GLASILO HRVATSKE PROVINCIJE SV. JERONIMA FRANJEVACA ... · inverzija ovoga dvoga, pa otuda strah od promjene službe ili mjesta u kojemu smo se već udomaćili. Fali nam otvorenosti

Br. 3/2015

GLASILO HRVATSKE PROVINCIJE SV. JERONIMA FRANJEVACA KONVENTUALACA

3/2015 – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – Glasilo Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca – 1

Uvodna riječ ProvincijalaKOLBEOVA GODINA . . . . . . . . 3NAJAVE . . . . . . . . . . . . 4OBAVIJEST . . . . . . . . . . . 4

Iz Generalne kurijeREVIZIJA III. POGLAVLJA USTANOVA . . . . . . . . . . 51. SCHEDA – III. POGLAVLJE DUHOVNI UVOD, NASLOV I. . . . 62. SCHEDA – III. POGLAVLJE NASLOV II., III., IV. . . . . . . . 193. SCHEDA – III. POGLAVLJE NASLOV V., VI. . . . . . . . . . 26

Iz ProvincijeŠESNAESTA SJEDNICA DEFINITORIJA . . . . . . . . . 34SEDAMNAESTA SJEDNICA DEFINITORIJA . . . . . . . . . 36OSAMNAESTA SJEDNICA DEFINITORIJA . . . . . . . . . 37

Vijesti iz ProvincijeFRANJEVAČKE DUHOVNE VJEŽBE ZA MLADE . . . . . . . . . . 38PRVI ZAVJETI FRA PETRA KRAŠEKA . . 38 POČETAK NOVICIJATA TROJICE POSTULANATA . . . . . . . . . 39PREDSTAVLJANJE MONOGRAFIJE O ŠIBENSKOM SAMOSTANU NA MANIFESTACIJI KNJIGA MEDITERANA . . . . . . . . . 39KLAPA SV. JURAJ U PULSKOJ ŽUPI SV. IVANA KRSTITELJA . . . . . . 39

SUSRET HRVATSKIH I SLOVENSKIH BOGOSLOVA . . . . . . . . . 39DAN PROVINCIJE 2015. . . . . . . 40

PriloziDAN PROVINCIJE, MOLVE 2015. UVODNA RIJEČ PROVINCIJALNOG MINISTRA FRA JOSIPA BLAŽEVIĆA . 41HOMILIJA NA BLAGDAN SV. JERONIMA 2015. . . . . . . . 44

Napisano – objavljeno . . . . . . . . 46

Naši pokojniFRA IVO (ZDRAVKO) PLANINIĆ . . . 47DRAGICA JURETA (r. RIMAC) . . . . 48MARIJA FILINIĆ (r. FILINIĆ) . . . . . 48

kazalo

2 – Glasilo Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – 3/2015

Fraternitasslužbeno glasilo

Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca

Br. 3/2015

Izdaje:Hrvatska provincija sv. Jeronima

franjevaca konventualacaHR – 10000 Zagreb, Sveti Duh 31tel. (01) 3771 888; fax (01) 3773 754

[email protected]

Uredio:Nikola Šantek

Odgovara:Josip Blažević

Sveti Duh 31, 10000 Zagreb

Tisak:Denona d.o.o., Getaldićeva 1, Zagreb

ISSN 1332-7941


»Živjeti, trpjeti, djelovati i umrijeti samo za Boga, za Boga po Bezgrešnoj,

i kao sredstva u njenoj ruci: eto ideala dostojna viteza Bezgrešne.«

(sv. Maksimilijan Kolbe)

Radost mi je, draga braćo, pozdraviti vas na po-četku Kolbeove godine, kojom je obilježen ovaj je-senski broj Fraternitasa. Njezino obilježavanje ide na ruku prijedlogu dvjestotog redovitog general-nog kapitula održanog u Asizu 2013. u kojemu (br. 2) piše: »Generalni kapitul odlučuje kako je priori-tet Reda na području formacije u idućem šestogo-dišnjem razdoblju rasti u identitetu naše karizme kao franjevaca konventualaca i tako doprinositi novoj evangelizaciji.« To je prioritet koji se odno-si i na naše četverogodišnje razdoblje pa mu treba posvetiti primjerenu važnost.

U mnoštvu različitih obveza i poslova, draga braćo, prijeti velika opasnost da nam promakne ono bitno. Formacija znači suobličavanje Isusu Kristu. Kolbeova godina (započela na blagdan sv. Maksimilijana Kolbea 2015., a završit će na blag-dan istoga sveca 2016. godine), pruža nam jedin-stvenu i konkretnu prigodu za rast u identitetu naše karizme kao franjevaca konventualaca, kako bi kroz vlastiti apostolat obogatili mjesnu i opću Crkvu, pružili svoj doprinos novoj evangelizaciji, nadasve joj utisnuli prepoznatljivi biljeg vlastitom karizmom. Moramo iskreno priznati da je Kolbe-ova baština u našoj formaciji zapostavljena, nedo-voljno smo s njome upoznati, posljedica čega je ravnodušnost spram nje, njezino zapostavljanje. Pri ovoj konstataciji ne smijemo samo slegnuti ra-menima i nastaviti dalje.

Kolbea je od ulaska u samostan uznemiravao nedostatak žara za ideal svetosti u brojnih redov-nika. Imao je osjećaj kako brojni mladi ulaze u sa-mostan s istinskom željom, ali ne nalaze potrebnu pomoć kako bi nastavili težiti k tome idealu. Ako

ćemo biti iskreni moramo priznati da ni mi danas kao zajednica nismo puno dalje odmakli od Kol-beovog vremena. Žar za svetošću još uvijek nije na prvome mjestu u našem životu. Zadovoljavamo se dobrim obavljanjem povjerenih nam službi, što je i u našim izvještajima jedino mjerljivo, ali zaborav-ljamo da su službe i poslovi koje vršimo tek sred-stva u postizanju cilja. Cilj je postizanje svetosti, a sredstva su u drugome planu. Kod nas prevladava inverzija ovoga dvoga, pa otuda strah od promjene službe ili mjesta u kojemu smo se već udomaćili. Fali nam otvorenosti Duhu Svetome, otvorenost novim iskustvima, povjerenja da nas Bog, koji nas je pozvao, i dalje ne prestaje pozivati na nova mje-sta i nove službe. Apostol Pavao osnivao je mjesne Crkve, za njih se brinuo, ali je stalno išao naprijed, na nova putovanja, nove pustolovine s Bogom. Čo-vjek je na zemlji putnik (homo viator) i dobro je da nigdje ne baca sidro na dugo razdoblje. Preobilje dragovoljnosti, koje nas je dopratilo u samostan, ne smije ustuknuti pred hedonističkim mentali-tetom na koji, moramo priznati, nismo imuni ni mi unutar samostanskih zidina. Kolbeova žrtva za oca jedne obitelji izazov je svima nama da se pre-ispitamo koliko je naš redovnički život obilježen žrtvom. Žrtvom za dobro vlastite zajednice, Pro-vincije, obitelji, župe, Crkve, svijeta. Kad slobod-no i svjesno opredjeljenje za žrtvu iščezne iz na-šeg života, a redovnički život bez žrtve je apsurd!, simptome njegove odsutnosti teško je kamufl irati: igramo ulogu žrtve, mučenika, samo sebi ugađa-mo, mrmljamo, prigovaramo, lamentiramo, traži-mo da nam drugi ugađaju, služe, osjećamo se ne-shvaćeni, podcijenjeni… Krepost je podnositi tr-pljenje, nepravdu, dragovoljno, na sebe preuzimati i dio poslova drugih, a da drugi to niti ne zapaze.

Kolbeova baština ima taj potencijal da nas za-pali, ražari, prožme, osvoji, zanese, u nama pro-budi prvotnu želju život darovati Bogu, što smo po zavjetima davno i obećali. Zavjeti nisu nešto

KOLBEOVA GODINA

uvodna riječ provincijala


smisla samo dok je redovnik zaljubljen u Boga, do tada će biti i redovnik, redovit u obdržavanju dnev-nog reda. Kada ljubav splasne, ohladi, ugasi se, kao i u braku, dnevni red i propisi postaju muka, omča, teret, pa se traže razne vrste bjegova, radoholizam, alkoholizam, virtualni svjetovi, spavanje bez gra-nica, sigurnost u »mojem« (privatnom) vlasništvu, osobama izvan zajednice, itd. Čovjek Bogom bogat jest istinski slobodan čovjek i raspoloživ za mrtv-ljenje, umiranje, odricanje, korak po korak, sve do žrtvovanja vlastitog života. Eto Kolbeovog ideala!

Kolbeova godina, draga braćo, neka nam poslu-ži kao poticaj da svoje predanje Gospodinu živimo sve radikalnije, prepoznatljivije, »žrtvenije«, zalju-bljenije, svjesni prolaznosti vremena, neizvjesnosti egzistencije, danas jesmo a sutra smo u lijesu, i da ćemo Bogu polagati račun o svome životu. Svima nam želim plodonosnu ovu Kolbeovu godinu!

fra Josip Blažević,provincijalni ministar

statično, dani jednom zauvijek, nego dinamični, polažu se svaki dan, i svaki sat, i više puta u satu. Očistimo paučinu s naših zavjeta i provedimo ih, provodimo ih u djelo, svaki dan. »Postajati sve više vlasništvo Bezgrješne, nastojati pripadati joj na sve savršeniji način te u svakomu pogledu, bez iznim-ke; nastojati sve više produbljivati vlastitu pripad-nost njoj do te mjere da ćemo moći osvijetliti, za-grijati i zapaliti duše koje žive oko nas kako bismo ih učinili sličnima sebi, osvojili ih za Bezgrješnu te joj one pripadnu bez pridržaja, kako bismo na taj način osvajali sve više duša, osvojili čitav svijet, no osvojili ga u što je moguće kraćemu vremenu, što je moguće prije; kako bismo sve više produbljivali taj ideal u dušama koje žive i koje će živjeti u bu-dućnosti te nikome ne dopustiti, čak ni zakratko, bilo koju dušu lišiti stijega Bezgrešne: [eto] zadaće vojnika Bezgrješne.«

U ovim Kolbeovim riječima upadljiva je nje-gova zaljubljenost u Bezgrešnu. Redovništvo ima

NAJAVE

11. do 16. listopada 2015. Duhovne vježbe u Splitu (III. turnus) voditelj: fra Bernardin Filinić23.-24. listopada 2015. Redovnički dani u Zagrebu (Siget)23.-24. listopada 2015. Susret pokrajinskih duhovnih asistenata VB u Zagrebu.24. listopada 2015. Veritasovo hodočašće sv. Antunu u Padovu25.-29. listopada 2015. Susret trajne formacije u Piranu. Tema: »Sestrica smrt«4.-14. studenoga 2015. Međunarodni susret »Pro Dialogo« u Kerali (Indija) 9.-13. studenog 2015. Susret provincijala CEC-a u Gdanjsku (Poljska)14. studeni 2015. Proslava sv. Nikole Tavilića u Šibeniku20.-22. studenoga 2015. Dani otvorenih vrata klerikata28.-29. studeni 2015. Simpozij: (Neo)poganski i (neo)gnostički kultovi 8. prosinca 2016. Svetkovina Bezgrešne

OBAVIJESTFra Ljudevit Maračić imenovan članom odbora za organizaciju proslave 50. obljetnice Hrvatske konfe-rencije viših redovničkih poglavara i poglavarica.


Draga braćo, u ovoj godini posvećenoj redov-ničkom životu, kada smo na početku jubilarne Godine milosrđa, neka do svakoga od vas stigne pozdrav: Mir i dobro!

Traženje mišljenja od sve braće i svih bratstava oko revizije Ustanova, a koju je zaželio Generalni kapitul, sada se nastavlja s nacrtom trećeg poglav-lja o bratskom životu u zajednici (podijeljen u tri schede), koji je pripremio CERC, pregledao CIRC, a potvrdio uz promjene Generalni defi nitorij.

Još jednom tražim svakog pojedinog brata da prouči predložene tekstove i svako bratstvo da po-sveti dovoljno vremena na samostanskom kapitulu (bilo bi najbolje barem pola dana) za zajedničku analizu teksta kako bi pismeno istaknuli eventual-ne prijedloge. Neke su se zajednice ujedinile kako bi tekst zajednički analizirali i o njemu promišljali, počevši od teksta prvog poglavlja. Ovakav način ohrabruje.

Tijek revizije Ustanova, kako ga je usmjerio Generalni kapitul 2013. godine, prilika je za trajnu formaciju i promišljanje o našem identitetu i po-slanju u Crkvi i u svijetu u svjetlu izazova s kojima se danas susreće posvećeni život.

Želio bih zahvaliti svim referentima i gvardija-nima koji su do sada poticali ovaj proces. Odgo-vori i primjedbe na prvo poglavlje bili su veći od očekivanja.

Sada ćete naći dvije novosti o kojima je odlu-čio Generalni defi nitorij, nakon što se savjetovao s predsjednicima konferencija i federacija lipanj-skom susretu: numeracija duhovnih uvoda neće biti dio numeracije članaka Ustanova, a treći stu-pac onaj koji donosi objašnjenja s obzirom na predložene promjene biti će bogatiji.

Podsjećam da prijedlozi zajednica o III. po-glavlju trebaju biti poslani bratu referentu cirkum-

skripcije (provincije ili kustodije) ili delegacije do 31. siječnja 2016. Referent će tada napraviti sintezu i poslati ju članu CIRC-a vlastite konferencije/fe-deracije do 30. travnja 2016. za sjednicu CERC-a i Generalnog defi nitorija.

Papa Franjo je u svojem završnom govoru III. Izvanredne generalne skupštine sinode biskupa (18. listopada 2014.) zatražio nešto što želim da bude vodilja i u ovom našem proces revizije Usta-nova: »Govoriti jasno… s parresiom… sve ono što u Gospodinu osjetimo da treba reći…i u isto vri-jeme, slušati u poniznosti i prihvatiti otvorenim srcem ono što kažu braća«.

Gospodin neka vas prati i blagoslovi.

Bratski – fra Marco Tasca

iz generalne kurijeREVIZIJA III. POGLAVLJA USTANOVA

POPRATNO PISMO GENERALNOG MINISTRA


POSTOJEĆEIV. poglavljeDuhovni uvod

NACRTIII. poglavljaDuhovni uvod

OBRAZLOŽENJE

a) »Naš je Red vrlo velika zajedni-ca, poput sveopćeg sabora što se skupio iz svih strana svijeta da bi živio na isti način.« (2 Cel, 192) Tako o svom serafskom Redu go-vori blaženi Franjo, koji ga ipak točnije naziva »bratstvom«, za čije članove izričito kaže da su se svi međusobno sjedinili jedi-no bratskim vezama i potrebom. Premda, naime, podjeljuje svo-jima razli čite službe ili položaje, ipak ih je smatrao »sve braćom, bilo ministre, bilo ostale« (Nepo-tvrđeno pravilo, 22), kao i »sve braćom… propovjednike, govor-nike, radnike, bilo klerike, bilo laike« (Nepotvrđeno pravilo, 17). Stoga je »trajno želio i budno na-stojao da među sinovima očuva vez jedinstva, da bi se složno kri-jepili u krilu iste majke oni koje je privukao isti duh i rodio isti otac« (2 Cel, 191). »Odatle…sja ljepota ove blažene obitelji, čiji se mnogovrsni ukras vrlo sviđa Ocu obitelji.« (2 Cel, 192)

a) Bratstvo je prvotni karizmatski element franjevačkog života. Sveti Franjo ga vidi kao dar od Boga: »Gospodin mi je dao bra-ću«, on smatra članovima »svu braću, bilo ministre, bilo ostale« i citirajući Evanđelje potvrđuje: »Svi ste vi braća«.

U tekst Ustanova unijeli smo franje-vački tekst jer današnji francisko-lozi smatraju da se duh sv. Franje bolje pokazuje u njegovim spisima nego u njegovim životopisima.

TRAJNA FORMACIJAREDA MANJE BRAĆE KONVENTUALACA

ŠESTOGODIŠTE 2013.-2019.rujan – prosinac 2015.

1. SCHEDA – III. POGLAVLJE

III. POGLAVLJE USTANOVA: BRATSKI ŽIVOT U ZAJEDNIŠTVU

DUHOVNI UVOD I NASLOV I.




OBRAZLOŽENJE

b) Svoje je bratstvo Serafski otac zamislio i za nj htio da se stal-no oblikuje po uzoru bilo na zbor apostole, koje je Gospodin pozvao »i postavio Dvanaesto-ricom, da ga prate i da ih šalje propovijedati« (Mk 3, 14), bilo također na cijelu Crkvu, u kojoj vjernici dioništvom vjere i ljuba-vi postaju udovima Kristovim, slično prvotnoj Crkvi, u kojoj je mnoštvo vjernika bilo jedno srce i jedna duša. Stoga svu bra-ću, jednako ministre kao i ostale, to jest čitavu zajednicu, usrdno moli: »Bdijte, dakle, cijelo vrije-me u molitvi, da postanete do-stojni…stati pred Sina čovječje-ga…I utječimo se kao pastiru i biskupu naših duša njemu koji kaže: ‘Ja sam pastir dobri…Svi ste vi braća…jedan je naime vaš Otac, koji je na nebesima…Jedan je učitelj vaš, koji je na nebesi-ma…Gdje god su dvojica ili tro-jica okupljena u moje ime, tamo sam i ja među njima’…Slijedimo, dakle, riječi, život, nauk i sveto Evanđelje onoga koji se dostojao za nas moliti: ‘Oče sveti, sačuvaj u svoje ime one koje si mi dao, da i oni budu jedno, kao što smo mi jedno.« (Nepotvrđeno pravi-lo, 22)

b) Serafski Otac poziva svoju braću da zaista budu braća: »I neka se nijedan ne zove priorom, nego neka se svi općenito zovu ma-njom braćom. I neka jedan dru-gome peru noge«. »I gdje god se braća nalazila ili susretala, neka se pokažu domaćima među so-bom. Neka s punim povjere-njem jedan drugome otkriju svoje potrebe…I ako netko od njih oboli, ostala braća moraju ga posluživati kako bi željeli da se njih poslužuje«.

U tekst Ustanova unijeli smo franje-vački tekst zbog gore navedenog razloga.

c) Sveti Franjo također kaže: »Isto tako neka nijedan od braće ne vrši kakvu vlast ili gospodare-nje, napose među vama... I neka nijedan brat ne učini ili ne re-kne drugome ništa zlo; štoviše, neka u duhovnoj ljubavi rado služe i neka se pokoravaju jed-ni drugima. I to je prava i sveta poslušnost Gospodina našega Isusa Krista«.

