Časopis Za Astronomiju

8/11/2019 asopis Za Astronomiju

1/69

Tema broja: Neutronske zvi jezdeAll-sky sustav cLARKe 2006 Evaluacija nonog neba Ionski pogon Dravno

natjecanje iz astronomije Nebeske zvijezde kao pomorske karte KATM 2006

Oligarhija kapitala dio I. & II. Suze sv. Lovre


2/69

ImpressumGlavni i odgovorni urednik:Lcan BLAGONI

Tehniki urednik:Ciko BELAS

Urednitvo:Ciko BELAS, Anrea BENI, Lcan

BLAGONI, Ana GALANt, Nikola PLEjI,Marino tuMPI, Neen udOvII

ISSN:1845-4089

WWW:www.m-111.orgE-mail: [email protected]

asopis izlazi ri pa goine,i o : ran, kolooz i prosinc!

asopis izdaje:Asronomska rga vilinidigraska 3, Kanfanar 52352www.ilini-asro.hr

M111 BROJ 7 PROSINAC 2006. WWW.M-111.ORG

Rije urednitvaKaa e Asronomska rga vilini (Auv)krenla proek izrae prog hraskogelekronikog asopisa za asronom, mno-go e posla bilo ispre nas. Neen uoii(glani i ogoorni renik) e Marino tmpi- zaenici proeka, nis mogli ni slii razoelekronikog asopisa M111. O prog broakoi e imao 19 sranica, olazimo o semog

broa sa ak 69 iralnih sranica.

unao isks koem s nas poili proli bro-ei, i oa bro naalos onosimo s zakanenem.Izraa M111 elekronikog asopisa, o poelei prikplana ema za lanke, pa o konanogpreaana lanaka e priprem isih za PdF presala komplicirani proces koem i na-mani problem ili kanene zroke lananreakc kanena niza rgih koraka i rokoa.Iz og razloga nismo ek prilici osaii

bro na reme, pa pokaamo naoknaii aneosaak kroz zanimlie i kaliene eksoe,koe moee pronai M111.

S semim broem, olo e o nekih promena srkri M111, pa e ako Lcan Blagoniprezeo meso glanog i ogoornog renika,ok Neen uoii osae ezan z M111 kaooiel i zaenik proeka, e kao lan reniai aor eksoa.

da ne limo preie s onikom, prepamoas iralnim sranicama koe slee.

Vae urednitvo

SadrajAstronovosti 3.

All-sky sustav 27.

cLARKe 2006. 31.

Neutronske zvijezde 37.

Evaluacija nonog neba 48.

Ionski pogon 52.

Dravno natjecanje iz astronomije 55.

Nebeske zvijezde kao pomorske karte 57.

KATM 2006. 60.

Oligarhija kapitala dio I. 62.

Oligarhija kapitala dio II. 65.Suze sv. Lovre 67.

M111

Slika na naslovnici:

Izvor: Hubble, SuperNova N63Ahp://apod.nasa.gov/apod/ap050608.html


3/693111 BROJ 7 KOLOVOZ 2006. WWW.M-111.ORG

Astronovosti

Oih e ana SPItZER semirski eleskop popri pa snimio izmen ana i noi na nekomeksrasolarnom plane.Snimana izrena na eksrasolarnom planenazanom upsilon Anromeae b alenom40 selosnih goina o nas smeenom okozeze upsilom Anromeae saze An-romea.

Foo 1. Promene emperare na upsilon An-romeae b (Lbazno NASA)

Snimane e izreno infracrenom el elek-romagneskog spekra i pokaze razlike em-perari osnane i none srane planee, eano znansenika opisao e razlik emperarekao razlik emperare nar i izan lkana.dealni snimci i narena israiana omogiie nam i amosferska ogaana i razmi-

eana ogaana na planeama rgih zez-a.

Marino Tumpi

SPITZER SNIMIO IZMJENU DANA I NOI NA EKSTRASOLARNOM PLANETU

Foto 1. Promjene temperature na Upsilon Andromedae b(Ljubaznou NASA)

Lansirana 09. rna 2005. goine e esomesenogmeplanearnog poana ESA-ina leelicavENuS EXPRESS la e 11. rana 2006. goine poen orbi oko venere.Nakon esnaes orbia i nekoliko korekca ra-

ekore, 07. sibna leelica e la naln

eklipin orbi (66000 x 250 km) oko venere.

ve pri ineni snimci oeili s ESA-ineznansenike, izaane inamine venerineamosfere i procesa no ean s o primarnihcilea cele mise.Soom eklipinom panom koa o omogaaisraiane poloa naglasak e an na kompleks-

nom israian celog seernog pola a kaa se

VENUS EXPRESS NA CILJU

Foto 1. Snimke Venerine atmosfere (Ljubaznou ESA)


4/69M111 BROJ 7 KOLOVOZ 2006. WWW.M-111.ORG

Astronovosti

leelica priblii nom venernom pol na se-ga 250km israiai e se eoma mala poraamosfere ali sa iznimnom precizno.

Leelica orbiira oko venere enom 24 saa, aza prem i slane poaaka korisii e se raioe-leskopi ilem sea.

O insrmenaa sakako ala izoii vMC(vens Monioring Camera) i ssa vIRtIS (ul-raiole, visibile an Infrare thermal ImagingSpecromear), koi omogaa israiane

nene i none srane venerine amosfere.

Marino Tumpi

Lansiran leo prole goineNASAin MARS RECONNAIS-SANCE ORBItER saa se nala-zi se blio orbii oko Marsaa poslene snimke koe ale naZeml zahali kameramareaa HI RES zaprepasoom isokom kalieomrezolce na koo se oaaeali pop ragoa roeraSPIRIt i OPPORuNItY!Glana zaaa oe miseisraiana Marsa e iegoinira na izrai naealne foo-

grafsko/geoeske mape Mar-sa, sa rezolcim eala naporini planee eliine oman-

ih kamenia, o e omogiikalieno i sigrno planiranekako saanih ako i lokaca

bih misa na Marsoo lo.

Na leelici e insalirana i op-rema koa e omogaai iso-

kozahen raio-relen ezbih roboa na poriniplanee sa konrolnim cenrimana Zemli.Pore oga leelica ima za cillocirane zaliha oe ispoporine, iegoine praeneamosfere i klime, geolokihprocesa (o naroio olazi oizraaa nakon neanih saznana o mogolkansko akinosi na Mars), kao i poragza poencalnim mesima egzisence amonegorganskog(?) ioa.

Marino Tumpi

MARS NA DLANU

Foto 1. Oblast Terra Sirenum na Marsu(Ljubaznou NASA)



Astronovosti

Ameriki Marsdrie kon-zorcm obaio e Naea za

izra plana i programa misekoom bi se sa Marsa oprem-ili zorci la na Zeml.Naea e ooren goinana, porazmea o po-encalnih aora izra ie-

nog reena i razra ele-menaa mise a namena oogoorenog naeaa e prik-plane inoainih koncepaa

mise, kao prelok sarnemise koa bi se realizirala narenih ese o penaesgoina.

Naglasak oog naeaa e nameoologi zimana zora-ka e nain proizone gori-a za poraak na samo Mar-soo porini, kao emel bih roboikih i

lskih misa ka crenom plane.Nakon zareka naeaa, poerenso sasa-leno o nekoliko srnaka me koima e iChris McKay iz NASAina Ames Research Cen-er oabrai e pobeniko reene i e aor(ili aori) pore simboline noane nagrae

so raak prezenirai na 26. InernaionalSpace deelopmen Conference 2007. goine

Los Angeles.vie informaca o oom naea oorenom za

anos moe se pronai na web aresi; www.marsrie.com

Marino Tumpi

MARS SAMPLE RETURN

Foto 1. Umjetniki prikaz misije uzimanja uzorka sa Marsa (Ljubaznou NASA)

NASAina leelica namenena za israianeMerkra, MESSENGER, speno e kraemlisopaa obaila i rgi prele izna venere cil iskoriena nenog graiacskog ecaakako bi leelica konanici mogla 2011. za-zei sabiln pan o orbii oko Merkra.

Leelici presoi o ean bliski ssre sa ven-erom lipn 2007. a bi sen naprailapri o ri prelea pokra Merkra pre negoe planiran pan 2011.

MESSENGER e bii pra leelica koa e i orbi oko Merkra i izrii iegoinaisraiana planee nablie Snc.Zbog izzenih zahea nebeske mehanike zaparkiraane Merkroo orbii leelice

MESSENGER USPJENO OBAVIO DRUGI SUSRET SA VENEROM

Foto 1. Prikaz trajektorije MESSENGERa (Ljubaznou NASA)



Astronovosti

bi morale imai snane rakene moore a se s-p ireknom panom zasaii kra Merk-

ra, a kako o ne izeio, izabran e rgaip, koriene sloenih graiacskih manearaali o rae goinama.

MESSENGER e israiai sasa i srkrmerkra, nego geolog, amosfer, magne-osfer, mapirai porin a aa emo po pripa obii asn slik Merkra.

Marino Tumpi

Foto 2. Graki prikaz MESSENGERa (Ljubaznou NASA)

dana 24. rana 1990. goine sa rakeoplanomdiscoery sa Florie e semir lansiran osa-

a naambiciozni semirski eleskop HbbleSpace telescope (HSt). ubrzo po lansiran HSte pokazao a s negoe slike mne, NASA ezaboraila ispolirai zrcalo!

Serisne mise rakeoplana oklonile omogiles reene og problema i proene ionogeka eleskopa koi se nalazi klasi eleskopa iz-an konkrence.vreme inernea i napori loeni proek HSt

zacelo s prioneli a anas sako ee naplanei zna za nega, negoe spehe i prob-leme.Proek HSt prihaen e o aleke 1977, nakonosam goina raa na konsrkci leelice i neneopreme, HSt e bio spreman za lansirane srei-nom 1985.Lansirane planirano za naren goinoloeno e aa zbog kaasrofe rakeoplanaChallenger, e e nego re na lansirno rampioloen se o prolea 1990.eiri semirske mise popraka i oraanaHSt inene s 1993., 1997., 1999. i 2002. go-ine oraale s HSt obro konici. Na-kon kaasrofe i rgog rakeoplana Colmbie

SRETAN ROENDAN HST!

Foto 1. Umjetniki prikaz odvajanja HST-a od raketo-plana Discovery (Ljubaznou NASA)



Astronovosti

sbina HSt-a posala e neizesna. Ohrabrenioogoinim spenim leoima rakeoplanadiscoery i Alanis NASA e napokon priha-

ila i poslen, pe serisn mis ka HSt sibn 2008.daese seam erabia poaaka, seamsopeese isa snimaka, aeseeiri iseopaanih obekaa, eiri ise asronoma kois korisili HSt na raznim proekima, preko6300 obalenih znansenih raoa na emelHSt-oa raa,gooo soisa orbia oko Zemle

i preko eiri milare preenih kilomeara im-pozanna e gola saisika HSt-a, s rge sranenego oprinos asronomi zaprao e nemer-

li.u oekian skorane serisne mise i soegnaslenika james Web Space telescope, Hbblee o moa i pnih ese goina osai na e-ini eliki eleskop Zemlino orbii.

Marino Tumpi

lanak preuzet iz RIA Novosti, Moskva i prilagoenHrvatskom jezikuProeki israiana Snca konsanno zaz-ima eno o cenralnih mesa planoimaoeih semirskih agenca SAd, Rse, E-rope i japana. u ome nema nieg zaeg,

er prao e Snea selos ala io semiom na nao planei. O nanoim proekima

israianima razgoaramo sa jrem Zaceom,eksperom Insia za semirska israianaRske akaeme znanosi.

KORONAS

u Rsi s okir programa KORONAS (Kom-pleksna orbialna okozemalska promarana ak-inosi Snca), z ee ukraine, Nemake

i rgih zemala, speno realizirani proekiKoronas-I I Koronas-F, naglaaa jr Za-

ce. Lansirane ie goine saelia Koronas-Foon nasaak e og proeka.Oa znansena semirska sona namenena

e za israiane procesa akmlirana i rans-formirana energe eksploza na Snc, zaproaane mehanizama brzaana, irena iinerakce energeskih esica Snc i korel-

ace Snee akinosi sa zikalno-kemskimprocesima gorno amosferi Zemle. Rskiproeka se realizira okir menaronogprograma io sa zezom (InernaionalLiing Wih a Sar, ILWS).

STEREO

dana 25. lisopaa oe goine Amerika rakea-nosa dela II, lansirana sa sarnog poligona

na Cape Canaeral na Florii, ponela e semirsaellie Sereo-A i Sereo-B noe semir-ske mise StEREO (Solar terresrial RelaionsObseraory, ili Opseraora za proaaneeze Snce Zemla). Pomo leelica-blizana-ca znansenici se naa a e skoro obiiroimenzionaln slik energeskih ksea imaere sa Snca za reme koronarnih izboa.Iako mi Snce iimo prakino sakoneno,ako nam, narano, ne smea oblaci, mi o nempremalo znamo.

