GlasnikPrivredne komore Kantona Sarajevo

broj: 110v-vi 2015

IZ SADRŽAJA:

• Proširena sjednica Upravnog odbora Komore: Razmatrana Informacija o poslovanju privrede KS

• Potrebe i mogućnosti edukacije kadra iz EE i OIE

• Obuka za skladištara - projekat Komore

• Pravna zaštita u javnim nabavkama u BiH

• Kako spriječiti prevare u bankarstvu

• HORIZONT2020• Treći Forum o domaćoj

proizvodnji• Saradnja domaćih

kompanija sa kompanijom BRNO iz Češke Republike: Isporuka energetskih jedinica, rekonstrukcije i modernizacije u energetici

• Sajmovi u zemlji i svijetu

• Edukacija u Komori• PRILOG: KRATAK

IZVOD IZ INFORMACIJE O STANJU I PROBLEMIMA PRIVREDE U KANTONU SARAJEVO U 2014. GODINI I NA POČETKU 2015. GODINE

A N A L I Z E

KOMORE

GLASNIK 110

Informacija o stanju i problemima privrede u Kan-tonu Sarajevo u 2014. godini i na početku 2015. go-dine koju je sačinila Privredna komora Kantona Sara-jevo razmatrana je na proširenoj sjednici Upravnog obora Komore, održanoj 10. juna 2015. godine, kako bi se, na osnovu prezen ranih podataka, što realnije ocijenilo stanje u kojem se nalazi privreda Kantona Sarajevo i pokrenule odgovarajuće mjere. U radu sjednice je, pored članova Upravnog odbora, učestvovao i veći broj privrednih subjekata i drugih relevantnih ins tucija, kao i predstavnici Mini-starstva privrede Kantona Sarajevo i EUSR-a. Sjedni-com je predsjedavao gos. Miroslav Janjić, predsjed-nik Upravnog odbora Komore. Ostvareni rezulta privrednih kretanja (poka-zatelji sta s ke i finansijski pokazatelji AFIP-a) uka-zuju da je došlo do blagog zaustavljanja nega vnih trendova iz kriznog perioda i početka stabilizacije, bez obzira što je i dalje u nekim oblas ma privrede is-kazan nega van trend rasta. U prilog ovoj konstataciji ide činjenica da je privreda Kantona Sarajevo, i pored teških uvjeta privređivanja, u ključnim elemen ma ostvarila pozi vne finansijske rezultate u 2014. go-dini. „To se prije svega može pripisa snalažljivos menadžmenta jednog broja kompanija koje su po-slovale u uvje ma pravne nesigurnos , fiskalne i

parafiskalne preopterećenos , korupcije, ograničenja i prepreka ulaganjima i poslovanju, prekomjerne i neracionalne javne potrošnje, nezapamćenih ele-mentarnih nepogoda na početku godine i sl.“, kazao je gosp. Kemal Grebo u svom uvodnom obraćanju. U Analizi, koja je ocijenjena kao izuzetno kvalitetna, pored stanja u privredi dat je i cjelovit prijedlog mjera po nivoima državnog organizovanja. Mjere su sačinjene na osnovu brojnih rasprava o stanju privrede u Komori i šire, te su između osta-log i rezultat direktnih razgovora sa predstavnicima privrednih društava. Predložene mjere su u nekoliko navrata dostavljane novoformiranoj vladi na svim nivoima. „Važno je napomeni da realizacija predloženih mjera zavisi od poli čke stabilnos i spremnos da se, bez obzira na poli čke opcije, kroz izvršne i za-konodavne organe jedinstveno djeluje, ali i pravne sigurnos kao osnovne pretpostavke povoljnog po-slovnog ambijenta (obezbjeđenje stabilnos zakona i drugih propisa, obezbjeđenje sigurnos u korištenju stečenih prava, dosljedno provođenje zaključenih ugovora, obezbjeđenje naplate potraživanja putem efikasnijeg djelovanja sudskih organa, i sl.).“, kazao je Grebo. Riječ u diskusiji uzeli su: dr. Muhamed Šaćiragić (Centrotrans-Eurolines), Mirsad Kurtović

ANALIZE KOMORE

Nagovještaj ekonomske stabilizacije Kantona Sarajevo Ovu godinu iskoristiti da se donesu odgovarajuće strategije i odgovarajuće reforme kako bi se krenulo u oporavak privrede.

VI - VII 2015

3

(Uni c), Zoran Bibanović (Wigvam Travel), Mubera Gerin (Hotel Evropa), Rijad Kovač (Federalni zavod za programiranje razvoja), kao i Ole Hammer (poli čki savjetnik EU za BiH). Posebno su se osvrnuli na značaj mjera koje treba pokrenu kako bi se opor-avila privreda Kantona Sarajevo i ujedno pohvalili ak-

vnos Komore koje poduzima u pravcu definisanja ključnih mjera. Kao prioritetne mjere istaknute su sljedeće: Jasno definisa makroekonomsku poli ku zemlje; Izgradi pouzdane organe i ins tucije koje će omogući realizaciju strateških razvojnih opredjeljen-ja, te realan regulatorni okvir u kojem će se procesi odvija i blagovremeno reagova na odstupanja od strateških opredjeljenja; Usvoji mjere za otklanjanje ključnih barijera u odvijanju poslovanja, kao što su opterećenja porezima i doprinosima, nelikvidnost, teškoće u pokretanju inves cija i registracije privred-nih subjekata i dr. koje je pripremila Privredna ko-mora Kantona Sarajevo na osnovu ocjene ukupnog društveno-ekonomskog stanja u BiH; Izjednači uv-jete privređivanja racionalizacijom javnog sektora; Ojača partnerske odnose između Privredne ko-more Kantona Sarajevo i izvršnih zakonodavnih or-gana u skladu sa Zakonom o privrednim komorama u FBiH i Pravilima za konsultacije u izradi pravnih propisa; Utjeca na smanjenje sive ekonomije; Jača turis čku ponudu, kao i niz drugih mjera... „S obzirom da je prvi kvartal 2015. godine iza nas, Vlast je do sada trebala usvoji određene re-forme koje evidentno nisu uslijedile. Komora nema nagovještaja da će doći do ozbiljnih reformi ni da će se poboljša uvje privređivanja. Ono što možemo očekiva jeste nastavak stanja iz prethodnih godina i u 2015. godini, ali bi trebalo u svakom slučaju ovu go-dinu iskoris da se donesu odgovarajuće strategije i odgovarajuće reforme kako bi se krenulo u oporavak privrede.

Ovdje se prije svega misli da se donesu strategije određenih djelatnos za koje se smatra da bi im trebalo da prioritet, kao što je industrija, građevinarstvo, turizam itd., ali i cjelovita Strategija razvoja Kantona Sarajevo i na taj način stvore uvje-

, kako bi se već 2016. godine krenulo u oporavak privrede.“, dodao je na kraju svog izlaganja gosp. Gre-bo. Kako su zajednički ocijenili na sjednici, najveći problemi su u oblas opterećenja privrede, likvid-nos i dotoka inves cija, pa se zbog toga ove oblas trebaju obuhva reformama. Informacija o stanju i problemima privrede u Kantonu Sarajevo u 2014. godini i na početku 2015. godine bit će dopunjena poredloženim mjerama u raspravi.

Stanje u privredi prezentirano medijima

S obzirom da Informacija sadrži i najznačajnije indi-katore poslovanja, to je ovom prilikom održana i kon-ferencija za štampu na kojoj je predsjednik Privredne komore Kantona Sarajevo gosp. Grebo dao kraći pregled značajnijih pokazatelja sadržanih u Infor-maciji o stanju i problemima privrede u Kantonu Sa-rajevo u 2014. godini i na početku 2015. godine.

