GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA ... - rovinj-rovigno.hr · GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA ROVINJA-ROVIGNO - III. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOG PLANA Rovinj-Rovigno/ Zagreb, studeni

Nositelj izrade:

GRAD ROVINJ-ROVIGNO/ CITTÀ DI ROVINJ-ROVIGNO

GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA ROVINJA-ROVIGNO

III. IZMJENA I DOPUNA

PRIJEDLOG PLANA

Izvršitelj:

URBING d.o.o. za poslove prostornog uređenja i zaštite okoliša, Zagreb

Rovinj - Zagreb, studeni 2018.

Grad Rovinj-Rovigno

GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA ROVINJA-ROVIGNO - III. IZMJENA I DOPUNA Broj plana:

A-684/2018 Etapa:

PRIJEDLOG PLANA Odluka predstavničkog tijela o izradi Plana: (Službeni glasnik Grada Rovinj-Rovigno, br. 12/17)

Odluka predstavničkog tijela o donošenju Plana: (Službeni glasnik Grada Rovinj-Rovigno, br._/__)

datum objave javne rasprave (glasilo): 09.11.2018. Glas Istre, La Voce del Popolo 09.11.2018. www.rovinj.hr; www.mgipu.hr

Javni uvid održan: od 19.11.2018. do 04.12.2018.

Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave:

M.P.

Odgovorna osoba: Ivan Begić, dipl.iur. vlastoručni potpis

Mišljenje Zavoda za prostorno uređenje Istarske županije prema čl. 107. Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17): Pula, ___.__ 2018.; KLASA: _____________; URBROJ: ________________ Suglasnost Ministarstva prema čl. 108. Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17): Zagreb, ___.__ 2018.; KLASA: _____________; URBROJ: ________________

Pravna osoba koja je izradila Plan: URBING, d.o.o.za poslove prostornog uređenja i zaštitu okoliša, Zagreb, Avenija V. Holjevca 20

Pečat pravne osobe koja je izradila Plan:

M.P.

Odgovorna osoba: Darko Martinec, dipl.ing.arh.

vlastoručni potpis

Odgovorni voditelj:

Darko Martinec, dipl.ing.arh.

Stručni tim u izradi Plana URBING d.o.o. Zagreb: Darko Martinec, dipl.ing.arh. Maja Martinec Čunčić, mag.ing.arch. Filip Šrajer, dipl.ing.arh. Srna Krtak, mag.ing.prosp.arch. Zvonimir Kufrin, dipl.,ing.arh

URBIS d.o.o. Pula: Boris Petronijević, dipl.ing.arh Marin Velić, mag.ing.aedif. Jasna Perković, dipl.ing.građ. Smiljka Mamula, dipol.ing.el

Pečat Gradskog vijeća: M.P.

Predsjednik Gradskog vijeća: vlastoručni potpis

Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava: vlastoručni potpis

Pečat nadležnog tijela: M.P.

http://www.rovinj.hr/

http://www.mgipu.hr/

Nositelj izrade:

GRAD ROVINJ – ROVINJ / CITTA' DI ROVINJ - ROVIGNO Gradonačelnik:

Dr sc Marko Paliaga, dip.oec.

Koordinacija nositelja izrade:

Upravni odjel za prostorno planiranje, zaštitu okoliša i izdavanje akata Pročelnik Upravnog odjela:

Ivan Begić, dipl.iur.

GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA ROVINJA-ROVIGNO III. IZMJENA I DOPUNA Prijedlog plana Izvršitelj:

URBING d.o.o. za poslove prostornog uređenja i zaštite okoliša, Zagreb

Direktor:

Darko Martinec, dipl.ing.arh.


Nositelj izrade:

GRAD ROVINJ – ROVINJ / CITTA' DI ROVINJ - ROVIGNO Upravni odjel za prostorno planiranje, zaštitu okoliša i izdavanje akata Odsjek za prostorno planiranje i zaštitu okoliša

Koordinacija:

Galena Grohovac, dipl.ing.arh.

GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA ROVINJA-ROVIGNO III. IZMJENA I DOPUNA Prijedlog plana

Izvršitelj:

URBING d.o.o. za poslove prostornog uređenja i zaštite okoliša, Zagreb Stručna skupina:

Darko Martinec, dipl.ing.arh. Maja Martinec Čunčić, mag.ing.arch. Filip Šrajer, dipl.ing.arh. Srna Krtak, mag.ing.prosp.arch. Zvonimir Kufrin, dipl.,ing.arh. URBIS d.o.o. Pula: Boris Petronijević, dipl.ing.arh Marin Velić, mag.ing.aedif. Jasna Perković, dipl.ing.građ. Smiljka Mamula, dipol.ing.el.

Konzultacije:

Upravni odjel za prostorno planiranje, zaštitu okoliša i izdavanje akata Odsjek za prostorno planiranje i zaštitu okoliša Dragana Marinić, dipl.ing.arh.

Upravni odjel za izgradnju i održavanje objekata


III. IZMJENA I DOPUNA GENERALNOG URBANISTIČKOG PLANA Prijedlog plana SADRŽAJ: I. TEKSTUALNI DIO PLANA

1. UVOD 1

1.1. PROCEDURA IZRADE 10

1.2. PREGLED ZAHTJEVA JAVNOPRAVNIH TIJELA S KOMENTAROM STRUČNOG IZRAĐIVAČA 23

2. ODREDBE ZA PROVEDBU PLANA 30

Temeljne odredbe 30

Ciljevi i koncepcija prostornog uređenja grada 31

Pojmovnik korištenih izraza – termina iz prostornog i urbanističkog planiranja

41

1. Uvjeti određivanja razgraničavanja površina javnih i drugih namjena 51

2. Uvjeti uređivanja prostora za građevine od važnosti za županiju i državu 67

3. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti 71

4. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti 80

5. Uvjeti i način građenja stambenih građevina 86

6. Uvjeti utvrđivanja trasa i površina prometne, telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže

113

7. Uvjeti uređivanja posebno vrijednih i/ili osjetljivih područja i cjelina 137

8. Pravila građenja i uređivanja prostora 142

9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara

179

10. Postupanje s otpadom (obrada, skladištenje i odlaganje) 189

11. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 190

12. Mjere provedbe plana 194

13. Mjere za zaštitu od prirodnih I drugih nesreća 204

14. Prijelazne odredbe 212

3. OBRAZLOŽENJE 219

4. DOKUMENTACIJA O STRUČNOM IZRAĐIVAČU 251

II. KARTOGRAFSKI DIO PLANA mjerilo

1. Korištenje i namjena površina 1:5.000

2. Mreža gospodarskih i društvenih djelatnosti 1:10.000

3.1. Prometni sustav 1:5.000

3.2. Energetski sustav i plinoopskrba 1:10.000

3.3. Vodoopskrbni sustav 1:10.000

3.4. Odvodnja otpadnih voda i uređenje vodotoka 1:10.000

3.5. Pošta i telekomunikacije 1:10.000

4.1. Uvjeti korištenja i područja primjene posebnih mjera zaštite 1:10.000

4.1.1. Mjere posebne zaštite 1:10.000

4.2. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite 1:10.000

4.3.1. Oblici korištenja i način gradnje – Prostori za razvoj i uređenje 1:10.000

4.3.2. Oblici korištenja i način gradnje – Pravila građenja i uređenja prostora 1:10.000

4.3.3. Oblici i način gradnje – Način gradnje 1:10.000

I. TEKSTUALNI DIO PLANA

GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA ROVINJA-ROVIGNO - III. IZMJENA I DOPUNA

PRIJEDLOG PLANA

Rovinj-Rovigno/ Zagreb, studeni 2018.

1

1. UVOD Programom rada Gradonačelnika i Gradske uprave za 2018. godinu, predviđena je izrada III. Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Grada Rovinja-Rovigno (Službeni glasnik Grada Rovinja-Rovigno broj 7a/06, 3/08 i 02/13) (u daljnjem tekstu: IDGUP) i s tim u vezi IV. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Rovinja-Rovigno (Službeni glasnik Grada Rovinja-Rovigno 9a/05, 06/12, 01/13-pročišćeni tekst, 07/13, 07/13–ispravak, 03/17 i 07/17-pročišćeni tekst) (u daljnjem tekstu: IDPPUG) u jedinstvenom postupku. Izrada ova dva elaborata temelji se na Odluci o izradi III. Izmjena i dopuna GUP-a i Grada Rovinja-Rovigno i s tim u vezi IV. Izmjena i dopuna PPUG-a Grada Rovinja-Rovigno u jedinstvenom postupku (Službeni glasnik Grada Rovinja-Rovigno br. 12/17), za koju je kao inicijalni materijal izrađen elaborat: Program za izradu III. Izmjena i dopuna GUP-a Grada Rovinja-Rovigno i IV. Izmjena i dopuna PPUG-a Grada Rovinja-Rovigno u jedinstvenom postupku (URBING d.o.o. Zagreb, studeni 2017.) koji je Gradonačelnik prihvatio svojim Zaključkom od 14. studenog 2017. godine. Sukladno ishođenom mišljenju Upravnog odjela za održivi razvoj, Odsjek za zaštitu prirode i okoliša Istarske županije od 01. prosinca 2017., za ove IDGUP-a Rovinj-Rovigno i s tim u vezi IDPPUG-a Rovinj-Rovigno, ne treba se provoditi strateška procjena tako da je Gradsko vijeće Grada Rovinja-Rovigno na svojoj sjednici održanoj 19. prosinca 2017. godine donijelo Odluku o izradi navedenih prostornih planova u jedinstvenom postupku. Nositelj izrade plana je Upravni odjel za prostorno planiranje, zaštitu okoliša i izdavanje akata Grada Rovinja-Rovigno, a stručni izrađivač je odabran u Otvorenom postupku javne nabave: „Nabava usluge izrade III. izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana i IV. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja grada Rovinja – Rovigno, evidencijski broj nabave: EV 2-18 – MV (KLASA/CLASSE: 350-05/18-02/09; URBROJ/NUMPROT: 2171-01-05-01-18-3)“ koja je obavljena u razdoblju od 27. siječnja 2018. do 27. veljače 2018. godine. Kao stručni izrađivač odabrana je tvrtka URBING d.o.o. Zagreb s kojom je Grad Rovinj-Rovigno sklopio Ugovor o izradi (KLASA/CLASSE: 350-05/18-02/35; URBROJ/NUMPROT: 2171-01-05-01-18-3, odnosno A-684/2018 od 20. ožujka 2018. godine).


PRIJEDLOG PLANA


2


PRIJEDLOG PLANA


3


PRIJEDLOG PLANA


4


PRIJEDLOG PLANA


5


PRIJEDLOG PLANA


6


PRIJEDLOG PLANA


7


PRIJEDLOG PLANA


8


PRIJEDLOG PLANA


9


PRIJEDLOG PLANA


10

1.1. PROCEDURA IZRADE Donošenjem Odluke o izradi započinje procedura izrade III. Izmjena i dopuna GUP-a Grada Rovinj-Rovigno i s tim u vezi IV. Izmjena i dopuna PPUG-a Grada Rovinja-Rovigno u jedinstvenom postupku. Slijedom odredbi Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17) provodi se procedura kako je to propisano. Nakon stupanja na snagu Odluke o izradi, Upravni odjel objavio je Obavijest o izradi prostornog plana na mrežnim stranicama Grada Rovinja-Rovigno, te u Glasu Istre i La voce del popolo. Sukladno članku 90. ZOPU-a, 02. siječnja 2018. godine, Upravni odjel pozvao je javno pravna tijela i osobe određene posebnim propisom da dostave svoje zahtjeve (podatke, planske smjernice i drugu dokumentaciju iz svog djelokruga rada). U nastavku se prikazuju dokazi o dostavi Zahtjeva prema javno-pravnim tijelima.


PRIJEDLOG PLANA


11


PRIJEDLOG PLANA


12


PRIJEDLOG PLANA


13


PRIJEDLOG PLANA


14


PRIJEDLOG PLANA


15


PRIJEDLOG PLANA


16


PRIJEDLOG PLANA


17


PRIJEDLOG PLANA


18


PRIJEDLOG PLANA


19


PRIJEDLOG PLANA


20


PRIJEDLOG PLANA


21


PRIJEDLOG PLANA


22

Na predmetni poziv odazvala su se sljedeća tijela i osobe:

• Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Područni ured za zaštitu i spašavanje Pazin/Pula, M.B. Rašana 7, Pazin, Klasa: 350-02/18-01/01, Urbroj: 543-10-01-18-06 od 05.01.2018.god.

• Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za slivove Sjevernog Jadrana, Đure Šporera 3, Rijeka, Klasa: 350-02/18-01/0000018; Urbroj: 374-23-1-18-04 od 06.02.2018.god.

• Istarski vodovod d.o.o. za proizvodnju i distribuciju vode, Sv. Ivan 8, Buzet, Broj: 93-31/3-14-2018 od 26.01.2018.god.

• Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Puli, Ul.grada Graza 2, Pula, Klasa: 612-08/17-10/0391, Urbroj: 532-04-02-10/4-18-04 od 17.01.2018.god.

• Ministarstvo državne imovine, Ulica Ivana Dežmana 10, Zagreb, Klasa: 940-01/18-03/344; Urbroj: 536-03-02-03/03-18-02 od 23.01.2018.

• Ministarstvo poljoprivrede, Ulica grada Vukovara 78, Zagreb, Klasa: 350-02/18-01/08, Urbroj: 525-07/0800-18-2 od 09.01.2018.god.

• Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Istarska, Sektor upravnih i inspekcijskih poslova, Pula, Broj 511-08-19/1-152-2/2-18 K.L. od 26.01.2018.god.

• Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Uprava za zaštitu prirode, Radnička cesta 80, Zagreb, Klasa: 612-07/18-57/13; Urbroj: 517-07-2-2-18-2 od 22.01.2018.

• Istarska županija, Upravni odjel za održivi razvoj, Odsjek za zaštitu okoliša i prirode, Flanatička 29, Pula, Klasa: 350-01/18-01/04, Urbroj:2163/1-08-02/1-18-02 od 22.01.2018.god.

• Istarska županija, Upravni odjel za održivi razvoj, Odsjek za pomorstvo, promet i infrastrukturu, Flanatička 29, Pula, Klasa: 350-05/18-02/01, Urbroj:2163/1-08-01/3-18-02 od 31.01.2018.god.

• Županijska uprava za ceste, B. Rašana 2/IV, Pazin, Klasa: 340-01/12-12/68, Urbroj: 2163/1-12/03-11-17-45 od 22.11.2017.god. i Urbroj: 2163/1-12/03-11-18-47 od 02.02.2018.god

• HAKOM, Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti, R.F. Mihanovića 9, Zagreb, Klasa: 350-05/18-01/08, Urbroj: 376-10-18-2 od 11.01.2018. god.

• HAOP, Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, Radnička cesta 80/7, Zagreb, Klasa: 612-07/18-22/01, Urbroj: 427-07-9-18-2 od 05.02.2018.god.

• Hrvatske šume d.o.o. Ulica kneza Branimira 1., Zagreb, Uprava šuma Podružnica Buzet, naselje Gotričica 2, Buzet, Urbroj: BU-06-18-060/02 od 12.01.2018.god.

• Komunalni servis d.o.o. Rovinj-Rovigno, Trg na lokvi 3a, Rovinj, Urbroj: 11-2/2018 od 17.01.2018.


PRIJEDLOG PLANA


23

1.2. PREGLED ZAHTJEVA JAVNOPRAVNIH TIJELA S KOMENTAROM STRUČNOG IZRAĐIVAČA

NAZIV TIJELA/ SAŽETAK ZAHTJEVA

1.2.1. Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Područni ured za zaštitu i spašavanje

Pazin

Planove je potrebno uskladiti s odredbama novog Zakona o sustavu civilne zaštite (N.N. 82/15) i novog Pravilnika o uzbunjivanju stanovništva (N.N. 69/16) obzirom da su ovim propisima bitno drugačije i jednostavnije uređene pojedine mjere KOMENTAR: Postupilo se u skladu sa smjernicama te su izmijenjene Odredbe 168. i 169.


1.2.2. Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za slivove Sjevernog Jadrana

A) Doraditi planove rizikom od poplava mora, B) Potrebno je doraditi Obrazloženje PPUG-a (iskaz površina – močvara Palud i

Saline u Valalti) C) Doraditi PPUG s kanalom Palud KOMENTAR: Ad A): Zahtjevi koji su podneseni, a odnose se na obuhvat GUP-a, su oni koji se odnose na rizik od poplava voda-mora. U ovom elaboratu izvršene su korekcije koje se odnose na rizik od poplava voda-mora. Izvršene su izmjene u Odredbama 145a. i 168a. GUP-a. U kartografskom prikazu 4.1.1. Mjere posebne zaštite, prikazani su dijelovi prostora unutar obuhvata GUP-a koji su iskazani kao prostori koji su ugroženi od plavljenja. Izvor tog podatka su karte opasnosti od plavljenja koje su izrađene u okviru Plana upravljanja rizicima od poplava sukladno odredbama članaka 111. 112,. Zakona o vodama (NN broj 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14), a koje su izdale Hrvatske vode, pravna osoba za upravljanje vodama, Zagreb, Ulica grada Vukovara 220 (kartografska projekcija HTRS96 TM, srpanj 2018.). Treba voditi računa da na kartama nisu prikazani svi mogući scenariji plavljenja. Ad B) i C) Ostali zahtjevi odnose se na PPUG i to izvan obuhvata GUP-a. Navedeni zahtjevi biti će ispunjeni i prikazat će se u elaboratu IV. izmjene i dopune PPUG-a Rovinj-Rovigno.


PRIJEDLOG PLANA


24


1.2.3. Istarski vodovod za distribuciju vode, Buzet

A) Doraditi odredbe za provođenje priloženim primjedbama B) Doraditi grafičke priloge vodoopskrbe u skladu s dostavljenim prikazima sustava

KOMENTAR: Ad A) Postupilo se u skladu sa smjernicama te su korigirane Odredbe 93. i 95. GUP-a.

Ad B) U kartografskom prikazu 3.3. Vodoopskrbni sustav GUP-a su izvršene izmjene i dopune sukladno dostavljenim podacima Istarskog vodovoda Buzet.


1.2.4. Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel

u Puli,

A) Uvrstiti u odredbe za provođenje odredbe članka 45. Zakona o očuvanju i zaštiti kulturnih dobara

B) Traže dostavu konačnog plana na Suglasnost. KOMENTAR: Ad A) Traženi zahtjev već je sastavni dio Odredbe 139. u kojoj se utvrđuju opći uvjeti zaštite. Ad B) Obavještava se Javnopravno tijelo da temeljem Zakona o prostornom uređenju mogu svoje primjedbe podnijeti u tijeku Javne rasprave, te se primjedbe uvrštavaju u Konačni prijedlog plana na koji se ishodi suglasnost Zavoda istarske županije i Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, te zatim usvaja Gradsko vijeće. Temeljem istog Zakona, javnopravnom tijelu se dostavlja tako usvojeni plan na daljnje korištenje


1.2.5. Ministarstvo državne imovine

A) Temeljem Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske traže se podaci o građevinskom području ukoliko je novo i/ili povećano.