Istaknuli smo jedinstvo bratstva, po-slušnosti i međusobnog služenja.




OBRAZLOŽENJE

d) Sveti Franjo razmišlja o brat-stvu utemeljenom na posluš-nosti koje ima originalne crte: »A ako bi poglavar zapovjedio nešto protivno njegovoj duši, premda ga ne mora slušati, neka ga ne napušta. Pa kad bi ga stoga neki progonili, neka ih radi Boga još više ljubi. Jer koji radije trpi progonstvo negoli se dijeli od svoje braće, taj zaista ostaje u pravom posluhu, jer polaže svoju dušu za braću«.

e) Blaženi Franjo je utemeljio brat-stvo na Isusovim riječima: »K njemu se obraćajmo kao k pa-stiru i čuvaru duša svojih, koji kaže: Ja sam pastir dobri...Svi ste vi braća...Ni ocem ne zovi-te nikoga na zemlji, ta jedan je Otac vaš – onaj na nebesima«.

Unijeli smo jedan franjevački tekst koji utemeljuje bratstvo na Isuso-voj riječi.

c) Najužu povezanost i uzajamni utjecaj između evanđeoskog ži-vota, koji karakteriziraju zavjeti i apostolat, i života u zajednici, Sv. Franjo stavlja pred oči već u početnoj izjavi svoga Pravila, kada propisuje da oni zajedno treba da oblikuju cjelovit život male braće. Braći su, dakle, duž-na da tu povezanost očituju »ži-veći u poslušnosti, bez vlasništva i u čistoći«, ustrajući u bratskoj i podložnoj povezanosti sa Sv. Franjom i s njegovim nasljedni-cima. Stoga blaženi Franjo potiče istu braću: »Ustrajte u stezi i sve-toj poslušnosti i izvršujte što ste Bogu dragovoljno i čvrsto obeća-li. Gospodin Bog daje nam se kao sinovima« (Pismo Redu), to jest kao nagrada za život po zavjeti-ma i u zajedničkoj stezi.

Maknuli smo ovaj pasus jer se o za-vjetima i apostolatu govori u I. i IV. poglavlju.




OBRAZLOŽENJE

f) Blaženi Franjo preporučuje bra-ći: »neka svaki ljubi i njeguje svoga brata, kao što majka hra-ni i njeguje svoga sina«; »I mo-raju se čuvati (braća) da se zbog nečijega grijeha ne bi srdili ili uzrujavali, jer srdžba i uzru-janost onemogućuju ljubav u njima i u drugima«. »Pa ako (brat) poslije tisuću puta pred tvojim očima sagriješi, ljubi ga više nego mene radi toga da ga privučeš ka Gospodinu. I uvijek imaj smilovanja s takvima«.

g) Brat Franjo potiče na život u bratskoj ljubavi bilo prema su-braći bilo prema svim ljudima: Ne ljubimo riječju i jezikom, već djelom i istinom. I neka nikoga ne pogrđuju. Neka ne mrmljaju, neka ne kleveću dru-ge…I neka budu popustljivi…Neka ne kude i ne osuđuju. I kao što kaže Gospodin, neka ne gledaju na najsitnije grijehe drugih, nego neka razmišljaju o svojim grijesima.




OBRAZLOŽENJE

d) Serafski je otac običavao dozivati k sebi svoju braću da bi s njima razgovarao o Božjem kraljevstvu; sama su pak braća željela sasta-ti se s blaženim Franjom da bi jedan drugome otkrili osjećaje duše i potakli se na obnovu ži-vota (vidi 1 Cel, 30). »I stoga su, budući da su prezirali sve zemalj-sko i nikada nisu ljubili sebe se-bičnom ljubavlju, izlijevajući svu svoju ljubav na zajednicu, svim silama nastojali darivati sebe zato da bi pritekli u pomoć potreba-ma braće. Rado su se sastajali, a još radije bili zajedno; teška im je pak bila odijeljenost, bolno od-vajanje, gorak rastanak.« (1 Cel, 39) Ove razloge sastajanja braća očituju kad su sakupljena na bilo kojem kapitulu. Često, naime, blaženi Franjo zapovijeda da se braća i ministri sastaju s mini-strom generalom na kapitulima, na kojima on uvijek od sveg srca »pozdravlja preljubljenu bra-ću…u onome koji nas je otkupio i oprao u svojoj predragocjenoj krvi« (Pismo Redu), te im uprav-lja spasonosne poticaje. Također i ministre provincijale potiče da često svim silama uznastoje »sa-stati se…sa svojom braćom…da bi raspravljali o onom što se odnosi na Boga« (Nepotvrđeno pravilo, 18). Na samostanskom pak kapitulu, kao i »gdje god se braća nađu ili sretnu, neka se po-kažu domaći medu sobom«.

h) Serafski je otac običavao dozivati k sebi svoju braću da bi s njima razgovarao o duhovnim stvari-ma. Sama su se pak braća željela sastati s njim. Rado su se sastaja-li, a još radije bili zajedno; teška im je pak bila odijeljenost, bolno odvajanje, gorak rastanak.« Fra-njo zapovijeda braći i ministri-ma da se braća i ministri sasta-nu sa generalnim ministrom na kapitulima kako bi razgovarali o svim stvarima koje nisu obu-hvaćene u Pravilu. Traži tako-đer svakog provincijalnog mi-nistra da se zauzme za susret sa svojom braćom gdje god bi ona to željela…kako bi razgovarali o onome što se odnosi na Boga. Na mjesnoj razini isti cilj se postiže preko samostanskog kapitula.




OBRAZLOŽENJE

e) »Prosvijetljen odgovorom ne-beske objave«, Sveti je Franjo »shvatio da je zato poslan od Gospodina da bi duše predobi-vao za Krista… Stoga se Božji čovjek povukao s ostalim drugo-vima u neku napuštenu kolibu da bi zatim, »postavši evanđeoskim glasnikom, obilazio gradove i sela . . . naviještajući Božje kra-ljevstvo« (Sv. Bonaventura, Le-genda major, IV, 2, 3, 5). Ovu pak zajedničku apostolsku djelatnost čitavoga Reda dobro potkrepljuje i izražava ova zajednička apostol-ska pobuda što je Sv. Franjo upu-ćuje svojoj braći: ». . . Sve ljude, bilo gdje na svijetu živjeli ili će živjeti, svi mi, mala braća, be-skorisni sluge, ponizno molimo i zaklinjemo da svi ustrajemo u pravoj vjeri i pokori, jer se inače nitko ne može spasiti.« (Nepo-tvrđeno pravilo, 23)

Izbrisali smo sve pod točkom e jer će se o temi svjedočenja evanđelja govoriti u četvrtom poglavlju.

f) Kad je blaženi Franjo već bio osno-vao bratstvo male braće, »mnogi su se, potaknuti žarom njegova propovijedanja, obvezali novim zakonima pokore prema načinu što ga je prihvatio Božji čovjek, a za njihov je način života isti Kristov sluga odredio da se nazi-va Redom ‘braće pokornika’ . . . Doživotno djevičanstvo prihva-ćale su također i djevice, medu kojima Bogu predraga djevica Klara, njihova ‘prva mladica’ . . . koja je u Kristu bila kćerka siro-maška svetog oca Franje i majka ‘Siromašnih gospođa’« (Sv. Bo-naventura, Legenda major, IV, 6). Zatim se i sâm prvi Red, poput plodna stabla, razgranao u razne obitelji male braće. Vrlo je stoga prikladno da svi koji serafskoga Franju imaju zajedničkim ocem, trajno gaje bratsko zajedništvo, da bi punina franjevačke karizme uvijek i posvuda cvala.

i) Franjevačka obitelj, kao plodno stablo, podrazumijeva: različi-te grane Male braće, posvećene koje izabiru »oblik života Reda siromašnih sestara, ili Klarise, posvećene muškarce i žene u Trećem samostanskom redu i one koji pripadaju Franjevač-kom svjetovnom redu

Saželi smo točku f.




OBRAZLOŽENJE

j) Bratstvo malenih proširuje se na sva ljudska bića, s kojima braća moraju biti uvijek prijazni: »I tko god k njima dođe, prijatelj ili protivnik, tat ili razbojnik, neka ga dobrostivo prime« i njima trebaju navijestiti mir: »Gospodin mi je otkrio da go-vorimo ovaj pozdrav: ‘Gospo-din ti dao mir!’«. I uključuje također sve stvoreno, gleda u tome odsjaj Božje ljepote te je uhvaćen kao u kozmički zagr-ljaj: »Hvaljen budi, Gospodine moj, sa svim stvorenjima svo-jim«.

Proširili smo koncept bratstva na sve ljude i na sve stvoreno.

IV. poglavljeI. Naslov Franjevački bratski život

III. poglavljeI. Naslov Franjevački bratski život

OBRAZLOŽENJE

53. §1. Bratski život nalazi svoj ar-hetip i svoj ujedinjavajući dina-mizam u životu zajednice Troj-stva, što mijenja ljudske odnose i stvara novi način solidarnosti.

§2. Bratski život je posebno očito-vanje zajedništva Crkve i znak sveopćeg i eshatološkog jedin-stva kojem ona teži. Isto brat-stvo, međusobnim dijeljenjem dobara, bratskim zajedništvom i projektom zajedničkog života i aktivnosti također je proročko svjedočanstvo u razdijeljenom svijetu punom protivština.

Dodali smo ovaj paragraf kako bi proročku dimenziju, nadahnjuju-ći se na dokumentu Bratski život u zajednici.

86 - § 1 Da bi bolje promicali i izra-zili zajednički život po zavjetima, braća provode zajednički način života i udružuju se u pravu za-jednicu utemeljenu i osnovanu na ljubavi, povezanu istim du-hovnim i pravnim vezama i obli-kovanu po uzoru na crkvenu za-jednicu.

§3. Da bi bolje promicali i izrazili način evanđeoskog života, koji je nastao božanskim nadahnu-ćem u srcu sv. Franje braća se udružuju se u pravu zajednicu utemeljenu i zasnovanu na Bož-joj ljubavi, nadahnutu od Duha Svetoga, hranjenu od Riječi i Euharistije i angažiranu u po-slanju Crkve.

Ponovno smo obradili i obogatili pa-ragraf 1. postojećih Ustanova.




OBRAZLOŽENJE

§ 2. Budući da braća tu istu zajedni-cu trebaju stalno izgrađivati, kao što su taj dar primili, tako neka ga svaki od njih upotrebljava za dobro drugih, a svâ opet za, do-bro zajednice; k tome neka svi živo nastoje da ostvare i sačuvaju takav način života koji će uveća-ti i izražavati pravo bratstvo ili obitelj braće u pojedinim samo-stanima, provincijama i cijelom Redu.

§4 Braća neka uz pomoć milosti svaki dan izgrađuju zajedništvo života. Zbog toga, neka prihva-ćaju jedan drugoga kao Gospo-dinove darove, neka se među-sobno ljube svim srcem, neka poštuju povijest braće koja je sastavljena od bogatstva i sla-bosti, neka njeguju dijalog u potpunoj otvorenosti, neka u povjerenju međusobno dijele svoja iskustva, neka jedno dru-gom pokazuju s povjerenjem svoje potrebe, neka si pomažu i podupiru jedan drugoga, s ljubavlju neka služe jedan dru-gome, na raspolaganje neka stave braći svoje talente i svoju kreativnost, neka iskazuju osje-ćaj pripadnosti samostanskom bratstvu, provincijama/kustodi-jama i Redu.

54. §1. Braća neka budu na pose-ban način pažljiva na pojave koje mijenjaju ljudske odnose: na sredstva komunikacije, mi-gracije, kulturalne, društvene, ideološke i vjerske promje-ne. Kreativnost u aktualizaciji evanđeoskog i bratskog prijed-loga jedna je od potreba njiho-vog poziva, ukoliko su pozvani navješćivati i svjedočiti svim narodima spasenjsku prisut-nost Gospodina Isusa i moguć-nost postojanja svijeta u kojem će svi biti braća.

Stvorili smo jedan novi broj o pluri-kulturalnosti, nadahnjujući se na pismu kongresa u Nairobiju.

§2. Odnos i razmjena među kultu-rama, prema učiteljstvu Crkve, vrijednost je koja obogaćuje i bratski život, stoga neka bude prihvaćeno od sve braće mno-gostruko bogatstvo različitih kultura i neka se promiče susret i dijalog među njima.

§3. Braća neka nastoje istinski upoznati drugoga, prihvaćati s poštovanjem njegovu original-nost i vrednovati viziju karak-terističnog života svoje kulture.




OBRAZLOŽENJE

§4. Braća neka nastoje živjeti kao priliku za ljudski i duhovni rast moguće sukobe u bratskom ži-votu i prepoznajući granice vla-stitog iskustva i vlastite vizije života, neka nastoje oko uzaja-mne integracije među različi-tim kulturama.

§5. Kao znak univerzalnog brat-stva, braća neka se trude pozi-tivno obnoviti kulture isključe-ne iz socijalnih, ekonomskih i političkih projekata.

87 - § 1. Neka se unutar Reda, pro-vincijâ i samostana njeguju pri-kladni i uzajamni bratski odnosi, koji će promicati jedinstvo živo-ta, uprave, odgoja i apostolata.

55. §1. U Redu, u konferencijama/federacijama, u cirkumskrip-cijama i u samostanima, koji su pozvani biti kuće i škole zajed-nice, neka se promiču prikladni i uzajamni odnosi među braćom koji će promicati bratstvo, po-četni i trajni odgoj i poslanje.

Obogatili smo sadržaj dodavši citat učiteljstva i dodali konferencije/federacije.

§2. Da bi se poticao i čuvao duh su-radnje i odgovornosti među po-jedincima, neka se medu braćom promiče dijalog, kako bi se me-đusobno obavješćivali i savjeto-vali, u prikladno vrijeme i na pri-kladan način, bilo na kapitulima i defi nitorijima, bilo u prisnim osobnim razgovorima.

§2. Da bi se poticao i razvijao osje-ćaj sudjelovanja, suradnje, pri-padnosti i odgovornosti među svima, neka se među braćom, koliko je više moguće, promiče klima međusobnog povjerenja i otvorenosti, istinska komu-nikacija i savjetovanje među braćom, bilo na kapitulima i na drugim formalnim susretima bilo u obiteljskim i osobnim raz-govorima, kao i posredstvom no-vih sredstava društvene komuni-kacije.

Obogatili smo sadržaj dodavši citat učiteljstva.

§3. Sva su pak braća dužna surađi-vati kako bi se što bolje upoznala Božja volja; napokon, odluke po-glavara, na koje spada da uprav-ljaju zajednicom prema Pravilu i Ustanovama, braća neka uvijek i rado izvršavaju.

§3. Kako bi rasli na razini bratstva, braća neka surađuju u razluči-vanju Božje volje posredstvom svoga života u sjedinjenju s Bogom, preko otvorenog vred-novanja promjena u djelovanju Crkve i društva, pažljivi na zna-kove vremena i neka uvijek izvr-šavaju odluke kapitula, minista-ra, kustosa i gvardijana na koje spada animiranje bratstva.

Obogatili smo sadržaj proširivši vi-dik.




OBRAZLOŽENJE

56. §1. Neka se braća okupljaju na kapitulu kako bi u svjetlu Duha razlučili, primjerene načine za očuvanje i aktualiziranje fra-njevačke karizme i duhovne ba-štine Reda u različitim povije-snim i kulturalnim situacijama.

Stvorili smo novi paragraf citirajući jedan dokument učiteljstva kako bi se istaknula važnost kapitula na duhovnom i karizmatskom nivou.

88 - §1. Zajedništvo bratske ljubavi neka se na poseban način promi-če putem generalnih i provincij-skih kapitula, na kojima treba da se izrazi, učvrsti i usavrši bratstvo čitavog Reda ili cijele provincije, okupljeno u ime Gospodnje.

§2. Zajedništvo bratske ljubavi neka se na poseban način promiče pu-tem generalnih, provincijskih, kustodijskih i samostanskih ka-pitula, koji su teološka, crkvena i karizmatska mjesta najpri-kladnija za zajedničko osluš-kivanje Božje volje o čitavom bratstvu.

Obogatili smo sadržaj.

§2. Na poseban pak način neka se promiče bratska ljubav na samo-stanskom kapitulu, na kojemu, naime, braća živo nastoje da bi, u Gospodinu pretresla sve što se tiče obiteljskog, duhovnog i apostolskog života, bilo u obli-ku bratskog dogovora, bilo kao gvardijanov savjet, prema propi-sima Ustanova, bilo kao kolegi-jalna vlast.

§3. Samostanski kapitul, u obliku bratskog dogovora, ili kao sa-vjet gvardijana, prema propisi-ma Ustanova, ili kao kolegijalna vlast, u našoj je tradiciji najzna-čajniji izraz bratskog života: u njemu se promiče zajedništvo života, govori se o stvarima koje se odnose na ljudski rast, na du-hovni, obiteljski i apostolski ži-vot braće i bratstva te na trajni odgoj; osim toga, uključujući sve u zajednici, na kapitulu se pro-mišlja o zajednici vrši se progra-miranje, vrednovanje i revizija života te se potiče bratsko isprav-ljanje.


§ 3. Samostanskom kapitulu moraju prisustvovati sva braća na koju to spada prema čl. 203 Ustanova; na njemu neka, s punom odgovor-nošću, slobodno i ponizno izne-su svoje mišljenje i pruže surad-nju svoga osobnog iskustva pri pronalaženju i izvršenju rješenja problema i pothvata.

§4. Sva braća na koju to spada prema čl. ___ Ustanova neka sudjeluju s punom suodgovornošću i kre-ativnim duhom na samostan-skom kapitulu, slušajući i pri-hvaćajući otvorena srca ono što braća govore, ponizno i otvo-reno izražavajući svoje mišlje-nje, dajući kapitulu svoj osobni prilog idejama i sposobnostima i nudeći suradnju vlastitog isku-stva za obnovu bratskog i apo-stolskog života, dajući rješenje problemima koji se pojavljuju i potičući programiranje i realiza-ciju zajedničkih inicijativa.





OBRAZLOŽENJE

89 - §1. Stega zajedničkog živo-ta neka ne priječi niti sputava opravdane pothvate pojedine braće, koje naprotiv treba poti-cati, razaznati i usmjeriti prema potrebama i prilikama bilo za-jednice, bilo same braće.