GLASNIK 110

4

Projekat ENERESE - „Energetska efikasnost, obnovljivi izvori i utjecaj na okoliš - master studij“, koji se finans-ira iz EU programske linije Tempus i kojeg provodi 14 partnera iz regiona i EU, među kojima je i Privred-na komora Kantona Sarajevo, ulazi u svoju završnu fazu. Glavni zadatak ovog projekta je bolja interakcija između univerziteta i kompanija sa ciljem uspostavl-janja master-programa za potrebe tržišta rada, te pri-jenos znanja i vješ na sa univerziteta na organizacije i kompanije u sektoru energetske efikasnos i obnov-ljivih izvora energije. Kao dio projektnih ak vnos , 8. juna 2015. godine, u organizaciji Privredne komore Kantona Sarajevo, upriličen je i Okrugli sto o temi: „Potrebe i mogućnos edukacije kadra iz energetske efikasnos i obnovljivih izvora energije“. Prisutne na ovom sku-pu pozdravio je Kemal Grebo, predsjednik Privredne komore Kantona Sarajevo, a uvodna izlaganja dali su prof. dr. Ćemal Dolićanin, koordinator ENERESE projekta i rukovodilac master i doktorskih studija na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru, prof. dr Božidar Stanić, koordinator ENERESE projekta, prof. dr. Samir Dolarević, profesor Građevinskog fakulteta u Sarajevu, Rusmira Mandić, projekt-menadžer iz

Privredne komore Kan-tona Sarajevo i Bojan Kovačić, profesor na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru. Govorili su o ak vnos ma Državnog univerziteta u Novom Pazaru na edukaciji kadra iz energijske efi-kasnos i obnovljivih izvora energije kroz međunarodne pro-jekte, za m o imple-mentaciji ENERESE projekta u Srbiji, Crnoj

Gori i na Građevinskom fakultetu Univerziteta u Sara-jevu. Predstavljene su i ak vnos Privredne komore Kantona Sarajevo na polju energijske efikasnos i potrebama kompanija za znanjem i menadžerskim vješ nama u ovom sektoru. Kako je istaknuto na skupu, jedan od glavnih zadataka projekta je bio da šest univerziteta iz okruženja organizuju magistarske postdiplomske studije iz ove oblas , počev od školske 2014/15. go-dine. Trenutno dvogodišnji zajednički master studi-jski program ENERESE na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru studira 15 studenata iz zemalja Za-padnog Balkana, među kojima su i dva studenta iz Sarajeva i 15 studenata iz Crne Gore na Univerzitetu u Podgorici. Nažalost, u Sarajevu za proteklu studijsku go-dinu nije iskazan dovoljan interes za pohađanje ovog master studija. U tom pravcu se na Okruglom stolu razvila i posebna diskusija, te je, uz očekivanja da će se tržište rada u oblas EE I OIE sve više širi , jedan od zaključaka ovog skupa i taj da je neophodno radi na jačanju interesa za ovom vrstom studija i sinergi-jski poveza visokoškolske ustanove da razvijaju je-dinstven program koji će bi prihvatljiv bolonjskom sistemu obrazovanja u BiH, uz usvajanje nacionalnog kvalifikacijskog okvira. To će rezul ra povećanjem interesa studenata za ovim studijskim programom. Ovo m prije imajući u vidu donošenje no-vog Zakona o energijskoj efikasnos u FBiH, koji se trenutno nalazi u formi prijedloga, a koji, između os-talog, predviđa i veći stepen implementacije mjera programa energijske efikasnos , upravljanje energi-jom, uspostavljanje i vođenje sistema potrošnje en-ergije u objek ma, kao i niz drugih mjera koje će bi dužni provodi kako organi javne uprave, tako i javna preduzeća, ali i mnogi drugi. Učesnici skupa su se složili da ovaj studijski program ima posebnu težinu za cijeli region, o čemu najbolje govori činjenica da je u njegovu realizaciju uključen veliki broj univerziteta.

Okrugli sto u okviru projekta ENERESE

Mogućnosti edukacije kadra iz EE i OIE

Nosilac projekta ENERESE je Državni Univerzitet u Novom Paza-ru, a partneri su još univerzite iz Beograda, Niša, Crne Gore, Sara-jeva i Banja Luke. Od stranih uni-verziteta učesnici su: University of Ljubljana, Aristotele University of Tessaloniki i Technische Uni-versitat Bergakademie Freiberg i University of Zilina, Department of Civil Engeering, SK. Pored na-vedenih, partneri u projektu su i Inženjerska komora Srbije, Minis-tarstvo rudarstva i energe ke Srbi-je, PKKS i Ministarstvo ekonomije Crne Gore.

VI - VII 2015

5

Privredna komora Kantona Sarajevo je u okviru pro-jekta „Podrška obrazovanju odraslih”, koji finansira Njemačka vladina organizacija “GIZ”, otpočela 1. juna 2015. godine sa teorijskom i prak čnom obu-kom za skladištara, s ciljem smanjenja nezaposle-nos i jačanja kompetencija mladih nezaposlenih osoba koje ak vno traže zaposlenje. Tom prilikom je organiziran i info-dan na kojem su, pored organiza-tora edukacije i polaznika, prisustvovali i predstavni-ci Ministarstva obrazovanja Kantona Sarajevo, JU Službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo i privrednih subjekata koji se bave poslovima skladištenja robe. Govoreći o značaju i potrebi dokvalifikacije i prekvalifikacije nezaposlenih osoba, Kemal Grebo, predsjednik Privredne komore Kantona Sarajevo, je naglasio da domaći obrazovni sistem nije usklađen sa potrebama privrede i ovim pitanjem se konačno moraju ozbiljnije pozabavi svi nadležni subjek . Situaciju dodatno usložnjava i nepovoljna struk-tura kada je u pitanju zaposlenost, s obzirom da se svake godine procenat onih koji rade u vanprivredi približava procentu onih koji rade u privredi, tako da taj odnos danas iznosi gotovo 50:50. „Kako do sada ne postoji odgovarajući strateški pristup u rješavanju ovih problema, Komora je ovim projektom htjela da barem jedan mali do-prinos onima koji nemaju posla da lakše doću do zaposlenja i nadamo se da ćemo u tome i uspje .”,

kazao je Grebo. Na poziv GIZ-a za ponuđače neformalnih obu-ka u BiH, obuka koju je kandidovala Privredna komo-ra Kantona Sarajevo uvrštena je među 15 ponuđača u Bosni i Hercegovini i odobrena su joj sredstva za finansiranje nastavnog plana i programa. U ime GIZ-a prisutnim se obra o projekt menadžer Mirza Jusufović, istaknuvši da je cilj pro-jekta “Podrška obrazovanju odraslih” pruži , prije svega, mladim ljudima, mogućnost da se usavrše i nadograde već postojeće znanje, kao i da se unutar cijele Bosne i Hercegovine formira funckionalna mreža ponuđača koji će organizira specifične edu-kacije koje su u skladu sa potrebama tržišta rada. U saradnji sa stručnjacima iz ove oblas , predavačima iz Sarajevske škole za nauku i tehnolog-iju i kompanijama Sarajevski kiseljak, JUB, Real Cargo centar i LUK, Komora je razvila nastavni plan i pro-gram za 20 polaznika u trajanju od 56 nastavnih sa (24 sata teorije i 32 sata prakse). Za ove potrebe Ko-mora je izradila i Priručnik za skladištare. “Ono što čini ovaj kurs zanimljivim jeste da on nudi polaznicima mogućnost da se obuče prak čnim vješ nama, čime oni postaju konkurentniji i tako privlače pažnju budućim poslodavcima”, kazao je dr. Kemal Taljanović, profesor SSST-a i jedan od predavača na kursu. Glavni kriteriji za pohađanje obuke je da su polaznici nezaposlene osobe, koje se nalaze na evi-denciji Službe za zapošljavanje KS. Nakon završene obuke i položenog prak čnog i teoretskog dijela ispi-ta, polaznici će dobi i odgovarajući cer fikat. Kako je to istaknuto na info-danu, Komora će razmotri mogućnost da ovakav vid edukacije orga-nizira i u narednom periodu, kako za skladištare tako i za druga zanimanja za koja se iskaže potreba.

Uz podršku GIZ-a

Obuka za skladištara - projekat KomoreU saradnji sa predavačima iz Sarajevske škole za nauku i tehnologiju i kompanijama Sarajevski kiseljak, JUB, Real Cargo centar i LUK, Komora razvila nastavni plan i program za 20 polaznika u trajanju od 56 nastavnih sa .

GLASNIK 110

6

Privredna komora Kantona Sarajevo i kompanija PRVNÍ BRNĚNSKÁ STROJÍRNA, a.s. BRNO (PBS) iz Češke Republike, koja se bavi isporukom energetskih jedinica, rekonstrukcijama i modernizacijama u ener-ge ci, proizvodnjom bojlera, kondenzacijskih aksijal-nih turbina i sličnih proizvoda, održali su 18.6.2015. godine, u prostorijama Privredne komore Kantona Sarajevo, prezentaciju o temi: “Isporuka energetskih jedinica, rekonstrukcije i modernizacije u energe ci”. Među prisutnim gos ma bili su predstavnici respektabilnih bh. kompanija kao što su JP Elektro-privreda BiH, STEP Sarajevo, Centrotrans Sarajevo, Kantonalna bolnica Zenica, JP „Grijanje“ Zenica, IGT Sarajevo, Opća bolnica Tešanj, Synergy Sarajevo, JP GRAS Zenica, Nobel Orient Sarajevo, Body FitLine Sa-rajevo i drugi. Na početku prezentacije prisutnima su se ispred Privredne komore Kantona Sarajevo obra-

li Muamer Mahmutović, sekretar Komore i Mi-lan Komoračec ispred kompanije Dignet So ware. Prezentaciju kompanije PBS BRNO vodio je Jiri Valian, direktor prodaje navedene kompanije uz saradnju svojih kolega Vladimira Kroča, tehničkog direktora, te Vaclava Mleziva, zastupnika kompanije za regiju Za-padnog Balkana.

