Glasilo Udruge ena operiranih dojki NADA Broj 1 listopad 2014.
ISSN 1849-5486A B
Marija Petkovi Samopregled najbolja prevencija
Emina Grgurevi-Dujmi Mamografija i karcinom dojke
Ira Pavlovi-Rui O onkolokom lijeenju
Franjo Lovasi Kirurko lijeenje raka dojke
Inka Mikulin Psiholoka pomo
Rijeka zdravi grad
Primorsko-goranska upanija
Klub Nada Rijeka zahvaljuje na pomoi
GLAS NADE Glasilo Udruge ena operiranih dojki NADA | 1
Vaniji datumi koje obiljeavamo
5. listopada Dan ruiaste vrpce
15. listopada Dan zdravih dojki
14. studenoga Humanitarni koncert Pjesmom za Nadu
5. veljae Sveta Agata
22. oujka Dan Narcisa
17. svibnja Duhovna obnova
Lovran
NakladnikUdruga ena operiranih dojki Nada Rijeka Milana Smokvine
Tvrdog 5/151000 Rijekatel: 051 371 049, 371 062e-mail:
[email protected]
Za nakladnikaKatherine Trinajsti
Izvrni nakladnikNaklada [email protected]
UrednitvoFranjo Lovasi, Inka Mikulin, Marija Petkovi, Katherine
Trinajsti
Adresa UrednitvaUdruga ena operiranih dojki Nada Rijeka Milana
Smokvine Tvrdog 5/151000 Rijekatel: 051 371 049, 371 062e-mail:
[email protected] se ne
honoriraju i ne vraaju.
Glavna urednicaKatherine Trinajsti
LekturaVeronika Grbac
Raunalna obradaRanko ili
Fotografija na naslovniciMartin Hirtreiter
TisakAKD Zagreb
ISSN1849-5486
Drage lanice Nade,
Potovani itatelji,
Nakon niza godina djelovanja Kluba Nada, koji je 2010. godine
preimenovan u Udrugu Nada, udruga ena operiranih od raka-karcinoma
dojke odluile smo se predstaviti javno-sti nae upanije, ali i
drugim zainteresiranim osobama. Upravo zato, evo, pripremile smo
glasilo simbolina naziva GLAS NADE.
Nada je vjera u ozdravljenje, vjera da emo s naim obiteljima
doekati jo mnoga pro-ljea i nove godine, da emo gledati svoju djecu
i unuke kako rastu, ivjeti sa svojim mu-e vima i obiteljima,
prijateljima i rodbinom i biti sretne unato bolesti koja nas je
zadesila.Naravno da nae djelovanje ne bi bilo mogue bez pomoi ire
drutvene zajednice, bez pomoi i podrke brojnih dobrih ljudi. Pomaui
nam na razliite naine: kupnjom boinih zvijezda i narcisa, podrkom
na naim koncertima, kupnjom predmeta to ih izraujemo tijekom naih
druenja i aktivnosti koje imamo u Udruzi Nada.
Pomo koju nam pruaju lokalne vlasti od opina i gradova do
upanije primorsko go-ranske nemjerljiva je i naa je zahvalnost isto
tako nemjerljiva. Hvala svim dobrim ljudima, hvala svim
institucijama koje nam pomau a uz ovu zahavalu ide i molba podrite
ovaj na GLAS NADE jer imamo iskustva i s bolestima i s ponaanjem u
bolesti i mislimo da si-gurno moemo pomoi onim enama, ali i
njihovim obiteljima koje se suoavaju s istim ili slinim problemima.
Svijest da nismo same mnogo nam znai, a zajednitvo koje gradimo
daje dodatnu snagu da izdrimo sve nedae s kojima se suoavamo.
U ovom prvom broju donosimo nekoliko tekstova iz pera naih
uglednih lijenika s ko-jima godinama suraujemo. Dajemo i osnovne
informacije o aktivnostima Udruge, te kratki vodi kroz prava koja
moemo ostvariti temeljem bolesti. Predstavljamo i srodne udruge,
donosimo i svjedoanstva naih lijeenih lanica Udruge. U svome
glasilu obraivat emo razliite teme i zato vjerujemo da e GLAS NADE
potrajati. Budite s nama!
Predsjednica Udruge Nada Katherine Trinajsti
SadrajProf. dr. sc. Marija PetkoviSamopregled kao mjera
prevencije raka dojke . . . . . . . . . . . . . . . 2
Emina Grgurevi-Dujmi, dr. med., spec. radiologijeKarcinom dojke
i mamografija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4
Prim. dr. sc. Ira Pavlovi-Rui, dr. med., spec. radioterapije i
onkologijeto trebam znati o onkolokom lijeenju . . . . . . . . . .
. . . . . . . . 6
Franjo Lovasi, dr. med., proelnik Zavoda za opu, plastinu i
rekonstrukcijsku kirurgiju KBC RijekaKirurko lijeenje raka dojke .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
Inka MikulinPsiholoka pomo enama oboljelim od karcinoma dojke .
. . . . . . . 9
O pravima oboljelih... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . 11
Osobna iskaznica Udruge ena operiranih dojki Nada Rijeka . . .
12
Liga protiv raka Primorsko-goranske upanije . . . . . . . . . .
. . . . 15
Miroslav RadiZdrav duh ozdravlja i tijelo . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . 15
Marija Blaina, roena 1931. g.Nisam gubila nadu . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16
Zorica ForkoBolest ne pita . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . 16
2 | GLAS NADE Glasilo Udruge ena operiranih dojki NADA
Za nastanak raka dovoljna je jedna je-dina stanica do koje
dovodi u prosjeku 12 mutacija. U dananje vrijeme taj se pro-ces
dogaa jednoj od tri osobe. Od karci-no ma dojke oboljet e sedam do
osam e-na. Prema posljednjim objavljenim podaci-ma Hrvatskog zavoda
za javno zdravstvo (HZZJZ) iz 2012. godine, u Hrvatskoj je od
malignih tumora 2010. godine obolje-lo 20887 osoba, od toga 11203
mukaraca i 9684 ena. Iste godine od raka je umrlo 13482 stanovnika,
i to 7751 mukaraca i 5751 ena. Incidencija raka dojke za Hrvat-sku
iznosila je 2473 oboljelih, to predstav-lja 26 posto svih tumora, a
umrle su 902 osobe. Jo uvijek zabrinjava visoka smrt-nost u odnosu
na zemlje Zapada, gdje je in-ci dencija takoer visoka, ali je
smrtnost sve manja. Ovi podaci upozoravaju kako se pro-blemu mora
pristupiti ozbiljno, to se i ini raznim mjerama od mamografskog
probira te, po dijagnosticiranju raka dojke, primje-nom svih oblika
onkoloke terapije i reha-bilitacije.
imbenici rizika za nastanak karcinoma dojke su mnogobrojni, iako
pravi uzrok (uz-roci) nije ni do danas utvren. Neki od im-benika
rizika su: hereditet, rana prva men-struacija, mali unos voa i
povra, prema-lo kretanja, debljina, puenje, alkohol, izla-ganje
zraenju, djelovanje toksina iz oko-
Prof. dr. sc. Marija Petkovi
Samopregled kao mjera prevencije raka dojke
lia, nedojenje, te stres. Naalost, u da-nanje smo vrijeme
izloeni mnogobrojnim okolinim toksinima. To su, meu osta-lim, sve
vee zagaenje zraka (uklju ujui ispune plinove automobila), za tim
aditivi i konzervansi u hrani, pestici di i organski zagaivai, teki
metali npr. i va (u ribi), eljezo, aluminij, i dr. Velika je i iz
loenost mikroorganizmima. ak 85-90 po sto svih testiranih
pacijenata pozitivno na neke od mikroorganizama. Sve vei prob lem u
ne-kim zemljama svijeta predstav lja oneie-nje vode, neodgovarajue
pri prem ljeno me-so, a esti izvor je i loe oprano povre.
Ovakvo kontinuirano tetno djelovanje na tijelo rezultira
preoptereenjem imu no-lokog sustava tako da on postepeno sla-bi, a
remeti se i ravnotea neuroendo kri-nog sustava, to u konanici
dovodi do po-vi enja incidencije ekspresije onkogena i po jave
raka.
Meutim, usprkos svemu navedenom, e-na mora biti svjesna da sama
moe utjeca ti na svoje zdravlje i da je velikim dije lom od-go
vorna za svoje zdravlje.
Osim uravnoteenja prehrane, odrava-nja normalne tjelesne teine i
odgovarajue tjelesne aktivnosti, potrebno je redovito od-laziti
lijeniku, ali i samopregledom dojki i pridruenih limfnih regija
pratiti ev. prom-jene u tkivu.
Gotovo 80-90 posto svih promjena u doj ci otkriva sama ena, iako
ih se svega 20 posto samopregledava. Samopregled bi trebalo
provoditi jednom mjeseno, pet do sedam dana nakon menstruacije kod
ena u predmenopauzi. To isto vrijedi i za ene u postmenopauzi.
ene esto navode kako ne mogu same palpirati (pipati) dojku jer
je to neto to moe samo lijenik. Meutim, to nije tono. ena mora
nauiti i zapamtiti strukturu svo-je dojke i vrlo je dobro
palpirati.
Kako je dojka organ graen od ljezdanog i masnog tkiva te veziva
i ligamenata, na-ve dene strukture pod prstima daju osjet mekih ili
tvrih kvrica. Budui da su ljez-dane strukture ovisne o hormonalnom
sta-tusu, mijenjaju se tijekom menstrualnog cik lusa. Stoga je vano
samopregled doj-ki provoditi uvijek u istoj fazi menstrual-nog
ciklusa pred kraj ili neposredno posli-je menstruacije jer tada
dojke omekaju i opus te se. ene su kod pipanja dojki u bo-ljem
poloaju od lijenika jer osjeaju svoju dojku i u dubinu. Bit
samopregleda jest da e na zapamti grau svoje dojke. Ukoliko bu de
upoma u tome, moi e uoiti gotovo sva ku promjenu u dojci. Treba
napomenuti ka ko veina promjena nisu karcinomi, ali zah tijevaju
pregled lijenika i, prema potre-bi, dodatnu obradu.
Samopregled se sastoji od nekoliko faza koje treba proi polako i
paljivo. Za takav pregled je potrebno prosjeno desetak mi-nuta.
Slike 1, 2, 3 Inspekcija Najprije treba dobro pogledati dojke u
ogledalu gleda se izgled koe i bradavica, pominost dojki pri
podizanju obiju ruku, posebno pominost i izgled koe kada pojedinu
dojku pomiemo u raznim smjerovima. Kod pregleda desne dojke, desna
je ruka podignuta iznad glave, a lijevom, koja je postavljena iznad
brada-vice kako ne bismo zaklonili kou od pog-le da, pomiemo donje
dijelove desne dojke u raznim smjerovima i pratimo hoe li se bilo
gdje na koi pokazati nekakva prom-jena, da li neto kou povlai i
napinje. Is-ti postupak treba potom ponoviti s lijevom dojkom.