57. §1. Ministri, kustosi i gvardi-jani neka budu velikodušni, otvoreni i odvažni prema oprav-danim inicijativama pojedine braće, a koje su plod ozbiljnog razlučivanja, na poseban način prema onima koje se odnose na nove oblike evangelizacije, jer braća moraju odgovoriti na Božji poziv vrednujući darove koje su primili i umnožavaju-ći ih za dobro bratstva, Crkve i društva.

Izrekli smo sadržaj opširnijim termi-nima.

§2. Braća neka ne idu samo za svo-jom udobnošću; neka svoje dje-latnosti ne obavljaju neovisno o zajednici, niti dobrobit bratstva zapostavljaju zbog vlastite do-brobiti.

§2. Aktivnosti i obveze braće neka se vrednuju, neka se o njima raspravlja i neka se s njima bratstvo složi, neka budu pro-gramirane i uređene za osobnu dobrobit i dobrobit zajednice; u svakom slučaju, braća s punom ljudskom i vjerskom zrelošću neka pretpostave dobro zajed-nice svojim osobnim interesima.

Izrekli smo sadržaj konkretnijim ter-minima.

90 - § 1. Poglavari neka tako vrše svoju vlast nad braćom da time braći izraze ljubav kojom ih Bog ljubi i da ih vode zajedništvu lju-bavi; prema tomu, neka im prije svega bude na srcu dobrobit za-jednice i pojedine braće, bilo du-hovna, bilo vremenita.

57. §1. Ministri, kustosi i gvar-dijani neka vrše službu vlasti s ljubavlju i prisnošću, neka postojano animiraju bratstvo, neka jamče vrijeme potrebno za molitvu i neka se brinu o njezi-noj kvaliteti, neka promiču do-stojanstvo osobe i odgovornu i aktivnu poslušnost, neka ohra-bruju i ulijevaju nadu u teško-ćama, neka drže živom kariz-mu Reda i »osjećaj s Crkvom« i neka prate hod trajnog odgoja braće.

Obogatili smo sadržaj, nadahnjujući se na dokumentu: Služenje auto-riteta i posluh.

§2. Braća neka budu radosnim sr-cem povezana sa svojim pogla-varima u duhu ljubavi i posluha; neka molitvom i djelima sudjelu-ju u njihovim brigama, da bi oni tako svoju službu mogli vršiti što plodonosnije.

Braća, sa svoje strane, neka ljube svoje ministre, kustose i gvar-dijane, neka ih slušaju i poštuju radosna srca, neka mole i neka velikodušno surađuju s njima, pomažući im nositi težinu nji-hove službe.

Posadašnjili smo jezik.




OBRAZLOŽENJE

91 -. § 1. Braća neka uzajamnu lju-bav uvijek očituju djelima izgra-đene uljudnosti, te neka jedni drugima iskazuju razne duhovne i materijalne usluge, potpoma-žući napredak i djelovanje jedan drugoga.

91 -. § 1. Braća neka uzajamnu lju-bav uvijek očituju djelima uljud-nosti, poštovanja i evanđeoske ljubavi te neka jedni drugima bratski pomognu u svakoj vrsti duhovnog i materijalnog služe-nja, potpomažući napredak i dje-lovanje jedan drugoga.


§ 2. Braća neka izbjegavaju bilo ka-kva prosuđivanja, riječi i djela koji bi, mogli priječiti ili reme-titi ljubav ili čine bratske ljubavi; a pomnjivo neka bdiju da se u bratstvo ne ušulja podjela ili da-vanje prednosti osobama na te-melju položaja ili dobi, što radije treba da bude nov izvor ljubavi i zajedništva. Spremno pak neka oproste svaku uvredu, ako bi slu-čajno do toga došlo.

§ 2. Braća neka izbjegavaju bilo ka-kva prosuđivanja, riječi i djela koji bi, mogla priječiti ili remetiti ljubav ili čine bratske ljubavi. Bu-dući da je dopuštena različitost mišljenja, neka svoje mišljenje iskazuju s uvjerenjem i ljubazno-šću, a drugi neka ga prihvate s poštovanjem te neka se zajednič-ki nađe najbolja sinteza.

Paragraf 2 podijelili smo na dva pa-ragrafa naglasivši izazov današ-njeg individualizma, dajući mje-sto različitosti mišljenja te smo posadašnjili jezik.

§ 3. Braća neka promiču duh brat-skog zajedništva, klone se svake podjele koja bi bila izazvana ra-zličitostima s obzirom na godine, zbog različitosti kulture, podri-jetla, odgoja, interesa i aktivno-sti i spremno neka oproste svaku uvredu, ako bi slučajno do toga došlo.

92 - § 1. Poglavari i ostala braća neka trajnom i brižnom ljubavlju po-mažu starijoj braći i neka dvore bolesnu braću, te neka im pru-žaju duhovnu utjehu, osobito po svetim sakramentima.

60. §1. Ministri, kustosi, gvardija-ni i sva braća neka gaje posebnu pažnju i brižnu ljubav prema sta-roj i bolesnoj braći, prema bra-ći u teškoćama, onako kako bi htjeli za sebe u sličnim situaci-jama: neka im ljudski i duhovno pomognu osobito pomoću svetih sakramenata, neka ih podupiru prisustvom i konkretnim čini-ma, i neka im ponude svoju po-moć i potrebnu skrb.

Stavili smo jedan franjevački tekst i poboljšali sadržaj.




OBRAZLOŽENJE

§ 2. Bolesna braća neka s povjere-njem očituju svoje stanje kako bi im se moglo providjeti što je potrebno da bi ozdravili ili da bi im se ublažile tegobe bolesti; ujedno neka znaju da prikaziva-njem svojih bolesti Bogu uvelike pridonose vlastitom posvećenju, djelima apostolata i životu zajed-nice.

§ 2. Bolesna braća ili braća dota-knuta kakvim trpljenjem neka s povjerenjem očituju svoje stanje kako bi im se moglo providjeti što je potrebno da bi ozdravili ili da bi im se ublažile boli i tegobe bolesti, neka s vjerom podnose boli i teškoće i neka Bogu prika-zuju svoju patnju u jedinstvu s križem Kristovim, sa sviješću da i na taj način pridonose vla-stitom posvećenju, posvećenju bratstva i širenju Kraljevstva Božjega.

Stavili smo jedan franjevački tekst i poboljšali sadržaj.

26 - §2. Sveti asiški samostan svojim nadasve velikim dostojanstvom iznad svih je ostalih saanostana; njegovoj je, naime, brizi povjere-no znamenito svetište u kojemu počiva naš Serafski otac, te je sto-ga proglašen »Majkom i glavom« čitavog Reda i uzdignut na čast patrijarhalne baziliike i papinske kapele. Ovaj samostan neka sva braća drže za središte duhovno-sti Reda, provincijâ i samostanâ i neka se svi smatraju duhovno povezani s njime. Dobro je da u njemu budu smještena odabrana braća iz provincija Reda, tako da tu svjedoče i dokazuju ljubav i vjernost ostale braće provincije prema franjevačkoj savršenosti i karizmi, te ujedno promiču nje-govu životnost. Sam se pak Sveti samostan upravlja vlastitim sta-tutima.

61. §1. Sveti asiški samostan du-hovno je središte Reda, njemu je pridružena Bazilika sv. Fra-nje koja čuva tijelo Svetog Oca i koja je od Grgura IX. 1230. godine proglašena »Majkom i glavom« čitavog Reda. Neka u njoj budu smještena braća iz svih provincija i kustodija, koji su u mogućnosti živjeti i svjedočiti bratstvo u zajedništvu sa subra-ćom različitih kultura.

§2. Sveti samostan upravlja se vlasti-tim statutima.

PITANJA ZA RASPRAVU O USTANOVAMA1. Jesi li se duhovno pronašao u ovome tekstu? 2. Vjeruješ li da bi tebi i tvojoj zajednici ovaj tekst mogao pomoći živjeti bolje odnos s Bogom?3. Koje biste izmjene nacrta teksta predložili, i iz kojih razloga? Molimo vas, zapišite ih!






NASLOV II., NASLOV III., NASLOV IV

POSTOJEĆEIV. poglavljeII. naslov: Vršenje zajedničkog života

NACRTIII. poglavljaII. naslov: Posebni oblici zajednič-kog života

OBRAZLOŽENJE

93 - §1. Pojam i propisi bratstva zahtijevaju da braća neke čine obavljaju zajednički i da imaju neke vanjske oblike života, kao prikladna sredstva da bi se jedin-stvo zajedničkog života jačalo i očitovalo.

62. Pojam bratstva, ikona Trojstva, zahtijevaju da braća neke čine obavljaju zajednički i da imaju neke vanjske oblike života, kao prikladna sredstva da bi se jedin-stvo zajedničkog života jačalo i očitovalo.. Također i djela što se osobno vrše, prema potrebama vlastitoga duhovnog života i1i apostolata, neka se usklade s ci-ljevima zajednice.

Pozvali smo se na Trojstvo i ujedinili prvi i drugi paragraf.

§2. Također i djela što se osobno vrše, prema potrebama vlastitoga duhovnog života i1i apostolata, neka se usklade s ciljevima zajed-nice.

94 - Na samostanskom kapitulu neka se za zajedničke čine utvrdi pri-kladan dnevni red, koji treba biti, prilagođen potrebama duhovnog života i apostolata pojedine braće i potvrđen višeg poglavara.

63. Samostanski kapitul, privilegira-ni instrument zajedništva, pro-gramiranja i revizije, neka utvrdi prikladan dnevni red za zajed-ničke čine, neka ga prilagodi potrebama svakodnevnog života prema Duhu, zajednice i pojedi-ne braće i neka bude podastrijet ministru/kustosu na odobrenje.

Obogatili smo broj i uzeli u obzir ak-tualnu praksu.

95 - § 1. Braća neka marljivo su-djeluju u zajedničkim liturgij-skim slavljima i ostalim svetim činima; tako liturgijskim zajed-ništvom obogaćenu duhovnost neka prošire na zajedničku apo-stolsku djelatnost i na čitav obi-teljski život.

64 - § 1. Sva braća neka marljivo sudjeluju u zajedničkim liturgij-skim slavljima i ostalim molitve-nim susretima u kojima ulaze u odnos s božanskim misterijem kako bi učvrstili zajedništvo među sobom i s Božjim naro-dom.





OBRAZLOŽENJE

§ 2. Braća koja sačinjavaju jednu obi-telj neka također sudjeluju kod zajedničkog stola, izražavajući tako međusobnu ljubav i sličnost s euharistijskom gozbom. Na po-četku blagovanja neka bude krat-ko duhovno čitanje.

§ 2. Braća koja sačinjavaju jednu obitelj neka također radosno su-djeluju kod zajedničkog stola i u trenucima opuštanja i bratskog razgovora. Kada se nađu vani neka uvijek ostanu sjedinjeni s vlastitom zajednicom.

Ujedinili smo paragraf 2 i 3 i zadnji dio paragrafa 4.

§ 3. Neka također nastoje da živo i radosno sudjeluju u rekreaciji i bratskom razgovoru.

§ 4. Braći neka bude ugodno vršiti obiteljske dužnosti i brinuti se o kući; kad se pak nalaze izvan kuće, neka im bude milo navra-ćati mišlju u vlastitu zajednicu.

§ 3. Koliko je moguće, fratru neka izvršavaju svakodnevne kućne poslove, kao znak malenosti i bratstva.

Naglasili smo karizmatski element.

96 - § 1. Da bi se što bolje očuvale intimnost i sloboda zajedničkog života, neka stranim osobama, bez opravdanog razloga, ne bude dopušten pristup u unutrašnjost samostana.

65 - § 1. Da bi se što bolje očuvale intimnost i sloboda bratskog ži-vota, samostanski kapitul neka osigura dio samostana samo za fratre, a koji će biti potvrđen od ministra/kustosa. Gvardijan, zbog opravdanog razloga i u po-jedinim slučajevima može odo-briti ulaz i drugim osobama.

Ujedinili smo paragraf 1 i paragraf 2 i posadašnjili jezik.

§ 2. Na više poglavare spada odre-diti ili mijenjati granice klauzure; gvardijan pak, iz opravdanog ra-zloga, može u pojedinim slučaje-vima suspendirati klauzuru.

§ 3. Neka se njeguje šutnja, koja pogoduje radu, učenju i duhu molitve. Pri upotrebi sredstava društvenog priopćavanja neka se održava nužna umjerenost i neka se izbjegava sve što šteti vlasti-tom zvanju i što ugrožava čistoću posvećene osobe (kan. 666).

§ 2. Neka braća u samostanu nje-guju također klimu šutnje koja pogoduje duhu molitve, radu i učenju.

Podijelili smo paragraf 3 na dva pa-ragrafa.

§ 3. Braća neka se odgoje za korište-nje sredstava društvene komuni-kacije, koji mogu pridonijeti ra-zvoju osobe, rastu spoznaja, dije-ljenju informacija, mogućnosti-ma boljih odnosa i evangelizaciji. Braća neka se njima koriste zrelo, odgovorno i umjereno kako ne bi umanjili odnose s braćom vlasti-tog samostana i kako bi sačuvali vlastiti posvećeni život.

Izabrali smo pozitivniji pristup i po-sadašnjili izričaj.




OBRAZLOŽENJE

§ 4. Braća našega Reda i ostalih fra-njevačkih obitelji, kao i gosti koji bi se navratili u naše samostane, neka se primaju s iskazom redov-ničke ljubavi i gostoprimstva.

§ 4. Braća čitave franjevačke obitelji i ostalih franjevačkih obitelji, kao i gosti koji bi se navratili u naše samostane, neka se primaju s dobrotom, ljubavlju i gostoprim-stvom.

Proširili smo osjećaj gostoprimstva i unijeli u tekst jedan karizmatski element.

97 - § 1. Redovnička odjeća braće, koja je znak našeg posvećenja i zajedništva, te svjedočanstvo si-romaštva, neka bude jednostav-na i čedna, siromašna i dolična, a neka se sastoji od tunike i kapuce crne boje i bijelog pojasa. U ne-kim se krajevima, iz opravdanog razloga, što ga treba odobriti mi-nistar general uz pristanak svoga Defi nitorija, može nositi habit sive boje.

66. - § 1. Redovnička odjeća braće, koja je znak našeg posvećenja i zajedništva, te svjedočanstvo si-romaštva, neka bude jednostav-na i čedna, siromašna i dolična, a neka se sastoji od tunike i kapuce pepeljaste ili crne boje i bijelog pojasa, na kojem se može nositi obješena, prema običaju, franje-vačka krunica Blažene Djevice Marije. Izbor i boja redovničkog habita se povjerava provincij-skim/kustodijskim statutima.

Posadašnjili smo izričaj, s obzirom na aktualnu situaciju Reda, i ujedinili prva dva paragrafa.

§ 2. Hvalevrijedno je pak da se, pre-ma običaju, nosi o pojasu franje-vačka krunica Blažene Djevice Marije.

§ 3. Braća neka nose habit Reda. Međutim, ministar general, iz posebnih razloga i dok ovi traju, može dopustiti da se nosi druga-čija odjeća.

§ 2. Braća neka nose habit Reda. Me-đutim, Provincijski/kustodijski statuti iz posebnih razloga i dok ovi traju, može dopustiti da se nosi drugačija odjeća.

Uzeli smo u obzir aktualnu praksu.

98 - § 1. Dolikuje da se braća putni-ci, prolazeći kroz gradove i mje-sta u kojima se nalaze samostani Reda, navrate u njih ako im je to moguće.

98 - § 1. Dolikuje da se braća putni-ci, prolazeći kroz gradove i mje-sta u kojima se nalaze samostani Reda, navrate u njih ako im je to moguće, uz prethodnu najavu.

Dodali smo najavu.

§ 2. Godišnji odmori neka se dopu-ste prema provincijskim statuti-ma i različitosti vremena i potre-ba, no ipak na način koji dolikuje redovnicima.

§ 2. Godišnji odmori neka se dopu-ste prema provincijskim/kusto-dijskim statutima i različitosti vremena i osobnih potreba, u skladu sa zavjetima evanđeoskog života braće.

Posadašnjili smo izričaj.

99 - § 1. Roditeljima, rođacima i dobročiniteljima, za koje se pri-vatno i zajednički molimo, braća neka iskazuju dužnu zahvalnost na njihovu izgradnju i duhovnu korist.

68. § 1. Braća neka zahvaljuju Bogu za svoje roditelje, rođake, prija-telje, dobročinitelje i suradnike. Neka im iskazuju zahvalnost moleći za njih i podržavajući ih u različitim teškoćama.





OBRAZLOŽENJE

§ 2. Braća, koja su odlučila da jedino Bogu služe, neka se neprekidno ne upliću u poslove rođaka; po-glavari pak neka im razborito i s ljubavlju priteknu u pomoć kad se nađu u nevolji.

§ 2. Braća, koja su u potpunosti izabrala ovo bratstvo, neka se neprekidno ne upliću u poslove rođaka; ali, ako bi se ovi našli u potrebi, ministri, kustosi i gvar-dijani, neka im razborito i s lju-bavlju pomognu na neki konkre-tan način, a sve prema statutima provincijskim/kustodijskim.

Izrekli smo misao na jasniji način.

§ 3. Odgovarajući ministri mogu pribrojiti duhovnim sinovima i prijateljima Reda i1i provincije one koji su Redu ili provinciji na izvanredan način pružili svoju suradnju; neka im se prikladnim dokumentom pri- opći da su po-stali dionicima duhovnih milosti našega bratstva.

§ 3. Neka se dobročinitelji Reda, provincije ili kustodije ubroje u molitvu zajednice i ako se učini zgodnim neka budu pribrojeni među prijatelje Reda, provincije ili kustodije od odgovarajućih ministara i kustosa, koji neka izaberu prikladan oblik za to priznanje.


100 - Sa svima koji su kod nas zapo-sleni neka se postupa dostojno i s ljubavlju; neka im se pomaže u ostvarivanju njihova kršćanskog života i neka im se daje pravedna plaća, u skladu s radnim ugovo-rom prema civilnom zakonu.

69. § 1. Sa svima koji su kod nas zaposleni neka se postupa do-stojno i s ljubavlju; neka im se pomaže u ostvarivanju njihova kršćanskog života i neka im se daje pravedna plaća, u skladu s radnim ugovorom prema civil-nom zakonu. Braća neka se pre-ma njima odnose s poštovanjem i diskretno.

Podijelili smo ovaj član na dva pa-ragrafa kako bi naglasili različite vidove našeg odnosa sa suradni-cima.

§ 2. Prisutnost suradnika ne osloba-đa braću od suodgovornosti i od pomaganja u obavljanju službi i poslova.