B) Traže se podaci u tabličnom prikazu o zonama prenamjene zemljišta, odnosno smanjenju koeficijenta iskoristivosti / koeficijenta izgrađenosti za k.č. u vlasništvu RH

KOMENTAR: Ad A) Kako ovim postupkom nema mijenjanja građevinskog područja, ne mogu se traženi podaci izraziti, odnosno nema te pojave u IDGUP-a niti IDPPUG-a,


PRIJEDLOG PLANA


25

Ad B) Za traženo je potrebna identifikacija svih k.č, u vlasništvu RH na području obuhvata GUP-a. Međutim, bez detaljnija analize vlasništva RH, može se konstatirati da tražena pojava nije ovim izmjenama i dopunama GUP-a planirana, tako da se ne može dostaviti tražena tablica.


1.2.6. Ministarstvo poljoprivrede

Temeljem Zakona o poljoprivrednom zemljištu dostavljaju svoj uobičajeni zahtjev/ smjernice oko prenamjene poljoprivrednog zemljišta u građevinsko. KOMENTAR: Prilikom izrade izmjena i dopuna GUP-a kao ni prilikom s tim povezanih Izmjena i dopuna PPUG-a Rovinj-Rovigno nema planiranog proširenja građevinskog područja na poljoprivredno zemljište u vlasništvu RH .


1.2.7. Ministarstvo unutarnjih poslova, Sektor za upravne i inspekcijske poslove

Dostavljen je popis svih relevantnih zakonskih propisa vezan uz zaštitu od požara koji je potrebno koristiti prilikom izrade Izmjena i dopuna planova. KOMENTAR: U Odredbu 170a. GUP-a unesene su sve dostavljene promjene.


1.2.8. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Uprava za zaštitu prirode

U svojim smjernicama ponovljeni su svi zaštićeni dijelovi prirode koji su evidentirani u planovima te su dostavili i uvjete zaštite prirode te upozorili na uvjete zaštite iz planova višeg reda (PPIŽ).

KOMENTAR: Temeljem traženja izvršene su korekcije i dopune Odredbi 137. i 138. GUP-a.


1.2.9. Upravni odjel za održivi razvoj Istarske županije, odsjek za zaštitu prirode i

okoliša,

Dostavljene su smjernice koje se tiču zaštite prirode, ekološke mreže, zona sanitarne zaštite, zaštite obalnog područja mora i gospodarenja otpadom. KOMENTAR:

Svi navedeni zahtjevi ugrađeni su u Odredbe 137., 138., 138.a i 143. GUP-a.


PRIJEDLOG PLANA


26


1.2.10. Upravni odjel za održivi razvoj Istarske županije, Odsjek za pomorstvo,

promet i infrastrukturu,

Dostavljene su smjernice koje se odnose na to da je sve potrebno uskladiti s odredbama Prostornog plana Istarske županije KOMENTAR:

Temeljem traženja izvršene su korekcije i dopune Odredbe 7., 22. i 89. GUP-a. U cijelosti je izbrisana Odredba 16., a dodana je nova Odredba 22a. GUP-a u kojoj se posebno obrađuju Luke posebne namjene.


1.2.11. Županijska uprava za ceste Istarske županije,

Dostavljene su detaljne smjernice za izradu izmjena i dopuna planova u dva navrata (2017. i 2018. godine)

KOMENTAR: Poštivane su smjernice javno pravnog tijela. Korigirane su i nadopunjene Odredba 75., 79. i 80. GUP-a, a izvršena je korekcija i kartografskog prikaza 3.1.


1.2.12. HAKOM-a (Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti),

Dostavljene su smjernice u skladu sa Zakonom o elektroničkim komunikacijama te su dana načela za planiranje koridora i vodova. KOMENTAR: U skladu s odredbama PPIŽ-a unesene su izmjene i dopune u Odredbu 91. GUP-a.


1.2.13. HAOP-a (Hrvatska agencija za okoliš i prirodu),

Izrađena je studija „Obilježja područja sa stanovišta zaštite prirode s prijedlogom mjera zaštite za potrebe izrade dokumenta prostornog uređenja na području Grada Rovinja” u kojoj su definirane i mjere zaštite čija bi provedba osigurala dugoročno očuvanje bioraznolikosti, georaznolikosti,i krajobraznih vrijednosti područja Grada Rovinja, zaštićenih područja, ciljnih vrsta i stanišnih tipova područja ekološke mreže RH (ekološke mreže EU – Natura 2000) te ostalih ekološki značajnih područja. KOMENTAR:

Temeljem traženja izvršene su korekcije i dopune Odredbe 138a. GUP-a.


PRIJEDLOG PLANA


27


1.2.14. Hrvatske šume, Uprava šuma Podružnica Buzet,

Uz dostavu podataka o površinama državnih šuma koje su obuhvaćene Programima gospodarenja za „Gospodarsku jedinicu Rovinj” i „Priobalne šume kojima gospodari Šumarija Rovinj, dostavlja se samo jedna generalna smjernica da se nastoji ne širiti građevinska područja nauštrb šumskih površina. KOMENTAR: Izmjenama i dopunama GUP-a kao niti s tim povezanim Izmjenama i dopunama PPUG-a Grada Rovinja-Rovigno nema proširenja građevinskih područja.


1.2.15. Komunalni servis Rovinj-Rovigno Rovinja”

A) Zahtjev za izmjenu namjene u području Laste u javno parkiralište B) Zahtjev za izmjenu namjene iz javnog parkirališta u Turistički prometni

terminal, Autobusni kolodvor sa javnim parkiralištem u podzemnoj etaži na lokaciji Concetta. –

KOMENTAR: Ad A): Zahtjev nije prihvaćen od strane Grada Rovinja Ad B): Ugrađeno je u Prijedloga plana. Unesene su izmjene i dopune u Odredbe 3., 81., 84. i 126. GUP-a.

Sukladno Odluci o izradi, te dostavljenim smjernicama nadležnih javno pravnih tijela, u travnju 2018. godine izrađena je Koncepcija izrade III. Izmjena i dopuna GUP-a i IV. Izmjena i dopuna PPUG-a grada Rovinja-Rovigno u jedinstvenom postupku, a o tom materijalu se s Nositeljem izrade te tijelima gradske uprave održala stručna rasprava 03. travnja 2018. godine u Rovinju. Temeljem provedene rasprave, izrađen je elaborat: KONCEPCIJA, koji je predstavljao Osnovu za izradu elaborata: NACRT PRIJEDLOGA PLANA za daljnje stručne rasprave. Navedeni elaborat dostavljen je Nositelju izrade u lipnju 2018. godine kao podloga za stručne rasprave o predloženim rješenjima. Nakon provedenih konzultacija i stručnih rasprava stručnog tima i Nositelja izrade od srpnja do listopada 2018. godine, izrađen je ovaj elaborat NACRT PRIJEDLOGA PLANA ZA UTVRĐIVANJE PRIJEDLOGA PLANA koji je predstavljao podlogu za donošenje Zaključka Gradonačelnika od 05. studenog 2018. godine o utvrđivanju Prijedloga III. Izmjena i dopuna GUP-a i upućivanju tog plana u proceduru Javne rasprave.


PRIJEDLOG PLANA


28


PRIJEDLOG PLANA


29


PRIJEDLOG PLANA


30

2. ODREDBE ZA PROVEDBU PLANA Odredbe za provedbu Generalnog urbanističkog plana Rovinja-Rovigno - (Službeni glasnik Grada Rovinja-Rovigno broj 7a/06, 3/08 i 02/13) mijenjaju se ovim Planom na slijedeći način: Tekst – predstavlja Pročišćeni tekst Generalnog urbanističkog plana Rovinja-Rovigno - (Službeni glasnik Grada Rovinja-Rovigno broj 7a/06, 3/08 i 02/13) Tekst - predstavlja tekst i odredbe koji se brišu, Tekst - predstavlja tekst i odredbe koji se mijenjaju i/ili dopunjuju

Temeljne odredbe

Odredba 1.

Generalnim urbanističkim planom (u daljnjem tekstu GUP) se, u skladu sa Prostornim planom Istarske Županije («Službene novine Istarske županije» br. 2/02, 1/05, 4/05 i 14/05–pročišćeni tekst, 10/08, 7/10, 16/11 – pročišćeni tekst, 19/12, 9/16, 14/16 – pročišćeni tekst), (u daljnjem tekstu PPIŽ). i Prostornim planom uređenja Grada Rovinja-Rovigno (Službeni glasnik Grada Rovinja-Rovigno, br. 9a/05, 06/12, 01/13-pročišćeni tekst, 07/13 i 03/17 i 07/17-pročišćeni tekst), (u daljnjem tekstu PPUG) utvrđuju način i oblici zaštite i korištenja, uvjeti i smjernice za uređivanje i zaštitu prostora, mjere za unapređivanje i zaštitu okoliša, područja s posebnim i drugim obilježjima, te drugi elementi važni za grad Rovinj- Rovigno.

Odredba 2.

GUP se izrađuje za građevinsko područje grada Rovinja-Rovigno koje je utvrđeno u PPUG Rovinja-Rovigno.

GUP-om je obuhvaćena površina kopnenog dijela 903 ha, pripadajući otoci 55 ha i pripadajući akvatorij od 1515 ha.

Odredba 3.

Generalni urbanistički plan Elaborat Generalnog urbanističkog plana grada Rovinja-Rovigno sastoji se od:

A) Tekstualnog dijela B) Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu

1:5 000 i 1:10 000

1. Korištenje i namjena prostora mjerilo 1:5.000 2. Mreža gospodarskih i društvenih djelatnosti mjerilo 1:10.000 3. Prometna i komunalna infrastrukturna mreža

3.1. Prometni sustav - mjerilo 1:5.000 3.2. Elektro-energetika i plinoopskrba 1:10.000

3.3. Vodoopskrbni sustav 1:10.000 3.4. Odvodnja otpadnih voda i uređenje vodotoka 1:10.000



PRIJEDLOG PLANA


31

4. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora mjerilo 1:10.000 4.1. Uvjeti korištenja i područja primjene posebnih mjera zaštite 4.2. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite 4.3. Oblici korištenja i način gradnje

4.3.1. Prostori za razvoj i uređenje 4.3.2. Pravila građenja i uređenja prostora 4.3.3. Način gradnje

Ciljevi i koncepcija prostornog uređenja grada

Odredba 4.

1. Osnovna polazišta:

1.1. Postojeće granice GUP-a ostaju nepromijenjene (osim u dijelovima kada postojeća granica presijeca rubne građevinske parcele).

1.2. Utvrđuje se kontinuitet temeljnih planskih postavki iz važećih dokumenata prostornog uređenja kojima je utvrđena strategija uređenja prostora .

1.3. Plansko razdoblje GUP-a je do 2017. 2025. god. 1.4. U obuhvatu GUP-a prostor se generalno dijeli na: A - Gradivi dio građevinskog područja :

- izgrađeni i pretežito izgrađeni ili uređeni dio građevinskog područja , - građevinsko područje planirano za izgradnju i uređenje (neizgrađeni dio

građevinskog područja), - akvatorij lučkog područja i kontaktno područje .

B - Negradivi dio građevinskog područja : - zaštitne zelene površine, gradski parkovi, park šume, tematski park i

kultivirani mediteranski krajobraz , - vodne površine - vodotoke ,

- obalno područje u funkciji turizma i rekreacije , - akvatorij izvan lučkog područja.

2. Stanovništvo i stanovanje 2.1. Stanje u obuhvatu GUP-a prema popisu iz 2001.god.: - broj stanovnika 13.467 - broj kućanstava 5.062 - broj stambenih jedinica 6.737

od toga za stalno stanovanje 5.290 za povremeno stanovanje 1.478 Stanje u obuhvatu GUP-a (odnosno k.o. Rovinj) prema popisu iz 2011.god.: *IZVOR: Strategija razvoja Grada Rovinja-Rovigno za razdoblje 2015.-2020. godine, rujan 2015.

- broj stanovnika 13.056 - broj kućanstava: 5.573

- broj stambenih jedinica: 8.963 svih stanova, od toga: za stalno stanovanje: 6.829

za povremeno stanovanje: 2.134 2.2. Za razdoblje do 2015. 2025 g. osigurane su planske pretpostavke za:

- broj stanovnika do 15.000 - broj kućanstava do 5.650


PRIJEDLOG PLANA


32

- broj stambenih jedinica do 9.000 10.000 od toga za stalno stanovanje do 7.200 za povremeno stanovanje do 1.800 2.800 GUP-om se određuje:

- primarno interpolacije i rekonstrukcija građevina u djelomično izgrađenim dijelovima građevinskog područja ,

- sekundarno "otvaranje" novih zona za građenje, - intervencije u povijesnoj jezgri i kontaktnoj zoni povijesne jezgre podliježu

posebnim propisima. 2.3. U granicama GUP-a nije planirana zona isključivo stambene namjene.

Stanovanje je planirano u zonama mješovite namjene. Stanovanje u kulturno-povijesnoj cjelini i stancijama (u obuhvatu GUP-a) posebno je izdvojeno planirano..

2.4. GUP-om su definirana pravila za zaštitu uređenje i regulaciju prostora. Sukladno

navedenim pravilima prostor u obuhvatu GUP-a dijeli se na: - 1. urbanistički dovršeni predjeli dijelovi grada, - 2. urbanistički nedovršeni predjeli dijelovi grada , - 3. nova regulacija neuređenih dijelova grada, urbanistički neregulirani (neurbanizirani) prostori, - prostori iznimaka od pravila (zone i potezi od posebnog gradskog interesa) . 2.5. GUP-om je definiran način gradnje i korištenja građevina: A - Kulturno-povijesna cjelina grada Rovinja-Rovigno, podliježe posebnom

režimu građenja (GUP-om su obuhvaćena samo nepokretna kulturna dobra) B - Stambeni objekti planirani su u zonama: - niske izgradnje (jednoobiteljski i višeobiteljski objekti mogu biti samostojeći,

poluugrađeni (dvojni) i skupni) maksimalna katnost i visina građevine na ravnom terenu iznosi četiri nadzemne etaže: Po/S+P+2K+Pk (podrum ili suteren, prizemlje, dva kata i potkrovlje) tj. do maksimalne visine od 10,5 m i maksimalne ukupne visine od 14,0m, • maksimalna katnost građevine na kosom terenu iznosi pet nadzemnih

etaža:: Po+S+P+2K+Pk (potpuno ukopan podrum, suteren, prizemlje, dva kata i potkrovlje) tj. do maksimalne visine od 12,5m i maksimalne ukupne visine do 16,0m,

- visoke izgradnje (višestambene građevine koje mogu biti samostojeće i

skupne)

• maksimalna katnost građevine na ravnom terenu iznosi pet nadzemnih etaža: Po/S+P+3K+Pk (podrum ili suteren, prizemlje, tri kata i potkrovlje) tj. do maksimalne visine od 13,5m i maksimalne ukupne visine od 17,0m,

• maksimalna katnost građevine na kosom terenu iznosi šest nadzemnih etaža: Po+S+P+3K +Pk (podrum, prizemlje, tri kata i potkrovlje) tj. do maksimalne visine građevine od 15,5m i maksimalne ukupne visine od 19,0m.


PRIJEDLOG PLANA


33

osim u zonama koje spadaju u iznimke od pravila gdje je postojeći Emax veći (od P+4).

- mješovite izgradnje (jednoobiteljski i višeobiteljski objekti, odnosno

višestambeni mogu biti samostojeći, poluugrađeni (dvojni) i skupni) • maksimalna katnost i visina građevine na ravnom terenu iznosi četiri

nadzemne etaže: Po/S+P+2K+Pk (podrum ili suteren, prizemlje, dva kata i potkrovlje) tj. do maksimalne visine od 10,5m i maksimalne ukupne visine od 14,0m,

• maksimalna katnost građevine na kosom terenu iznos pet nadzemnih etaža: Po+S+P+2K+Pk (potpuno ukopan podrum, suteren, prizemlje, dva kata i potkrovlje) tj. do maksimalne visine od 12,5m i maksimalne ukupne visine do 16,0m,

• odnosno mogu biti i visoke izgradnje ukoliko odgovaraju uvjetima iz odredbe 57.

C - Gospodarski, sportski i objekti infrastrukture podliježu posebnim uvjetima,

odnosno odredbama ovoga plana

3. Turizam Gospodarska namjena izdvojena zbog svojih posebnosti. 3.1. Postojeći smještajni kapaciteti u obuhvatu GUP-a a) hotelski kapaciteti - gradsko područje:……….. 198 postelja - Monte Mulini 994 s/j 3 203 postelja - otok Sv. Andrija 411 s/j 800 postelja - otok Sv. Katarina 210 s/j 400 postelja b) kamp Porton Biondi 1 200 korisnika c) nautički komercijalni vezovi (marina ACY) 380 vezova 3.1. Postojeći smještajni kapaciteti u obuhvatu GUP-a a) hotelski kapaciteti

- gradsko područje: 45 postelja - Zona Monte Mulini: 1840 postelja - otok Sv. Andrija: 720 postelja - otok Sv. Katarina: 240 postelja

b) kamp Porton Biondi – oko 1.000 korisnika u kućicama c) luka posebne namjene – luka nautičkog turizma-marina- Rovinj – luka I

(postojeća ACI) 92 veza *IZVOR: Strategija razvoja Grada Rovinja-Rovigno za razdoblje 2015.-2010. godine, rujan 2015.

3.2. Planirani smještajni kapaciteti GUP-om se određuje da smještajni kapaciteti u gradu Rovinju-Rovigno mogu biti

samo iz skupine hoteli. Smještajni objekti mogu biti u turističkim zonama isključive namjene i zonama mješovite namjene i to:

a) u zonama mješovite namjene (3* ; 4* i 5*) , b) u zonama isključivo turističke namjene (4* i 5*) . Osim na Sv. Katarini i na Sv. Andriji na drugim rovinjskim otocima nije planirana izgradnja smještajnih kapaciteta.