Nazi mise (StEREO) oraaa lokac saeli-a semir.da meseca nakon lansirana oa e a saelia

OTKRIVANJE SUNEVIH TAJNI

Foto 1. Izgled letjelice KORONAS-FOTON (LjubaznouRIA Novosti, Moskva)



Astronovosti

presei orbi Meseca i ean o nih, Sereo-B, sii e na pozic koe se nalazi iza Zemle onos na Snce.drgi saeli Sereo-A e o enom obleei

oko Meseca pre nego o zazme pozic naiso alenosi onos ka Snc kao i negoblizanac, ali ispre Zemle!

Saki saeli e israiai Snce pomo neko-liko reaa, a ean o nih e emiirai naZeml slike Snca razliiim eloima elek-romagneskog spekra, ok e rgi merii en-erg esica i niho inerakc sa magnenimpolem Zemle. Israiana koa se re sa e

oke omogaa a se prai raekora nabi-enih esica koronarnim emanacama Sneeplazme.

Poznao e a se s remena na reme akiirai bro koronarne emanace plazme sa negoeporine. Poneka se snane eksploze na Sn-c ogaa ena za rgom i Zeml opassnane magneske ole. Remei se raio-eza,kari aomaika/informaika gooo sim

ssaima, zbog zagraana i irena amosferesaelii, naroio oni na niim panama, mogpre remena izgbii isin i spsii se sa or-

bieGoine 1989. snana magnena ola osam e sai

osaila glani gra kanae Oaw bez elekrineenerge, kao i proinc Qebek.

Nazanimlie e a emperara koronarne

maere osie i nekoliko milna spneaCelzeih, ok e ona ilie porine Snca(foosfere) sega 6000C, pri om se na isiniizna foosfere, Sneo koroni, emperaraponoo osie nekoliko milna C.

veliki oprinos poiman zikalnih procesa naSnc i negoo koroni, koi akino ena sane semirskog prosora oko Zemle, aisraiana pomo semirskih leelica. Neke

rse promarana, na primer lralbiasomi rengenskom el elekromagneskog spekra,a naragocen informac o poaama naSnc, a aka s israiana moga eino sasemirskim leelicama.

Znaana s merena karakerisika sneogera ksa plazme koa neprekino izire izSnca, magneskih pola i energeskih esica. ukombinaci sa reonim Zemalskim proma-ranem Snca i okolnog prosora o e omogiia se obe celoia slika akinih procesa naSnc i a se shae mehanizmi nihoog ecaana prosor oko Zemle kao i na Zeml sam irazliie sfere lske elanosi.

SOHOdanas na alenosi o oko miln i pol ki-lomeara o Zemle israiane Snca obalaleelica SOHO (Solar an Heliospheric Obser-

aory Snea heliosferina opseraora)proizala iz menaronog proeka koi se real-izira zaenikim naporima Eropske semirskeagence (ESA) i Amerike semirske agence(NASA).Zahali ponien graiacskih ecaaZemle i Snca o aki (Langrageoa oka)SOHO mire blizini line Snce Zemla, koe se kre po na plane opasni magnenioblaci, koi nasa za reme eksploza na Sn-

c. taka pozica leelice osigraa pozanprognoz magnenih ola na Zemli sa-a prenihoog naspana.

Foto 2. Umjetniki prikaz letjelica STEREO u orbiti okoZemlje (Ljubaznou NASA)



Astronovosti

Snea opseraora SOHO lansirana e 1995.goine i bilo e preieno a fnkcionira 11goina, onoliko koliko rae i cikls Sneeakinosi. Meim, misa se pokazala olikospenom e e oleno a se proi za onamane e goine. Pore israiana Sncakao nsproizo znansenih insrmenaa

moniranih na leelici okrieno e i preko 1200komea!

HINODE

tekom rna oe goine japan e lansirao or-bi so rei po re saeli za israiane Sn-ca, koi e soren srani sa Amerikim i Bri-anskim kolegama i koi e obio nazi Hinoe,o na apanskom znai Izlazak Snca.Leelica e opremlena sa a eleskopa, o koih

e ean namenen za promarane iliog e-la Snea spekra, a rgi rengenskog. treirea e spekromear lralbiasog zraena.Znansenici se naa a e z niho pomo

bole shaii mehanizme elekromagneizmaSnca, zroke negoog akiirana i kako se ooraaa na izbaae maere sa porine Sncakoe kasne formira nae semirsko reme.

tane Snca zahea elike napore za nihoookriane

Sa a i mnoga prehona israiana kako semir, ako i z angairane Zemalskih opser-aora, sinski s proirili znana o Snc, alipresoi o pno oga a se proi i shai.Nis ogoneni, na primer, aki fnamen-alni problemi kao o e zagraane Sneekorone e poreklo i brzane Sneog era. uom smisl o izzene e anosi a obemoroimenzionalne prosorno-remenske slikeSnca i procesa na nem. Proeka StEREO p-rao rai na reen og problema.

INTERHELIOSONNDE

Kroz osam goina znansenici e po pri pbii mognosi a realnom remen proma-ra i on rg, neili sran Snca.Goine 2014. planirano e lansirane Rske lee-lice Inerheliosonne. Sarai sa Zemle, onae napre kreni prac venere i po -caem nenog graiacskog pola izai na orbina alenosi o Snca o 42 milna kilomea-

ra (60 Sneih polmera).

uz kasne graiacske manere a e se alen-os smanii na 21 miln kilomeara i konanicie se poaii mognos praena enih e isih

Foto 3. Letjelica SOHO (Ljubaznou ESA)

Foto 4. Japanska Suneva opservatorija HINODE(Ljubaznou JAXA)



Astronovosti Astronovosti

eala porine Snca neprekino em re-menskom perio oprilike o 7 ana. Moge

e i alne pribliaane Snc na alenos o10 o 12 Sneih polmera, a pri om e seminimalna isina ograniaai eino ispara-anem zainog ekrana po caem Sneogzraena, sle ega e leelica obii lasiamosfer koa e poremeii io merena.Pomo moora mane snage moi e se menainagib orbie s mogno a se ako zairi i sa Zemle neilie polarne preele Snca.

POLAR ECLIPTIC PATROL

Ameriki proek Polar Eclipic Parol (PEP)preia posalane a mana saelia na po-larnim heliocenrinim orbiama ako, a nihoerani b po nagibom ena prema rgo.

u om sla kaa se ean saeli nalazi ra-nini eklipike, rgi se nalazi ranini enog opoloa Snca, a kaa se ean o nih alaa

o ranine eklipike, rgi o se pribliaa.Na a nain, koninirani monioring Sneeakinosi i Sneog era i rgih poaa naSnc izoii e se isoremeno kako eka-orskim ako i polarnim porima.

to e omogii a se obe celoia slika Sncai osigrai e neprekini ook znansenih in-formaca na korelaci ogaana Snce-Zemla,o e o elikog znaaa za reaane naakni-

ih problema zike Snca.

Za M111 priredili;Marcela Rasonja i Marino Tumpi

Foto 5. Ruska letjelica INTERHELIOSONNDE istraivati e

Sunce iz dosada nezamislive blizine (Umjetniki prikazSunevog sustava)

Foto 6. Umjetniki prikaz letjelica PEP (Ljubaznou

www.astro.cz )

Naalena lska sona voyager 1, 15. kolo-oza prela e o en znameni ok sompoan. u ono 23:13h po sreneeropskomremen nala se ono 100 asronomskih eini-ca (Au) alena o Snca. Izraeno kilomeri-ma nalazila se 15 milari kilomeara o Snca.

Sona e prela erminacski ok, . granicna koo Snei eroi naglo sporaa isara se s mezezanim plinoima, ese renano kree prema heliopazi, alen-

osi na koo presae Sne eca i poinemezezani prosor. Preia se a e sonaproi heliopaz sleeih 10-ak goina, oke rga, ienina, sona voyager 2 sleii 5goina kasne.

Iako se znansenim krgoima oekialaenormno poeana koliina mezeanihkozmikih zraka omah nakon prelaska er-minacskog oka, koliina se ek pospnopoeaa, o nam ae za naslii a se iz-

VOYAGER-1 100AU DALEKO OD KUE



Astronovosti

or kozmikih zraka nalazi oneokrienom slo anskog ela

sneog ssaa.

Sone voyager 1 i 2 nalaze se naalenosi ge Snce izglea kao o

ena o bezbronih zeza galakici,a nihoi insrmeni napaa se iskliopomo raioakinog izora sre koeg ko-rise obe sone. Sone o ima oolno

elekrine energe za obalane znans-enih merena narenim goinama.

Sone s o 1977. o 1989. goine obile

jpier, Sarn, uran i Nepn i poslalemnogo poaaka i foograa o plan-eima i nihoim prironim

saeliima. Nakon izrenemise poslane s prema

anskim eloimaSneog ssaa,ge s nasaile so-e poane premamezezanom pro-

sor. trenano soneprelaze oko 1,5 milnakilomeara neno, a o

e preranao neo ieo 17 kilomeara sekni.

Cvitko Belas

doe noookrienih Plonoih saelia kois osaa nosili priremene oznake S/2005 P1i S/2005 P2 a e e okrie poreno z pomoHSt-a snimkama o 15. elae onosno 02.oka oe goine obili s sreinom lipna ime-na Hyra i Nix.Imena im e oelila menarona asronom-ska na (IAu) koa e eina olaena za a-ane slbenih imena nebeskim elima.

Hyra se nalazi blie Plon ok e orbia Nixasmeena neo ale, a oboe se nalaze neko-liko pa ale o Charona, oneano einogpoznaog Plonoog meseca.

Goine 2015. kaa NASAina leelica New Ho-rizons proe pokra Plona po pri emo paiei kako izglea a aleka i hlana nebeskaela, a zasigrno e bii okrien o pokoi me-sec.

Marino Tumpi

PLUTONOVI SATELITI DOBILI IMENA

Foto 1. Novootkriveni Plutonovi sateliti dobili imena(Ljubaznou NASA&ESA)



Astronovosti

O kraa rana pa naale, as-ronomi ilem sea pozorno

s opaali ek raspaa ezgrekomee 73P/Schwassman-Wa-chmann 3 i osaa e oenonamane 65 poeinaniheloa nekaaneg elikog

ezgra komee.

Komea ekom sibna prilazinablie Zemli i nalazi se naalenosi o sega esemilna kilomeara, a neki omanih fragmenaa proi e ina osrko mano alen-osi o Zemle.Snene, leene gre kakose komee o poplarno na-zia preie se pribliaaSnc i sle porasa emper-are na el komee sa negapoin isparaai maeralikoe komea za sobom osa-

la a o sa Zemle iimo kao seli rag repkomee.Komee koe pop oe prebrzo orbiira okoSnca i preie m se pribliaa o zrokeraspa komeske ezgre.73P Schwassmann-Wachmann sari e znanacasronoma (okriena 1930.), oko Snca obieza nepnih pe i pol goina a 1995. zapoelis procesi raspaa komee, meim niko neoekiao oaka ramaian spekakl na neb

e oe goine.

O raspanih eloa komee naei i nas-eli s fragmeni B i C e s oni bili iliii namanem alekozor kao e komee, a salokaca bez selosnog zagaena moge ih e

bilo iei i golim okom!deloi komee brzo p naim nebom i saas ilii saze Pegaza, oeke se a

bi selina poeinih fragmenaa o mogla po-rasi, no eenalni spekakl ili golim okomna neb e oog pa naalos izosai zbogmeseine.

Marino Tumpi

RASPAD JEZGRA KOMETE 73P/SCHwASSMANN-wACHMANN 3

Foto 1. Raspad komete vien uz pomo SPITZER svemirskog teleskopa(Ljubaznou NASA)

dana 06. sibna menaroni e an asronomi-e. lanoi Auv obileili s seski an as-ronome sasankom min na koem epresenik Auv Marino tmpi ime sihlanoa ra Anrei Beni, enom o na-

akinih lanoa i pobenik oogoinegmenaronog asronomskog naecana Mess-ier Marahon 2006, rio prigoan poklon-priznane za osaani ra;komple opikih komponeni za izra elik-

og 0,20 mearskog eleskopa reekorskog ipai eno o prih izana Kerine knige Naenebo.

vrei isakni kako se rai o opikim kompo-

nenama koe soe poreklo k iz SAd-a oo rgog seskog raa pa e oa po mnogoem posebni eleskop, kaa ga Anrea izrai

bii ean o nasarih eleskopa Hrasko sazanimliom poe.