Nešto više o kompaniji i proizvodima:

PBS a.s. je dio PBS GROUP d.d. u sklopu s firmama:PBS VELKÁ BÍTEŠ (proizvodnja malih avionskih mo-tora - turbo motora, točna ljevaonica...) PBS ENERGO (parne turbine od 500 kW do 30 MW toplotne snage)Osnovni proizvodi grupacije su:

• bojleri na ugalj/lignit (do 200 tona pare/sat), bio-masu/ekologizacija kotlova (chipsi od drva...) sve do 400 tona pare/sat, na plin i loživo ulje

• kondenzacijske aksijalne turbine do 30 MW• parne protutlačne turbine od 100 kW do 8 MW Kompanija je zainteresovana za isporuku en-ergetskih jedinica i rekonstrukcije u energe ci (kot-lovi + turbine = proizvodnja pare, tople vode - za gri-janje ili za proizvodnju električne energije).Također postoji interes za:• desulfurizaciju termo-elektrana/ispušnih plinova

tokom izgaranja (CO2, NO2/DESOX, DENOX)• pirolizu otpada (likvidaciju otpada)• Isporuku malih kotlova na biomasu za manje in-

ves tore (administra vne zgrade, bolnice...) od 2 do 7 MW toplotne snage.

U razgovoru koji je uslijedio odgovoreno je na niz pitanja, a iskazan je i interes za uspostavu po-slovne saradnje. Ministar privrede Kantona Sarajevo Muharem Šabić obra o se prisutnima i naveo da Kan-ton Sarajevo ima u planu realizira neke od projeka-ta da li kroz javno-privatno partnerstvo ili na drugi način, te da postoji mogućnost uspostave saradnje sa ovakvim i sličnim kompanijama u ovim projek ma. I ovaj put se pokazalo da za ova događanja domaći privrednici imaju interesa, jer im se na ovaj način pruža veća mogućnost uspostave poslovne saradnje i kontakata sa inozemnim privrednicima.

MK

Saradnja domaćih kompanija sa kompanijom BRNO iz Češke Republike

Isporuka energetskih jedinica, rekonstrukcije i modernizacije u energeticiKanton Sarajevo ima u planu realizira neke od projekata iz ove oblas i kroz javno-privatno partnerstvo.

Partneri

Prema procjeni PBS-a potencijali klijen , kompani-je mogu bi :• državne energetske firme – Elektroprivre-

da i elektrane, tvornice predstavnici zain-teresovanih gradova/bolnica,

• privatni inves tori u vlas te energetske pro-jekte – kompanije ili osobe,

• izvođači energetskih projekata,• projektantske kompanije u energe ci.

VI - VII 2015

7

U okviru realizacije projekta koji finansira EU “Ot-vorene javne nabavke u Bosni i Hercegovini”, a koji zajednički implemen raju Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), Centar za društvena istraživanja Anali ka i Centar za zastupanje građanskih inte-resa (CPI), a koji sufinansira Vlada Velike Britanije, 14. maja 2015. godine održana je stručna rasprava: Pravna zaš ta u javnim nabavkama u BiH. Bazirajući se na rezultate istraživanja koje je proveo Centar za društvena istraživanja Anali-

ka, cilj ove stručne rasprave je bio da se ukaže na faktore koji utječu na restrikciju prava na zaš tu u oblas javnih nabavki, kao i da se predlože moguća rješenja za unapređenje ovog segmenta sistema ja-vnih nabavki. Teme o kojima je bilo riječi su pravni lijekovi i pravila žalbenog postupka u BiH, za m ak-

vna legi macija, osnovna načela pravne zaš te, ovlas Ureda za razmatranje žalbi i ugovornih or-gana, kao i troškovi postupka. Stručnoj raspravi su prisustvovali predstavnici udruženja privrednika, javnih ins tucija i nevladinih organizacija.

Koje su to ključne prepreke za ravnopravno učešće privrednih subjekata

u javnim nabavkama u Bosni i Hercegovini?

Po Izvještaju Centra za društvena istraživanja Anali ka na osnovu rezultata istraživanja, prove-denog tokom 2014. godine, kako bi se iden ficirale ključne prepreke s kojima se privredni subjek u BiH suočavaju u postupcima javnih nabavki u BiH, navedene su brojne manjkavos u provođenju

postupaka javne nabavke u BiH, što za posljedicu ima odstupanje od principa konkurentnos , trans-parentnos , nediskriminacije i efikasnog trošenja javnih sredstava. Rezulta istraživanja su, između ostalog, pokazali da značajan broj privrednih sub-jekata smatra da se zloupotrebe i nepravilnos dešavaju u fazi pripreme tenderske dokument-acije, ali i tokom provođenja postupka i realizacije ugovora. Većina ispitanika smatra da je korupcija, u obliku mita ili druge vrste zloupotrebe javnih ov-las za ličnu korist, prisutna u javnim nabavkama, te da je za dobijanje poslova u javnim nabavkama potrebno ima poli čke i lične veze. Pored toga, poslovna zajednica u velikoj mjeri nema povjerenja u sistem javnih nabavki, kao ni mehanizme sank-cioniranja nepravilnos . Tek mali broj privrednika bi prijavio korupciju ili neodgovorno trošenje javnih sredstava, dok značajan dio predstavnika poslovne zajednice ne vjeruje da bi njihova prijava imala ikakvog rezultata. Određen broj privatnih kom-panija opravdava korištenje privatnih i poli čkih veza za dobijanje poslova u javnim nabavkama. Prema mišljenju značajnog broja ispitanika, kom-panije u BiH prisiljene su učestvova u korup vnim radnjama kako bi opstale na tržištu. Rezulta istraživanja su iden ficirali ključne slabos sistema javnih nabavki u BiH i mogu posluži kao korisne smjernice donosiocima od-luka u BiH za unapređenje regulatornog okvira i praksi u javnim nabavkama.

MK

Stručna rasprava

Pravna zaštita u javnim nabavkama u BiH

Tenderska dokumentacija i nacrti ugovora

Priprema tenderske dokumentacije i nacrta ugov-ora u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama bila je tema jednodnevnog seminara održanog 8. maja 2015. godine u Sarajevu. Ova tema je oku-pila značajan broj polaznika, uglavnom osoblja koje radi po sistemu javnih nabavki, vođe mova, manadžment koji kontroliše javnu nabavku i osobe zadužene za implementaciju.

Organizator seminara je Centar za edukaciju Privredne komore Kantona Sarajevo, dok je pre-davanja vodio Hajrudin Buza, cer ficiran trener Ja-vnih nabavki. Metodologija rada je obuhva la interak-

vnu komunikaciju polaznik-predavač, primjere iz prakse, tumačenje Zakona i propisa iz oblas ja-vnih nabavki.

GLASNIK 110

8

UVJETI PRIVREĐIVANJA

Prethodna 2014. godina u pogle-du ekonomske i socijalne poli-

ke bila je u prva če ri mjeseca iznenađujuće pozi vna. U aprilu je zabilježen rast industrijske proiz-vodnje na nivou države za 6,8%. Imajući u vidu da je i u 2013. godi-ni ostvaren rast industrijske proiz-vodnje od 5,1%, možemo zaključi da je Bosna i Hercegovina sa apri-lom 2014. godine izašla iz recesije koja je prisutna od 2009. godine. Svjetska banka i MMF predviđali su rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2014. godini za 5%. Također, i potrošnja je počela ras , što se odrazilo na rast prometa u trgovini u prva če ri mjeseca od 3,1%. U aprilu prethodne godine broj zaposlenih u Bosni i Hercegovini ponovo je premašio 700.000, što je prvi put nakon šest godina. Među m, majske poplave koje su našu zemlju zahva le us-ljed talasa nezapamćenih kiša os-tavile su iza sebe pustoš i klizišta koja su, prema podacima Evropske unije, prouzročila direktnu štetu veću od če ri milijarde KM ili oko 16% BDP iz 2013. godine (26,4 milijarde KM). Indirektne štete bile su još veće, pa je tako industrijska proizvodnja u maju zabilježila pad od 10%, a promet u trgovini pad od 9%. Sve se to odrazilo i na van-jskotrgovinsku razmjenu BiH sa svijetom, gdje je poslije poplava naglo porastao uvoz, kako bi se sanirale štete. Ali odmah nakon majskih poplava, počev od jula 2014. godine, privreda i društvo

su se okrenuli sebi i saniranju po-sljedica, pa i povećanoj proizvodn-ji, kako bi se nadoknadilo izgublje-no. Registrovan je rast industrijske proizvodnje, građevinskih radova i zaposlenos . Među m, i pored nave-denih pozi vnih pomaka u trećem i četvrtom kvartalu 2014. godine, podatak o najnižem postotku za-poslenos u Evropi ne ide u prilog dugoročnoj stabilizaciji naše zem-lje.