PRIJEDLOG PLANA


34

Za plansko razdoblje do.2017 2025. god. određuju se maksimalni smještajni kapaciteti i kategorija: a) Smještajni kapaciteti u zonama mješovite namjene

- kulturno-povijesna cjelina do 1.000 postelja (3*; 4* i 5*) - ostalo gradsko područje do 1.000 postelja (3*; 4* i 5*)

a1) U privatnom smještaju (domaćinstva) do 8500 postelja b) Smještajni kapaciteti u zonama isključivo turističke namjene ukupne površina 28,5

ha - u hotelima: - zona Monte Mulini do 2.000 postelja (4* i 5*) - površine 16,7 ha - otok Sv. Andrija do 800 postelja (4* i 5*) - površine 3,5 ha - otok Sv. Katarina do 400 postelja (4*) - površine 1,7 ha - zona Porton Biondi do 200 postelja (4*) - površine 4,6 ha

b1) kao pojedinačne građevine - mali hoteli, ukupne površina do 2,0 ha:

- Zona bolnice Martin Horvat do 200 postelja (4*) - površine 1,0 ha - Ostali mali hoteli do 400 postelja (4*)

c) Nautičari :

- Južna luka od 150 do 200 vezova u moru - Sjeverna luka od 380 do 400 vezova u moru

4. Gospodarstvo GUP-om su diferencirane dvije osnovne podjele gospodarskih zona: 1. Gospodarske zone isključive namjene 2. Mješovita namjena - pretežito poslovna 1. Gospodarske zone isključive namjene GUP-om su planirane gospodarske zone isključive namjene: a) Postojeće gospodarske zone na kojima je započeo proces realizacija - Gripole - Spinè - Štanga b) Prenamjena postojeće zone - Turnina - Montepozzo c) Planirana gospodarska zona isključive namjene

Calchiera 2. Mješovita namjena - pretežito poslovna GUP-om je planirano preseljenje i promjena namjene pojedinih postojećih gospodarskih zona. Planirana namjena tih zona je pretežito poslovna. Postojeće gospodarske zone koje mijenjaju sadašnju namjenu ili se izmještaju na novu lokaciju (sukladno uvjetima i okruženju u kojem se nalaze):

- TDR Rovinj i tvornica Mirna (kad se zadovolje uvjeti propisani Prostornim planom uređenja Grada Rovinja i ovim Planom) izmještaju se na novu lokaciju, a postojeće lokacije mijenjaju namjenu u višenamjenske gradske centre,


PRIJEDLOG PLANA


35

- kamenolom Montepozzo ukida se nakon isteka koncesije i dobiva novu namjenu: usluga, održavanje i čuvanje plovila, i dr.

- lokacija ex "Istarski boksiti" mijenja namjenu: mješovita - pretežito poslovna namjena autobusni kolodvor i garažni objekt,

- Lamanova mijenja namjenu u višenamjenski gradski centar i tržnicu

5. More Akvatorij u obuhvatu GUP-a podijeljen je u tri osnovne cjeline: − morske luke i pripadajući akvatorij − zona sporta i rekreacije u moru, − površine plovnih putova i ribarenja. a) akvatorij južne luke Sveta Katarina , b) akvatorij sjeverne luke Valdibora , c) akvatorij kupališta i rekreacije (širina obalnog pojasa min 100 m) , d) ostali akvatorij . U akvatorijima cjelinama su lokacije i obuhvat cjelina utvrđeni načelno. Detaljni razmještaj utvrditi će se kroz studije, odnosno detaljnom dokumentacijom prostornog uređenja. programima i projektima uređenja u skladu s Programom rada Gradonačelnika. a) planirane funkcije u akvatoriju: južne luke su:

morska luka otvorena za javni promet županijskog značaja, morska luka posebne namjene županijskog značaja, u kojoj će se obavljati djelatnosti nautičkog turizma -marina, morska luka posebne namjene županijskog značaja, za privez sportskih i rekreativnih plovila građana te granični prijelaz do preseljenja na novu lokaciju ;

b) planirane funkcije u akvatoriju: sjeverne luke su: morska luka otvorena za javni promet osobitog međunarodnog gospodarskog značaja, morska luka otvorena za javni promet županijskog značaja, morska luka otvorena za javni promet lokalnog značaja (Valdibora-bolnica), morska luka posebne namjene županijskog značaja, u kojoj će se obavljati djelatnosti nautičkog turizma -marina, morska luka posebne namjene županijskog značaja, za privez sportskih i rekreativnih plovila građana ;

c) akvatorij kupališta i rekreacije podijeljen je u dvije osnovne cjeline:

- uređena kupališta uz hotelske objekte (Monte Mulini), bolnicu Dr. Martin Horvat i gradska kupališta sportsko-rekreacijski centar sjeverni dio Valdibore, uvala Lone),

- prirodna obala ostalog dijela.

6. Sport i rekreacija Gradski sportski centar primarno za sportove na moru (veslanje, ronjenje, jedrenje i sl.) planiran je u dijelu Sjeverne luke Valdibora.


PRIJEDLOG PLANA


36

Sportsko rekreacijska zona Cuvi, višefunkcionalna je sportska zona za potrebe turista i građana Rovinja-Rovigno u kojoj je među ostalim moguće smjestiti gradski bazen, višefunkcionalnu dvoranu i objekte vodenih atrakcija. Sportska zona Valbruna definirana važećim GUP-om zadržava se i ovim planom primarno je određena kao zona za nogomet i prateće sportove. Utvrđuje se potreba rekonstrukcije sportskog centra Delfin i jedriličarskog kluba u Južnoj luci.

7. Javna i društvena namjena GUP-om su osigurane prostorne potrebe za rekonstrukciju i izgradnju objekata javne i društvene namjene. Ovim planom utvrđuje se mogućnost: - izgradnje novog pastoralnog centra u zoni Valbruna, - rekonstrukcije i dogradnje Provincijalata sestara Uršulinki, - izgradnje nove škole i vrtića u predjelu Lacosercio - dogradnja i rekonstrukcije gimnazije i gradnja dvorane - izgradnje, rekonstrukcije i dogradnje predškolske i školske ustanove u predjelu

Bolničko naselje, - izgradnja, rekonstrukcija i dogradnja predškolskih ustanova na svim postojećim

lokacijama, - izgradnje centra u predjelu Gripole za više sadržaja javne i društvene namjene, - izgradnja novog prostora u gospodarskoj zoni Gripole za potrebe JVP Rovinj , - izgradnja i rekonstrukcija Doma za starije i nemoćne osobe «Domenico Pergolis»,

depandanse u Zagrebačkoj ulici te i izgradnja novog doma za starije i nemoćne osobe u predjelu Karmelo u sjevernom dijelu Parka hrvatskih branitelja domovinskog rata,

- rekonstrukcija Doma kulture, - rekonstrukcija kazališta Gandusio, - izgradnja i rekonstrukcija gradske knjižnice, - izgradnja zgrade lučke uprave i turističke zajednice, - izgradnja i rekonstrukcija Centra izvrsnosti, - izgradnja hostela za mlade. Ovim planom omogućena je rekonstrukcija i nadogradnja ostalih objekata isključivo javne i društvene namjene.

8. Promet Cestovni promet Uglavnom se zadržava Organizacija cestovnog prometa iz važećeg GUP-a neznatno se mijenja i to prije svega u dijelu sabirnih prometnica. Uvjet za prihvatljivo funkcioniranje cestovnog prometa u vršnim oterećenjima je realizacija cjelovitog modela cestovnog prometa. Križanja glavnih prometnica u nivou definirano je rotondama kružnim raskrižjima ili semaforizacijom. Ovim Planom je planirano preseljenje i promjena namjene postojeće lokacije autobusnog kolodvora koji se nalazi u sklopu gospodarske zone ex TDR Rovinj.


PRIJEDLOG PLANA


37

Lokacija novog autobusnog kolodvora za međugradski i međunarodni promet utvrđuje se na lokaciji ex Istarski boksiti. postojećeg parkirališta na Concetti. Promet u mirovanju Utvrđene su potencijalne lokacije za garažne kuće: - u sastavu novog autobusnog kolodvora - lokacija ex "Istarski boksiti" postojećeg

parkirališta na Concetti, - u sastavu budućih višenamjenskih građevina na lokacijama tvornica Mirna i TDR,

te na Lamanovi i Turnini, - Concetta - parkiralište - lokacija bivši "Istarski boksiti". Javne parkirališne površine, u pravilu treba izvoditi kao dvonamjenske prostore (igrališta, parkovne površine, zeleni potezi i sl.) Pješački promet Planom je određeno da se uzduž cijele obale obuhvaćene GUP-om mora osigurati prostor za šetnice uz more, a koje u nekim dijelovima služe i za bicikliste i invalidska kolica (posebno od bolnice "Dr. Martin Horvat" do kulturno povijesne cjeline grada i od TN "Villas Rubin" do južne luke). Pomorski promet Određen je akvatorij lučkog područja sjeverne i južne luke. Unutar akvatorija načelno su definirane lokacije za buduće namjene u akvatoriju. Intervencije na obalnoj crti i u moru, a u cilju utvrđivanja pripadajućih kopnenih sadržaja i zaštite akvatorija, definirati će se kroz studije i detaljnu dokumentaciju prostornog uređenja. Željeznički promet Sukladno PP Istarske županije i PPUG-a Rovinj-Rovigno planira se rekonstrukcija dijela željezničke pruge Kanfanar-Rovinj sa ciljem revitalizacije, primarno u svrhu turističke ponude, a sekundarno za promet putnika i roba. Obnovljena željeznička pruga Rovinj-Kanfanar bi bila i u funkciji lokalnog prometa na razvojnoj osnovi grada, Rovinj - Rovinjsko Selo – Kanfanar Do vremena aktiviranja željezničkih postrojenja treba čuvati koridor željezničke pruge s mogućnosti uređenja istog za biciklističke i pješačke staze i prostor za stanične objekte. Planirana je izgradnja stajališta željeznice na lokaciji Mondelaco . Zračni promet Na području GUP-a nema predviđenih lokacija za heliodrome. Telekomunikacije Iz osnovnih smjernica razvoja definiranih na nivou Države i razini Županije vidljiva je transformacija telekomunikacija. Raspored baznih stanica u gradu Rovinju-Rovigno utvrditi će se na lokacijama koje će zajednički koristiti tvrtke koje pružaju ovu vrstu usluga..


PRIJEDLOG PLANA


38

9. Infrastruktura Odvodnja Sustav odvodnje u obuhvatu GUP-a planira se na slijedeći način:

• sustav kolektora s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda Cuvi na lokaciji sadašnjeg uređaja i podmorskim ispustom u more, pokriva prostor unutar granica obuhvata Generalnog urbanističkog plana;

• sustav otočića otoka Sv.Andrija s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda kao zasebnim uređajem III stupnja i podmorskim ispustom u more za rješavanje otpadnih voda na otocima Sv.Andrije i Maškin.

Na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda „Cuvi“ (UPOV „Cuvi“) izgrađen je predtretman otpadnih voda i podmorski ispust uređaja. UPOV „Cuvi“ je predviđeno rekonstruirati i izgraditi III stupanj pročišćavanja. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda „Sv.Andrija“ izgrađen je do III stupnja pročišćavanja MBR tehnologijom. Oborinske vode prikupljati će se razdjelnim sustavom građenja kanalizacije na način da se cijelo područje Grada podijeli na manje slivne površine sa kojih će se oborinske vode za svako pojedino slivno područje prihvatiti i odvoditi razdjelnim sustavom kanalizacije do konačnog recipijenta, a koji može biti glavni kolektor, more (ispust), upojna građevina (upuštanjem u tlo) ili vodotok. Način prihvata i odvodnje oborinskih voda treba rješavati primjenjujući princip integriranog rješenja odvodnje u prostoru što znači da će se u ovisnosti o postojećoj izgrađenosti promatranog područja odnosno u odnosu na planske dokumente i utvrđene namjene površina, u odnosu na upojnu moć tla na mjestu ispuštanja kao i provjerom utjecaja razine mora na ispustima u isti primjeniti pozitivna i racionalna tehnička rješanja. Prije ispuštanja oborinskih voda u glavne oborinske kolektore, more, vodotoke ili podzemlje oborinske vode moraju se što je moguće duže zadržati unutar pojedinog sliva usporavanjem tečenja i retencioniranjem te pročišćavanjem od ulja i masnoća sa zauljenih javnih površina. Vrijeme zadržavanja određuje se uvjetima in situ i stanju glavnih kolektora, visini visoke vode mora i mogućnošću upoja tla na mjestu ispuštanja u podzemlje. Oborinske vode prikupljanju se u javne objekte za odvodnju samo sa javnih površina dok se oborinske vode sa građevinskih čestica trebaju rješavati unutar istih. Iznimno u nepovoljnim uvjetima izgradnje zgrada u odnosu na uvjete odvodnje (zgrade u kulturno-povijesnoj cjelini bez vrtova odnosno nedostatne površine za izgradnju upojnih građevine, zbog same konfiguracije terena – depresije odnosno zemljište nedovoljne upojne moći) moguće je uz dokaze o istom i uz suglasnost nadležne gradske službe, prema uvjetima vlasnika javne građevine za odvodnju oborinskih voda priključiti i otpadne vode tih zgrada. Povratni periodi za dimenzioniranje javnih objekata za prihvat i odvodnju oborinskih voda utvrditi će se za svaki pojedini sliv u odnosu na ugroženost i racionalnost izgradnje. Za stambena naselja povratni period je 2 godine, za društvenu izgradnju i


PRIJEDLOG PLANA


39

područja veće ugroženosti P=5 godina. Za sabirne otvorene kanale -vodotoke povratni period je 20 godina. U ovom planskom razdoblju potrebno je prioritetno završiti planirani gradski sustav i izgraditi kanalizacijsku mrežu za sjeverni dio grada. Vodoopskrba Postojeća koncepcija vodoopskrbe za grad Rovinj-Rovigno prihvatljiva je za plansko razdoblje do 2017. 2025. god. Utvrđuje se potreba rekonstrukcije i poboljšanja postoje mreže i povećanje kapaciteta vodosprema (Monvi 2000m3, Rovinj I. i II. 2600 m3). Uvjeti za izgradnju i rekonstrukciju vodosprema pored ostalih moraju se temeljiti na konzervatorskim smjernicama (utvrditi eventualne arheološke lokalitete) i smjernicama krajobraznog uređenja (s obzirom na veličinu volumena i vizualnu izloženost). GUP-om je omogućena rekonstrukcija postojeće i izgradnja nove mreže. GUP-om se omogućuje istraživanje isplativosti modernih tehnologija u cilju racionalizacije korištenja pitke vode (npr. izgradnja uređaja za desalinizaciju). Uređenje vodotoka Za područje obuhvata GUP-a nije izrađen Plan upravljanja vodnim područjem, Planom su određene površine i koridori za uređivanje evidentiranih vodotoka Mondelako (Calchiera – Mondelaco) i Kanal Dugo polje (Campolongo) potokom Martin, način utvrđivanja koridora vodotoka do utvrđivanja inundacijskog područja (javnog vodnog dobra i vodnog dobra), te uvjeti za gradnju u koridorima vodotoka. Cilj uređenja vodotoka je osiguranje neškodljivog protoka slivnih voda, zaštita građevinskih područja, infrastrukturnih građevina, poljoprivrednih površina i drugih vriiednijih sadržaja od bujičnih voda, te držanje erozije u prihvatljivim granicama.

Elektroenergetska mreža

Postojeća koncepcija elektroenergetske mreže za grad Rovinj-Rovigno prihvatljiva je za plansko razdoblje do 2017. 2025. god. Do kraja planskog perioda (. 2017. god.) računa se s vršnim opterećenjem distribucije 52,2 MW. Prijenosna mreža 110 kv, 20 kv, 10 kv i ostali objekti u funkciji distribucije električne energije (rasklopišta i trafostanice) moraju biti u skladu sa smjernicama iz GUP-a.

Opskrba plinom

Ukupna instalirana snaga na cjelokupnom području Grada Rovinja-Rovigno koja bi se sastojala od mnogo manjih jedinica ne bi smjela prelaziti 20 MW. Za tu primjenu predviđen je dodatni kapacitet u MRS Rovinj na srednjem tlaku od 3250 Sm3/h. Mjerno redukcijska stanica (MRS) je niski objekt površine 15 m2, a služi za preuzimanje plina iz visokotlačnog transportnog plinovoda, reduciranje tlaka na niži distributivni tlak, te mjerenje predane količine plina distributivnoj plinovodnoj mreži


PRIJEDLOG PLANA


40

radi obračuna. Lokacija MRS Rovinj-Rovigno je na prostoru Turnina – Campolongo u koridoru visokotlačnog plinovoda Pula – Umag. Vršni kapacitet MRS Rovinj za potrebe gradske distributivne mreže je 4000 Sm3/h tlaka 4 bara 6750 te 8000 Sm3/h tlaka 16 bar za buduću potrošnju npr. prema Pazinu što ukupno daje 12000 Sm3/h.Sm3/h.

10. Zaštita prirodne i graditeljske baštine U okviru cjelokupnog područja obuhvata Plana, koje već kao jadransko priobalno područje predstavlja prostor posebne vrijednosti i osjetljivosti, identificirana su značajnija kulturna dobra i dijelovi prirode. Mjere očuvanja i zaštite kulturnih dobara i dijelova prirode uvrštenih u popis temeljem važećih zakonskih odredbi i evidentiranih PPIŽ, PPU Grada Rovinja-Rovigno utvrđene su točkom 9. ovih Odredbi. Svi zahvati u prostoru za područja i lokalitete evidentirane na kartografskom prikazu 4.1. Uvjeti korištenja i područja primjene posebnih mjera zaštite, moraju se provoditi uz suglasnost tijela državne uprave nadležnih za prirodna i kulturna dobra. Planom se razlikuju dvije osnovne kategorije krajobraznih, prirodnih i kulturno povijesnih cjelina: - zaštita utvrđena na temelju zakona i drugih propisa - zaštita zasnovana na temelju važećih odluka, te odredbi važećih prostornih

planova i ovoga plana Zaštita prirodne baštine Svi obuhvaćeni dijelovi prirode, kako zaštićeni tako i evidentirani, ovim se Planom izjednačavaju u smislu njihovog očuvanja i zaštite. Mjere očuvanja i zaštite svih zaštićenih dijelova prirode određuju se istovjetno u skladu sa zakonom, odredbama prostornih planova šireg područja i ovim odredbama. Zaštita graditeljske baštine GUP-om su obuhvaćena samo nepokretna kulturna dobra. Nepokretna kulturna dobra su kulturno-povijesna cjelina grada Rovinja-Rovigno, pojedine građevine ili njezini dijelovi, građevine s okolišem, arheološko nalazište i arheološke zone, uključujući i podvodna nalazišta i zone, vrtovi, perivoji, parkovi, tehnički objekti s uređajima i drugi slični objekti. GUP-om su utvrđene mjere zaštite i očuvanja kulturnih dobara. Sustav mjera zaštite jest ukupnost svih zaštitnih mjera utvrđenih radi potpune zaštite i očuvanja pojedinog kulturnog dobra. Kulturna dobra bez obzira na vlasništvo, preventivnu zaštitu ili registraciju uživaju zaštitu prema odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Kulturno-povijesna cjelina grada Rovinja-Rovigno upisana je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – Listu zaštićenih kulturnih dobara, pod rednim brojem Z-4811; rješenjem Ministarstva kulture Republike Hrvatske - KLASA: UP I -612-08/10-06/0135; UR:BROJ: 532-04-01-1/3-11-2 od 21.ožujka 2011.godine, (koje je defakto revizija rješenja Konzervatorskog zavoda u Rijeci broj 01-192/I od 15.12.1963.god. kojim je Kulturno - povijesna cjelina grada Rovinja-Rovigno zaštićena kao spomenik


PRIJEDLOG PLANA


41

kulture i upisana u Registar nepokretnih spomenika kulture Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Rijeci pod registarskim brojem RRI-53). Sukladno zakonskim propisima, na području Kulturno-povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno utvrđene su zone „A“ (potpuna zaštita povijesnih struktura), „B“ (djelomična zaštita povijesnih struktura) i „C“ (ambijentalna zaštita) u kojima se primjenjuju posebni sustavi mjera zaštite. Sustav mjera zaštite svake od pojedinih zona detaljno je opisan u Rješenju (Klasa: UP-I-612-08/10-06/0135; Urbroj:532-04-01-1/3-11-2 od 21. ožujka 2011.godine) Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Uprave za zaštitu kulturne baštine, koje je osnova za izdavanje svih posebnih uvjeta za bilo koju intervenciju u prostoru.