AUV I SVJETSKI DAN ASTRONOMIJE



Astronovosti

Nakon nekoliko ogaana zbog ehnikih prob-lema i remenskih nepogoa, NASA e ekomoog lea lansirala a rakeoplana disco-ery 04. lipna i Alanis a 09. rna, nakon ne-pnih penasak ana lea oba s se rakeopla-na speno raila na Zeml, discoery 17.srpna a Alanis 21. rna.Obe s oe mise bile namenene komplei-ran Menarone semirske sanice (ISS) aasronai s porai insalirana noe opremei reaa e inspekce rakeoplana obe oemise obaili nekoliko semirskih eni.

Be se ilo prema plan ekom prosincaoeke nas o ena misa rakeoplana dis-coery prema ISS-.Nakon kaasrofe rakeoplana Colmbia 2003.goine, moicirani s mnogobroni ssaioih leelica, posebna e pana poseena prob-lem opaana izolacskog maerala sa elikog

rezeroara za gorio koe pri ar moe oeiioplinsk izolac rakeoplana i ime prozroiino rage prilikom negaoa poraka izsemira, ba kao o se o ogoilo sa rakeopla-nom Colmbia.

RAKETOPLANI PONOVO U AKCIJI

Foto 1. Umjetniki prikaz raketoplana (Ljubaznou StuShepherd, Revell/Monogram Inc. SAD)



Astronovosti

Prema saanim proranima inenera pro-grama space shle ehnoloke anse a seogoi ragea pop gbika semirskog bro-a i negoe posae iznose o 1:75 o 1:100, o

e osrko ea sigrnos nego osaa.Prao e piane ko bi o nas seo za olan so-

eg aomobila i kreno na p kaa bi nam siineneri iz proizone i sigrnosi promearekli kako e ansa a poginemo 1:100 kolikooni se naprae kako reba!?

Marino Tumpi

Kraem srpna sa Rskog kozmoroma Baikonrlansirana e ukraninska rakea dnepr koa e semir rebala iznei ak 18 saelia!Preraena ona inerkoninenalna rakea SS-18, izorno napralena za noene nklearnih

boeih glaa o amerikog koninena nikaane obaila so pron namen, ali naalosni o rg, mirnoopsk.

Sega 86 sekni nakon lansirana iz nerenih

razloga presao e sa raom moor prog rake-nog spna e se rakea srmoglaila narag naZeml, 190km o mesa lansirana.

Rakea e erenom prosor nosila pri Belo-rski saeli BelKA, Rski Bamanes, aalanska mikrosaelia unisa 4 i Picpo eak ernaes nanosaelia mase o po ean kgizraenih na raznim seiliima ilem sea.

Bilo e oo pro nespeno lansirane rakeednepr o osaanih seam lansirana rakee

og ipa.Marino Tumpi

UNITENO 18 SATELITA

Foto 1. Raketa Dnepr opremljena je specijalnim bub-njem koji joj omoguava noenje velikog broja satelitaodjednom (Ljubaznou RSA) Foto 2. Lansiranje rakete Dnepr (Ljubaznou RSA)

dana 07. rna 07:42 saa po naem remenpra ESA-ina leelica za israiane Meseca,SMARt 1, arila e nego porin.

Lansiran rn 2003. goine, SMARt 1 prae leelica koa e praksi primenila ionskipogon, nakon ie o goin ana poana oMeseca, prosinc 2004. zapoela e ssano

israiane Zemlina prirona saelia.Prono e bilo planirano a misa rae segaes meseci e a leelica pri pa na Mesec

ari nego, sa Zemle, neili sran.Robsan izan i besprekorni ssai graenina leelic omogili s iesrko proenemise i na poslek konroliran ar

SMART 1 UDAR U MJESEC



Astronovosti

Mesee porin na ono izabrano lokaciilio sa Zemle.

Nekoliko soina kilograma masina leelica,eliine perilice rbla poreblena e na krasoe iznimno spene mise kao znanseniimpakor a nekoliko e profesionalnih opser-

aora ilem sea kao i asronomi neprofe-sionalci opaalo a ogaa.dobieni poaci saa se obra i poslii e

za planirane bih impakora cil raz-meana Meseee grae i analize la, za raz-meane nasanka kraera na Mesec i bihprograma ssanih opaana ara malih ela Mesec kao popore bim lskim misi-

ama na nem.

Marino Tumpi

Foto 1. Umjetniki prikaz misije SMART 1(Ljubaznou ESA)

Foto 2. Snimak trenutka udara SMART 1 u Mjesec(Ljubaznou Canada-France-Hawaii Telescope)

Kraem lisopaa NASA e prihaila nanciraneizrae se koa ima za cil ponono korieneonosno proene koriena leelica dEEPIMPACt i StARduSt.u sklop israiana Snea ssaa (disco-ery program) proeknim imoima oobreno

e po 250.000 uSd za koncepalne se koe

ima za cil prikaziane mognosi oih leelica narenim goinama. ukoliko se oese prihae, a eroanos e iznimno elika,nanceri NASAe posaili s kran granickoana oih programa na po 35 milna uSd.

dEEP IMPACt obii e a noa imena i o;dIXI za proek israiana pri bliskom prolaskkra komee Boehin prosinc 2008 goine, eEPOCh koi preposala koriene kamere i-

soke rezolce na leelici porazi za eksraso-larnim planeama Zemline klase.

StARduSt e neano konzeriran akoz-ani sigrnosni nain raa, a sklop proeka

NOVI IVOT ZA LETJELICE DEEP IMPACT I STARDUST

Foto 1. DEEP IMPACT za vrijeme kompletiranja letjeliceu laboratoriju (Ljubaznou NASA)



Astronovosti

Next imai e zaa a z neko-liko promena raekore sopan priblii komei tempel1 e a izri israiana ezgre

komee a posebice kraera nasa-log arom sone IMPACtORprilikom neanog israiana ekomee sa dEEP IMPACt leeli-com. Bliski prolazak Next-a kratempel 1 ogoii e se 14. elae2011.

Oi s programi logian sleogaana i pkaz sa koliko se

briliosi ake mise planirakako bi i nakon soe primarnemise bile sposobne za nasaakisraiana.

Marino Tumpi

Foto 2. Umjetniki prikaz STARDUSTa prilikom lova na kometu(Ljubaznou NASA)

Me planeolozima e e go ooreno pian-

e o se se reba smarai planeom i bi li po omkrier ba si planei Sneom ssa biliplanei (oo se onosi prenseno na Plon).Po zaklcima poslene Menarone as-ronomske konference orane sreinom kolo-oza Prag, Plon e izgbio sas planea.S obzirom a se o ome meima osa raspra-lalo, oe emo se osrni samo na problema-ik ezan oko Plona, ali ne i na se zaklkekonference.

uosalom, enice s nanezahalni posao irlo e eko osmislii obr enic, pa i samizaklci konference (enice) nis neo ose ne moe promenii.

Razmorimo pro argmene koi goore a ePlon plane, onosno one koi goore a eplaneoi/aseroi.Naei razlozi koi se naoe prilog ezi a ePlon plane s sleei:

- ima amosfer, ima ean eliki mesec i amana, a i sam ne ba malo elo. Isina e i aPlon nema amosfer ka e naalo oci, afel, er s ona si plinoi zamrzni i nal. No ipak se el Plonoe goine, ka e

blie Snc, plinoi osloboe pa sara amos-

fer, kao o e o saa sla.

Naei razlozi koi se naoe prilog ezi aPlon ne plane s sleei:- posoe i ea ela koa se ne smara planei-

ma (o saa e okrieno ek eno, ali sakako eih bii o okrienih, piane e remena), Plonima saz ako nagn prema ranini eklipikei rlo izen o e karakerisika malih ela,po eliini se ne klapa io Sneog ssaa

PLUTON - IZGUBLJENI PLANET

Foto 1. Prikaz Suneva sustava(Ljubaznou www.ngdir.com )



Astronovosti

koem se nalazi (iza plinoiih ioa).

Raspraimo sa malo o naeenim argmen-ima:

Planet

Amosfera e osa klima razlog zao bi nekoelo bilo plane a rgo ne, er primericeMerkr, iako plane, nema amosfer, osim onogo ispari s la ili e oneseno Sneim erom.S rge srane, neki saelii pop tiana ili tri-ona pose amosfer (tian ak malo gnego Zemla). No ko slobonih planeoia a-

mosfera ne oena. Ipak, amosfera zaprao ine bi smela bii krier, er oisi o preie nebi-nih fakora za enic planea kaka e npr.alenos o Snca.

Mjesec

I planeoii mog imai so saeli, ali nii koenog ne oen ako eliki, merli s mainimelom.Moe li o bii krier? S ime bi se mogli sloii,prema se lo sakoakih primebi na aran. Eo ene koa e na pri pogle zi

naegno. Neko e ao prelog a se Plonnazoe onim planeom er e eie celogssaa Plon-Haron izan Plona.Zao oa prelog ne moe bii prai znans-eni razlog? uzmimo primer zeze koa e

ea oolne mase a se no pokrene nk-learna reakca (a ek ina). I preposaimo aa zeza ima praiela samo malo mane mase,ali neoolne a se pokren nklearne reakce.

Nesmnio e a e pro zeza, a rgo plan-e. No kako s mase merlie moge e a eiessaa be izan zeze. to nas meim nespreaa a eno elo nazoemo zeza, argo elo plane. Ako akom, hipoeskom,sla nismo kao argmen porebili poloaeia, ona o ne smemo nii nekom rgomsla.Ona e o znanseno.Prema om sama eliina meseca onos na

maino elo bi se mogla zei kao argmen,prema e o moa malo neobino. Ako eloe ima so saeli ona bi isi mogao bii krier

bez obzira na eie ssaa. doolno a emani o mainog ela. Ali o bi rebalo oa-no enirai.

Veliina objekta

Argmen eliine obeka e akoer pian.Kako e naeeno, posoi za saa ean okrieniplaneoi ei o Plona, no posoi i ie plan-eskih saelia koi s ei o Plona, a a sak ea i o Merkra (Ganime i tian). Geposaii granic eliine?Poka a se orei granica eliine amo geelo ima ooln mas a posane sferno (oko400 - 500 km, oisno o zikom sasa) korak

Foto 2. Umjetniki prikaz Plutona daleko u hladnomsvemiru (Ljubaznou NASA)

Foto 3. Umjetniki prikaz Plutona i njegovih prirodnihsatelita (Ljubaznou NASA)



Astronovosti

e praom smer, ali ako bi se o naprailobez porobnih analiza, Sne ssa bi imaosoinak planea. A ie emo malo kasne a

bi ona bilo i nekih noih neola.

Planetoid

Izenos saze akoer ne ba prai argmen.Ko eine planea nmeriki ekscenricie izno-si o 0,10. Ko Plona e 0,25, ali i ko Merkra

e 0,21, pa bi po ome i Merkr bio pian. I nag-nos saze onos na eklipik (inklinaca)

e rlo problemaina. Naime poam inklinacee, sari, hibri geocenrikog i heliocenrinog

ssaa. Ako korisimo heliocenrini ssaona obzir reba zimai nagib saze planea onos na ranin Sneog ekaora, a ne onos na eklipik. Samo i isklio zbog

lakeg merena sa Zemle goori se o nagibranina onos na ranin eklipike (raninZemline saze). A ako ba zapnemo za eklipikona reba rei i a Merkr ima nagib saze zaie o 7 spnea, o ne zanemario (Pl-on ima 17 spnea). Sama ranina eklipike enagna za 7 spnea i 15 mina prema ra-nini Sneog ekaora. Znai ni o ne bi rebaloigrai log.

Kako ona oreii kriere po koima e neobii plane, a po koima planeoi? (Pokalose esi i noe remine po koima bi Plon i

o neka ela bili mali planei, zaim s nekipokali razlii nazie planeoi za ee eloi aseroi za mane elo neprailnog oblika islino).

Pionirski pokuaj

Poslena Menarona asronomska konfer-enca (IAu) sreinom kolooza Prag (ekaRepblika) pokala e kombinacom razliiihkriera napokon oi o prae enice plane-a. Ali, iako e poka bio hale rean, moese rei a e bio ek pionirski. Naesi samoneke elemene koe bi prilikom enirana re-

balo ispraii.

Pro: enici soi a ean o kriera koereba zaoolaai elo koe preenira na sa-

s planea, kae a o elo ne sme presecaisaz rgog planea. Plon o ne rai! Isinaa se primakne Snc blie o Nepna, ali e razliio ranini. Samo locrno proekci esaze se preseca. u prosor se oa a pla-nea ak ni ne pribliaa. Ali ono nazabane

e a se isom lank ne naoi nia o eliiniela kao krier, pa bi prema oo enici isoako i Nepn (prema neizmerno ei) rebaoizgbii sas planea er preseca Plon

saz. denica reba bii asna.

drgo: neki krieri ope nis zimani obzir.Npr. niko ne razmarao neo ako bino kao o

e graa ela. Zar ne bi bilo prirono razmorii

Foto 4. Usporedni prikaz veliina nekih nebeskih tijela uSunevom sustavu (Ljubaznou NASA)

Foto 5. Planetoid Itokawa (Ljubaznou JAXA)


19/69



Astronovosti

bagha koi e anima gbio i pregleaaii sporei foograe (blinkanem, ako seo ona railo). danas se planeoii okriaklikanem mia.da, reba osmislii i obro izesi program za o,

ali e iz pooana prema r oeka koine imao ni ZX Specrm, a i ENIAC e bio ekneilia bnos, rebalo bi Plon zaraikao plane. ak i ako sa slina ela proglasimoplaneoiima (mislim a bi o ipak bilo re,kaka go bila enica planea) zao ne bismonapraili iznimk?

