Geobotanika i ekologija biljaka

Geobotanika i ekologija biljaka

Prof. dr. sc. Nenad Jasprica

Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 1

Sadržaj

Geobotanika (biljna geografija)

Rasprostranjenje sistematskih jedinica i uzroci

Areali

Biljne zajednice

Povijest flore i vegetacije

Florna carstva


1. Geobotanika (biljna geografija)

- Rasprostranjenje biljaka na Zemljinoj površini: utvrđuje, analizira pomicanja i pravilnosti te uzroke rasprostranjenja.

- Podjela: i) znanost o arealu (korologija) – rasprostranjenje svojta; ii) znanost o vegetaciji (uklj. fitosociologiju) – rasprostranjenost biljnih zajednica; iii) znanost o staništu (ekološka biljna geografija) – ekološke osnove; iv) genetska (ili historijska) – povijest flore i vegetacije

- Pojmovi engl. “Phytogeography”, “Geobotany”, “Plant Ecology”, “Plant Geography”


Povijest

- “otac biljne geografije”- pruski prirodoslovac Alexander Von Humboldt (1769.-1859.)

- 1799.-1804., Latinska Amerika

- Kosmos (1845)


2. Rasprostranjenje sistematskih jedinica i uzroci

Areal - područje rasprostranjenja svojte ili zajednice; i) kompaktni; ii) disjunktni

Stanište (biotop, “habitat”) – dio prostora kojeg karakterizira kompleks ekoloških čimebnika tj. mjesto koje zauzima jedna biocenoza. = Suma svih vanjskih čimbenika koji djeluju na biljku unutar njezina životnog prostora (okoline).

Nalazište – mjesto gdje biljka živi.


Ekološki čimbenici

Pojam – sva djelovanja različite prirode (fizičke, kemijske, biološke) kojima su izložene biljke.

Abiotički (npr. klimatski, geološki, edafski...)

Biotički



Abiotički čimbenici

1. Svjetlo



1. Svjetlo



2. Temperatura



3. Provodljivost tla za vodu i uvjeti ishlapljivanja



4. Količina CO2 i O2 u zraku, tlu i vodi



5. Hranjive tvari u tlu



6. Mehanički faktori (oluje, zapusi snijega i pijeska, lavine, pomicanje tla, naplavljivanje, itd.)


7. Biotički čimbenici


Podudarnost između stanišnih uvjeta i rasprostranjenja biljaka

i) Halofiti (Salicornia europaea)

i) Bazofilne/acidofilne b.

(Gentiana clussi, b.) (G. kochiana, k.)


Pokazatelji tla

Kalcifilni poljski korovi: Adonis eastivalis,

Ranunculus arvensis

Kalcifobni poljski korovi: Rumex acetosella,

Scleranthus annus


Klima


Palme, Arecaceae


Klima

Fagus sylvatica Pinus halepensis


- Poklapanje areala s klimatskom linijom nikada nije potpuno: i) mikroklima se razlikuje od makroklime; ii) sinergističko djelovanje mnogih čimbenika; iii) ekotipovi (nasljedne rase koje su prilagođene različitim uvjetima staništa – npr. raazličita dužina vegetacijskog razdoblja, fotoperiodičkog odnosa, osjetljivosti na mrazove, itd.).

- Razlikovanje jedinki iste vrste iz raznih dijelova areala i raznih staništa.

- Prenošenje biljaka u područja koja su im ranije bila strana (Elodea canadensis, u Europi od 1840.)


Areal

- Zatvoreni (naše šumsko drveće)

- Disjunktni (sastoje se od dijelova između kojih pod današnjim uvjetima ne može doći do rasprostranjenja)

- Prag disjunkcije


Disjunkcije

- Relikti (ostatci iz doba kada je njihov areal još bio zatvoren)

- Srednjoeuropske disjunkcije:

i) Europsko-azijsko-sjevernoameričke

ii) Arktičko-visokoplaninske i visokoplaninske

iii) Disjunkcije stepskih biljaka


i) Europsko-azijsko-sjevernoameričke

Hepatica nobilis

Fragaria vesca

(dijelovi areala odvoj.oceanima)

Fagus,

Acer,

Aesculus,

Tilia,

(ptoječu od zajed. predaka)


ii) Arktičko-visokoplaninske i visokoplaninske

- Biljke arktičkih zemalja na visokim planinama južnije (Alpe, Pirineji, Karpati)