Porezna poli ka

Prikupljeni bruto prihodi od in-direktnih poreza (PDV, akcize, carine, putarina i ostali prihodi i naknade) na nivou BiH iznosili su 6,240 milijardi KM, što je za 358,5 miliona KM ili 6,1% više u odnosu na bruto prihode prikupljene u 2013. godini. Uprava za indirektno oporezivanje (UIO BiH) je u toku 2014. godine privredi vra la 1.171 miliona KM povrata po osnovu svih vrsta indirektnih poreza, tako da su neto prihodi raspoređeni ko-risnicima, a to su država, en te i Distrikt Brčko, iznosili u 2014. go-

dini 5,069 milijardi KM. Direktnih poreza na nivou Federacije BiH u 2014. godini naplaćeno je ukupno 515,4 mil-iona KM, što je za 4,9% ili 24 mil-iona KM više u odnosu na 2013. godinu. U strukturi naplaćenih di-rektnih poreza, poreza na dobit u 2014. godini naplaćeno je ukupno 162,5 miliona KM, što je za 6,6% ili 10 miliona KM više u odnosu na 2013. godinu. Po osnovu poreza na dohodak Porezna uprava FBiH napla la je ukupno 269,7 miliona KM, što je za 5,5% ili 14 miliona KM više u odnosu na 2013. go-dinu. Povećana je i naplata poreza građana. Naplaćeno je ukupno 75,1 miliona KM poreza građana, što je za 3% više u odnosu na go-dinu ranije. Naplata doprinosa također je imala trend rasta. U 2014. godini naplaćeno je ukupno 2.790,4 miliona KM doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguran-je za nezaposlenost, što je za 4% ili 107,7 miliona KM više u odno-su na 2013. godinu. Doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje naplaćeno je 1.547,8 miliona KM,

KRATAK IZVOD IZ INFORMACIJE O STANJU I PROBLEMIMA PRIVREDE U KANTONU SARAJEVO

U 2014. GODINI I NA POČETKU 2015. GODINE

VI - VII 2015

9

što je za 61,7 miliona KM više. Do-prinosa za zdravstveno osiguranje naplaćeno je 1.115,8 miliona KM, ili 41,5 miliona KM više, a dopri-nosa za osiguranje za slučaj ne-zaposlenos 126,7 miliona KM odnosno 4,4 miliona više u odnosu na 2013. godinu.

Direktna strana ulaganja

Prema podacima Centralne ban-ke, u periodu januar-septembar 2014. godine registrirano je 554,5 miliona KM direktnih stranih in-ves cija što je više od vrijednos inves cija iz istog perioda 2013. godine, pa se prema tome može očekiva da bi BiH mogla doseći procijenjeni nivo za 2014. godinu.

Zaposlenost

Prema preliminarnim podacima popisa stanovnika iz oktobra 2013. godine, Bosna i Hercegovina ima 3.791.641 stalnih stanovnika, što bi značilo da tek na 5,6 stanovnika dolazi jedan koji ima posao. Is-tovremeno, broj penzionera koji se direktno finansiraju iz doprinosa koje uplaćuju poslodavci enormno raste pa je na kraju 2014. godine njihov broj iznosio 627.354, što govori o tome da je odnos zapo-slenih u našoj državi i penzionera u omjeru od 1:1,13! Iz navedenih podataka se jasno vidi da su vlast i ins tucije sistema većinu svojih problema jednostavno prebacili na poslodavce, koji uplaćuju do-prinose, sa stopama doprinosa među najvećim u Evropi. U decembru 2014. godine na području Kantona Sarajevo reg-istrovano je 125.512 zaposlenih lica, što je u odnosu na is mje-sec 2013. godine manje za 1,6%. U Federaciji BiH zabilježeno je 448.720 zaposlenih lica, što je za 2,3% više u odnosu na decembar 2013. godine. Ukupno je u privredi bilo

zaposleno 63.750 osoba, što je u odnosu na decembar 2013. godine manje za 3%. U okviru privrede Kantona Sarajevo najveći broj zaposlenih registrovan je kod djelatnos trgovine (33,9%), za m u prerađivačkoj industriji (18,5%), prijevozu, skladištenju i vezama (16,4%), te u građevinarstvu (9,9%). Ukupno je u vanprivredi u 2014. godini u odnosu na godinu ranije došlo do smanjenja broja za-poslenih za 0,1% ili 72 radnika. Od ukupnog broja zaposlenih u Kan-tonu Sarajevo privreda zapošljava 50,8% a vanprivreda 49,2%..

Nezaposlenost

Ukupan broj nezaposlenih lica u decembru 2014. godine na području Kantona Sarajevo iznosio je 71.415, što je za 1,5% manje u odnosu na decembar 2013. godine i predstavlja stopu nezaposlenos od 36,3%. U Federaciji BiH se nezapo-slenost u decembru 2014. godine povećala za 0,1% u odnosu na is mjesec 2013. godine. Ukupan broj nezaposlenih na području ovog en teta na kraju godine iznosio je 392.265, što predstavlja stopu ne-zaposlenos od 46,6%.

Plaće

U Federaciji BiH u 2014. godini najveće neto-plaće isplaćene su u Kantonu Sarajevo, za m Hercegovačko-Neretvanskom Kan-tonu, te u Kantonu 10, dok je na-jmanji iznos neto-plaća isplaćen u Srednjobosanskom Kantonu. Prosječna neto-plaća u decembru 2014. godine na nivou Kantona Sarajevo iznosila je 1.050 KM, što je u odnosu na uporedni mjesec 2013. godine više za 0,2%. Istovre-meno, u FBiH prosječna neto-plaća iznosila je 847 KM ili 0,2% više u odnosu na decembar 2013.

godine. Prosječna neto-plaća u Kantonu veća je od neto-plaće u FBiH za 203 KM.

Cijene

Mjesečni indeks pokazuje da su ci-jene potrošačkih dobara u decem-bru u odnosu na novembar 2014. godine bile manje za 0,8%, dok su u odnosu na decembar 2013. godine bile niže za 0,2%. U pros-jeku su cijene potrošačkih dobara u 2014. godini u odnosu na 2013. godinu ostvarile neznatan pad, svega 0,7%. Cijene proizvođača indus-trijskih proizvoda su u 2014. go-dini u prosjeku bile manje za 1,3% od cijena iz 2013. godine. Kada su u pitanju glavne industrijske grupacije, rast cijena zabilježen je kod trajnih proizvoda za široku potrošnju (0,4%) i netrajnih proiz-voda za široku potrošnju (0,8%), dok su ostale grupacije zabilježile pad cijena. U energetskoj indus-triji cijene proizvođača su bile niže od cijena iz 2013. godine za 1,6%. Cijene intermedijarnih proizvoda, osim energije ostvarile su pad od 2,2%, dok su cijene kapitalnih proizvoda u 2014. godini ostvarile pad od 1,7%.

PRIVREDNA KRETANJA PO DJELATNOSTIMA

Industrija

U Kantonu Sarajevo, u posljednjih šest godina (2008-2014), indus-trijska proizvodnja se smanjivala po prosječnoj stopi od 3,6%, u Federaciji se proizvodnja sman-jivala po stopi od 1,3%, a na nivou države zabilježen je pad proizvod-nje po prosječnoj stopi od 3,1%. Iz naredne tabele se vidi da je u 2010. i 2011. godini registrovan rast industrijske proizvodnje na nivou države i Federacije dok je istovremeno u Kantonu Sarajevo

GLASNIK 110

zabilježen pad industrijske proiz-vodnje. U 2012. godini zabilježeni su nega vni rezulta kako u Kan-tonu Sarajevo tako i u Federaciji BiH i državi. U 2013. godini došlo je do oporavka industrijske proiz-vodnje na nivou države i Feder-acije BiH, pa je zabilježen rast od 6,4%, odnosno 7,4% u odnosu na 2012. godinu, dok je istovremeno Kanton Sarajevo i dalje bilježio pad u proizvodnji i to od 0,7%. Nega -van trend industrijske proizvodnje u Kantonu Sarajevo zadržao se i u 2014. godini, pa je tako zabilježen pad proizvodnje od 0,8% u odnosu na 2013. godinu. Is nivo indus-trijske proizvodnje kao i u 2013. godini zabilježen je na nivou Fed-eracije BiH, dok je na državnom nivou registrovan blagi rast proiz-vodnje od 0,2% u odnosu na 2013. godinu. Od 21 grane prerađivačke industrije Kantona Sarajevo, u 2014. godini u odnosu na 2013. godinu, jedanaest (11) grana zabilježilo je rast proizvodnje, dok je preostalih deset (10) grana ost-varilo manji nivo proizvodnje.

