GEOGRAFSKA ASTRONOMIJAProučavamo astronomiju i sva Zemljina gibanja

Zvijezde prividno kruže oko sjevernog nebeskog pola

Rotating Sky Explorer

Privid je da Zemlja miruje , a da se nebo i objekti na njemu okreće oko nas od istoka prema zapadu .

- Položaj svemirskih tijela se

prividno mijenja tijekom

dana ( zbog Zemljine rotacije )

i tijekom godine ( zbog

Zemljine revolucije ).

- Opažamo li svemirska tijela veoma je važno na kojem smo geografskom položaju .

Što vidimo kada se osvrnemo oko sebe?

Okomica na vodoravnu podlogu, vertikala, ukazuje na zenit – najvišu točku na nebu.

Glavne strane svijeta – istok, jug, zapad i sjever – jedna su od druge pomaknute za pravi kut.

Nebeska sfera

• Dnevne staze nebeskih tijela imaju oblik kružnica ( dnevne kružnice ) koje se izdižu ukoso nad horizont

• Nebeski ekvator je jedna od dnevnih kružnica ( najveća ) .

• Točka “sjeverni nebeski pol” jedina ne sudjeluje u dnevnom kruženju

• Astronomski horizont – kružnica na nebeskoj sferi kojoj smo mi u središtu

Visina sjevernog nebeskog pola = geografska širina mjesta opažanja

Nebeska sfera

• Dnevni luk – dio dnevne kružnice koji se vidi• Anticirkumpolarne zvijezde – zvijezde kojima

je dnevna kružnica cijela ispod horizonta pa ih nikada ne vidimo

• Cirkumpolarne zvijezde – zvijezde čije su dnevne kružnice cijele iznad horizonta pa ih vidimo kroz cijelu godinu

• Ljeti je Sunčev dnevni luk veći nego zimi, pa nas Sunce duže grije i osvjetljava

Sjevernjača je zvijezda najbliža sjevernom nebeskom polu .Visina Sjevernjače nad horizontom ukazuje na geografsku širinu motritelja .

Motions of the Sun Simulator

Dnevno gibanje neba ovisi o položaju promatrača na Zemljinom globusu tj. o geografskoj širini njegova

mjesta .

Prividna rotacija nebeske sfere gledana sa različitih mjestana Zemlji (na geogr. širini =45º, na ekvatoru =0º i na polu =90º)

Z EN IT

d ne vn e p u ta njen eb es kih ti je la(n eb es ke pa ra lele)

o b z o r (h o r i z o n t)

n eb es kie kv ato r

n eb es ki(m je sn i)m er id i jan

S JE VE R N IN EB E SK IP O L

n ajv iš ato k an eb . e kv ato ra

č

ZE N IT = o b z o r (h o r i z o n t)

n eb es kie kv ato r

S JE VE R N IN EB E SK IP O L

J U Ž N IN EB E SK I

P O L

n ajv iš ato k an eb . e kv ato ra

č

o b z o r = n e b e s k i e k v a t o r

ZE N IT =s jev er nin eb es kip ol

Položaj na Zemlji ustanovljujemo pomoću mreže paralela i meridijana

Koliko kilometara (x) odgovara 10 meridijana ? x km/10 = R π (km)/ 1800

Nebeski koordinatni sustavi

Kako dolazi do izmjene dana i noći?

Kako dolazi do izmjene dana i noći?

Prividno dnevno gibanje nebeskih tijela

Nebeska sfera

-Nebeska kružnica koja odgovara Zemljinom ekvatoru zove se nebeski ekvator .

-Sunce se ne giba uvijek istom dnevnom kružnicom .

-Gornja kulminacija – točka s najvišim položajem u odnosu na horizont .

-Donja kulminacija – točka s najnižim položajem u odnosu na horizont .

ZEMLJINA REVOLUCIJA

ZEMLJINA REVOLUCIJA

Zemljina os je nagnuta prema ravnini staze . Kut se zove inklinacija i iznosi 23,50 .

Zemlja oko Sunca obilazi po elipsi . Najveća im je udaljenost 1,521·1011 m , a najmanja iznosi 1,471·1011 m .

1 astronomska jedinica – srednja udaljenost Zemlje od Sunca . Iznosi 1,496·1011 m .

Seasons and Ecliptic Simulator

Na prvi dan proljeća ( 21.III.)

Prividno dnevno Sunčevo gibanje tijekom godine

Točke (mjesta na horizontu) izlaska i zalaska Sunca se mijenjaju tijekom godine

Kako bi to izgledalo da to opažamo s južne Zemljine polutke ?

Depresija horizonta (θ)

• cos θ = R / R + h

Zbog Zemljine zaobljenosti i

atmosferske refrakcije

promatrač iznad nadmorske

razine zapaža depresiju svog

horizonta.

Al Birune (973.-1038.) – takvom

metodom određivao polumjer Zemlje.

Getaldićeva ideja određivanja polumjera Zemlje

• Iz skice :

(s/2)2 = ( R + h)2 – R2

s2/4 = R2 + 2 ·R ·h + h2 - R2

h<<R , h2 je zanemarivo

malo

s2/4 = 2 ·R ·h

• R = s2 /8· h

 

Promatrač daleko na horizontu , na jednu i drugu stranu jednako daleko , uočava vrhove jako visokih objekata( 1, 2) visine h.