11. Ostale zaštićene površine Nepokretnim kulturnim dobrom smatra se i krajobraz koji sadrži povijesno karakteristične strukture koje svjedoče o čovjekovoj nazočnosti u prostoru. U tom smislu GUP je odredio potrebu zaštite i uređenja rubova grada – kultivirani mediteranski krajobraz.

Sve aktivnosti koje koriste prostor mediteranskog kultiviranog poljoprivrednog krajobraz trebaju biti planski kontrolirane i usmjeravane na način da se potencijal prostora koristi uz zaštitu prirodnih resursa, posebno neobnovljivih, kao vrijednosnih prostornih struktura za razvoj drugih djelatnosti u budućnosti, gdje upravo poljoprivredna djelatnost, proizvodnja zdrave hrane ima posebno značajno mjesto.

12. Izrada studija utjecaja na okoliš i detaljne dokumentacije prostornog uređenja

Studije utjecaja na okoliš izrađivati će se za prostore utvrđene posebnim propisima i PP Istarske županije. Detaljniji dokumenti prostornog uređenja Generalnim urbanističkim planom određen je obuhvat obveznih urbanističkih i detaljnih. Za prometne i infrastrukturne objekte omogućeno je građenje temeljem odredbi GUP-a.

Pojmovnik korištenih izraza – termina iz prostornog i

urbanističkog planiranja

Odredba 5.

Sastavni dio ovih odredbi je i Pojmovnik korištenih izraza ter15mina iz prostornog i urbanističkog planiranja koji je izrađen kao privitak nakon Odredbe 173. U tekstu Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana grada Rovinja-Rovigno korišteni su stručni i zakonima i drugim propisima određeni ili uvjetovani izrazi (termini) koji imaju precizno utvrđeno praktično i pravno značenje. U cilju boljeg razumijevanja svih sastavnica ovog urbanističkog dokumenta, prigodom stručnih i javnih rasprava od strane svih mjerodavnih subjekata odlučivanja, priložen je i ovaj izbor najvažnijih ili najčešćih stručnih izraza korištenih u Planu:


PRIJEDLOG PLANA


42

adaptacija

sanacija i svako drugo izvođenje radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva postojeće građevine, ali kojim se radovima ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena,

blok

dio gradskog prostora definiran sa svih strana uličnom mrežom i/ ili drugom javnom gradskom površinom (trg, park, javno zelenilo i sl.);

etaže građevine (zgrade)

- podrum (Po)

dio građevine čiji je volumen potpuno ukopan ili je ukopan više od 50 % u konačno zaravnani i uređeni teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. Podrum se ne smatra nadzemnom etažom.

- potpuno ukopani podrum (Po)

dio građevine čiji je volumen 100 % ukopan u konačno zaravnani i uređeni teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. Potpuno ukopani podrum može imati tlocrtnu površinu do najviše 70% građevne čestice i biti na udaljenosti najbliže 2,0 m od granica vlastite građevne čestice, ako je teren iznad njega oblikovan na način da ne ulazi u k-ig i ako na tom dijelu čestice nema vrjednijeg postojećeg zelenila. Krovna ploha dijela potpuno ukopanog podruma koji je širi od tlocrtne površine nadzemnih dijelova građevine treba biti uklopljena u uređenje konačno zaravnanog i uređenog terena te hortikulturno uređena kao zeleni krov.

- nadzemna etaža

dio građevine čiji je volumen potpuno ili najmanje 50% izvan konačno zaravnanog i uređenog terena, a to su: suteren, prizemlje, etaže kata i potkrovlje. Nadzemnom etažom se ne smatraju građevinski dijelovi zgrade iznad ravnog krova zgrade, kao što su zatvoreni dijelovi konstrukcije stubišta, strojarnice lifta, klimatizacije, ventilacije i sl., čiji gabariti nisu veći od tehnoloških potreba i ne omogućuju korištenje tog prostora u smislu osnovne namjene građevine.

- suteren (S)

dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno nalazi se najviše jednim cijelim svojim pročeljem izvan terena. Suteren se smatra nadzemnom etažom.

- prizemlje (P)

dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova).

- kat (K)

dio građevine čiji se prostor nalazi između dva stropa iznad prizemlja.


PRIJEDLOG PLANA


43

- potkrovlje (Pk)

dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog krova čija visina nadozida ne može biti viša od 1,2m, odnosno ispod ravnog krova posljednje najviše planom dozvoljene etaže (etaže potkrovlja kod ravnog krova).

- etaža potkrovlja kod ravnog krova (Pk)

najviša dopuštena etaža zgrade (potkrovlje) oblikovana ravnim krovom čija tlocrtna površina zatvorenih i/ili natkrivenih dijelova iznosi najviše 60% tlocrtne površine zgrade. Volumen takvog potkrovlja mora biti smješten, odnosno razvijen, unutar zamišljene projekcije gabarita potkrovlja projektiranog s kosim četverostrešnim krovom najvećeg krovnog nagiba 22° i nadozida najviše visine 1,2 m. Iznimno, za poluugrađene i ugrađene građevine, volumen potkrovlja s ravnim krovom može biti smješten i bliže, odnosno do ruba zgrade koji se nalazi na međi/međama građevne čestice prema susjednoj građevnoj čestici s kojom čini dvojnu građevinu.

funkcionalna jedinica

jedna prostorija ili skup prostorija jednoznačne namjene koje čine samostalnu uporabnu cjelinu;

gospodarska javna infrastruktura

su mreže, neposredno namijenjene izvođenju gospodarskih javnih službi s područja prometa, energetike, komunalnoga gospodarstva, upravljanja vodama i gospodarenja drugim vrstama prirodnog bogatstva ili zaštite okoliša, kao i druge mreže i objekti u javnom korištenju. Gospodarska javna infrastruktura je državnoga i lokalnog značenja;

grad Rovinj-Rovigno

označava naselje Rovinj-Rovigno sa statusom grada;

Grad Rovinj-Rovigno

označava Rovinj-Rovigno, teritorijalnu-upravnu jedinicu kao posebnu jedinicu lokalne samouprave (JLS);

gradivi dio građevine čestice

površina građevne čestice predviđena za smještaj građevina, a određena je općim i posebnim uvjetima za uređenje prostora u pogledu najmanjih udaljenosti građevina od međa građevne čestice (obavezni građevni pravac, građevni pravac i dr.).

građevni pravac

zamišljeni pravac na kojem se nalazi pročelje osnovne građevine u odnosu na regulacijski pravac.

građevine stambene namijene

mogu biti: obiteljske, više obiteljske, te više stambene građevine.

- obiteljska građevina

stambena građevina s najviše 3 funkcionalne, odnosno stambene jedinice, pri čemu se i apartman smatra stambenom jedinicom.


PRIJEDLOG PLANA


44

- više obiteljska građevina

stambena građevina s najmanje 4, a najviše 6 funkcionalnih, odnosno stambenih jedinica, pri čemu se i apartman smatra stambenom jedinicom.

- više stambena građevina

stambena građevina s najmanje 7, a najviše 16 funkcionalnih, odnosno stambenih jedinica, pri čemu se i apartman smatra stambenom jedinicom.

građevinsko područje naselja

koje je utvrđeno prostornim planom uređenja grada Rovinja-Rovigno je izgrađeni i uređeni dio naselja i neizgrađeni dio područja tog naselja planiran za njegov razvoj i proširenje,

- izgrađeni dio građevinskog područja

područje određeno prostornim planom koje je izgrađeno.

- neizgrađeni dio građevinskog područja

je područje određeno prostornim planom planirano za daljnji razvoj, a sastoji se iz uređenog i neuređenog dijela.

- uređeni dio građevinskog područja

neizgrađeni dio građevinskog područja na kojemu je urbanističkim planovima uređenja koji su na snazi planirana osnovna infrastruktura:

o prometna površina preko koje se osigurava pristup do građevne čestice,

o građevine za odvodnju otpadnih voda (zadovoljavajućeg raspoloživog kapaciteta),

o vodoopskrbna mreža (zadovoljavajućeg raspoloživog kapaciteta),

o niskonaponska elektroenergetska mreža (zadovoljavajućeg raspoloživog kapaciteta).

- neuređeni dio građevinskog područja

neizgrađeni dio građevinskog područja određen ovim prostornim planom na kojem nije izgrađena planirana osnovna infrastruktura.

- gradivi dio građevinskog područja

građevinsko zemljište koje se sastoji od izgrađenog, uređenog ili dijela područja koje je prostornim planom namijenjeno za građenje građevine ili uređenje površina javne namjene, odnosno od neizgrađenog dijela ovim planom predviđenog za građenje. Razgraničenje između izgrađenog i neizgrađenog dijela vrši se rubom građevnih čestica.

- negradive površine

sve one površine na kojima se građenje ne predviđa zbog predviđenog sustava mjera zaštite prirode, kulturnih dobara, urbanog krajobraza te zbog nepovoljnih geomehaničkih svojstava tla ili moguće ugroženosti od elementarnih nepogoda.

građevinska (bruto) površina zgrade

zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova (etaža) zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) određenih prema vanjskim mjerama svih obodnih zidova s oblogama, osim površine vanjskog dizala koje se dograđuje na postojeću zgradu, a koja se izračunava na način propisan prema važećim zakonskim propisima.


PRIJEDLOG PLANA


45

građevine i prostorije stambene namjene

stambene građevine i prostorije koje su namijenjene stanovanju, te sadrže prostorne elemente stana ili apartmana, definirane posebnim propisima, čija se namjena ovim Planom, u smislu stanovanja, u potpunosti izjednačava. Građevine stambene namjene većim su dijelom svoje površine i većim brojem funkcionalnih (stambenih ili poslovnih) jedinica namijenjene stanovanju.

interpolacija

gradnja na građevnoj čestici koja se nalazi u pretežito izgrađenom uličnom potezu, odnosno pretežito dovršenom predjelu naselja.

izvorni urbanistički planovi

planovi temeljem kojih je prvobitno formirano i započeto s izgradnjom određeno područje Grada, a dostupni su na uvid u Odsjeku za prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Rovinja;

koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis)

odnos građevinske (bruto) površine građevina i površine građevne čestice,

koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig)

odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice (zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže);

komunalna infrastruktura

su građevine namijenjene opskrbi pitkom vodom, odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda, održavanju čistoće naselja, sakupljanju i obradi komunalnog otpada, te ulična rasvjeta, tržnice na malo, groblja i površine javne namjene u naselju;

lokacijski uvjeti

kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu zahvata u prostoru koji se na temelju prostornog plana i posebnih propisa određuju lokacijskom dozvolom ili građevinskom dozvolom;

lokalni uvjeti

temeljna polazišta za izradu detaljnijih prostornih planova i urbanističko – tehničkih uvjeta za zahvat u prostoru, a sadrže elemente stanja i prostornih mogućnosti, npr:

o reljef, voda, zelenilo; o posebno vrijedni dijelovi prirodnog nasljeđa i kulturno-povijesnih građevina i cjelina; o karakteristični i vrijedni pogledi i slike mjesta; o ambijenti, mjesta okupljanja i sastajanja ljudi te pojedine građevine; o trgovi, ulice i druge javne površine; o veličina i izgrađenost građevnih čestica, način gradnje te visina i površina postojećih građevina; o opremljenost komunalnom i prometnom infrastrukturom; o komunalna oprema; o druge posebnosti i vrijednosti.


PRIJEDLOG PLANA


46

Najmanji prostorni obuhvat za koji se utvrđuju lokalni uvjeti je ulični potez ili dio uličnog poteza koji čini prostornu cjelinu ili urbani blok - zonu omeđenu javnom površinom.

način gradnje građevina (zgrada)

može biti slobodnostojeći, poluugrađeni i ugrađeni:

- slobodnostojeća građevina (SS)

građevina koja sa svih strana ima neizgrađeni prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu); uz građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina koja istovremeno ne može biti i na međi/međama predmetne građevne čestice;

- poluugrađena ili dvojna građevina (D)

Građevina koja se jednom cijelom stranom ili najmanje trećinom (1/3) duljine jedne strane nalazi na međi građevne čestice prema susjednoj građevnoj čestici, a s drugih strana ima neizgrađeni prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu); uz građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina koja se istovremeno može nalaziti i na istoj međi predmetne građevne čestice kao i osnovna građevina;

U slučaju kada se poluugrađena građevina samo jednim dijelom strane nalazi na granici vlastiti građevne čestice, udaljenost preostalih dijelova te strane mora biti najmanje 3,00 m, odnosno sukladno protupožarnim propisima. U protivnom dijelovi pročelja i krovnih ploha na manjoj udaljenosti od propisane, ne smiju imati otvore.

U koliko se poluugrađena građevina planira cijelom stranom na granici vlastite građevne čestice, udaljenost njenog građevnog pravca od regulacijskog mora biti najmanje 5,0 m, odnosno udaljenost građevnog pravaca može biti najbliža za pola udaljenosti građevnog pravca od regulacijskog pravca, postojeće susjedne građevine s kojom čini dvojnu građevinu.

- ugrađena građevina (skupna građevina, niz) (S)

građevna cjelina (sklop) od najmanje tri međusobno prislonjene osnovne građevine približno jednakih gabarita i oblikovanja, odnosno građevina koja se s najmanje dvije cijele strane, i to najmanje trećinom (1/3) duljine svake od tih strana, nalazi na međama građevne čestice prema susjednim građevnim česticama, a s drugih strana ima neizgrađeni prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu); uz građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina koja istovremeno može biti i na međi/međama predmetne građevne čestice;

U slučaju kada se samo jedan dio jedne strane nalazi na granici vlastiti građevne čestice, udaljenost preostalih dijelova te strane mora biti najmanje 3,00 m, odnosno sukladno protupožarnim propisima. U protivnom dijelovi pročelja i krovnih ploha na manjoj udaljenosti od propisane, ne smiju imati otvore. Ugrađenom građevinom se smatra i poluugrađena građevina ako ona zajedno sa postojećim građevinama na susjednoj/susjednim građevnim česticama čini dio niza, odnosno skupnu građevinu.

U koliko se ugrađena građevina planira cijelom stranom, odnosno cijelim stranama na granici vlastite građevne čestice, udaljenost građevnog pravca od regulacijskog pravca mora biti najmanje 5,0 m, odnosno pola udaljenosti građevnog pravca od regulacijskog pravca postojeće susjedne građevine s kojom čini ugrađenu građevinu prema kojoj je cijelom stranom na granici.


PRIJEDLOG PLANA


47

namjena prostora/površina

planirani sustav korištenja prostora, odnosno uporabe građevina, površina i zemljišta određena odgovarajućim dokumentom prostornog uređenja,

oblikovanje građevina (zgrada):

- balkoni, lođe, istaci

dijelovi građevine, u višim etažama, koji su smješteni unutar gradivog dijela građevne čestice:

o balkon

otvoreni dio zgrade koji je istaknut izvan ravnine pročelja zgrade najčešće izveden kao konzolno ugrađena ploča;

o lođa

otvoreni dio zgrade koji je uvučen u tijelo zgrade i otvoren najviše sa dvije strane;

o istaci

konzolni dijelovi građevine izvan plohe pročelja i iznimno izvan građevnog pravca kao što su: krovne strehe, horizontalne okapnice iznad otvora prozora, balkonskih vrata i sl., vertikalni fasadni elementi, te krovne atike, istaknuti najviše do 0,3 m, kao i konzolna streha natkrivenog ulaza u zgradu do 0,8 m izvan plohe pročelja, odnosno površine do 1,2 m2;

- kosi krov

završni konstruktivni dio zgrade iznad posljednje dozvoljene nadzemne etaže

izgrađen od kosih ploha nagiba 17-22°, što ovisi o vrsti pokrova. Građevina s kosim

krovom može imati najmanje 51% krovne plohe zadnje etaže građevine izgrađeno od kosih ploha. Kosi krov mora biti dvostrešan ili višestrešan.

- krovna atika

niski zid iznad vijenca; može služiti za vizualno prikrivanje kosog krova.

- krovna kućica

dio krovne konstrukcije u potkrovlju iznad ravnine krovne plohe kod kosog krova obvezno uvučen od ravnine pročelja.

- krovna terasa

vanjski korisni prostor potkrovlja koji se nalazi iznad zadnjeg kata građevine, a nije natkriven konstruktivnim dijelovima građevine.

- nadozid

produžetak zida pročelja građevine iznad stropne konstrukcije. Nadozid u kontekstu potkrovlja kod ravnog krova je ograda na rubu pročeljnog zida te može biti i od drugog materijala (staklo, metal, inox i sl.). Visina nadozida ne može biti viša od 1,2 m mjereno na unutrašnjem rubu zida, odnosno ograde od završne kote gotovog poda do vrha ograde.

- ravni krov

završni konstruktivni dio zgrade iznad posljednje dozvoljene nadzemne etaže

izgrađen od ravnih ploha nagiba do 5°.