Šumarstvo

Na području Sarajevskog kanto-na u 2014. godini proizvedeno je ukupno 136 hiljada m³ šumskih sor menata, što je u poređenju sa 2013. godinom manje za 4,2%. Istovremeno, na nivou Federacije BiH proizvedeno je ukupno 1.996 hiljada m³ šumskih sor menata ili 4,9% manje u odnosu na uporedni period iz 2013. godine. Prodaja šumskih sor -menata na području Kantona Sa-rajevo bilježi rast u odnosu na prodaju iz 2013. godine za 1,4%. Prodano je ukupno 140 hiljada m³ šumskih sor menata. Na nivou Federacije BiH prodano je 3,1% manje šumskih sor menata u odnosu na 2013. godinu. Ukupna prodaja iznosila je 1.879 hiljada

m³ šumskih sor menata.

Građevinarstvo

U 2014. godini vrijednost izvršenih radova iznosila je 758,8 miliona KM, što je u odnosu na godinu ranije manje za 59,8 miliona ili 7,3%. U 2014. godini zabilježen je pad u niskogradnji za 14,4%, ali je istovremeno ostvaren rast u vi-sokogradnji od 7,5%. Od ukupne vrijednos građevinskih radova na niskogradnju se odnosilo 62,5%, dok je ostatak od 37,5% radova os-tvaren u visokogradnji. Djelatnost građevinarstva u Federaciji BiH ukupno broji 21.103 zaposlenih (decembar 2014. godine), što je u odnosu na decembar 2013. go-dine više za 1%. Ukupna vrijednost ugovo-renih građevinskih radova u ino-zemstvu, u 2014. godini, iznosila je 333,8 miliona KM, što je u odnosu na 2013. godinu više za 2,3% ili 7,5 miliona KM. Od ugovorene vrijed-nos realizovano je 29,4% ili 98,2 miliona KM, što je za 2,8% više u odnosu na godinu ranije. Realizaci-ja poslova odnosi se na oblast ni-skogradnje 70,6% i na visokograd-nju 29,4%. Od ukupne vrijednos izvršenih građevinskih radova na zemlje Evrope odnosi se 63,2%, na zemlje Azije 4% i na zemlje Afrike 32,8%. U Evropi je rad na zgrad-ama zastupljen u obimu od 46,5% od ukupne izvršene vrijednos , dok se poslovi u Aziji i Africi od-nose isključivo na niskogradnju. Veća vrijednost ugovo-renih radova iziskivala je i veći angažman radnika na gradiliš ma, o čemu svjedoči podatak da je u 2014. godini u odnosu na 2013. godinu bilo registrovano 7,8% više radnika (ukupno 833 radnika).

Trgovina

U trgovini na malo (bez PDV-a) na području Kantona Sarajevo u

2014. godini ostvareno je 2,7 mili-jardi KM prometa, što je za 4,2% više u odnosu na promet ostvaren u 2013. godini. Prema trgovačkim strukama, najveći promet ostva-ren je u nespecijalizovanim pro-davnicama, gdje je ukupan promet iznosio 1.148 miliona KM, što čini 42,3% ukupnog prometa u Kan-tonu Sarajevo. U specijalizovanim prodavnicama ostvareno je 20,1% ukupnog prometa Kantona ili 543 miliona KM, dok je u trgovinama gorivima i mazivima ostvareno 533 miliona KM, što je 19,7% uk-upnog kantonalnog prometa na malo (bez PDV-a). Promet u trgov-inama hranom, pićima i duhans-kim proizvodima iznosio je 128 miliona KM, što odgovara učešću od 4,7% u ukupnom prometu Kan-tona Sarajevo, a u trgovinama na malo izvan prodavnica ostvareno je 0,6% ukupnog prometa što izraženo u novcu iznosi 17 miliona KM. Ostale djelatnos trgovine na malo ostvarile su promet u iznosu od 341 miliona KM sa učešćem u ukupnom prometu Kantona Sara-jevo od 12,6%. U Federaciji BiH je u 2014. godini u trgovinama na malo ost-vareno ukupno 6,4 milijarde KM prometa (bez PDV-a). Struktural-no, najveći promet je ostvaren u nespecijalizovanim prodavnicama živežnim namirnicama gdje je os-tvareno 2,1 milijardi KM ili 33,4% ukupnog prometa, za m u trgov-inama motornih goriva i maziva sa 1,5 milijarde KM ili 24,5% ukupnog prometa, ostale nespecijalizovane prodavnice ostvarile su 910 mil-iona KM ili 14,3%, dok je promet u trgovinama željezne robe, boje, stakla i ostalih građevinskih ma-terijala iznosio 371 miliona KM, odnosno 5,8% ukupnog prometa Federacije BiH.

Turizam i ugos teljstvo

Prema podacima Zavoda za infor-

VI - VII 2015

ma ku i sta s ku Kantona Sara-jevo, u 2014. godini u odnosu na 2013. godinu Kanton Sarajevo je posje lo za 5,8% manje turista, pri čemu je pad stranih turista izno-sio 5,3%, a domaćih turista je bilo manje za 8%. Ukupan broj turista koji su posje li Kanton Sarajevo iznosio je 299.721, pri čemu je odnos stranih na prema domaćim turis ma 84/16. Istovremeno je ostvareno 6,7% manje noćenja u odnosu na uporedni period 2013. godine. Strani turis ostvarili su 6% manje noćenja, a domaći 10,4% manje. Ukupan broj noćenja izno-sio je 575.898. Djelatnost ugos teljstva je u 2014. godini na području Kan-tona Sarajevo ostvarilo promet u iznosu od 87 miliona KM, što je u odnosu na godinu ranije više za 5,9 miliona KM ili 7,3%. Struk-turalno, privatni ugos teljski ob-jek ostvarili su promet od 82,9 miliona KM, što čini 95,3% ukup-nog prometa i u odnosu na 2013. godinu promet se povećao za 59%. Mješovi ugos teljski objek ost-varili su 1,8 miliona KM prometa ili 92,1% manje u odnosu na go-dinu ranije, a to čini 2,1% ukup-nog prometa u Kantonu Sarajevo. Ugos teljski objek pod državnim vlasništvom ostvarili su 2,3 mil-iona prometa, što čini 2,6% ukup-nog prometa Kantona, i u odnosu na 2013. godinu promet u ovim objek ma smanjen je za 62,4%.

Saobraćaj i informaciono-komu-nikacione tehnologijeŽeljeznički saobraćaj

Željeznice FBiH su u 2014. godini u odnosu na godinu prije ostvarile lošije rezultate u sektoru pri-jevoza putnika, dok su u sektoru prijevoza roba ostvareni bolji re-zulta u odnosu na 2013. godinu. Kod prijevoza roba registrovan je rast u obimu prevezene robe od 4%, odnosno 329 hiljada tona

više u odnosu na 2013. godinu. Unutrašnjim prijevozom preveze-no je 5.387 hiljada tona robe, što je za 1,8% više u odnosu na 2013. godinu. Istovremeno, povećan je obim robe prevezene izvan grani-ca BiH za 7,6% u odnosu na 2013. godinu, tako da je ukupna količina prevezene robe međunarodnim prijevozom u 2014. godini iznosi-la 3.087 hiljada tona. Struk-turalno, od ukupnog prijevoza robe željeznicom na unutrašnji prijevoz odnosi se 63,4%, a na međunarodni 36,6%. U sektoru prijevoza putnika željeznicom zabilježen je značajan pad u odno-su na 2013. godinu. Prevezeno je ukupno 357 hiljada putnika, što je za 14,2% manje u odnosu na 2013. godinu. Pad prijevoza putnika najviše je uzrokovan smanjenjem međunarodnog prijevoza za 46,7% u odnosu na 2013. godinu, dok je unutrašnji prijevoz zabilježio pad od 13%. Na unutrašnji prijevoz putnika odnosi se 97,8% od ukup-nog prijevoza, a na međunarodni prijevoz 2,2%. Navedeno sman-jenje broja prevezenih putnika i ostvarenih kilometara u odnosu na 2013. godinu prouzrokovano je prvenstveno prekidom saobraćaja usljed elementarnih nepogoda, koje su se dogodile u protek-loj godini, a potom i ukidanjem međunarodnih putničkih vozova Sarajevo-Ploče-Sarajevo.