101 - Braća neka se raduju što su ubrojena medu malene i neka se pokažu domaći među sobom. Ako kada treba voditi računa o prednosti, neka to bude po Ge-neralnim statutima.

Maknuli smo ovaj broj, stavivši ga u statute.


POSTOJEĆEIV. poglavljeIII. naslov: Djelo ljubavi prema pokojnima

NACRTIII. poglavljeIII. naslov: Bratska ljubav prema pokojnima

OBRAZLOŽENJE

102. - § 1. Budući da je dobro i spa-sonosno moliti za pokojne da im se oproste grijesi, braća neka iskazuju najveću brigu i živu lju-bav prema našoj ,braći, roditelji-ma, rođacima i dobročiniteljima koji su se preselili s ovoga svijeta. Neka braća pobožnim molitva-ma pomažu dušama braće i svih vjernih mrtvih, za koje su dužna moliti prema propisu Pravila.

70. § 1. Dobro je i znak je bratskog jedinstva da braća mole za po-kojne iznad svega za subraću, ro-ditelje, prijatelje i dobročinitelje, na način da, za zajedništvo koje postoji između svih Kristovih članova, pokojni prime duhovnu pomoć a braća utjehu nade.

Ponovno smo obradili ovaj tekst na-dahnjujući se na Pravilu i princi-pima i normama rimskog misala br. 335.

§2. Braća, kao znak dijeljenja i brat-stva, neka sudjeluju, koliko je moguće na sprovodima subraće i na sprovodima roditelja subrata već prema provincijskim/kusto-dijskim statutima

§ 3. Braća neka posjećuju i neka se brinu o grobovima subraće i neka imaju uvijek obnovljen ne-krologij kako bi držali živo sjeća-nje na njih.

§ 2. Za pokojnu braću, roditelje, rođake i dobročinitelje neka se svakog mjeseca u pojedinim sa-mostanima služi sveta misa i u njoj neka braća sudjeluju; u protivnom, neka budu kod neke druge svete mise ili neka izmole Večernju.

§ 2. U svakom bratstvu neka se slavi mjesečno jedna misa za pokojnu braću, roditelje, rođake i u njoj neka sudjeluju sva braća; u pro-tivnom, neka mole ostale moli-tve.

Pojednostavnili smo izričaj.

§ 3. Na dan poslije Spomena svih vjernih mrtvih neka se obave zadušnice kako je naznačeno u prethodnom članku; svi pak sve-ćenici neka za iste pokojne služe svetu misu.

§ 4. U mjesecu studenome, već pre-ma mjesnim običajima, svako bratstvo neka se spomene po-kojnih iz franjevačke obitelji: sva braća neka slave liturgiju časova, a svi svećenici svetu misu.

Uzeli smo u obzir različite prakse.

§ 4. Generalni i provincijski statuti neka potanje odrede ostale moli-tve za pokojne.

§ 4. Generalni i provincijski statuti neka potanje odrede ostale moli-tve za pokojne.


POSTOJEĆEIV. poglavljeV. naslov: Odnos prema drugim franjevačkim obiteljima

NACRTIII. poglavljeIV. naslov: Odnos sa čitavom fra-njevačkom obitelji

OBRAZLOŽENJE

114 - § 1. Neka se gaje odnosi brat-skog zajedništva i suradnje s braćom ostalih obitelji našega serafskog oca Franje; stoga neka naša braća promiču priikladne pothvate, a pothvatima ostalih obitelji neka pružaju podršku, da bi se jačao život i apostolat Seraf-skog reda.

71. Braća neka gaje odnose uzaja-mnog i živog zajedništva sa svim članovima čitave franjevačke obitelji. Osim toga neka promi-ču prikladne zajedničke pothvate da bi se na najbolji mogući način uprisutnila ista karizma u životu i u poslanju Crkve.

Ujedinili smo dva paragrafa kako bi naglasili jedinstvo franjevačke obitelji.

§ 2. K tome, neka se promiče duh franjevačkog jedinstva između Prvoga i Drugog reda, među fra-njevačkim ustanovama, kao i u Franjevačkom svjetovnom redu, da bi tako bujno cvala punina se-rafske karizme.

115 - § 1. U kućama redovnica koje su pridružene ili pripojene na-šem Redu, neka viši poglavari vrše svoju vlast i neka se brinu oko duhovne pomoći na način kako je predviđeno u odgovara-jućim njihovim ustanovama, a kanonski pohod neka obavljaju po propisu prava.

72. § 1. Serafski Otac sv. Franjo obećao je sv. Klari i njihovim sestrama da će uvijek imati one koji će se za njih brižno brinuti i posebno se za njih skrbiti. Sto-ga ministri i kustosi vrše svoju vlast u samostanima Klarisa Ur-banista koje su ujedinjene s na-šim redom i neka se pobrinu za duhovnu asistenciju svih Klarisa Urbanista odredivši sposobnu i pripravljenu braću. Neka promi-ču njihov kontemplativni način života i neka pomognu svoj braći upoznati i poštovati njihovu ka-rizmu i njihovo poslanje.

Unijeli smo karizmatski element, po-sadašnjili smo izričaj i naglasili dobre duhovne odnose.

§ 2. Poglavari neka im rado daju sposobne ispovjednike, propo-vjednike, duhovne pomoćnike i kapelane; svi ovi neka djelotvor-no promiču kontemplativni ži-vot koludrica, koji u Crkvi treba uvijek imati istaknuti udio, kao i duhovni i apostolski život redov-nica.

§ 2. Ministri i kustosi neka se brinu o duhovnoj asistenciji posvećene braće i sestara koji su pridruženi ili pripojeni našem Redu, kako je predviđeno u njihovim odgo-varajućim ustanovama, i neka im pomognu promicati vjernost franjevačkoj karizmi, zajedništvo s Crkvom i jedinstvo s franjevač-kom obitelji.



POSTOJEĆEIV. poglavljeV. naslov: Odnos prema drugim franjevačkim obiteljima

NACRTIII. poglavljeIV. naslov: Odnos sa čitavom fra-njevačkom obitelji

OBRAZLOŽENJE

116 - § 1. Braća, napose izričito ime-novani duhovni asistenti, neka Franjevačkom svjetovnom redu tako pružaju podršku u životu. savršenosti i u suradnji apostol-ske djelatnosti da njegovi člano-vi mogu svoje poslanje u Crkvi uspješno izvršiti.

73. § 1. Ministri i kustosi neka osi-guraju duhovnu asistenciju brat-stvima Franjevačkog svjetovnog reda, imajući na umu ono što je utvrđeno Generalnim ustanova-ma OFS-a. Braća neka upoznaju, proučavaju, neka se zanimaju i neka budu spremni duhovno asistirati svjetovna bratstva i neka surađuju s njima u evange-lizaciji i u socijalnom djelovanju.

§ 2. Generalni ministar posvuda, a provincijalni ministar u svojoj provinciji, ima vlast odrediti, prema propisu prava i dotičnih ustanova, sve ono što spada na osnivanje i pomaganje bratstva Franjevačkoga svjetovnag reda.

§ 2. Ministri i kustosi imaju vlast kanonski osnovati nova mjesna bratstva Franjevačkog svjetov-nog reda, obavljati »altius mo-deramen« nad njima, poštujući njihovu zakonitu autonomiju, i garantirati im duhovnu i pasto-ralnu asistenciju.

§ 3. Da bi se sve pravilno promicalo i usklađivalo, neka provincijski kapitul velikom pomnjom oda-bere duhovnog pomoćnika za Franjevački svjetovni red, prema Pravilu i Generalnim konstituci-jama Franjevačkoga svjetovnog reda.

§ 3. Duhovni asistent bratstava Fra-njevačkog svjetovnog reda ime-novan je od ministara/kustosa, koji su čuli savjet zainteresiranih bratstava.

74. Braća neka surađuju, koliko je više moguće, s grupama, naučni-cima i inicijativama koje se zani-maju za sv. Franju, franjevaštvo i duh Asiza ili se njime nadahnju-ju kako bi promicali franjevačku karizmu na crkvenom, ekumen-skom, međureligijskom i socijal-nom planu.

Stvorili smo novi broj kako bismo proširili obzor franjevaštva.







NASLOV V., NASLOV VI.

POSTOJEĆEIV. poglavljeVI. naslov: Zaštita bratskog života

NACRTIII. poglavljaV. naslov: Zaštita bratskog života

OBRAZLOŽENJE

117 - § 1. Braći koja bi se našla u teškoćama neka ostala braća, napose poglavari, hitno priteknu u pomoć također, ako je potrebno i ljubav to savjetuje, obzirnom opomenom i bratskim ukorom.

75. §1. Braća u teškoćama koja uvide i prepoznaju da ne mogu opsluživati Pravilo po Duhu, neka se uteknu svojim ministrima, koji neka ih prihvate s ljubavlju i dobrotom i neka se prema njima vrlo pažljivo odnose.

Podijelili smo paragraf na dva dijela, obogatili smo sadržaj s franjevačkim citatima.

§2. Sva braća, posebno ministri, kustosi i gvardijani, neka se potrude bez oklijevanja pomoći bratu koji se nađe u poteškoći bilo kakve vrste, neka ga opominju i ispravljaju s poniznošću i ljubavlju, bez ljutnje i uzrujavanja i neka uvijek budu milosrdni.

§ 2. One pak koji su napustili Red neka svi prate bratskom ljubavlju, neka se za njih neprekidno mole Bogu i neka se uvijek prema njima pokazuju kao prava braća.

§ 3. One pak koji su napustili Red neka svi prate bratskom ljubavlju, neka se za njih moli Boga i neka se uvijek prema njima pokazuju kao prava braća.

§ 4. Ministri i kustosi neka se odnose evanđeoskom jednakošću i ljubavlju prema braći koja su dobila indult kako bi izašli iz Reda ili su zakonski otpušteni.

Premjestili smo ovdje paragraf 3 br. 10 važećih Ustanova i promijenili sadržaj i izričaj kako bi ga učinili pozitivnijim.




OBRAZLOŽENJE

118 - § 1. Nema ni aktivnog ni pasivnog prava glasa:

a) Onaj koji je eksklaustriran zbog bilo kojeg razloga, i to šest mjeseci nakon njegova povratka u samostan;

b) tko je zatražio od ministra provincijala i ministra generala povratak u laičko stanje ili indult sekularizacije, sve dok se njegova molba nalazi. kod crkvenih poglavara;

c) onaj koji je, nakon što je nezakonito napustio Red, ponovno u Red primiljen, i to tri godine po povratku.

76 - § 1. Nema ni aktivnog ni pasivnog prava glasa:

a) Onaj koji je eksklaustriran zbog bilo kojeg razloga, nakon ponovnog povratka, u dokumentiranom vremenu od šest mjeseci; vrijeme može biti produženo prema prosudbi ministra/kustosa uz odobrenje defi nitorija.

b) tko je zatražio od ministra/kustosa povratak u laičko stanje ili indult sekularizacije, od trenutka kada je podnio molbu crkvenim poglavarima;

c) onaj koji nezakonito izbiva iz samostana više od tri mjeseca, uz pismenu izjavu ministra/kustosa, sve dok ostane vani, a nakon svojeg ponovnog ulaska u vremenu od šest mjeseci; vrijeme može biti produženo prema prosudbi vlastitog ministra/kustosa uz odobrenje njegovog defi nitorija.

d) onaj koji je, nakon što je nezakonito napustio Red, ponovno u Red primljen, i to tri godine po povratku.

Bolje smo pojasnili slučajeve i vremena uskraćivanja aktivnog i pasivnog glasa.

§ 2. U određivanju ostalih kazni neka se postupa prema općem pravu.

§ 2. U određivanju ostalih kazni neka se postupa prema općem pravu.

119 - § 1. Za otpuštanje novaka nadležan je njegov viši poglavar; ako se pak radi o hitnom slučaju, može ga otpustiti mjesni poglavar uz pristanak svoga kapitula.

119 - § 1. Za otpuštanje novaka nadležan je njegov ministar; ako se pak radi o hitnom slučaju, može ga otpustiti gvardijan uz pristanak samostanskog kapitula.


§ 2. Sto se tiče izbivanja iz redovničke kuće, eksklaustracije, te dozvole da napusti Red, kao i otpuštanja braće bilo privremenih, bilo svečanih zavjeta, treba se pridržavati općeg prava (kan. 665, § 1; 686, § 1, 3; 688, § 2; 691; 695-702).

§ 2. Sto se tiče izbivanja iz redovničke kuće, eksklaustracije, te dozvole da napusti Red, kao i otpuštanja braće bilo privremenih, bilo svečanih zavjeta, treba se pridržavati općeg prava.




OBRAZLOŽENJE

§ 3. Prigodom bilo kojeg otpuštanja bratu treba priopćiti razloge otpuštanja, dajući mu posvemašnju mogućnost da se opravda; a prije nego što se izda odluka o otpuštanju, neka mu se, pridržavajući se svih zakonskih propisa, omogući da svojevoljno napusti Red.

§ 3. Prigodom bilo kojeg otpuštanja bratu treba priopćiti razloge otpuštanja, dajući mu posvemašnju mogućnost da se opravda; a prije nego što se izda odluka o otpuštanju, neka mu se, pridržavajući se svih zakonskih propisa, omogući da svojevoljno napusti Red.

POSTOJEĆEIV. poglavljeIV. naslov: Zajednička uprava dobara

NACRTIII. poglavljaVI. naslov: Zajednička uprava dobara

OBRAZLOŽENJE

79. Bratski život traži odgovornu, opreznu i transparentnu upravu dobara, na svakom stupnju, koja se vodi prema kriterijima siromaštva, malenosti, solidarnosti i ljubavi, imajući uvijek na umu da je Bog svako dobro, najveće dobro, sve dobro i naše bogatstvo i da on u svojoj providnosti povjerava dobra našem mudrom čuvanju i brizi.

Dodali smo novi uvodni broj u koji smo unijeli karizmatski element.

103 - § 1. Glavnu odgovornost u upravljanju dobrima bratstva imaju i vrše samostanski, provincijski i generalni kapituli. Generalni i provincijski kapitul može, uz nužne mjere opreza, izrijekom ovlastiti odgovarajućeg ministra da sa svojim defi nitorijem rješava izvanredne poslove.

80 - § 1. Glavnu odgovornost u upravljanju dobrima bratstva imaju i vrše samostanski, provincijski i generalni kapituli. Generalni, provincijski i kustodijski kapitul može, uz nužne mjere opreza, izrijekom ovlastiti odgovarajućeg ministra ili kustosa da sa svojim defi nitorijem rješava izvanredne administrativne poslove.





OBRAZLOŽENJE

§ 2. Redovito i svakodnevno upravljanje vrše nosioci službi koji su glasovanjem postavljeni na dotičnom kapitulu, no ipak ovisno o poglavarima, koji se trebaju brinuti da se dobrima pravilno upravlja.

§ 2. Generalni, provincijski, kustodijski i samostanski kapituli neka balotacijom izaberu ekonome i egzaktore, izabirući braću sposobnu za izvršavanje njihove službe sa znanjem i marljivo, pod vodstvom ministara, kustosa, gvardijana i prema propisima crkvenog i civilnog prava. Ekonomi neka naprave za kapitule potpune i detaljne izvještaje.


§ 3. Da bi prodaja, zamjena ili najamni ugovor bili pravovaljani, traži se pismena dozvola odgovarajućeg poglavara i njegova vijeća, kako određuju statuti. Međutim, ako se radi o poslovima koji prelaze vrijednost propisanu od Svete Stolice, kao i o zavjetnim darovima crkvi ili o predmetima umjetničke ili povijesne vrijednosti, osim pismenog odobrenja ministra generala, uz pristanak njegova defi nitorija, traži se i dozvola same Svete Stolice.

§ 3. Da bi prodaja, zamjena ili najamni ugovor bili pravovaljani, traži se pismena dozvola odgovarajućeg ministra/kustosa i njegova defi nitorija, kako određuju statuti. Međutim, ako se radi o poslovima koji prelaze vrijednost propisanu od Svete Stolice, kao i o zavjetnim darovima crkvi ili o vrijednim predmetima umjetničke ili povijesne vrijednosti, osim pismenog odobrenja ministra generala, uz pristanak njegova defi nitorija, traži se i dozvola same Svete Stolice.

104 - Samostan, provincija i sâm Red, kao i ostale pravne osobe Reda, predviđene provincijskim statutima, neka se uknjiže kao vlasnici pred civilnim vlastima; isto tako neka se imenuju odgovarajući zakonski predstavnici koji će, osobno ili preko opunomoćenika, u ovisnosti o poglavarima, moći vršiti, upravne čine zakonski vrijedne prema civilnom zakonu. Ako to ne bi bilo moguće, neka se pronađe neki drugi prikladan način.

81. Kustodija, provincija i sâm Red, kao i ostale pravne osobe Reda, predviđene provincijskim/kustodijskim statutima, neka se uknjiže kao vlasnici pred civilnim vlastima; isto tako neka se imenuju odgovarajući zakonski predstavnici koji će, osobno ili preko opunomoćenika, uvijek u ovisnosti o ministrima, kustosima i gvardijanima, moći vršiti, upravne čine zakonski vrijedne prema civilnom zakonu. Ako to ne bi bilo moguće, neka se pronađe neki drugi prikladan način, utvrđen u vlastitim statutima i prema civilnom i crkvenom zakonu.





OBRAZLOŽENJE

105 - § 1. Neka postoji jedinstvena uprava dobara bilo u samostanu, bilo u provinciji; bilo u Redu, s kojom moraju biti spojene sve poduprave različitih službi, institucija djelatnosti, ostavštinâ i slično.

82. § 1. Neka postoji jedinstvena uprava dobara bilo u samostanu, bilo u kustodiji ili u provinciji; bilo u Redu, s kojom moraju biti spojene sve poduprave različitih službi, institucija djelatnosti, ostavštinâ i slično.


§ 2. Sve upravljanje dobrima samostana, provincije ili Reda neka odgovarajući kapituli povjere egzaktoru i ekonomu. Egzaktor neka se brine da skuplja sve prihode, pomaže ekonomu i zajedno s njime nadzire knjige administracije. Ekonom pak, u granicama svoje nadležnosti, neka podmiruje sve troškove i neka nabavlja što je potrebno za materijalno uzdržavanje zajednice. Službe egzaktora i ekonoma mogu se ujediniti, ako to dopuštaju statuti.

§ 2. Sve upravljanje dobrima samostana, kustodije, provincije ili Reda neka odgovarajući kapituli povjere egzaktoru i ekonomu.

Posadašnjili smo izričaj i podijelili jedan paragraf na četiri paragrafa kako bi sve bilo jasnije.