- Salix reticulata

- Dryas octopetala

- Ranunculus glacialis


iii) Disjunkcije stepskih biljaka

- Biljke stijena i suhih rudina, siromašnim drvećem i grmljem (stepske vrištine)

- Lathryus panonicus

- Linum flavum

- Allium strictum


Endemi

Progresivni e. (Hieracium) Konzervativni e. (Ginkgo, Metasequoia, Taxodium)

Florni elementi: Calendula arvensis – južnoeuropsko-mediteranska Centaurea glaberrima – ilirsko-jadranska e. Inula conyza – južnoeuropsko-pontska Senecio vulgaris – b. širokog rasprostranjenja


Biljne zajednice

-Flora -Vegetacija, biljni pokrov (sve biljke koje pokrivaju neko područje) -Osnovne građevne jedinice: biljne zajednice (kombinacija vrsta koje se pravilno ponavljaju) -Fitocenologija, fitosociologija -Razvoj: Charles Flauhault (druga plovica 19.st.); Zürich–Montpellier fitosociološka škola: Josias Braun-Blanquet (1884.–1980.); Br.-Bl. ; (= Braun-Blanquet škola, europska f. škola)

Josias Braun-Blanquet


Zürich–Montpellier fitosociološka škola

-Sinsistematika, sintaksonomski sustav, sintaksoni

-An International Code of Phytosociological Nomenclature (Weber et al. 2000)



Metoda Zürich-Montpellier fitocenološke škole uključuje u analitičku obradu slijedeće elemente:

• brojnost vrsta (abundancija)

• pokrovnost vrsta (dominacija)

• združenost vrsta (socijalnost)

• učestalost vrsta (frekvencija)

• životnu sposobnost vrsta (vitalnost)

• slojanje vrsta

• periodičnost u razvoju fitocenoze (fenofaza)

• izgled fitocenoze (aspekt)

• oblik biljaka s ekološkog gledišta


Brojnost vrsta (abundancija) je oznaka za brojnost primjeraka svake pojedine vrste. Broj individua se procjenjuje okularno ili se vrši brojanje primjeraka na jedinici površine. Pokrovnost vrsta (dominacija) obično predstavlja stupanj pokrivenosti zemljišta nadzemnim dijelovima svih primjeraka neke vrste u sastojini koja se ispituje. Procjenjuje se također okularno, približno ili se mjeri objektivno. Za izradu fitoceloške tablice koristimo se kombiniranom procjenom brojnosti i pokrovnosti.U tu svrhu služimo se skalom od 6 stupnjeva: 5- dobiva vrsta, bez obzira na broj njezinih primjeraka na promatranoj površini, ako pokriva 75-100% površine; 4- dobiva vrsta, bez obzira na broj njezinih primjeraka, ako pokriva 50-75% površine; 3- dobiva vrsta, bez obzira na broj primjeraka, ako pokriva 25-50% površine; 2- dobiva vrsta, ako se javlja vrlo obilno ili pokriva 10-25% površine; 1- dobiva vrsta, ako se javlja obilno ili pokriva 1-10% površine; +- dobiva vrsta, koja ima malo primjeraka I pokrovnost joj je neznatna (manja od 1%). Združenost (socijalnost) je također karakteristika svake vrste koju susrećemo u istraživanoj sastojini. Vrste mogu rasti ili pojedinačno ili u manjim odnosno većim grupama u sloju drveća, grmlja ili prizemne flore. Oznake za združenost vrste su sljedeće: 5- biljke rastu u velikim skupinama odnosno sastojinama; 4- biljke rastu u skupinama, grupimično; 3- biljke rastu u obliku malih jastučići ili u malenim hrpama, skupinama; 2- biljke rastu u busenima, po više primjeraka zajedno; 1-biljka raste pojedinačno, stablimično; U srednjoeuropskoj fitocenološkoj literaturi i fitocenološkim tablicama upotrebljava se kombinirana procjena brojnosti, pokrovnosti i združenosti. I kod nas se združenost označava tako da se iza prve brojke koja označava brojnost i pokrovnost stavlja druga brojka koja označava združenost.