Cestovni prijevoz

U toku 2014. godine u Kantonu Sa-rajevo prevezeno je ukupno 31 hil-jada tona robe, što je u odnosu na količinu prevezene robe iz 2013. godine manje za 86,3%. Istovre-meno, u Federaciji BiH prevezeno je 4,4 miliona tona robe, što je za 5,8% više u odnosu na godinu ra-nije. Gradsko - prigradskim pri-jevozom u Sarajevskom kantonu u 2014. godini prevezeno je 96,4 mil-iona putnika, što je za 2,5% manje u odnosu na broj prevezenih putnika iz 2013. godine. Na pad ukupnog broja prevezenih putnika najviše je utjecalo smanjenje prijevoza putnika autobusima od 5,7% u odnosu na 2013. godinu, ali i pad prijevoza putnika trolejbusima za 2,1%. Prijevoz putnika tramvajem je zabilježio blagi rast od 0,3% u odnosu na 2013. godinu. Struk-turalno, najčešće korišteno sredst-vo gradsko-prigradskog prijevoza u Kantonu Sarajevo su tramvaji, ko-jima je prevezeno 44,4% putnika, za m slijedi prijevoz autobusima sa 38,5%, dok je trolejbus koris lo 17,1% putnika Kantona Sarajevo.

Avio-saobraćaj

U avio-saobraćaju Federacije BiH, u toku 2014. godine, došlo je do povećanja međunarodnog pro-

GLASNIK 110

12

10

meta za 18% u odnosu na 2013. godinu. Ukupno je prevezeno 926.124 putnika, što je za 16,9% više u odnosu na godinu ranije. I promet tereta se povećao za 28,5% u odnosu na 2013. godinu, pa je ukupan obim prevezenog tereta iznosio 2.397 tona.

Finansijski sektor

Bankarski sektor

Prema podacima Agencije za bankarstvo FBiH, zaključno sa 31.12.2014. godine, bankarsku dozvolu imalo je 17 banaka (1 državna i 16 privatnih), kao i na kraju 2013. godine. Bilansna suma bankarskog sektora na kraju 2014. godine iznosila je 16,2 milijarde KM, što je u odnosu na 2013. go-dinu više za 4,7% ili 719 miliona KM. Rast bilansne sume najvećim dijelom rezultat je rasta depozita i ukupnog kapitala, dok je u 2014. godini nastavljen trend smanjenja kreditnih obaveza. Pozi van finansijski rezul-tat ostvaren je kod 15 banaka u uk-upnom iznosu od 167 miliona KM, što je za 21% ili 30 miliona KM više nego u 2013. godini, dok su dvije banke iskazale gubitak u iznosu od 36 miliona KM, što je če ri puta manji gubitak nego prethodne go-dine. Ukupan kapital banaka izno-sio je 2,4 milijarde KM i veći je za 5,5% ili 127 miliona KM u odnosu na 2013. godinu. Stopa adekvat-nos kapitala bankarskog sistema, kao jedan od njegovih najvažnijih pokazatelja snage i adekvatnos kapitala, sa 31.12.2014. godine, iznosila je 16,1%, što je više od za-konskog minimuma (12%) i pred-stavlja zadovoljavajuću kapital-iziranost ukupnog sistema. To je jaka osnova i temelj za očuvanje sigurnos i stabilnos .

Tržište osiguranja U 2014. godini u Fed-

eraciji BiH poslovalo je 12 osiguravajućih kuća. Ukupna premija osiguravajućih kuća iznosila je 370,4 miliona KM, što je za 16,5 miliona KM ili 4,3% manje u odnosu na 2013. godinu. Pozi-

van trend vidljiv je u segmentu životnog osiguranja, dok je kod neživotnog osiguranja zabilježen pad premije u odnosu na godinu ranije. U segmentu životnog osig-uranja ostvarena je bruto-premija od 87,1 miliona KM, što je rast od 0,5% u odnosu na 2013. godinu. Kod neživotnog osiguranja ost-varena premija iznosila je 283,2 miliona KM, što je pad od 5,6% u odnosu na isto razdoblje godinu prije. U periodu od 2001. do 2014. godine premija životnog osigu-ranja rasla je po prosječnoj stopi od 13,6%, premija neživotnog osiguranja po stopi od 4,4%, dok je premija ukupnog osiguranja rasla po prosječnoj stopi od 5,8%.

Mikrokreditni sektor

U Federaciji BiH sa 31.12.2014. go-dine, poslovalo je 13 mikrokredit-nih organizacija (MKO), od toga 12 mikrokreditnih fondova (MKF-neprofitne organizacije) i jedno mikrokreditno društvo (MKD-profitna organizacija), koje su po-slovale sa 282 organizaciona dijela. Prema podacima Agencije za bankarstvo FBiH, MKO u Feder-

aciji BiH u 2014. godini su ostvarile ukupni prihod od 76,1 miliona KM, što je u odnosu na 2013. go-dinu manje za 20,4 miliona KM ili 21%. Najveći dio prihoda odnosi se na prihode od kamata koji iz-nose 66,2 miliona KM ili 87% uku-pnih prihoda, dok ostatak prihoda od 13% čine opera vni prihodi u iznosu od 9,9 miliona KM. U odnosu na 2013. godinu prihodi od kamata su se smanjili za 22% ili 19 miliona KM, dok su opera vni prihodi manji za 1,5 miliona KM ili 13%. Istovremeno, rashodi MKO u 2014. godini iznosili su 121,4 mil-iona KM, što je u odnosu na go-dinu ranije više za 29% ili 27,3 mil-iona KM. Rashodi po kamatama na uzete kredite iznosili su 15,9 miliona KM, što predstavlja 13% ukupnih rashoda MKO, dok su op-era vni rashodi iznosili 63,5 mil-iona KM, odnosno 52% ukupnih rashoda MKO. Rashodi po kamata-ma u odnosu na 2013. godinu su manji za 5% ili 0,8 miliona KM, dok su opera vni rashodi manji za 7% ili 5 miliona KM. Ostatak od 35% ukupnih rashoda odnosi se na troškove rezervi za kredit i druge gubitke koji su u 2014. godini iznosili 41,9 miliona KM i veći su u odnosu na 2013. godinu za čak 382% (33,2 miliona KM).

VI - VII 2015

EKONOMSKI ODNOSI SA INOZEMSTVOM

Ukupna vanjskotrgovinska razm-jena Kantona Sarajevo ostvarena u iznosu od 4.461 miliona KM, što je za 3,8 % više nego u 2013. godini, i što predstavlja blizu 1/3 ukupne vanjskotrgovinske razmjene Fed-eracije BiH (28,2%), odnosno 18% vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom. Vodeći partneri u van-jskotrgovinskoj razmjeni Kantona Sarajevo i dalje su R.Hrvatska, Njemačka, Slovenija i Srbija. Ukupan izvoz je veći za 2,2% i iznosi 984 miliona KM, što predstavlja 16,6% izvoza FBiH. Učešće izvoza Kantona Sarajevo u izvozu FBiH se smanjilo za 0,4% u odnosu na 2013. godinu. U ukup-nom izvozu zemlje Kanton Saraje-vo učestvuje sa 11%, što je više za 0,8% u odnosu na učešće iz 2013. godine. Ukupan uvoz KS u 2014. godini povećan je za 4,2% i iznosi 3.477 miliona KM. U ukupnom uvozu Federacije BiH Kanton Sara-jevo učestvuje sa 35,1%, što je jed-nako učešću iz 2013. godine, dok se učešće uvoza Kantona Sarajevo u ukupnom uvozu BiH smanjilo za 0,5% u odnosu na 2013. godinu te iznosi 22%. Za razliku od izvoznih rezultata, Kanton Sarajevo je na vodećoj poziciji po ostvarenoj vri-jednos uvoza u odnosu na druge kantone/županije u Federaciji BiH, za posmatrani period. Ostvareni deficit iznosi 2.493 miliona KM što predstavlja povećanje za 5% u odnosu na is iz 2013. godine i čini 62,3% ukupnog deficita Federacije BiH, odnosno 36,4% ostvarenog deficita države BiH u 2014. godini. Stopa pokrivenos uvoza izvozom u Kantonu Sarajevo je smanjena za 2,1% i iznosi 28,3%, te je i dalje niska u odnosu na FBiH 59,7% (povećanje za 0,1%), a u BiH 56,6% (povećanje za 2,2%).