Slike 4, 5, 6 Palpacija Drugi dio samo-pregleda je pipanje
dojki. Dojke treba pipati i sjedei i leei, jer se neke promjene
bolje uoavaju u sjedeem, a druge u leeem po loaju. Osnovno je
pravilo da desna ruka uvijek pipa lijevu dojku, a lijeva ruka
desnu. Pri tom je jako vano spojiti jagodice dva ili jo bolje tri
prsta kako bi poveali povri nu
GLAS NADE Glasilo Udruge ena operiranih dojki NADA | 3
piraju. Dodatno se ruke podiu iznad glave to pregled ini jo
boljim jer se postie bo-lji raspored struktura. Pregled si moemo
olak ati podjelom dojki u etvrtine, vukui okomice kroz bradavicu,
pa tako razlikuje-mo gomji unutamji, gomji vanjski, donji unu tamji
i donji vanjski kvadrant. Svaku et vrtinu treba paljivo ispipati, a
potom do datno opipati cijelu dojku i to najprije u smje ru
kazaljke na satu a potom i u suprot-nom smjeru.
Osim pregleda dojki, u samopregled tre-ba ukljuiti i palpaciju
limfnih vorova, te pro vjeriti izlazi li iz bradavice iscjedak.
Iscjedak iz dojki Pojava iscjetka moe zna iti ozbiljnu bolest
dojke. Kada je is cje-dak mlijean i obostran najee se radi o
hormonalnom poremeaju, ali i on zahtije-va dodatnu obradu: cijelu
dojku nekoliko pu ta stisnuti pokretima kao kod izdajanja mli jeka
nije dovoljno samo stiskati bra-da vi ce.
Palpacija limfnih vorova Limfa najve-im dijelom otjee u pazune
jame, ali gomji unutamji kvadrant drenira se dijelom iza prs ne
kosti, a dijelom supraklavikulamo (iz nad gomjeg ruba kljune kosti
i vrata). Kod pregleda pazune jame najprije treba po dii ruku iznad
glave, te je potom pipati jagodicama prstiju druge ruke. Nakon toga
ruku treba spustiti kako bi se opustili miii pazune jame. Nakon
toga jagodicama pr-stiju ulazimo pod miie prednjeg ruba, a ja
godicom palca pod miie stranjeg ruba pazune jame. Ukoliko napipamo
novi vor, koji dotad nismo osjetili pod prstima, obav-ezo treba
potraiti miljenje lijenika.
Pregled bi bilo dobro obaviti jednom u tjednu kada za
kupanje-tuiranje moemo odvojiti neto vie vremena nego drugih
da-na.
Na kraju moramo naglasiti da samopreg-led dojke nije zamjena za
kliniki pregled li-jenika, mamografski i ultrazvuni pregled te
druge dijagnostike metode, ali on pred-stavlja dobru pomonu mjeru u
otkrivanju dobroudnih i zloudnih tvorbi u dojci.
Slikovni prikaz samopregleda dojki (Izvor: Wikipedia-Breast self
examination)
pipanja i izbjegli mogunost da male kvr ice pobjegnu pred
(rairenim) prstima. Dojka se nikada ne pipa na suho, ve je najbolje
dojke namazati kremom, uljem ili mlijekom za kou. Mogue je dio
pregleda provesti pod tuem koristei ampon za tijelo. Kod stojeeg
ili sjedeeg pregleda pri samopre-
gledu desne dojke, desna ruka se najprije postavi bono uz
tijelo, a nakon toga se po-digne iznad glave kako bi se i dojka
podigla, eventualne tvorbe u dojci pomaknule i tako postale bolje
opipljive.
Kod leeeg pregleda dojka se rairi, po-staje tanja, pa se
strukture u dojci lake pal-
4 | GLAS NADE Glasilo Udruge ena operiranih dojki NADA
Karcinom dojke je heterogena bolest i za pravo predstavlja niz
bolesti koje se bit no razlikuju u pogledu invazivnosti, pa ti-me i
prognoze i duljine preivljavanja. To je najei rak u ena u svijetu,
kako u razvije-nim tako i u zemljama u razvoju, i vodei je uzrok
smrti ena, osobito starije ivotne do-bi i nakon menopauze. Kada se
javi u mla-oj ivotnoj dobi obino se radi o vrlo inva-zivnom tumoru
koji se relativno brzo iri po organizmu.
Od karcinoma dojke u Hrvatskoj e tije-kom ivota oboljeti jedna
od 9,5 ena, a u raz vijenim zapadnoeuropskim zemljama i SAD jedna
od osam ena (u Nizozemskoj ak i jedna od sedam ena). Zna ajan dio
obo ljelih ena naalost umire od me ta stat-skog karcinoma dojke
usprkos svim poku-a jima i suvremenim metodama kirurkog i onkolokog
lijeenja
Budui da lijeenje i preivljavanje ovisi o stadiju bolesti pri
otkrivanju, rana dijagnos-tika raka dojke je od presudne
vanosti.
Karcinomi su najvanije lezije u dojci u di-jagnostikom i
terapijskom smislu. Veli ka ve ina invazivnih karcinoma nastaje iz
kar-cinoma in situ. Karcinomi in situ su po ka za-
Emina Grgurevi-Dujmi, dr. med., spec. radiologije
Karcinom dojke i mamografijatelji povienog rizika za razvoj
invazvinog kar cinoma. In situ karcinom je ogranien na mli jene
kanalie dojke, ne probija tzv. ba-zalnu membranu mlijenog kanalia i
mnogi takvi tumori, osobito kod starijih ena, ne-e dovesti do smrti
pacijentice. No s druge strane i neki podtipovi in situ karcinoma e
s vremenom progredirati u invazivne karci-nome i zaprijetiti
irenjem po organizmu.
Razlikuju se duktalni i lobularni karcino-mi in situ, dok su
mijeani oblici vrlo rijet ki. Mnoga istraivanja pokazuju da se
veina invazivnih duktalnih karcinoma dojke raz-vija iz duktalnog
karcinoma in situ (DCIS). Uvoenjem mamografije i organiziranog skri
ninga, incidencija DCIS u biopsijskim uzor cima se poveala, jer
veina DCIS sadr-i mikrokalcifikacije, koje se mogu uoiti je-di no
na mamografiji. U populaciji ena pod-vrg nutoj mamografskom
skriningu posto-tak DCIS je oko 20-30, dok je kod ena s kli-niki
palpabilnom tvorbom postotak DCIS samo 3-5. Lobularni karcinom in
situ (LCIS) je difuzni proces, koji obino zahvaa vea podruja tkiva
dojke. ene s LCIS imaju vi-soki rizik za razvoj invazivnog
karcinoma dojke. Radi se o tumorima koji su kliniki i
mamografski okultni, i openito predstav-ljaju sluajan histoloki
nalaz u biopsijskom uzorku. To su vrlo esto multicentrini (50
posto) i bilateralni (30 posto) tumori.
Invazivni duktalni karcinom (IDC) je najei i najsmrtonosniji
oblik invaziv-nog karcinoma dojke. Incidencija IDC stal-no raste.
IDC ini 60-80 posto karcinoma dojke, dok invazivni lobularni
karcinom ini oko 15 posto. Posebni tipovi IDC su medu-larni kar
cinom (3-4 posto), mucinozni (oko 3 posto), papilarni (oko 2 posto)
i tu-bularni (2-3 posto). Postoje i drugi vrlo ri-jetki tipovi
karcinoma (adenoidno-cistini, mukoepider moidni, planocelularni,
itd).
Invazivni karcinomi su u pravilu oni koji mogu metastazirati i
dovesti do smrti paci-jentice; neki invazivni tumori niskog
gradu-sa imaju niu bioloku agresivnost, dok su tzv. triple
negativni invazvini duktalni karci-nomi vrlo agresivni.
Izljeenje i preivljavanje pacijentice ovi-se o dobi i tipu
karcinoma koji ena ima, vre menu i kvaliteti dijagnostikog
postup-ka, te o kvaliteti provedenog kirurkog i on-kolokog
lijeenja. Logino je da se bez ob-zira na tip karcinoma moe oekivati
bolji ishod lijeenja ako se tumor otkrije u ranoj fazi, kada se ne
moe napipati i kada nije metastazirao izvan dojke.
Dijagnostika karcinoma dojkePristup pacijentici koja se javlja
lijeniku
jer je napipala neku tvorbu, ima iscjedak ili druge promjene u
dojci, (kliniki simpto-mat ske bolesnice), razlikuje se od tzv.
skri-nin ga ili mamografskog probira zdravih e-na, (asimptomatske
bolesnice), koje nema-ju ni kakvih simptoma, a pozivaju se na
dob-rovolj na mamografska snimanja u pra vil nim vremenskim
razmacima, sa svrhom da se tumor otkrije to ranije, kada nije
palpabilan ali se vidi na mamografiji, te se tada ranom
intervencijom moe utjecati na ishod. Kod asimptomatskih bolesnica
jedina metoda ko ja se danas upotrebljiva jest mamografi-ja.
Djelotovornost mamografskog skri nin-ga u znaajnom smanjivanju
mortaliteta ra-nim otkrivanjem karcinoma dojke je doka-zana u
brojnim studijama. Skriningom se ne obuhvaaju ene sa znacima i
simptomima raka dojke, ene s rakom dojke u anamne zi i mukarci. U
Hrvatskoj je provoenje na-cionalnog programa ranog otkrivanja ra-ka
dojke, (skrining program), zapoelo u stu denom 2006. godine na
podruju cijele Hrvatske. Svake dvije godine na mamogra-fiju se
pozivaju ene u dobi od 50 do 69 go-dina. U sklopu nacionalnog
programa ranog otkrivanja raka dojke mamografske snimke ob vezno
oitavaju dva specijalista radio lo-
GLAS NADE Glasilo Udruge ena operiranih dojki NADA | 5
gije, a k tome, kontrolu kvalitete samih sni-ma ka i tonosti
nalaza provodi nezavisna kon trolna komisija, to osigurava visoku
kva litetu programa.
Kod kliniki simptomatskih bolesnica i pacijentica s abnormalnim
nalazom pri skri ningu, indicirana je dodatna obrada koja obuh vaa
dodatne mamografske projekci-je, magnifikaciju, ultrazvuni pregled,
MRI, perkutanu punkciju i/ili biopsiju. Treba imati na umu da oko
10 posto palpabilnih kar cinoma nisu uoljivi na mamografiji te da
mamografski negativan nalaz nije dovo-ljan za iskljuenje
maligniteta kod kliniki simp tomatske pacijentice.
Slikovne metode omoguuju preoperacij-sku procjenu proirenosti
tumora u dojci, to je vano jer je dio invazivnih karcinoma
multicentrian, to znai da u istoj dojci po-stoji vie fokusa tumora,
a manji dio karci-noma je i bilateralan, odnosno zahvaa obje dojke.
