1VJERSKA SLOBODA

SveËana skupπtina Udrugeza vjersku slobodu 2012.

Glasilo Udruge za vjersku slobodu u Republici HrvatskojGodiπte 5 • Godina 2013. • Broj 1

Posjet Johna Graza, glavnog tajnika Meunarodneudruge za vjersku slobodu i tajnika za Europu

Raafata Kamala Hrvatskoj — Snimio Rudolf BladtISSN 1848-770X

2 VJERSKA SLOBODA

Vjerska slobodaGLASILO UDRUGE ZA VJERSKU SLOBODUU REPUBLICI HRVATSKOJISSN 1848-770X

Godiπte 5 • Godina 2013. • Broj 1

NakladnikUdruga za vjersku slobodu u Republici HrvatskojPrilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10 000 Zagreb, Hrvatska

Glavni urednikDragutin Matak • dmatak@public.carnet.hr

Izvrπni urednikDanijel BerkoviÊ

UredniπtvoDanijel BerkoviÊ, Mladen JovanoviÊ, Ljiljana MatkoviÊ-VlaπiÊ,Mirza MeπiÊ, Hinko Pleπko, Velimir ©ubert, Miroslav VukmaniÊ

Oblikovanje i tisak: Studio Moderna, Zagreb

Izlazi polugodiπnje • Rukopisi se ne vraÊaju

KAZALOMeunarodni dan vjerske slobode 2012. .............................................................................................................................. 3Pozdravni govor predsjednice Udruge za vjersku slobodu u Republici Hrvatskoj .......................................................... 4Obrazloæenje za dodjelu priznanja Udruge za vjersku slobodu u Republici Hrvatskoj

predsjedniku Republike Hrvatske prof. dr. sc. IVI JOSIPOVI∆U ......................................................................... 6Pismo predsjednika Republike Hrvatske prof. dr. sc. IVE JOSIPOVI∆A ........................................................................ 7Obrazloæenje za dodjelu priznanja Udruge prof. dr. sc. HANSU KÜNGU ...................................................................... 8Obrazloæenje za dodjelu priznanja Udruge docentu dr. AZIZU efendiji HASANOVI∆U ................................................ 8Govor zahvale doc. dr. Aziza ef. HasanoviÊa ....................................................................................................................... 9Obrazloæenje za dodjelu priznanja Udruge dr. sc. don STANKU LASI∆U .................................................................... 10Obrazloæenje za dodjelu priznanja Udruge gospodinu REDÆI HAMZI∆U ..................................................................... 10Obrazloæenje za dodjelu priznanja Udruge TIHOMIRU KUKOLJI ................................................................................ 11Obrazloæenje za dodjelu priznanja Udruge SR–ANU ©KUNCI ...................................................................................... 11Obrazloæenje za dodjelu priznanja Udruge JOSIPU TAKA»U ....................................................................................... 12Zahvala u ime primatelja priznanja ................................................................................................................................... 12Svjetski kongres vjerske slobode u Dominikanskoj Republici ......................................................................................... 14Usklaivanje sekularizma s vjerskom slobodom ............................................................................................................... 16Obiljeæena Ëetrdeseta obljetnica Crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana ............................................................. 18Preminuo dr. Branko Lovrec, prvi predsjednik Udruge za vjersku slobodu u Republici Hrvatskoj ........................... 19Meunarodni i meureligijski susret mira u Austriji ...................................................................................................... 20Govor pastora Dragutina Mataka na hodoËaπÊu mira: Religija i mir ............................................................................ 21Izborna skupπtina Udruge za vjersku slobodu u Republici Hrvatskoj ........................................................................... 22Hrvatski sabor imenovao Æeljka Mraza u Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina .............................. 23Izjava Udruge za vjersku slobodu u Republici Hrvatskoj o Zdravstvenom odgoju ....................................................... 23Zakoni, proglasi i odredbe o sektama................................................................................................................................. 24Pukotina u zidu..................................................................................................................................................................... 25Prisiljavati na vjerovanje?.................................................................................................................................................... 26

UDRUGA ZA VJERSKU SLOBODUU REPUBLICI HRVATSKOJPrilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10000 Zagreb

Telefon ++385 1 5580-350OIB 99589857982 • MB 1115545

Tajnik: ++385 42 290-795++385 98 236-707

e-mail: dmatak@public.carnet.hr

www.vjerska-sloboda.hr

Prilog Udruzi ili Ëlanarinu moæeteuplatiti na æiro raËun kod Privrednebanke 2340009-1110024215

3VJERSKA SLOBODA

Svjetski dan vjerske slobodeobiljeæen je u HrvatskojsveËanom skupπtinom 28.sijeËnja 2012. u Hotelu

“Four Points” u Zagrebu uorganizaciji Udruge za vjerskuslobodu u Republici Hrvatskoj. Viπeod dvjesto sudionika, meu kojimasu bili visoki predstavnici vjerskihzajednica, dræave i Vlade RepublikeHrvatske, veliËali su i proslavljaliljudsku i vjersku slobodu kaotemeljno ljudsko pravo koje je bitnasastavnica Ëovjekovog dostojanstva.Svojim nadahnutim pjevanjem Gos-pel ansambl Agape je sve oduπevio iuljepπao proslavu.

Skupu su se obratili generalnitajnik Meunarodne udruge zavjersku slobodu (IRLA) dr. John Grazi tajnik za Europu mr. RaafatKamal, kao i predsjednik skupπtineUdruge dr. Slobodan Lang ipredsjednica Udruge mr. LjiljanaMatkoviÊ-VlaπiÊ. Predsjednica Udrugeje biranim rijeËima i s vidljivimemocijama zahvalila na predanomradu dosadaπnjem tajniku Udruge,gospodinu Velimiru ©ubertu ipozdravila novog tajnika DragutinaMataka.

Tom prigodom su podijeljena ipriznanja za zalaganje u promicanjuvjerskih sloboda i tolerancije. Meuprimateljima priznanja bio je ipredsjednik Republike Hrvatske prof.dr. sc. Ivo JosipoviÊ, kao i svjetskipoznati teolog i zagovaratelj mira isvjetske etike prof. dr. sc. HansKüng. Priznanja su joπ dobili Hadæi

Redæo HamziÊ, doc. dr. sc. AzizHasanoviÊ, Tihomir Kukolja, prof. dr.sc. don Stanko LasiÊ, ing. Sran©kunca i Josip TakaË, prof.

U pismu zahvale na dobivenompriznanju, predsjednik JosipoviÊ jeistaknuo:

“U svom poslu, a i u æivotuopÊenito, uvijek se nastojim dræatione Voltaireove maksime: ‘Ne slaæemse s tobom, ali Êu uvijek braniti tvojepravo na vlastito miπljenje.’ Mislimda to treba biti temeljno naËelodemokratske komunikacije uHrvatskoj, a u svjetonazorskim ivjerskim pitanjima poticaj svimgraanima na poπtivanje posebnostirazliËitih svjetonazorskih i religijskihidentiteta, na snoπljivost i teænju zauzajamnim upoznavanjem te najaËanje dijaloπkih, ekumenskih imeukonfesionalnih inicijativa kojeHrvatskoj danas trebaju i trebat Êejoj u buduÊnosti.”

U svojemu pismu profesor Küngje prisno i prijateljski poruËio:

“Dragi prijatelji,SrdaËno vam se zahvaljujem na

ovome priznanju koje primam odUdruge za vjersku slobodu uRepublici Hrvatskoj. To me raduje jersloboda predstavlja moj æivotni cilj.Prvome svesku mojih sjeÊanja nisamsluËajno dao naziv Izborena sloboda.U tome sam svesku ispripovijedao oborbi za politiËku slobodu, slobodu ucrkvi i slobodu u teologiji.

»ini mi se da su ove teme danasiznimno aktualne i za Hrvatsku.

Takoer se to, u europskomkontekstu, odnosi posebno na sloboduza sve religije u demokratskoj dræavi.Odnosi se to i na slobodu unutarsvake religije: izazov je to posebno zaRimokatoliËku crkvu, koja uHrvatskoj predstavlja veÊinsku crkvu.Iz vlastitog iskustva znam πto taborba znaËi. Znam i o snazi slobodekoja moæe proisteÊi iz svakogpojedinca. Æelim se nadati datakoer i vi, koji se posebnozauzimate za vjersku slobodu,dobivate nuænu podrπku veÊine uvaπoj zemlji. Vaπa Udruga za vjerskuslobodu u ovome kontekstu moraispuniti iznimno vaænu ulogu i svimukljuËenima u ovaj projekt æelim da idalje imate mnogo idealizma irealizma i da se i dalje uËinkovitozauzimate za svoje interese. Joπjednom: srdaËno Vam se zahvaljujemi mnogo pozdrava prijateljima uHrvatskoj, znanima i neznanima.

Vaπ Hans Küng”

Na kraju sveËanosti voditeljprograma dr. sc. Dragutin Matak jerekao: “Podjelom priznanja ovimuglednim i hrabrim osobama nismose æeljeli dodvoriti ikome, veÊohrabriti πto viπe ljudi da Ëuvaju injeguju ljudsku i vjersku slobodu.Nastojali smo poruËiti svima: Kad sezalaæete za ljudsku slobodu, koju Bogdaruje svakom Ëovjeku, onda senalazite u dobrom druπtvu.”

Dragutin Matak,glavni tajnik Udruge

Meunarodni dan vjerske slobode 2012.

4 VJERSKA SLOBODA

Dame i gospodo!

Za mene je Ëast i radost πto vasmogu pozdraviti na ovoj sveËanojskupπtini u povodu meunarodnogDana vjerske slobode. Na poseban

naËin smo poËaπÊeni prisutnoπÊupredstavnika dræave, Vlade i Sabora,nekih veleposlanstava te vjerskihvelikodostojnika. Meu nama su danasi gospodin dr. John Graz, glavni tajnikMeunarodne udruge za vjerskuslobodu, te gospodin Raafat Kamal,tajnik za Europu. Hvala svima vamana vaπoj prisutnosti, koja svjedoËi ovaænosti danaπnjeg dana.

A gdje je naπ dugogodiπnji tajnik,glavni motor naπe Udruge, gospodinVelimir ©ubert? Naæalost, bolest ga jesprijeËila da doe i vodi ovaj skup, aliodsad ga zamjenjuje dr. DragutinMatak, koji ujedno moderira danaπnjuSveËanu skupπtinu.

Naπa Udruga svake godine u ovovrijeme obiljeæava Dan vjerske slobode,a od godine 2004. daje posebnapriznanja osobama koje su se svojimradom zalagale upravo za vjerskuslobodu. Nema nikakve slobode bezvjerske slobode. A vjerska sloboda, ponaπem dubokom uvjerenju, ukljuËuje

Pozdravni govor predsjednice Udrugeza vjersku slobodu u Republici Hrvatskoj

slobodu svjetonazora, πto znaËi sloboduda budemo vjernici, agnostici pa iateisti. Bitno je da naπa uvjerenjasluæe opÊem dobru, da grade mostovemeu ljudima, da istiËu suradnju, a nesamo toleranciju, da promiËumirotvorna i nenasilna rjeπenja nasvim podruËjima ljudske egzistencije.

Varamo se ako mislimo da je tolagan zadatak.

U svijetu je u porastufundamentalizam (kod nas sreÊomnije!), a to je karikatura svake religijeu kojoj se pojavi. Moæemo zaista bitizabrinuti zbog progona krπÊana uAfrici, Bliskom istoku i u Aziji. Na samdan BoæiÊa u Nigeriji se ubija krπÊanepri vjerskom obredu. Koptski krπÊanibjeæe iz Egipta. Papa Benedikt XVI. upravom smislu vapi: “Zaπtitite vjerskuslobodu!” Zar se vraÊamo u dobakatakomba i krvavih arena? Ubojicemogu sebe nazivati islamistima, ali miznamo da su oni daleko od vjere nakoju se pozivaju, jer pravi vjernici neÊe

5VJERSKA SLOBODA

nikad svoju vjeru uËiniti instrumentomneke politike ili razlogom da napadajuone ljude koji drugaËije vjeruju.

Mi radimo na odgajanju ljudskesvijesti uvjeravanjima i edukacijom, ane topovima i tenkovima. Znamo,naæalost, da se religije koriste u niskepolitiËke svrhe. “Bez mira meureligijama nema mira u svijetu”, dacitiram profesora Hansa Künga, naπegovogodiπnjeg laureata.

Udruga za vjersku slobodu djelujeu Hrvatskoj veÊ sedamnaest godina.Ona je zapravo ogranak Meunarodneudruge za vjersku slobodu (IRLA), kojaima savjetodavni status u Ujedinjenimnarodima, u UNESCO-u i VijeÊu Eu-rope te podupire vjerski element udokumentima tih ustanova, autemeljena je krajem XIX. stoljeÊa.

Kod nas, sreÊom, nema pojavavjerskog fanatizma, πto nije samozasluga naπe Udruge, ali joπ uvijek imapredrasuda u nekim glavama. Nekevjerske zajednice, konkretno HrvatskakrπÊanska koalicija, traæile su svojaprava u Strassbourgu, koja su tamo ipotvrena, a to govori da naπ Zakon ovjerskim zajednicama treba doraditi.Proπle smo godine dali priznanje tojKoaliciji kako bismo pokazali da i mistojimo iza njihovih napora.

Naπa Udruga radi na volonterskojosnovi. Koliko god radimo u zaπtitipogotovo malih vjerskih zajednica,nailazimo Ëesto na otpor medija i

sporost institucija. Zato nam se Ëini dabismo mogli uËiniti viπe. No, ne trebase opravdavati na raËun drugih. Nekasvatko radi svoj posao πto bolje moæe.S obzirom na to da neoliberalnikapitalizam u svijetu, pa i u Europskojuniji, nema sluha za duhovnost, bezkoje nema sreÊe za Ëovjeka, dræim danaπa Udruga moæe posluæiti kaodragocjen korektiv.

Ne bojimo se da Êemo se nekimazamjeriti. Navikli smo plivati protiv

struje. Odbacujemo vulgarnimaterijalizam koji je novac stavio naprvo mjesto. Zar svi mi, bez obzira nato jesmo li krπÊani, muslimani, Æidovi...da ne nabrajam sve religije, agnosticiili ateisti, nismo zapravo putnici uistom vozilu koje se zove planetZemlja? Ona nas joπ uvijek sve zajednostrpljivo nosi istom putanjom okoSunca.

Mr. sc. Ljiljana MatkoviÊ-VlaπiÊ

6 VJERSKA SLOBODA

Zagreb, 28. 1. 2012.