FINANSIJSKI EFEKTI POSLOVANJA PRIVREDNIH DRUŠTAVA

Bilansne obrasce o poslovanju u 2014. godini u Kantonu Sarajevo, predalo je 6.345 pravnih lica, od čega se na privredne subjekte odnosi 66,5% ili 4.220 firmi, što je u odnosu na godinu ranije više za 140 privrednih društava. Ukupan prihod u Kantonu Sarajevo u 2014. godini ostvaren je u iznosu od 15.526,0 miliona KM i veći je za 905,6 miliona KM ili 6,2% u odnosu na 2013. godinu. Is-tovremeno privreda KS ostvarila je ukupan prihod u iznosu od 13.561 miliona KM, što je za 844,5 miliona KM ili 6,6% više u odnosu na 2013. godinu. Učešće privrede u ukup-nom prihodu KS iznosi 87,3%. Ukupni rashodi na nivou Kantona Sarajevo u 2014. godini iznosili su 15.555,3 miliona KM, od čega na privredne djelatnos otpada 13.486,5 miliona KM ili 86,7%. U odnosu na 2013. go-dinu ukupni rashodi su veći za 6% ili 876,6 miliona KM a rashodi u privrednim djelatnos ma veći su za 5,7%, odnosno 731,9 miliona KM. Ukupna neto-dobit na području Kantona Sarajevo u 2014. godini ostvarena je u iznosu od 573,8 miliona KM i veća je u odnosu na 2013. godinu za 78 mil-iona KM ili 15,7%. Privreda KS ost-varila je neto-dobit u iznosu 420,4 miliona KM, što je više za 44,5 miliona KM ili 11,8% u odnosu na 2013. godinu. Ukupni gubitak ostvaren u 2014. godini u Kantonu Sara-

jevo (gubitak u periodu) iznosio je 599,2 miliona KM i veći je za 40,5 miliona KM ili 7,2% u odnosu na 2013. godinu. Gubici ostvareni u privredi Kantona Sarajevo iznose 342,0 miliona KM i manji su za 75,8 miliona KM ili 18,2% u odno-su na 2013. godinu.

Sredstva i izvori sredstava

Ukupna sredstva (ak va) po-slovnih subjekata Kantona Sara-jevo na dan 31.12.2014. godine iznosila su preko 27,4 milijardi KM, od čega su stalna sredstva 62,1%, a tekuća 26,2%. Ostatak ak ve čine sredstva ostvarenog gubitka na supstanci (gubitak iznad visine kapitala). Od ukupne ak ve na nivou Kantona Sarajevo na privre-du se odnosi 73,2% ili nešto više od 20 milijardi KM, što je u odno-su na 2013. godinu više za 2,9%. Stalna sredstva u privredi su ostala na istom nivou vrijednos kao i u 2013. godini, a tekuća sredstva su se povećala za 3,8%. Učešće kapi-tala u ukupnim izvorima sredstava (pasiva) iznosi 48,7%, što je za 1,2% manje u odnosu na udio kap-itala u pasivi iz 2013. godine. Inače kapital je ostvario stopu rasta od 1,6%, dok su dugoročne obaveze više za 3,8%, a kratkoročne obaveze su se povećale za 4,2% u odnosu na 2013. godinu. U privredi je zabilježen rast kapitala u odnosu na 2013. godinu za 0,8%. Dugoročne obaveze su se smanjile za 1,8%, a kratkoročne obaveze su više za 4,1%.

Pripremio: Kemal Hadžimusić

GLASNIK 110

14

SEMINARI U KOMORIDetaljnije informacije o edukacijama možete dobitiu Centru za edukaciju i informatičke poslove (telefoni: 033/250-106, 250-116 i 250-117).

ORGANIZACIJA COMPLIANCE U BANKAMA

Cilj seminara:Compliance poli ka definiše temeljna načela, us-trojstvo i ak vnos funkcije praćenja usklađenos , kao i postupke i ak vnos usmjerene na promicanje prakse praćenja usklađenos , kao sastavnog dijela korpora vnog upravljanja.

Ciljna grupa:Seminar je namijenjen bankama.Predavač: Jasmin Džomba, diplomirani kriminal-ist, koji ima desetogodišnje iskustvo na poslovima sprečavanja pranja novca i finansiranja teroris čkih ak vnos , organizacija radionica i seminara o temi sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, procjena rizika u bankarskom sektoru, usklađivanje sa zakonskim i podzakonskim ak ma vezano za na-vedenu temu.

Sadržaj seminara:• Uloga Compliance• Odgovornos • Zadaci• Organizacija

Termin realizacije: Septembar 2015.

MAPE UMAKORIŠTENJE MAPA UMA U POSLOVANJU

Cilj radionice:Učesnici će bi u stanju da kreiraju mape uma, ali i da prepoznaju područja u kojima bi im mape uma bile primjenljive.

Ciljna grupa: osobe koje žele da unaprijede svoje poslovne i lične vješ ne, odnosno svoju efikasnost, krea vnost, liderstvo, struktuiranost i jasnoću u prenošenju i prezentaciji informacija.

Predavač: Selma Gaši, dipl.psih, PBS trenerica, sa višegodišnjim trenerskim iskustvom i individualnim radom sa klijen ma.

Sadržaj radionice:• Interak vno predavanje i prikaz potencijala ljud-

skog mozga za mapiranje, kao kapaciteta koji pos-jeduju svi ljudi, odnosno kao prirodne funkcije ljudskog uma;

• Osnovne karakteris ke i funkcije mapiranja uma;• Tehnike i zakoni tehnika mapiranja;• Poen rat će se široka primjenjivost mapiranja u

poslovnom okruženju (upravljanju vremenom, prezentacijama, brainstormingom, strateškom razmišljanju, odlučivanju, upravljanju projek ma, marke nškim idejama, poslovnom komuniciran-ju, planiranju i analizama, razvijanju i liderstvu, planiranju kongresa i sličnih događaja i privatnom životu (mapiranje svakodnevnih obaveza));

• Primjeri iz različi h oblas ;• Izrada mapa uma;• Prednos i nedostaci mapa uma.

Po završetku radionice učesnici će:• Zna izradi vlas te mape uma,• Osvijes vlas te kapacitete za mapiranje uma,• Upozna sa širokom primjenom mapiranja uma,• Zna čita mape uma,• Zna prednos i nedostatke mapiranja,• Zna inkorporita mapiranje u lični i profesion-

alni život.

Termin realizacije: Septembar 2015.

VI - VII 2015

15

Kako spriječiti prevare u bankarstvuCentar za edukaciju i informa čke usluge Privredne komore Kantona Sarajevo organizirao je 12. juna 2015. godine u Sarajevu jednodnevni seminar o temi prevarne radnje u bankarstvu, s ciljem proak vnog djelovanja u sprečavanju nastanka “frauda” u fi-nansijskim ins tucijama. Fraud predstavlja svjesno djelovanje pojedinca ili grupe, na nepošten ili ne-zakonit način, s ciljem s canja materijalne ili nema-terijalne vrijednos . Prosječna organizacija gubi 5% godišnjeg prihoda na fraud. Ova edukacija okupila je predstavnike finan-sijskih ins tucija koje posluju u Bosni i Hercegovini, od bankarskog sektora do osiguravajućih društava, leasing kuća, mikrokreditnih organizacija, ali i drugih privrednih subjekata zainteresiranih za ovu temu. Predavač na seminaru je bila gđa Ina Hasanbegović, diplomirina ekonomis ca. Posljednjih sedam godina radila je na poslovima usko vezanim za prevare, pronevjere, zloupotrebe položaja, sukob interesa, mito i korupciju i kao šef istraga i dokumen-tovanja, te kao „Compliance officer - fraud special-ist“.

U svojim predavanjima fokusirala se na značaj frauda za finansijske ins tucije i umanjenje štetnih posljedica, odnosno na samu prevenciju prevarnih radnji, kao i na saradnju sa državnim ins tucijama u pravcu njihovog sprečavanja, uz primjere iz prakse.

HORIZONT 2020

Privredna komora Kantona Sarajevo, u saradnji sa Evropskom trening akademijom iz Beograda orga-nizirala je 28. i 29. maja 2015. godine radionicu o temi: „Kako napisa dobar projekat za finansiranje istraživačko-inovacijskih programa EU - Horizont 2020“. Radionica je okupila one koji planiraju da se ak vno bave pisanjem istraživačko-razvojnih pro-jekata, a prvenstveno predstavnike privrednih sub-jekata koji ulažu u vrhunska istraživanja i razvoj, ali i predstavnike nevladinih organizacija i poslovnih udruženja.

Cilj radionice je bio pokaza polaznicima kako pripremi projekat za istraživačko inovaci-jski program Horizont 2020, putem kojeg od ove godine Evropska unija plasira finansijska sredstva za istraživačke organizacije, obrazovne ins tucije, preduzeća i druge organizacije i pojedince koji se bave istraživanjem i inovacijama. Na ovoj radionici, kroz prak čan rad, tokom obuke, uz korištenje primjera iz prakse, polaznici su imali mogućnost ovlada procesom i metodologi-jom izrade projektnog prijedloga, nauči kako definisa ciljeve projekta i istraživačke probleme, nauči kako opisa „state of the art“ i „progress beyond the state of the art“, za m nauči kako pri-premi radni program pomoću WBS metode, sav-lada osnovna pravila projektnog menadžmenta i vođenje projektnog konzorcija (partnera na projek-tu), nauči kako planira diseminaciju na projektu, te usvoji neophodna znanja i iskustva za kvalitetnu pripremu i kasniju realizaciju istraživačko-razvojnih projekata. Radionicu su vodili Boško Nektarijević, sav-jetnik za bespovratna sredstva EU fondova i izvršni direktor Balkanske Bezbjednosne Mreže, i Ratko Bojović, diplomirani ekonomista, šef ma za anali-zu i monitoring Balkanske Bezbjednosne Mreže.

