “Narodnim novinama Ţupanije Posavske”.

Članak 23.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Narodnim novinama

Ţupanije Posavske”.

Bosna i Hercegovina

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

ŢUPANIJA POSAVSKA

SKUPŠTINA

Broj: 01-I-50/97

Orašje, 24. listopada 1997. godine

PREDSJEDNIK

Mato Madţarević v.r.

Z A K O N

o izmjenama i dopunama

Zakona o prekršajima

Članak 1.

U Zakonu o prekršajima (“Narodne novine Ţupanije Posavske” broj 1/97 i 5/97), u

članku 27. riječi “DEM” zamjenjuju se riječima “KM”.

U istom članku, stavak 5. mijenja se i glasi:

“Novčane kazne predviđene u ţupanijskim i drugim propisima i izraţene u DEM,

izriču se u KM suglasno srednjem tečaju koji vrijedi na dan izricanja novčane kazne. Novčane

kazne izrečene u KM plaćaju se u KM, a mogu se plaćati i u DEM, odnosno kunama, po

srednjem tečaju koji vrijedi na dan uplate novčane kazne, sve dok se DEM, odnosno kune

nalaze u platnom prometu.”

Članak 2.

U članku 149. stavak 4. Zakona, riječi “Vrhovni sud Federacije (u daljnjem tekstu:

Vrhovni sud)” zamjenjuju se riječima “Ţupanijski sud u općoj sjednici.”

U daljnjem tekstu Zakona, riječi “Vrhovni sud” zamjenjuju se riječima “Ţupanijski

sud u općoj sjednici.”

Članak 3.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Narodnim novinama Ţupanije

Posavske”.

Bosna i Hercegovina

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

ŢUPANIJA POSAVSKA

SKUPŠTINA

Broj: 01-I-45/98

Orašje, 12. kolovoza 1998. godine

PREDSJEDNIK

Mato Madţarević v.r.