Ivo JosipoviÊ je odrastao u sredinikoja je isticala sveopÊe humanistiËkevrednote. Tijekom temeljitog i vrlouspjeπnog obrazovanja i intelektualno-umjetniËkog djelovanja gospodinJosipoviÊ je produbljivao vizijupravednog i ljepπeg svijeta u kojem seafirmiraju skladne Ëovjekove odlike,kako one materijalne tako i duhovne.

Otuda potjeËe i njegov temeljnikoncept, Nova pravednost —druπtvenopravni okvir za stvaranjeboljeg hrvatskog druπtva.

Progresivnost ovog æivotnogopredjeljenja prepoznali su dræavljaniRepublike Hrvatske na izborima igospodin Ivo JosipoviÊ je izabran zatreÊeg predsjednika RepublikeHrvatske. Citiramo samo nekolikoreËenica iz njegova inauguralnoggovora u Zagrebu, 18. veljaËe 2010.

“Hrvatska mora biti domdemokracije i ljudskih prava…Hrvatska je zemlja vjerskih sloboda.Vjerovanje ili nevjerovanje pravo jesvakoga graanina. Sve vjerskezajednice imaju pravo na sloboduizraæavanja vjere...”

Zastupa li predsjednik JosipoviÊiste vrijednosti i danas? Smatramo da

su sada njegovi stavovi o ljudskimpravima i vjerskim slobodama joπ isnaæniji, jer ih prate konkretna djela.Spomenimo samo neka:

Predsjednik JosipoviÊ je doæivioposjet pape Benedikta XVI. Hrvatskojkao jaËanje nade u bolju buduÊnost.

Predsjednik je sa zadovoljstvomprisustvovao i ekumenskommeureligijskom molitvenom skupuDan duha Asiza, jer su se tu u molitvii pjesmi okupili predstavnici viπerazliËitih krπÊanskih crkava te æidovskei islamske zajednice.

Posjet predsjednika malomslavonskom mjestu Tordinci dugo Êepamtiti pripadnici viπe etniËkih ivjerskih manjina.

Predsjednik JosipoviÊ je posjetio iPastoralni centar BaptistiËke crkve uRijeci, iskazavπi time svoju potporuprojektima i manjih vjerskih zajednicakoje nastoje djelovati na dobrobitËovjeka i druπtva.

Predsjednik je prisustvovaoboæiÊnoj liturgiji koja se odræala u crkviSvetog Nikole u Karlovcu i izjavio:“Hrvatska je zemlja vjerskih sloboda iovo su lijepe poruke mira i ljubavi kojeπalje BoæiÊ. Sretan sam πto sam danasovdje s vama, doÊi Êu opet...” Zajedno spremijerom Zoranom MilanoviÊem izagrebaËkim gradonaËelnikom Milanom

BandiÊem predsjednik je prisustvovaotradicionalnom prijamu koje Srpskonarodno vijeÊe organizira u povoduproslave pravoslavnog BoæiÊa.

U jesen 2011. godine predsjednikJosipoviÊ je posjetio rijeËki Islamskicentar u izgradnji i u joπ nedovrπenomprostoru Ëestitao islamskim vjernicimaKurban bajram rijeËima “Bajram πerif— mubarek olsun”.

Predsjednik JosipoviÊ je odlikovaoameriËkog rabina Arthura SchneieraVeleredom kralja Dmitra Zvonimira slentom i danicom za osobite i iznimnezasluge u promicanju meuvjerske imeunacionalne tolerancije.

Prije dvije godine predsjednikJosipoviÊ je posjetio i sveËanuskupπtinu Udruge za vjersku slobodukojom prilikom je izjavio: “U meni Êeteimati prijatelja i podupiratelja, aHrvatsku Êemo graditi kao zemljuslobode, razumijevanja i tolerancije.”

Ovim priznanjem æelimo zahvalitipoπtovanom predsjedniku JosipoviÊu πtojasno i hrabro zastupa svekolikeljudske slobode i podupire nastojanjaUdruge za vjersku slobodu u RepubliciHrvatskoj. Djelovanje na zbliæavanjuljudi nije bez izazova, ali u zdruæenimnaporima uspjeh je veÊi i sigurniji.

Dragutin Matak, tajnik

Obrazloæenje za dodjelupriznanja Udruge za vjerskuslobodu predsjednikuRepublike Hrvatskeprof. dr. sc. IVI JOSIPOVI∆U

7VJERSKA SLOBODA

REPUBLIKA HRVATSKAPREDSJEDNIK

Poπtovani Ëlanovi Udruge za vjerskuslobodu u Republici Hrvatskoj,Uvaæeni gosti,Dame i gospodo,

Sve vas srdaËno pozdravljam i æao mi je daveËeras nisam mogao biti s vama na SveËanoj sjedniciUdruge za vjersku slobodu, u povodu Svjetskog danavjerske slobode. Toplo se zahvaljujem na priznanjukoje ste mi dodijelili.

Hrvatska je multikonfesionalna zemlja. Hrvatskaje zemlja s dominantnom krπÊanskom tradicijom ukojoj veÊinsko katoliËanstvo stoljeÊima koegzistira spravoslavljem i protestantizmom, gdje stoljeÊimapostoji i islamska i æidovska vjerska tradicija. UHrvatskoj se slijede i druge vjerske tradicije. UHrvatskoj se dio graana izjaπnjava ateistima,nereligioznima i agnosticima.

Hrvatski Ustav postulira slobodu miπljenja iizraæavanja misli, πto je jedna od tekovina kojima seponosimo. Kao predsjednik Republike Hrvatske i kaograanin poπtujem religijska i ostala svjetonazorska

uvjerenja svih hrvatskih graana. Od poËetka mogamandata prisustvovao sam vjerskim manifestacijamarazliËitih vjerskih zajednica koje djeluju u Hrvatskoj.»init Êu to i dalje. Primao sam i primat Êu spoπtovanjem i ubuduÊe predstavnike svih vjerskihzajednica Ëiji su sljedbenici hrvatski graani. Primaosam i primat Êu i predstavnike udruga koje promiËunereligiozno poimanje svijeta.

U svom poslu, a i u æivotu opÊenito, uvijek senastojim dræati one Voltaireove maksime: “Ne slaæemse s tobom, ali Êu uvijek braniti tvoje pravo navlastito miπljenje.” Mislim da to treba biti temeljnonaËelo demokratske komunikacije u Hrvatskoj, a usvjetonazorskim i vjerskim pitanjima poticaj svimgraanima na poπtivanje posebnosti razliËitihsvjetonazorskih i religijskih identiteta, na snoπljivost iteænju za uzajamnim upoznavanjem, te na jaËanjedijaloπkih, ekumenskih i meukonfesionalnihinicijativa koje Hrvatskoj danas trebaju i trebat Êe joju buduÊnosti. Stoga izuzetno cijenim napore Udrugeza vjersku slobodu koja svojim djelovanjem pomaæeizgradnji Hrvatske kao zemlje slobode, razumijevanja itolerancije.

Zagreb, 28. sijeËnja 2012.

PredsjednikRepublike Hrvatske

Ivo JosipoviÊ

8 VJERSKA SLOBODA

Obrazloæenje za dodjelupriznanja Udruge za vjerskuslobodu u Republici Hrvatskojprof. dr. sc. HANSU KÜNGU

Ove godine Udruga za vjerskuslobodu u Republici Hrvatskoj dajepriznanje svjetski poznatom teologu iborcu za vjersku slobodu, prof. dr.Hansu Küngu. »injenica da je onprihvatio to priznanje, makar nijemogao doputovati iz Tübingena da gaosobno primi, za naπu je Udrugu velikaËast. U njegovo ime primit Êe gagospodin Zoran Grozdanov, koji jeobjavio dvije njegove knjige nahrvatskom jeziku:

Obrazloæenje za priznanje gotovoda nije potrebno davati, jer kadkaæemo ime tog velikog Ëovjeka, reklismo sve. No ipak Êemo naglasiti neketrenutke, kao i ono Ëime je zaduæio naπhrvatski narod. Prof. Küng dobitnik jebrojnih odlikovanja, priznanja ipoËasnih doktorata. Evo πto mi se Ëiniposebno vaænim: »uveni papa IvanXXIII. imenovao ga je 1962. godinesluæbenim teoloπkim savjetnikom naDrugom vatikanskom koncilu. Dvijegodine prije toga, 1960. pa sve do1996. bio je profesor za Ekumenskuteologiju i direktor za ekumenskoistraæivanje SveuËiliπta u Tübingenu.

Obrazloæenje za dodjelupriznanja Udruge za vjerskuslobodu u Republici Hrvatskojdocentu dr. AZIZU efendijiHASANOVI∆U, pomoÊnikupredsjednika Meπihataislamske zajednice u Hrvatskojza vjerska pitanja

Gospodin HasanoviÊ dugi nizgodina u ime Islamske zajednice uHrvatskoj i u svoje osobno ime aktivnosudjeluje u jaËanju i afirmiranjumeureligijskog dijaloga i zaπtitivjerskih sloboda u Republici Hrvatskoj.Viπe puta aktivno je sudjelovao naokruglim stolovima s predstavnicimadrugih vjerskih zajednica koji su za ciljimali meusobno pribliæavanje, ali irazgovore o osjetljivim temama kojetiπte neku od vjerskih zajednica.

Aktivno je sudjelovao u ostvarenjurazliËitih inicijativa pokretanih odvjerskih zajednica u Hrvatskoj, kaoonoj o zaπtiti obitelji ili Tjednumeureligijskog dijaloga u duhu Asiza— program o meusobnomupoznavanju æidova, krπÊana imuslimana — koji se odræava svakegodine. Na Filozofskom fakultetudruæbe Isusove u Zagrebu veÊ nekolikogodina studentima predaje predmetIslam, a proπle godine je od studenataocijenjen kao najbolji predavaË naFakultetu. Takoer, o islamskoj kulturii civilizaciji predaje i na VojnomuËiliπtu u Zagrebu te na taj naËineducira buduÊe hrvatske vojnike oislamu, ali i o vjerskom pluralizmuHrvatske.

Ono πto je posebno za izdvojiti jestnjegov angaæman na pripremihrvatskih vojnika koji odlaze u

Prof. Küng je autor brojnih knjigakoje su prevedene na mnoge svjetskejezike pa i na hrvatski. Tijekom teπkihratnih godina 1993. pomogao je da i nahrvatskom jeziku izie dokument“Deklaracija o svjetskoj etici”, na Ëijemje sastavljanju radio i koji je biopredloæen i prihvaÊen na Parlamentusvjetskih religija. To je nesumnjivojedan od najznaËajnijih dokumenatadvadesetog stoljeÊa koji moæemo stavitiuz bok Deklaraciji o ljudskim pravima.Temelji se na konsenzusu velikihsvjetskih religija o zajedniËkimvrijednostima koje Ëine temelj svjetskeetike. Prof. Küng financijski je imoralno pomogao Ëasopis Mirotvorniizazov, koji je u teπko ratno vrijemepromicao suradnju krπÊana, muslimanai Æidova kao i svih ljudi dobre volje.

Ovo je danas prilika da mupriznanjem Udruge za vjersku slobodupokaæemo da to ne zaboravljamo.

Ljiljana MatkoviÊ-VlaπiÊ,predsjednica

mirovnu misiju u Afganistan. Za svakudosadaπnju skupinu hrvatskih vojnikakoji sluæe u misiji ISAF-a odræao je nizpredavanja i prezentacija okulturoloπkom, vjerskom i plemenskommentalitetu zemlje u kojuodlaze. ZahvaljujuÊi i HasanoviÊevomangaæmanu do sada, hvala Bogu,nijedan hrvatski vojnik nije stradao utoj napaÊenoj i ratom optereÊenojzemlji. ©toviπe, hrvatski vojnici suodmah uspostavili odliËnu suradnju stamoπnjim vjerskim voama, a prekonjih i s lokalnim stanovniπtvom te utrliput meusobnog povjerenja iprijateljstva.

Kao direktor Centra za halalcertificiranje, koje djeluje pri Islamskojzajednici u Hrvatskoj, gospodinHasanoviÊ je sa svojim suradnicima uislamskom svijetu zapoËeo utirati puthrvatskim prehrambenimproizvodima, i na taj naËin afirmacijihrvatske dræave i vrijednosti vjerskogpluralizma koji egzistira u naπemudruπtvu.

Zbog svega toga, poπtovanigospodine HasanoviÊu, Udruga zavjersku slobodu spremno Vamdodjeljuje priznanje za afirmacijuljudskih prava i vjerskih sloboda uRepublici Hrvatskoj.

Mirza MeπiÊ, prof.

9VJERSKA SLOBODA

Poπtovana, predsjedniceUdruge za vjersku sloboduu Republici Hrvatskoj,gospoa Ljiljana MatkoviÊ-

VlaπiÊ,Cijenjeni ljubitelji mira, ljudskih

prava i vjerskih sloboda, vrlo-πtovaneuzvanice i uzvanici,

Eminencije i ekselencije!Koristim ovu prigodu da vaspozdravim u ime Islamske zajedniceu Hrvatskoj, kao i u svoje osobnoime.

Ljudi su stvoreni razliËitimakako bi se upoznavali. Kad bismoæeljeli nabrojati koje su to sveodrednice po kojima se ljudi moguraspoznavati, teπko bi se naπempopisu nazirao kraj. To je samo jedandjeliÊ koji ukazuje na bogatstvoljudskog roda. Naæalost, ponekad sepozitivne odrednice, kojih je dalekoviπe nego onih negativnih, potisnu, aone negativne dou u prvi plan. Takoljudi jedni druge negiraju, iskljuËuju,omalovaæavaju, ukratkodiskriminiraju.

Meutim, svako iskljuËivanje,negiranje, omalovaæavanje ili bilokoji drugi oblik diskriminacije

bolji i da damo svoj maksimalnidoprinos razvoju druπtva, ne osvrÊuÊise na eventualne prepreke.

Raduje me Ëinjenica da ste uIslamskoj zajednici i u meni osobnoprepoznali partnera u promicanjuljudskih prava i vjerskih sloboda.Zahvaljujem se Udruzi za vjerskuslobodu u Republici Hrvatskoj nadodijeljenom priznanju. Za mene jeono iznimna Ëast, ali istodobno iobveza da u sljedeÊem razdobljunastavim s radom i zalaganjem zaopÊe dobro.