Tip i proirenost tumora izravno ut-je u na to kakvu vrstu operacije
e kirurg izvesti potednu operaciju (odstranjenje samo dijela dojke
koji sadri tumor, kva-drantektomiju) ili odstranjenje cijele doj ke
(mastektomiju, s moguom rekonstruk ci-jom). O tipu tumora ovisi i
daljnja onkolo-ka te rapija, zraenje i lijeenje lijekovima. Ne ki
lijekovi su vrlo djelotvorni u lijeenju od reenih invazivnih
karcinoma, ali su pot-pu no nedjelotvorni u lijeenju karcino ma ko
ji ne maju odgovarajue receptore. Na kon pro ve denog kirurkog i
onkolokog li jeenja opet se u viegodinjem praenju pa cijen ti-ca ko
ris te slikovne metode, da bi se na vri-je me otkrili recidivi
karcinoma u ope ri ra noj doj ci, eventualno karcinom u drugoj
dojci ili uda ljene metastaze, te se onda u skladu s na lazima
lijeenje modificira.
Algoritimi uporabe razliitih slikovnih me-to da, mamografije,
ultrazvuka i magnetske rezonancije dobro su razraeni u strunim
smjernicama vodeih amerikih i europskih strunih i znanstvenih
radiolokih drutava, poput amerikog Society of Breast Imag-ing (SBI)
i europskog European Society of Breast Imaging (EUSOBI).
Posljednjih go-dina na tritu se pojavio niz znaajnih teh-nolokih
unaprijeenja, poput digitalne ma-mografije koja smanjuje doze
zraenja u di-jagnostici, mamografske digitalne tomo sin-teze koja
omoguuje veu tonost u ot kri-vanju lezija u gustim dojkama,
sonoelas-tografije koja omoguuje procjenu tvr doe lezija
ultrazvukom, automatiziranog ultraz-vuka cijele dojke, te niza
tehnika mag net ske rezonancije koje omoguuju ne samo mor-foloki
prikaz karcinoma, nego i mjerljivu procjenu patoloke
prokrvljenosti. Najbolji se rezultati dobivaju kada dijagnostiku
pro-vo de posebno educirani radiolozi koji imaju od govarajuu
edukaciju i iskustvo u inter-pre taciji mamografije, ultrazvuka i
MRI i ko ji izvode punkcije/biopsije dojke pod nad zo-rom slikovnih
metoda. Za postavlja nje to-ne dijagnoze kljuna je uloga pa tologa
ko-
ji biopsijom dobiveni tkivni uzo rak pregle-dava pod mikroskopom
i od re uje niz tu-morskih karakteristika to je od izuzetno velike
vanosti za nastavak lije enja.
Mamografija se koristi desetljeima, naj-starija je i
nezamjenjiva, do sada najbolje va-lidirana radioloka slikovna
metoda u otkri-vanju malignih bolesti dojke, osobito ranih stadija,
otkriva veinu karcinoma 1.5-4 god. prije klinike detekcije. Danas
su u rutinskoj upotrebi uglavnom mamografski ureaji ko jima se
dobiva visoka kvaliteta snimki uz pu no manju radijacijsku dozu.
Kvalitetna snim ka uvelike ovisi o tehnici snimanja te je nuno da
radioloki tehnolog na odgovara-jui nain postavi dojku u aparat i
odabere optimalne parametre snimanja. Standardno treba snimati
kraniokaudalne i kose medio-lateralne snimke svake dojke (etiri
snimke ukupno). Suvremeni ureaji omoguuju pri-kaz
mikrokalcifikacija promjera 200-300 m, koji predstavljaju najraniji
detektabilni znak karcinoma dojke i ne mogu se prika-zati niti
jednom drugom metodom oslika-vanja. Izuzetno je vano da kvaliteta
snimke bude vrlo visoka te da snimke interpretira dobro educiran i
iskusan radiolog. Kod mla-dih ena dominira u dojkama ljezdani
par-enhim pa su dojke mamografski guste. Maligni tumori se u tako
gustim dojkama ne mogu uvijek uoiti na mamografiji zbog
superpozicije okolnog gustog tkiva. Zato je kod mamografski guste
dojke potrebno ui-niti komplementarni ultrazvuni pregled, radi
otkrivanja patolokih promjena koje se ne vide na mamografiji.
Kod starijih ena s involutivno promijen-jenim dojkama, u kojima
dominira masno tkivo, mamografija vrlo tono prikazuje tu-more koji
su gui od okolnog tkiva pa se mogu otkriti u vrlo ranoj fazi
razvoja.
Vano je redovito snimati dojke i uspore-di ti prethodne snimke s
novim snimkama te svaku novouoenu gustou ili asimetri-ju dalje
obraditi. Kada se na mamografi-ji uoi suspektna sjena mogue je
snimiti dodatne mamografske projekcije i cilja ne snimke, napraviti
i ultrazvuni pregled doj-ke te punkciju i/ili biopsiju lezije pod
nad-zorom ultrazvuka ili tzv. stereotaksijsku ma mografsku
biopsiju.
Mamografija je vrlo osjetljiva pri otkriva-nju karcinoma koji
sadre mikrokalcifikaci-je, a takvih je oko 50 posto (30-40 posto
svih invazivnih karcinoma i 90 posto in situ karcinoma). Takoer je
specifina kod pos-tavljanja dijagnoze benignih tvorbi kao to su
tipine uljne ciste, lipomi, ovapnjeli fib-roadenomi. No kod veine
mamografski ot krivenih promjena nalaz je nespecifian i mo gue je
samo dati vie ili manje vjerojat-nu dijagnozu. Vjerojatnost da se
radi o kar-cinomu vrlo je velika kod spikuliranih lezija, kao i kod
karakteristinih mikrokalcifikacija malignog tipa. Meutim
spikuliranu tvorbu mogu stvarati i radijalni oiljak, masna nek-roza
i oiljci nakon operacije. Stoga je per-kutana punkcija/biopsija
vrlo vana za po-stavljanje odgovarajue dijagnoze.
Tono je da je mamografija radioloka me toda kojom se dojka izlae
zraenju. Do-ze zraenja kod mamografije su viestruko ma nje nego kod
npr. snimanja razliitih or gana kompjutoriziranom tomografijom
(CT). Efektivna doza zraenja, (to je doza ko ja ostaje u naem
tijelu i izraava se u mi-li sivertima/mSv), kod mamografije izno si
0,4 mSv, to je ekvivavlent sedmotjednom zra enju iz okolia. Za
usporedbu, zra enje kod CT trbuha i zdjelice iznosi 15 mSv, CT
glave 2 mSv, CT plua 8.0 mSv, rtg plu-a 0.02 mSv, rtg torakalne
kraljenice 0.7 mSv, rtg lumbalne kraljenice 1.3 mSv,
den-zitometrija 0.001 mSv.
Tkivo dojke je najosjetljivije na ioni zi ra-jue zraenje
(radiosenzitivno) u mlaoj i votnoj dobi, kada se mamografija niti
ne preporuuje (osim u iznimnim indikacija-ma). Tada je ultrazvuk
dijagnostika meto-da izbora.
Zakljuno treba podcrtati da je mamo-grafija pregled koji ivot
znai, te da za ra-no otkrivanje raka dojke nema pouzdanije metode
od mamografije.
Osobno smatram da bismo u Hrvatskoj trebali slijediti preporuke
vodeih svjet-skih strunih i znanstvenih drutava to se tie skrininga
za rano otkrivanje raka doj-ke, a sva ta drutva i dalje preporuuju
pro-voenje skrininga. Skrining je dobrovoljan i svaka ena sama
odluuje hoe li se odazva-ti pozivu, a o dobrim i o loim stranama
ma-mografije treba biti temeljito informirana.
6 | GLAS NADE Glasilo Udruge ena operiranih dojki NADA
Susret s dijagnozom zloudne bolesti ili, jednostavno reeno,
rakom, mijenja na svijet. Javljaju se mnoge nedoumice i
nesi-gurnosti i postavljaju mnogobrojna pitanja. Puno toga ne znamo
i obavijeni smo stra-hom od onog to nam bolest nosi. Dodat-no se
javlja i strah od onkolokog lijeenja. Usprkos svim nastojanjima da
se u medi ji-ma i kroz javne tribine i okupljanja to vi-e govori o
bolestima i lijeenju, i unato znatno poboljanim rezultatima
lijeenja, dok smo zdravi vrlo esto bjeimo od ikak-vih informacija.
Tek ako naalost obolimo, shvaamo koliko malo uope znamo o raku. Kao
i sama bolest, cijelo onkoloko lijee-nje obavijeno je negativnom
mistifikacijom koja ne pomae oboljelima. U drutvu se ra-do prenose
pretjerane prie o otrovnim, ja kim lijekovima, opasnostima radio
ak-tiv nog zraenja i zraenja uope i nuspo-ja va ma lijeenja, kao i
negativna iskustva ne kih bolesnika ili neprovjerene prie ne-kog,
eto, kojega je netko na ba znao ko-je, u bolesniku kojima lijeenje
tek slijedi, umje sto ohrabrenja i pomoi samo jo vi-e pojaavaju
strah. Uzrok mnogim pria-ma i mnogim loim osobnim iskustvima upravo
je neznanje, nerazumijevanje zato se to dogaa, ili nepripremljenost
na lijee-nje. Naravno da lijeenje nije jednostavno, ni ti bolest
nije jednostavna, no uz znanje i podrku mnoge se pojave mogu
sprijeiti, ublaiti. Stoga svakom buduem bolesniku s kojim se
susreemo treba dobro razjas-niti i pomoi, te prvenstveno davati
savje-te kao podrku, a ne dodatno raspirivati strah i unaprijed
stvarati jo negativniji od-nos prema lijeenju. Aktivno prihvaanje
li je e nja i pozitivan doivljaj dokazano po-bolj a vaju i
uinkovitost lijeenja; dokazan je utjecaj psihe na tjelesni doivljaj
i pro iv-lja va nje nuspojava.
Valja najprije znati kako se, zato se i s kojim ciljem lijeenje
uope poduzima, a po tom tek kako, kojim metodama, i to to znai
konkretno za oboljelu osobu.
Gledajui kroz vrijeme i postupke, lijee-nje zloudnih bolesti,
meu kojima i tumora dojke, provodi se u vie faza, ovisno o raz-nim
imbenicima. Pri tome je vano istai da u svakoj fazi u donoenju
odluke koji je oblik lijeenja najuputniji za pojedinog bolesnika,
sudjeluje cijeli niz medicinskih djelatnika raz nih specijalnosti.