GLASNIK 110

16

Treći Forum o domaćoj proizvodnji, koji je održan 19. maja 2015. godine u prostorijama Cen-tralne banke BiH, organizirali su Studentski poslov-ni klub Burč Univerziteta u saradnji sa Centralnom bankom BiH. Skupu se obra o rektor Internacionalnog Burč univerziteta, gosp. Mehmet Uzunoglu, Aldina Rastoder, predsjednica Organizacionog odbora Fo-ruma, guverner Centralne banke BiH, gosp. Kemal Kozarić, predsjednik Udruženja “Kupujmo i koris mo domaće – Kvalitetno proizvedeno u BiH” Admir Kapo, a svoj doprinos u radu su dali i predstavnici studenata i predstavnici domaćih trgovačkih lanaca. Treći Forum je organiziran u svrhu animiranja mladih ljudi da kupuju domaće proizvode, ali i ostalih građana, jer me svi rade za dobrobit cijele države.U svom izlaganju guverner Centralne banke BiH, gosp. Kemal Kozarić je naveo da je prošle godine vanjskotrgovinski deficit BiH iznosio oko 7,5 milijar-di KM, odnosno oko 8,5 posto BDP-a, da je uvezeno mesa i mesnih prerađevina 227 miliona KM, žitarica 252 miliona KM, mlijeka 142 miliona KM, alkoholnih i bezalkoholnih pića 224 miliona KM, farmaceutskih proizvoda 553 miliona KM. Svi ovi proizvodi proizvode se u BiH i imaju određeni kvalitet. Kupovinom naših proizvoda devize ne idu u inozemstvo, a otvaraju se i nova radna mjesta. Naveo je podatak, da kupovinom stranih proizvoda i deficitom od 7,5 milijardi KM mi indirektno finansiramo oko 75.000 radnih mjesta u inozemstvu. Dodao je da je iz zemalja regiona prošle go-dine uvezeno prehrambenih proizvoda u iznosu od 1,5 milijardi KM. Sa Hrvatskom, Srbijom, Rusijom, Kinom i zemljama EU imamo spoljnotrgovinski deficit, ali sa Slovenijom smo gotovo izravnali vanjskotrgov-insku razmjenu, a da su određeni pomaci napravljeni

i u razmjeni sa Hrvatskom. Po njegovim riječima, moramo mijenja našu svijest, počevši od sebe i naših ukućana. Centralna banka BiH želi ukaza na transparentan način na sek-tore u kojima možemo izvrši subs tuciju, a to su prije svega sektor drveta i drvnih proizvoda, metalni sektor itd. Među m, i ovdje imamo problem, jer iz-vozimo sirovine i poluproizvode, a uvozimo gotove proizvode, što je loše za domaću ekonomiju. Poručio je da direktne strane inves cije, koje su u 2014. godini u BiH iznosile oko 800 miliona KM, jesu važne, ali da je važniji naš realni sektor i domaća proizvodnja. Skupu se obra o i predsjednik Udruženja “Ku-pujmo i koris mo domaće – Kvalitetno proizvedeno u BiH” Admir Kapo, koji je naveo da u je u posljed-nje vrijeme vidljivo da vlast, nevladine organizaci-je, privrednici i građani imaju želju da se uključe u rješavanje problema deficita i ekonomske krize. Imenovani je istakao značaj trgovina kao bit-nog faktora u podizanju, ali i u uništavanju firmi. Uko-liko se u trgovini omogući domaćim proizvodima bol-ja pozicija na policama i ukoliko je marža manja, taj proizvod ima veliku šansu da se proda. Ako se dešava suprotno, samim m se favoriziraju strani uvozni lanci i strani proizvodi. Pojasnio je da je ovo ozbiljan problem u koji bi se trebali uključi nadležni organi vlas , i da bi se kroz zakonsku regula vu zaš la domaća proizvodnja. Kao primjer je naveo da ako bi se po glavi stanovnika u BiH na mjesečnoj osnovi na domaće proizvode potrošilo 100 KM, onda bi u našoj zemlji mjesečno ostajalo oko 4,5 milijardi KM, što je najbolja inves cija u BiH. Prema riječima direktora domaćeg trgovačkog lanca Hoše komerc d.o.o. gosp. Izeta Bozalije, u asotrimanu ove firme, domaći proizvodi zastuplje-ni su sa oko 80 posto. Zanimljiva je bila izjava da je svijest građana na višem nivou od svijes trgovaca, uz poruku da se domaći lanci okrenu domaćoj proiz-vodnji. Poruka Skupa je da građani Bosne i Hercegov-ine kupuju domaće proizvode u trgovačkim lancima, jer još uvijek trgovački lanci imaju sen menta prema domaćim proizvođačima, a me dajemo doprinos očuvanju i stvaranju novih radnih mjesta.

MK

Treći Forum o domaćoj proizvodnji

Animiranje mladih da kupuju domaće proizvodeDirektne strane inves cije, koje su u 2014. godini u BiH iznosile oko 800 miliona KM, jesu važne, ali su važniji domaći realni sektor i domaća proizvodnja.

VI - VII 2015

17

PREGLED SAJMOVA U ZEMLJI I SVIJETU

JULI 2015

PLAYTIME PARIS 2015 – međunarodni sajam za djecu i trudnice

Pariz, Francuska

04. – 06.07. www.play meparis.com

TRENDSET MÜNCHEN 2015 – međunarodni sajam robe široke potrošnje

Minhen, Njemačka

04. – 06.07. www.trendset.de

DESIGN TOKYO 2015 – 6. sajam dizajna proizvoda

Tokio, Japan

08. - 10.07. www.designtokyo.jp

TABLEWARE EXPO 2015 - 6. sajam posuđa

Tokio, Japan

08. - 10.07. www.tw-expo.jp

GDS - međunarodni sajam obućeDizeldorf, Njemačka

29. - 31.07. www.gds-online.com

AUGUST 2015

Food Processing & Technology

FOOD PROCESSING & TECHNOLOGY 2015- 4. konferencija i izložba o proizvodnji hrane i tehnologijama

London, Velika Britanija

10. - 12.08.www.foodtechnology.conferenceseries.com

FORMEX 2015 - najveći sajam za dizajn interijera

Štokholm, Švedska

19. – 22.08. www.formex.se

SAJAM ŠLJIVE - 42. međunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije

Gradačac, Bosna i

Hercegovina26. – 29.08.

www.gradacackisajam.com.ba

TUNNEL EXPO TURKEY 2015 – 2. sajam građevinskih tehnologija i opreme za tunele

Istanbul, Turska

27. – 29.08. www.demosfuar.com.tr

ECOSTYLE 2015- sajam obuhvaća dizajn namještaja za domaćinstvo, vrt, modni pribor, sport i slobodno vrijeme

Frankfurt, Njemačka

29.08.-01.09.

www.ecostyle.messefrankfurt.com

Pregled sajmova odabrala Amira Višnjić, e-mail:amirav@pksa.com.ba

18

IMPRESUM

GODINA 2015BROJ 110

MAJ/JUNI

Glasnik je zvanično glasilo Privredne komore Kantona Sarajevo

Uređuje Redakcijski kolegij:

Predsjednik:mr. Muamer Mahmutović

Glavni i odgovorni urednik:Elvira Baždar-Kadrić

Članovi: Mubera KadrićRusmira Mandić

Lektorica:Elma Buljina

DTP:Privredna komora Kantona Sarajevo

Izdavač:Privredna komora Kantona Sarajevo

71 000 Sarajevo, La Benevolencija br. 8Tel: 00387 33/250-100/250-196Fax: 00387 33/250-137/250-140e-mail: press@pksa.com.bawww.pksa.com.ba

Besplatan primjerak

Uspjesi članova Upravnog odbora KomoreVlada Federacije BiH je, na sjednici održanoj 25. juna 2015. godine, izvršila imenovanja novih izvršnih direktora u BH Telecomu, pa je tako gđa Orhideja Junuzović, ujedno i članica Upravnog odbora Privredne komore Kantona Sa-rajevo, imenovana i unapređenja na poziciju direktorice za ekonomsko-fi-nansijske poslove. Svojim znanjem, elokventnošću i zalaganjem gospođa Junuzović je dokazala da je osoba od povjerenja, u što smo se i mi u Komori uvjerili kroz njen nemjerljiv doprinos u radu Upravnog odbora i ostalih organa Privredne komore Kantona Sarajevo. Gospođi Junuzović čes tamo na unapređenju .