Islamska zajednica u RepubliciHrvatskoj nadahnuta svojimuniverzalnim naËelima promicala je,promiËe i promicat Êe univerzalnevrijednosti poput ljudskih prava ivjerskih sloboda, smatrajuÊi tosvojom svetom zadaÊom i poslanjem.Poglavar Islamske zajednice uHrvatskoj, uvaæeni muftija ©evko ef.OmerbaπiÊ, osvjedoËeni je borac zaljudska prava i vjerske slobode, πtoje potvrdila i vaπa Udruga. Otuda ipriznanje koje se meni danas uruËujeima veÊu teæinu i obvezu. U to imejoπ jednom hvala i puno sreÊe iuspjeha svima!

suprotan je boæanskim i ljudskimzakonima. Kad bi netko htio traæitirazlike samo meu nama prisutnima,naπao bi ih mnogo. Ali, iako smorazliËiti po svojem izboru, po svojemuvjerenju, mi smo ovdje jednaki pocilju, a to je promicanje univerzalnihvrijednosti, prije svega ljudskihprava i vjerskih sloboda, a ukonaËnici izgradnji stabilnog iprosperitetnog druπtva.

Uvjeren sam da imamo punoviπe zajedniËkih osobina nego onihkoje nas razlikuju. Vaæna je Ëinjenicai snaæna poruka koju πaljemo s ovogmjesta, a to je da razliËitosti nisuisprika onima koji nisu zakonstruktivno djelovanje, te da samozajedniËki kao ravnopravni Ëlanovinaπeg druπtva moæemo doprinijetirazvoju istog. Ne smijemo izostavitiiz vida da smo prije svega samo ljudikoji vrijede upravo onoliko koliko suspremni da cijene drugoga idrugaËijeg.

BuduÊi da granice naπe slobodeseæu do granica slobode drugoga,znajmo da sloboda duha ne poznajegranice, i mi uvijek moramonastaviti stremiti k tome da budemo

Govor zahvaledoc. dr. Azizaef. HasanoviÊa

10 VJERSKA SLOBODA

Obrazloæenje za dodjelupriznanja Udruge za vjerskuslobodu u Republici Hrvatskojdr. sc. don STANKU LASI∆U,katedralnom æupniku uDubrovniku

Obrazloæenje za dodjelupriznanja Udruge za vjerskuslobodu u Republici Hrvatskojgospodinu REDÆI HAMZI∆U izBosne i Hercegovine

Najdragocjenija nastojanja upromicanju vjerskih i ideoloπkihsloboda jesu ona koja se ostvaruju usvakodnevnom æivotu, naroËito u teπkavremena kao πto je rat i vjersko-nacionalna netrpeljivost. Redæo HamziÊ

iz okolice »ajniÊa u IstoËnoj Bosni iHercegovini izraziti je primjerpoπtivanja i uvaæavanja Ëovjeka i naprotivniËkoj strani.

Redæo HamziÊ je poboænimusliman koga su u proπlome ratusrpske snage potjerale iz njegova domai spalile cijelo selo. U tom ratnomvrtlogu umrla mu je supruga. Redæo jeostao sâm s dvije malodobne kÊeri.Proπao je rat, a oni su se nastanili uGoraædu, u nekoj garaæi, a zatim utuoj polusruπenoj kuÊi. U takvojprigodi Redæo pokazuje iznimnopoπtenje i uvaæavanje Ëovjeka injegove svojine.

Zaposlio se na parkiraliπtu gdje jeod naplate parkiraliπne pristojbezaraivao mjeseËno 90 konvertibilnihmaraka, πto je bilo nedovoljno zapreæivjeti. Jednog dana je naparkiraliπtu, na svom radnom mjestu,naπao vreÊicu s 235.000 konvertibilnihmaraka. Nakon nekoliko danautvrivanja kome novac pripada,uspostavilo se da je to uπteevinanekog Srbina koji je tim novcemnamjeravao platiti operaciju svojemusinu.

Ne premiπljajuÊi mnogo, Redæo jepozvao Ëovjeka i njegovu suprugu usvoje skloniπte i u prisutnosti sucavratio im sav novac. Uzalud su ganagovarali da zadræi za sebe dio novca

U Dubrovniku je za vrijemeagresije, opsade i okupacije osnovanOdbor za ljudska prava Crvenog kriæa,s ciljem da djeluje preventivno. Bolje jesprijeËiti stradanje, a ne biti pasivan,pa onda kad se zloËini dogode,negodovati i prijavljivati. Odbor susaËinjavali predstavnici svihnacionalnosti, vjera i svjetonazora.

Gospodin don Stanko LasiÊ se zavrijeme opsade Dubrovnika 1991.godine povezao s pripadnicima svihvjera, naroda, dobi i spola, zalaæuÊi seza spreËavanje sukoba i mrænje meuljudima. Ovo nastojanje se viπestrukoisplatilo. U Dubrovniku praktiËki nijebilo sukoba meu ljudima i stradanja.Dok je razaranje Grada doseglo razinumeunarodnog zloËina, opkoljenigraani su bili slobodni od meusobnihsukoba. SaËuvali su visoku razinutolerancije i solidarnosti. Ovim jeprimjerom Dubrovnik postao joπuzornije kulturno srediπte Hrvatske, alii meunarodno stoljetno srediπte mira itolerancije na Mediteranu.

Sud u Haagu je kaznio mnoge zazloËine i prikazao razne oblike mrænje,

a tijekom novih sukoba u arapskimzemljama i drugdje opet su se dogodilii mnogi zloËini. Dubrovnik, meutim,ostaje dojmljivi primjer tolerancije ijasni putokaz za naπu i meunarodnubuduÊnost.

Don Stanko je u teπkim trenucimarata, opsade, okupacije, progona,razaranja i straha bio uzor tolerancije idobra, i zato mu Udruga za vjerskuslobodu u Republici Hrvatskoj radouruËuje priznanje.

Budimo tvorci i Ëuvari mira islobode, jer ni Bog ni ljudi ne osjeÊajuse dobro u mraku mrænje i zla!

Prof. dr. sc. Slobodan Lang,predsjednik Skupπtine Udruge

koji mu i zakonski pripada. Redæo jeËak izjavio da bi, kad bi imao novËanihsredstava, joπ i pomogao ocu kojispaπava æivot svojemu sinu. Timnovcem je Redæo mogao kupiti desetkuÊa za svoje protjerane suseljane ismatrati kako mu je to Alah darovao.Jedni su ga kovali u zvijezde, a drugismatrali nerazumnim, Ëak i politiËkinepodobnim.

Redæo je ponajprije pokazao visokistupanj slobode od javnog miπljenjakoje ponekad oblikuju jednostrananacionalna i ideoloπka nastojanja.Svojim je poπtenjem dao primjer kakose ostvaruju i djeluju ljudske slobodekoje su temelj Ëovjekovog dostojanstva.Ovo se dogodilo u susjednoj dræavi, alije pozitivni utjecaj ovog hrabrog djelabrzo preπao granice i joπ i danasoduπevljava borce za ljudske slobode pocijelom svijetu.

Zbog toga gospodin Hadæi RedæoHamziÊ zavreuje zahvalnost ipriznanje Udruge za vjersku slobodu uRepublici Hrvatskoj, kao i svih nas.

Dragutin Matak, tajnik

11VJERSKA SLOBODA

Obrazloæenje za dodjelupriznanja Udruge za vjerskuslobodu u Republici Hrvatskoj

Obrazloæenje za dodjelupriznanja Udruge za vjerskuslobodu u Republici HrvatskojSR–ANU ©KUNCI, proËelnikuOdjela gradske uprave zarazvoj, urbanizam, ekologiju igospodarenje zemljiπtemGrada Rijeke

Gospodin Sran ©kunca zaposlenikje rijeËke Gradske uprave, na mjestuproËelnika Odjela za razvoj, urbanizam,ekologiju i gospodarenje zemljiπtem.Tijekom svih godina sluæenjagraanima Rijeke, gospodin ©kunca jeuz struËnost na polju urbanizmapokazao i vrlo korektan odnos bezdiskriminacije prema vjerskimzajednicama, koje su za ostvarenjesvojih graevinskih poduhvata unajveÊoj mjeri ovisile o spomenutomOdjelu.

Gospodin ©kunca je u svomdjelovanju traæio i redovito pronalazionajbolje naËine kako da se, sograniËenim sredstvima pojedinevjerske zajednice, ograniËenim

TIHOMIRU KUKOLJI, pastoru,novinaru, dopisniku idirektoru Inicijative zarukovoenje i pomirbu“Renewing Our Minds” (ROM)

Osim πto je bio jedan odsuosnivaËa Udruge za vjersku sloboduu Republici Hrvatskoj, zajedno sgospodinom Josipom TakaËem, gospodinTihomir Kukolja, tadaπnji direktorAdventistiËkog radija i ravnateljnovinske sluæbe Adventpress, nastavioje djelovati kao novinar u zemlji iinozemstvu na promicanju vjerskihsloboda i meureligijskog imeukulturalnog razumijevanja.

Jedan on njegovih najaktualnijihdoprinosa je rukovoenje Inicijativomza rukovoenje i pomirbu.

O ovome poduhvatu gospodinKukolja piπe:

“Trinaest godina povijesti ROM-aili Inicijative za rukovoenje i pomirbu,dokaz su da se oko Osobe Isusa moæedogoditi iskreno i dugotrajno pomirenjemladih voa razliËitih, Ëak isuprotstavljenih etniËkih i vjerskihskupina. UËeÊi iz bolnih iskustavaratova na podruËju bivπe Jugoslavijedevedesetih godina proπlog stoljeÊa,voe ROM-a otada potiËu mlade voeJugoistoËne Europe i svijeta nausvajanje nove paradigme praπtanja,pomirenja, suosjeÊanja, mirotvorstva terukovoenja s integritetom i sluæenjem,a ne iz pohlepe i sebiËnih interesa.”

Zbog ovako svestranog i naprednogdjelovanja Tihomira Kukolje, Udrugaza vjersku slobodu u RepubliciHrvatskoj spremno mu dodjeljujepriznanje.

Predloæili Mladen JovanoviÊi Velimir ©ubert

“Gdje uopÊe poËinju ljudska prava? U malim mjestima,blizu doma — toliko malima i toliko blizu da ih se ne moæe vidjetina zemljovidu. To su mjesta svjetovi svakoga od nas — seoskaimanja ili uredi u kojima radimo. To su mjesta u kojima svi ljudi idjeca traæe pravdu jednaku za sve, jednake moguÊnosti, jednakopoπtivanje bez diskriminacije. Ako ta prava ne budu tamodostupna, neÊe biti dostupna niti igdje drugdje. UkolikozajedniËkim djelovanjem ne oËuvamo ta prava u blizini svojegadoma, teπko da Êe ona ikada biti dostupna u velikom svijetu okonas.”

Eleonor Rosevelt, viπegodiπnja predsjednica Meunarodneudruge za vjersku slobodu (International Religious Liberty

Asociation, IRLA), supruga Franklina D. Roosevelta, ameriËkogpredsjednika od 1933. do 1945. godine

gradskim prostorom, kao i specifiËnimzahtjevima lokalne zajednice, ostvareplanovi i vizije vjerskih zajednica kojedjeluju u Rijeci.

U predlaganju gospodina ©kunceza nagradu Udruge za vjersku sloboduu Republci Hrvatskoj, vodili smo seosjeÊajem da sluæbenici koji iako “samorade svoj posao” zasluæuju da im seizrekne i javna zahvala za njihov tih,neprimjetan i ponekad kritiziran rad, aod kojega mnogi imaju nemjerljivukorist. Ovo se posebno odnosi nagospodina ©kuncu kao i cijeli Odjelkojemu je na Ëelu.

Giorgio Grlj i Miroslav Lorencin

12 VJERSKA SLOBODA

Zahvala u ime primatelja priznanjaPoπtovana predsjednice Udruge, mr.MatkoviÊ-VlaπiÊ,

Poπtovani tajniËe dr. Matak,

Poπtovani Ëlanovi Glavnog odboraUdruge, tijela koje je donijelo odluku opriznanjima,

Poπtovane nazoËne dame i gospodo,

Cijenjene kolegice i kolege — dobitnicipriznanja,

Cijenjeni gospodine izaslaniËePredsjednika Republike Hrvatske,

Vjerujem da Êete se svi sloæiti samnom kada, uz iskrenu zahvalnost zadobivena priznanja, kaæem da smodobili neπto πto se nikada nismo trudilizasluæiti. Zapravo, dobili smo priznanjeza ono πto u stvarnosti jesmo, za onoπto smo cijeloga æivota bili i æivjeli,jednostavno zato πto je to dio nas i πtodrukËije nismo mogli. Dakako —svatko u svom djelokrugu æivota i rada,baπ kao i svi vi ostali koji ste danas

ovdje i zajedno s nama dijelite isteæivotne vrijednosti. A to je: shvaÊanjeda smo svi mi ljudi jednaki, ljudi sistim pravima i odgovornostima, ljudikoji iznad svega cijene slobodu, aslobodu vjere i savjesti stavljaju najedan od najviπih stupnjeva opÊeslobode!

Dobro se sjeÊam prvih danaUdruge za vjersku slobodu u RepubliciHrvatskoj, dobro se sjeÊam okupljanjaonih koji su Ëinili tu OsnivaËkuskupπtinu, 14. veljaËe 1994. godine uHotelu Esplanade u MihanoviÊevojulici. SjeÊam se i napora da okupimoπto veÊi broj ljudi razliËitih konfesija iintelektualaca svih ideoloπkihuvjerenja, meu kojima su nas mnogi sËuenjem pitali: “Zaπto osnivate jednutakvu udrugu u ovo vrijeme; zar vinemate slobode?” A mi smo uvijekiznova naglaπavali kako Udrugu zavjersku slobodu osnivamo baπ zato πtoimamo slobode.

Nismo osnivali Udrugu da bismobili jaËi u molbi za veÊu vjerskuslobodu. Rekoh, mi smo je veÊ imali iznali smo da za nju nikoga ne trebamomoliti, znali smo da nam ona pripadabaπ kao πto nam pripada zrak, voda ilisunce...

Bilo je to vrijeme kad smo glavnogurednika religijskog programaHrvatske televizije morali opominjatida nije u njegovoj ovlasti takozvanimmalim vjerskim zajednicama oduzimatiprava i slobode koje im zajamËi UstavRepublike Hrvatske i da nije njegovopravo dijeliti vjerske zajednice na“povijesne” i “nepovijesne”.