• Učestalost (frekvencija) neke vrste u jednoj sastojini određuje se pomoću broja kvadrata ili krugova postavljenih ravnomjerno u njoj. Površina kvadrata ili krugova je 1 m² ili više.

• Životna sposobnost (vitalnost) je jedna od odlika svake fitocenoze, a određivanje vitalnosti je vrlo važno za poznavanje najpovoljnijeg razvitka pojedinih vrsta u nekoj fitocenozi. Npr. vrsta može rasti uviše biljnih zajednica, ali ona nema u svima njima jednaku životnu sposobnost. Dok se u jednoj razvija nesmetano, cvijeta i donosi plod, a u drugoj se razvija samo vegetativno. Vitalnost se obilježava stupnjevima u skali od 1 do 14.

• Slojanje je osobina većine biljnih zajednica. Ova osobina dolazi do izražaja kod šume kao najsloženije zajednice ili biocenoze Ti se slojevi odlikuju mnogim svojstvima, pa ih neki autori shvaćaju kao “samostalne jedinice” – sinuzije. Slojanje može biti nadzemno i podzemno. Slojanja nema u zajednicama stijena i zidova.

• Periodičnost u razvoju vegetacije očituje se u fenofazama razvoja pojedinih vrsta koje izgrađuju fitocenozu. Jedne se vrste razvijaju u rano proljeće, druge ljeti, treće u jesen. Istraživanjem godišnjeg razvoja vegetacije bavi se posebna grana ekologije- fenologija. Ona prati pojave: pupanja, listanja, cvjetanja, dozrijevanja plodova i opadanja lišća u raznim krajevima, bavi se povezivanjem mjesta istovremenog razvitka pojedinih biljnih vrsta I zaključuje o sličnosti ekoloških (npr. klimatskih) uvjeta. Osim periodičnosti razvoja cijele vegetacije, postoji periodičnost i u razvoju svake pojedine fitocenoze.

• Izgled (aspekt) fitocenoze mijenja se tijekom godine, kod jednih više, a kod drugih manje. Različiti izgledi jedne fitocenoze u pojedinim godišnjim dobima su aspekti fitocenoze.

• Oblik biljaka s ekološkog gledišta (biološki ili životni oblici biljaka).


Životni oblici biljaka (Raunkier , 1934)

Prema položaju organa koji preživljava nepovoljno razdoblje godine, njegovoj visini iznad tla ili položaju u samom tlu, Raunkier (1904) je definirao pet osnovnih tipova životnih oblika (forma): Phanerophyta (P) (gr. phaneros - vidljiv, očit, phyton - biljka) Chamaephyta (Ch) (gr. hamai - na zemlji) Hemicryptophyta (H) (gr. hemi - pola, krypteos - sakriven) Cryptophyta (K) ili Geophyta (G), (gr. krypteos - sakriven) Therophyta (T) (gr. theros - toplo godišnje doba)


1. Sastav vrsta u zajednici je izbor onih vrsta koje pod određenim uvjetima staništa mogu trajno uspjevati („komenzali”, psamofiti).

2. Konkurencija još više smanjuje broj vrsta koje mogu na nekom staništu trajno uspjevati i razmnožavati se.

3. Mnoge vrste (posebno one koje se ističu veličinom i masom), mijenjaju prvotne uvjete staništa tako da se samo one vrste koje su se prilagodile na te promjenjene uvjete mogu nakon toga ovdje pojaviti (npr. bukva)


Raspodjela biljnih zajednica

- Odgovara geološkom, morfološkom i klimatskom raščlanjenju područja - Biljne zajednice kao pokazatelji stanišnih uvjeta Razred Phragmito-Magnocaricetea Klika in Klika et Novak 1941 Red Phragmitetalia communis Koch 1926 Sveza Phragmition communis Koch 1926 as. Typhetum angustifoliae Pign. 1953; as. Typhetum latifoliae G. Lang 1973; as. Typhetum laxmanii Nedelcu 1967; as. Phragmitetum communis von Soó 1927; as. Scirpetum lacustris (Allorge 1922) Chouard 1924; as. Sparganietum erecti Roll. 1938; as. Eleocharietum palustris Ubrizsy 1948 Sveza Oenathion aquaticae Hejny ex Neuhausl 1959; as. Rorippo amphibiae–Oenanthetum aquaticae (Soo 1928) Lohmeyer 1950.