§ 3. Egzaktor neka se brine da skuplja sve prihode, pomaže ekonomu i zajedno s njime nadzire knjige administracije.

§ 4. Ekonom pak, u granicama svoje nadležnosti, neka podmiruje sve troškove i neka nabavlja što je potrebno za materijalno uzdržavanje zajednice.

§ 5. Službe egzaktora i ekonoma mogu se ujediniti, ako to dopuštaju statuti.

106 - § 1. Služba viših poglavara nespojiva je sa službom bilo egzaktora, bilo ekonoma.

83 § 1. Služba ministra/ kustosa nespojiva je sa službom bilo egzaktora, bilo ekonoma.


§ 2. Gvardijan ne može vršiti službu samostanskog egzaktora ili ekonoma, osim ako to traži potreba koju treba odobriti ministar provincijal uz pristanak svoga defi nitorija; ovu ovlast treba dati pismeno i. ona mora biti ubilježena u knjigu administracije.

§ 2. Gvardijan ne može vršiti službu samostanskog egzaktora ili ekonoma, osim ako to traži vidljiva potreba koju treba odobriti ministar/kustos uz pristanak svoga defi nitorija; ovu ovlast treba dati pismeno i za jedan ograničeni period, a ubilježba neka se spremi u arhiv.

Posadašnjili smo izričaj i naglasili izvanrednost službe dopuštene gvardijanu.




OBRAZLOŽENJE

107 - § 1. Samostanski kapitul neka odredi upravne poslove koje gvardijan i ostali nosioci službi mogu redovito po svojoj službi obavljati.

84 § 1. Provincijski/ kustodijski statuti ili samostanski kapitul neka odredi upravne poslove koje gvardijan, ekonom i egzaktor mogu redovito po svojoj službi obavljati.

Uzeli smo u obzir različite prakse u različitim dijelovima Reda.

§ 2. Provincijski kapitul neka prosudi koja će dobra i. upravljanje spadati na provinciju; isto tako neka odredi nadležnost, bilo osobnu ministra provincijala, bilo i uz pristanak njegova defi nitorija, bilo samostanskog kapitula, kao i koliko i kada samostani moraju dati doprinos provinciji.

§ 2. Provincijski/ kustodijski statuti neka prosude koja će dobra i upravljanje spadati na provinciju/kustodiju, načine na koje će samostani dati doprinos provinciji/ kustodiji i različite druge načine konretne ekonomske solidarnosti. Provincijski/ kustodijski kapitul neka odredi osobnu nadležnost ministra, kustosa i gvardijana i svotu za koju će se tražiti pristanak njegova defi nitorija odnosno samostanskog kapitula.


§ 3. Generalni kapitul neka odredi koja dobra i upravljanje treba da pripadaju samom Redu; neka odredi osobnu nadležnost samoga ministra generala, kao i onu za koju se traži pristanak njegova defi nitorija, i neka odlučujućim glasovanjem utvrdi doprinos Sto ga provincije i generalne kustodije moraju dati za potrebe Reda i siromašnih provincija.

§ 3. Generalni statuti neka odrede koja dobra i upravljanje trebaju pripadati samom Redu i neka odrede provincijski/kustodijski doprinos za potrebe Reda i ostale konkretne načine ekonomske solidarnosti. Generalni kapitul neka odredi osobnu nadležnost Generalnog ministra i svotu za koju se traži pristanak njegova defi nitorija.


108 - § 1. Braća, osobito upravitelji dobara, neka se čuvaju od bilo kakvih nezakonitih čina, nedopuštenih poslova i svake vrsti gramzljivosti ili trgovanja.

85. § 1. Neka se očuvaju principi evanđeoskog siromaštva, solidarnosti i kršćanske etike, i načinivši potrebno ekonomsko programiranje, braća neka se čuvaju svakog nepotrebnog nagomilavanja dobara i neka se pridržavaju propisa crkvenog prava i Generalnih statuta.

Pozvali smo se na principe siromaštva i na potrebu programiranja te smo uputili na crkveno pravo i Generalne statute.

§ 2. Treba se strogo pridržavati ugovorâ što su ih sklopili, nosioci službi, a cijenu za kupljene stvari treba platiti točno i na vrijeme.

§ 2. Treba se strogo pridržavati ugovorâ što su ih sklopili, nosioci službi, a cijenu za kupljene stvari treba platiti točno i na vrijeme.




OBRAZLOŽENJE

§ 3. Neka se ne zadužuje osim u slučaju kad postoji sigurnost da će se iz redovitih prihoda ili iz drugih izvora moći isplaćivati kamate i još sigurnije vratiti glavnicu bez preduga odgađanja.

§ 3. Neka se ne zadužuje osim u slučaju kad postoji sigurnost da će se iz redovitih prihoda ili iz drugih izvora moći isplaćivati kamate i još sigurnije vratiti glavnicu bez preduga odgađanja.

109 - § 1. Ako bi koji nosilac službe učinio nešto u ime i po nalogu kapitula višeg poglavara uz pristanak njegova defi nitorija, neka odgovara dotična pravna osoba, a ne viša.

86. § 1. Ako bi koji nosilac službe učinio nešto u ime i po nalogu kapitula ili ministra/kustosa uz pristanak njegova defi nitorija, neka odgovara dotična pravna osoba, a ne viša.

§ 2. Nijedan od braće ne može imati bilo kakva udjela u upravljanju dobara neke fi zičke ili pravne osobe izvan Reda, osim u izvanrednom slučaju i uz pismenu dozvolu višeg poglavara.

§ 2. Nijedan od braće ne može imati bilo kakva udjela u upravljanju dobara neke fi zičke ili pravne osobe izvan Reda, osim u izvanrednom slučaju i uz pismenu dozvolu ministra/kustosa. U slučaju kada bi to bio sam ministar/kustos, neka se traži dopuštenje višeg poglavara.

§ 3. Ako bi tko od braće prekršio zakon i1i osobnom prijevarom ili krivnjom počinio štetu, dužan je sâm snositi i odgovornost.

§ 3. Ako bi tko od braće prekršio zakon i1i osobnom prijevarom ili krivnjom počinio štetu, dužan je sâm snositi i odgovornost.

110 - Zadaća je kapitulâ da uvedu jednolične knjige administracije, da propišu norme o osiguranju dobara braće, kao i o tome kako da se sigurno ulažu novac i vrijednosni papiri; sve ovo i ostalo neka potanje odrede statuti.

Premješteno u Generalne statute.

111 - § 1. Nosioci službi neka točno i vjerno, pod nadzorom poglavara, upisuju sve prihode i bilo kakve rashode, cijelo poslovanje i ekonomske promjene u administrativne knjige, iz kojih se treba jasno i razlučno razaznati stanje i obračun novca u cjelokupnom upravljanju i u pojedinačnim pomoćnim upravljanjima.





OBRAZLOŽENJE

§ 2. Prije nego se dadu izvještaji i obračuni, knjige prihoda i rashoda treba da potpišu poglavari i nosioci službi; liste pak neka se što prije i na što prikladniji način dadnu na uvid braći, a jednako tako neka se predadu vizitatoru da ih pregleda.


112 - § 1. Budući da je sama zajednica odgovorna, neka se samostanskom kapitulu podastru i prosudbi kapitularaca podvrgnu prihodi i rashodi sveg upravljanja. Svake pak godine, osim ako provincijski statuti drugačije ne određuju, neka se ministru provincijalu pošalje izvještaj o samostanskom poslovanju.


§ 2. U samostanu u kojemu prebivaju kao članovi obitelji manje od tri brata, neka sâm gvardijan, prema propisu statutâ, pošalje ministru provincijalu pismeni izvještaj, supotpisan od drugog brata, o cjelokupnom upravljanju; u poslovima pak za koje se traži pristanak samostanskog kapitula, mora prije dobiti pismeno odobrenje ministra provincijala, nakon što je ovaj saslušao i drugog brata.

Ovaj paragraf potpuno je ukinut jer se protivi usmjerenju Reda o najmanjem broju braće u samostanu.

113 - O ekonomskom upravljanju Reda i provincije neka se na generalnom i provincijskom defi nitoriju, kao i na dotičnim kapitulima, raspravlja prema vlastitim statutima.




ŠESNAESTA SJEDNI-CA DEFINITORIJA

Šesnaestu sjednicu Defi nitorija započeli smo 30. lipnja 2015. godine polusatnom adoracijom u klerikatskoj kapelici. Nakon molitve usvojen je zapisnik prošle sjednice. Tajnik je pročitao fi nan-cijsko izvješće iz Karitasa koje je na Defi nitorij po-slao fra Ivan Radeljak, ravnatelj Karitasa.

Odobren je Natječaj za smještaj studenata u Domu sv. Antuna i prijedlog Provincijalnog mini-stra da, u znak solidarnosti sa siromašnima, Pro-vincija u narednoj školskoj i akademskoj godini dodjeli 10 stipendija najpotrebnijima i najugrože-nijima. Kroz 10 mjeseci odobrena je stipendija za petero studenata od 700 kn mjesečno, te stipendi-ja za petero srednjoškolaca od 500 kn mjesečno. Stipendije će razdijeliti Provincijsko povjerenstvo sastavljeno od fra Martina Jakovića, ravnatelja Ka-ritasa, fra Tomislava Glavnika, ekonoma Provin-cije, i fra Nikole Šanteka, tajnika Provincije i du-hovnika korisnika doma sv. Antuna Padovanskog, na temelju pristiglih molbi za Natječaj koji je od danas otvoren.

Razgovaralo se o susretu Giovani verso Assisi te je odlučeno da se na poticaj Generalnog ministra dodijeli donacija od 1.200 eura za potrebe susreta. Pomoći će se i malom broju prijavljenih iz Hrvat-ske u podmirivanju troškova puta na susret.

Provincijalni ministar upoznao je braću sa sadr-žajem razgovora s fra Jerzyjem Norelom, vikarom Reda, s kojim je dogovorio pitanje odnosa izme-đu Generalne kurije i Provincije po pitanju naše braće na studiju u Rimu. Dogovoreno je, također, da zbog oskudice u personalu fra Zlatko Vlahek u kolovozu bude na ispomoći u župi sv. Antuna Padovanskog u Zagrebu.

Proslava dana Provincije održat će se 30. rujna u Molvama budući da se ove godine slavi 350. obljet-nica molvarske župe Uznesenja BDM. Okvirno je dogovoren dnevni red te je angažiran predavač dr.

sc. Dragan Damjanović, izvanredni profesor Od-sjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. O detaljnom programu braća će dobiti obavijest u pozivu.

Provincijalni ministar izvijestio je članove De-fi nitorija o nastupu članova našeg mjuzikla »Uskr-sli« u Sarajevu prigodom papinog dolaska koji je lijepo prihvaćen. U pretprogramu su izvedene dvi-je pjevačko – plesne točke iz mjuzikla. Najavio je za slijedeću sezonu pripremu mjuzikla o sv. Antu-nu Padovanskom koji će moći odgovoriti pozivi-ma na gostovanje.

Provincijalni ministar izvijestio je o vrlo pozi-tivnim reakcijama na Festival kršćanskog kazališta u Zagrebu, vezano uz Dane sv. Antuna Padovan-skog. Namjera je da ta manifestacija postane tradi-cijom. Mediji su manifestaciju dobro popratili, od nekoliko televizijskih izvješća i gostovanja, radio emisija i najava, »Glasa Koncila« koji je posvetio cijelu »Priliku« temi kršćanskog kazališta, do dru-gih medija i, naposljetku, ljetnog broja Veritasa koji je temu popularizirao.

Fra Nikola Šantek, magister klerika izvijestio je Defi nitorij o programu klerika u vrijeme ljetnih mjeseci. Bogoslovi će od 15. do 30. srpnja biti na odmoru, dok će u mjesecu kolovozu fra Antun Radovanić biti na ispomoći u samostanu Svetog Duha u Zagrebu, fra Vilček Novački i fra Marko Parat na ispomoći i hodočašću u Lurdu, fra Robert Janđel na ispomoći u samostanu sv. Frane u Šibe-niku, fra Ivan Lotar na pripremama za svečane za-vjete u Samoboru, fra Josip Ivanović u gostima na Malti i fra Milan Gelo na učenju engleskog jezika u Londonu.

Nakon otklanjanja nekih nejasnoća članovi De-fi nitorija razmatrali su i usvojili molbu postulanta Mateja Milića za ulaskom u novicijat, što znači da će naša provincija, ove godine, imati trojicu no-vaka. Želimo im plodonosnu godinu i pratimo ih svojim molitvama. Za postulaturu se još nitko nije prijavio. U sjemenište se prijavio jedan kandidat iz Novog Marofa.

iz provincije


Nakon čitanja molbe fra Ivana M. Lotara i izvje-štaja fra Nikole Šanteka, magistra klerika, te nakon izvještaja s »ascolta« braće zagrebačkog samosta-na, usvojena je molba fra Ivana M. Lotara za pola-ganje svečanih zavjeta.

Usvojena je molba samostana sv. Antuna Pado-vanskog u Novom Marofu o prodaji starog i kupnji novog automobila.

Defi nitorij je zauzeo slijedeći stav koji želi da prime na znanje sva braća Provincije i prema nje-mu se ravnaju: Samostani koji prodaju rabljeni au-tomobil neka pravo prvokupa ustupe Defi nitoriju, odnosno, preko Defi nitorija drugim samostanima Provincije, a tek potom, ako ne bude zainteresira-nih, neka automobil prodaju drugim kupcima.

Pročitana je molba pulskog samostana sv. Ivana Krstitelja za fi nancijsku pomoć oko uređenja cr-kve. Defi nitorij je podržao prijedlog fra Đure Hon-tića, gvardijana samostana i župnika župe sv. Ivana Krstitelja, da se na vrhu kupole napravi otvor kako bi se omogućilo strujanje zraka, da se na prozo-re postave antisolarna stakla te da se riješi pitanje izolacije stropa crkve. Gvardijan će prikupiti po-nude izvođača radova te ih poslati na odobrenje Provincijskoj Komisiji za ekonomiju i gradnju, a Provincija će u cjelokupnom iznosu fi nancirati na-vedene radove.

Usvojena je molba samostana sv. Antuna Pado-vanskog u Vinkovcima za promjenom dotrajalih prozora. Samostan je prikupio vlastita sredstva za spomenute radove.

Radu sjednice Defi nitorija u jednom trenutku priključio se i fra Miljenko Hontić, generalni asi-stent Reda, koji je u kratkom sudjelovanju svojim razmišljanjima i sam doprinio njezinom radu.

Prihvaćena je ostavka fra Ivana Poleta na službu gvardijana samostana BSM u Vinkovcima, koju je podnio uslijed zdravstvenih razloga.

Na prijedlog provincijalnog ministra fra Josipa Blaževića za novog gvardijana samostana BSM u Vinkovačkom Novom Selu izabran je fra Željko Klarić, koji je izbor i prihvatio.

29. kolovoza 2015. godine, u Asizu će jedno-stavne zavjete položiti fra Petar Krašek. Zavjete će primiti fra Josip Blažević, provincijalni ministar, a na samom slavlju bit će se i fra Nikola Šantek.

Rad Defi nitorija prekinut je svečanim ručkom povodom imendana fra Pere Džide.

Središnja točka Defi nitorija bila je opsežna analiza postignutih rezultata aktualne provincij-ske uprave na kraju prve godine mandata, prema programu zacrtanom u Četverogodišnjem pro-vincijskom planu. Iako je puno posla ostvareno, i konstatirano da se krećemo u pravom smjeru, ipak je potrebno uložiti još puno truda da se ČPP u potpunosti ostvari. Defi nitorij se obraća molbom svim samostanima da na svome prvom jesenskom samostanskom kapitulu kao temu duhovnog dijela razmotre Prvo poglavlje ČPP o molitvenom i brat-skom životu te da pokušaju u svjetlu tog poglavlja podići kvalitetu zajedničke molitve i bratskog ži-vota.

Usvojena je molba fra Pere Džide o razrješenju od službi nacionalnog, područnog i mjesnog asi-stenta FSR-a.

Prvi dio sjednice završio je u 17.10 sati te je do-govoren nastavak sjednice za 30. lipnja s početkom u 8.30 sati. Nakon sjednice Defi nitori su u Ptuju sudjelovali na proslavi 25. obljetnice svećeničkog ređenja fra Milana Kosa, slovenskog provincijal-nog ministra.

Drugi dio sjednice Defi nitorija započeo je 30. lipnja 2015. u 8.30 sati.

Druga središnja točka ovog dvodnevnog zasje-danja Defi nitorija bilo je provincijsko planiranje za slijedeću pastoralnu i građansku godinu. Predlože-ni su i odobreni datumi važnih provincijskih do-gađanja u narednoj pastoralnoj godini te je složen kalendar provincijskih događanja koji će prije ljeta biti poslan svoj braći u Provinciji kako bi prilikom sastavljanja vlastitih pastoralnih kalendara izbjegli kolizije i mogli i sami uzeti udjela u provincijskim događanjima.

Na prijedlog Provincijalnog ministra službe ravnatelja Karitasa razriješen je fra Ivan Radeljak, a na isto mjesto imenovan je fra Martin Jaković, vikar Provincije.

Fra Ivan Radeljak razriješen je i službe ravnate-lja Doma sv. Maksimilijana Kolbea, a na njegovo mjesto imenovan je fra Tomislav Glavnik, zagre-bački gvardijan i ekonom Provincije. Datum pri-mopredaje službi odredit će provincijal naknadno, u dogovoru sa starim i novim ravnateljima.

Defi nitorij je ovlastio ekonoma Provincije da ispita stanje prostorija u Domu sv. Antuna te da


sanira sve što je potrebno te osvježi i obnovi pro-storije koje je potrebno obnoviti.

Generalni ministar sa svojim Defi nitorijem, na traženje Provincijalnog ministra i njegovog Defi -nitorija, dopustio je da na Izvanrednom provin-cijskom kapitulu, koji će se održati od 10. do 13. travnja 2016. godine, sudjeluju sva braća Provin-cije. Razlog navedenoj molbi je želja Provincijske uprave da se nakon dugo vremena sva braća nađu zajedno, na istinskom slavlju kapitula, da se svima pruži mogućnost da se izjasne, da čuju iz prve ruke mišljenja drugih, da osobno i odgovorno sudjeluju u odlukama koje će kapitul donijeti, kao i kasnije u njihovom izvršavanju. Braći će pravovremeno biti poslan poziv na Kapitul.