Bilo je to vrijeme kad smopojedine naËelnike i gradonaËelnikemorali podsjeÊati da su oni naËelnici igradonaËelnici svih svojih graana, bezobzira u koju crkvu idu, ako uopÊe uneku idu; podsjeÊati ih da su oninaËelnici i gradonaËelnici, a ne æupnicii sveÊenici svoje lokalne samouprave.

Obrazloæenje za dodjelupriznanja Udruge za vjerskuslobodu u Republici Hrvatskojgospodinu JOSIPU TAKA»U,prof., viπem savjetniku zaosnovno i srednje obrazovanjeu SisaËko-moslavaËkoj æupaniji

Udruga za vjersku slobodu uRepublici Hrvatskoj osnovana je uzagrebaËkom Hotelu Esplanade, 14.veljaËe 1994. godine, s ciljempromicanja, zastupanja i obranevjerskih prava, sloboda, djelovanja uduhu vjerske snoπljivosti, te educiranjana podruËju vjerskih i ljudskih prava.Glavni realizator osnivanja Udruge bioje gospodin Josip TakaË. Gospodin je uto vrijeme bio tajnik Odjela zakomunikacije i vjersku sloboduKrπÊanke adventistiËke crkve.

Punu potporu ovoj inicijativi u tovrijeme dali su Zdenko HliπÊ-Bladt iJovica Posavec iz AdventistiËke crkve,dr. Branko Lovrec iz BaptistiËke crkve,poznati islamski teolog i profesor dr.Sulejman MaπoviÊ, tajnik AdventistiËkecrkve u Jugoslaviji Velimir ©ubert, teTihomir Kukolja, direktorAdventistiËkog radija i ravnateljnovinske sluæbe Adventpress. To su bilinajuæi suradnici gospodinu TakaËu isuosnivaËi naπe Udruge.

Ubrzo su im se prikljuËili poznatihrvatski intelektualci i vjerski voekao πto su prof. dr. Slobodan Lang,prof. dr. Esad ∆imiÊ, prof. JovanNikoliÊ, ing. Ivan Valek i drugi.

Neki od pozvanih predstavnikavjerskih zajednica nisu vidjeli svrhu

osnivanja takve udruge. “Sada kad smodobili demokraciju, imamo i vjerskuslobodu” — pisali su u vjerskimglasilima.

No, treba reÊi kako je Udrugaodmah pronaπla niz vaænih podruËja zasvoje aktivno djelovanje.

• Bilo je to vrijeme kad se mnogiHrvati na odreenim funkcijama nisunajbolje snalazili u demokraciji, pa niu primjeni vjerskih sloboda koje jamËiUstav, te su poËeli poistovjeÊivati crkvus dræavom.

• Bilo je to vrijeme kad je urednikHTV-a, suprotno Ustavu, dijelio vjerskedenominacije na crkve, vjerskezajednice i sekte, na povijesne inepovijesne, udjeljujuÊi im vrijemeemitiranja prema osobnim kriterijima.

• Bilo je to vrijeme kad nam jejedna takva udruga neizostavnotrebala.

Ovim priznanjem, poπtovanigospodine TakaË, æelimo Vam zahvalitiπto ste razborito prepoznali trenutak zaunapreivanje ljudskih prava i vjerskihsloboda osnivanjem Udruge za vjerskuslobodu u Republici Hrvatskoj.

Dragutin Matak, tajnik

13VJERSKA SLOBODA

Bilo je to vrijeme kad smo uËiliabecedu demokracije, vrijeme u kojemse i mnogi dobri ljudi nisu najboljesnalazili. Poslije 45 godina ograniËenihprava i sloboda vjernicima i vjerskimzajednicama te otvorenogneprijateljstva izmeu Crkve i dræave,teπko im je bilo shvatiti da unovonastalim vremenima demokracijeizmeu naπe crkve i naπe dræave nepostoji nikakav znak jednakosti; teπkoim je bilo shvatiti kako je i za Crkvu iza dræavu najbolje rjeπenje da se svakabavi svojim poslanjem!

KonaËno, bilo je to vrijeme kad suveliki dijelovi naπe dræave biliokupirani, a mnoge crkve devastirane ioskvrnjene. SjeÊam se prvih sastanakaUdruge, kad je i ta toËka stavljena kaoproblem koji treba rjeπavati.

Jedan dio mojih poslova u tovrijeme bio je humanitarni rad vezanuz prognanike i izbjeglice. A o tomekako su izgledale neke crkve uokupiranom podruËju, osobno sam seuvjerio. Ovo je prvi puta da u javnostikaæem ono πto i vrlo mali broj mojihprijatelja uopÊe zna: Dva puta sam uto vrijeme tajno posjetio okupiranapodruËja i u razmaku od nekolikomjeseci u najstroæoj tajnosti tamoproveo dva produæena vikenda. Osobnosam se uvjerio u sve strahote kroz kojesu vjernici u tim krajevima proπli. Bilisu uglavnom bez prava, bez sveÊenstvai najËeπÊe bez bogomolja.

Poznati su mi mnogi lijepidogaaji iz toga ruænoga vremena, nojednom sam tada osobno svjedoËio.Nikada neÊu zaboraviti kako sam ujednom velikom selu stajao na zgariπtukatoliËke crkve. U tom selu postojala jejoπ samo jedna bogomolja,adventistiËka, doduπe i ona iπaranamecima i ispunjena prestraπenimvjernicima koji su odmah i bezoklijevanja svoju bogomolju ponudilisvojim suseljanima i braÊi krπÊanimaËija je crkva bila potpuno poruπena.

Eto, i to je bio jedan od razlogazaπto sam cijelim srcem æeliooæivotvoriti ideju jednemeukonfesionalne i nadideoloπkeudruge koja zastupa potpunu slobodusavjesti i vjeroispovijesti.

Osamnaest godina poslije mogureÊi: Zahvalan sam Bogu πto æivim uzemlji vjerskih sloboda, πto æivim uzemlji u kojoj svatko moæe sluæiti Boguprema vlastitoj savjesti. Prije dvijegodine bila mi je Ëast aktivnosudjelovati u kampanji tadaπnjegsaborskog zastupnika dr. Ive JosipoviÊaza predsjednika Republike Hrvatske,ali joπ mi je veÊa Ëast πto uviam dadanas æivimo u zemlji vjerujuÊe veÊine

gdje je moguÊe otvoreno i poπteno reÊida nisi vjernik — i joπ uvijek bitiizabran za predsjednika dræave. Nezato πto neπto vjerujeπ ili ne vjerujeπ,nego zato πto politici, kao i druπtvuuopÊe, trebaju hrabri ljudi, koji neuzmiËu od svoje savjesti i usuuju sejavno iznijeti svoja uvjerenja, a zatim iæivjeti u skladu s njima!

Naæalost, joπ i dan-danas itekakoæivimo u druπtvu u kojem je uobiËajenoËuti o tome kako netko postupanemoralno, ali ipak — po zakonu... Uvrijeme osnivanja Udruge, poneseniidealima demokratskih promjena,maπtali smo o trenutku kad Êemozauvijek staviti znakove jednakostiizmeu zakonitosti i pravednosti sjedne strane, te etiËnosti i moralnosti sdruge strane. Kako u Crkvi, tako i upolitici... ÆeleÊi dosegnuti taj cilj,Udruga za vjersku slobodu u RepubliciHrvatskoj ne mora se bojati kako Êe jojponestati posla...

Joπ na svojoj OsnivaËkoj skupπtiniUdruga je obeÊala i edukaciju izpodruËja vjerskih sloboda, πto znaËipouËavanje o meusobnoj toleranciji isnoπljivosti. To prije svega ukljuËuje:

• snoπljivost izmeu dræave iCrkve,

• snoπljivost brojËano veÊihvjerskih zajednica prema manjima, te

• snoπljivost brojno manjihvjerskih zajednica prema veÊima i æivotbez osjeÊaja ugroæenosti.

Uloga dræave, druπtva i vlasti nijeda daje ili πtiti vjersku slobodu, negoda πtiti svoje graane od ugrozevjerske slobode te da se prema Crkvidræi u odnosu prijateljstva, ali i jasneudaljenosti, jer obje imaju previπevaæne zadaÊe koje nitko osim njih nemoæe obaviti u njihovom djelokrugurada.

Dopustite mi da zavrπim ovoobraÊanje jednim krasnim navodom izGlasa Koncila:

“... Utvreno je naËelo rastavevjerskih zajednica od dræave, drugimrijeËima autonomija Crkve u odnosu nadræavu i autonomija dræave u odnosuna Crkvu, ... najbolje odgovara onomeπto je UËitelj mislio kada je rekao datreba dati caru carevo a Bogu Boæje.Zato, kriæarskih ratova viπe neÊe biti.Ni protiv krivovjeraca, ni protivinovjeraca, ni protiv bezvjeraca.“ (GlasKoncila, 14. studenog 1993.)

Josip TakaË na SkupπtiniUdruge za vjersku slobodu

u Republici Hrvatskoj,Hotel Four Points by Sheraton,

Zagreb, 28. sijeËnja 2012.

14 VJERSKA SLOBODA

Punta Cana, DominikanskaRepublika, 24. travnja 2012.

Gotovo 900 zastupnika sastalo seu Dominikanskoj Republici naSedmom svjetskom kongresuMeunarodne udruge za vjerskuslobodu (IRLA)

“Ovdje smo jer vjerujemo uljudsko dostojanstvo i vjerskuslobodu, buduÊi da je slobodavjerovanja dio ljudskog dostojanstva.Vjerska sloboda je Boæji dar ljubavisvim ljudima svagdje”, rekao je JohnGraz, glavni tajnik Meunarodneudruge za vjersku slobodu (IRLA),koju sponzorira Generalnakonferencija Adventista sedmog dana,otvarajuÊi Sedmi svjetski kongres uPunta Canai u DominikanskojRepublici.

 ObraÊajuÊi se sudionicimakongresa, a njih je bilo gotovo 900,poznati baptistiËki propovjednik ivoa Denton Lotz, ujedno ipredsjednik IRLA-e, ukratko jeopisao svrhu i cilj ovog trodnevnogzasjedanja. “Danas smo ovdje jervjerujemo da je sloboda vjerovanjatemelj svih ljudskih prava.”

 Da nasilje nad vjernicima ostajeproblem, bilo je oËito iz videoizlaganja na poËetku kongresa.Smrtne kazne su dosuene, ali joπnisu izvrπene, krπÊanima uPakistanu i Iranu zbog “blasfemije”,dok je izvrπen atentat napakistanskog duænosnika SalmanaTassera, guvernera pokrajine Punjabi ministra manjina ShahbazaBhattia. Takoer su navedeniprimjeri krajnje vjerske represije uSjevernoj Koreji.

 Moæda se Ëini kako je glavnatema kongresa “Sekularizam ivjerska sloboda” neprimjenjiva nazemlje gdje su na djelu progonstvavjernika, ali Lotz smatra baπsuprotno: “VeÊina ljudi na svijetupati zbog nedostatka vjerske slobode.Sedamdeset posto ljudi na svijetustrada zbog nedostatka vjerskeslobode!”

GovoreÊi skupu rimokatolika,baptista, mormona, scientologa,adventista i drugih, tajnik IRLA-eJohn Graz je opisao ovaj kongres kaoviπenamjenski dogaaj. “Ovaj kongresse bavi vjerskom slobodom, ali nijevjerski dogaaj,” rekao je Graz.

SVJETSKI KONGRES VJERSKE SLOBODE

Odræan je Svjetski

kongres vjerske slobode

u Dominikanskoj

Republici, uz poziv da

se izbjegne vodeÊa

uloga sekularnog

druπtva

 Naæalost, ovo stajaliπte ne dijeleljudi u mnogim dijelovima naπegasvijeta. Zbog toga, rekao je Lotz,odræavanje ovakvoga skupa postajejoπ vaænije.

“Na nama je da djelujemozajedno, da æivimo zajedno u skladu islozi,” rekao je Lotz predstavnicimakrπÊana, muslimana, æidova i drugihvjerskih zajednica i nastavio: “Nisunam potrebni vjerski ratovi.”

15VJERSKA SLOBODA

“Ovdje smo svi zajedno ipredstavljamo razliËita uvjerenja,razliËite religije i razliËite crkve. Mismo razliËiti, ali uvaæavamo jednidruge.”

 BaveÊi se temom “Sekularizam ivjerska sloboda — konflikt ilipartnerstvo” govornici i zastupnicinastoje pronaÊi rjeπenja za izazovena svijetu koji postaju sve opasnijiprilikom izraæavanja raznih uvjerenjau javnosti. Iako zastupamoodvojenost crkve od dræave, visokiËelnik IRLA-e je apelirao da nedopustimo da nas predvodi sekularnodruπtvo.  

VeÊina ljudi na svijetu

pati zbog nedostatka

vjerske slobode.

Sedamdeset posto ljudi

na svijetu strada zbog

nedostatka vjerske

slobode!

“Kad vjera postaje svjetovna,vjerujem da je tada vjerska slobodau najveÊoj neprilici, jer dopuπtasekularizmu da definira πtovjeroispovijesti trebaju vjerovati,rekao je Lotz sudionicima kongresa.“Kad dopustimo sekularizaciji naπevjere da nadmaπi transcedentno,vjera gubi svoje znaËenje,” dodao je.

 Prema Lotzu, “Religija Êeumrijeti kad prestane biti usmjerenana Boga i kad se bude bavila samoneovisnim i samodostatnim Ëovjekom.Religija Êe napredovati kad seusmjeri na Boga.”

 U dopisu koji je proËitanzastupnicima, predsjednik dræaveLeonel Fernandez Reyna uputio je“najtopliju dobrodoπlicuDominikanske Republike, zemljesloboda. Dominikanska Republika jemjesto slobode za krπÊane,muslimane, æidove i ljude drugihvjera.”

Mark A. Kellner, urednikvijesti tjednika Adventist Review

16 VJERSKA SLOBODA

Usubotu, 28. travnja 2012.godine, tisuÊe adventista igostiju primilo je obiljeblagoslova tijekom

sastanka crkvenih voa i mladeæiDominikanske unije na treÊemgodiπnjem festivalu vjerske slobode uSanto Domingu, u DominikanskojRepublici. Godinu dana mladi sumarljivo pripremali program ukojemu su prikazali biblijske prizoreod Postanka do novozavjetne Crkve— s naglaskom na vjersku slobodu.

Vjerska sloboda i sloboda savjestisu Boæji darovi, darovi koji ukljuËujuslobodu izbora. Oni su vaæni svakojosobi na svijetu i sastavni su dioRadosne vijesti o najveÊem daru,Isusu Kristu.