Oako ispaa a e igri gomila zaisi;ja sam okrio enaki obek i on ne plane, anego obek se zoe plane. Zao bi on imaosre, a niko rgi ne?. Naalos nemamrg re nego zais. jo enom: zao ne

bismo napraili iznimk? Ni pra ni zana poesi.

Prigoor o zbnem en koe e iz ogaproisei ne soi. dapae iznimke e eso lakepamii. A i rai se o samo eno informaci oisa i isa koe enik/anos reba naii.

jo e saa i profesori koi s ili enike a

e Plon plane rebai ii sprono e iseenike. Neinkoio!Koga a emaika zanima nee m bii ekonaii iznimk, a koga ne zanima a i nee o-

liko lazii eale i nee m bii bino, nii eobii lo ocen koli er ne zna eniraiplane (o saa o oigleno nis znali ni oni ko-

ima e o posao a pino e zna li o i saa).uosalom si planei nose nazi rimskih bogo-

a, a samo uran nazi grkog boga. Zao onai nega ne bismo preimenoali Cels? Sranaiznimka! Boli glaa! Ne mog li zaspai!

A eo i o ean primer, ope hipoeski. Zamis-lie sesk konferenc arhiekaa. I po nekimsanarima olili s a se poam oranne klapa Eielo oran. Ne bi li napraili iznim-k? Ne bi li rekli: dobro, ake i ake obekeemo zai oran, ali me nih broa emo

o i Eielo graein. Kome bi o smealo?Zna se a e o iznimka i ime e se reeno. Ne-ko o moa ne smara znansenim nainom,ali a oo smaram porebnom znansenomeksibilno (nikako ne preeranom). dapaeoe krosi nema mesa. Ne rai se samo oprironim zakonima nego i o ogoor, znaio renim normama. (I sam olim egzaknooreii sari, no srah o iznimke mog pobi-

eii - op. a.).

I samo o ena insinaca. do saa se Pl-ona ne izbacialo iz klba planea. I o saase NASA goina borila za nance koima bi senaprailo leelic za israiane posleneg

Foto 8. Prvotni prijedlog Suneva sustava sa dvanaest planeta (Ljubaznou www.universetoday.com)



Astronovosti

planea Sneom ssa. Napokon s obiliraeno i oe goine e lansirana leelica za Pl-on (New Horizons). Zao, e na pro kon-ferenci o malim elima Plon e izgbio sasplanea. Plon e okrio Amerikanac i Ameri-kanci s sim silama branili sas planea, okim e o bilo neophono. to e poliika sranaprie.

Odjeci

Ali im e konferenca zarena, neki s se po-bnili a e olka o Plon sporna er e glasalosamo oko 20% sionika konference. veinomglasoa o 400-inak lanoa IAu onesena

e noa enica planea. Oigleno se einanih ne elela zamarai oim pianem, er ena samo konferenci seloalo preko 2000lanoa ali rgi oigleno nis heli seloa-i oo farsi. Prao glasa imalo e o skoro 9000lanoa IAu! dakle o gooo 11000 li kois imali prao glasa, nih ek neo ie o risoine onelo e planearn rezolc (Maneo 4% kpnog broa lanoa IAu!)

Zbog sega gore naeenog ii se a s mogepromene i a planeolozi o la semirskomini. Sakako bi bilo porebno organizirai oponek konferenc o elima Sneog ss-aa, ali z znano bol priprem. Oako o

izglea kao bika a krna nepraela koi segaa kamenem, a za poasom ima laserskoore. Argmeni s sreneekoni. Naoese elemeni pane i sl. a ne ie se priroobeka (sasa) ili nain nasanka (koi e, praogoorei, nepozna).

Zakljuak

Iako e problemaika e kompleksna i opsena,naam se a sam oe razasnio barem onoosnono s ime se reba ssresi asronomi.

Foto 9. Konani izgled Suneva sustava sa osam planeta (Ljubaznou www.universetoday.com)

Foto 10. Srednjevijekovni argumenti poput Xenina maanisu primjereni dananjim znanstvenim raspravama(Ljubaznou www.xenafan.com )



Astronovosti

Ne mi namera poziai le na popisianemeplanearne peice za raane sasa pla-nea Plon (o e ala), nego samo pokaamsagleai se argmene oog piana. Kako

bilo a bilo, zani zaklci goore prilog aSne ssa ima osam planea, slagali se mi sim ili ne.

Ogren Variola

Pluton u brojkama

Opi podaci o Plutonu

Promjer: 2320 kmMasa: 0,0021 mase ZemljeGustoa: 2,03Albedo: 0,3Srednja udaljenost od Sunca: 5.900.000.000 kmNumeriki excentricitet: 0,249979Revolucija: 248,19 godinaInklinacija: 17 10Rotacija: 6d 09hNagib ekvatora prema ravnini putanje: 122 30Prosjena temperatura na povrini: -230 C (43K)Atmosfera: N i CH4Foto 11. Milijuni nebeskih tijela ekaju na svoje

otkrivae, kako god da ih nazovemo oni su tamo (ili tu) ito je injenica (Ljubaznou www.diardsoftware.com )

Foto 12. Najbolje slike Plutona danas uinjeneHST-om (Ljubaznou NASA)

Generalna skpina Menarone asronom-ske ne (IAu) koe e kolooza oe goine

orana Prag, osae pamena kao ena onaramainih, ali i naznaanih o o osni-ana oe glene menarone organizace as-ronoma. Isoremeno, ona e i ena o rekihkoa e prikla elik pan seskih mea,a nena rezolca o planeama e ospela nanaslone sranice iska i arne ermine ele-izskih ka.

uskoro e ise benika, enciklopea, In-erne sranica i rgih pblikaca, oei seoom rezolcom, zabileii a iimo neorgae eniranom Sneom ssa negopre nenog oraana. Ali, o same rezolci-

e, za asronom e moa o ane o e

skob a naina razmilana koi s iskazaniza goornicom, soen ona koi se ie emeli

PLANETA - KONANO RJEENJE

Foto 1. Pluton i Haron najvjerojatnije su nastali ustrahovitom sudaru dva nebeska tijela (Ljubaznou DonDavis)



Astronovosti

na znansenim principima (maa e i o sarrazliiih saalia poeinih asronoma, op.r.).Kopla s se lomila oko enice planee. u za-nih nekoliko eselea poznaane Sneog

ssaa se znano poealo, a okrien e i elikbro o saa nepoznaih ela Sneog ssaao koih s neka pozamanih imenza, a se ozaeno namenlo e poreb a se onese asnai precizna enica planee.

Meim, enirai plane ne enosaanposao er ne posoi asno oreena razlikame elima Sneog ssaa. Sako e elose za sebe, ali e i sako po nekim osobinama

slino rgim. Za enic porebno e oiione zaenike osobine koe en grp elaasno izaa o rgih. A koe s o osobinezaaak e asronoma koi mora imai ine samo renno znane o Sneom ssae i posleice koe enica planee ima na sa-s rgih ela, kako poznaih ako i onih koaek eka a b okriena. o se o posoi Sneom ssa moemo samo nagaai ipreposalai. Preska enica, kao i preirokamoe samo sorii probleme asronomima na-renih generaca.

Zbog sega oga IAu e soeremeno formiralaposebno rano elo kome e zaaak saila iz-ra i ponoene preloga enice planee.Nakon ie o goin ana raa, razmaranai saglaaana, zimai obzir i poesne,klroloke, znansene i rge inenice, ra-na e grpa konano, prog ana zaseana IAuoe goine izala sa soim prelogom.

ta prelog e isog ana glako i oben ba-rem o se ie eine prisnih lanoa IAu. Poom prelog planea e elo priblino sfernogoblika koe obilazi oko maine zeze, a ne nizeza ni saeli neke rge planee.da se e a enica prihaila imali bi anasanaes planea, a o eseak bi bilo na ekana obe a sas.uskoro bi se bro planea poeao na rocifreni

bro, ali pri mah o bi bile se osaane

planee, pls aseroi Ceres, 2003 uB313 (one-ano Eris) i Plono saeli Haron koi bi saPlonom bio ona planea.Haron e Plono saeli, ali sa olikom masom onos na mas Plona a se aka zaenikog

okreena oba ela (baricenar) nalazi izansamog Plona (primera rai, baricenar Zem-le i Meseca se, zbog elike mase Zemle i malemase Meseca, nalazi nar Zemline kgle).

Ponei prelog e, naiao na eliko ospora-ane kao proizolan, rasegn i neoolnoznanseno pokoan.to se ii i po obanen a Haron posaneplane. dr Zoran Kneei nam e izaio kako

e aka orenica neprihalia er baricenarne ksiran za en ak prosor e seprosorno kree relaino kraem remenskomineral. Moglo bi se ogoii a bnosipronaemo a ela i baricenar enom re-

nk iskae, a rgom lazi maino elopa bi aa ispalo a nego mesec enom re-nk be planea a rgome a o ne.Zbog sega oga pre Skpin e narenimanima iznesen rgi prelog koi precizneenira o e o planea.u konanom oblik a prelog izglea oako ikao aka e i soen;

Planea e nebesko elo koe;(a) se nalazi orbii oko Snca,(b) ima olik mas a e san a lasiomgraiacom nalaa eca sila rsog elaako a se nalazi hirosaiko ranoei ipoprimi (priblino) sferni oblik,(c) koe e raisilo prosor soe orbie.

Bina orenica e c; ..koe e raisilo...to kaze a se rai o graiacski ominan-nom el prosor iae pane. Ka se a

enica primeni na Sne ssa proizlazi aimamo osam planea me koima nema mesaza Plon.Plon e sie mali, ima sie mal mas a

bi raisio so pan (iako e i o premenesglasica me asronomima, op.r.). Nalazise sre poasa koim rla o neka ela io prilino elika.Iz og razloga ni Ceres ne planea er eli sopan sa rgim elima aseroinog poasa.

treba rei a e i oa rgi prelog naiao na e-liki opor nekih lanoa IAu koi s, neosa-k rgih, poezali poesne i klroloke raz-loge za pri prelog (si smo ili a e Plonplanea, pa neka ako i osane).



Astronovosti

Neke e ei bro planea oeio, er se, nao-no, ako poi bi asronomi na israiane:ie planea, ie israiakog posla. A iznoeni

s i sasim neobini, pa i ni razlozi obra-n pre enice: eca e bii razoarana erPlon ne planea, kako emo lima obas-nii a Sne ssa ima samo osam planea,a e rei anos...

u pozaini oakog saalia e ipak emoinaezanos nekih, maa ne sih, amerikih as-ronoma za Plon.Plon e eina amerika planea, okrio

e 18. elae 1930. ameriki asronom (Clyetombagh, 1906-1997) i a e inenica zasigrnoopreelila neke lanoe IAu a poka Pl-on osigrai sas planee.

uglanom, sa ili bez argmenaa, iskse zagoornicom (i an ne) bile s ne, po kloar-ima se lobiralo, mnogi s bili rezignirani, a neiz-esnos oko enice e raala o zaneg anazaseana konference, kaa e konano, glasan-

em elike eine prisnih (nih eirisoinako kpno preko e ise prisnih op.r.)prihaen rgi prelog. ves e isog anaobila plane.

Plon e na kra ipak obio oreeno priznaneer se naoi kao prooip noo sanolene ka-egore ela Sneog ssaa, a o s - planeepalci.Planee palci s po enici sem ieninaela kao i planee osim o ele soe orbie srgim elima, a o e i oolno asno za kla-sikac ela e okriane ek presoi.

PLANETA PATULJAK ili PATULJASTA

PLANETA?

Isprano e planea palak! Izglea iso, aline!dr. Zoran Kneei poasnio nam e razlikizme oa a poma.

Na naem ezik razlika izme ermina pla-nea palak i palasa planea ne olikoolia, ali ona posoi i o sinskog e znaaai o e olio posebice na engleskom ezik nakoem e i soena enica.