Dogaa se da se boles-nice ude jer, eto, imaju istu bolest a njih
tri, pet ili koliko ih se nae zajedno, u razmjeni iskustava uvide
da se lijee ba svaka raz-liito. Postoje pisani postupnici za
lijeenje koji daju osnovne principe postupanja sa pred loenim
dokazano uinkovitim meto-
Prim. dr. sc. Ira Pavlovi-Rui, dr. med., spec. radioterapije i
onkologije
to trebam znati o onkolokom lijeenju
da ma lijeenja koji se potuju i provode u ci jelom zapadnom
svijetu. Na temelju njih, in dividualno lijeenje se potom odabire
za svakog bolesnika ili bolesnicu osobno i po-jedinano prema ba
njezinim (njegovim) karakteristikama i situaciji. Odabir vrste
li-jeenja ovisi o vie imbenika. Ponajprije o veliini, vrsti i
biolokim karakteristikama tu mora koji ta bolesnica ima i o stadiju
pro-i renosti bolesti. Jednako je vano voditi ra-una o stanju i
kondiciji oboljele osobe, o bio lokoj ivotnoj dobi i funkcijama
organa te o drugim bolestima od kojih boluje i koje bi se mogle
pogorati ili negativno utjecati na samo lijeenje. U odabiru
lijeenja treba uvijek aktivno sudjelovati i bolesna osoba. Konani
odabir lijeenja predlae medicin-ski tim a odluku donosi oboljela
osoba. Va-lja naglasiti da uz faktore bolesti i organiz-ma treba
potovati i stav i elje bolesni-ka-bolesnice nakon to joj (mu) se
priope sve injenice.
Ciljevi lijeenja drugaiji su ako se radi o ranom ili
uznapredovalom stadiju bole-sti. Kod ranog stadija bolesti gdje je
bolest najveim dijelom na mjestu ili tek u nepo-sred noj blizini
mjesta gdje je i nastala, i gdje nema dijagnostikom dokazanih
vid-ljivih mjesta (sijela) udaljenog irenja po ti je lu (metastaza
ili presadnica), provodi se ra dikalno lijeenje sa ciljem
izljeenja.
To zna i pokuati unititi cijeli tumor i sve tumorske stanice
gdje god se nalazile. Prvi nam je cilj to je mogue bolje i
temeljitije uklanjanje tumorske mase. U raka dojke to se postie
koritenjem lijeenja na mjestu gdje se tumor nalazi: kirurkim
zahvatom (me haniko uklanjanje vidljivog tumo ra i si gurnosnog
ruba) i radioterapijom (zra-e njem sijela tumora i mikroskopskim
mo-guim zaostalim tumorskim stanicama). Ko ri tenjem sistemnih
lijekova (kemote-rapija, hor monalna terapija i bioloka te-rapija)
koji djeluju na cijeli organizam pokuavamo uni titi mogue nakupine
odlutalih stanica u tjelesnim tekuinama i tkivima. Sis tem nom
terapijom, ponekad uspijevamo sma njiti tumor i prije opera-cije,
tako da kirurg treba odstraniti to ma-nje tkiva. To se zo ve
neoadjuvantno lijee-nje.
Primjenom onkolokog lijeenja osim sa mog fizikog uklanjanja
mikroskopskih zao stataka ve postojeeg tumora vrimo i prevenciju
(prevenirat = preduhitriti, una-prijed sprijeiti) povrata bolesti.
Tome slui zraenje te sistemsko adjuvantno lijeenje raznim
lijekovima poslije kirurkog zahvata. Pri takvom radikalnom
lijeenju, s obzirom na to da elimo postii izljeenje, koristimo sve
dostupne oblike lijeenja u punom obi-mu (ili jakosti).
GLAS NADE Glasilo Udruge ena operiranih dojki NADA | 7
Kod uznapredovalog, odnosno metastat-skog raka dojke (ali i
drugih tumora), bolest je proirena po tijelu i uglavnom se ne moe
postii trajno izljeenje. Prvenstveni je cilj za lijeiti ili
usporiti napredovanje bolesti i te goba koje bolest nosi (smanjenje
simpto-ma), te odrati kvalitetu ivota. Takav se ob lik lijeenja
zove palijativno lijeenje. Svi oblici lijeenja mogu biti
primijenjeni pali-jativno: kirurki zahvat, zraenje i sistemno
lijeenje svih vrsta. Naravno, i metastatska se bolest danas moe
uspjeno kontrolirati ponekad i due vrijeme, pa ak i godinama,
posebice kod nekih oblika raka dojke (ali i drugih tumora). Pri
tome, za razliku od ad-juvantnog lijeenja vrijedi princip da treba
primijeniti to je mogue manje uz dobar ui nak, a da se postigne
najbolji odnos kon-trole bolesti i kvalitete preostalog i vo ta.
Osim onkolokog lijeenja, ili u jako uz na-pre dovaloj fazi bolesti
kada onkoloka te-rapija vie nema uinka i dapae moe sa-mo pogorati
stanje bolesnika, provode se mjere potporne palijativne skrbi.
Kako se provodi lijeenje? Kako je ve na po menuto, u fazama ili
ciklusima, uz dane primjene lijekova ili zraenja i dane odmora,
kroz dulji period vremena. U pr-voj fazi, ako ne raunamo operaciju,
ve samo kemote ra piju i zraenje, trajanje li-jeenja ranog ra ka
dojke jest oko 8-9 mje-seci (priblino 6 mjeseci traje kemotera-pija
i jo oko 6-7 tjedana zraenje). Kod odreenog tipa tumora dojke ako
treba davati bioloku terapiju lijeenje se prod-uljuje za godinu
dana, ako je bolest ovisna o hormonima, lijeenje u svrhu zatite
tra-je jo pet do deset godina. Kad se plan li-jeenja objanjava
bolesnici, ali i kasnije, esto nas uasava tolika duljina lijeenja.
Treba znati, upravo je takvo pro duljeno (postupno) lijeenje
najbolje za uin kovito djelovanje na tumorske stanice. Istovre-meno
se omoguava zdravom tkivu da se u pauzama (odmorima) oporavi i
organi-zam regenerira (obnovi). Time se i lijeenje bolje i lake
podnosi. Velike doze ili zgus-nuto lijeenje nisu dali bolje
rezultate, ve bi prouzroili prejake nuspojave i ugrozili organizam,
pa i ivot bolesnika.
Nakon dovrenog lijeenja slijede kontro-le, u redovitim
razmacima, doivotno, prvo vrijeme ee, no s vremenom, ako nema
povrata bolesti, razmaci izmeu kontrola se poveavaju.
Kod uznapredovale bolesti, to jednostav-nije lijeenje se provodi
u ciklusima, do uin ka koji elimo postii (npr. smanjenje bo li,
prestanak rasta metastaza, ovrsnue ko sti i sl.) i u mjeri koliko
to bolesnik podno-si, to je obino znatno krae nego radikal-no
lijeenje.
Danas je vrlo irok odabir raspoloivih ob lika sistemne terapije
lijekovima koji su uin koviti protiv raka i vrlo je teko saeti ih u
nekoliko reenica, kao i njihove nuspojave i kako si pomoi da ih
ublaimo.
Franjo Lovasi, dr. med., proelnik Zavoda za opu, plastinu i
rekonstrukcijsku kirurgiju KBC Rijeka
Kirurko lijeenje raka dojke
Rak dojke je najea maligna bolest u ena s incidencijom u
Republici Hrvat-skoj od vie od 2500 novooboljelih ena go-dinje i
vie od 900 umrlih godinje. U Pri-morsko-goranskoj upaniji 2010.
godi ne bi-lo je 195 novooboljelih od raka dojke (193 e ne i 2
mukarca) i 61 umrlih. Smatra se da da nas svaka osma ena u razvije
nim zem-lja ma (Zapadna Europa, Sjeverna Amerika, Australija) oboli
od raka dojke. Ues talost obo lijevanja od raka dojke raste s dobi.
Tako je vjerojatnost da e oboljeti od raka dojke u ena mlaih od 30
godina ivota manja (1:2000), a u ena do 39. godine ivota vea
(1:200). Incidencija obolijeva nja od raka doj ke u ena raste
znaajnije nakon 45. go-di ne, a najee obolijevaju ene starije od 50
godina. Vie od 90 posto bolesnica s kar-cinomom dojke moe se
izlijeiti ako se di-jagnoza bolesti postavi u ranom sta diju i
is-pravno lijei. Mamografijom, koja se prepo-ruuje kao metoda za
probir, moe se otkriti rak dojke do dvije godine ranije nego to
tu-mor postane dovoljno velik da se moe na-pipati. Metode ranog
otkrivanja raka dojke obuhvaaju pregled dojki (lijeniki preg-led,
samopregled) i mamografiju. Probirna (screening) mamografija omo gu
ava dija-gnozu raka dojke i lijeenje u ranoj fazi bo-lesti poslije
probira mamografijom sma-njeni mortalitet za ene 50 godina. Kliniki
pregled dojki ukljuuje inspekciju i palpac-iju dojki i regionalnih
limfnih vorova (axi-larni, supraklavikularni, in fra
klavikularni).
Najei kliniki znakovi raka dojke su: tvr da, bezbolna tvorba u
dojci koja se s vre-menom poveava, asimetrija dojki, promje-ne na
koi dojke (namrekana i lagano uvu-e na koa iznad tvorbe; koa dojke
poput naranine kore), pojava uvuene bradavice (ako nije postojala
ranije) i krvavi ili sukrva-vi iscjedak iz dojke. Rak dojke najee
je smjeten u gornjem vanjskom kvadrantu doj ke, a najvaniji
prognostiki pokazatelj in vazivnog raka dojke nakon operacije jest
broj zahvaenih limfnih vorova u pazuhu. to je vie limfnih vorova
zahvaeno, to je loija prognoza bolesti.
Kirurko lijeenje raka dojke moe biti ra dikalno ili potedno.
Lijeenje raka dojke najee zapoinje kirurgijom. U sluajevi-ma
uznapredovalog raka dojke, tumora pro-mje ra veeg od 5 centimetara,
inflamator-nog ili metastatskog raka dojke prije kirur-gije provodi
se sistemsko lijeenje.
Radikalno kirurko lijeenje znai od-stranjenje cijele dojke
(mastektomija) a po tedno odstranjenje dijela dojke uz ou va nje
preostalog tkiva dojke. Kod inva-ziv nog ra ka dojke (i u veini
sluajeva kod ne in va ziv nog) nakon potedne operacije doj ke ob
vezno je zraenje preostalog dije-la dojke.