Vjerska sloboda u sekularnomdruπtvu

Nekoliko dana prije proslave uSanto Domingu, zajedno s oko 800duænosnika prisustvovao samsedmom kongresu Meunarodneudruge za vjersku slobodu u Punta

Kani, gdje su se okupili vladiniuzvanici, vjerske voe i gosti izcijelog svijeta kako bi razmotrili ipromicali bolje razumijevanje vjerskeslobode i slobode savjesti u kontekstusekularnog druπtva. U svijetu ukojemu odreena podruËja postajusve sekularnija, sve viπeposvjetovljena, vjerska sloboda sesuoËava s mnogostrukim izazovima.

Adventisti su uvijek prihvaÊalivjersku slobodu kao sastavni diosvojih vjerovanja, povijesti imisijskog rada. Vjerska slobodapredstavlja DNK AdventistiËke crkve.BuduÊi da su vjerska sloboda isloboda savjesti naglaπene u Bibliji,vrlo smo bliski svima onima koji suse zalagali za vjersku slobodutijekom stoljeÊa vjerskihograniËavanja i progonstava.

Vjerska sloboda je osnovnasloboda, osnovno ljudsko pravo. Iakose odnosi na osobne prilike, onadonosi dobrobit i druπtvu i dræavi.Kad god se ona poπtuje i Ëuva,neizbjeæno slijede pravda, mir ikulturni napredak.

Ali i viπe od toga; vjerskasloboda i sloboda savjesti imajubiblijske temelje. Sloboda savjesti jeBoæji dar, dar naπeg Stvoritelja iSpasitelja. On nas je stvorio saslobodom izbora (vidi Postanak2,16.17). Sloboda savjesti je vaæandio ljudskog dostojanstva. Ona jeizraz Boæje velike ljubavi, jer pravaljubav ne postoji bez slobode davolimo ili ne.

Boæji potpis

Vjerska sloboda nosi potpis Bogaljubavi i igra vaænu ulogu u velikojborbi izmeu Krista i Sotone, izmeudobra i zla. U srediπtu knjigeOtkrivenja, u trinaestom iËetrnaestom poglavlju, opisane su zlesile kao one koje tlaËe, progone iubijaju ljude koji odbiju da im sluæe(Otkrivenje 13,14-17). Sasvim

suprotno tome, Boæji narod izraæavasvoju vjeru u Isusa, ali on nikoga neprisiljava da Mu sluæi. IstinskikrπÊani su uvijek ukazivali na Isusakao na istinu i nikada nisu nikogaprisiljavali da prihvati tosvjedoËanstvo. Isus nikada nijeprimjenjivao silu da nametne svojnauk. »ak i Njegovi najbliæi uËeniciimali su slobodu da Ga napuste(Ivan 6,67).

Isus je pripremao svoje uËenikeda se suoËe s progonstvom, alinikada im nije dopustio da progonedruge ili da se osveÊuju. Umjestotoga, govorio im je: “Kad vas poËnuprogoniti u jednom gradu, bjeæite udrugi!” (Matej 10,23) Umjesto dakoriste nasilje, Isus je traæio odsvojih uËenika da vole svojeneprijatelje. O tome kako suprimijenili ove rijeËi u svom æivotu,Ëitamo u 1. KorinÊanima 4,12.13:“Vrijeaju nas, a mi blagoslivljamo;progone nas, a mi strpljivopodnosimo; ocrnjuju nas, a miuzvraÊamo lijepim.”

Pristup sekularizmu

Svjetsko kretanje premasekularizmu je odreeni proces.Neutralni, pragmatiËni i umjerenisekularizam danas moæe postatiideoloπki agresivna sila sutra. Ovo,naravno, ne mora znaËiti da Êedanaπnji umjereni sekularizam sutrapostati ekstreman, ali nas podsjeÊana neke primjere iz povijesti.

Dobro je podsjetiti da se umnogim zapadnim zemljamasekularizam javio kao reakcija nastoljetnu prevlast religije. Takav jesluËaj u Europi, Australiji, Sjevernoji Juænoj Americi, ali u razliËitomopsegu. Na tim kontinentimasekularizam je napredovao odumjerenog do radikalnog oblika. Kaddoe do razine dræavne vlasti i kadga uvode politiËke sile, on Ëesto vodi,korak po korak, do iskljuËenja

Usklaivanje sekularizmas vjerskom slobodom

17VJERSKA SLOBODA

religije iz javnih pitanja. Ali tajproces nije sveopÊi. U nekimdijelovima svijeta napori da senametne sekularni model druπtva ivlasti nije uspio. Ovo je takoerreakcija — ne protiv religije, veÊprotiv procesa sekularizacije.

Ekstremni sekularizam nijenepromjenjiv. Kad koristi dræavnuvlast da ispuni antireligijske planove,izaziva reakcije kod ljudi vjere.Primjeri agresivnog sekularizmaukljuËuju nasilno uklanjanjepovijesnih vjerskih obiljeæja s javnihtrgova; nametanje vrπenja abortusavjerskim ustanovama, Ëak i kad se tokosi sa savjeπÊu lijeËnika; oduzimanjedozvola krπÊanskim agencijamaza usvajanje, ako kaopotencijalne roditelje ne uvrsteistospolne parove. Sekularizamne pogaa samo krπÊanstvo,veÊ i druge vjere. U Francuskojse od muslimana koji pohaajudræavnu πkolu zahtijeva da nenose pokrivala, ili da usuprotnom pohaaju privatneπkole.

U ovim i sliËnimprigodama sekularna dræavaviπe nije vjerski neutralna, veÊdjeluje u korist ekstremnogideoloπkog sekularizma koji nepoπtuje vjersku slobodu.

Vjerska ili agresivnosekularna dræava?

Neki vjernici koji osjeÊajuugroæenost od sekularizma u kuπnjisu da poæele uspostavu vjerskedræave, ili bar takve koja jeprijateljski nastrojena prema religiji.Povijest nam je pokazala da jeuobiËajeni prvi korak prema tomcilju osnivanje vjersko-politiËkestranke koja se zalaæe za vjerskuvladu.

Ponovno moæemo mnogo nauËitiiz proπlosti. Vjekovima je religija bilau srediπtu ljudskog druπtva. Imala jeutjecaja na znanost, umjetnost,filozofiju, politiku, ekonomiju. Ali,kao πto znamo, druπtvo koje je tadapostojalo nije bilo uzor vjerskeslobode.

Ako dræava jednoj religiji dadepovlaπteni poloæaj zakonskim putem,nikakva istinska graanskajednakost nije moguÊa. Æivot postajenoÊna mora svima koji vjerujudrukËije. Primjerice, koji bi tip

druπtva osudio graanina na smrtzbog otpadniπtva zato πto jepromijenio vjeru — sekularan ilireligijski? Takva krπenja ljudskihprava su, na nesreÊu, potpunolegalna u nekim dræavama, i Ëak suukljuËena u ustav ili kriviËni zakon.

Kao dio vjerske manjine,adventisti trebaju biti oprezni kadreligijski pokreti u njihovom druπtvuprimjenjuju politiËke metode. Povijestnam pokazuje katastrofalneposljedice u pogledu vjerske slobodekad se crkva i dræava ujedine.

Isus je rekao: “Moje kraljevstvone pripada ovomu svijetu.” (Ivan18,36) Stoga nijedna zemlja na

svijetu ne moæe tvrditi da je“kraljevstvo Boæje”. U najboljemsluËaju, svaka vlada predstavljanesavrπeni pokuπaj da se uspostavimir, πtiteÊi slobodu i prava svih.Meutim, zaËeci progonstva nastajukad dræava postane “sveta”. Kadpostane “boæanska”, ona skreÊe spravog puta.

Osnovna sloboda

Ako bih trebao birati izmeuvjerske dræave i ekstremne sekularnedræave, ne bih mogao izabrati nijedno ni drugo. Vjerska sloboda jepotisnuta u oba sluËaja. Moj izbormora uvijek biti zemlja gdje jevjerska sloboda opisana kao osnovnasloboda i ima status zaπtiÊenogljudskog prava.

Vjernici mogu podræavatisekularnu dræavu sve dok ona neugroæava vrijednosti njihove vjere.KrπÊani su pozvani da poπtuju vlast idræavu. Ali kad se javi sukob izmeu

vjere i zahtjeva dræave, trebamoposluπati uzviπeni nalog: “Treba seviπe pokoravati Bogu nego ljudima.”(Djela 5,29)

Ono πto mi nazivamo“sekularnim druπtvom” joπ uvijek jeotvoren prostor gdje ljudi razliËitihmiπljenja mogu izraziti svoje glediπte.Taj otvoreni prostor stvara napetost,i u takvom kontekstu oni koji niπtane kaæu riskiraju da nemaju πto reÊi.

Dok se suoËavamo s pitanjemkako da æivimo u sekularnomdruπtvu (sa svim napetostima koje todonosi), a da i dalje budemo vjernikrπÊanskim vrijednostima ivjerovanjima, moramo prihvatiti

napetost koja vlada izmeusekularizma i religije kao dioslobodnog druπtva. Moramoprihvatiti izazove i naÊiodgovarajuÊe odgovore uz Boæjevodstvo.

Napetost pruæamoguÊnosti

Kako napetost raste,javljaju se prilike da πirimosvoju vjeru i vrijednosti. Ako jeideoloπki sekularizamnetolerantan i napada naπuvjeru, moramo se dræati svojevjere s uvjerenjem. Ne trebamose bojati ili povlaËiti. Moramose suoËiti s izazovima uz pomoÊ

krπÊanskog oruæja: s nadom,ustrajnoπÊu, ljubaznoπÊu i ljubavlju.

Potpuno se posvetimo æivotu kojipromiËe vjersku slobodu i slobodusavjesti svojom snaænomposveÊenoπÊu i osobnim radom.Govorimo i branimo svoje stavove napobjedonosan naËin, s uvjerenjem iæarom. Traæimo mudrost s Neba daizvrπimo veliku zadaÊu u borbi zavjersku slobodu, zahtijevajuÊipodrπku vlasti i graanskih voa,kao i javnog mnijenja.

Posebno ohrabrimo mlade da sepridruæe stalnoj borbi i radu zavjersku slobodu i slobodu savjesti zasvakoga. To je Boæji dar i naπa jevelika prednost πto ga moæemoprimiti i dijeliti s drugima.

Ted N. C. Wilsonpredsjednik Generalnekonferencije KrπÊanske

adventistiËke crkve sa sjediπtem uSilver Springu, Maryland,

Sjedinjene AmeriËke Dræave

18 VJERSKA SLOBODA

Od dolaska prvog vjernikaCrkve Isusa Kristasvetaca posljednjih dana,Kreπimira ∆osiÊa, u

Hrvatsku ili u bivπu Jugoslaviju,proπlo je Ëetrdeset godina. Danas ovavjerska zajednica broji oko 450sljedbenika. To je bio povod zaobiljeæavanje ove obljetnice, 3. lipnja2012. u impresivnoj bogomolji naJarunu u Zagrebu.

Skupu su nazoËili visokipredstavnici dræave, grada Zagreba ivjerskih zajednica, kao i gosti iz

Obiljeæena Ëetrdesetaobljetnica CrkveIsusa Krista svetacaposljednjih dana

inozemstva koji su svojim molitvamai sredstvima njegovali ovaj duhovnipokret. Skupu su se obratili, izmeuostalih, gospoa Ann Madsen,profesorica sveuËiliπta BrighamYoung iz Sjedinjenih AmeriËkihDræava, Ankica OstarËeviÊ, bivπapredsjednica Crkve Isusa Kristasvetaca posljednjih dana u Hrvatskoji sadaπnji predsjednik MiljenkoBabiÊ.

Uz lijepe glazbene toËke,zajedniËko pjevanje i duhovnesadræaje u propovijedima, bilo je

prirodno druæiti se spontano ipoticati radosno na duhovnevrijednosti razumijevanja, tolerancijei meusobnog pomaganja. Svi su segovornici prisjeÊali naπeg slavnogkoπarkaπa Kreπimira i njegovihkarakternih promjena koje su bilevidljive nakon povratka izSjedinjenih AmeriËkih Dræava.Uistinu, iskrena duhovnost je uvijekprepoznatljiva.

Dragutin Matak

19VJERSKA SLOBODA

Zagreb, 28. rujna 2012.

Nadomak osamdesetom roendanu usnuo je ukrπÊanskoj nadi dr. Branko Lovrec. Roen je 9.listopada 1932. u Zagrebu, gdje je zavrπiogimnazijsko obrazovanje i diplomirao medicinu. NaFilozofskom fakultetu u Zagrebu studirao je dvijegodine psihologiju i engleski jezik.

Bio je aktivno ukljuËen u rad BaptistiËke crkveu Zagrebu. Od 1965. poËinje se baviti prevoenjem inakladniπtvom krπÊanske literature, najprije uvlastitoj produkciji, a potom, poËetkomsedamdesetih godina, nastavlja rad unutarnovoosnovane krπÊanske nakladniËke kuÊe Duhovnastvarnost.

Nakon osamostaljenja Republike Hrvatske dr.Branko Lovrec postaje prvim predsjednikom SavezabaptistiËkih crkava u Republici Hrvatskoj (1991.—2003.), i do kraja obavlja tu sluæbu kao poËasnipredsjednik.

»ast mi je bila suraivati s njim. Bio je prvipredsjednik Glavnog odbora Udruge za vjerskuslobodu u Republici Hrvatskoj i jedan od njezinihosnivaËa. Kao Ëovjek πirokih vidika shvatio jevrijeme i potrebu za postojanjem takve Udruge paje kao vjerski voa svoj autoritet, sposobnosti iznanje ugradio u njezine temelje.

Znali smo veÊ duæe vrijeme da boluje, ali smoipak s velikim iznenaenjem primili vijest da sesvijeÊa njegovog æivota ugasila. Æalujemo zbognjegovog odlaska i suosjeÊamo s cijelom obitelji.

Za pokojnim Brankom Lovrecom æalit Êevjernici Crkve kojoj je pripadao, ali i vjernici svihdrugih vjerskih zajednica i prijatelji koji su gapoznavali. Bio je to Ëovjek koji je volio ljude i kojije svoju ljubav znao nenametljivo iskazati.

Na zasluæeni odmor je otiπao poboæan i dobarËovjek, s nadom u susret sa svojim Spasiteljemkojemu je vjerno sluæio.