Foto 2. Ceres se zaista nalazi u prostoru koji nijeoieno od drugih nebeskih tijela (Ljubaznou NASASolar sistem simulator)

Foto 3. Clyde Tombaugh, otkriva Plutona(Ljubaznou www.astro.cz)

Foto 4. O Plutonu i planetama patuljcima znati emoznatno vie kada 2015. letjelica New Horizons istrailedeni svijet (Ljubaznou NASA)



Astronovosti

dakle, ne isprano rei palasa planea er englesko erzi bi o znailo a s Plon islina ela akoer planee, samo palase.

Isprano e: planee palci, er se korienemimenice palci englesko erzi asno ka-

ze kako e re o rgo rsi nebeskih ela, ekako Plon i slina ela nis planee.

Aleksandar Zorki

Oolena planearna asronomska ogaanazaokpila s i poelila minena kako as-ronoma ako i anosi. Nakon brnih raspraa,neizesnih glasoana, prepcaana me as-ronomima ilem sea o s o znanseni a

o neznanseni razlozi, koe s o mane a koeie merlie eliine, napokon smo, pranogleano, obili no enic poma planea,koom e Sne ssa izgbio osaan e-e pozna plane Plon.

jena slina pria zapoela se ogaai pre i-

e soine goina, kaa s asronomi zapoeli o-kriai obeke ananem aseroinom poas,aseroii s aa bili proglaaani planeama, nonakon peeseak goina, shaila se inamika isrkra og ela Snea ssaa i oze im

e sas planea e s raeni me aseroiekamo s a ela i spaala.

danas, solee i pol kasne sari s se promi-enile, kako naem poiman znanosi ako i znansenim spoznaama o prosor koi nasokre i i smo i mi io.

Znanos anas nemoebii ooena o sea,

ona e io nae ciilizace,israiana i ogaana znanosi elike e nasih nas.ula se eliki naporikako bi znanos bila ra-zmlia i obinimsmrnicima, a ne prii-lega ek nekolicine iz-abranih.u sel prano aee,noe, enice planeanemog se ne osrni naznansene meoe ko-

ima e onesena. Moanabole o ome seoiizaa enog o poznai-

ih Hraskih asronomakoi kae;Parizanskim eloan-

em, korienem

neoreenosi IAuprailnika inamiari iplaneolozi, kao manina,ipak spea 24. a-

PLUTON POVIJEST SE PONAVLJA

Foto 1. Preslika dokumenta iz 1849. iz koje vidimo kako je tada broj poznatih pla-neta bio osamnaest! (Ljubaznou AUV, vlastita arhiva)



Astronovosti

gsa, 2006. na kongres Prag, izglasai noenic planea. Plon o presae bii i posaeleeni palak ili palasi plane iza Nep-noe saze, ean o nekoliko isa osa

poznaih.u Minor Plane Cenr o oilaa kao sa-isfakc za nihoa nasoana (a Plon izgbisas planee, op.a.) i raa ga so kaa-log malih ela, bez priilega, po reosleprisizana za oba: (134340) Plo, Aiionalienicaions = Obec Lowell Obseraory = Xhp://cfa-www.harar.e/mpec/K06/K06R19.hml - mali e problem o prema rezolcamaza koe s se zalagali i izborili Sneom ss-a ie nema malih planea, e e MPC e-roano morai promenii i sam so nazi (op.a.).

Znansena meoa maniri nabolih poliikihpreglasaana, pomeana i imaana, ko-

o neo ie o risoinak asronoma (o niheirisoinak koi s bili na glasoan) 24. ko-looza oe goine na konferenci IAu orano Prag onosi rezolc koom se enira

poam planea (a za ko i neni zagoorniciprizna kako ne oolno precizna) i nameekako znanseno zaenici sea ako i anosipin enic planee zasigrno ne neoime se asronomi mog ponosii. tim ie kaase zna a IAu broi preko ese isa lanoasa praom glasa (o koih e neo ie o eise nih bilo Prag) a koi s ignli rke oseloana farsi nazano Rezolca 5A.vreme za onoene kaliene rezolce ek

reba oi, a s sari oko oga sogo egzaknee bi oano imali nepin enic, oako iena i rga i rea srana mora bii sesnekako e ba rezolca planee nno biisar ireg ogoora, a kaa e ogoor pian-

aa se reba pooai i neki rgi razlozi.Neke o nih obraio e Ogren variola soemlank o Plon koi se nalazi oom broM111.

Cel o abloino-asronomsk pri naboleoaraa izaa Freeman j. dysona;u znanosi e bole bii kri, nego bii ne-

asan.eso se ogaa a se o praog reena olaziposle gomile pogrenih.Ba zao e zabano bii znansenik.Ne morae se boai greaka.

I zaisa, znanosi se ne moramo boai greaka,reme e pokazai koliko smo bili ili nismo bili pra, saana enica planee zasigrno ese rlo brzo menai.

jeno rgo pore inenzinih israiana asronomi oesi e se oaln prankonfz. Okria eksrasolarnih planea, na-renim goinama eka nas na ise i isenebeskih ela oko rgih zeza, kako znaia s soo orbii poisile sa mana/rga

ela i a zaoolaa ee rezolce aeksrasolarne planee proglasimo planeama ane planeama palcima?

A ek smo neano okrili planemose, planeebez maine zeze, a snimlene s i zezekoe same egzisira megalakikom pros-or, o e osaa bilo nemogeeka nas o mnoge ane i iznenaena, lepo

e iei za reme inaminog razoa znanos-ti..

Marino Tumpi

Foto 2. Sunev sustav nekog drugog Sunca (Ljubaznou www.kaevad.net)



Sigurno je svaki astronom amater u jed-nom trenutku svog ivota poelio baciti po-gled na cijelo nebo odjednom, no, u tomega je sprijeilo njegovo oko i njegova kutnaogranienost od 140 horizontalno i 90 ver-tikalno. Tako sam ja, razmiljajui o tome,ne toliko davno saznao da je to ipak mogue dodue, ne ljudskim okom, ve posebnimsustavom koji zahtijeva malo truda za izradu,ali je koristan i ekasan pri obavljanju svog

posla. Stoga sam odluio prouiti takve sus-tave i izraditi jedan vlastiti.

to je to all-sky sustav?

Nakrae reeno, o e ssa sasalen okamere ili fooaparaa, konkanog zr-cala ili sh-eye (rible oko) obekiai (eenalno) ranala opremlenogporebnim harerom za pogon sega

oga. Sli pregle celog neba e-nom kar. No, ako ean all-skyssa izglea anas, a a bi olo ooga, all-sky ssai s morali proikroz koih peeseak goina razoa.

Pri all-sky ssai s se poaili 1950-ima i korisili s analogne ka-mere ili fooaparae. Korisili s se zapraene polarne selosi i nis bilioliko ese. Razoem CCd ipoa iigialne foograe, 1971. seilie Calgary konsriralo e pri igialniall-sky ssa ikaa. u sari, o e

bila i pra popnosi igialna ka-mera ikaa (CCd ipoi s se korisili kamerama i pre ne, ali oa e praspremala poake igialnom oblik,meso na magnen rpc). Zala se Fairch-il All-Sky Camera, po Fairchil 100x100 CCdip (a, a, ono 100x100 e rezolca slike ko

e a ip aao) koi e bio pri komercalni CCdip.

Nakon e soersne reolce, all-sky ssai

s posaali se ei i se laki za izra. da-nas se za ake ssae korise gooo isklioigialni fooaparai i kamere zbog lakeg prik-plana i lake obrae poaaka, a primen nala-ze einom eekci meeora, bolia i arenihkgli asronomi i praena remenskih ea meeorologi.

Prenosi all-sky ssaa s mognospokriana pno eeg knog raspona nego o

o moe nae oko (360 horizonalno, 150-180erikalno), no o ne eina prenos. Ogromnaprenos e mognos ranana one panemeeora i eenalne lokace paa z poakesa ie raznih all-sky posaa. uprao soga seall-sky ssai r z. all-sky mreei zaeno spore i naopn rezlae,rei se nai o one informace o obekima

koe s eekirali. Pra aka mrea Eropi e Eropean Fireball Nework

(hp://solarsysem.lr.e/PG/EN), anama nablia e Alpe-Aria All-skyNework (A3N hp://www.orion-rso.si/MBKteam/meeors/A3N.hm).veliki neosaak akih ssaa e pre-mala oselios kamera pri sniman realnom remen. to se moe izbeikorienem fooaparaa, ali osim os priklani fooaparai skpli, nepo-olni s za koriene pohrana po-aaka e ograniena na razne formaekarica za fooaparae koe s, za saa,malih kapaciea, ok kamere sn-ima poake irekno na rsi iskranala.

Izrada sustava

Nakon o sam proio mognosi izrae iprimene akog ssaa, raspiao se o prikla-

no opremi i obio sresa za nabak opreme,bilo e reme psii se kpn porebne op-reme i izra ssaa.

All-sky sustav

Fairchild All-SkyCamera i primjerslike koju je davala



Izme kamere i fooaparaa, olio sam seza kamer. Razlog e bio enosaan eini-

a e o naeineg fooaparaa koi bi mogaoposlii o srh. Izbor e pao na vision Hi-techo 45CSHRX kamer sa 1/3 SonyeimExview HAd CCd ipom, enim o bolihipoa za oake rse ssaa (neke kamere

ima i 1/2 Exview HAd CCd a ip e oboli za oake proeke). Cena kamere e oko1600 kn, a nabalena e rci tehnoline Pli.umeso rible oko obekia ili irokokne lee,zbog ogranienog bea olio sam koris-ii alminski poklopac za lonce promera 28cm kaka moee obii za mane o 100 kn

bilo koo rgoini knim porepinama. dobroispoliran poklopac sasim obro ri reeks i

moe poslii oe srhe.

Ranalo koe sam korisio e bilo opremlenoAMd Sempron 2400+ procesorom na 1,67 GHz,

256 MB ddR memore iWinFas ieo capre kar-icom. u praksi e poslii

bilo koe ranalo noe gen-erace, procesorske snageizna 1 GHz i sa 256 MBddR memore. vieo cap-

re karica e, ko korienakamere, neophona (osimako kamera nema posebanuSB / Firewire izlaz), a moese nabaii za cen o oko150 kn na ie.

Nakon o e oblikoan nosakamere i rena ploha nakoo e o se saai, ssa

e bio spreman za esirane.

jenom moniran, ssa semoe popno emoniraina osnone eloe (raiprenosiosi), a meso re-

nne kamere se moe monirai bilo koa rgakamera koa ima sanarni foo nao. Na kon-srkci e akoer moge pomicai kamer poy-osi rai posizana bolih rezlaa.

Alpe-Adria All-sky mrea

Vision Hi-Techovu 45CSHRX kamera

Konstrukcija sustava



Testiranje sustava

Ssa e esiran e faze ena sa k-plenom CCd kamerom, a rga sa posenimigialnim fooaparaom Canon EOS 350d. upriloenim foograama moee iei raz-lik izme foograa obienih kamerom i

fooaparaom kamera e iesrko mane os-elia o fooaparaa.

tesirane s kamerom e obaleno pomo so-era uFOCapre (hp://sonoaco.com/e_inex.hml), posebnog soera razenog za eekci analiz snimaka sa asronomskih promarana.uFOCapre rai na princip okriana pokre-a i pokree snimane ek kaa okre pokre kar. Oo e iesrko korisno ne gbi sereme pregleaai elike koliine snimaka porazi za rezlaima, a i smane se koliinazapisanih poaaka na ri isk ranala,oslobaai prosor za e koliin snimaka.Osim uFOCaprea, posoi i nem slian so-

er MeRec (hp://merec.org/), no on zaheaposebn Maroxo frame grabber karic Me-eor I ili Meeor II koima se cena kree o 595-1095 olara.

Snimke obiene sa fooaparaom s obraenei sackirane program Regisax (hp://regi-

sax.asronomy.ne/) a bi se obili o boli re-zlai i o ea granina magnia obekaa naslici.

Daljnji razvoj sustava

dosaana esirana pokaz a e ssa fnk-cionalan, ali i oara o mnogo mognosi zaalni razo.

Pri sleei korak e bii esirane ssaa saCCtv kamerom eekci bolia i reballoa.da bi se o naprailo, porebno e pronai po-gon lokac ge e se kamera moi posaii.Lokaca ne bi rebala imai preie prepreka oko

Testiranje sustava



sebe, selosna zagaenos bi rebala bii o emana moge, a blizini bi rebao bii i neki iz-or elekrine energe zbog kamere i ranala.iai isksa i primere rgih li koi sraili na slinim proekima, naao sam zanim-li informac a se CCtv kamere mogmoicirai za ge ekspozice, o bi elike

poealo granin magni ko kameramoe primii.

Bi a e napralen kompromis o se iereekora, onosno korien e alminski pok-lopac meso zrcala, osae mognos nabaekonkanog zrcala koe bi zamenilo renni re-ekor i pobolalo kalie ssaa.