U radikalno kirurko lijeenje koje se da-nas najee primjenjuje u
klinikoj prak-si ubraja se: jednostavna mastektomija (mas tektomija
s odstranjenjem fascije ve-li kog prsnog miia), modificirana
radikal-
8 | GLAS NADE Glasilo Udruge ena operiranih dojki NADA
Limf ni vor uvar ili limfni vor straar ili sen tinel limfni vor
(moe ih biti vie, naj ee ih ima 1-3) jest vor koji je prvi na
limfnom putu u pazuhu od tumora. Ukoliko je on nezahvaen smatra se
da su i ostali limfni vorovi u pazuhu nezahvaeni, pa se za procjenu
stanja regionalnih limfnih vo-rova u pazuhu ne mora uiniti
aksilarna di-sekcija. Tako se izbjegava najtea kompli-kacija
limfadenektomije pazune udubine limfedem, koji se nakon aksilarne
disekcije dogaa u oko 5-6 posto sluajeva. Prema sadanjem stavu veeg
broja ustanova koje se bave kirurgijom raka dojke kao i stavu
Kirurke klinike Klinikog bolnikog centra u Rijeci, adekvatnim rubom
(u veini slua-jeva uz odreene izuzetke) smatra se rub zdravog tkiva
udaljen 3 i vie mm od tumora kod invazivnog raka dojke i rub
zdravog tki-va udaljen 5 i vie mm od tumora kod ne-invazivnog raka
dojke. Neinvazivni duktalni rak dojke ee je proiren u veem pod-ruju
dojke, i njegovim potpunim odstranje-njem rezultat lijeenja je
potpuno izljeenje te je zato propisani adekvatni kirurki rub
resekcije vei. Ukoliko se kod neinvaziv-nog duktalnog karcinoma ne
uini adekvat-na resekcija nakon odreenog vremena po-javi se lokalni
recidiv, odnosno povrat ma-ligne bolesti, koji je u 50 posto
sluajeva kod neinvazivnog duktalnog karcinoma in-vazivni karcinom
(a onda rezultat lijeenja nije vie stopostotno izljeenje). Stavovi
o adekvatnom rubu resekcije kod raka dojke nisu potpuno usuglaeni.
Veliki broj usta-no va smatra adekvatnim rubom negativan
na mastektomija (= jednostavna mastek-tomija + odstranjenje
limfnih vorova prve dvije etae istostrane pazune udubine), mas
tektomija s potedom koe (ili skin spa ring mastektomija =
jednostavna mas-tek tomija, uz potedu koe dojke, ali ne i bradavice
i areole) i mastektomija s pote-dom koe, bradavice i areole (ili
nipple spa ring mastektomija = jednostavna mas-tektomija s potedom
koe dojke i brada-vice i areole). Nakon skin sparing mastek-tomije
i nipple sparing mastektomije kao dio operacije radi se istovremeno
i rekon-strukcija dojke. Rekonstrukcija dojke na-kon mastektomija
moe se uiniti ili sa si-likonskom protezom ili s vlastitim tkivom
(=autologna rekonstrukcija, danas se naj-ee radi autologna
rekonstrukcija TRAM renjem).
U potedno kirurko lijeenje raka dojke ubrajaju se: tumorektomija
ili lumpektomi-ja, segmentektomija i kvadrantektomija. U klinikoj
praksi kod potedne operacije tu-mora dojke za koji se zna ili se
sumnja da je karcinom, nastoji se odstraniti najmanje jedan
centimetar zdravog tkiva oko tumora da bi se dobilo adekvatan
(nezahvaen tu-morom, i na adekvatnoj udaljenosti) ki rur-ki rub
resekcije. Najvea potedna ope ra-cija dojke je kvadrantektomija
(odstra nje-nje 2-3 cm tkiva dojke oko tumora uz od-stra njenje koe
iznad tumora i fascije veli-kog prsnog miia ispod tumora). Osim kla
sine potedne kirurgije dojke po stoji i on koplastina kirurgija
dojke. On ko plas ti-na kirurgija dojke omoguuje odstranjenje do 30
posto tkiva dojke uz zadovoljavajui estetski rezultat potedno
operirane dojke. Ona se uglavnom koristi pri operacijama ve-ih
tumora (promjera veeg od 3 cm). Po-tedna kirurgija dojke (Breast
Conserving Sur gery BCS) danas je najee terapija izbora u kirurkom
lijeenju ranog invaziv-nog raka dojke stadija I. i II. Osim potedne
operacije dojke, kod ranog invazivnog kar-cinoma, BCS se sastoji i
od biopsije limfnog vora uvara (Sentinel Lymph Node Biopsy SLNB)
i/ili disekcije limfnih vorova prve dvije etae ipsilateralne pazune
udubine (Axillary Lymph Node Dissection ALND), radi procjene stanja
zahvaenosti regional-nih limfnih vorova. Budui da su glavni ciljevi
kirurgije raka dojke lokalna kontro-la bolesti, dobivanje
informacija o bolesti (stup njevanje, Staging) i dobar estetski re
zultat, BCS je indicirana ako se operaci-jom mogu dobiti rubovi
reseciranog prepa-ra ta tkiva dojke nezahvaeni tumorskim tki-vom,
ako se moe uiniti poslijeoperacijsko zraenje potedno operirane
dojke, te ako se potednom operacijom moe postii za-dovoljavajui
estetski izgled. Biopsija limf-nog vora uvara (SLNB) radi se onda
kada se smatra da limfni vorovi pazuha nisu zahvaeni tumorskim
tkivom, odnosno ako su klinikim pregledom i dijagnostikom ob radom
(najee ultrazvuk) negativni.
rub resekcije (kada nema tm stanica na obo jenom rubu
reseciranog preparata tkiva dojke), budui da je danas sistemsko
lijee-nje raka dojke (kemoterapija citostaticima, bioloka terapija
i hormonska terapija) uz zraenje puno uinkovitije nego nekada.
Danas se smatra da samo 25-30 posto primarno dijagnosticiranih
karcinoma dojke zahtijeva mastektomiju. Udio potedne ki-rurgije
dojke razliit je, u SAD iznosi 67 po-sto, a u Velikoj Britaniji 58
posto. Na Ki rur-koj klinici KBC-a Rijeka godinje se operi-ra oko
300 bolesnica sa karcinomom dojke, udio potedne kirurgije dojke je
60 posto, a udio biopsije limfnog vora uvara (SLNB) oko 45
posto.
Najea indikacija za mastektomiju je mul ticentrinost (dva ili
vie tumora u raz-liitim kvadrantima dojke). Mastektomija je osim
kod multicentrinosti terapija izbora i kod ekstenzivnih malignih
mikrokalcifika-ta uoenih na mamogramu, zatim ukoliko postoji
kontraindikacija za lokalnu radiore-tapiju dojke (trudnoa,
prethodno zraena dojka, bolest vezivnog tkiva (sistemski
er-itematozni lupus, sklerodermija), kod karci-noma muke dojke, te
ukoliko je odnos ve-liine tumora nasuprot veliini dojke takav da se
potednom operacijom ne bi mo-gao postii zadovoljavajui estetski
rezul-tat, te ako postoji motiviranost bolesnice za radikalnijim
zahvatom. U sluaju perzis-tentno pozitivnih rubova resekcije nakon
vi e (obino 2, rijetko 3) pokuaja reeksci-zi je, mastektomija je
takoer apsolutno in-dicirana.
GLAS NADE Glasilo Udruge ena operiranih dojki NADA | 9
Ljudska je potreba razumjeti stvarnost i dobiti neki smisao. To
je upravo ono pitanje s kojim se suoavaju pacijenti oboljeli od
malignih bolesti: Koji je smisao ove moje bolesti? Koji je smisao
ivota uope?.
Smisao koji pacijent trai u samoj bolesti je na nekom za njega
nepoznatom, neosvijetljenom mjestu. Psiholoka pomo u tom tre-nutku
sastoji se od traenja tog odgovora. Von Foerster, fiziar i fi
lozof, na pitanje Koji je smisao Svemira? odgovara da je to u prin
cipu neodgovorljivo pitanje; smisao je to god vama daje smi-sao.
Isto je sa smislom bolesti; to god pacijentu daje smisao jest
odgovor na to pitanje. Jedina osoba koja moe dati odgovor na to
pitanje je sam pacijent. Za svakog pacijenta s tekom boleu po-stoji
njegov nain suoavanja. Koliko god je bolest ogranienje i nemogunost
da se vodi uobiajeni nain ivota, te unosi nesigur-nost, ipak
psiholog s pacijentom radi na ishodima budunosti.
Citirat u rijei moje klijentice s tekom boleu nakon nekoliko
psihoterapijskih susreta:
Ne dajem si dozvolu da plaem, jer imam vanijeg posla. To mi daje
osjeaj moi, da neto inim. Kad sam se pomirila sa situaci-jom to mi
je dalo osjeaj za dragocjenost trenutka. Patnja i nesrea su za mene
samo rijei, ali kad se to deava u ivotu ti svejedeno ivi, jede,
vidi prirodu, uje ptice i to te i dalje ispunjava. U i-votu mi se
nikad nije dogodilo ono ega sam se bojala. To sve daje nadu!
Inka Mikulin
Psiholoka pomo enama oboljelim od karcinoma dojke
Psihoterapeut koristi i sebe kao instrument u terapiji, kao
meta-foru za nadu. Pacijenti postavljaju pitanja koja su vrlo
osobna i s ve-likom pozornou sluaju o tuim iskustvima s tekim
bolestima. Tako nalaze odgovore za sebe koji im daju nadu. U
razgovoru s psi-hoterapeutkinjom, predsjednicom Udruge ena
operiranih od raka dojke Slovenije, saznala sam da je prvo pitanje
koje terapeutkinja s osobnim iskustvom lijeenja od raka dojke
postavlja pacijenti-ci u terapijskom razgovoru bilo: to je ta
bolest dobro donijela? To nije cinino, nije povrno pitanje. To je
duboko, temeljno pita-nje koje kreira odgovor u tom odnosu
terapeut-pacijent. I uvijek se dobije odgovor i to vie njih.
Najvanije je to to pitanje mije-nja rakurs, perspektivu, ponekad
iznenauje da uope postoje po-zitivne stvari, a odgovori se stvaraju
od tog trenutka na dalje. Ovo pitanje je sjeme iz kojeg biljka
izraste s vremenom. Plod te biljke je bolje odravanje raspoloenja,
unapreenje nivoa dnevnih aktivno-sti, bolje razumijevanje same
bolesti, poboljanje odnosa s obitelji, pouzdanje u budunost.
Navest u neke odgovore pacijenata suoenih s tekom boleu, mojih
klijenata, na spomenuto pitanje:
Usudim se initi stvari koje prije nisam.
Nemam vie strahove, osjeam se slobodno.
Vie cijenim svaki trenutak, svaki dan.
Ne stvaram probleme iz nevanih stvari.
Radno vrijeme psiholokog savjetovalita je utorkom od 9,30 do
11,00 sati i etvrtkom od 16,30 do 19,00 sati u prostorijama Udruge
Nada na adresi Milana Smokvine Tvrdog 5/1, Rijeka.
10 | GLAS NADE Glasilo Udruge ena operiranih dojki NADA
Doslovce vie uivam u ivotu i ne ostavljam zadovoljstva za
sutra.
Postao sam bolja osoba. Pacijenti oboljeli od karcinoma prolaze
kroz veliki stres prije, za
vrijeme i nakon tretmana.Mnogi znanstvenici zastupaju hipotezu
da pruanje psiholoke
pomoi uz medicinski tretman moe unaprijediti pacijentovo
zdrav-lje i ak utjecati na produljenje ivota.