Velimir ©uberttajnik Udruge za vjersku slobodu

U SPOMENPREMINUO DR. BRANKOLOVREC (1932.—2012.),PRVI PREDSJEDNIK UDRUGEZA VJERSKU SLOBODU UREPUBLICI HRVATSKOJ

BRZOJAV PREDSJEDNIKAREPUBLIKE HRVATSKE

Poπtovana obitelji Lovrec,

S iskrenim æaljenjem primio sam vijest oiznenadnoj smrti cijenjenog gospodina BrankaLovreca, prvog i dugogodiπnjeg predsjednikaSaveza baptistiËkih crkava u Republici Hrvatskoj,jednog od osnivaËa i dugogodiπnjeg predsjednikaUdruge za vjersku slobodu. U godinamanastajanja hrvatske dræave, ratnih devedesetih uzpredstavnike drugih vjerskih zajednica vrijedno jei zauzeto radio na oblikovanju identiteta noveHrvatske kao zemlje vjerskih sloboda i vjersketolerancije.

Svojim ljudskim i duhovnim potencijalompomagao je promicanju teze o duhovnojrazliËitosti kao vrijednosti, promicanju tolerancijete ekumenskog i meukonfesionalnog dijaloga.

Kao lijeËnik, biblijski prevoditelj, nakladnik,pedagog, pisac i kao vjernik, gospodin Lovrec bioje uzor Ëlanovima svoje vjerske zajednice, anjegovo djelovanje u korist druπtva i na dobrobitsvoje domovine ostat Êe u sjeÊanju svih koji su snjim suraivali. Svojim æivotom i djelom ostavioje neizbrisiv trag u krπÊanskoj tradiciji, a osobitou tradiciji evaneoskog krπÊanstva na ovimprostorima.

U povodu smrti poπtovanog gospodinaBranka Lovreca, primite izraze moje iskrenesuÊuti.

Zagreb, 2. listopada 2012.

Ivo JosipoviÊpredsjednik Republike Hrvatske

20 VJERSKA SLOBODA

Usklopu inicijativeInstituta europskih regijanazvane “Sretna djetelinas Ëetiri lista”, 9. listopada

2011. odræan je meunarodni imeureligijski susret mira uaustrijskom svetiπtu Maria Bild. Ciljokupljanja bio je zbliæiti graaneregije i gradova triju dræava ËlanicaEuropske unije (Austrija, Maarska,Slovenija) s Hrvatskom i Bosnom iHercegovinom. Na ovoj prigodi seokupilo oko tri stotine predstavnikaPravoslavne, RimokatoliËke,AdventistiËke, EvangelistiËke crkve,te Islamske i Æidovske zajednice.

U proπirenoj Europskoj uniji odvjeroispovijesti se oËekujeizgraivanje visoke razinetolerantnog i mirnog suæivota. Osimtoga, crkve su odgovorne πtititiljudska prava, naroËito slobodu vjerei savjesti posebno kod vjerskih inacionalnih manjina. Na tim seosnovama gradi kultura druπtvenezajednice koja moæe ostvarivati vizijei miriti sukobljene. Kroz aktivnostiprojekta ukljuËuju se razliËiteskupine graana: srednjoπkolci,umjetnici, politiËari, predstavniciudruga civilnog druπtva, vjernici,kulturna druπtva i svi graani.

U ime Varaædinske æupanije nahodoËaπÊu je bila zamjenicavaraædinskog æupana mr. sc. BlankaGlavica-JeËmenica, a od vjernikasudjelovali su vjernici RimokatoliËkecrkve predvoeni paterom AntunomKinderiÊem i pripadnici KrπÊanskeadventistiËke crkve predvoenipastorom dr. sc. DragutinomMatakom.

Pater FranjevaËkog reda,sveÊenik Antun KinderiÊ, sve jesudionike pozvao na ostvarivanjemira u duhu Asiza: “I ovaj naπ skupima sliËan zadatak: pronalazitiputove mira i u naπim sredinamagdje æivimo i gdje jesmo.” 

Protojerej Srpske pravoslavnecrkve distrikta BrËko iz Bosne iHercegovine, sveÊenik Dragan∆irkoviÊ, otpoËeo je svoj govorbiblijskim tekstom: “Mir vamostavljam, mir svoj dajem vam; nedajem vam ga kao πto svijet daje.Neka se ne zbunjuje srce vaπe i nekase ne boji.” (Ivan 14,27)

Na kraju je zakljuËio: “DavjerujuÊi ljudi koji nose Boga u srcusvom mogu da æive zajedno u slozi,ljubavi svakovrsnom dobru, bezobzira u kojoj nacionalnoj pripadnostibili i kojoj konfesiji pripadali, dokaz

smo i mi danas ovdje koji dolazimoiz distrikta BrËko i predstavljamosvoje nacionalno i vjersko porijeklo iopredjeljenje.”

Glavni imam Medælisa Islamskevjerske zajednice distrikta BrËko uBosni i Hercegovini, Mustafa ef.GobeljiÊ, oduπevljeno je govorio osuæivotu i zakljuËio izlaganjenavodom iz Kur’ana:

“KrπÊani i Æidovi su naπa braÊa,naπe razliËitosti su naπe bogatstvo isami Ëin Boæje volje. SvemoguÊi Bogu Kur’anu kaæe: ‘O, ljudi, mi smovas od jednog muπkarca i æenestvorili, i na narode i plemena vaspodijelili da biste se meusobnoupoznali, sigurno je meu vamanajËasniji onaj koji se Boga najviπeboji.’” (49:13)

Bio je to ohrabrujuÊi susret ljudikoji su bili slobodni podijeliti svojeduhovne vrijednosti s drugima,svojim sestrama i braÊom.

Jeli smo zajedno i to hranukoπer, zbog muslimana, adventista iæidova koji ugrauju u svojureligioznost i izbor hrane; pjevali smozajedno i radovali se lijepomsunËanom danu koji nam je poklonioisti Bog koga smo ovim zajedniπtvomsvi πtovali.

ME–UNARODNI I ME–URELIGIJSKIEUROPSKI SUSRET MIRA U AUSTRIJI

21VJERSKA SLOBODA

MIR je uravnoteæeno stanjeljudskoga duha, ideal koji predstavljazajedniËku potrebu svakoga Ëovjeka.Mir je jedno od kljuËnih obiljeæjaistinske duhovnosti. U GalaÊanima5,22 Ëitamo: “Plod su Duha: ljubav,radost, mir, strpljivost, blagost,dobrota, vjernost, krotkost,uzdræljivost…” Mir je dakle idealæivota, najviπe savrπenstvo i konaËnicilj ukupnih Ëovjekovih plemenitihteænji. A ideali su uvijek visokopostavljeni, kao zvijezde, stoga sunaoko nedostiæni i neostvarivi. Baπ kaoi pomorcima zvijezde, ideali nam sluæepri orijentaciji. Prema njimausmjeravamo svoje æivotne staze,premda ih nikada ne moæemo upotpunosti dosegnuti.

Danas postoje profesionalnimirotvorci koji pozivaju na mirmirovnim ugovorima i potpisima.Meutim, ovdje se ne bavimo miromkoji se potpisuje, veÊ onim koji se uËovjeku ostvaruje. Svaki je nemirprepun neizvjesnosti i straha, a Ëovjekstrada osobno, u domu i u svomdruπtvenom okruæju. Ne odgovara namnemir, buka, æurba, nesigurnost. Svitrebamo mir i sigurnost.

Mir na svim razinama toliko jepotreban da ovo obiljeæje duhovnosti nemoæemo dovoljno naglasiti. Isus jenazvan “Knezom mironosnim”, a mir usrcu je ona prava i toliko potrebnaunutarnja sreenost. Dok se nalazimou greπnoj sredini, teπko da Êe ikadaoko nas biti trajnoga mira, ali nemiroko nas ne moæe ugroziti taj duhovnimir. To takoer znaËi da se duhovnoosvjeæenje uvijek dogaa u ozraËjumira, a ne galame, optuæivanja ibezobraznih rijeËi i postupaka. Jedinou okruæju mira moguÊe je zbliæavanjemeu ljudima.

Zapazimo da se mir najuspjeπnijeostvaruje u svojemu prirodnomduhovnom ambijentu, u ljubavi, slobodii istini:

Svi osjeÊamo potrebu za ljubavlju,toplom majËinskom rukom. Æelimo Ëutilijepu rijeË, znati da smo voljeni i dasmo nekome potrebni.

Premda se pojmovi slobode iropstva Ëesto zamjenjuju, pa se ropstvo

prodaje za slobodu, kao u sluËaju onihnesretnika koji uzimaju razne opijatekako bi ostvarili neku svoju “slobodu”,sloboda je udaljavanje od svega onogaπto πtetno djeluje na ljudski æivot usvim njegovim vidovima.

Jeste li vidjeli Ëovjeka koji jepresretan i miran kad ga netkoprevari? Kako se osjeÊate kad vamnetko kaæe neistinu? Jadno. Danas smozatrpani raznim uvjerljiviminformacijama i Ëesto nam doe da kaorimski namjesnik Poncije Pilatuzviknemo: “©to je istina?” (Ivan18,38), ali naæalost, isto kao i on,nismo spremni priËekati odgovor, veÊnastavljamo slijediti neku svojupoluistinu, iako nas te zablude o æivotuskupo koπtaju. Svi smo stalno u potraziza dosljednoπÊu i istinom jer svi nuænotrebamo istinu.

Religija je Ëovjekov odnos premaonome πto smatra vrijednim, lijepim isvetim. Njezina snaga ovisi oËovjekovoj blizini i povezanosti sobjektom religioznosti. Ako je taj objektSveviπnji i milostivi Bog, onda jereligija neprestano u sluæbi mira, jernaπ je Bog — Bog mira, zajedniπtva isloge meu ljudima. Tada seekumenizam ne dogovara niti se onjemu pregovara, jer je iskreno bratskozajedniπtvo meu ljudima jedinodoliËno i prirodno ponaπanje.Razmislimo! Bog je naπ Stvoritelj inebeski Roditelj i zato je najispravnijesmatrati svakog Ëovjeka svojim bratomili sestrom.

Ako religioznost ne dopuπta ovuπirinu i sveobuhvatnost Boæje obiteljionda, naπa religija moæe biti u sluæbiraznih negativnih dogaanja i razdorau svijetu. Ako u njoj prevladavajurasni, nacionalni, statusni, povijesni ilikulturoloπki simboli, idealiziranje omirnom suæivotu je pusta bajka kojojvjeruju samo povrπni i naivni.

Biblijska se religioznost zasniva naistovjetnosti izmeu Ëovjekovih potrebaili ideala i atributa kojima je opisanBog. Na stotine mjesta Ëitamo da jeBog Ljubav, Knez mira, Osloboditelj,Istina i Æivot. Iako su mnogi ideolozitijekom stoljeÊa obeÊavali Ëovjeku da Êedosegnuti zvijezde i doæivjeti ispunjenjesvojih opÊeljudskih potreba, jedino jeIsus Krist rekao: “Ja sam Put, istina iæivot” (Ivan 14,6) i ostao u cijelostidosljedan svojoj tvrdnji. Slijedimo ondaNjegov primjer!

Kad ustvrdimo da svaki Ëovjek teæiza idealima ljubavi, mira, slobode iistine, to je isto kao da smo rekli da jesvakome Ëovjeku potreban Bog. Kao πtobez Boga ne bi bilo Ëovjeka, tako i bezboæanskih odlika u æivotu nemaistinske ËovjeËnosti, dostojanstva imira.

Tko god na ovaj naËin povezujeBoga i Ëovjeka, religiju i mir, veÊ danaspouzdano plovi prema zvjezdanimidealima u mirnu i sigurnu luku.

Dr. sc. Dragutin Matak,pastor KrπÊanske adventistiËke

crkve u Varaædinu, Hrvatska

Govor pastora Dragutina Mataka na hodoËaπÊu mira u Austriji

RELIGIJA I MIR

Ideali mira nisu uvjetovani rasom,nacionalnom pripadnoπÊu, vjerskimodreenjem niti statusom u druπtvu.Utkani su u zdravo tkivo svakogaËovjeka i druπtvene zajednice teobeÊavaju zdrav, nesebiËan i potpunæivot.

Kako ostvarivati i dosezati idealetrajnoga mira?

Duhovni napredak u ostvarivanjumira moæemo usporediti s rastom biljkekoja klija iz sjemena, zatim bojaæljivoizlazi iz zemlje te se postupno razvijau sve veÊu i snaæniju biljku koja nakraju donosi rod. Duhovnim seËovjekom ne postaje preko noÊi, kao πtose ni karakter ne razvija odjednom.Cijeli je æivot prilika da pozakonitostima Duha razvijamo svojkarakter, a tu kljuËnu ulogu ima naπareligioznost.

22 VJERSKA SLOBODA

Svake Ëetiri godine odræavase izborna skupπtina Udrugeza vjersku slobodu uRepublici Hrvatskoj. Ovom

prigodom, 28. studenog, skupπtina jeodræana u Zagrebu u pomoÊnojdvorani KrπÊanske adventistiËkecrkve na Prilazu Gjure DeæeliÊa 77.Na ovome zasjedanju doπlo je doznaËajnih promjena u ËelniπtvuUdruge.

Umjesto dosadaπnjegpredsjednika skupπtine Udruge, prof.dr. Slobodana Langa izabran je imamzagrebaËke dæamije mr. sc. Mirzaefendija MeπiÊ. IzraæavajuÊi zahvaluna ukazanom povjerenju gospodinMeπiÊ je rekao da Êe se truditipridonijeti nastojanjima Udruge danjeguje vjersku slobodu i hrabro stojina strani obespravljenih.

Na skupπtini je izglasanotrinaest Ëlanova Glavnog odboraUdruge te Nadzorni odbor.

Glavni odbor Udruge:1) Ljiljana MatkoviÊ-VlaπiÊ2) Slobodan Lang3) Velimir ©ubert4) Mirza MeπiÊ5) Luciano Moπe PreleviÊ6) Branko BeriÊ

7) Mladen JovanoviÊ 8) Danijel BerkoviÊ 9) Æeljko Mraz10) Marijo ÆivkoviÊ11) Ivan Valek12) Predstavnik SPC13) Dragutin Matak

Nadzorni odbor Udruge:1) Stjepan Farago2) Danijel Æic3) Karlo Lenart

Nakon izborne skupπtine Udrugezasjedao je Glavni odbor i sukladnoËlanku 21 stavak 2 Statuta Udrugeza vjersku slobodu u RepubliciHrvatskoj donio sljedeÊi izbor zapredsjednika, glavnog tajnika irizniËara Udruge:

KatoliËka spisateljica, mr. sc.Ljiljana MatkoviÊ-VlaπiÊ, je za svojpredani rad nagraena jednoglasnomodlukom da nastavi bitipredsjednicom Glavnog odboraUdruge.