Mognos srane s A3N (Alpe Aria All-skyNework) mreom all-sky kamera e e oore-

na, o e omogii sporeb rezlaa obie-nih na oom ssa sa skplim i profesionalni-

im ssaima e klenim mre.

Zakljuak

All-sky kamera e izrsan nain obiana efek-nih slika neba i praena akinosi meeora,pogooo bolia i reballoa. Oaki ssai

obino koa mnogo, no mislim a e oe o-kazano a se za neki normalan be o oko2000 kn moe sagraii solian all-sky ssa.

usporebom slika obienih igialnimfooaparaom Canon EOS 350d i onih obie-nih vision Hi-techoom CCtv kamerom, oao

sam o zaklka a se CCtv kamera, zbog ne-oolne oseliosi, ne moe poreblaai zaklasin asrofoogra, ali a e eoma obro, kombinaci s uFOCapre soerom, slii eekci i analizi meeora.

Zahvale

Zahalem Pazinskom koleg klasinogimnazi na splenim sresima za ssa,e jaor Kac iz Asronomskog ra Ori-

on (Kamnica, Sloena), prof. elk Anrei(Rarsko-geoloko-nani fakle, Zagreb) iChris Peerson (Clobai Obseraory, Colo-rao, SAd) za pomo prilikom izrae ssaa.Narano, zahale i moim menorima Martri, prof. i Marin tmpi.

Nikola Pleji



Astro-art

Mentori: Karin Miloti, Oriana Rakovac

u raionici Asro-ar polaznici s soe ienesemira i semirskih leelica izraaali krozmnogobrone likone ehnike.

Proaai lierar pronali s poake onaem Sneom ssa. Prema pronaenimpoacima o eliini planea pripremili s baloneza kairane. Nakon kairana sleilo e boaneprema slikama planea Snea ssaa. Gooimoeli planea poslili s nam i za izra mo-

bila Snea ssaa koi saa kraaa pre-ore O Pera Senca Kanfanar.

Nakon o s polaznici izraili ra-kee na oeni pogon o plasinih

boca raionici Rakee, oo s ih raionicimaoio oslikali. Izraene rakee enici sponeli soim kama kao spomen na olen raionic.u rencima omora sionici lenih asronom-skih raionica s reno apansko ehnicisaana papira - origami, izraiali likoe iz

bilnog i ioinskog sea pop lepira, mha,imia, aba, cea i slino.

Biljke i ivotinje

Mentori: Ivica Laarevi, Tihana Gregori

u sklop raionice Bilke i ioine posebnpan poseili smo se kkaca koi s

naraznorsna skpina onos na os-

ale skpine (razree) iih bia. deni-rali smo kkce kao organizme s asnosegmeniranim elom koi ima esnog po em se i razre zoe Hexa-poa. Cilei oe raionice bili s sz-

bane sraha o kkaca i shaane ni-hoe anosi kao opraiaa, razlagaa...

uloili smo elik bro kkaca razliiih rsae oaali nihoe razlike. Primerice, razlika

izme skakaca i zrikaca e ini icala,skakaac ima icala kraa o poloine ela okzrikaac ima a icala.

Posalali smo i mane pokse kao npr. fee-

cLARKe 2006.Ove je godine po peti put zaredom Kanfanarbio domain ljetnih astronomskih radioni-ca koje organizira i provodi Astronomskaudruga Vidulini. Pozitivna iskustva priku-pljena tekom proteklih godina ponukalasu nas da napravimo korak vie ne samoorganizirati jednu ve dve astronomskeradionice jedne za uzrast od 6 do 12 go-dina, a druge za uzrast od 13 do 19 godina.

Obje radionice odrane su u Srpnju - prvau terminu od 11. do 15., a druga od 4. do 8.Srpnja. U narednih par stranica, donosimoizvjetaje s radionica, dok se na internetadresi www.vidulini-astro.hr/clarke2006/mogu pronai dodatne fotograje po radi-onicama, kao i fotograje lanova, skupnefotograje itd.

06-12



ing es s liinkamakrmpiroe zlaice.Liinkama smo alilis krmpira koi e

prehono precran namilimearski papir. Na-kon 24 saa smo a lis railina milimearski papir i zabileilipoeene zone e ako ono oreili koliko enaliinka moe poesi ok enog ana. Osimoga, izraiali smo insekar sa lolenim kk-cima kao i herbare koronih rsa s posebnimnaglaskom na ambroz koa, kao o znamo, ca zroke alerge ko elikog broa li.

Rakete

Mentori: Cvitko Belas,Sinia Mareti,Marko Boac

Na raionici se prispaloizraian moela rakea na

oeni pogon. Osim oga polaznici s mogli

naii osnoe aeroinamike ezane z rakee i

zao bii rakee izglea kao rakee. Za ri-eme raane raionice polaznici s prissoa-li akoer i lansiran nekoliko rakee na krogorio, zahali aiomoelarima iz Ple igospoin din Makoac.

Sako ro raionica e poinala poznaan-

em sionika s rakeama na oeni pogon, na-kon ega e zapoela izraa moela rakee oplasinih boca zapremnine 1,5l, karonskih

krilaca i rhoa rakea. Saki e sionikizraio lasi rake z pomo i poosom Marka Boca, Sinie Mareiai Cika Belasa. Nakon zareka izraesleilo e nekoliko probnih ispalianarakea i eenalni popraak, a bi sesak eer raionica zaraala pri-

aelskim naecanem ispalian

rakea i preaana simboline nagraenabolima (kara planea Marsa ili venere).

Zahali raionici Asro-ar, sionici ssoe rakee sleei an z pomo srnogosa oslikaali prema lasiim elama.

Roboti

Mentori: LucanBlagoni, Edi Erman

u raionici Roboi pro-eli smo mlae sionikekroz poes roboike (li-erarn, prakin, eori-

sk), a naa mlaa ekipa seeo snala celo prii oko roboike. unaoome, z krak mlimealn prezenac naranal, mali napre sasaleni roboi gesaki obala nek fnkc, bili s nezaobilazni

io arneg programa.

Posleponeni io programa sleio e nakonrka, a sasoao se o prakine prezenaca isimlace ipinog roera, koi se raio sklopraionica na prologoinim cLARKe- pozor na poznaog roera Sornera.

Posalanem beinih kamera na naeg So-rnera, simlirali smo alinsko pralane

korisei oseilo ia . bein kamer i tvpramnik. takoer, prezani an raana le-nih raionica, poslio e za sasalana malogroboa o komplea elekronikih komponeni(iskana ploica, opornici, aksini senzor,



elekromoor i.) i mehanikih eloa (oso-ina, pokreni eloi, koai i.). Mali robo enarano obio i prigono ime - Robi! Kompleza izra oog roboa onirao e Ear Erman,

ean o menora raionice Roboi.

Zvezde

Mentori: Andreja Beni, Ana Galant

Za reme lene asronomske raionice, menoriAnrea Beni i Ana Galan nasoali s mlaimpolaznicima nakraim crama priblii asro-gnoz ( eori i praksi). Cil e bio apolaznici mog samosalno izai is-po zezanog neba i promaraizeze prosim okom i opikimpomagalima. jean o zaaaka

bio e orenirai se priroi -pomo zeza. Iako s mnogi koli ili orenac pomozeze Seernae, o praksinis nikaa isprobali. Ne zaboraiea Seernaa ne nasana zezae se ne poale pra na neb nakon za-laska Snca.

uz oso Ane i Anree, sionici s se bailiprakinim promaranima Snca i Meseca e

jpiera i negoih saelia, kao i nekoliko deepSky Obekaa (deep Sky Obecs - dSO) koi sposebno zainrigirale mlae polaznike. Raspra-

a o crnim rpama, eori velikog praska, formi-ran Snea ssaa i alenih galakika neneosaalo, a gono s nas iznenaili soimpoznaanem semira kao i penos ak-alna ogaana.

Za reme raionice, si s sionici napraili

lasie ree kare neba, naili ih korisii e ihnaposlek i poneli oma kao lep i prakinspomen.Na niho, a i na alos, nis imali sree sa

meeorolokim prilikama. Naime,naeer se samo manim elom s-

pelo promarai, iz razloga o e nebobilo prekrieno oblacima, a smeao e i

Mesec. unao ome, iskorisili smo leporeme koliko se alo, a naamo se a e se po-laznici nasaii baii prakinom asronomomi ko ke, narano, kaa remenske prilike islobono reme pre mognos!

do sleee goine, kaa e remenski ei,naamo se, bii boli - pozra o Ane i Anree!



Botanika i zoologa

Mentor: Ivica LaareviCilei raionice Bilke i ioine, po o-som enomologa Iice Laareia, bili sproii i poznai kkce, naii ih razlikoai,shaii niho gra i log ekossae poznai se s nekim rsama bilakai izraa herbara. Kkci spaa razre la. Inseca, onosno gr.Hexapoa, o e o boli na-zi za nih er nam on enirakkca kao ioin sa 6 nog(3 para nog).Kako bi boleproili anaom kkaca ko-risili smo mikroskop, bia s kkci sine ioine, esmo ako speli razaznai seeale na nima.

Kkci, koi nam inae izglea kaokrhke ioine koe moemo zrobii ar-

cem ake kaa slee na nas, ne izglea olikokrhkima kaa ih se promara ispo mikroskopa.

Obraili smo pozornos na nihoe giganske oi onos na elo koima olino razlik boe e

ako lee i opra ona cea ih boa prilai. Na glai im

se osim o nalaze i icala ko-ima pipa, miris i , a en-

omologi icala sle eerminacizbog razliiih oblika i segmenaa o koih

s sasaleni. upoznai se s anaomom kkaca,posaili smo poks cil saznaana bioierz-iea (raznolikosi rsa).

Na ri razliie lokace (Isarski Y, oranici e mi) smo posaili razliio oboane leplieploe za leee kkce, e Berberoe zamke (ko-pane saklenke zeml napnene oom ko

e oan eeren rai porinske napeosioe a kkac ne pobegne iz zamke) za kkce

koi ne lee.Nakon obrae poaaka primeili smo a e za-meno smanen bioierzie na lokaci isarskogY ok na rgim lokacama, ge smo prooilipoks (oranica i ma), obiaa ei bro rsanego na isarskom Y. Meim, nao smanen-om bro rsa na isarskom Y, bro einki narise rse e slian kao i na rgim lokacama nakoima smo izoili poks.

takoer smo posaili choice i no choice eskoim se e rialo izbor prehrane na primera skakaca sa 4 razliie rse koroa. tes seizoio precraanem obrisa lisoa na milime-

13-19



arski papir oreenom remenskom perio.usporeba obrisa sa milimearskog papira i po-

eenog lisa e rezlirala zaklkom a s ska-kaci poeli naie Ambroze, zaim slee ir iSlak, a namane ole Lobo.

Oogoine s lene asronomske raionice

prole gono i rano amosferi, a znak za-hale smo O Pera Senca poklonili herbar iinsekar.

Radioastronoma

Mentori: Gregor Srdo,Andreja Beni

Oa raionica baila

se relaino mlaomgranom asronome- raioasronomom e

nenim oblicima primen-iana. Nakon preaana o

opici, zapoeli smo konsrkc raio eleskopakoeg smo spoili na ranalo. Raio eleskopsmo sasaili o parabolinog anra o koeg sesignal reekirao ipol anen, koa e primalasignal. Ranalo nam e pomo posebne opremeomogilo prera signala soer, koi s bili

graki prikazani. Pomo raio eleskopa imalismo speha oiaan spekra Snca i neomane speha oiaan eera (izoopa o-ika) e zkoa ola sa jpiera.

Na raionici smo imali elikih speha oiaanmeeora korisei obin eleizsk (yagi) an-en. uz poseban soer speli smo pokrii e-liko pore oiaan. Bileei signal koi eolazio iz oailaa na por isone Erope i

obao se o ioniziraeg raga meeora, spelismo oiai bro meeora i obraii ih ranal,koe ih e ona aomaizirano preko inernea

slalo IMO.

Na inerne smo proaali iralne opsera-ore . baili smo se preraom slika snimlenih

pomo nabolih seskih eleskopa, koi snarano, ospni anosi. viralni opserao-ri omog enormne mognosi prikazianaslika naalenih obekaa.

Za kra, iako emaski neezano za Raioas-ronom, korisili smo i Allsky kamer, kosmo pozicionirali izna koneksnog zrcala kako

bi obili enormni k snimana o 130. takassa se primerice korisi za eekci Bolia i.

Robot teleskop

Mentori: Cvitko Belas, Lucan Blagoni

Sionici raionice Robo eleskop, pre so-bom s imali eak zaaak izraa prooipa k-pole, male kice narneg olmena o e-nog mera kbnog, koa bi iila eleskop ekomana i nepoolnih remenskih ea. drgi io

raionice, ona noni, kliao e ra s ROBOteleskopom.