PRIJEDLOG PLANA


48

- vijenac građevine

Horizontalna krovna streha izvan plohe pročelja, iznad zadnjeg kata, odnosno u nivou krovne plohe.

obuhvat zahvata u prostoru

područje u kojem se planira izgradnja građevine određeno kao trasa, koridor, odnosno površina katastarskih čestica i/ili njezinih dijelova, određeno na odgovarajući način.

održavanje građevine

izvedba građevinskih i drugih radova radi očuvanja bitnih zahtjeva za građevinu tijekom njezinog trajanja, kojima se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena,

opremanje zemljišta

osiguravanje uvjeta za gradnju planom određene građevine izgradnjom javne infrastrukture i priključivanja na nju, čime se omogućava uporabljivost zemljišta za namjene, određene prostornim dokumentom;

osnovna građevina

građevina iste ili pretežite namjene sukladno prostorno-planskoj namjeni, površine unutar koje se nalazi građevna čestica na kojoj se građevina nalazi ili planira;

osnovna namjena prostora/površina

planirano korištenje prostora/površina podređeno jednoj funkciji (naselje, poljoprivreda, šume, promet, gospodarstvo, sport, rekreacija i dr.) unutar koje se mogu planirati i druge namjene ili sadržaji, koji isključivo proizlaze iz potrebe osnovne namjene,

pomoćne građevine

građevina koja se gradi na građevnoj čestici namijenjenoj gradnji osnovne građevine, a čija je namjena u funkciji osnovne građevine, kao što su: građevina za smještaj vozila, spremište, drvarnica, vrtna sjenica, nadstrešnica i slična građevina sukladno Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima

Pomoćnom građevinom smatra se i cisterna za vodu, podzemni i nadzemni spremnik kapaciteta do 10 m3, sabirna jama i slična građevina, ukoliko je njena visina na najnižoj točki konačno zaravnanog i uređenog terena uz građevinu viša od 1,0 m,

područje obuhvata urbanističkog plana uređenja

prostorno i funkcionalno zaokruženo područje

postojeća građevina

građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema Zakonu o gradnji ili posebnom zakonu s njom izjednačena.

postojeća katastarska čestica

čestica evidentirana katastarskim planom;


PRIJEDLOG PLANA


49

površina javne namijene

svaka površina čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste, nerazvrstane ceste, ulice, biciklističke staze, pješačke staze i prolazi, trgovi, tržnice, igrališta, parkirališta, groblja, parkovne i zelene površine u naselju, rekreacijske površine i sl.),

pretežita namjena

planirano korištenje prostora/površina za više različitih funkcija, od kojih je jedna prevladavajuća naprema drugim planiranim površinama;

prostori po dovršenosti:

- dovršeni dijelovi

morfološke i programske promjene su najstrože kontrolirane (povijesno nasljeđe) ili nisu niti moguće, i bitno bi smanjile vrijednost gradske izgrađene i neizgrađene strukture; to su gradska područja koja imaju status povijesnog nasljeđa, dovršena nova naselja izgrađena prema izvornim urbanističkim planovima, cjeloviti kompleksi jedne namjene;

- nedovršeni dijelovi

područje s dovoljno razvijenom mrežom ulica, mrežom drugih javnih površina i prepoznatljivom fizičkom strukturom; prostor se uređuje sa ciljem dopune i unapređivanja stanja, nova gradnja i uređivanje (izgrađenog i neizgrađenog) se interpolira;

- neregulirani predjeli

područje na kojem ne postoji ni ulična mreža niti mreža drugih javnih površina ili je postojeća mreža toliko deficitarna da nije moguća gradnja bez planiranja novih ulica i drugih pratećih javnih površina; urbana područja u koja se unosi promjena koja bitno mijenja karakter područja (morfologiju, aktivnost-namjenu, intenzitete - urbanitet);.

rampa

kolni i pješački prilaz podzemnoj etaži (Po) nagiba do 12.5 % s prelazima od 6% sve unutar čestice, ukoliko je zid rampe viši od 1,5 m potrebno je terasasto se udaljiti 1,5 od ruba čestice, na način koji je propisan za potporne zidove;

regulacijski pravac

pravac povučen granicom građevne čestice koja razgraničuje površinu postojećeg prometnog koridora/trase (prometne površine) u izgrađenim dijelovima građevinskih područja, odnosno površinu planiranog prometnog koridora (javne prometne površine) od površina građevnih čestica u nedovršenim dijelovima građevinskih područja.

složena građevina

sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih osnovnih građevina,

teren:

- prirodni teren

neizgrađena površina zemljišta (građevne čestice), bez promjene kote terena u odnosu na zatečeni teren, koja je uređena kao zelena površina bez podzemne ili


PRIJEDLOG PLANA


50

nadzemne gradnje i natkrivanja, parkiranja, bazena, sportsko-rekreacijskih igrališta i slično, a prikazana na geodetskom snimku zatečenog stanja, geodetskom situacijskom nacrtu ili drugoj odgovarajućoj geodetskoj podlozi s prikazom visinskih kota;

- konačno zaravnan i uređen teren

uređeni parter čestice (zemljana podloga, opločenja i sl.), čija visinska kota u odnosu na visinsku kotu prirodnog terena prije gradnje može varirati najviše do +0,80 m.

Pod konačno zaravnanim i uređenim terenom ne smatra se ulazna rampa u podrumsku etažu najveće širine 5,0 m za spuštanje u garažu, smještena uz pročelje, te vanjske stube na terenu uz građevinu, najveće širine 1,50 m uz građevinu za potrebe pristupa u podrumsku etažu. Kako bi se nedvojbeno mogao dokazati status konačno zaravnanog i uređenog terena, potrebno je prilikom ishođenja akta za gradnju priložiti geodetski projekt, odnosno geodetski snimak s visinskim kotama prirodnog terena prije gradnje.

- kosi teren

teren čiji je nagib veći od 15% u svim presjecima paralelnim sa smjerom nagiba.

tlocrtna površina (TP)

površina dobivena vertikalnom projekcijom svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih nadzemnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključujući nadzemni dio podruma i nadstrešnicu i terase u prizemlju kada su one konstruktivni dio podzemne etaže. U tlocrtnu površinu se ne uračunavaju pješačka staza i vanjske stube iznad potpuno ukopanog podruma, najveće širine do 1,50 m za potrebe pješačkog pristupa do ulaza u zgradu, u koliko čine dio hortikulturnog uređenja čestice;

urbana sanacija

skup planskih mjera i uvjeta kojima se poboljšava karakter izgrađenih područja devastiranih nezakonitim građenjem i na drugi način;

visina građevina (zgrada):

• visina građevine s ravnim krovom (bez etaže potkrovlja)

mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata,

• visina građevine s kosim krovom (s etažom potkrovlja)

mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m,

• visina građevine s ravnim krovom (s etažom potkrovlja)

mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba ograde, čija visina ne može biti viša od 1,2 m.

• ukupna visina građevine s ravnim krovom (bez etaže potkrovlja)

mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova


PRIJEDLOG PLANA


51

• ukupna visina građevine s kosim krovom (s etažom potkrovlja)

mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova,

zamjenska građevina

nova građevina izgrađena na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno

uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne

mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine,

1. Uvjeti određivanja razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

1.1. Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene

Odredba 6. Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene u Generalnome urbanističkom planu su:

• postojeći i planirani broj stanovnika;

• postojeći i planirani broj turista i drugih povremenih stanovnika;

• temeljna obilježja prostora Rovinja-Rovigno i ciljevi razvitka urbane strukture i razvitka grada;

• valorizacija postojeće prirodne i izgrađene sredine;

• održivo korištenje i kvaliteta prostora i okoliša i unapređivanje kvalitete života;

• poticanje razvoja pojedinih gradskih prostornih cjelina;

• racionalno korištenje infrastrukturnih sustava.

1.2. Korištenje i namjena prostora Odredba 7.

Površine javnih i drugih namjena razgraničene su i označene bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu broj 1: KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA u mjerilu 1:5000 i to: 1. Kulturno-povijesna cjelina grada M1-Z 2. Mješovita namjena M

• mješovita- pretežito stambena M1

• mješovita (poseban program) M1-1

• mješovita - pretežito poslovna M2

• «stancija» ST 3. Javna i društvena namjena (crvena) D

• upravna D1

• socijalna D2

• zdravstvena D3

• predškolska D4

• školska D5


PRIJEDLOG PLANA


52

• kulturna D6

• znanost, tehnološki parkovi D7

• vjerska D8

• površine na kojima su moguće sve javne i društvene namjene označene su kao D (sve navedene i druge javne i društvene namjene)

4. Gospodarska namjena G

• proizvodna namjena I

• poslovna namjena - pretežito uslužna K1

• poslovna namjena - pretežito trgovačko ugostiteljska K2

• poslovna namjena - pretežito komunalno - servisna uslužnaK3

• površine na kojima su moguće sve gospodarske namjene označene su kao K (sve navedene i druge gospodarske namjene)

• ugostiteljsko – turistička namjena (skupina hoteli) T1

• ugostiteljsko - turističku namjenu - informacijski punktovi T4

• ugostiteljsko-turističku namjenu – marina (kopneni dio) LN 5. Sportsko - rekreacijska namjena

• sportska namjena R1

• rekreacija rekreacijska namjena R2

• uređena kupališta R3

• prirodne plaže i lungomare R4

• plažni objekti R5

• polu uređene plaže R6

• sport i rekreacija u moru R7 6. Javne zelene površine

• javni park Z1

• gradske park – šume (zaštićene park-šume) Z2

• tematski park Z3 7. Zaštitne zelene površine i kultivirani mediteranski krajobraz

• zaštitne zelene površine Z

• kultivirani mediteranski krajobraz MK 8. Komunalne građevine

• groblje G

• tržnica T 9. Površine infrastrukturnih sustava IS

• površine infrastrukturnih sustava IS

• autobusni kolodvor AK

• stajalište željeznice SŽ

• javna parkirališta P

• javna garaža garažna kuća GP

• benzinska postaja BP 10. Lučko područje Morske luke


PRIJEDLOG PLANA


53

Luke otvorene za javni promet:

• luka otvorena za javni promet županijskog značaja (sidro) - komunalni dio luke (sidro+k) - granični prijelaz (x) - ribarski privez (sidro+r)

• izdvojena lučka područja luke otvorene za javni promet Rovinj – gatovi i pristani: (manje sidro+s)

• izdvojena lučka područja luke otvorene za javni promet Rovinj – sidrišta: (sidro+s, sx)

Luke posebne namjene:

• sportske luke LS

• brodogradilište LB

• luke nautičkog turizma-sidrište u istraživanju (sidro+sx i Ln)

• luke nautičkog turizma-marine: - Rovinj – luka I (postojeća-ACI) LN

- Rovinj – luka II (Valdibora) LN

A - JUŽNA LUKA - SVETA KATARINA

• luka za javni promet - županijskog značaja

• luka za javni promet - lokalnog značaja

• luka posebne namjene (marina, sportska luka, brodogradilište-muzej)

• granični pomorski prijelaz (do preseljenja na novu lokaciju) B - SJEVERNA LUKA - VALDIBORA

• luka za javni promet - županijskog značaja

• luka za javni promet - lokalnog značaja

• luka posebne namjene (marina, sidrište, sportska luka)

• granični pomorski prijelaz • benzinska postaja

11. Vodne površine

• vodotoci / vodotoci u sustavu obrane od poplava GUP-om je planirana mogućnost daljnjeg razgraničavanja unutar namjena iz ove odredbe izradom detaljnijih urbanističkih planova uređenja.

1.2.1. Mješovita - pretežito stambena namjena unutar Kulturno-povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno - M1-Z Odredba 8.

Kulturno-povijesna cjelina grada Rovinja-Rovigno je spomenik kulture i upisana u Registar nepokretnih spomenika kulture. Sukladno zakonskim propisima, na području Kulturno-povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno utvrđene su zone:

- „A“ (potpuna zaštita povijesnih struktura), - „B“ (djelomična zaštita povijesnih struktura) i - „C“ (ambijentalna zaštita) u kojima se primjenjuju posebni sustavi mjera

zaštite.


PRIJEDLOG PLANA


54

Sustav mjera zaštite svake od pojedinih zona detaljno je opisan u Rješenju (Klasa: UP-I-612-08/10-06/0135; Urbroj:532-04-01-1/3-11-2 od 21. ožujka 2011.godine) Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Uprave za zaštitu kulturne baštine, koje je osnova za izdavanje svih posebnih uvjeta za bilo koju intervenciju u prostoru. Unutar međa kulturno povijesne cjeline obveza je izrade konzervatorskih podloga. Na površinama ove namjene M1-Z moguće je graditi i uređivati prostore jedino uz poštivanje posebnih mjera zaštite koje moraju biti sukladne Rješenju iz prethodnog stavka ovog članka. Postojeće i planirane građevine uglavnom su pretežito stambene namjene. Na površinama ove namjene dozvoljena je i izgradnja (rekonstrukcija i prenamjena) građevina gospodarskih (uslužnih poslovna namjena –pretežito uslužna – K1, ugostiteljsko-turističkiha - T1), javnih i društvenih sadržaja – D (upravna, zdravstvena, kulturna, predškolskiha i školskiha, socijalniha i vjerskiha namjena) koji ne ometaju stanovanje i funkcioniranje pješačke zone unutar Kulturno-povijesne cjeline. Na površinama navedene namjene M1-Z, mogu se graditi i uređivati slijedeći sadržaji:

• prodavaonice robe dnevne potrošnje;

• vrste obrta sukladne stanovanju i usluge u domaćinstvima;

• druge namjene koje dopunjuju stanovanje, ali ga ne ometaju (osobne usluge, poslovni prostori – uredi i sl.);

• sadržaje kulture, društvene i političke ustanove ;

• turističke agencije, pošte, banke i sl.;

• ugostiteljstvo i smještajni objekti iz skupine hoteli i ostali ugostiteljski objekti za smještaj;

• dječja igrališta, predškolske i školske ustanove;

• javne parkove i zaštitno zelenilo. Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene unutar povijesno kulturne cjeline (M1-Z) ne mogu se graditi trgovački centri, proizvodni obrti, skladišta, benzinske postaje i drugi sadržaji koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način (bukom, zagađenjem zraka i slično) ometaju stanovanje. Postojeće sadržaje iz prethodnog stavka je moguće rekonstruirati u svrhu poboljšanja uvjeta rada bez dodatnih povećanja gabarita, ali uz tendenciju dislociranja istih u utvrđene zone za te namjene, a te prostore prenamijeniti u namjenu primjerenu stanovanju.

1.2.2. Mješovita namjena - M Odredba 9.

Na površinama mješovite namjene moguće je graditi i uređivati prostore iz skupine: - mješovite - pretežito stambene namjene (M1 i M1-1-posebni programi), - mješovite - pretežito poslovne namjene (M2), - «stancija» (ST).


PRIJEDLOG PLANA


55

Na površinama mješovite namjene ne mogu se smjestiti građevine i uređivati prostori koji zbog buke, prašine, mirisa, neprimjerenoga radnog vremena, intenzivnog prometa roba i vozila ometaju stanovanje. Mješovita - pretežito stambena namjena - M1 Odredba 10.

Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene postojeće i planirane građevine pretežito su stambene, a mogući su i poslovni sadržaji koji ne ometaju stanovanje. Na tim se prostorima površinama mješovite - pretežito stambene namjene mogu se graditi i isključivo stambene građevine Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene, u sklopu stambene građevine, mogu se graditi i uređivati slijedeći prateći sadržaji:

• prodavaonice robe dnevne potrošnje;

• vrste obrta sukladne stanovanju i usluge domaćinstvima;

• druge namjene koje dopunjuju stanovanje, ali ga ne ometaju (osobne usluge, poslovni prostori – uredi i sl.);

• kulturne, javne, društvene i političke ustanove,

• turističke agencije, pošte, banke i sl.;

• sportsko - rekreacijska igrališta;

• ugostiteljstvo i smještajni objekti objekti iz skupine hoteli i ostali ugostiteljski objekti za smještaj;

• dječja igrališta, i predškolske i školske ustanove ;

• javne parkove javni parkovi i zaštitno zelenilo, Sadržaji iz prethodnog stavka mogu biti u sklopu stambene građevine, a u zonama niskih građevina (s maksimalno 4 nadzemne etaže) i u zasebnoj pomoćnoj građevini na građevnoj čestici. Površina prostora za prateće sadržaje može biti do najviše 49% BRP-a GBP-a na građevnoj čestici. Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene dozvoljena je izgradnja građevina i drugih namjena:

- gospodarskih (trgovačkih -K1, uslužnih -K2, ugostiteljsko-turističkih -T1), - javnih i društvenih -D (predškolskih i školskih, socijalnih i vjerskih) - medicinsko-zdravstvenih –D3 (privatna poliklinika, estetska kirurgija,

stomatološke ordinacije, osnovna medicinska dijagnostika...), s mogućnošću gradnje jednog stambenog prostora za vlastite potrebe, a sve sukladno odredbama iz ovog plana koje se odnose na pojedine namjene.

Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene ne mogu se graditi trgovački centri, proizvodni obrti, skladišta, benzinske postaje i drugi sadržaji koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način (bukom, zagađenjem zraka i slično) ometaju stanovanje. Postojeće sadržaje iz prethodnog stavka je moguće rekonstruirati u svrhu poboljšanja uvjeta rada bez dodatnih povećanja gabarita, ali uz tendenciju dislociranja istih treba


PRIJEDLOG PLANA


56

dislocirat u utvrđene zone za te namjene, a te prostore prenamijeniti u namjenu primjerenu stanovanju. Mješovita - posebni programi - M1-1 Odredba 11.

Programom kojeg potvrđuje Gradonačelnik i detaljnijim planom odrediti će se pretežitost namjene, način građenja i korištenja te i uređivanja ovih prostora. Ovo su prostori od posebnog interesa za grad i mogu se planirati samo kao cjelovite zone. Program za predmetne zone osim prostornih pokazatelja mora sadržavati idejno urbanističko – arhitektonsko rješenje. Za ove prostore nije predviđena mogućnost etapnog rješavanja infrastrukture (posebno se to odnosi na odvodnju otpadnih i oborinskih voda). Mješovita - pretežito poslovna namjena - M2 Odredba 12.

Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene prevladava poslovna namjena (sadržaji koji ne ometaju stanovanje kao osnovnu namjenu grada). To su prostori promjene namjene urbane preobrazbe današnjih tvornica, skladišta i sličnih namjena u središtu grada i to: bivša TDR, tvornica Mirna, zona Lamanova, Ex bivši Istarski boksiti i zona Škver. Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene, mogu se graditi i uređivati prostori za:

• ugostiteljstvo i smještajni objekti objekti iz skupine hoteli i ostali ugostiteljski objekti za smještaj;

• tržnice;

• trgovine

• kulturna namjena;

• javne garaže garažne kuće;

• javnu i društvenu namjenu;

• stanovanje (do 5 30 % ukupnog GBP-a BRP);

• uslužne sadržaje;

• sport i rekreaciju;

• parkove i dječja igrališta . Za područje Područja bivše TDR, tvornice Mirne i bivši Istarski boksiti su područja urbane preobrazbe, za koje se utvrđuje se obveza donošenja detaljnijih urbanističkih planova uređenja. Na osnovu programa Gradonačelnik za predmetne zone može raspisati urbanističko-arhitektonski natječaj. Za navedene prostore potrebno je izradom Urbanističkog plana uređenja odrediti planske mjere i uvjete kojima se bitno mijenjaju obilježja izgrađenog dijela građevinskog područja promjenom mreže javnih površina, namjene i oblikovanja građevina i/ili rasporeda, oblika i veličine postojećih građevinskih čestica. Ovo su prostori od posebnog interesa za grad i mogu se planirati i graditi samo cjelovito. Ovim planom se zabranjuju pojedinačni zahvati u predmetnim zonama. Obveza je izrada programa za predmetne zone kojeg usvaja Gradonačelnik.