Dr. Barbara L. Andersen i kolege (Ohio State University)
testi-rali su tu hipotezu i napravili opseno istraivanje s
novooboljelim enama od raka dojke. Propitivali su moe li dobivanje
psiholoke pomoi reducirati negativne efekte stresa i utjecati na
ozdravljen-je. Prijanja istraivanja ve su pokazala da psiholoka
pomo pri-donosi poboljanju psihikog i ukupnog zdravstvenog stanja
obo-ljelih, te da pozitivno utjee na imunitet. Znanstvenici s Ohio
State Universitys Comprehensive Cancer Center doli su do podatka da
pacijenti lijeeni od raka dojke koji su sudjelovali u programu
psi-holoke pomoi imaju snien rizik od smrtnosti za 56 posto u
raz-doblju od jedanaest godina.
Otprije se znalo da psiholoka pomo pomae enama oboljelim od raka
dojke, da smanje stres prigodom lijeenja, podigne kvali-tetu ivota
i pobolja zdravlje, a sada znamo i jedan korak vie. Re-zultati
pokazuju da je pruanje psiholoke pomoi od izuzetnog zna enja ne
samo za podizanje kvalitete ivota nego i za produlje-nje ivota.
Pri tome je vano psiholoku pomo pruiti to prije jer, kau znan
stvenici, tada pomae unaprjeenju mentalnog zdravlja, zdrav-lja
openito i poveava anse za preivljavanje.
U poetnoj fazi vano je ostvariti odnos povjerenja pacijenta s
osobom koja prua medicinsku pomo i koja je dio tima. Pritom nije
presudno je li to lijenik ili medicinska sestra. Od izuzetne je
vanosti da se taj odnos postigne na samom poetku boravka u bolnici,
jer su tada pacijentice najspremnije za uspostavljanje odnosa
povjerenja, i prijemljive za sugestije vezane uz lijeenje i
ozdravljenje.
Istraivanja (Effects of Psychosocial Treatment in Prolonging Can
cer Survival May Be Mediated by Neuroimmune Pathways, D. Spiegel,
S. E. Septhon, A. 1. Terr, D. P. Stites) nadalje potkrepljuju i
tvrdnju da postoji povezanost izmeu drutvenog okruenja i
pro-gresije raka. Socijalna podrka osobe od povjerenja takoer moe
imati zatitnu funkciju u tom smislu. Supresivni efekti stresa na
imu noloke funkcije su dobro dokumentirani istraivanjima i
poka-zalo se da su ti efekti pod utjecajem socijalne podrke. Stoga
je ra-cionalno pretpostaviti da su podravajui socijalni odnosi vani
za podizanje imuniteta.
Komunikacija je dio svake terapije i samo komunikacijom se mo-e
doi do uspjeha. Ukoliko ja znam da me druga osoba opaa i zna da ja
isto tako opaam, ova obostrana svijest o tome postaje dio ko ji
oblikuje sve nae postupke i interakcije.
Posebno je dragocjena suradnja koju udruga Nada ima s Klinikom
za kirurgiju KBC-a Rijeka koja nam je omoguila da na Odjelu ve
prije operacije uspostavimo kontakt s pacijenticama. Informacije
koje tada pacijentice dobivaju od naih volonterki i kontakt koji s
njima uspostavljaju imaju snaan utjecaj na stabilnost pacijentica i
pouzdanje u medicinski tretman i povjerenje u vlastite sposobno-sti
ozdravljenja.
Dolaskom u bolnicu dan prije operacije i razgovorom s naim
vo-lonterkama koje su prole kroz sve faze lijeenja, pozitivno
djeluje na pacijentice i ulijeva im nadu u ozdravljenje. Volonterka
moe odgovoriti na brojna pitanja i sumnje pacijentica, jer je i
sama sve to proivjela. To direktno utjee na smanjenje napetosti i
anksioz-nosti. Istraivanja pokazuju da ve samo smanjivanje
napetosti ima pozitivan utjecaj na ozdravljenje. Nadalje, Psiholoko
savjetovalite osnovano u Udruzi za ene oboljele od raka dojke i
lanove njiho-vih obitelji prua psiholoku potporu oboljelim enama i
njihovim obiteljima na samom poetku lijeenja, s ciljem
uspostavljanja su-radnje sa svakom enom u samom poetku njenog
suoavanja s boleu, a u nekoj ljepoj budunosti, da psiholog bude
stalni dio tima, to je ve godinama uobiajena praksa u zemljama
EU.
U prostorijama Udruge Nada organizirana je tjelovjeba
postoperativne vjebe, ponedjeljkom od 16,00 do 17,00 sati pod
vodstvom fizioterapeuta Maje Mari.
GLAS NADE Glasilo Udruge ena operiranih dojki NADA | 11
Potovana,Vea prava onkolokih bolesnika u odnosu na prava
dru-
gih osiguranika koji ne boluju od onkolokih bolesti, izmeu
ostalog, sadrana su u Zakonu o obveznom zdravstvenom osi-guranju, a
u Pravilniku o ortopedskim i drugim pomagalima. U popisu pomagala
navedena su pomagala na koje onkoloke bolesnice-ene operirane od
karcinoma dojke ostvaruju pravo, temeljem ovjerene potvrde o
ortopedskim i drugim pomagali-ma, a na prijedlog ovlatenog
specijalista.
to se tie prava koje onkoloki bolesnici ostvaruju na teme-lju
same dijagnoze, na koje osigurane osobe koje su oboljele od drugih
bolesti nemaju pravo, odnose se na:
osloboenje od plaanja doplate (sudjelovanja u dijelu trokova
zdravstvene zatite) bez obzira na to to even-tualno osigurana osoba
nema dopunsko zdravstveno osiguranje;ostvarivanje prava na naknadu
plae koja nije umanjena nakon isteka razdoblja od 18 mjeseci po
istoj dijagnozi na koje drugi bolesnici ne ostvaruju pravo;naknada
trokova prijevoza bez obzira na kilometrau (inae za ostale
osigurane osobe udaljenost od mjesta prebivalita/boravita do
zdravstvene ustanove mora biti 50 km i vie).
Naime, l. 19. st. 2. to. 11. Zakona o obveznom zdravst-venom
osiguranju (NN, br. 80713, 137/13), propisano je da osloboenje od
plaanje doplate u svezi s koritenjem zdrav-stvene zatite
(sudjelovanje u dijelu trokova zdravstvene za-tite) osigurava
Zavod, odnosno propisano je plaanje zdrav-stvenih usluga u
cijelosti za cjelokupno lijeenje zloudnih bo-lesti.
Nadalje, l. 52. od st. 1. do st. 3. prednje citiranog Zakona,
propisano je da nakon isteka roka od 18 mjeseci privremene
nesposobnosti za rad bez prekida (neprekidnog bolovanja po istoj
dijagnozi), osiguranik nakon isteka tog roka ostvaruje pravo na
naknadu plae u iznosu od 50% zadnje isplaene naknade plae na ime te
privremene nesposobnosti za rad, dok se spomenuta odredba ne odnosi
na osiguranika kojem je utvrena privremena nesposobnost za rad zbog
lijeenja od zloudnih bolesti.
Nadalje, pravo na naknadu trokova prijevoza osigurana osoba koja
koristi z.zatitu u svezi radioterapije i kemotera-pije ima pravo
bez obzira na udaljenost od mjesta prebivalita/boravka do
zdravstvene ustanove u koju je upuena, odnosno ne treba biti
ispunjen uvjet kilometrae od 50 km i vie.
Ukoliko imate jo dodatnih pitanja slobodno se obratite.
S potovanjem,
Ankica ajbi-ukunda, dr. med. Voditeljica Regionalnog ureda
Rijeka Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje RU Rijeka, Slogin
kula bb, 51000 Rijeka
O pravima oboljelih...
Centar za socijalnu skrb Rijeka je pravna osoba s javnim ovlas
tima koja obavlja poslove u okviru djelokruga i nad-lenosti
utvrenih Zakonom o socijalnoj skrbi.
Sjedite Centra za socijalnu skrb Rijeka je u Rijeci, na adresi
Lagi njina 11a.
Za obavljanje nekih djelatnosti Centra postoje etiri
podrunice:
Podrunica Delnice, sa sjeditem u Delnicama, Trg 138. brigade HV
4, obavlja djelatnost za podruje Grada Delnice, Opine Brod
Moravice, Opine, Fuine, Opine Lokve, Op-ine Mrkopalj, Op ine Ravna
Gora i Opine Skrad. Podrunica obavlja djelatnost i pos luje u
pravnom prometu pod nazivom Centar za socijalnu skrb Ri jeka,
Podrunica Delnice. Sjedite Podrunice je u Delnicama, Trg 138.
Brigade HV 4.
Podrunica abar, sa sjeditem u abru, Narodnog os-loboenja 2,
obavlja djelatnost za podruje Grada abar. Podrunica obavlja
djelatnost i posluje u pravnom prometu pod nazivom Centar za
socijalnu skrb Rijeka, Podrunica abar. Sjedite Podrunice je u abru,
Narodnog osloboenja 2.
Podrunica Vrbovsko, sa sjeditem u Vrbovskom, Dobra 6, obavlja
djelatnost za podruje Grada Vrbovsko. Podrunica obavlja djelatnost
i posluje u pravnom prometu pod nazivom Centar za socijalnu skrb
Rijeka, Podrunica Vrbovsko. Sjedite Podrunice je u Vr bovskom,
Dobra 6.
Podrunica Obiteljski centar, sa sjeditem u Rijeci, Franje an
deka 23b, obavlja djelatnost za podruje jedinice podrune (re
gionalne) samouprave. Podrunica obavlja djelatnost i posluje u
pravnom prometu pod nazivom Centar za socijalnu skrb Rijeka, Pod
runica Obiteljski centar.
RavnateljKarlo Balenovi, dipl. soc. radnik 499-102
Raunovodstvo 499-105
Struni djelatnici:
Odjel za odrasle 499-153, 499-145
Odjel za djecu, mlade i obitelj 499-117, 499-159, 499-111
Odjel za novane naknade 499-150, 499-135, 499-169
Fax 226-425
Obratili smo se HZZO, podruna sluba u Rijeci da za nae lanice i
sve ostale onkoloke bolesnike navedu osnovna prava koja oboljele i
operirane ene imaju. Dobili smo opirne odgovore koje donosimo u
skraenoj verziji, ali dajemo i kontakte putem kojih zainteresirane
lanice Udruge Nada mogu dobiti detaljnije informacije i vie
podataka o ostvarivanju odreenih prava.
12 | GLAS NADE Glasilo Udruge ena operiranih dojki NADA
Udruga ena operiranih dojki Nada Ri-jeka osnovana je u lipnju
1996.g. sa ci-ljem okupljanja i pomoi enama nakon ope racije od
malignih bolesti dojke. Os ni-va i kluba bili su ga Nadia
Blakovi-Mo-ran ki (prva predsjednica) i ga. Elda Zam-li (tajnica).
Radu Kluba volonter ski se pri-druio neuropsihijatar dr. Gino di
Leo nar di-Zamli i pokrenuo grupu za psi ho lo ku po-mo.
2003.godine za predsjednicu je izab-rana ga Katherine Trinajsti ko
ja sa da u treem mandatu obnaa dunost predsjed-nice. Poetkom 2008.
godine Ud ruga Nada Rijeka preselila je u nove prosto ri je na
adresi Milana Smokvine Tvrdog 5 na prvom katu, veliine 99,00 m2 u
najmu Grada Rijeke.