- Sukcesije (prelazak zajednica u druge): doseljavanje novih vrsta - Dinamika zajednica - Zaraštavanje - Početna konačna: klimatogena zajednica (klimaks) - Zonalna vegetacija (tundre, crnogorične šume, miješane listopadne

šume, šumske stepe, stepe kovilja u istočnoj Europi) - Ekstrazonalna vegetacija (npr. izolirane pojave južno od zonalnog

područja na vlažnim i sjenovitim sjevernim padinama...) - Azonalna vegetacija (ekološki ekstremna staništa kroz više zonalnih

pojasa, npr. kamenjare..)


Vegetacijski pojasevi

1. Brežuljkasti - <500 (800) m n.v.

2. Donji pojas gorske šume - <800 (1200) m

3. Gornji pojas gorske šume - < 1600 (2000) m

4. Pojas klekovine s planinskim borom

5. Planinski pojas

6. Snježni (nivalni) pojas


Pregled biljnih zajednica


Razred CRITHMO-LIMONIETEA Br.-Bl. 1947 – zajednice grebenjača

Inula crithmoides Limonium dictyophorum Crithmum maritimum Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica

41

Razred CAKILETEA MARITIMAE R. Tx. 1950 - vegetacija šljunkovitih žalova

Tri Žala, Korčula

Žuta makovica

Glaucium flavum

Cakile maritima Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 42

Južna Albanija

Mljet, u. Blace Pancratium maritimum

Duboko korijenje

Mljet, trava Sporobolus

Razred AMMOPHILETEA Br.-Bl. et T. Tx. 1943 – psamofitska vegetacija


Psamofiti, bodljikave biljke!!!

Ech

ino

ph

ora

sp

ino

sa

Sals

on

a k

ali,

Sa

lso

la s

od

a

Eryn

giu

m m

ari

tim

um

Cyp

eru

s ka

li


Ostatci pješčanih dina u delti Neretve


Jednogodišnja caklenjača

Razred THERO-SALICORNIETEA Pignatti 1953 – slanjače caklenjača i sodnjača

Salic

orn

ia e

uro

pa

ea


Razred JUNCETEA MARITIMI R. Tx. 1951 – sitine visokih sitova

Jun

cus

acu

tus,

Ju

ncu

s m

ari

tim

us


Razred PHRAGMITO-MAGNOCARICETEA – kompleks močvarnih zajednica


Vegetacijski pojesevi u močvari


as. Scirpetum lacustris – zajednica običnog oblića


as. Equisteto palustris-Iridetum pseudoacori Trinajstić 2008 – močvara žute perunike i močvarne preslice


as. Typhetum angustifoliae – rogozik uskolisnog rogoza


as. CLADIETUM MARISCI Allorge 1922 – zajednica ljutka

Cla

diu

m m

ari

scu

s


Razred FONTINALETEA ANTIPYRETICAE Hiibschmann 1957– vegetacija hladnih izvora


Razred ISOËTO-NANOJUNCETEA Br.-Bl. et Tx. 1943 - periodički plavljene livade


Baldellia ranunculoides


Cyperus fuscus


Cyperus michelianus


Scirpus mucronatus


Razred POTAMETEA Tx. et Prsg. 1942 - vodena vegetacija


Potamogeton natans - plivajući mrijesnjak


Hippuris vulgaris (VU) - borak


Ranunculus ophioglossifolius


Marsilea quadrifolia


Razred LEMNETEA Oberd. 1967– vegetacija plutajućih cvjetnica


Vodene leće – plutajuće cvjetnice


Aim

Razred

BRACHYPODIO-CHRYSOPOGONETEA Horvatić 1963 – suhi kamenjarski

travnjaci

Uskolisno zvonce

Čubar Dalmatinski zumbulčić

Buhač Barušanka Ljekovita kadulja

Kamenjar

Šafrani

Cro

cus

sp.

Tan

ace

tum

cin

era

riif

oliu

s

Hya

cin

thel

la d

alm

ati

ca

Satu

reja

sp

p.