Pra eer poslila e za poznaane s ra-sporeom raionice Robo eleskop kao i zamesobno poznaane semerolane ekipeko broe: Iana, Mirna, Michel, Marko i Igor, eoica menora, Ciko i Lcan.

Nareni ani proekli s rano. Glana konsrk-ca kice sasoala se o izblananih renihgreica 5x8cm. Greice s se prema nacr rezalena ogoara in, a kraei spaali me-alnim prolima i sl. Kako bi cela kica bilapokrena . kasne i roboizirana, posaili smo



cel konsrkc na ranice kako bi omogilikici slobo kreana po eno osi, nekih 2.5mera, koliko s ranice ge.

Nakon o e rena konsrkca kice napra-lena, obloili smo e s limom, e narn srans siroporom (izolaca). u gornem el kon-

srkce oali smo a enilaora kako bi bilomoge reglirai cirklac zraka i emperare

nar kice. Zani an iskoris-ili smo za popralane nekihehnikih eala, kao i za moni-rane elekromoora koi bi se o

pokreao. Sinia Marei i EarErman, oboe lanoi Asronomskerge vilini, pomogli s soimznanem i isksom por sroars-a i elekroehnike.

Noni io programa sasoao se o pralanaROBOt eleskopom (0.25m eleskop, prinoaAuv). Polaznici s ili monirai eleskop, s-

eerii i balansirai mona e narano, napo-

slek i korisii Celesron GOtO 250/1200 eles-kop. Naineresanni io pripreme eleskopa zara e eniino bio 3-sar-alignmen, meoaza elegann i on koorinac roboikogeleskopa po nebeskom so. Nakon o e

ROBOt bio posalen i spreman za koriene,ipkali smo m eseak Messier obekaa, koe eon bez problema smesio ino pole oklara(10, 20mm). Pozabaili smo se i s asrofoogra-

om, ge smo korisili kombinac igialnogfooaparaa Canon A520, e homemae

aaper, koi prire fooaparaizna oklara eleskopa (afokalna

meoa snimana). Poo e koasrofoograe openio enao nazahenih sari posiiobar foks, igialac smo spo-

ili (t-o) s malom prenos-nom eleizom (5), na koo

smo ona e mogli lepo ieiMeseea mora i razaznai kraere. foksirai i karirai obek sni-

mana, oom sla - Mesec!

Akinos raionice Robo eleskop poslila eza secane znana i isksa za be proekeAsronomske rge vilini koi kl ra sROBOt eleskopom. jo enom zahale sim s-ionicima raionice Robo eleskop, e poseb-na zahala Zlak Cigan (Opiki insrmeniOpims - hp://www.oi-opims.hne.hr/) i OPera Senca Kanfanar, koi s omogilinabak ROBOt eleskopa.



Cijeli je svemir beskrajna zagonetka i igraoprenosti, da bi neto nastalo drugo moranestati i obratno. U ovom lanku obraena jeproblematika nastanka, razvoja i smrti neu-tronskih zvijezda.

lanak je posebno za M111 obraena i skraenaverzija moje diplomske radnje sa PMFa u Za-grebu 2003.

1. Uvod u problematiku

vere s noi prekrasne; a se golimokom mog iei ise zeza. Ni-ho zanimli raspore na nebeskomso, negoa golemos, a pre sega spoznaa ises o sinosi oeka i negoo nianosi

sporebi s oim poaama, ine ih lskimoima eliansenima. Naalos, anas liie ne obraa olik pan nebeskom so

i negoim zezama zbog prezaokplenosisakonenim ioom i problemima koima eispnen. Ali, o ek posoe zalblenici nono nebo i negoe ane. Naprekom znanosi

i ehnologe im e lima omogen izanre-an pogle na nae nebo i obeke na nem, ai mnogo noih i zbliih okria o naemSneom ssa i galaksama. Sakim se an-om okria noi planei, razliie zeze, pa izezani ssai slini naem.Sa a neeroana i, naee, popnoneoekiana okria i noe spoznae ne bi bilemoge a nema grainog maerala o koeg

e naem semir se izgraeno zezane

praine. te magine cigle koe grae semirnasale s elomino enim o naspekak-larnih ogaaa semir - eksplozom s-pernoa, pri em se semir izbac elikekoliine razliiih molekla i aoma kemskihelemenaa (oik, hel, nar, ik, pa i naeio sih-elezo). Nae e elo, kao i se io ineio semir, graeno einom o recikli-

rane zezane praine. toe naneeroani aspek

kozmike eolce -zi-eze mir kako bi so-rile noi io! Zezenasa iz praha i prahse ponono preara, a oom kozmikom re-cikliran selemoi mi. Osim zezanepraine, nakon eksplozi-

a spernoa osa ieni o naneobinih inaegzoinih obekaa naneb zeze.

2. Povesni pregled

Alan Clark e 1862. go-ine okrio Siris B, bleog praioca Sirisa. uo s reme asronomi eroali a se zezanimaeral ne moe saei o gsoe mnogo eeo gsoe oe. tek e 1910. goine okrieno

a Siris B pripaa noo klasi zeza, koa seelike razlike o obinih zeza. Meoomparalakse sanoleno e a se rai o eoma ma-lom obek malog lminoziea. Porinska e

Neutronske zvijezde

Zvjezdani tragovi na tamnom nonom nebu



emperara, zaeno s lminozieom, smes-ila noookrieni obek oni lei gao H-R agrama. Iako e ake obeke eko oiizbog nihoog niskog lminoziea, o 1987.ih e goine naeno 1279. Zbog soe s isokeporinske emperare eloali mnogo beli-

ima o obinih zeza, e s soga prozanibelim palcima.

Chawickoo e okrie nerona 1932. goinepoaknlo ie o posoan zeza koe bi se popnosi ili samo elomino sasoale onerona. Preposake s o priroi akih ob-

ekaa krenle a razliia smera. Zaspnike eore a e eksploza zeza aso-cirana s kolapsom spergs kon-grac (neronsk zez), FrizZwicky, osao nezameen zbog konen-cionalnih znana koa s naglaaala aasronoma ne reba nia egzoineo belih palaka kao kraa zezaneeolce. drga lina razmilana bila

e eoana preprekama na koe snaili nklearni ziari sreinom 30-ihgoina aeseog solea, pokaa obasne sarane zezane energepomo ermonklearnih reakca. Ieako s glanom promoirali Lanai Gamow bila e a mnoge, ili ak se,

zeze sare ezgr egeneriranihnerona. Preposalalo se a sporiras ezgre ae gorio za zezanraac, pri em se normalni ma-eral neronizira i rasino recira olmen. S okriem ciklsa glika1939. goine smer se razmilana aneronizaca ooi o rnawayprocesa koi prai brzi kolaps cenralnerege zeze pokaze pogrenim. No,

iz nega e proizaao poesni opri-nos Robera Oppenheimera i negoihsenaa Georgea volkoa i HarlanaSnyera.

Pri proran moela neronske zeze pre-saili s 1939. goine prao Oppenheimer ivolko, koi s preposaili a se zeza sas-oi o iealnog plina slobonih nerona elikegsoe. Ra se na neronskim zezama onoreme emelio na iei a e neronska ezgra masino normalno zezi izor zezane

energe. Ka e pospno olo o eeg razmi-eana eala ermonklearne fze, asronom-sko ro zanemarilo e neronske zezenarenih 30 goina. Razlog zanemariana bio ei a o e, zbog nihoe male porine, bilo ekooii rezialno ermiko zraene.

tek e 1967. goine slano okrien plsar i-ekom porage za alekim izorima raiozraena. Konsriran e poseban eleskop za o-kriane raio aloa, e e oen obek koi e

emiirao plsee enakog razmaka, s perioom1.337 s. thomas Gol e preposaio a e pl-sar bii neronska zeza roaci, o eprihaeno i anas.

O 1968. goine mnogo e eoreiara railo

Bijeli patuljak, NGC 2440

Radioteleskopi - iroka vrata za istraivanje svemira



na osobinama neronskih zeza. to e bilosimlirano alnim okriem plsiraih kom-paknih izora rengenskog zraena (uHuRusaeli 1971.). veroalo se a se rai o neron-skim zezama bliskim binarnim ssaima.Iako e iea o sraslom binarnom ssa bila i

pre preoena, pri e okaz naen izorCen X-3 i Her x-1.

Okrie plsara maglicama Rakoica i vela(jera) kraem 1968. smeenih osacima s-

pernoe, alo e okaze o formira neronskihzeza eksplozi spernoe. Maglica Rako-ica e, na primer, osaak eksploze spernoeko s opazili kineski asronomi 1054.

Opiko i rengensko zraene oeno iz bina-rnih izora rengenskog zraena omogilo eoreiane mase neronske zeze, a okrieprog binarnog plsara 1971. goine okazalo eposoane graiacske raace (zraena).

3. ivotni ciklus zvezda

danas e opeprihaeno milene a zi-eze nasa graiacskim saimanemmezezanih oblaka plina i praine, pri emse graiacska energa preara oplin, koase elom oslobaa oblik elekromagneskogzraena. u poeno s fazi razoa zeze rlonesabilne. Kaa se emperara i gsoa plina

ezgri zeze oolno poea, zapoin er-

monklearne reakce; ezgre oika spaa se ezgre aoma hela. ta proces naziamo nklear-na fza i pri nem se oslobaa fanasinekoliine energe. Osloboena energa zasala

alne saimane zeze (lak plina i zraenaranoee graiacsk sil) i na a se nainproozeza preara pra, sabiln zi-

ez. taka sabilna zeza olazi na glaniniz ge borai naei io sog akinog ioa,sineizirai oik hel. Meso boraka na

glanom niz pop-

nosi e oreeno nenommasom zeze popSnca nalaze se sre-ini glanog niza, ma-sine zeze nalaze se gornem leom gl,ok s zeze malihmasa smeene on-

em esnom gl. O masioisi i reme nihoog

boraka - male zeze

na glanom niz osago, za razlik o onihmasinih, koe bre spalesoe gorio, pa osarazmerno krako.

Kaa zeza slina Snc oik soo ezgripreori hel, ona se omie s glanog niza ilazi zarn faz sog ioa. No, o ne znaia e ime presala nena akinos. Kako e ie

nema o zagraai, zeza se hlai, pa seezgra sle graiace ope poine saimai.ukoliko se saimanem raze oolno isokaemperara, zapoine noi cikls ermonk-learnih reakca. Energa se nasala oslobaaii zeza e saa hlana, ea i sana, i nezi-no se meso agram seli gorni esnigao, ge se skpla ioi i sperioi.u oreenom renk nezina gsoa posaeako elika a se aomi hela po eloanem

anskog laka poin sapai aome glika.Kaa izgori i hel, zeza se, po lasiomeinom, skpla elo ea malo ee oZemle. Zbog energe osloboene skplanem,porina se zeze zagraa o isoke em-perare, pa ona o neko reme seli belimsaem; zao e i zoemo belim palkom.

tela male mase (eseine mase Snca) ne mogzapoei fz oika hel -ona obia ener-g samo graiacskim saimanem (z. smei

palci), ok masine zeze poslenimsaima eolce prae znano brni procesi.Na glanom niz one osa samo soinak mili-

na goina, a ka se nklearnom fzom sa o-

Prikazana je evolucijska staza zvijezde mase 1.5 M



ik ezgri preori hel, prelaze faz ihsperioa. Kaa izgori i hel, ezgra se poinesaimai, e se zagre na emperare o preko600 milna spnea.to e sasim oolno apone izgarai i glik,e se ezgre sapa

ezgre eih elemenaa,pa i samog eleza. Zboge se energe zeza iri,ok o eliina ne nara-se ak soin pa. to efaza sperioa. Kaaizgori sa glik, processe naglo prekia i ezgrase raa sama sebee za nekoliko sekni.Pri ome se oslobaa

fanasine koliine ener-ge, zbog ega se sara kaasrofalni arni al.On gigansko eksplozi (spernoa) raznosiia pla zeze semir, e se preposalaa prao spernoe oboga semir ekimelemenima. urena ezgra promera e sega10-20 kilomeara. u no se sapa ne samo se

ezgre, nego i prooni s elekronima, saraiako nerone. tako elo zbog oga zoemoneronskom zezom, no ono se, za razlik

o belog palka, ne nalazi H-R agramzbog inenice a ne seli kao normalna zi-eza.4. Smrt zvezda (Kojezvezde postaju neu-tronske zvezde)dakle, pre zezamalee ri moge sbine.