Nakon sedamnaest godinapredanog sluæenja kao glavni tajnikUdruge, adventistiËki pastor umirovini Velimir ©ubert se zahvaliosvima na suradnji i zaæelio daljnjiuspjeh Udruzi koja mu je toliko

IZBORNA SKUP©TINA UDRUGE ZA VJERSKUSLOBODU U REPUBLICI HRVATSKOJ

znaËila. Na njegovo je mjesto izabrandr. sc. Dragutin Matak, predavaË naAdventistiËkom teoloπkom fakultetu.

Dosadaπnji rizniËar Udruge, ing.Ivan Valek nakon podupiranjaUdruge od njena osnutka 1994.predloæio je za novoga rizniËarazagrebaËkog rabina Luciana MoπuPreleviÊa. Svi su se sloæili da je, uovo doba πtednje, izbor rabinarizniËara izvrsno rjeπenje.

Djelovanje u ovoj Udruzi jedragovoljno. Od Udruge se nenaplaÊuju niti putni troπkovi, aknjigovoa donira svoju uslugu.Jedino u ovakvome duhu zalaganjeza vjersku i ideoloπku slobodu donosirezultate. Vjerska sloboda je njeænabiljka koju valja njegovati iz ljubavi inastojati prepoznavati i podræavatidobro u drugima i drugaËijima.Raduje nas πto je vjerska sloboda uRepublici Hrvatskoj u uzlaznoj liniji.

Hvala svima koji su dosadnjegovali Udrugu za vjersku sloboduu Republici Hrvatskoj i energiËnostajali za ono πto smatraju da jepravo. Na njihovim tekovinama jelakπe nastaviti djelovanje.

Dragutin Matak,glavni tajnik Udruge

Novoizabrani predsjednik SkupπtineUdruge mr. sc. Mirza efendija MeπiÊ

23VJERSKA SLOBODA

Na prijedlog viπe vjerskihzajednica, za Ëlana Odbora za ljudskaprava i prava nacionalnih manjinaHrvatskoga sabora imenovan je ÆeljkoMraz, glavni tajnik Saveza baptistiËkihcrkava u Republici Hrvatskoj, koji je iËlan Glavnog odbora Udruge za vjerskuslobodu.

Na svojoj sjednici, 14. prosinca2012., Hrvatski sabor je imenovao 104vanjska Ëlana saborskih radnih tijela.U radna se tijela moæe imenovati doπest javnih, znanstvenih i struËnihdjelatnika koji imaju sva prava Ëlanaradnog tijela, osim prava odluËivanja.

U obrazloæenju predlagatelja, kojepotpisuju Srpska pravoslavna crkva uRepublici Hrvatskoj, Meπihat Islamskezajednice u Republici Hrvatskoj,Æidovska opÊina Zagreb, EvangeliËka

crkva u Republici Hrvatskoj,Makedonska pravoslavna crkva uRepublici Hrvatskoj, Evaneoskapentekostna crkva u RepubliciHrvatskoj, KrπÊanska adventistiËkacrkva u Republici Hrvatskoj,Protestantsko evaneosko vijeÊe iSavez baptistiËkih crkava u RepubliciHrvatskoj, izmeu ostaloga stoji:“Smatramo da se gospodin Mraz sasvojim znanjem, radom i iskustvomdokazao kao osoba koja se zalaæe zapromicanje opÊeg dobra, razvitakcivilnog druπtva, promicanje kulture,zaπtitu ljudskih prava i sloboda.”

»estitamo Æeljku Mrazu naimenovanju i æelimo mu Boæje vodstvou obavljanju ove sluæbe.

Uredniπtvo

Hrvatski sabor imenovao Æeljka Mraza, Ëlana Glavnogodbora Udruge za vjersku slobodu u Odbor zaljudska prava i prava nacionalnih manjina

Zagreb, 27. prosinca 2012.

Zdravstveni odgoj u πkolamasmatramo velikom pomoÊi roditeljima imedicinskim ustanovama prizdravstvenom prosvjeÊivanju djece.Zdravstvena kultura mora uvijek ostativaæna sastavnica cjelovitog odgojamladih. Æao nam je πto u tomplemenitom nastojanju postojenesporazumi koji zadiru u podruËjeljudskih i vjerskih prava i sloboda, aza koje vjerujemo da se mogu brzo ijednostavno prevladati. U tome sesmislu oËitujemo:

Prema OpÊoj deklaraciji o ljudskimpravima “Svatko ima pravo na slobodumiπljenja, savjesti i vjere.” (»lanak 18)Uskratiti ideoloπku slobodu pojedincunapad je na njegovo ili njezinodostojanstvo. Koliko vrijedi Ëovjek akone smije æivjeti prema svojimuvjerenjima? Ovu vrijednosnu stvarnostljudskog biÊa valja spoznati ikonstatirati poput Newtonovih izraËunakoji samo potvruju ono πto je veÊpostojalo. Ljudsko dostojanstvo trebajupoπtivati pojedinci kako i druπtvena

Izjava Udruge za vjersku slobodu u RepubliciHrvatskoj o Zdravstvenom odgoju

sredina — vjerska/ideoloπka i politiËka.Ljudska prava i slobode su tolikotemeljni (sveti), da ih niti jedna vlast,vjerska ili civilna ne smije oduzeti nitizanijekati.

Stoga, u konkretnom sluËajuspornih dijelova Ëetvrtog modula

Zdravstvenog odgoja, smatramo da jemudro i nuæno naËiniti kompromis kojije rukovoen vjerskim i ideoloπkimvrijednostima roditelja koji æele, ali sui obvezni odgajati svoju djecu.

Za sve koji smatraju da nemaniπta sporno u Ëetvrtom moduluZdravstvenog odgoja, problem nepostoji. Meutim, za djecu onihroditelja koji protestiraju zbog dijelovaËetvrtog modula valja uskladiti sadræajnastavnog plana s njihovim æivotnimvrijednostima. BuduÊi da se izbornanastava prakticira u naprednimodgojno-obrazovnim sustavima, nepostoji zapreka da se na isti naËin brzoi lako rijeπi ovaj nesporazum.

Na taj bismo naËin, uz Zdravstveniodgoj, nauËili naπu djecu i roditeljemeusobnom uvaæavanju i slobodi kojarazumije i cijeni drugog i drugaËije.

U ime Udruge za vjersku sloboduu Republici Hrvatskoj

Mr. sc. Ljiljana MatkoviÊ-VlaπiÊ,predsjednica

Dr. sc. Dragutin Matak,glavni tajnik

24 VJERSKA SLOBODA

Ujedinjeni narodi su 1948.godine usvojili OpÊudeklaraciju o ljudskimpravima. U 18. Ëlanku je

zapisano: “Svatko ima pravo naslobodu miπljenja, savjesti i vjere; topravo ukljuËuje slobodu promjenereligije ili vjerovanja, te slobodu dasvatko, bilo pojedinaËno ilizajedniËki, izrazi svoju religiju ilivjerovanje u uËenju, obiËajima,bogoπtovlju i svetkovanju.”

Danas, viπe od 60 godina nakonpotpisivanja ovog spisa, ne smijemozaboraviti ono kljuËno: niti jedanproglas, niti ustavna odredba, nitizakonska odredba nikada nisustvorili slobodu vjerovanja. Sve πtoovi proglasi i odredbe mogu uËinitijest priznati vjersku slobodu kao veÊpostojeÊe pravo.

Stoga, koliko god oni bili odpomoÊi pri izricanju stvarnostivjerske slobode, ovi zakoni,deklaracije i dekreti vjersku slobodumogu stvoriti isto tako kao πtoNewtonovi zakoni mogu stvoritikretanje planeta. Ono πto oni Ëinejest da, poput Newtonovih izraËuna,samo potvruju ono πto je veÊpostojalo.

Ako ova prava veÊ postoje idoista ih ovi proglasi nisu stvorili, na

kojem su onda temelju zasnovana?Koje obrazloæenje moæemo uporabitiza prava koja se smatraju tolikosvetima i toliko temeljnima da ih nitijedna vlada ne smije zakonitooduzeti ili zanijekati? Na kojim setrajnim naËelima moæe temeljitivjerska sloboda? A πto je vjerojatnojoπ vaænije, s kojim se opasnostimaova naËela suoËavaju?

Temelji slobode1. Prvo naËelo na kojem se

temelji vjerska sloboda jest,jednostavno, ljudska individualnost.Vrijednost jedinke je neprocjenjiva,jer je to jedinstvenost koja se nikadaviπe ne moæe ponovno proizvesti, a

suoËava pojedinac, a ne druπtvenazajednica kao takva.

2. SljedeÊe naËelo jest naËelomoralne slobode, koje Francuzinazivaju libre arbitre: pravopojedinca da svjesno djeluje kaovlastiti sudac, da slobodno izabire,prosuuje i sâm za sebe odluËuje.Ova moralna sloboda, ovo pravo,upravo pojedince Ëini odgovornima zavlastite stavove na podruËjuvjerovanja. Ako ova sloboda nepostoji, tada ne moæe postojati nitipojedinaËna odgovornost niti obvezaprema Stvoritelju.

3. Ljudska individualnost,moralna sloboda i odgovornost dajuljudskim biÊima dostojanstvo, a onoje joπ jedan stup i oslonac vjerskeslobode. Ljudsko dostojanstvo trebajupoπtivati i pojedinci i njihovadruπtveno-vjersko-politiËka sredstva.UskraÊivanje ideoloπke slobodepojedinca predstavlja napad nanjegovo ili njezino dostojanstvo. Ovose dostojanstvo moæe zaπtititi samoako svaka osoba poπtuje libre arbitresavjesti druge osobe.

4. SljedeÊe je naËelo jednakost.Ljudska individualnost i dostojanstvopodrazumijevaju jednakost svakogpojedinca pred Bogom i pred ostalimljudskim biÊima u druπtvenojzajednici uopÊe. Bilo koja vrstanejednakog postupanja jest povredaljudske osobe i samog temelja vjerskeslobode.

5. Ova je jednakost, naravno,razlogom πto je nediskriminacija joπjedno vaæno naËelo vjerske slobode.Poput jednakosti, i nediskriminacijaje neizbjeæna, jasna posljedicaljudskog dostojanstva, a ukljuËujestavljanje vjerskih prava manjine naistu razinu s vjerskim pravimaveÊine. NasreÊu, zamisao o vjerskojnediskriminaciji nalazimo u samojnaravi Ujedinjenih naroda i ona jeduboko usaena u razliËitemeunarodne dokumente.

6. Joπ jedan oslonac nalazimo upluralizmu. Kad jedna crkva ilivjersko tijelo ima iskljuËiv status ili

Zakoni, proglasi i odredbe o sektama

Sektaπki nastrojena

osoba nosi vjerske tamne

naoËale, misleÊi kako je

svaki drugi pogled

pogreπan i vjerojatno

opasan, te æeli æivjeti u

divnoj vjerskoj samoÊi.

ako je se ograniËi ili oπteti, nikad nemoæe biti nadoknaena. S krπÊanskogje stajaliπta osoba kao jedinkavrednija od druπtvene zajednice, i toiz nekoliko razloga: (a) druπtvo nemoæe postojati bez pojedinaËnihosoba, no osobe kao pojedinci mogupostojati bez druπtvene zajednice; (b)s vjeËnim æivotom, s vjeËnoπÊu,suoËava se pojedinac, a ne druπtvenazajednica; (c) s boæanskim sudom se

25VJERSKA SLOBODA

prednost sluæbenog priznanja, tadasu manjinske vjerske skupine obiËnodiskriminirane, i de jure i de facto.Jednakost pred zakonom inediskriminacija gotovo u pravilupretpostavljaju postojanje nekogoblika vjerskog pluralizma.

Iako je svako od ovih naËelasamo po sebi i pojedinaËno vaæno,ipak samo onda kada su sva Ëvrstookupljena, predstavljaju snaæantemelj na kojemu poËiva vjerskasloboda. Poπtivanje bilo kojeg od ovihnaËela, a osobito svih, u konaËnicivodi do poπtivanja vjerske slobode.Niti jedan narod, niti jedna politikane mogu krπiti bilo koje od ovihnaËela, a da istodobno ne krπeosnovna ljudska prava.

Prijetnja slobodiNaæalost, unatoË tome πto su ovo

temeljna ljudska prava, prijetnju impredstavljaju razliËite geopolitiËkesile.

1. Prva je vjersko-politiËkifundamentalizam. RijeË“fundamentalizam” se u ovom sluËajune rabi za pristup tumaËenju Biblije,veÊ za ekstremistiËki i totalitarnivjerski stav koji smatra da svi kojiimaju razliËita vjerska uvjerenjapredstavljaju opasnost koju trebasasvim zbrisati ili potiskivatizakonom. Ova je pogubna sila uporastu u veÊini vjerskih podruËja,osobito u islamskom, no na nju nisuimuni ni krπÊanstvo, judaizam,hinduizam, niti budizam.

2. Gospodarska nejednakostpredstavlja joπ jednu veliku prijetnjuvjerskoj slobodi. U podruËjima ukojima su ljudi zarobljeni politiËko-gospodarskom bijedom, oni se ËeπÊepodloæe pjesmi sirena i obeÊanjimabuduÊeg sjaja koje im nameÊufundamentalistiËki demagozi.Zanemarivanje ovakvog sustavnogljudskog siromaπtva dopuπtavjerskom ekstremizmu ispunjavanjepraznine beznaa uz istodobni napadna vjersku slobodu.

3. Iako sektaπtvo i protusektaπkipokreti mogu izgledati kao da su, upravilu, na suprotnim krajevimaideoloπke ljestvice, oni se zapravohrane jedan drugim i oba suneprijatelji vjerske slobode. Sektaπkinastrojena osoba nosi vjerske tamnenaoËale, misleÊi kako je svaki drugi

pogled pogreπan i vjerojatno opasan,te æeli æivjeti u divnoj vjerskojsamoÊi. Poπtovanje prava drugih ljudinalazi joj se nisko na ljestviciprioriteta.

Istodobno je organiziraniprotusektaπki pokret toliko opsjednut“sektama” da je voljan pogazititemeljna ljudska prava uporabom,primjerice, deprogramiranja. Iako jenedvojbeno postojanje nekih “opasnih

Organizirani

protusektaπki pokret

toliko je opsjednut

“sektama” da je voljan

pogaziti temeljna ljudska

prava uporabom,

primjerice,

deprogramiranja.

sekti”, njihov se broj preuveliËava, azakonite i miroljubive skupine kojesu u skladu sa zakonom bivajupometene zajedno s njima.