Kako bi sva braća Provincije mogla sudjelova-ti u slavlju Kapitula slijedeće godine, Defi nitorij upućuje molbu već sada da svi gvardijani i župnici, ako kroz dane održavanja kapitula ne mogu pot-puno dokinuti sve župske aktivnosti, da ih onda barem reduciraju na minimum, osobito broj misa na jednu dnevno, te da već sada stupe u kontakt s okolnim svećenicima i razgovaraju s njima o mo-gućim zamjenama u tom razdoblju. Defi nitorij je predložio da se o važnijim pitanjima Izvanrednog kapitula razgovara na susretima Provincijala s bra-ćom u vrijeme došašća i korizme.

Dogovoreno je da se redovita sljedeća sjednica Defi nitorija, ako nešto ne iskrsne, održi 27. kolo-voza 2015. s početkom u 8.30 sati. Šesnaesta sjed-nica Defi nitorija završila je u 12.15 sati.

SEDAMNAESTA SJED-NICA DEFINITORIJA

Sedamnaestu sjednicu započeli smo u klerikat-skoj kapeli 27. kolovoza 2015. u 8.30 sati, klanja-njem pred Presvetim i molitvom za + fra Ivu Pla-ninića. Nakon pozdrava usvojen je zapisnik prošle sjednice te pročitano tromjesečno izvješće egzak-tora i ekonoma Provincije.

Fra Nikola Šantek izvijestio je braću o natječaju za smještaj studenata u Dom sv. Antuna. U Dom je primljeno 13 studenata, a fra Tomislav Glavnik je upoznao Defi nitore s tijekom obnove Doma sv. Antuna te je izvijestio o natječaju za stipendije u

ak. godini 2015/2016. Na natječaj se prijavilo pe-tero studenata koji će primati stipendiju za iduću godinu u iznosu od 700 kuna mjesečno.

Razgovaralo se o proslavi Dana Provincije koji će se ove godine održati u Molvama, u povodu 350. obljetnice osnutka župe te je dogovoren pro-gram susreta. Pozivaju se sva braća da se u što ve-ćem broju okupe na Danu Provincije.

Budući da se približava Izvanredni provincijski kapitul, pronađeno je prikladno mjesto njegovog održavanja u Marijinom Dvoru u Lužnici (Zapre-šić), jer je u mogućnosti primjereno ugostiti svu braću Provincije.

Razgovaralo se o novim asistentima OFS-a i Frame. Za nacionalnog asistenta OFS-a predložen je fra Vladimir Vidović, a za mjesnog i područnog asistenta za zagrebačko područje predložen je fra Josip Ivanović. Nakon konzultacija sa predloženi-ma i njihovim gvardijanima, provincijalni mini-star će ih imenovati na te službe.

Pročitana je molba fra Petra Krašeka i izvještaj magistra i kustosa iz Asiza o fra Petru. Nakon či-tanja pristupilo se glasovanju te se fra Petru dopu-stilo popaganje jednostavnih zavjeta 29. kolovoza 2015. u Asizu.

Pročitane su molbe fra Josipa Ivanovića i fra Milana Gele za đakonsko ređenje te je izrečena preporuka fra Nikole Šanteka, magistra bogoslova. Fra Milanu i fra Josipu Defi nitorij dopušta prima-nje reda đakonata.

Odlučivalo se o molbama šibenskog samostana sv. Frane i pulskog samostana sv. Ivana Krstitelja.

Na Defi nitorij je pristigla molba fra Ivana Po-leta za napuštanje Reda i prijelaz u dijecezanski kler. Provincijalni ministar upoznao je braću sa svime što je učinjeno po tom pitanju, a nakon ra-sprave i čitanja Izjave beogradskog nadbiskupa o spremnosti na izravno primanje (inkardinaciju) u Beogradsku nadbiskupiju, prihvaćena je molba fra Ivana Poleta za napuštanje Reda i prijelaz u dijece-zanski kler.

Provincijalni ministar izvijestio je braću o fra-njevačkim duhovim vježbama za mlade koje je on održao na Cresu. Predložio je također da bi bilo dobro urediti krevete. Predloženo je i da se braću u Provinciji potakne da djecu i mlade dovode u Vo-kacioni centar kojega uglavnom koriste drugi.


Provincijalni ministar potaknuo je braću na razmišljanje o mogućnostima da se Provincija uključi u prihvaćanje izbjeglica iz Sirije, ako će to biti potrebno.

Na kraju sjednice, koja je završila u 12.40, do-govoreno je da će sljedeća sjednica Defi nitorija biti u utorak, 29. rujna 2015. s početkom u 8.30 sati.

OSAMNAESTA SJED-NICA DEFINITORIJA

Redovita osamnaesta sjednica Defi nitorija za-počela je molitvom i klanjanjem pred Presvetim Oltarskim Sakramentom, 29. rujna 2015. godine u 8.30 sati, u klerikatskoj kapeli. Na sjednici je opravdano nedostajao fra Ferdinand Ćavar. Na-kon molitve sjednica je nastavljena u prostorijama Provincijalata. Jednoglasno je usvojen zapisnik se-damnaeste sjednice Defi nitorija.

Provincijalni ministar podsjetio je braću da je u kolovozu započela godina sv. Maksimilijana Kol-bea u kojoj bi vjernike trebalo upoznati s likom i djelom ovoga sveca. Dao je nekoliko prijedloga oko kojih bi trebalo poraditi u ovoj godini: prije-vod spisa sv. Maksimilijana, hodočašće fratara i laika u Poljsku, prijevod fi lma o životu sv. Mak-similijana i izrada bookmarkera. Budući da De-honijanci promoviraju udrugu Vojske Bezgrešne, predložio je uspostavljanje suradnje s njima.

Fra Nikola Šantek postavio je pitanja o djelo-vanju udruge Vojske Bezgrešne, odnosima između nacionalnog, područnog i mjesnog bratstva, o pi-tanju fi nanciranja bratstava te nabavljanju promo-tivnih materijala. Provincijalni ministar rekao je da će se o toj temi razgovarati na susretu asistenata koji će se uskoro održati u Zagrebu.

Fra Tomislav Glavnik, ekonom Provincije, oso-ba zadužena za obnovu Doma sv. Antuna Padovan-skog, izvijestio je Defi nitorij o radovima u Domu sv. Antuna: bojanje zidova, drvenarije, promjena i bojanje prozora, obnova studentskog doma, itd. Fra Nikola Šantek prenio je prve, vrlo pozitivne, utiske korisnika studentskog doma koji su započeli akademsku godinu. Provincijalni ministar zahva-lio je fra Tomislavu na njegovoj požrtvovnosti oko obnove Doma.

Provincijalni ministar postavio je pitanje fra Martinu Jakoviću o djelovanju Karitasa. Fra Mar-tin je odgovorio da se polako uhodava u novoj službi te da nema nekih bitnih problema.

Fra Martin je dao izvještaj o ovogodišnjoj orga-nizaciji Marijafesta koji će se održati 10. listopada 2015. godine. Sve je dogovoreno i organizirano, je-dino preostaje do kraja smjestiti članove bendova po obiteljima.

Dogovoreno je i organizirano sve za sutrašnji Dan Provincije. Dolazak je najavilo tridesetak fra-tara.

Na prošloj sjednici Defi nitorija provincijalni ministar je odlučio zamoliti gvardijana samosta-na sv. Ivana Krstitelja u Puli da napravi troškovnik svih radova koji bi trebali biti učinjeni na crkvi i samostanu do njihovog dovršenja. Troškovnik je napravljen. Dogovoreno je da će Provincija u bli-skoj budućnosti, u suradnji s Biskupijom, najpri-je fi nancirati postavljanje kamenog poda, a sama bi fi nancirala promjenu prozora na samostanskoj kući.

Pročitane su i jednoglasno prihvaćene molbe samostana Bezgrešnog Srca Marijina u Vinkovci-ma.

Provincijalni ministar govorio je o želji da se u svrhu promocije Provincije napravi spot i kratki dokumentarni fi lm o djelatnosti braće. Brigu oko pripreme i snimanja spota i dokumentarnog fi lma preuzeo je fra Tomislav Glavnik.

Provincijalni ministar obavijestio je defi nitore da će u bližoj budućnosti posjetiti braću u Ame-rici i Kanadi. Namjera mu je otići u posjet braći u studenome ove godine s tajnikom fra Nikolom Šantekom.

Razgovaralo se o datumu prvog turnusa du-hovnih vježbi. Budući da na prethodno predlože-ne datume pada početak korizme i Pepelnica, prvi turnus duhovnih vježbi održat će se od 14. do 19. veljače 2015. godine u Zagrebu. Predavač će biti vlč. Ivica Raguž. Dogovoreni su i predavači za dru-ga dva termina: u lipnju 2016. vlč. Mladen Parlov, a u listopadu 2016. fra Zlatko Vlahek.

Za datum sljedeće sjednice Defi nitorija pred-ložen je 29. listopada 2015. godine. Osamnaesta sjednica Defi nitorija završila je kratkom molitvom u 11.30 sati.


FRANJEVAČKE DUHOVNE VJEŽBE

ZA MLADE U samostanu sv. Franje franjevaca konventua-laca u Cresu, od 10. do 17. kolovoza 2015. godine, više od četrdesetero mladih iz raznih dijelova Hr-vatske prošlo je Franjevačke duhovne vježbe. Pod motom »Sa sv. Franjom otkrij i živi radosno svoje krštenje« mladi između 15 i 30 godina, pod vod-stvom fra Josipa Blaževića i fra Josipa Petonjića te evangelizacijske zajednice mladih »Hrvatski Areo-pag«, nanovo su otkrivali ljepotu vlastitog krštenja i kršćanskog identiteta, ali iz perspektive sv. Franje Asiškog. Sadržajan program od punih tjedan dana, uz puno scenskih iznenađenja, rada po skupina-ma, preispitivanju samih sebe i vlastitih stavova, ranog jutarnjeg pozdrava »Bratu Suncu« na gori uz crkvicu San Salvadur, noćne meditacije u moru pod nebeskim svodom obasjanim »Bratom Mjese-com« i zvijezdama, uvoda u iskustvo kontempla-tivne molitve i razumijevanja »Pjesme stvorova«, cjelonoćne adoracije, otkrivanja tajne La Verne i Greccia, upoznavanja s likom sv. Klare, sebedar-nim činom sv. Maksimilijana Kolbea i Udrugom Vojske Bezgrešne, mladima je pomogao u osvje-šćivanju franjevačke karizme, ekološke suodgovor-nosti za »Majku Zemlju«, ali ih nadasve potaknuo u svjesnom opredjeljenju na svetost kako bi postali savršeni kao što je savršen Otac naš koji je na ne-besima. Sunčani dani i mogućnost svakodnevnog kupanja u čistom creskom moru, na prekrasnim plažama, bili su dodatni razlog »franjevačke rado-sti« svih sudionika.

PRVI ZAVJETI FRA PETRA KRAŠEKA

U subotu, 29. kolovoza na blagdan Mučeništva sv. Ivana Krstitelja u Papinskoj bazilici svetog Fra-nje ovogodišnji novaci položili su svoje prve zavje-te nakon godine dana pripreme i kušnje. Četrna-est novozavjetovanika zavjetovalo se da će živjeti Evanđelje Isusa Krista po uzoru na svetoga Franju Asiškog. Devetorica iz Italije, dvojica iz Francu-ske, te po jedan iz Rumunjske, Afrike te jedan iz naše Provincije, fra Petar Krašek. Obred polaganja zavjeta obavljen je pod svečanom misom koju je predslavio kustos fra Mauro Gambetti, uz koncele-braciju viših poglavara pojedinih kandidata, među kojima je bio i naš provincijal fra Josip Blažević, uz sudjelovanje naše braće: studenata u Rimu – fra Zlatka Vlaheka i fra Stjepana Brčine, pado-vanskog ispovjednika fra Nikole Rožankovića, te generalnog asistenta fra Miljenka Hontića koji je stigao u društvu trojice budućih novaka. Euhari-stijsko slavlje proteklo je radosno i dostojanstveno, uz prisustvo brojnih redovnika iz više provincija Reda, kao i obitelji novozavjetovanika.

Nakon navještaja Evanđelja započeo je obred redovničkog zavjetovanja tako što su novozavjeto-vanici poimence prozvani te su pred okupljenom zajednicom izrekli svoj: »Evo me!« kojim su prigr-lili život u nasljedovanju sv. Franje u poslušnosti, siromaštvu i čistoći. U propovijedi fra Mauro je pozvao svoju najmlađu braću da ustraju na putu vjere, slijedeći primjer sv. Ivana Krstitelja te im ukazao kako odijevanje redovničkog habita treba predstavljati njihovu živu vjeru, a ne samo izvanj-sku šminku pred svijetom. Kako su pozvani od Boga primili svoj poziv, neka njihov odaziv bude slika čistog srca i naviještanja Evanđelja u svijetu. U obredu zavjetovanja svaki je kandidat, stavivši svoje ruke u ruke svog provincijala, izrekao obra-zac zavjetovanja te su svi okupljeni redovnici zagr-ljajem i pružanjem znaka mira izrazili prihvaćanje najmlađih članova svojih provincija.

vijesti iz provincije


POČETAK NOVICIJATA TROJICE

POSTULANATANakon dvomjesečnog tečaja talijanskog jezika

u kolegiju franjevaca konventualaca »Serafi cum« u Rimu trojica naših postulanata započeli su godinu kušnje (novicijata) u Asizu. Godina novicijata za-počela je 12. rujna svečanom večernjom molitvom Časoslova i obredom oblačenja habita kao znaka novog života. Tijekom nagovora asiški kustos fra Mauro Gambetti zaželio je dobrodošlicu nova-cima i blagoslovljenu godinu koja je pred njima. Obraćajući se novacima i ostaloj braći samosta-na istaknuo je prave motive redovničkog života.Trojicu hrvatskih mladića u Asiz je dopratio naš subrat fra Zlatko Vlahek, koji je ujedno tijekom posljednja dva tjedna uz dvojicu subraće iz kole-gija bio voditelj polaznika tečaja talijanskog jezika.

Ovogodišnju novicijatsku zajednicu osim tro-jice Hrvata, čine devet Talijana iz različitih pro-vincija, te po jedan novak iz Mađarske, Švicarske, Francuske i Španjolske.

PREDSTAVLJANJE MONOGRAFIJE O

ŠIBENSKOM SAMO-STANU NA MANIFE-STACIJI KNJIGA ME-

DITERANAU sklopu programa godišnje kulturne manife-

stacije »Knjiga Mediterana« koja se po 27. puta, od 20. do 27. rujna 2015. godine, održala u Spli-tu, grad Šibenik bio je zastupljen po predstavljanju knjige fra Nikole Mate Roščića: Samostan i crkva sv. Frane u Šibeniku.

Predstavljanje se održalo u palači »Milesi« u srijedu 23. rujna 2015. u 18.00 sati. Monografi ju su predstavili gosp. Vilijam Lakić, ravnatelj Gradske

knjižnice u Šibeniku, dr. Joško Belamarić te autor fra Nikola Mate Roščić. Istaknuta je kulturološka vrijednost ovoga djela za opću povijest Šibenika i cijele Hrvatske.

KLAPA SV. JURAJ U PULSKOJ ŽUPI SV.

IVANA KRSTITELJAU nedjelju, 27. rujna 2015. godine u župi sv.

Ivana Krstitelja u Puli gostovala je klapa Hrvatske ratne mornarice sv. Juraj. Inicijativa za pozivanje ove svjetski renomirane klape proistekla je od pa-storalnih vijećnika župe, gospodina Marka Hrge i gospođe Suzane Valić koji su i organizirali cijeli događaj. Klapa je, najprije svojim pjevanjem ani-mirala liturgijsko pjevanje pod župnom misom u 11 sati. Euharistijsko slavlje predslavio je župnik fra Đuro Hontić. Poslije svete mise održali su pri-godni koncert duhovnih i domoljubnih pjesama u prepunoj pulskoj crkvi sv. Ivana Krstitelja. Bilo je zaista dirljivo promatrati kako starije, tako i mlađe župljane koji su bili ganuti do suza izvrsnim pjeva-njem i izborom pjesama klape sv. Juraj.

Klapa »Sveti Juraj« Hrvatske ratne mornarice, osnovana je početkom 2001. godine s ciljem pred-stavljanja Oružanih snaga RH na Međunarodnom susretu vojski svijeta u Lourdesu i danas djeluje u sklopu Orkestra oružanih snaga Republike Hrvat-ske. Klapu prvenstveno obilježava koncertna ak-tivnost i angažiranost na brojnim protokolarnim zadaćama MORH-a, državnih institucija Republi-ke Hrvatske, kulturnih manifestacija, Katoličke cr-kve u Hrvata i braniteljskih udruga.

SUSRET HRVATSKIH I SLOVENSKIH BOGOSLOVA

Susret slovenskih i hrvatskih bogoslova franje-vaca konventualaca ove je godine održan nešto ranije i to u trajanju od nepuna dva dana. Uspr-kos privremenom zatvaranju granica između dviju

država, susret se ipak sretno održao. Ove godine domaćini su bili hrvatski bogoslovi na čelu s magi-strom fra Nikolom Šantekom. Mjesto srečanja bio je naš šibenski samostan svetoga Frane i Hrvatsko nacionalno svetište svetog Nikole Tavilića.

Prvi dan susreta bio je ispunjen molitvom i upoznavanjem samostana i grada. Najprije smo upoznali šibenski samostan i, uz pomoć gvardijana fra Ivana Bradarića, otkrivali njegove tajne, a po-slijepodne smo obišli Krešimirov grad i upoznali njegove znamenitosti uz stručno vodstvo. Navečer je uslijedila molitva Večernje i krunice s narodom u crkvi svetog Frane, kao i sveta misa koju je pred-slavio fra Nikola Šantek, magister bogoslova. Dan smo završili bratskim druženjem.

Drugi dan smo započeli svetom misom u župi svetog Petra na Vidicima. Svetu misu je predslavio fra Josip Blažević, provincijalni ministar. Kasno prijepodne toga sunčanog dana posvetili smo re-kreativnom upoznavanju slapova Krke. Susret smo završili radosni i u nadi susreta slijedeće godine u lijepoj Sloveniji.

DAN PROVINCIJE 2015.