Lag

uru

s o

vatu

s

Salv

ia o

ffic

ina

lis




Razred ASPLENIETEA TRICHOMANES – vegetacija stijena

Bjelušina

Drvenasta mlječika ljeti

Uskolisno zvonce

Gola zečina

Srebrnolisni slak

Drvenasta mlječika zimi

Edra

ioa

nth

us

ten

uif

oliu

s In

ula

ver

ba

scif

olia

Co

nvo

lvu

lus

cneo

rum

C

enta

ure

a g

lab

erri

ma

Ca

nta

ure

a r

ag

usi

na

Eup

ho

rbia

den

dro

ides


Razred PARIETARIETEA JUDAICAE – vegetacija u pukotinama starih zidova

Pari

eta

ria

jud

aic

a

Cym

ba

lari

a m

ura

lis

Asp

len

ium

cet

era

ch


Razred ADIANTETEA CAPILI-VENERIS Br.-Bl. 1947– vegetacija nakapnica i plitkih poluspilja

Ad

ian

tum

ca

pill

us-

ven

eris


Razred DRYPETEA SPINOSAE Quezel 1967 – vegetacija točila D

ryp

is s

pin

osa

ssp

. ja

cqu

inia

na


Razred POSIDONIETEA Den Hartog 1976 – vegetacija mora Po

sid

on

ia o

cea

nic

a


Razred RUPPIETEA MARITIMAE – vodenjara rupije

Razred ZOSTERETEA MARINAE – vegetacija sviline


Razred CHARETEA FRAGILIS Sauer 1937 – vegetacija parožina iz roda Chara


Razred CHENOPODIETEA Br.-Bl. 1952 – ruderalna i korovna vegetacija Sredozemlja


Razred GALIO-URTICETEA Passarge ex Kopecký 1969 – vegetacija uz šumske rubove i na malenim čistinama u sklopu vlažnih i poplavnih šuma


Razred MOLINIO-ARRHENATHERETEA R. Tx. 1937 – higrofilne i mezofilne livade od nizinskog do brdskog vegetacijskog pojasa

Cyn

osu

rus

cris

tatu

s

Des

cha

mp

sia

ca

esp

ito

sa

Filip

end

ula

vu

lga

ris


Razred SESLERIETEA JUNCIFOLIAE Trinajstić 2008 – ilirsko-dinarske planinske rudine

Iris

orj

enii


Edra

ian

thu

s p

um

ilio

Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica

81

Subnivalni pojas


Diverzitet pretplaninskih rudina


Planinske rudine na vapnencima


Diverzitet rudina


Razred INULETEA VISCOSAE Trinajstić 1978 – vegetacija napuštenih poljoprivrednih površina u Sredozemlju (“nerizi”)

as. Dauco majori-Foeniculetum vulgaris Trinajstić 2008 – neriz običnog komorača i dalmatinske mrkve, Pelješac, 2010


Razred TRIFOLIO–GERANIETEA SANGUINEI Th. Müller 1962 - zajednice rubova listopadnih šuma Srednje Europe i hladniji dio

submediterana s visokim trajnicama


Lase

rpit

ium

lati

foliu

m

Lase

rpit

ium

sile

r

Ger

an

ium

sa

ng

uin

eum

Razred QUERCO-FAGETEA Br.–Bl. et Vliger 1937 – listopadne ili mještovite šume s bukvom, Quercus, Acer, Carpinus i Abies

Redovi: 1. Fagetalia sylvaticae Pawlovski 1928 2. Rhamnetalia fallacis Fukarek 1969 3. Quercetalia pubescentis Br.-Bl. (1931) 1932 4. Populetalia albae Br.-Bl. 1931


Fagetalia sylvaticae Pawlovski 1928 čiste ili mješovite bukove šume....

Luzulo luzuloidi-Fagetum Meusel 1937


Rhamnetalia fallacis Fukarek 1969 šikare rubnih šumskih dijelova

Ribesi pallidigemmo-Rhamnetum fallacis Trinajstić 1987

Rh

am

nu

s fa

llax


Quercetalia pubescentis Br.-Bl. (1931) 1932 termofilne medunčeve šume

Querco-Carpinetum orientalis Horvatić 1939 Carpino orientali-Quercetum virgilianae Trinajstić 1987


Populetalia albae Br.-Bl. 1931 Salicion albae Soó 1930, Populion albae Br.-Bl. 1931


as. Myricarietum germanicae, sveza Salicion eleagno-daphnoidis

Razred SALICETEA PURPUREAE Moor 1958 - vrbici na riječnim sprudovima

Myricaria germanica


Vrbici rakite as. Salicetum purpureae


Razred Quercetea ilicis Br.-Bl. 1947 - vazdazelene šume česvine

Red Quercetalia ilicis Br.-Bl. ex Molinier 1934

Sveze:

1) Quercion ilicis Br.-Bl. (1931) 1936

2) Oleo sylvestris-Ceratonion siliquae Br.-Bl. ex Guinochet et Drouineau 1944


Razred ERICO-PINETEA NIGRAE Horvat 1959 - bazifilne borove šume

Pinus nigra ssp. dalmatica

Pin

us

sylv

estr

is


Razred ERICO-CISTETEA Trinajstić 1985 – sredozemni bušici na bazičnoj podlozi

Red Rosmarinetalia Br.-Bl. 1931 Red Cisto-Ericetalia Horvatić 1958


Razred PALIURETEA Trinajstić 1978

Paliu

rus

spin

a-c

hri

sti


Povijest flore i vegetacije



A. Tercijar

B. Ledena doba

C. Kasni glacijal i postglacijal:

1. doba breze i bora

2. doba lijeske (8000 pr.n.e.)

3. doba miješanih šuma hrasta

4. doba bukve


Florna carstva i područja

1. Holarktičko

2. Paleotropsko

3. Neotropsko

4. Australsko

5. Kaplandsko

6. Antarktičko


Holarktičko florno carstvo

-Arktičko područje tundra

-Eurosibirsko šumsko područje

-Sredozemno florno područje (makija, garig, frigana....)

-Pontsko-srednjeazijsko florno područje (stepe, šumske stepe, polupustinje, pustinjske stepe)

-Sjevernoafričko-indijsko pustinjsko područje



Tropska florna carstva

-Paleotropsko (tropi Staroga svijeta)

-Neotropsko (tropi Novog svijeta)

-Tropske kišne šume („rain forests”), bogate vrstama (uvjeti: 24-30°C, 2000-5000 mm, ujednačeno kroz godinu); bez četinjača, penjačice, epifiti

-Mosunske šume (izmjena sušnog i kišnog razdoblja; indomalajsko područje tikovina Tectona grandis, Verbenaceae)


Sušne šume, trnovito grmlje, „galerije”

Tropski travnjaci, savane, afrički baobab (Adansonia digitata, Bombaceae)


Savane

1. Pojas vlažnih savana - „ljanosi” (r. Orinoc, Venezuela) i „kamposi” (Brazil)


Savane

2. Pojas suhih savana – listopadne, svijetle, suhe šume i stepski travnjaci visine 1-1,5 m, Miombo, Afrika)


Savane

3. Pojas trnovitih savana s trnovitim šumama i šikarama, sukulenti, Mimosaceae i Cactaceae („caatingas” u Brazilu), i travnjaci do 50 cm.


Mangrove šume (vegetacija)


Tropi – kultivirane biljke

Paleotropi (tropske ili suptropske): riža, šećerna trska, čaj, kava, papar, ingver, cimet, kokos, banana, vrste roda Citrus.

Neotropi: kukuruz, krumpir (planinska biljka), kikiriki, kakao, paprika, rajčica, bundeva, vrste roda Cinchona (a.t. kinin), agava, i dr.

Oba područja: pamučika i kaučukovci.

Cin

cho

na


Australsko florno carstvo

- Kserofitsko s blagim zimama (bez sukulenata!)

- Od 10.000 vrsta je 8.000 endemično

- Eucalyptus

- Melaleuca

- Grevillea

- Hakea

- Banksia


Kaplandsko florno carstvo

- Najmanje florno carstvo,

- Bogata flora, por. Proteaceae i rod Erica (450 svojta!), Liliales, pelargonije, Mesembryanthemum i sukuletne Euphorbiaceae.

- Umjereno toplo područje sa suhim ljetima i kišnim zimama

- Zimezele, sitnolisne šikare i vrištine,

- Nema stabala,

- Brojni geofiti i jednoljetnice.



Antarktičko florno carstvo

- Najjužniji dio Južne Amerike

- Trajno vlažne planinske šume, mahovine, papratnjače i visoki cretovi

- Notofagus

- Antarktička skupina otoka bez šuma

- Jastučaste biljke (Azorella, Apiaceae)


Azorella


Documents

Geobotanika i ekologija biljaka