4. Zdruæivanje vlasti i veÊinskereligije moæe biti joπ jedna prijetnja,kao πto nam to i povijest jasnopokazuje. ImajuÊi na umu europsko iameriËko kolonijalno iskustvo,sastavljaËi ameriËkog Ustava suodvojili vlast i sluæbenu religiju, πtoje sluæilo kao πtit koji dræipotencijalno opasno udruæivanje na

najmanjoj moguÊoj razini.Kad je komunizam postao

sluæbena protuvjerska ideologija uIstoËnoj Europi, objavljeno jeodvajanje crkve od dræave. Nakonpada totalitarnog komunizma u ovimdræavama, neki od Ëelnika prijaπnjihdræavnih crkava tvrde kako jeodvajanje crkve od dræave bilakomunistiËka rabota te kakoveÊinskoj crkvi treba vratiti prijaπnjemjesto i moÊ u druπtvu. Onipromaπuju cilj: komunisti nikadanisu prakticirali odvajanje crkve idræave, veÊ samo odvajanje crkve oddræave, ali ne i dræave od crkve!Dræava je nadzirala crkve teπkomrukom koja je ponekad i proganjala.

5. Danas se neke stare veÊinskecrkve ulaguju dræavi traæeÊiozakonjenje, uz propise koji Êepodupirati poloæaj povijesne crkve, amanjinskim crkvama, osobito novimvjerskim pokretima, ograniËavatislobodu izraæavanja. DemokracijaveÊini omoguÊuje vlast, a zamisao otemeljnim ljudskim pravima, pa takoi o pravu na vjersku slobodu, stavljata prava izvan dohvata politiËke ilivjerske veÊine.

Neki su politiËari, bili oniljeviËari ili desniËari, naæalost, uvijekspremni prihvatiti ponudu vjerskeveÊine, kako bi dobili njihovupotporu u izbornom postupku. Ovomoæe predstavljati opasnost zavjersku slobodu.

ZakljuËakTemelj je vjerske slobode, na

osnovi javnog miπljenja, u zadnjihnekoliko desetljeÊa postao jasniji, nobitka za vjersku slobodu neprekidnose nastavlja. Sada, viπe od πezdesetgodina nakon OpÊe deklaracije oljudskim pravima, vodi se bitka kojaje, osobito u postkomunistiËkomsvijetu, teæa nego ikada. Ipak,vjerska sloboda nastavlja biti jednimod najosnovnijih i najdragocjenijihljudskih prava: pravo koje svi zakoni,proglasi i deklaracije mogu samopoveÊati, ali nikada stvoriti ili pakukinuti.

Dr. sc. Bert B. Beach glavni tajnik VijeÊa

adventista sedmog dana zameucrkvene odnose i

potpredsjednik Meunarodneudruge za vjersku slobodu

26 VJERSKA SLOBODA

Biti krπÊanin u nekim zemljama predstavljalo jeozbiljan prekrπaj protiv dræave. Bezbroj ljudi jebilo uhiÊeno, kaænjeno pa Ëak i liπeno æivota jerse nisu odrekli svoje vjere.

Dok je Aleks jedne veËeri veËerao u krugu svojeobitelji, zaËulo se jako udaranje po ulaznim vratima. Kadih je otvorio, pred sobom je ugledao nekoliko policajaca.Nahrupili su na njega, grubo ga zgrabili i odvukli uautomobil. Nije stigao niπta ponijeti sa sobom; Ëak se nijeni pozdravio s obitelji.

UkuÊani su ostali uplakani, ne znajuÊi hoÊe li gaikada ponovno vidjeti. Zatvorenici ovakve vrste nestajalibi zauvijek.

Aleksa su odvezli u zatvor izvan grada. Ugurali su gau prostoriju prepunu ljudi koji su Ëekali ispitivanje. Doπaoje red i na njega.

“Ti, Aleks! Znaπ li da nema Boga? Zaπto sluæiπnekome tko ne postoji? Ako obeÊaπ prestati s timglupostima, moæeπ iÊi kuÊi.”

Aleks se uspravio i rekao:“Ali, gospodine, Bog postoji i ja Mu i dalje æelim

sluæiti.”“U redu, budalo! Vi krπÊani ste najgori neprijatelji

dræave. IÊi Êeπ u samicu dok se ne predomisliπ!” urlao jerazbjeπnjeli policajac.

PriskoËio je drugi i odveo ga uskim hodnikom domraËne Êelije.

U Êeliji nije bilo niËeg, osim jednog tankog, prljavogpokrivaËa. Nije bilo nikakve knjige, niti druπtva —samo stjenice i buhe. Ni sa kime nije mogao progovoritiniti rijeË. »uvar bi mu jednom dnevno donosio malohrane.

Zatvorenike je uprava zatvora dræala u takvimuvjetima kako bi ih πto prije slomila. Da bi to izbjegao,Aleks je poËeo prebrojavati Ëavle po zidovima, pa daske...i tako redom. Samo da bilo Ëime zaokupi svoj um.

Bio je najnesretniji zbog toga πto nije mogao sa sobomponijeti svoju Bibliju. Povrh svega bilo mu je æao πto nijedotad upamtio viπe biblijskih redaka. Naravno, znao jeneke psalme i na desetke drugih redaka. Kako bi mu saddobro doπlo da zna napamet Ëitava poglavlja! Mogao bi sebolje tjeπiti Boæjom rijeËju.

Jednog dana otkrio je malu pukotinu u zidu koji jedijelio njegovu Êeliju od susjedne. Jedva se usudionadati... ali æelja je bila jaka. Kad bi mogao doÊi u vezu snekim ljudskim biÊem... moæda Ëak i krπÊaninom — kakavbi to bio blagoslov!

Tiho, sasvim tiho prislonio je usne na pukotinu iproπaptao:

“Ima li koga? Bilo koga! Molim, odgovori mi.”Srce mu je snaæno udaralo kad je prislonio uho na

pukotinu u iπËekivanju odgovora.Kako se obradovao kad je s one strane doπao odgovor!“Da, ja sam tu! Zovem se Ivan, a ti?”“Ja sam Aleks. Tu sam zbog svojega krπÊanstva. A ti?”“Divno!” zaËuo je πapat s druge strane zida. “Ja sam

tu iz istog razloga! Dobro da moæemo bar πaptati. Ovdjese nalazim veÊ nekoliko tjedana, i sve to vrijeme nisam nisa kime razgovarao. Sad Êemo moÊi makar πaptati.Moramo biti oprezni da nas straæari ne Ëuju i nerazdvoje!”

“Najviπe mi nedostaje Biblija”, tuæio se Aleks.“Odvukli su me iznenada, pa nisam stigao niπta ponijeti.Neprestano ponavljam biblijske retke koje sam nekoÊnauËio napamet. Da ih barem znam viπe; sad bi mi bilivelika utjeha.”

“Brate Alekse, imam za tebe radosnu vijest! Prijenego πto su me odvukli, stigao sam istrgnuti nekolikolistova iz Novog zavjeta.”

Ivan je naËas zaboravio da mora πaptati, pa je overijeËi izrekao malo glasnije. Aleks ga je brzo utiπao.

“Te sam listove uspio sakriti u cipelu. »uvari ih nisupronaπli. Iz njih crpim utjehu, inaËe ne bih preæivio. RadoÊu ti posuivati po jedan list, da nauËiπ napamet. ValjdaÊe proÊi kroz pukotinu...”

I zaËas je jedan list bio u Aleksovim rukama. Drhtaoje dok ga je spremao.

“Hvala ti, hvala, brate Ivane!” tiho je πaptao.Tako je provodio dane uËeÊi napamet biblijske retke i

moleÊi Boga da ih upamti.UveËer bi dvojica prijatelja zajedno izgovarala

dragocjene rijeËi utjehe, hrabreÊi jedan drugoga.Nakon dosta vremena obojica su puπtena iz zatvora.

Njihovo prijateljstvo je i dalje ostalo Ëvrsto. Rado su sesjeÊali dragocjenih stranica istrgnutih iz Svetog pismakojima su se hrabrili i koje su im pomogle da preæivestraπno vrijeme svirepog tamnovanja.

Jean Jones

Pukotina u zidu

27VJERSKA SLOBODA

Prisiljavati na vjerovanje?©to u osnovi razlikuje europsku povijest od povijesti drugih kontinenata i kultura?

Ratovi i revolucije,diktatori i muËenici,tehniËka i umjetniËkadostignuÊa, ali i vrijeme

propadanja i bijede — sve to i mnogoviπe toga nalazimo posvuda oko sebe.Jedino u Europi (i u svijetu podutjecajem Europe) postoji jedinstvenasrediπnja tema koje nema u drugimkrajevima svijeta; ta tema je “crkva idræava”. Samo europska kulturapoznaje duboku napetost izmeuvjerskog sustava i svjetovne vlasti,poznaje zahtjev za vjerskomslobodom, poznaje “rat izmeucrkava” i odnos slobode savjesti idræave.

©to je uzrok ovoj jedinstvenojneobiËnosti? Odgovor glasi: Isus. AkoIsusovo djelo prosudimo s povijesnestrane, dakle ne s vjerske, zakljuËitÊemo: Njegov najveÊi darËovjeËanstvu jest odvajanje crkve oddræave, vjere od vlasti. Isus isto takoodbija primjenu sile u onome πto jepovezano s vjerom; jednako kao izahtjev da tradicija i druπtvoodreuju πto Êe pojedinac vjerovati.

Sve se moæe iznuditi — osimljubavi

Isus poziva Ëovjeka na slobodusavjesti. Njemu je dobro znano daËovjek ovu slobodu moæe i zlorabiti,da se moæe uzvisiti kao Bog, ali i dase moæe sunovratiti u nezadræivi ineodgovorni kaos. Ali Isus se izlaæeriziku, jer ljubav prema Bogu — aona je iznad svega — moæe doÊisamo kao posljedica slobode. »ovjekaje moguÊe prisiliti na sve: on maπezastavicama pred tiranima, pljeπÊesvojim muËiteljima, govori suprotnoonome πto misli. Samo na neπto nemoæemo biti primorani — da ljubimo.A Bog oËekuje upravo to.

DesetljeÊa izmeu 313. i 380.godine spadaju u najsudbonosnija upovijesti ËovjeËanstva. U ono su dobarimski vladar Konstantin i njegovinasljednici sustavno izgradili

krπÊanstvo u dræavnu religiju, a svedruge svjetonazore i kultovezabranili, Ëak pod prijetnjom smrti.Tako je poËelo “konstantinsko dobacrkve”. Ono je zavrπilo dvije do tristotine godina dugim procesom πtoga je pokrenuo Luther, a taj jeproces zavrπio prijelazom sdevetnaestog na dvadeseto stoljeÊe.

Prema tome, danas — na pragutreÊeg tisuÊljeÊa — mnogi su meunama zaprepaπteni za nasEuropljane neobiËnom, πarenom i ËakkriËavom paletom razliËitih religija.A stalno se javljaju nove. Zabrinutostizazivaju destruktivne sekte sve

muslimane je to osnova negativnostizapadnog svijeta i krπÊanstva.Muhamed ne poznaje razdvajanjevjere i dræave, ljudska prava kako ihdanas shvaÊamo. Dræava i druπtvo suili religijski jedinstveni, naimeoblikovani na islamski naËin, ili sesmatraju pogreπnim i promaπenim.Suvremena svjetovnost posljedica jeove “osnovne zablude” krπÊanstva.Ovakvo bi tumaËenje bilo opravdano— kad ne bi zanemarivalo Isusa kaoBogoËovjeka. Uz dostojanstvo Ëovjekaide i sloboda.

Moæda niπta ne moæe takoduboko povrijediti Ëovjeka kaoprisiljavanje da vrπi neki vjerski Ëin.S time se moæe usporediti samoprisilan brak s nevoljenom osobom.Pruski kralj Friedrich II. Velikimorao je, nakon svih poniæenjakojima ga je njegov (dobronamjerni)otac izvrgnuo (primjerice, daprisustvuje smaknuÊu svog voljenogprijatelja), joπ i to podnijeti.Posljedica je bila trajno duπevnooπteÊenje. Na mjestu je pitanje nije liproπirenost suvremenog nevjerstvaizravna posljedica viπestoljetnogkolektivnog prisiljavanja navjerovanje.

Trebalo bi nas uznemiriti to πtose danas u Rusiji oËijuka s dræavnomcrkvom uz argument kako je tonarodna crkva (kako to tvrdepravoslavci u Rusiji). Joπ gore je πtose to dogaa Ëak i u GrËkoj koja jeËlanica Europske Unije. Kako biinaËe trebalo razumjeti zahtjeve dase vjerska pripadnost unese u osobnuiskaznicu?

Povijest nije sudbina kojoj smobespomoÊno izloæeni. Na nama je,Ëak je to i dio odgovornosti sprambliænjega, da zahtijevamo odizabranih zastupnika da u vladama imeunarodnim zajednicama traæepoπtivanje preuzetih ljudskih prava.Ljudska prava nisu samo po sebirazumljivo dobro.

Dr. sc. Dieter Leutert

“U Gospodnje imesaæeÊi, u Gospodnjeime zapaliti, ubijatii predati avlu, sveu ime Gospodnje.”

Georg Christopher Lichtenberg(1742.—1799.)

tamo do sotonskih kultova. OtvorenoreËeno: ovo je uobiËajeno stanje nakoje se moramo priviknuti. Jednakotako je mnogostruk, zbunjujuÊi izaprepaπÊujuÊi bio duhovni svijet urazdoblju izmeu Isusa iKonstantina. Alternativa tome bilo binovo konstantinsko doba — naravno,nasuprot Evanelju.

Sloboda pripada udostojanstvo Ëovjeka

Islam prigovara krπÊanima zbogmnogostrukosti duhovnihsvjetonazora. KrπÊani, osobitoprotestanti, tu pluralnost shvaÊajukao izraz slobode savjesti. Za

28 VJERSKA SLOBODA

GORE: Raafat Kamal, Zoran Grozdanov, Sran ©kunca, Nikola Bratulica, Aziz HasanoviÊ, Stanko LasiÊ

DOLJE: Stanko LasiÊ, Josip TakaË, Redæo HamziÊ, Krista Kukolja, John Graz, Ljiljana MatkoviÊ-VlaπiÊ, Dragutin Matak