Braći Hrvatske provincije sv. Jeronima franje-vaca konventualaca datum 30. rujna stoljećima je radostan zbog proslave sv. Jeronima, zaštitnika Provincije, te ujedno Dana provincije. Ove godine za mjesto proslave odabrane su Molve, koje slave 350. obljetnicu postojanja župe. Proslava je zapo-

čela okupljanjem u molvarskom samostanu. Fra Filip Musa, gvardijan i župnik molvarski, najprije je pozdravio okupljene i zaželio im dobrodošlicu, a zatim je fra Josip Blažević, provincijalni ministar, prikazao brojčano stanje u Provinciji te predstavio najznačajnije događaje koji su obilježili proteklu godinu od prošlog Dana provincije. U nastavku je istaknuo Kolbeovu godinu, koja je započela na blagdan sv. Maksimilijana 2015., a završit će na blagdan istog sveca slijedeće godine, kao prigodu da se franjevci konventualci u Hrvatskoj više zauz-mu oko vlastitog apostolata i Kolbeove baštine, te iznio niz prijedloga.

Uslijedilo je dinamično predavanje dr. sc. Dra-gana Damjanovića o povijesti naselja, crkve i župe Molve. Prijepodnevni program završio je pred-stavljanjem Provincijskog povijesnog arhiva (Ar-hivsko gradivo povijesnog dijela provincijskog arhiva od 1559. do 1827. godine), što ga je u dva sveska priredio i ukratko predstavio fra Ljudevit Maračić, provincijski arhivar, a izdala Hrvatska provincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca.

U 13.30 slavljena je sveta misa u molvarskoj žu-pnoj crkvi Marijina Uznesenja, koju je predslavio provincijalni ministar fra Josip Blažević. U svojoj propovijedi fra Josip je govorio o sv. Jeronimu kao »treneru savršenosti« u duhovnom životu, osobito naglasivši važnost askeze i uzdržljivosti, služeći se pri tome riječima sv. Jeronima.

Nakon svete mise braća su posjetila galeriju sli-ka molvarskog likovnog kruga, kapelicu u Repašu i grobljansku kapelu te ručala na jednom obitelj-skom gospodarstvu.

— — —


DAN PROVINCIJE, MOLVE 2015.

Uvodna riječ provincijalnog ministra fra Josipa Blaževića

Draga braćo, sve vas srdačno pozdravljam okupljene prigo-dom svetkovine sv. Jeronima, zaštitnika naše pro-vincije, ovdje u Molvama, Gospinom svetištu, koje ove godine obilježava 350 godina svoga postojanja, pa je ovo prigoda i da izrazimo svoje čestitke braći koja su u ovom samostanu služila ranijih godina, jednako kao i sadašnjoj braći na čelu s gvardija-nom fra Filipom Musom, kojemu zahvaljujemo što će nam s braćom samostana biti domaćin ovaj dan.

Svima vama čestitam Dan provincije i od srca zahvaljujem što ste se odazvali na ovo slavlje una-toč mnogim nedovršenim poslovima i obvezama.

I. MALI SAŽETAK STANJA U PROVINCIJI OD PROTEKLOG BLAGDANA SV. JERONIMA

Brojčano stanje

Na današnji dan naša Provincija broji 64 sveča-nozavjetovanika, od toga 62 svećenika i 2 redov-nička brata.

U Sisačku biskupiju prešao je fra Ivan Miškić. Fra Mario Akrap je u postupku prelaska u Zadar-sku nadbiskupiju, koji će se dokončati ove godine, a fra Ivan Poleto u Beogradsku nadbiskupiju.

U formaciji su šestorica braće s privremenim zavjetima, a trojica su u novicijatu u Asizu.

U minulom razdoblju Gospodin je sebi pozvao četvoricu naše braće, sljedećim redoslijedom:

20. siječnja 2015. u Sisku je preminuo o. Nikola Jureta, uslijed teške bolesti, u 49. godini života, 27. redovništva i 22. svećeništva. Bio je gvardijan i žu-

pnik u Šibeniku i Sisku te biskupijski povjerenik za pastoral mladih i obitelji.

Ni mjesec dana kasnije, 5. veljače 2015., u No-vom Marofu umro je o. Ante Gašparić, u 84. godi-ni života, 65. godini redovništva i 57. godini sveće-ništva. Pokretač je Vojske Bezgrešne u Hrvatskoj i njezin prvi doživotni Nacionalni asistent, neu-morni promicatelj duhovnih zvanja.

20. svibnja 2015. u Vinkovcima je umro o. Mijo Jozanović, uslijed teške bolesti, u 63. godini života, 45. redovništva i 38. svećeništva. Bio je defi nitor Provincije, gvardijan u Molvama, Splitu i Vinkov-cima.

Na Veliku Gospu 15. kolovoza 2015. u Zagrebu je umro o. Ivo Planinić, u 75. godini života, 50. go-dini redovništva i 43. godini svećeništva. Djelovao u Puli, Visu, Vinkovcima i Pančevu.

Neka im, svima, po zagovoru sv. Jeronima, Gos-podin udijeli svoj pokoj i mir.

Zavjeti i ređenja

Đakonski i svećenički red primio je fra Filip Pušić. Svečane zavjete položila su dvojica naše su-braće, fra Milan Gelo i fra Josip Ivanović, a prve zavjete fra Petar Krašek. Novicijat u Asizu započe-la su trojica naše subraće: fra Zvonimir Pervan, fra Dominik Lamešić i fra Matej Milić. Braća na studiju i postignuti akademski stupnje-vi

Ove godine na KBF-u u Zagrebu diplomirala su dvojica naše mlađe subraće. Fra Milan Gelo di-plomirao je s temom »Bog vjere i Bog fi lozofa u teologiji Josepha Ratzingera«. A fra Josip Ivanović s temom: »Lik prezbitera prema liturgiji prezbiter-skog ređenja«.

Fra Zlatko Vlahek magistrirao je na Papinskom Fakultetu »Serafi cum« s temom »Suvremeno fra-njevaštvo«, a u listopadu ove godine trebao bi ma-gistrirati i iz područja liturgije na Anzelmianumu.

prilozi


Fra Igor Horvat studira franjevačku duhovnost na Papinskom Fakultetu »Serafi cum«. Fra Josip Peto-njić pohađa drugu godinu za odgojitelja na Papin-skom Sveučilištu »Gregoriana«, nakon koje će ste-ći akademski stupanj magistra. Fra Stjepan Brčina završio je prvu godinu franjevačke duhovnosti na Papinskom Sveučilištu »Antonianum«, kao predu-vjet da može upisati na istom sveučilištu tečaj za odgojitelja, po čijem završetku će dobiti certifi kat o stečenoj stručnoj spremi.

Izdanja knjiga i znanstveni skupovi

Od tiskanih izdanja spomenuo bih monografi ju fra Nikole M. Roščića Crkva i samostan sv. Frane u Šibeniku;

knjigu fra Celestina Tomića U srcu Crkve objav-ljenu u izdanju Hrvatske konferencije viših redov-ničkih poglavara i poglavarica i naše provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca;

knjigu fra Stanka D. Mijića, Žena Božja čestica. Ponovno otkriti ženu;

koautorski uradak fra Ivana Karlića i Tomislava Filića, pod naslovom Gospa Ilačka – Marijansko svetište na Vodici;

potom Provincijski povijesni arhiv u 2 sveska fra Ljudevita Maračića;

i dvojezičnu (hrvatsko-talijansku) monografi ju Samostan sv. Frane u Labinu fra Ljudevita Mara-čića.

Ako sam koga izostavio, nije namjerno, pa mo-lim oprost.

Od znanstvenih skupova izdvojio bih dva.

Međunarodni, međureligijski, interdiscipli-narni simpozij na temu »Novi religiozni pokreti, sekte i kultovi«, održan je 8. i 9. studenoga 2014. u organizaciji Međunarodnog franjevačkog centra za dijalog (CEFID), Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu i Centra Hrvatski Areopag Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca kon-ventualaca, o čemu je prethodno izašao dvojezični (hrvatsko-talijanski) Zbornik radova.

Drugi skup »Franjevački velikani«, posvećen bl. Aleksandru Haleškom, održan je u organizaciji Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Za-

grebu, Vijeća franjevačkih zajednica u RH i BiH, Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Meto-da te Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca, 25. travnja 2015. godine u Zagre-bu, čiji je idejni začetnik i pokretač fra Ivan Karlić.

Između kulturnih manifestacija istaknuo bih slijedeće događaje, koji u pojedinim samostani-ma u kojima se održavaju postaju prepoznatljivi brend.

12. listopada 2014. godine održana je molvar-ska manifestacija pod imenom Marijafest, koja kroz pjesme širi marijansku pobožnost i našu ka-rizmu vezanu osobito uz VB;

3. lipnja 2015. godine svečano je otvoren muzej sv. Frane u Šibeniku;

U okviru Antunovih dana u Zagrebu u lipnju je održan prvi Festival kršćanskog kazališta u organi-zaciji Veritasa – Glasnika sv. Antuna Padovanskog, Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca kon-ventualaca i Župe sv. Antuna Padovanskog.

Cres je i ovog ljeta održao već tradicionalne Creske kulturne večeri koje svojom raznolikošću programa plijene pažnju i privlače velik broj po-sjetitelja.

Članke, bilo znanstvene ili publicističke, ovdje

neću nabrajati, da ne budem predug, kao i iz boja-zni da koga nehotice ne izostavim spomenuti.

Želim osobito zahvaliti svoj braći koja rade na svim područjima, u zemlji i inozemstvu, osobito na samozatajnim i ljudskim očima manje »upad-ljivim« poslovima, od ispovijedanja, razgovora i savjetovanja, preko propovijedanja, dijeljenja sa-kramenata, katehizacije, nadasve apostolata moli-tve i trpljenja naše starije i bolesne braće, i drugih oblika služenja. Hvala svima!

II. KOLBEOVA GODINA

Dan provincije ove godine obilježavamo u sklo-pu Kolbeove godine koja je službeno započela na blagdan sv. Maksimilijana Kolbea 2015. godine, a završit će godinu dana kasnije (2016.) na isti blagdan. Na nacionalnoj razini Kolbeovu godinu u Hrvatskoj otvorio je fra Zdravko Tuba, Nacio-


nalni asistent Vojske Bezgrešne, 13. kolovoza 2015. godine u Podhumu (Riječka nadbiskupija), gdje je posvećena nova crkva u čast sv. Maksimilijanu Kolbeu. Zatvaranje će biti u našoj župi sv. Maksi-milijana Kolbea u Zagrebu. Moja je žarka želja da ova Kolbeova godina bude prepoznatljivo obilježena na razini naše Provincije, kroz razne aktivnosti, osobito imajući u vidu da će 2017. godina biti povod novoga slavlja, obilježava-nja 100 godina od osnutka Vojske Bezgrešne. U tu svrhu sve vas molim da ove (manje od) tri godine snažnije istaknemo Kolbeovsku baštinu kroz koju bolje možemo predstaviti naš apostolat i karizmu. Dopustite mi i nekoliko konkretnih prijedloga:

1. Sinoda o obitelji koja se održava u mjesecu li-stopadu 2015. godine poticaj je da se više govori o obitelji. Nemojte zaboraviti istaknuti da je sv. Maksimilijan dragovoljno umro u bunkeru gla-di za jednu obitelj. Mudro ga integrirajmo u naš govor o obitelji.

2. Godina Božjega milosrđa započet će na svet-kovinu Bezgrešne 2015. godine, a ona je sredi-šte štovanja članova Vojske Bezgrešne. Ove go-dine neka u svakoj našoj župi i samostanu bude posebno sadržajno proslavljena ova svetkovina Bezgrešne, Kraljice i Majke milosrđa, s dobro osmišljenom devetnicom čiji sadržaj možemo dogovoriti zajednički, na susretu asistenata Vojske Bezgrešne predviđenom za 24. listopad 2015. godine. Podržavam ideju fra Žarka Relo-te da se povežemo s dehonijancima i udružimo snage na istoj karizmi.

3. U Kolbeovoj godini predlažem da organi-ziramo jedno provincijsko hodočašće Kolbe-ovim stopama u Poljsku koje može poslužiti i kao svojevrsne duhovne vježbe za nas fratre. Da bismo koga mogli oduševiti Kolbeom, i sami moramo biti njime oduševljeni. Najprije ga tre-bamo osobno dobro upoznati. Ovo hodočašće u Kolbeovoj godini trebalo bi dati stimulans upoznavanju Kolbeove baštine.

4. Potičem vas da se žurno predbilježite za Ve-ritasove marijanske kalendare koji su obilježeni Kolbeovskom godinom, a rado bi tiskali i nalje-pnice s Kolbeovim motivom i logom Kolbeove godine, kada bi znali da ih želite koristiti u bla-goslovima obitelji.

5. Molim vas da ozbiljnu pažnju posvetite brat-stvima Vojske Bezgrešne u našim župama i sa-mostanima. Riječ je o našem prepoznatljivom apostolatu marijanskog usmjerenja mu dajte prednost i podupirite ga u granicama vaših mogućnosti. Poslali smo dopis na 30.000 regi-striranih članova Vojske Bezgrešne da nam po-tvrde svoje pripadništvo i dobili manje od 2.500 afi rmativnih odgovora. To nas ne obeshrabruje, nego obvezuje da na ovom području ozbiljno poradimo.

6. U povodu predstojećeg provincijskog izvan-rednog kapitula, na tragu naših ranijih razgo-vora, i Godine Božjeg milosrđa u kojoj papa poziva dobrovoljce da se prijave kao »misionari milosrđa« želio bih da o pučkim misijama odr-žimo novi susret i pokrenemo na razini naše provincije misijsko-evangelizacijski projekt marijansko-kolbeovskog usmjerenja koji bi sti-mulirao i razvoj Vojske Bezgrešne.

7. Mjuzikl »Život za život« o sv. Maksimilija-nu Kolbeu već je postao prepoznatljivi brend naše Provincije, ali još uvijek nije izveden u svim mjestima u kojima smo prisutni. Potičem da se svaka naša zajednica njime okoristi, tako što može organizirati cjelodnevnu duhovnu ob-novu, koja će završiti svečanom misom, ovim mjuziklom, i druženjem (agape). Ima mjesta gdje su organizaciju gostovanja ovog mjuzikla izvrsno izveli dijecezanski svećenici, čak i neke redovničke zajednice, pa je razlog više da mi podupremo vlastiti apostolat. Nadamo se do 2017. možda prirediti još jedan mjuzikl o Kol-beu, na tragu žive želje da stogodišnjicu Vojske Bezgrešne svečano obilježimo i te godine odr-žimo prvi Nacionalni susret članova Vojske Bezgrešne. Prvi područni susreti mogli bi biti održavani kroz 2016. godinu.

8. Volio bih da predstojeći provincijski susret ministranata i mladih bude u znaku sv. Mak-smilijana Kolbea.

9. Neka Kolbeove relikvije kroz ovu Kolbeovu godinu prođu kroz sve samostane naše Provin-cije uz prigodni katehetsko-evangelizacijsko molitveni program.

10. U stvaranje časopisa »Apostol Bezgrešne« potičem da se svi uključite, osobito voditelji mjesnih bratstava VB. Ovom listu fale mladi koji će mu udahnuti dušu.


11. Žurno je potrebno izraditi web stranice brat-stava VB i dobro se međusobno umrežiti. »Ba-cite mreže…« – kaže Isus apostolima. Danas je Internet mreža koju trebamo što više raširiti. Vojska Bezgrešne ima perspektivu postati izvor novih zvanja.

12. Do sada je fra Ivan Bradarić kroz dugi niz godina vodio redovitu mjesečnu emisiju »Mi-losti puna« na Radio Mariji a od listopada ju preuzima fra Ivan Lotar. Svi se možete uključiti svojim idejama u njezino stvaranje.

13. U skoro vrijeme bih tiskali neke promotivne materijale o sv. Maksimilijanu Kolbeu, makar kao bookmarkere, i dostavili svim samostani-ma da ih dijelite. Molim vas da podržite ovu inicijativu.

14. Jučer smo na Defi nitoriju usvojili da Provin-cija do 2017. priredi tiskano izdanje Kolbeovih spisa na hrvatskom jeziku. Također i da pokre-ne natječaj za izradu slika s Kolbeovim motivi-ma kojima oskudijevamo.

15. Potičem organiziranje hodočašća u Poljsku, tragom sv. Maksimilijana Kolbea, da im date prednost pred ostalim hodočašćima.

Ostale ideje i inicijative neka Vam nadahne Duh Sveti na zagovor sv. Maksimilijana Kolbea.

I dok, na samome kraju, još jednom svima čestitam Dan provincije, s velikom radošću i za-hvalnošću fra Ljudevitu Maračiću, provincijskom arhivaru, odajem naše provincijsko priznanje za uloženi trud u obradu Provincijskog povijesnog ar-hiva od 1556. do 1827. godine, u dva sveska, što ih prigodom ovogodišnjeg Dana provincije predstav-ljamo i svima vama s ponosom darujemo.

Neka nas na području nove evangelizacije i rada na vlastitom posvećenju prati zagovor sv. Je-ronima, našeg dragog zaštitnika!

HOMILIJA NA BLAGDAN

SV. JERONIMA 2015.fra Josip Blažević, provincijalni ministar

»Kraljevstvo je nebesko kao kad mreža bačena u more zahvati svakovrsne ribe.« (Mt 13, 47-51)

— — — Molvama bi, možda, bio primjereniji govor o lovu na divljač, no, mi ćemo svejedno ostati vjerni biblijskoj prispodobi o ribama.

— — —Prispodoba je ovo, koja govori slikovito i snaž-

no. Kraljevstvo nebesko je mreža, Internetska, homiletska, katehetska, evangelizacijska, ili neka druga, koja izvlači ljude iz ponora pakla i privo-di ih spasenju. Učenik, ulovljen od svoga Učitelja Isusa, i sam je pozvan postati ribar, pozvan je iz-vlačiti ljude iz bezdana smrti, kao njegov Učitelj. Potrebno nam je razapeti mreže diljem ovoga svi-jeta, kroz propovijedi, knjige, Internet.

Mreža lovi sve, bez razlikovanja. Crkva ne iza-bire samo dobre, lijepe i plemenite: u svoje krilo prima sve, ne praveći razliku. Drugačije niti ne može biti. Kada bi ikoga isključila iz svoga krila, sebe bi zanijekala, zanijekala bi svoj identitet.

Mreža će biti puna tek na kraju, kada ribolov bude dovršen, i posljednja riba u mrežu ulovljena. Slika je to kraja svijeta. Ribolov je u tijeku, još traje, govor je o prezentu, a kad se mreža napuni, govor je o budućnosti, futuru, uslijedit će njezino vađe-nje i razvrstavanje riba. Po kojem kriteriju?! Samo Bog zna! Ali ni nama nije posve nepoznat. Mjeru je stavio u naše ruke. Onim metrom, jezikom, i to-nom, kojim smo mi jedni drugima odmjeravali i sudili, i on će nama suditi. »Jer sudom kojim sudite bit ćete suđeni. I mjerom kojom mjerite mjerit će vam se.« (Mt 7,2).