Cilj udruge je kroz svoj rad okupiti, educi-rati i pruiti
psiholoku, pravnu, logistiku, hu manitarnu pomo i fizioterapiju to
ve-em broju ena oboljelih i lijeenih od raka doj ke kao i njihovim
obiteljima i drugim za-interesiranim osobama. Udruga provo di sve
obuhvatni program pod nazivom Na-dom do zdravlja a cilj je pruiti
obolje li ma od malignih bolesti permanentnu psi ho lo-ku pomo i
podrku kroz grupnu terapiju, in-dividualnu terapiju, te obiteljski
suport. Po -di za nje kvalitete njihova ivljenja, kroz or ga-ni zi
ranje razliitih aktivnosti kao to su fi zi-kal na terapija, limfna
drenaa, joga, li kov ne radionice, parlaonice, predavanja, sus re
ti, izleti, promoviranje zdravog naina i vo ta i prehrane, i
ostalo. Senzibilizacija jav no sti za sveukupne probleme oboljelih
od ma-lignih bolesti kroz program Prevenci je te-kih bolesti.
Trenutno provodimo slijedee aktivnosti.
Prevencija i rano otkrivanje raka dojkeVoditeljica projekta je
prof.dr.sci. Marija
Petkovi, dr.med dopredsjednica udruge.Glavni cilj projekta je
organizirano, kon-
tinuirano, i to masovnije educirati ensku populaciju za
samopregled dojki radi pre-ven cije tj. proiriti preventivno
djelovanje i utjecati na rano otkrivanje raka dojki. Otkriti tumor
to ranije; ukazati na potrebu brzog reagiranja u sluaju pronaenih
promjena na dojci; razviti naviku redovitog samopre-gleda dojki;
smanjiti smrtnost; trajno educi-rati sve djevojke i ene nae upanije
pa i ire, koje to budu eljele o zdravlju dojki i sve eem oboljenju
od raka dojke.
Radionice prevencije organizirane su u su radnji sa srodnim
udrugama, Opinama i Gradovima Primorsko-goranske upanije, kao i
mjesnim odborima Grada Rijeke. Pro-jekt je financiran od strane
Primorsko-go-ranske upanije, Grada Rijeke, Grada Krka, Opine
Dobrinj.
Psiholoka podrka pomo oboljelima i njihovim obiteljima
Voditeljica projekta je Inka Mikulin, prof. psi holog. Glavni
cilj projekta jest pru-iti enama i njihovim obiteljima oboljeli-ma
od maligne bolesti vanu emocionalnu, praktinu i psiholoku podrku
prije i nakon operacije raka dojke te tijekom oporavka. Kroz
svakodnevno otvoreno savjetovalite, educiramo oboljele i njihove
lanove obite-lji o raku dojke, tijeku lijeenja, prognozama, te
informacijama o ostvarivanju socijalnih i zdravstvenih prava, kao i
vanosti psiholo-ke podrke za sve osobe u sistemu;
Na grupama podrke razmijeniti iskus-tva s naglaskom na emocije
koje je nova si-tuacija proizvela kod oboljelih i kod njiho-vih
lanova obitelji, u svrhu normalizacije i lakeg prihvaanja istih
savladati osnovne tehnike noenja sa stresom, tehnike relak-sacije i
kontrole impulsa; Poboljati kvalite-tu komunikacije unutar
obitelji. Pruiti in di-vi dualnu psiholoku pomo i potporu e na-ma
oboljelima od raka dojke, njihovim part-nerima i djeci. Financiran
od strane Minis-tarstva zdravlja RH.
ena eni ( volonterke)Interesna grupa za podrku oboljelih od
raka dojke - uz pomo psihologa, volonte-
ra Udruge Nada, nae lanice ukljuile su se u nemedicinski
rehabilitacijski program osmiljen da pomae enama obolje lim od raka
dojke u ranim fazama lijeenja i reha-bilitacije. Program je
osmiljen na nain da ena koja je prola operaciju raka dojke, te je
psihiki i fiziki rehabilitirana i ima diplo-mu o zavrenoj edukaciji
, prua emocio-nal nu i praktinu pomo novim bolesnica-ma kroz
direktne kontakte i distribucijom pi sanih informacija (broure,
letci i dr.). Na e volonterke jednom tjedno posjeuju Od jel ope
kirurgije KBC Rijeka (srijedom izmeu 17-18,30 sati) gdje
kontaktiraju za-in teresirane bolesnice sa podruja cijele
Pri-morsko-goranske upanije a sve ee i sus-jednih upanija.
Vjebam sa Nadom - fizikalna terapijaUz nadzor fizioterapeuta -
Maja Mari
od vijaju se postoperativne vjebe u svrhu smanjenja edema kao i
poboljanja fizikog stanja lanica. Provodi se limfna drenaa na
aparatu i runa limfna drenaa lanicama, pre ma preporukama doktora.
Odravaju se edukativne radionice o ponaanju na-kon operacije, kako
svojim odgovornim po -naanjem doprinjeti to brem i boljem opo
-ravku. Aktivnosti su dostupne svim la ni-cama kao i svim
zainteresiranim osoba ma.
Osobna iskaznica Udruge ena operiranih dojki Nada Rijeka
Operiranim enama na raspolaganju je u prostorijama Udruge Nada
aparat za limfnu drenau u cilju smanjenja limfnog edema ruku.
GLAS NADE Glasilo Udruge ena operiranih dojki NADA | 13
Prijem kod Predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovia
Ruke Nade - Kreativne radioniceVoditeljica radionica Katherine
Trinajsti
predsjednica Udruge.Udruga redovito organizira likovne-krea-
tiv ne radionice u kojima lanice izrauju pred mete iz raznih
materijala, kao oblik te-rapije - poticanje na jednako koritenje
ru-ku, smanjenje edema, te mogunost pre-kva li fikacije i
pronalaska zaposlenja na zah-tjev nom tritu rada. Uradci su namije
nje ni za humanitarnu prodaju i prikupljanje sred-sta va kako bi
omoguile nesmetani, dalj nji rad Udruge i samofinanciranje-oblik so
ci-jal nog poduzetnitva. Projekat je financi ran od strane PG
Odjela socijalne politi ke i mladih.
Humanitarne akcijeUdruga ena operiranih dojki Nada Rijeka
je lanica koalicije protiv raka dojke Europa Donna neovisne i
neprofitne organizacije iji su lanovi grupe i podrunice iz zema-lja
diljem Europe. U suradnji s organizaci-jom Europa Donna Hrvatska
ukljueni smo u humanitarnu akciju Dan narcisa kojom se kroz prodaju
narcisa prikupljaju sredstva na mijenjena prevenciji i ranom
otkrivanju raka dojke. Manifestacija se svake godine odrava u vie
od 50 gradova diljem Hr-
vatske. Brojnim humanitarnim akcijama Ud-ruga Nada prikuplja
sredstva za svoje dje-lovanje, ali i za opremanje Klinike za ki
rur-giju i Odjela onkologije KBC Rijeka.
Nae akcije:Dan narcisa u oujku Dani svetog Vida u lipnju
Dan ruiaste vrpce, Dan zdravih dojki u listopaduHumanitarni
koncert Pjesmom za Nadu u studenomBoina zvijezda humanitarna
prodaja u prosincu
Sveti Vid 2014. godine - tand uradaka kreativnih radionica Ruke
Nade
14 | GLAS NADE Glasilo Udruge ena operiranih dojki NADA
U svom dugogodinjem postojanju i djelovanju Udruga Nada,
zahvaljujui mnogim darovateljima, prikupila je novana sred-stva i
namijenila ih kupnji predmeta i opreme kojima se olakavaju lijeenje
i oporavak oboljelih osoba. Tako su kupljeni:
dva klasina tlakomjera za Odjel onkologije i radioterapije,
rijekog KBC-a (1998.);dva klima ureaja (2006.); tri stola i 20
stolica za dnevni boravak na starom odjelu on- ko logije KBC-a
Rijeka (2007.);
Klinici za kirurgiju KBC-a Rijeka 28 madraca u vrijednosti od
osam tisua kuna, kao i pitolj za core biopsiju (2007.);Zavodu za
onkologiju i kemoterapiju KBC-a Rijeka fotelju za kemoterapiju u
vrijednosti od 22 tisue kuna (2008.);jo jednu takvu u vrijednosti
od 26 tisua kuna (2010.); kupljena su dva televizora (2012.); te
UZT aparat KBC-u (2014.).
Uz pomo Udruge, takoer su oliene prostorije onkologije i
ki-rurgije, te ureen park na onkologiji. (2009.).
Donacija UTZ aparata sa linearnom sondom - 2014. KBC-u Rijeka
odjel kirurgije. Dr. Renata Dobrila Dintinjana, gradonaelnik Vojko
Obersnel,
predsjednica Udruge Nada Katherine Trinajsti, doupanica Marina
Medari i dr. Miljenko Lukanovi.
Gradonaelnik Vojko Obersnel, predsjednica Udruge Nada Katherine
Trinajsti, zamjenik sanacijskog uprvitelja. prof. dr. sc. Renata
Dobrila Dintinjana, doupanica Marina Medari, dr. Ira Pavlovi-Rui i
dr. Miljenko Lukanovi.
GLAS NADE Glasilo Udruge ena operiranih dojki NADA | 15
Liga protiv raka, dragovoljna udruga utemeljena na volonterskom
radu, u Hrvatskoj djeluje od 1966. godine, a u Primorsko-goranskoj
upaniji od 1967. Ciljevi Lige su osvjeivanje javnosti o vanosti
prevencije i lijeenja raka i zloudnih obo ljenja, te upoznavanje sa
svim oblicima lijee-nja, nainom ivota i boravkom oboljelih u
zdrav-stvenim ustanovama, o trajanju dijagnostike i lije-enja,
nunoj medicinskoj i ostaloj opremi te s po-moi u rehabilitaciji
nakon lijeenja/izljeenja.
Deurstva Lige su utorkom od 18 do 19 sati u prostorijama na
Jadranskom trgu.
Adresa za pisani kontakt: [email protected], te
Facebook stranica Lige protiv raka.
U istim prostorijama smjeteni su i klubovi bo-lesnika lijeenih
od razliitih oblika oboljenja. Sva ki od klubova ima utvrene
termine korite-nja prostorija Lige za svoje druenje.
Evo toga rasporeda:
Klub lijeenih od leukemije i limfoma sastaje se drugi i etvrti
etvrtak u mjesecu
od 18 do 19 sati;
Klub ena operiranih od ginekolokih tumora Mirta
sastaje se prvu i treu srijedu u mjesecu od 18 do 19 sati;
Sekcija za psiholoku pomo i podrku svaki prvi i trei ponedjeljak
u mjesecu
od 16.30 do 19.30 sati.
Klub laringektomiranih sastaje se prvu i treu srijedu u
mjesecu
od 16 do 17 sati, ali na Klinici za ORL KBC Rijeka.