PRIJEDLOG PLANA


57

Program za predmetne zone osim prostornih pokazatelja mora sadržavati idejno urbanističko – arhitektonsko rješenje i konzervatorske smjernice. Za zone Škver i Lamanova ne odnose se ova ograničenja.ne propisuje se obveza donošenja UPU-a. Mješovita – «stancija» - ST Odredba 13.

Na površinama mješovite - stambeno poslovne namjene («stancije» unutar područja GUP-a) postojeće i planirane građevine su stambene i/ili ugostiteljske, s tim da ugostiteljska namjena ne ometa stanovanje u susjednim prostorima i ne prelazi 49% BRP «stancije».

1.2.3. Javna i društvena namjena - D Odredba 14.

Na površinama javne i društvene namjene mogu se graditi građevine za javnu i društvenu namjenu s pratećim sadržajima. Građevine za javnu i društvenu namjenu su:

• upravne D1

• socijalne D2

• zdravstvene D3

• predškolske D4

• školske D5

• za kulturu D6

• za znanost D7

• vjerske (crkve i samostani) D8 U svim građevinama javne i društvene namjene mogu se uređivati prostori koji upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja u tim građevinama. Na površinama i građevnim česticama za javnu i društvenu namjenu ne mogu se graditi stambene i poslovne građevine. Iznimno, u zoni bolnice Dr. Martin Horvat (D3) dio građevina može se prenamijeniti u hotel kao dio sustava zdravstvenog turizma te se izgraditi zatvoreni bazen sportsko-rekreacijske namjene, koji će imati karakter gradskog bazena otvorenog za javnost.

1.2.4. Gospodarska namjena (proizvodna, poslovna i ugostiteljsko - turistička) Odredba 15.

Površine isključivo gospodarske namjene određene su za:

• proizvodnu namjenu - I

• za sve uslužne poslovne namjene - K

• poslovnu namjenu -pretežito uslužna - K1

• poslovnu namjenu -pretežito trgovačkao ugostiteljska - K2

• poslovnu namjenu -pretežito komunalno-servisna - K3

• ugostiteljsko-turističku namjenu – skupina hoteli - T1

• ugostiteljsko-turističku namjenu - informacijski punktovi - T4


PRIJEDLOG PLANA


58

• ugostiteljsko-turističku namjenu – marina (kopneni dio) - LN Na površinama proizvodne, poslovne i ugostiteljsko-turističke namjene, smještavaju se gospodarski sadržaji koji ne smetaju gradskom okolišu, odnosno susjednim namjenama. Građevine gospodarskih (trgovačkih, uslužnih, ugostiteljsko-turističkih), javnih i društvenih sadržaja mogu se graditi unutar proizvodnih i poslovnih zona. Unutar područja proizvodne i poslovne namjene mogu se graditi Građevine gospodarskih (trgovačkih, uslužnih, ugostiteljsko-turističkih), javnih i društvenih sadržaja. Proizvodna namjena – I su industrijski, obrtnički, zanatski, gospodarski pogoni svih vrsta, novi tehnološki park, pogoni za završnu obradu zdrave hrane, skladišni prostori, poslovne, upravne, uredske i trgovačke građevine. Poslovna namjena K – sve poslovne uslužne namjene (K1;K2;K3) je zona u kojoj je omogućen smještaj svih građevina poslovne namjene (uslužne, trgovačke, komunalno-servisne i druge). Osim navedenog u ovu zonu moguća je lokacija svih sadržaja za potrebe JVP Rovinj-Rovigno. Poslovna namjena - pretežito uslužna K1 su poslovni, upravni, uredski, trgovački i uslužni sadržaji, gradske robne kuće, proizvodnja bez negativnog utjecaja na okoliš, benzinske stanice, skladišni prostori, usluga održavanja i čuvanja plovila i sl. Poslovna namjena - pretežito trgovačkao ugostiteljska K2 su trgovački centri koji bitno utječu na urbanističku organizaciju grada, oblikovanje prostora te prometnu i komunalnu infrastrukturu. U trgovačkim centrima ne mogu se graditi prostori za stanovanje. Na površinama trgovačkih kompleksa (K2) mogu se graditi i građevine poslovne namjene (K1) osim proizvodnih i komunalno-servisnih građevina. Poslovna namjena - pretežito komunalno-servisna K3 su komunalni sadržaji koji su u funkciji poboljšanja komunalne infrastrukture grada. Na tim površinama mogu se graditi građevine za komunalne i slične djelatnosti (spremišta i radionice za komunalna vozila i sl.), građevine za prikupljanje posebnog otpada (staklo, papir, ambalaža, metal, drvo, krupni kućni otpad i sl.), garažne kuće, građevine za zbrinjavanje životinja i drugi komunalni sadržaji. Na površinama proizvodne namjene ( I ) i poslovne namjene (K1; K2 i K3) mogu se graditi i:

• građevine za malo poduzetništvo;

• prodavaonice, izložbeno - prodajni saloni, informacijski punktovi i slični prostori i građevine;

• građevine za zabavu u funkciji turizma;

• prometne građevine, javne garaže, sportske površine i rasadnici;

• uredski prostori, istraživački centri i drugi sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu;

Ugostiteljsko-turistička namjena - skupina hoteli – T1 su površine predviđene isključivo za ugostiteljsko-turističku namjenu a podrazumijevaju smještajne objekte iz skupine hoteli (hotel, apartmanski hotel, pansioni) visoke kategorije (najmanje sa 4 zvjezdice). Unutar površina osnovne namjene uz osnovnu građevinu moguća je


PRIJEDLOG PLANA


59

izgradnja građevina sportsko-rekreacijske namjene (bazeni, sportska igrališta, građevina za zabavu u funkciji turizma i drugo u funkciji kvalitetne turističke ponude). Ugostiteljsko-turistička namjena informacijski punkt – T4 su površine predviđene za glavni informacijski centar i ugostiteljske djelatnosti. Ovi sadržaji mogu se graditi kao građevine isključive namijene ili kao dio više funkcionalnih građevina. Ugostiteljsko-turistička namjena – LN (kopneni dio marine) su površine predviđene isključivo za izgradnju potrebnih sadržaja visoke kategorije (najmanje sa 4 sidra) kao pratećih sadržaja luke posebne namjene, a sve u skladu s posebnim propisom. Prateći sadržaji kopnenog dijela luke posebne namjene su:

• ugostiteljski sadržaji (bez smještaja),

• turističke agencije, uredi i sl.,

• trgovački sadržaji,

• sadržaji zdravstvenog turizma (wellnes, fitness, spa sadržaji),

• infrastrukturne građevine i sustavi, parkirališta i sl. . Nije moguće planirati sportsko-rekreacijske sadržaje. Građevina gospodarske namjene, prema ovim odredbama, smatra se građevinom koja je u cjelini ili većim dijelom namijenjena obavljanju gospodarske djelatnosti te pod uvjetom da na svojoj vlastitoj građevnoj čestici ostvaruje mogućnost potrebnog parkiranja zaposlenih i klijenata. Iznimku čine građevine poslovne namjene unutar zona (kulturno – povijesna cjelina i širi centar) čija građevna čestica ne može zadovoljiti navedeni uvjet pa se parkiranje mora osigurati na drugi način odnosno izvan zone. Građevinama gospodarske namjene smatraju se: - za tihe i čiste djelatnosti: prostori u kojima se obavljaju intelektualne usluge, uslužne i trgovačke djelatnosti, (različite kancelarije, uredi, biroi), medicinske i zubarske ordinacije te ugostiteljsko-turistički sadržaji bez glazbe i s ograničenim radnim vremenom.

- za bučne i potencijalno opasne djelatnosti: automehaničarske i proizvodne radionice, limarije, lakirnice, bravarije, kovačnice, stolarije, te ugostiteljsko-turistički sadržaji s glazbom i slično.

Tihe i čiste djelatnosti mogu se obavljati i u sklopu stambene građevine, ukoliko za to postoje tehnički uvjeti, sukladno odredbi 10. ovoga Plana. Bučne i potencijalno opasne djelatnosti u pravilu se lociraju na propisanoj udaljenosti od stambenih građevina odnosno tako da budu zadovoljeni kriteriji iz Zakona o zaštiti od buke, te drugi propisi koji se odnose na zaštitu zraka, vode i tla. Poslovni prostori s bučnim i potencijalno opasnim djelatnostima mogu se graditi samo ukoliko tehnološko rješenje, veličina čestice i njen položaj u naselju omogućavaju izgradnju bez utjecaja na susjedne građevine.

Turistička - luke posebne namjene – LN Odredba 16.


PRIJEDLOG PLANA


60

Planom se propisuju najveći dozvoljeni kapaciteti morskih luka posebne namjene - luka nautičkog turizma (LN): Sjeverna gradska luka Rovinj Valdibora – 400 vezova u moru te Južna gradska luka Rovinj Sveta Katarina– 200 vezova u moru U akvatoriju luka posebne namjene mogu se graditi potporni i obalni zidovi, obale, molovi i lukobrani, postavljati naprave i uređaji za privez plovila i signalizaciju, te obavljati i drugi slični radovi. Sve aktivnosti moraju se uskladiti s odgovarajućim propisom o kategorizaciji luka, te s propisima o sigurnosti plovidbe. Ove zone namijenjene su i prometu plovila prema posebnim važećim propisima koji reguliraju problematiku pomorskog prometa.

1.2.5. Sportsko-rekreacijska namjena - R Odredba 17.

Sportsko - rekreacijska namjena sadrži površine za sport i rekreaciju, a na moru površine za uređena kupališta, prirodne plaže i lungomare (mora biti u kontinuitetu slobodan pristup i prolaz uz obalu). Zona sporta i rekreacije u moru proteže se u pojasu od 300 m uz morsku obalu s izdvojenom zonom od 100 m uz obalu. Širina morskog pojasa maritimne rekreacije određuje se temeljem posebnog propisa i postupka. Shodno tome u pojasu od 100 m uz obalu isključuje se mogućnost prometa određenih kategorija plovila. Pod uređivanjem površina smatra se građenje, uređivanje i postavljanje pješačkih putova i trim staza, mjesta za sjedenje i boravak, nadstrešnica, kupališta i kabina, manjih igrališta, informativnih ploča i putokaza, te i drugih sličnih zahvata u prostoru, kao i građevina, uređaja i instalacija potrebnih za odvijanje sigurne plovidbe na moru. Svi navedeni zahvati ne smiju bitno mijenjati značajke krajolika u kojem se grade, a posebno se isključuje mogućnost krčenja autohtonih i homogenih šumskih površina s ciljem njihove izgradnje. Sportska namjena - R1 Na tim se površinama sportske namjene mogu se graditi sportske dvorane, bazeni i stadioni i druge zatvorene i otvorene sportske građevine, sa ili bez gledališta, te drugi otvoreni ili zatvoreni prostori s pratećim sadržajima što upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja na tim površinama i u građevinama, a to su: garderobe, sanitarije, uredi, priručno skladište, trgovina sportskim artiklima, ugostiteljski sadržaji, pogonske prostorije bazena i sl Rekreacijska namjena - R2 Planirana zona nalazi se unutar kulturno-povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno i podliježe posebnom režimu uređivanja. Prostor Valdiborae, dio kojeg je i zona rekreacijske namjene R2 od posebnog je interesa za grad i može se planirati samo kao cjelovita zona. U zoni R2 mogu se uređivati samo otvorena sportska igrališta te manji prateći prostori i građevine u funkciji osnovne namjene, parkiralište i javni park. Planom je određena površina javnog parka u odnosu 50% ukupne površine. GUP-om se zabranjuju pojedinačni zahvati u predmetnoj zoni bez definiranja cjelovitog programa za zonu.


PRIJEDLOG PLANA


61

Na površinama sportsko rekreacijske namjene – sport i rekreacija R2 mogu se uređivati sve vrste otvorenih igrališta te manji prateći prostori koji upotpunjuju i služe osnovnoj namjeni, kao što su uredi rekreacijskog kluba, garderobe, sanitarije, spremišta sportske opreme i manji ugostiteljski sadržaji. Navedene sadržaje moguće je smjestiti i unutar mješovite namjene (M1, M1-1 i M2) na zasebne čestice uz osiguranje adekvatnog broja parkirališnih mjesta. Uređena kupališta - R3 Morske zone maritimne rekreacije namijenjene su uređenju plaža Unutar zona R3 prema važećim propisima o vrstama morskih plaža i uvjetima koje moraju zadovoljavati. U morskim zonama maritimne rekreacije, zavisno o vrsti plaže, mogu se graditi potporni zidovi do 0,9 m, obale, obalni zidovi i sunčališta, radovi produbljivanja i nasipavanja obale i mora, rampe, stepeništa i sl., postavljati naprave za rekreaciju, zabavu i privez rekreacijskih plovila, te obavljati i drugi slični radovi maritimne rekreacije, ukoliko se to omogući prostornim planovima užih područja, odnosno ocjeni prihvatljivim utjecajem na okoliš. Na posebno istraženim i opravdanim lokacijama, a temeljem idejnog projekta i studije utjecaja na okoliš mogu se u podmorju unutarnjeg morskog pojasa i rekreacijske zone priobalnog mora planirati stabilizacijska pera, rampe, uređenje i nasipavanje morskog dna, novi umjetni brakovi/valobrani radi proširenja potencijalnih staništa posebno vrijednih bentoskih zajednica, kao i radi umanjivanja razornog utjecaja mora valova na uređene plaže. Prirodna kupališta i lungomare - R4 Zone R4 Područja užeg obalnog pojasa koji je namijenjen za rekreaciju prostireu se uz morsku obalu između obalne crte i planirane šetnice uz more (lungomare), odnosno minimalno 100 m od obalne linije na kopno. Unutar tih područja postoji mogućnost uređivanja površina u funkciji rekreacije. Pod uređivanjem površina smatra se građenje, uređivanje i postavljanje pješačkih putova i trim staza, mjesta za sjedenje i boravak u prirodnom ambijentu, tuševa, kabina, rampei i stepenicea te drugi građevinski zahvati na kopnu i u moru za ulaz u more i kupanje,, gradnja manjih igrališta, informativnih ploča i putokaza, te drugih sličnih zahvata u prostoru, kao i građevina, uređaja i instalacija potrebnih za odvijanje sigurne plovidbe na moru. Svi navedeni zahvati ne smiju bitno mijenjati značajke krajolika u kojem se grade, a posebno se isključuje mogućnost krčenja autohtonih i homogeni šumskih površina, a napose šumski rub otvoren moru. Omogućava se djelomično čišćenje zašikarenih dijelova šumskih površina u obalnom pojasu za stvaranje zasjenjenih i osunčanih površina na dijelu plaže izvan uskog obalnog ruba. Plažni objekti – R5 Ovim planom omogućuje se rekonstrukcija postojećih i izgradnja novih plažnih objekata. Lokacija plažnih objekata moguća je iza (od mora) obalne šetnice (lungomare). Iznimno može biti i drugačije ako je to definirano detaljnijim planovima uređenja. Sadržaj plažnog objekta može biti samo u funkciji kupališta plaže (maritimne rekreacije) i to ugostiteljskih i drugih pratećih sadržaja (javne sanitarije, tuševi, garderobe, spremište plažnih rekvizita i slično).


PRIJEDLOG PLANA


62

Pri lokaciji ovih objekata potrebno posebnu pažnju posvetiti postojećem zelenilu, te reljefnim datostima terena. Građevine moraju biti uklopljene u zatečeni krajobraz. Polu uređene plaže - R6 U kontaktnoj zoni plaže i mora (primarna plaža) te u podmorju zone R6 mogu se izvoditi manji zahvati iskopa i nasipa, graditi prilazi, stepenice, rampe, ulazi u more, manje kamenobetonske konstrukcije, potporni zidovi, školjere, stabilizacijska pera i zaštitno-ekološki brakovi. U pojasu između kontaktne zone obale i mora te obalne šetnice (sekundarna plaza) omogućuje se gradnja terasiranih i zaravnjenih ploha za formiranje sunčališta, mjesta za sjedenje i boravak u prirodnom ambijentu, rampi i stepenica, manjih igrališta, informativnih ploča i putokaza, te drugih sličnih zahvata u prostoru uz obavezno očuvanje kvalitetnijih dijelova prirodne obale. Očuvanje kvalitetnijih dijelova prirodne obale se odnosi na one prirodne pojave primarne i sekundarne plaže i podmorja s posebnim, rijetkim, iznimnim percepcijskim, strukturnim i ekološkim karakteristikama - nosiocima prirodnosti. Zona sporta i rekreacije u moru - R7 Proteže se u pojasu od 300 m uz morsku obalu s izdvojenom zonom od 100 m uz obalu. Širina morskog pojasa maritimne rekreacije određuje se temeljem posebnog propisa i postupka. Shodno tome u pojasu od 100 m uz obalu isključuje se mogućnost prometa određenih kategorija plovila. Svi navedeni zahvati ne smiju bitno mijenjati značajke krajolika u kojem se grade, a posebno se isključuje mogućnost krčenja autohtonih i homogenih šumskih površina s ciljem njihove izgradnje. Smještaj građevina sportsko-rekreacijske namjene moguć je:

• unutar područja mješovite namjene (M1, M1-1, M2), na jednoj građevnoj čestici - sportski tereni: tenis teren, badminton, košarka, boćalište i sl,

- bazen za plivanje vodene površine do 320 m2,

• unutar područja ugostiteljsko-turističke namjene (skupine hoteli) T1:; - sportski tereni i - bazeni za plivanje

• unutar sportsko-rekreacijskih zona (R1 i R2): - sve vrste i kategorije sportskih i rekreacijskih građevina sukladno odredbama

44. i 45.

1.2.6. Javne zelene površine Odredba 18.

Javni park - Z1 je javni neizgrađeni prostor oblikovan planski raspoređenom vegetacijom i sadržajima temeljno ekoloških obilježja, namijenjen šetnji i odmoru građana i gostiju. Funkcionalno oblikovanje parka određuju prirodne karakteristike prostora, kontaktne namjene i potreba za formiranjem ekološko, edukativno estetskih i rekreativnih površina, pa se parkovi tipološki dijele na gradske parkove, parkove turističkih zona,


PRIJEDLOG PLANA


63

četvrti ili susjedstva, trgova i skverova, edukativne i znanstvene parkove, povijesne parkove i sl. Tipološki oblik parka određuje način i razinu opremljenosti sadržajima, građevinama i drugom opremom, što se određuje programom, odnosno projektom za lokacijsku dozvolu. Gradnja građevina, sadržaja i opreme parka uvjetovana je realizacijom planirane parkovne površine u cjelini, a određena je pravilima iz točke 8. ovih odredbi. Gradske park – šume (zaštićene park –šume) - Z2 su šume posebne namjene čije su funkcionalno oblikovne karakteristike određene njihovim prirodnim obilježjima. Gradske park - šume (zaštićene park –šume) mogu se oblikovati kao parkovne površine, a gospodarenjem se zadržava njihova izvorna struktura šume, uz mogućnost opremanja samo onim sadržajima koji će od opće korisnih funkcija šume imati naglašeniju rekreativnu funkciju. Moguće intervencije na prostoru gradskih park - šuma (zaštićene park –šume) određene su pravilima iz točke 8. ovih odredbi. Tematski park - Z3 je prostor čije su oblikovne karakteristike zadane sadržajem (temom) te nema nužno naglašenu vegetacijsku (hortikulturnu) komponentu. Sadržajna struktura tematskog parka, opremljenost građevinama i opremom te drugi uvjeti realizacije parka odrediti će se programom.