Na sudu će trijumfi rati milosrđe. Samo milosr-đe! Ono koje smo pokazali jedni prema drugima!

Jedina mjera milosrđa koju nam Isus predlaže jest milosrđe njegovog i našeg Oca: »Budite da-kle savršeni kao što je savršen Otac vaš nebeski!«


(Mt 5,48). Nije nam za uzor ostavio ni mlađeg ni starijeg sina, ni rasipnog ni radinog, nego Oca. Ne možemo vječno ostati sinovi, djeca, bilo bi to infantilno, nego je potrebno da postanemo očevi, savršeni kao Otac! Umjesto rivalstva koje vlada među braćom, zavisti, objeda, rvanja, pozvani smo da poput Oca krenemo u potragu za izgubljenom djecom ovoga svijeta. Da se ne štedimo! Sv. Bona-ventura piše za sv. Franju da se ne bi smatrao pri-jateljem Božjim ako se ne bi brinuo za duše koje su Kristovom krvlju otkupljene. Tome ništa nije pretpostavljao. Briga za besmrtne duše bila mu je na prvom mjestu. To je i papu Franju potaklo na proglašenje Godine Božjega milosrđa. Crkva svi-jetu treba pokazati milosrdno lice! Savršenstvo se sastoji u milosrđu!

Zato bih, o blagdanu sv. Jeronima, s vama dra-ga braćo, želio podijeliti tek nekoliko Jeronimovih pobudnih misli koje njega, trenera savršenosti, ot-krivaju i danas vrlo aktualnim i korisnim nama koji smo na savršenost pozvani, makar uvijek baš i ne pokazivali tu težnju dovoljno raspoznatljivo, ili znakovito, pred suvremenim svijetom.

Eusebius Hieronymus – sv. Jeronim – rođen je oko 345. godine u Stridonu, gradiću na grani-ci Dalmacije i Panonije. Ime Euzebije baštinio je od oca, jer se njegov otac zvao Euzebije, a drugo ime, Jeronim, od hieròn ónoma, »sveto ime«, bio je nadimak što ga je primio kao odrasli mladić na krštenju u Rimu, koje je postalo njegovo osobno ime, kojim se potpisivao i na koje se odazivao.

U poslanici Hromaciju, Jovinu i Euzebiju alu-dira i na svoju mladost riječima: »Znate sami kako je klizav put mladosti, na kome se i ja okliznuh, a i vi po njemu ne bez straha hodiste.« U pismu Eustohiji koristi se sportskim rječnikom sv. Pavla: »Ovaj život ljudima je trkalište: ovdje se borimo da na drugom mjestu dobijemo vijenac. Među skor-pijama i zmijama nitko ne može biti siguran.«

Iako se dao zarediti za svećenika, svećeničku službu nikada nije obavljao, da li iz poniznosti, ili kojeg drugog razloga, obavijeno je velom tajne. Kritika nekih klerika možda baca svijetlo na nje-gove motive suzdržanosti prema vršenju svećenič-ke službe: »Ima drugih – govorim o ljudima svoga reda – koji stoga traže svećenički ili đakonski čin da slobodnije mogu vidjeti žene. Njima je svakoli-

ka briga za odjeću, da li dobro mirišu, da li im se noge amo tamo, poput mijeha, u širokim postoli-ma ne giblju. Kosa im je gvožđem uskovrčena: od prstenja im sjaju ruke.«

Pustinjački i asketski život obilježja su Jeroni-move duhovnosti. Piše o svim područjima ljud-skog života na kojima treba raditi duša koja teži savršenstvu. O hvalisavcima, na primjer, piše: »Ne vjeruj svojim hvaliocima, bolje reći podsmjevači-ma, i ne slušaj ih rado. Pošto te oni laskanjem ra-zdragaju, i po neki način metnu ti zavjesu na oči, obazreš li se hitro natrag, spazit ćeš gdje za tobom ili savijaju ruke nalik na vrat rodâ, ili rukom mašu poput magarećih očiju, ili plaze jezik kao pseto od vrućine.«

Na drugom mjestu djevicama daje savjete o

umjerenoj prehrani: »Hrana nek ti je umjerena, a nikad pun trbuh; jer ima nekojih koje dok su trije-zne od vina, pijane su od obilna jela. Kad se noću digneš na molitvu, nek ti podrigivanje ne prouzro-kuje neprobava, nego praznina. Čitaj veoma često: uči što možeš više. Nek te sa Svetim pismom u ruci san zateče, i ona sveta knjiga nek ti prihvaća lice kad pada od drijema. Posti svaki dan; i obrok nek ne bude do sitosti. Ništa ne pomaže imati trbuh prazan, pošto se dva ili tri dana postilo, ako se naj-edanput čovjek pretovari, ako se post sitošću na-doknadi. Napunivši trbuh, duh odmah omlitavi, i iz zemlje natopljene niču drače putenosti.«

Zbog strasti za asketskim životom Jeronim se uputio i na Istok gdje ga je spopala neka čudna bo-lest ili, kako on piše, »sve bolesti koje uopće posto-je«. Neki su mišljenja da je možda baš tu doživio prizor, san ili viziju, koja ga je opečatila za čitav ži-vot. Evo njegovog opisa tog tajanstvenog događaja: »Prije puno godina kad se, za kraljevstvo nebesko, odrekoh kuće, roditelja, sestre, rodbine, i što je od toga mučnije, svakidašnje gospodske hrane, pa pođoh u Jeruzalem da vojujem, ne mogah nipo-što biti bez knjižnice, koju najvećom marljivošću i trudom bijah u Rimu namakao. Tako, jadan ja, pođoh, a čitah Cicerona!« Biblijske je knjige s mu-kom čitao, priznaje Jeronim, zbog neuglađenosti jezika. Sredinom korizme zahvatila ga je neobična bolest, nutarnja groznica, kako sam svjedoči, pre-tvorio se u kost i kožu, tijelo se ohladilo i poko-


čilo, pa su mu i sprovod počeli spremati. Tada je on doživio mistično iskustvo boravka u svjetlosti, pred Božjim prijestoljem. On sam pripovijeda da-lje: »Pošto bijah zapitan tko sam, odgovorih: ‘Kr-šćanin’. ‘Lažeš’, reče mi sudac: ‘ti si ciceronijanac, a ne kršćanin. Jer gdje je tvoje blago, ondje ti je i srce’. Smjesta umukoh. I dok me tucijahu (jer bijaše zapovjedio da me tuku), još me više mučilo grizo-dušje, misleći na onu riječ: ‘U paklu tko će te hva-liti?’ Stadoh zatim vikati, i jadajući govoriti: ‘Smi-luj se meni, Gospodine; smiluj se meni.’ Ove su se moje riječi orile između udaraca što mi se zadava-hu. Najzad oni koji stajahu oko njega, pripadnuv-ši k njegovim koljenima, moljahu da prosti mojoj mladosti, i ostavi mi vremena te za grijeh učinim pokoru; a poslije nek me kazni ako bi igda čitao knjige neznabožaca. Ja pak, koji u onolikoj nevolji i više bih bio obećao, stanem se kleti i preklinjati, i kunući se njegovim imenom govoriti: ‘Gospodine, ako već ikad budem imao neznabožačkih knjiga, ako ih budem čitao, hoću da mi bude kao da sam se tebe odrekao’. Na riječi ove zakletve pustiše me slobodna; i ja se vratih na ovi svijet, te na čuđenje svih otvorim oči pune puncate suza, tako da svo-jim bolom uvjerih i nevjerne.«

U koju kategoriju svrstati ovo Jeronimovo isku-stvo? Jeronim na samome kraju sam objašnjava: »I uistinu ne bijaše ono san, ili tašta tlapnja, što

nas često vara. Svjedok mi je ona sudačka stolica pred kojom ničice ležah: svjedok mi je onaj ozbilj-ni sud od koga strahovah. Ne dopala me nikada više onakova parnica! Ispovijedam da su mi na le-đima ostale modrice, i da sam poslije sna osjećao udarce; još k tome da sam od ono doba tolikom ljubavlju čitao knjige božanstvene kolikom otprije nisam čitao ljudskih.«

Štogod da je bilo ovo Jeronimovo iskustvo, si-gurno je da se njegov život preokrenuo za 180 stupnjeva. Nazvan je, ne bez razloga, »najvećim naučiteljem Svetoga pisma« (in exponendis Sacris Scripturis Doctor Maximus). Strast za knjigama nije ga napustila ni nakon ovog viđenja, ali se, odonda, usredotočio na Bibliju. Odonda je nje-gov savjet svima: »Knjiga nikad nek ti nije daleko od ruku i od očiju. Psaltir uči od slova do slova. Molitva nek ti je bez prestanka, a razum budan i nepristupačan taštim mislima. Tijelo isto tako kao i dušu upravljaj k Bogu. Srdžbu pridobivaj strplji-vošću. Naslađuj se znanjem Svetog Pisma, i nećeš se naslađivati putenošću.«

Sv. Jeronime, zaštitniče naše Provincije, ispro-si nam od Boga žarku ljubav prema Svetom pismu kakvom si ti izgarao i udijeli nam težnju za savršen-stvom kakvo si ti postigao. Amen.

— — —

Ljudevit Anton MARAČIĆ, Provincijski povije-sni arhiv (I. svezak), Veritas, Zagreb, 2015.

Ljudevit Anton MARAČIĆ, Provincijski povije-sni arhiv (II. svezak), Veritas, Zagreb, 2015.

Ljudevit Anton MARAČIĆ, Samostan sv. Franje u Labinu, Talijanska unija, Zajednica Talijana »Giuseppina Martinuzzi, Labin, 2015.

— — —

napisano - objavljeno


O. IVO (ZDRAVKO) PLANINIĆ

CURRICULUM VITAE

O. Ivo (Zdravko) Planinić, franjevac konven-tualac, član samostana Svetog Duha u Zagrebu preminuo je na svetkovinu Velike Gospe, 15. kolo-voza 2015. godine, u 75. godini života, 50. godini redovništva i 43. godini svećeništva.

O. Ivo Planinić, sin Petra i Ruže r. Ostojić, ro-đen je 15. veljače 1941. godine u Krehinom Grad-cu, (Čitluk, BiH). Nakon osnovne škole ulazi u Red franjevaca konventualaca. Privremene zavje-te položio je 4. rujna 1964. u Cresu, a svečane za-vjete 4. listopada 1968. u Zagrebu. Za đakona je zaređen 28. ožujka 1971., a svećenički red primio je 8. prosinca 1971. po rukama nadbiskupa Fra-nje Kuharića u crkvi sv. Antuna Padovanskog u Zagrebu. Nakon svećeničkog ređenja prve godine svećeništva provodi u Asizu, a zatim kao član sa-mostanske zajednice u samostanu sv. Josipa u Puli (1973.-1975.), kao gvardijan samostana sv. Frane u

Puli (1975.-1980.) te kao gvardijan samostana sv. Jere na Visu (1980.-1983.). Nakon odlaska s Visa kratko boravi u samostanu u Pančevu, a zatim je po potrebi službe dodijeljen za člana redovničke zajednice u samostanu Bezgrešnog Srca Marijina u Vinkovcima i duhovnog pomoćnika u istoime-noj župi (1983.-1989.). Nakon provincijskog kapi-tula 1989. godine odlazi na Vis gdje kao gvardijan i član samostanske zajednice ostaje do 2014. godine. Zbog narušenog zdravlja zadnji dio svoga života proveo je u samostanu Svetoga Duha u Zagrebu.

PROPOVIJED PROVINCIJALNOG MINISTRA FRA JOSIPA BLAŽEVIĆA

NA POGREBNOJ MISI O. IVE (ZDRAVKA) PLANINIĆA

(Split, 18. kolovoza 2015.)

»Marija je uzvišeno stvorenje u koje se nije uselio nered, jedini izdanak čovječanstva kojega se grijeh nije dotaknuo. Čudo Božje stvoriteljske moći! Kao majka Sina Božjega, ima najveći utjecaj na Boga. Što su svi drugi sveci u usporedbi prema njoj?« Ovo su misli sv. Maksimilijana Kolbea, fra-njevca konventualca, osnivača Vojske Bezgrešne, strastvenog zaljubljenika u Mariju, Majku Isusovu, čiji smo blagdan prošli tjedan proslavili, i koji na-stavlja: »Vrhovni stupanj ljubavi prema Bezgrešnoj izražava se tako da se umre sam, zaboravljen, neg-dje iza plota, odakle će vjetar raznijeti prah našega tijela po poljima.« Što je riječima nagovijestio, ži-votom je i potvrdio. Kao dobrovoljac bunkera gla-di, koji je svoj život u paklu Auschwitza ponudio u zamjenu za život oca jedne obitelji, pogubljen je smrtonosnom injekcijom fenola 14. kolovoza 1941., u predvečerje blagdana Velike Gospe, a ti-jelo mu je spaljeno u krematoriju dan kasnije, na sam blagdan Marijinog Uznesenja u Nebo.

Umrijeti na sam Marijin blagdan, umrijeti bez velike buke, umrijeti umjesto nekoga i za nekoga,

naši pokojni


san je svakog velikog Marijinog sina, osobito sve-ćenika. Izvanrednim zahvatima Bezgrešne Kolbe-ov san postao je stvarnost.

Na blagdan Velike Gospe, da se poslužimo ri-ječima sv. Franje, »sestrica smrt« pohodila je i na-šega subrata o. Ivu Planinića koji je, po povratku s dijalize utonuo u dubok san iz kojega se probudio u vječnosti. I to na samu svetkovinu Velike Gospe! Onkraj svake patetike ovu koincidenciju pripisu-jem velikoj milosti Bezgrešne! Bilo je i više nego očigledno da medicinska struka, unatoč svim na-porima, gubi bitku s fra Ivinom bolešću. U takvoj situaciji čovjek se s pravom osjeća sam, gledano ljudski i napušten, okolina je nemoćna, ali vjernik svoju snagu crpi iz razmatranja muke Isusa Krista s kojim se i sam želi suoblikovati kako bi postao »alter Christus« - drugi Krist.

Krhko zdravlje pratilo je o. Ivu Planinića još od njegovih mladenačkih dana. Nakon druge teške operacije, iza koje su ostale posljedice pred kojima su liječnici bili nemoćni, 19. studenoga 1983. go-dine o. Ivo u jednom pismu jasno daje do znanja da svoju bolest prihvaća svjesno i slobodno, kao dio čudesnog Božjeg nauma s njime: »Nisam klo-nio duhom i imao sam uvijek povjerenja u provid-nost Božju i da Bog ravna mojim životom. Molio sam se, molim se, i molit ću se u znak zahvalnosti za dobro što mi ga daje. Toliko sam puta osjetio očiti znak Njegove dobrote prema meni. Zahvalan sam Mu na svemu pa i na bolestima koje nosim na svom tijelu i one su znak nečega, jer je i Krist svojim patnjama dao život za nas.« Vjera o. Ive u Božju providnost nije splasnula ni posljednjih tje-dana njegova života kada je shrvan bolima pokazi-vao vidan zamor pred učestalim terapijama. O. Ivo Planinić svjedok je da kroz patnju, možda osobito baš kroz nju, život sazrijeva za onaj vječni, produ-bljuje se, očovječuje. O. Ivo bio je jednostavan čo-vjek, vjeran svećenik, savjestan redovnik. Unatoč svim svojim ljudskim slabostima trudio se sveće-nički i redovnički poziv živjeti iskreno i predano. I kao takvoga ćemo ga i pamtiti.

+ + +

O. Ivo (Zdravko) Planinić, sin Petra i Ruže r. Ostojić, rođen je 15. veljače 1941. godine u Kre-hinom Gradcu, (Čitluk, BiH). Nakon osnovne škole ulazi u Red franjevaca konventualaca. Pri-

vremene zavjete položio je 4. rujna 1964. u Cresu, a svečane zavjete 4. listopada 1968. u Zagrebu. Za đakona je zaređen 28. ožujka 1971., a svećenički red primio je na blagdan Bezgrešne, 8. prosinca 1971. godine, po rukama nadbiskupa Franje Ku-harića u crkvi sv. Antuna Padovanskog u Zagrebu.

Nakon svećeničkog ređenja neko vrijeme pro-vodi u Asizu, a od 1973. do 1975. godine, kao član samostana sv. Josipa u Puli. Od 1975. do 1980. go-dine gvardijan je samostana sv. Frane u Puli, a od 1980. do 1983. gvardijan je samostana sv. Jere na Visu. Od 1. listopada 1995. do 1. kolovoza 1999. bio je dušobrižnik nad izbjeglicama u izbjeglič-kom kampu »SAMOGOR« u Visu. Nakon odlaska s Visa kratko je boravio u samostanu sv. Karla Bo-romejskog u Pančevu, a zatim je po potrebi službe dodijeljen za člana redovničke zajednice u samo-stanu Bezgrešnog Srca Marijina u Vinkovcima i duhovnog pomoćnika u istoimenoj župi (od 1983. do 1989.). Nakon provincijskog kapitula 1989. go-dine odlazi na Vis gdje kao gvardijan i član samo-stanske zajednice sv. Jere ostaje do 2014. godine. Zbog narušenog zdravlja zadnji dio svoga života proveo je u samostanu Svetoga Duha u Zagrebu. Preminuo je na svetkovinu Velike Gospe, 15. kolo-voza 2015. godine, u 75. godini života, 50. godini redovništva i 43. godini svećeništva.

S dubokom vjerom u vječni život, i da život i služenje o. Ive smrću postižu svoju puninu a ne kraj, njegovoj ožalošćenoj braći Anti, Mladenu i Andriji, ožalošćenim članovima obitelji, bližoj i danjoj rodbini, prijateljima i znancima, u ime Hrvatske provincije franjevaca konventualaca i u svoje osobno ime izražavam iskrenu sućut. Hvala svima koji ste uputili riječi sućuti i koji ste se došli oprostiti od dragog nam pokojnika.

Gospo na Nebo uznesena, Tebi povjeravamo dušu našega pokojnog brata Ive. Počivao u miru Božjem!

— — —

DRAGICA JURETA (r. RIMAC), majka + fra Nikole i s. Anice

MARIJA FILINIĆ (r. FILINIĆ), sestra fra Ber-nardina Filinića

Documents

GLASILO HRVATSKE PROVINCIJE SV. JERONIMA FRANJEVACA ... · inverzija ovoga dvoga, pa otuda strah od promjene službe ili mjesta u kojemu smo se već udomaćili. Fali nam otvorenosti