Liga protiv raka Primorsko-goranske upanije
Pozivamo itatelje da se pridrue humanitarnom koncertu
Pjesmom za Nadu" 14. studenog 2014. godine s poetkom
u 18,30 sati u HKD na Suaku.U programu nastupaju:
enska klapa Kastav Muka klapa Kastav enska klapa Luka
Muka klapa Grobnik i gost veeri
Danijel Nainovi
Od 15. prosinca 2014. humanitarna prodaja boinih zvijezda
na rijekom Korzu.
Hvala svim graanima dobre volje koji kupnjom naih uradaka,
boinih zvijezda, narcisa i ulaznica za koncerte pomau onima
kojima je pomo potrebna. Hvala PG, gradovima, opinama i svim
institucijama u PG.
Svi dobroinitelji ine mozaik ljepote, dobrote i davanja.
Veliko hvala!
Miroslav Radi
Zdrav duh ozdravlja i tijelo
Udruga sv. Vinka Paulskog iz Rijeke ve dugi niz godina priprema
razne duhovne sadraje za lanice kluba Nada. Najee su to jednodnevne
duhovne obnove. Posljednja je odrana u subotu 17. svibnja 2014.
godine u Lovranu, u Domu za duhovne vjebe Rijeke nadbiskupije.
Na poetku je nazone pozdravila, dala kratki duhovni nagovor i
predvodila molitvu krunice . s. Renata Vugdelija, a zatim je
slijedila sveta misa. Predvodio ju je vl. Mario Tomljanovi koji je
u nadah-nutoj propovijedi pozvao sve na svakodnevno obraenje i
vjeru uz pomo koje moemo initi uda. Nakon mise bio je ruak te etnja
i druenje u prekrasnom okruenju s pogledom na more.
Popodnevni je program zapoeo projekcijom filma etvrti zav-jet o
ivotu . s Slave koja je cijeli ivot provela kao misionarka u
Paragvaju gdje je i umrla na glasu svetosti. Iza toga smo se pomou
ppt prezentacije upoznali s djelovanjem Udruge sv. Vinka u
protek-lih pet godina. Duhovna obnova je zavrila predstavljanjem
nove knjige meditacija Milosno vrijeme autora Miroslava Radia, koji
ju je sam predstavio i itao odabrane dijelove.
Jadranski trg 4/III
51000 Rijeka
tel./fax 051 338 091
[email protected]
Duhovna obnova susret u Lovranu
16 | GLAS NADE Glasilo Udruge ena operiranih dojki NADA
ini mi se da je to davno bilo, tee sedamnaesta godina od moje
prve operacije. Tada sam imala 70 godina. Vratila sam se s godinjeg
odmora gdje sam s obitelji na otoku Unijama pro-vela mjesec i pol.
Puna volje i pla-nova vratila sam se kui. Djeca su otila za svojim
brigama i poslom (ive u Italiji), a suprug i ja ostali smo sami, po
obiaju. Sve je bilo u redu.
U rujnu sam ila na redovni kontrolni pregled kod ginekologa.
Moja draga doktorica me pregle-dala i rekla da je ginekoloki sve u
redu, ali bih trebala ii na ma-mografiju. Nikad nisam bila na tom
pregledu pa sam kroz par dana otila. Tada me doktor zvao u sobu i
pokazao zasjenjenje na lijevoj dojci od 18 milimetara. Prije toga
nisam nita primijetila, niti sam ita loe slutila.
Ultrazvuk, odlazak kirurgu i nakon nekoliko dana operacija.
Ni-sam ni stigla razmiljati, bila sam pokoena, a da ne govorim o
su-prugu i djeci. Dotad nikad nisam bila ozbiljnije bolesna, osim
gripe, prehlade i artroze koljena koju imam ve trideset godina.
Slijedilo je 36 zraenja, muan odlazak u bolnicu autobusom jer mi se
i sup-rug istovremeno razbolio pa sam na zraenja ila sama. No, i to
je prolo. Za godinu i pol pojavio se novi problem, morala sam na
ope-raciju maternice i jajnika. Kratko vrijeme zatim opet sam
morala na operaciju iste dojke. Sve se to dogaalo kroz dvije i pol
godine. Ne volim se prisjeati tih dana, bilo je jako teko, a
zaredale su i druge nevolje. Suprug je bio esto bolestan i u
meuvremenu je umro. Djeca su bila daleko, ja sam bila sama. elim
potisnuti sve rune uspomene i idem dalje.
Ne sjeam se tko mi je iza prve operacije, poetkom 1997. go-dine,
rekao da u Rijeci postoji Klub ena operiranih dojki. Odmah sam se
povezala s njima i poela dolaziti na prve sastanke. Svid-jelo mi se
druenje sa enama s kojima sam dijelila istu patnju i probleme.
Nisam bila upuena u svoju bolest, nisam puno znala, ali priajui s
njima i preko raznih predavanja, saznala sam neto vie. Tada, 1996.
godine, Klub je tek bio osnovan, nismo jo imali vlas-tite
prostorije. Dijelili smo ih s Ligom za borbu protiv raka na
Jad-ranskom trgu. Osnivaica Kluba bila je Nadia Blakovi-Moranki, a
tajnica Elda Zamli. Nedugo zatim umrla je draga Nadia, a potom i
Elda. Nekoliko godina predsjednica je bila Ivanka Penko, a iza nje
Katherine Trinajsti koja se jako zauzela za na klub, koji se danas
zove Udruga ena operiranih dojki Nada. Pronala je nove prosto-rije
u Ulici Milana Smokvine Tvrdog 5, u koje smo uselili 21. pro-sinca
2007.
Prostorije su, uz veliki trud, lijepo ureene i prilagoene naim
potrebama. Imamo sve to je potrebno za ugodno druenje zah-valjujui
naoj predsjednici koja se brine da nam boravak u Udruzi bude ugodan
i koristan. Okupljamo se tijekom cijelog tjedna, imamo druenja,
jogu, tjelovjebu, vjebe za osteoporozu, radionice... Okup ljamo se
i za blagdane, slavimo roendane, pred Boi proda-jemo Boine
zvijezde, u oujku narcise, boine zvijezde, idemo na izlete...
Naalost, mnogo naih lanica nije vie meu nama. esto ih se s tugom
sjetimo.
Rado odlazim u Udrugu od samog poetka iako sam po godinama (87)
najstarija lanica kao i po stau. Ugodno mi je boraviti tamo i
susretati se s naim dragim lanicama. Imala bih jo puno toga rei,
ali neka to za ovaj put bude sve.
Zorica Forko
Bolest ne pita
Prole su dvadesetitri godine odkad sam radikalno operirana.
Ka-ko i kada sam osjetila da s desnom dojkom neto nije u redu? Za
vrijeme tuiranja, 9. prosinca 1989. napipala sam u gornjem di-jelu
dojke neto okruglo, veliine i oblika loptice za stolni tenis.
Sup-rugu je bilo smijeno to sam to usporedila s lopticom, ali mene
je prilino zabrinulo. Ve sam nakon dva dana bila na pregledu u bol
nici na Kirurgiji kod dr. Kuana. Rekao mi je da se radi o cisti, te
je dva dana za redom obavio punkciju tkiva novotvorine. Nakon toga
je rekao da e trebati operirati, jer je cista upaljena. Rekao je
neka doem poslije blagdana (Boia, Novine godine). Tako sam po tedno
operirana 16. sijenja 1990. Primila sam dvije infuzije a da nisam
znala da je to kemoterapija. Sestra mi je rekla da e mi, mo da,
kosa prestati rasti, da ovo nije bila najjaa doza, pa moda neu
ostati bez kose, Ali, ipak se to dogodilo. Bila sam potpuno e-lava.
Sin me je fotografirao, tako sada imam uspomenu, a rekao je da
sasvim zgodno izgledam elava. Imala sam od ranije periku od prave
kose i nosila je kad sam ila raditi ili izlazila iz kue. Perika je
bila boje moje kose i frizirana kako se ja inae friziram, a nosila
sam je ponekad i prije ovog dogaaja. Mnogi moji znanci nisu ni
primijetili da je to perika, tj. da sam zapravo bez kose. Mene to
nije zabrinjavalo. Bila sam mirna, raspoloena i nisam izgubila nadu
da e sve biti dobro. Krizu sam brzo prebrodila.
Prola sam 36 zraenja. To nije bolno. Kosa mi je narasla kovrava
kao da sam imala trajnu, ali bila je potpuno sijeda. Prvi put sam
se, eto, farbala mislim sa etrdeset godina. Moja prirodna kosa je
smea, a ja sam je posvjetljavala. Redovito sam odlazila na
kon-trole, a nakon nekoliko mjeseci dr. Kuan me je pozvao na
razgovor i rekao da trebam ponovno na operaciju i to na
odstranjivanje ci-jele dojke. Nisam ila. Bilo je to u oujku
mjesecu, a ja nisam eljela u tako kratkom vremenu opet pod narkozu
radi oslabljenog imu-niteta. Radikalna operacija dojke izvedena je
19. studenoga 1990. Vie nije trebala nikakva terapija. Na protezu
sam se navikla i bila sam zadovoljna.
Radovala sam se druenju u Klubu, u kojeg sam se ulanila im je
osnovan, tj. lan sam ovog Kluba od dana osnivanja 10. lipnja 1996.
g. i upoznala druge lanice s kojima rado razgovaram. alimo se i
nastojimo pozitivno misliti. Mi zapravo vie nismo bolesne.
Hrvatska sekcija ena volonterki s operiranom dojkom Za-greb
organizirala je edukativni seminar Vrijeme oporavka pogled u
budunost kojega smo pohaale i zavrile nas tri lanice ovoga Kluba,
Zvjezdana, Ana i ja. Nakon toga seminara sam volontirala u Rijekoj
bolnici na Kirurgiji, od 2001. god. do 2011.
Kako sam navrila osamdeset godina, a do tada sam mislila
vo-lontirati, sada vie ne idem na odjel, ali druge lanice Kluba
redo-vito idu i dalje volontiraju. Na Kirurgiji su nam vrlo
susretljive me-dicinske sestre. Ja se dobro osjeam i sve ove
dvadesetitri godine sam dobrog zdravlja.
Marija Blaina, roena 1931. g.
Nisam gubila nadu
Dodjela nagrade za Naj volontera gospoi Mariji Blaina volonterki
Udruge Nada.
Gradonaelnik Rijeke Vojko Obersnel i pred-sjednica Udruge Nada
Katherine Trinajsti prilikom uruenja donacije ultrazvunog aparata s
linearnom sondom KBC-u Rijeka
Prijem kod upana Primorsko-goranske upanije Zlatka Komadine
povodom dodjele Dravne nagrade za humanitarni rad nagrada za ivotno
djelo K. Trinajsti. ulija Malatestini proelnica Upravnog odjela za
zdravstvo, Marina Medari doupanica PG, Katherine Trinajsti
predsjednica Udruge Nada Rijeka, Zlatko Komadina upan.
REKLAMA GRAD RIJEKA