1.2.7. Zaštitne zelene površine i kultivirani mediteranski krajobraz Odredba 19.

Zaštitne zelene površine - Z su površine oblikovane radi potrebe zaštite okoliša (erozija, tradicionalni krajobrazi, zaštita od buke, zaštita zraka i druge zaštitne zone). Mediteranski kultivirani krajobraz - MK su površine uglavnom na rubovima grada kultivirane tradicionalnom poljoprivrednom djelatnosti (vinogradi, maslinici, voćnjaci, povrtnjaci). Mjere očuvanja i zaštite, te funkcionalno-oblikovne karakteristike krajobraznih površina, i moguće intervencije određene su pravilima iz točke 8. ovih odredbi.

1.2.8. Komunalne građevine Odredba 20.

Groblje je površina na kojoj se, osim uređivanja ukopnih mjesta, mogu graditi prateći sadržaji koji služe osnovnoj funkciji groblja. Pratećim sadržajima prema ovim odredbama smatraju se mrtvačnica, cvjećarnica, parking, te pomoćni objekti u funkciji održavanja groblja i sl. Lokacija pratećih sadržaja planirana je južno od glavnog ulaza u groblje. Planirano je izmještanje klesarstva na pripadajuću površinu groblja istočno od novo proširenog dijela groblja. Ovim planom osiguran je prostor za proširenje groblja zapadno od postojećeg groblja. Tržnica (na malo) ( - T) je površina na kojoj se obavlja promet namirnicama na malo.


PRIJEDLOG PLANA


64

1.2.9. Površine infrastrukturnih sustava - IS Odredba 21.

Površine infrastrukturnih sustava - IS su površine na kojima se mogu graditi komunalne građevine i uređaji i građevine infrastrukture na posebnim prostorima i građevnim česticama, te linijske i površinske građevine za promet. Na površinama predviđenima za gradnju komunalnih građevina i uređaja i građevina infrastrukture na posebnim prostorima grade se:

• uređaji za pročišćavanje otpadnih voda;

• spremnici za vodu;

• uređaji za kanalizaciju;

• trafostanice 110/x kV;

• mjerno-primopredajne plinske redukcijske stanice ;

• komutacijske građevine;

• crpilišta vode;

• građevine za druge komunalne i slične djelatnosti;

• vodne građevine sustava uređenja vodotoka i zaštite od štetnog djelovanja voda. Na površinama predviđenima za linijske, površinske i druge infrastrukturne građevine prometa grade se i uređuju:

• ulična mreža i trgovi;

• javna parkirališta i garaže;

• željeznička pruga, građevine i prateći sadržaji,

• mreža biciklističkih staza i traka;

• pješačke zone, putovi i sl.;

• benzinske postaje s pratećim sadržajima;

• autobusni kolodvor s pratećim sadržajima;

• javne gradske površine Iznimno, i na zasebnim građevnim česticama, mogu se graditi i poslovne građevine (uredske i prateće) u vezi s obavljanjem osnovne djelatnosti. Na površinama iz ove odredbe ne mogu se graditi stambene građevine.

1.2.10. Lučko područje Morske luke Luke otvorene za javni promet: Odredba 22.

U skladu s važećim propisima o morskim lukama, u morskoj zoni lučkog područja Rovinj luke otvorene za javni promet planiraju se kao: akvatorij se može namijeniti:

• morskoj luci otvorenoj za javni promet osobitog međunarodnog gospodarskog značaja sa stalnim graničnim pomorskim prijelazom – Rovinj te rezervacijom područja planiranog sidrišta,

• morskoj luci otvorenoj za javni promet županijskog značaja,

• morskoj luci posebne namjene županijskog značaja, u kojoj će se obavljati djelatnosti nautičkog turizma -marina (vidi odredbu 16),

• luke posebne namjene –


PRIJEDLOG PLANA


65

• luke nautičkog turizma s minimalnim uvjetima: Sv. Katarina (postojeća), Sv. Andrija (Crveni otok) (postojeća) ,

• luke otvorene za javni promet lokalnog značaja – lokacije u istraživanju: Valdibora – bolnica, Sv. Katarina, Sv. Andrija (Crveni otok), Sveti Ivan na Pučini .

• luka otvorena za javni promet županijskog značaja - komunalni dio luke - granični prijelaz - ribarski privez

• izdvojena lučka područja luke otvorene za javni promet Rovinj – gatovi i pristani: - na otoku Sv. Katarina (2 pristana),

- Sv. Andrija (2 pristana), - Sv Ivan – sjeverna uvala, - Škaraba i - Bolničko naselje (San Pelagio);

• izdvojena lučka područja luke otvorene za javni promet Rovinj – sidrišta: - Valdaliso (otok Figarola), - uvala Valdibora,

- Squero (sidrište za velike brodove/kruzere), - uvala Lone,

U lučkom području Na prostoru luke otvorene za javni promet Rovinj mogu se graditi potrebne građevine niskogradnje (obalni zidovi, obale, molovi, lukobrani i slični građevni elementi), postavljati naprave i uređaji za privez plovila i signalizaciju, te obavljati i drugi slični radovi potrebni za nesmetano funkcioniranje luke, prema posebnim propisima i standardima za tu vrstu građevina. U njemu luci se može organizirati pomorski granični prijelaz sa svim potrebnim građevinama i opremom, u skladu s posebnim propisima koji reguliraju tu problematiku.

Ovo područje namijenjeno je Luka je namijenjena i prometu plovila prema posebnim važećim propisima koji reguliraju problematiku pomorskog prometa.

Dijelovi luka koji se, prema ovim odredbama, smatraju građevinama infrastrukture (lukobrani, molovi, pristaništa i slično), a koji se grade unutar pomorskog dobra, mogu se graditi i u prostoru postojećeg akvatorija. Gore navedeno može se izvoditi nasipavanjem ili optimalnom kombinacijom nasipavanja i dubljenja dna. Akti kojima se određuju uvjeti gradnje prema postupku predviđenom zakonom i ostalim propisima za zahvate u prostoru kojima se mijenja obalna crta može se izdati tek po izrađenom elaboratu kojim će se, primjenom geoloških, maritimnih i drugih potrebnih ispitivanja, potvrditi racionalnost izgradnje i utjecaj namjeravanog zahvata na okoliš.

Luke posebne namjene: Odredba 22a.

Luke posebne namjene planiraju se za:

• sportske luke

• brodogradilište

• luke nautičkog turizma-sidrište u istraživanju

• luke nautičkog turizma-marine: - Rovinj – luka I (postojeća-ACI)

- Rovinj – luka II (Valdibora)


PRIJEDLOG PLANA


66

Sportske luke – LS Unutar akvatorija lučkog područja Rovinj nalaze se dvije sportske luke. U Južnoj luci – Sveta Katarina (Val Sabbionera), nalazi se sportska luka jedriličarskog kluba „Maestral“, a u Sjevernoj luci – Valdibora sportska luka veslačkog kluba „Arupinum“. Sportske luke se sastoje od pontona (izvlačilišta) za sportska plovila te manjeg broja vezova za potrebe odvijanja sportskih aktivnosti klubova. Brodogradilište - LB Dio akvatorija Južne luke – Sveta Katarina (Val Sabbionera) namijenjen je za potrebe brodogradilišta „Rovinj“ (Squero). Luka se sastoji od prostora za potrebe izvlačenja brodova i vezova za brodove u remontu. Kopneni dio luke se sastoji od gospodarskog dijela te dijela koji se planira za potrebe Muzeja brodogradnje, odnosno kao mjesto gdje će se demonstrirati upotreba tradicionalnih alata i građenja i/ili obnove tradicijskih plovila. Luke nautičkog turizma – sidrište (sidro+sx, +LN), marina (LN) Planom se razlikuju luke nautičkog turizma marina i sidrište. Planom se propisuju kapaciteti morskih luka posebne namjene - luka nautičkog turizma – marine (LN):

- Rovinj - luka I. (ACI) od 150 do 200 vezova u moru i - Rovinj – luka II (Valdibora) od 380 do 400 vezova u moru, što ukupno

iznosi od 530 do 600 vezova u moru. Planom se planira luka nautičkog turizma - sidrište, odnosno ¨nautička sidrišta¨ u južnoj uvali otoka Sv Ivan. U akvatoriju luka posebne namjene mogu se graditi potporni i obalni zidovi, obale, molovi i lukobrani, postavljati naprave i uređaji za privez plovila i signalizaciju, te obavljati i drugi slični radovi. Sve aktivnosti moraju se uskladiti s odgovarajućim propisom o kategorizaciji luka, te s propisima o sigurnosti plovidbe. Ove zone namijenjene su i prometu plovila prema posebnim važećim propisima koji reguliraju problematiku pomorskog prometa.

1.2.11. Površine svih namjena Odredba 22b.

Na površinama svih namjena utvrđenih GUP-om mogu se graditi ulična mreža i trgovi; parkirališta, garaže, dječja igrališta, mreža biciklističkih staza i traka, pješačke zone, putovi, infrastrukturna mreža, TS, FTTC kabineti, punionice za vozila na električni pogon i sl., sve sukladno odgovarajućim zakonskim propisima za pojedinu vrstu zahvata. Postava reklamnih i info panoa omogućuje se na površinama svih namjena, sukladno posebnoj gradskoj odluci i posebnim zakonskim propisima, na način da ne ometa pješački promet i preglednost cestovnog prometa.


PRIJEDLOG PLANA


67

1.3. Razgraničavanje namjena površina Odredba 23.

Ako se katastarska čestica svojim većim dijelom (80%) nalazi na površini na kojoj je gradnja dopuštena, te ima neposredan pristup s prometne površine, može se osnovati građevna čestica iz dijela katastarske čestice koji se nalazi na površini na kojoj je gradnja dopuštena i dijela katastarske čestice koji se nalazi na površini na kojoj gradnja nije dopuštena, do veličine najmanje građevne čestice propisane pravilima iz poglavlja 3., 4. i 5. ovih odredbi. U tom se slučaju propozicije za gradnju određuju u skladu s navedenim pravilima i odnose se na cijelu građevnu česticu. Isto pravilo vrijedi kad se građevna čestica osniva od više katastarskih čestica ili njihovih dijelova. Građevina na tako osnovanoj građevnoj čestici smjestit će se na dijelu građevne čestice koji se nalazi na površini na kojoj je gradnja dopuštena. Detaljno razgraničavanje između pojedinih namjena površina, granice kojih se grafičkim prikazom ne mogu utvrditi nedvojbeno, odredit će se detaljnijim planovima, geodetskim elaboratom ili lokacijskom dozvolom. U razgraničavanju prostora granice se određuju u korist zaštite prostora te ne smiju ići na štetu javnog prostora. Detaljnim razgraničavanjem pojedinih namjena površina ne može se osnovati građevna čestica iza građevne čestice uz ulicu (drugi red gradnje). Detaljno razgraničenje između površina različitih namjena obavlja se uz suglasnost Gradonačelnika grada Rovinja-Rovigno.

2. Uvjeti uređivanja prostora za građevine od važnosti za županiju i državu

Odredba 24. Temeljem važeće Uredbe o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku (NN 6/00) na području grada Rovinja-Rovigno mogu se identificirati postojeći i budući zahvati u prostoru od važnosti za Državu, za koje lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, odnosno zahvati u prostoru za koje je u postupku izdavanja lokacijske dozvole potrebno pribaviti suglasnost istog Ministarstva. Plan omogućava realizaciju prometnih, energetskih, vodnih i vodoopskrbnih građevina, kao i sportskih, ugostiteljskih i turističkih građevina. Temeljem Prostornog plana Istarske županije (SN Istarske županije 9/16– pročišćeni tekst) i Uredbe o određivanju građevina, drugih zahvata u prostoru i površina državnog i područnog (regionalnog značaja) (NN br. 37/14) na području Grada Rovinja Rovigno određuju se sljedeće građevine, zahvati i površine od važnosti za Državu i Županiju: a) Zahvati u prostoru od značaja za Državu Ovim Planom daju se kriteriji za zahvate od značaja za Državu, te navode omogućeni zahvati: Prometne građevine ▪ Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima - državna cesta Rovinj-

Kanfanar (postojeća),

• Pomorske građevine- morska luka osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa (lučko područje


PRIJEDLOG PLANA


68

Rovinj), - morska luka županijskog značaja (lučko područje Rovinj), - luke nautičkog turizma (Rovinj II-sjever), - stalni granični pomorski prijelaz – Rovinj.

• Poštanske i telekomunikacijske građevine (međunarodni i magistralni TK kabeli) - TK kabel Pula - Rovinj - Poreč - Umag

Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Pomorske građevine:

− luke posebne namjene:

luke nautičkog turizma-marine: Rovinj - luka II (planirana), i Rovinj – luka I (postojeća)

b) Cestovne građevine:

− državne ceste: D303 Rovinj – čvorište Kanfanar (A9) (postojeća, djelomična obnova postojeće i sanacija opasnih mjesta),

c) Građevine i površine elektroničkih komunikacija:

međunarodni svjetlovodni kabel: Pula –Rovinj –Poreč – Umag (podzemni) (koridori u istraživanju).

Energetske građevine

• Građevine za transport plina s pripadajućim objektima, odnosno uređajima i postrojenjima - magistralni plinovod 24-50 bara (Umag - Pula)

Energetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: - Građevine za transport plina mjerno redukcijska stanica (MRS) : - MRS Rovinj (postojeća).

Vodne građevine

• Građevine sustava odvodnje otpadnih voda s više od 25000 ES - sustav Rovinj Građevine i kompleksi posebne namjene:

- Granični prijelazi: - stalni granični prijelazi za međunarodni promet putnika u pomorskom prometu

Rovinj (postojeći).

Građevine i drugi zahvati u prostoru u sklopu strateških investicijskih projekata Države određeni prema posebnom propisu.

Osim Uredbom iz stavka 1. ove odredbe, ovim se Planom ne planiraju drugi zahvati u prostoru koji bi bili državnog značaja. b) Zahvati u prostoru od važnosti za Istarsku županiju. Temeljem Prostornog plana Istarske županije (SN Istarske županije 2/02, 1/05, 4/05,14/05 – pročišćeni tekst, 10/08 i 7/10 i 16/11– pročišćeni tekst) na području Grada Rovinja-Rovigno- Rovigno mogu se identificirati postojeći i budući zahvati u prostoru od važnosti za Istarsku županiju. Ovim Planom daju se kriteriji za zahvate od značaja za Istarsku županiju, te navode omogućeni zahvati:

Građevine društvenih djelatnosti Srednje škole - Gimnazija, Strukovna, Talijanska


PRIJEDLOG PLANA


69

Građevine znanosti i kulture : - Centar za povijesna istraživanja u Rovinju-Rovigno - Centar za istraživanje mora (Institut Ruđer Bošković) u Rovinju-Rovigno Građevine sekundarne zdravstvene zaštite : - Bolnica za ortopediju i rehabilitaciju dr. Martin Horvat Rovinj-Rovigno Građevine primarne zdravstvene zaštite - Dom zdravlja Rovinj-Rovigno Građevine javno zdravstvenih djelatnosti - Zavod za javno zdravstvo Pula, Ispostava Rovinj-Rovigno Građevine socijalne skrbi - Dom za starije i nemoćne osobe « Domenico Pergolis» Rovinj-Rovigno Građevine društvenih djelatnosti:

a/ Srednje škole: - Gimnazija, Strukovna, Talijanska

b/ Građevine znanosti i kulture: - Centar za povijesna istraživanja u Rovinju - Centar za istraživanje mora „Ruđer Bošković“ u Rovinju

c/ Građevine sekundarne zdravstvene zaštite: - Bolnica za ortopediju i rehabilitaciju Prim. dr. Martin Horvat u Rovinju

d/ Građevine primarne zdravstvene zaštite:

- Istarski domovi zdravlja: Rovinj, s pripadajućim stacionarima i ljekarnama, te disperziranim ambulantama u naseljima

e/ Građevine zdravstvenih zavoda: - Zavod za javno zdravstvo Istarske županije s ispostavama: Rovinj, - Zavod za hitnu medicinu Istarske županije s ispostavama: Rovinj,

f/ Građevine socijalne skrbi: - Postojeće Ustanove za starije osobe i nemoćne osobe Domenico Pergolis

u Rovinju, planira se izgradnja nove i dogradnja postojeće ustanove u narednom razdoblju.

Prometne građevine

• Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima - županijske ceste: - obilaznica Rovinj - Bale (postojeća i djelomično nova) - Valalta - Monsena - Rovinj (postojeća) - Rovinj - Villas Rubin - Veštar – Cocaletto (postojeća)

▪ Pomorske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama - luka otvorena za javni promet Rovinj-Rovigno - luka posebne namjene – marine Rovinj I - jug

- luke posebne namjene – luke nautičkog turizma s minimalnim uvjetima - Sv. Katarina (postojeća), Sv. Andrija (Crveni otok) (postojeća).

Pomorske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a/ Morske luke

Luke otvorene za javni promet: - županijske: Rovinj (postojeća), - izdvojena lučka područja – gatovi i pristani:

na otoku Sv. Katarina (2 pristana), Sv. Andrija (2 pristana), Škaraba, Bolničko naselje

- izdvojena lučka područja – sidrišta: Squero (sidrište za velike brodove/kruzere), uvale Lone i Valdibora

* Luke posebne namjene: luka nautičkog turizma – sidrište otok Sv Ivan,


PRIJEDLOG PLANA


70

Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Županijske ceste:

- Ž5095 TN Valalta – Rovinj (D303) (postojeća) - Ž5096 Obrada (D303) – Štanga – Bale (D75) (postojeća) - Ž5105 Štanga (Ž5096) – T.N. Polari (postojeća) - Monsena – Rovinj (Ž5095) (planirana) - Obilaznica Rovinj, (Ž5095 – D303 – Ž5105) (planirana).