Zeza koo nemapno ie ari nego Snc mirno oekesaros. Nakon o sporinski sloei e o-phni Semir, po-pno se see. Na krapreosane beli palak,zezano rplo elikokao Zemla, razmernoisoke emperarne

porine, a zrai belselos. Beli palakposea na ioskiaom, koem elekroni

presan bii saisi i opir se graiacskomsaiman. da elekrona enakom san nemog bii na isome mes. ta nerpelios

elekrona ne oisi o em-perari, pa se zezamoe mir ohlaii ipresai zraii. tar

belom palk milne pa ga o oei o zeza Sneemase preosane palakpromera nekoliko isakilomeara, ne mnogoei o Zemle. Sbrah-manyan Chanrasekharprimenio e 1931. goinezik egeneriranog pli-na elekrona6 na moel

zeza. Okrio e kako selak elekrona moe oprei graiaci samoko zeza koe ima mas man o 1.4 M ia bi ake zeze rebale imai gso o 108o 109 kg/m3.

o se ogaa sa zezom koa ima ie o1.4 M na kra nene eolce? te zeze neoeka pospno gaene i miran zareak.Me eloima zeze elike mase, koa e

iscrpila se zalihe nklearnog goria, graiacae olika a se nerpelios me elekronimaie ne moe ranoeii. taa nasane ios-ka eksploza - spernoa. u rlo se krakom re-

Neutronska zvijezda u eksploziji supernove

Posljednje svijetlo umirue zvijezde iznad planete ijih stanovnika veodavno nema



men ogoi ie sloenih poaa. Sreie sezeze ako segne. Graiacskim sezanem inklearnim reakcama koe ga prae osloboi segolema koliina energe, a porinski sloei zi-

eze bia ophni semir. u im sloeimaneroni zrok nklearne reakce, koe nemog nasai srei obine zeze. jezgre

brzo pa po nekoliko nerona zaspno eako nasan nesabilne ezgre, kao i ezgre mno-go ee o ezgri aoma eleza.to e brzi proces nasaana ezga-ra. u preosalo zezino ezgrilak egeneriranih elekronane oolno elik, e ih grai-aca raa na se e i egso. Pri oko 1013 kg/m3 lak

e poean na ak renos ase poale inerzni -raspa.

to e proces koem se elekron iproon zr zaeno oreineron i nerino:

p++ e- > n + ve

u inerznom -raspa sel sloboni pro-oni i prooni koi s io nklearne ezgre ekihelemenaa. Pri gosoi o 1015 kg/m3 neroni sepoin oaai o ezgre orei ooeni plin,

a pri 1017 kg/m3 ezgre se naenom poinraspaai na plin koi sari 80% nerona, 10%elekrona i 10% proona. taa neroni posaegenerirani, iso kao i elekroni belim pa-lcima, e sara lak egeneriranog plinakoi se opire graiaci i zeza se presaeraai. tlak opa formirane sabilne ne-ronske zeze, zeze graene preeno onerona, i e ras oko 10 o 20 km, oisnoo neno masi.

Gsoa ake zeze so e bilna pa eao gsoe oe, ako gsa a ana liica ne-goe ari ima mas e o 100 milna ona.tolik e mas moge sabii ako malen pros-or zao o s aomi glanom sazani o praz-nine. Neronska e zeza nezamislio gsazao o e iz ne nesalo se praznine, zao o eona zgneena i nesala po eloanem graiaci-

ske sile ako elike a naba elekrone proone,e sara, bii, en iosk ezgr - kompak-

n zez irok ek nekoliko kilomeara. w

Fascinanna e inenica a e o zeza sporinskom graiacom moa 100 milari

pa eom o zemline, s korom o zbenogeleza, s minarnim brima isokim ek cen-imear-a, i zbrkanom amosferom aoma iesica ebelom ek nekoliko meara. Graiacs-ko pole zrok e eliko brzini oslobaana-oko0.8 brzine selosi. dakle, moralo bi se poainamane om brzinom a bismo mogli napsi-

i neronsk zez. takoer, i obeki koipaa na porin neronske zeze iz e-likih alenosi ima namane

brzin oslobaana kaa areo porin. ak i obeki malihmasa, arai o porin, noseogromne koliine kineike ener-ge.

Poo e neronski plin ege-neriran, neronska zeza ima

is oisnos mase o ras kaoi beli palak sa poeanemmase smane se ras. uanalogi s Chanrasekharoimogranienem, za neronsk e

zez maseno ograniene osegno re-nk ka graiacska sila nalaa lak e-generiranog neronskog plina. ta granica neono poznaa; preposala se a e oko 3M.tako zeze s masom eom o granine na

kra ioa ne mog posai neronske zi-eze.

Nakon eksploze spernoe sbina sreiamase, ese pa ee o mase Snca, o e za-nimlia. u om sla nerpelios meneronima ne moe ranoeii graiacme eloima zeze. tar se soga zboggraiace neogranieno see i saima, e se priako silnim lakoima robe i sami neroni.

Sara se prosor koem obina ar ie nemoe posoai. Osae samo graiaca, i o akoaka a iz og prosora ie ne moe nia mai- ak ni selos. taka pora nazana scrnim rpama, porima koa akorei nemaimenza, e ih ne moge neposreno opaai.No, ako graiacsko pole crne ame sisaamaer koa se rp raa, pri emnasae inenzino rengensko zraene, koe emoge opazii.

5. Unutranjost neutronske zvezde

unranos neronske zeze eko eizranai, no preposala se a sari elik

Maglica Vela - ostaci supernovezvijezde



ezgr koa se sasoi einomo nerona sa malim broemsperoliih proona. Mo-eli sgerira a s neronispakirani kongracake gsoe a posa s-perino more. Normalni

sperii, kao o e ekihel, ala se pri rlo niskimemperarama. No, a nor-malna maera ima elekrininabo (poziian za proone,negaian za elekrone). Gsameaina nerona (s naboem

enakim nli) moe posaisperi koem pri isokimemperarama nema rena.Sperolii prooni, kom-

binirani s elikom brzinomroace neronske zeze,proizoe inamo-efek slianonome koi sara Zemlinomagnesko pole. Oko ezgre se nalazi slo koisari meain nerona i neronski bogaih

ezgara, koe s smeene rs reek.

Srkra e rsih krisala slina nranosihlanog belog palka. vanskih nekoliko

meara, ge se gsoa brzo smane, ine a-mosfer neronske zeze sakan o nk-leonskih ezgara, einom eleza, elekrona imanim elom proona.

Na slici e prikazan moel poprenog presekaneronske zeze izrana iz moelskih

enabi sana. Sloei s ienicirani nasleei nain:

1. Povrina (106g/cm3), podruje u kojemtemperature i magnetska polja oekivana od neutron-ske zvezde mogu znatno utjecati na jednadbu stan-

ja.

2. Vanjska kora (106g/cm31011g/cm3), kruto podruje u kojem Coulombova reetka

graena od tekih jezgara, koegzistira u -ravnotei srelativistiki degeneriranim elektronskim plinom.

3. Unutranja kora (4.3x1011g/cm3(2-

2.4)x1014g/cm3), koja se sastoji od reetke neutroni-ma bogatih jezgara, zajedno sa superuidom neutron-skog plina i elektronskim plinom.

4. Neutronska tekuina ((2-2.4)x1014g/cm3core), koja sadri veinom neutronski su-

peruid s malim udjelom protonskog superuida inormalnih elektrona.

5. Jezgra (>core), koja moe, a i ne morapostojati u nekim zvezdama i ovisi o tome da li dol-

azi do pionske kondeznace, ili da li postoji prelaz uneutronsko vrsto stanje ili kvarkovsku materu6. Pulsari i otkrie neutronskih zvezda

Neronske s zeze oliko sine a niho-o posoane, koe s 1934. goine preieliBaae i Zwicky, ne poreno se o 1967. go-ine. Narano, razlog nihoo aansenosi bio

e i neosaak ehnikih sresaa za eekiran-

e razliiih rsa zraena.Engleska e raioasronomska grpa 1967. go-ine, ko e preoio Anony Hewish, slanookrila plsar. Grpa e napraila map neba naprincip alne line raio aloa, e e jocelynBell Brnell, posiplomanica koa se bailapoacima oe analize, zapazila a nepoznaisignal plsira e a naenom nesae i pononose ala nakon 3. m. Hewishea grpa foksiralase na nepoznai signal i okrila a se raioplsei

ala enakom omer sakih 1.33730113 s.Zaklili s a a obek mora presalai priro-ni fenomen, a ne inerferenc izazan lskimfakorom, i nazali ga plsarom CP 1919.

Model poprenog presjeka neutronske zvijezde



Plsar maglici Rakoicaokrien e 1968. i nazanPSR 0531+21. Ima krakperio 0.033s, ili freken-c 30 plsea/s. Ne pl-sira (emiira) samo raioi selosne aloe, e irengensko zraene, egama-zraene. ukpna

snaga emiirana s plsaraiznosi oko 1028W, ea eoko 100 pa nego kpnilminozie Snca, e eokrie og obeka reiloproblem energe magliciRakoica.

Plsar nazan PSR 0833-45smeen e maglici vela.Goine 1976. asronomis oili opike plsee igama-zraene sa vela pl-sara. Plsei s sizali sakih

80 ms i imali a rha, ooena zaoko 22 ms.

Zbog ograniena ehnikih sre-saa bilo e nemoge oii plsares perioima kraim o perioa pl-sara Rakoici. tek e 1982. goine

prilikom israiana raio izora ze vlpecla naen izraziobrz plsar- nego perio iznosio e1.558 ms. uporeblaai moelseionika na a plsar zan PSR1937+214, sanoleno e a negospin iznosi 642/s (20x ei o pl-sara Rakoci), ako a negoaporina roira oprilike 1/10 brzineselosi.Fotograje Velikog Magellanovog Oblaka snimljene prije i nakon eksplozi-

je supernove

Slike maglice Rakovica snimljene pri rendgenskom, optikom, infracrvenom i radio zraenju

Brzo rotirajui pulsar u maglici Rakovica (Na pojedinm snimcima ga ima a na dru -gima nema iz ega se odreuje frekvencija pulsiranja)



7. Pulsiranje neutronskih zvezda

Kaa masina zeza kolapsira, nena se ezgrasee obek malenog rasa i saka roaca

bia silno poeana. ta zakonios slei iz prin-

cipa oana anglarnog momena ( Mv =cons); ako na promarano elo ne ele silaizana, anglarni momen osae konsanan.Kaa sezane zapone, masa se ne gbi, ako as brzina rne i polmer ela obrno propor-

cionalni.

Kolaps izazia i rgi efek. Saka zeza imamagnesko pole, no obino slabo. Ka zez-ina ezgra kolapsira neronsk zez prieksplozi spernoe, magnesko se pole saima.Bro silnica po einici porine, onosno gsoa

magneskog oka rase obrno proporcionalno sporinom, e zezino magnesko pole pos-ae eoma snano (magneska inkca plsarakree se oprilike o 106 o 108t). Ono kom-

binaci s izrazio brzom roacom proizoielekrino srane na porini neronske zi-

eze. Sloboni prooni i elekroni bia pom-eeni s porine i, po ecaem sile koa ele smer okomiom na smer pola, giba se spi-ralno silnica magneskog pola o nog iseernog magneskog pola. Elekroni, brzani

o relaiisikih brzina, emiira razne rseelekromagneskog zraena, pa ako i ilieselosi. vano e soso relaiisikih esicaa ne oail selos enako sim sme-roima, e smereno, smer gibana. dok sezeza okree, i selosni mlazoi pomesemir mnogo pa sekni. Ako s koimslaem okreni prema Zemli, roiraa ezeza bleskai, o es, plsirai.

8. Binarni radio pulsariveina se zeza Galaksi nalazi binarnomili mliplarnom zezanom ssa. Prilikomeksploze, spernoa moe izbacii oliko masea graiaca ne ie oolno snana a sisemri zaeno. No, ipak e naeno nekoliko ne-ronskih zeza binarnom ssa, koe sposale aki izori rengenskog zraena.

Neronska zeza koa e io binarnog ssaa,

Pulsevi iz maglice Rakovica (pulsar PSR 0531+21) pri rend-genskom-zraenju, radio zraenju i vidljivoj svjetlosti

OBJEKT PERIOD

CP 1919 1.33730113 sPSR 0531+21 0.0333 sPSR 1937+214 1.558 msPSR 0833- 45 80 ms

PSR 0329+54 0.714519 sPSR 0437- 4715 5.747 ms

Tablica 1: Primjeri perioda rotacije pulsara

Prikaz binarnog sistema zvjezdanog sustava EXO 0748-676. Neutronska se zvijezda (plava boja na slici) hranienergijom iz svog parnjaka



. koa ima nek rg zez koa kri okone, moe soom snanom graiacom oimai

plin o zezi. Plin e, paai na neronskzez, sorii isk koeg naziamo akrecskiisk .u neposreno blizini neronske zeze,graiaca e oolno aka a poine eformi-rai prosor i reme. u akim e eima nagibane plina porebno primenii EinseinoOp eor graiace.

jena o poaa prilikom paana maere pre-ma neronsko zezi es sarane rengen-skog zraena. tekom zanih nekoliko goina,promarana pomo Ross

Documents

Časopis Za Astronomiju