Građevine željezničkog prometa s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Željezničke pruge:

- Kanfanar - Rovinj (planirana) - pruga za lokalni promet, b) Stajališta:

- Rovinj (planirano),

Građevine elektroničkih komunikacija:

elektronički komunikacijski vodovi s pripadajućim građevinama: - pristupne centrale kao pripadajuće građevine spojnim kabelima

(postojeće). Energetske građevine Elektroenergetske građevine:

- transformacijske stanice 110/20kV Rovinj - distribucijski dalekovod 110kV - Rovinj - Poreč – Buje - Šijana - Guran - Rovinj Građevine plinoopskrbe s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

- Plinovod radnog tlaka 6 bara Rovinj - Žminj - Pazin (novi)

- MRS-Rovinj (novi)

Građevine sustava odvodnje Svi sustavi odvodnje s pripadajućim mrežama, objektima, uređajima i instalacijama koji osiguravaju odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda za više od 2000ES. Građevine za vodoopskrbu Vodoopskrbni sustav Butoniga i Gradole. Veletržnica poljoprivrednih proizvoda Lamanova. Vodne građevine:

- vodne građevine za zaštitu voda, kapaciteta manjeg od 100.000 ekvivalentnih stanovnika koje osiguravaju odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda za područje dviju ili više jedinica lokalne samouprave ili osiguravaju odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda za više od 2.000 ES:

UPOV Kuvi (postojeći) sa sustavom odvodnje aglomeracije Rovinj - regulacijske i zaštitne vodne građevine na vodama 2. reda.

Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

- dalekovodi 35 kV s transformatorskim stanicama na tim dalekovodima.


PRIJEDLOG PLANA


71

Građevine i kompleksi za potrebe poljoprivrednih i ribarskih djelatnosti: - veletržnice poljoprivrednih proizvoda u Rovinju

Fenološki vrt Rovinj (vrt sa samoniklim, voćnim i šumskim biljem) – motrenje klime Odredba 25.

Uvjeti gradnje za navedene građevine određuju se na temelju odredbi ovog Plana odnosno prostornog plana užeg područja, uvažavajući tehničko tehnološke zahtjeve te posebne standarde i propise odgovarajuće za pojedini zahvat u prostoru. Građevine od važnosti za Državu i Istarsku županiju moguće je smjestiti na površinama mješovite, javne i društvene, gospodarske i sportsko-rekreacijske namjene, na površinama infrastrukturnih sustava, na javnim gradskim površinama, unutar vodnog dobra, na površinama za budući razvoj i, iznimno, na javnim i zaštitnim zelenim površinama.

3. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

Odredba 26. Pod gospodarskim djelatnostima podrazumijevaju se djelatnosti definirane odredbom 15. ovog plana. U građevinskim područjima gospodarske namjene, građevine mogu biti namijenjene samo obavljanju gospodarskih djelatnosti planiranih za te zone, te za djelatnosti koje su u funkciji te zone. Osim u zonama mješovite namjene u kojima je osnovna stambena namjena, a u odredbama 10. – 1312. definirano je koje su gospodarske djelatnost kompatibilne stanovanju te se sukladno tome mogu graditi u zonama mješovite namjene. Izgradnja u zonama isključive namjene moguća je samo na temelju detaljnijih planova uređenja izrađenih za cjelinu zone. Građevine gospodarskih djelatnosti mogu se smjestiti u zonama na površinama planiranima kao: - proizvodne namjene - I, - poslovne namjene (K) - pretežito uslužna (K1), pretežito trgovačko ugostiteljska

(K2), komunalno servisna (K3), - ugostiteljsko turistička namjena (T) - građevine iz skupine hoteli (T1),

informacijsko zabavni centar (T4) - turistička luka posebne namjene (LN) - marina L4, - gospodarska namjena – sve gospodarske namjene, određene kao zone proizvodne namjene (I); poslovne namjene (K), ugostiteljsko-turističke namjene (T) i zoni turističke luke posebne namjene (LN), - mješovite namjene (M) – sve zone mješovite namjene određene kao zone

pretežito poslovne namjene (M2); i mješovite - pretežito stambene namjene (M1), mješovita – pretežito stambene namjene unutar kulturno-povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno (M1-Z);; te mješovita s posebnim programima (M1-1) i «stancije» (ST);

i to sukladno odredbama 8.-12. i odredbom 5. ovog Plana.


PRIJEDLOG PLANA


72

Smještaj građevina, odabir djelatnosti i tehnologija uskladit će se s mjerama zaštite okoliša, s tim da su dopuštene samo djelatnosti obzirne prema okolišu koje nisu energetski zahtjevne i prometno su primjerene, zasnovane na modernim i novim tehnologijama, ili imaju obilježja tradicionalne Rovinjske proizvodnje i usluga. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti određeni su u ovim odredbama i kartografskim prikazima: 1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA, 2. MREŽA GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐIVANJE I ZAŠTITU PROSTORA - 4.3.2. Pravila građenja i uređenja prostora. Proizvodna namjena - ( I ) Odredba 27.

Ovim odredbama određuju se slijedeće granične vrijednosti za građevinske građevne čestice unutar planirane za građevine proizvodne namjene, unutar područja isključivo gospodarske namjene ukoliko urbanističkim planovima uređenja pojedinih područja nije strože regulirano.: zone CALCHIERA. Slobodno stojeće građevine:

• način gradnje - slobodno stojeći;

• površina čestice iznosi minimalno najmanje 2000 m2, a maksimalna najveća površina se ne određuje,

• najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 10% površine građevne čestice, a maksimalna najveća iznosi za građevne čestice površine: - za građevne čestice površine od 2000 - 5000m2 - 30% površine građevne

čestice, - za građevne čestice površine od 5001 - 10000m2 zbir 1500m2 i 25% površine

građevne čestice iznad 5000m2, - za građevne čestice površine od 10001 - 15000m2 – zbir 2750 m2 i 20%

površine građevne čestice iznad 10000m2, te - za građevne čestice površine iznad -15000m2 – zbir 3750m2 i 15% površine

građevne čestice iznad 15000m2.

• širina građevne čestice, u svim njezinim presjecima, mora biti minimalno 25 m, Za sve tipove građevina iz prethodnog stavka određuju se slijedeće granične vrijednosti: Određuju se slijedeće granične vrijednosti za sve proizvodne građevine:

• širina građevne čestice, u svim njezinim presjecima, mora biti minimalno 25 m,

• građevinski pravac građevine nalazi se minimalno 15 m od regulacijskog pravca,

• najmanja udaljenost građevine od granica susjedne građevne čestice iznosi 7 m;

• maksimalna najveća visina građevine je 12,0 m,

• maksimalna najveća ukupna visina građevine se ne određuje, već ovisi o tipu krova (ravni ili kosi) i o vrsti pokrova,

• unutar građevine moguće je imati više etaža,

• unutar građevne čestice osigurati potreban broj parkirališnih mjesta sukladno odredbi 81. ovog Plana,


PRIJEDLOG PLANA


73

• unutar građevne čestice osigurati minimalno 20% zelenila, kombinacijom visokog i niskog raslinja, drvoredima.

Poslovne namjene – K (K1; K2; K3) Odredba 28.

Ovim odredbama određuju se slijedeće granične vrijednosti za građevinske građevne čestice unutar zone za građevine poslovne namjene, unutar svih područja na kojima je temeljem ovog plana, moguć smještaj građevina gospodarske namjene GRIPOLE - SPINÉ, TURNINA, ŠTANGA, MONTEPOZZO - ukoliko detaljnijim urbanističkim planovima uređenja za određena područja nije strože regulirano: Slobodno stojeće i poluugrađene građevine:

• način gradnje: slobodno stojeći i poluugrađeni;

• površina čestice iznosi najmanje 600 m2, a najveća površina se ne određuje,

• najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 10% površine građevne čestice, a maksimalna najveća iznosi za građevne čestice površine: o za građevne čestice površine od 600-900m2 - 65% površine građevne čestice, o za građevne čestice površine od 901-1200m2 - zbir 585m2 i 50% površine

građevne čestice iznad 900m2, o za građevne čestice površine od 1201-2000m2 - zbir 735m2 i 40% površine

građevne čestice iznad 1200m2, o za građevne čestice površine iznad 2001m2 - zbir 1055m2 i 35% površine

građevne čestice iznad 2000m2.

• širina građevne čestice, u svim njezinim presjecima, mora biti minimalno 20 m, Za sve građevine iz prethodnog stavka određuju se slijedeće granične vrijednosti: Određuju se slijedeće granične vrijednosti za sve poslovne građevine:


• građevinski pravac građevine nalazi se minimalno 7 m od regulacijskog pravca i 4 m odnosno h/2 od granice susjednih čestica,

• najmanja udaljenost građevine od granica susjedne građevne čestice iznosi 4 m, odnosno pola visine građevine (h/2) za građevine više od 8,00 m;

• maksimalna najveća visina građevine je 12,00 m,

• maksimalna najveća ukupna visina građevine se ne određuje, već ovisi o tipu krova (ravni ili kosi) i o vrsti pokrova ,

• unutar građevine moguće je projektirati imati više etaža;


• unutar građevne čestice osigurati najmanje 30% zelenila, kombinacijom visokog i niskog raslinja, drvoredima.

Rekonstrukcija postojećih građevina gospodarske namjene - parametri koji odstupaju od propisanih mogu se zadržati bez povećanja odstupanja. Granične vrijednosti iz predmetne odredbe ne odnose se na dio lokacije Montepozzo u zoni današnjeg kamenoloma u kojem je planirana usluga čuvanja i održavanja plovila. Zone prenamjene postojećih gospodarskih zona


PRIJEDLOG PLANA


74

Odredba 29. Ovim odredbama određuju se slijedeće granične vrijednosti za građevinske čestice unutar zone bivše tvornice TDR, sadašnje tvornice MIRNE, zone LAMANOVA i zone ŠKVER:

• za navedene zone nisu određene veličine građevnih čestica,

• maksimalna izgrađenost unutar navedenih zona je 60%,

• građevinski pravac građevine može se poklapati sa regulacijskim pravcem,

• maksimalna visina građevina usklađuje se sa visinama postojećih građevina u zoni

• parkirališta je moguće smjestiti i u podzemne etaže,

• Kako se zone bivše TDR i tvornice MIRNE unutar prostornih međa Kulturno-povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno za koje je utvrđena obveza izrade Konzervatorske podloge i detaljnog urbanističkog plana uređenja, za sve vrste intervencije u prostoru potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležne uprave za zaštitu kulturne baštine.

• Sve zone potrebno je planirati cjelovito, a naročita pažnja treba se posvetiti osiguranju potrebnog broja parkirališnih mjesta unutar svake zone. Ukoliko se zone realiziraju u fazama, za svaku fazu potrebno je osigurati potreban broj parkirališnih mjesta,

• Iznimno stambeni sadržaji u navedenim kompleksima mogu biti veći od 5% BRP-a, ako se analizom u okviru Programa za izradu plana dokaže opravdanost povećanja stambenog sadržaja,

• Program iz prethodne alineje uz prostorne pokazatelje, idejno urbanističko –arhitektonsko rješenje svakako sadrži i prometno rješenje zone i šire zone utjecaja,

• Za zone Lamanova i Škver propisuje se mogućnost gradnje novih građevina, rekonstrukcija postojećih (dogradnja, nadogradnja i prenamjena) sukladno članku 12.

Ugostiteljsko - turistička namjena (skupine hoteli) – T1 Odredba 29.

Ovom odredbom se određuju slijedeće granične vrijednosti za građevine čestice (funkcionalne cjeline) ugostiteljsko-turističke namjene (skupine hoteli) – T1, unutar ugostiteljsko-turističkih zona isključive namjene T1, ukoliko urbanističkim planovima uređenja pojedinih područja nije strože regulirano:


• površina građevne čestice iznosi najmanje 1200 m2, a najveća površina se ne određuje;

• najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 10% površine građevne čestice, a najveća iznosi za građevne čestice površine: - od 1200-2000m2 25% površine građevne čestice; - od 2001-10000m2 - zbir 500m2 i 30% površine građevne čestice iznad

2000m2; - iznad 10000m2 - zbir 2900m2 i 35% površine građevne čestice iznad 10000m2;

• širina građevne čestice, u svim njezinim presjecima, mora biti minimalno 25 m; Određuju se slijedeće granične vrijednosti za građevine iz stavka 1. ove odredbe:

• građevinski pravac građevine nalazi se minimalno 7 m od regulacijskog pravca;


PRIJEDLOG PLANA


75

• najmanja udaljenost građevine od granica susjedne građevne čestice iznosi 4 m, za građevine visine do P+2;

• najmanja udaljenost građevine od granica susjedne građevne čestice iznosi pola visine građevine (h/2) za građevine katnosti od P+3 do P+4;

• najveća katnost građevina u zoni Monte Mulini je pet nadzemnih etaža, odnosno prizemlje i četiri kata (P+4) ili prizemlje, tri kata i potkrovlje (P+3K+Pk);

• visinu i katnost je potrebno usklađivati s visinom i katnosti postojećih građevina na građevnim česticama u neposrednoj blizini;

• najveća katnost građevina u zoni Porton Biondi je tri nadzemne etaže, odnosno prizemlje i dva kata (P+2K) ili prizemlje, jedan kat i potkrovlje (P+1K+Pk)

• najveća visina građevine u zoni Monte Mulini iznosi 18,50 m,

• najveća visina građevine u zoni Porton Biondi iznosi 11,00 m.

• najveća ukupna visina građevine ovisi o tipu krova (ravni ili kosi) i o vrsti pokrova;

• krov može biti ravni ili kosi s nagibom od 170 do 220 (ukoliko se pokrivaju crijepom).

• prostor za potrebna parkirališta može se osigurati ili na čestici pojedine građevine ili na zajedničkom parkiralištu unutar zone ili u izdvojenoj garažnoj kući;

• za zone na otocima prostor za potrebna parkirališta osigurati na zajedničkom parkiralištu ili u garažnoj kući u sklopu područja Lamanova i/ili bivši Istarski boksiti;

• potreban broj parkirališnih mjesta rješavati prema podzakonskim aktima o kategorizaciji turističkih i ugostiteljskih objekata;

• najmanje 40% od ukupne površine zone mora biti ozelenjeno;

• Iznimno GUP-om se određuje da je postojeća zona ugostiteljsko – turističke namjene Monte Mulini zona rekonstrukcije i interpolacije. Sukladno navedenom za vrijednosti iz ove odredbe koje se odnose na veličine građevne čestice i odnose između građevina, mogu biti i drugačije uz uvjet usklađenosti s posebnim propisima koji reguliraju promet u mirovanju.

Sv. Katarina i Sv. Andrija (Crveni otok) • Ovim planom određuje se mogućnost rekonstrukcije postojećih građevina. • Za postojeće smještajne objekte (do donošenja urbanističkog plana uređenja)

ovim je planom omogućena rekonstrukcija u postojećim gabaritima, a u cilju podizanja kategorije građevine/zone.

• Za postojeće prateće objekta dozvoljava se dogradnja minimalnih pratećih sadržaja u svrhu poboljšanja usluge i organizacije rada na otocima.

Ugostiteljsko - turistička namjena (T) Odredba 30.

Postojeća turistička zona Monte Mulini sastavni je dio izgrađenog dijela građevinskog područja Rovinja-Rovigno, a Porton Biondi većim dijelom neizgrađenog dijela građevinskog područja. Na otocima Sv. Katarina i Sv. Andrija (Crveni otok) utvrđena su građevinska područja ugostiteljsko – turističke namjene. U obuhvatu GUP-a u zonama turističke izgradnje sve su građevine iz skupine hoteli (T1).


PRIJEDLOG PLANA


76

Turistička izgradnja treba štititi nepovredivost prostora na strmim terenima. Turističku izgradnju u pravilu treba nadvisivati prirodna formacija zelenila i to minimalno 1/3 visine brijega. Sve zone potrebno je planirati cjelovito, a naročita pažnja treba se posvetiti osiguranju potrebnog broja parkirališnih mjesta unutar svake zone. Ukoliko se zone realiziraju u fazama, za svaku fazu potrebno je osigurati potreban broj parkirališnih mjesta. U turističkoj zoni Monte Mulini moguće je interpolirati novu izgradnju, izgraditi zamjenske građevine ili rekonstruirati postojeće sa ciljem podizanja kategorije građevine/zone. Nova izgradnja i zamjenska izgradnja ne smije se odvijati u negradivom zaštićenom obalnom području širine min. 25 m, mjereno od obalne crte. Samo u slučajevima rekonstrukcije postojećih građevina, što uključuje i dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene i podizanja kategorije građevine dozvoljava se gradnja i bliže pomorskom dobru, ali ne bliže od postojeće. U negradivom dijelu zaštićenog obalnog područja treba osigurati prohodni koridor cijelom dužinom obale, što znači da je zabranjeno postavljanje trajnih prepreka koje bi priječile prolaz uz obalu. U turističkoj zoni Porton Biondi nova izgradnja ne smije se odvijati u obalnom području širine min. 100 m, mjereno od obalne crte. Izgradnja ugostiteljsko-turističkih građevina iz skupine hoteli u turističkim zonama Monte Mulini i turističkoj zoni Porton Biondi treba biti tako koncipirana da:

• gustoća kapaciteta ne prelazi 100 ležaja/ha, osim u slučajevima postojećih funkcionalnih cjelina u zoni Monte Mulini kada može biti i veća

• najmanje 40% od ukupne površine zone mora biti ozelenjeno,

• prostor za potrebna parkirališta osigurava se na čestici ili na zajedničkom parkiralištu unutar zone. Parkirališne i garažne potrebe rješavati prema podzakonskim aktima o kategorizaciji turističkih i ugostiteljskih objekata

Ovim odredbama određuju se slijedeće granične vrijednosti za građevinske čestice (funkcionalne cjeline) unutar turističkih zona isključive namjene:

• za slobodno stojeće i poluugrađene građevine površina čestice iznosi minimalno 1200 m2, a maksimalna površina se ne određuje,

• najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 10% površine građevne čestice a maksimalna: - za građevne čestice površine od 1201-2000m2 25% površine građevne

čestice, - za građevne čestice površine od 2001-10000m2 - zbir 500m2 i 30% površine

građevne čestice iznad 2000m2, - za građevne čestice površine iznad 10000m2 - zbir 2900m2 i 35% površine

građevne čestice iznad 10000m2,



PRIJEDLOG PLANA


77

• građevinski pravac građevine nalazi se minimalno 7 m od regulacijskog pravca i 4 m od granice susjedne čestice za građevine visine do P+2, za građevine visine do P+4 udaljenost od susjedne čestice je h/2,

• maksimalna katnost građevina u zoni Monte Mulini je prizemlje i 4 kata (P+4) ili prizemlje, 3 kata i potkrovlje (P+3+POT) - pet nadzemnih etaža, odnosno katnost/visina će se određivati visinom/katnosti postojećih susjednih građevina.

• maksimalna katnost građevina u zoni Porton Biondi je prizemlje i 2 kata (P+2) ili prizemlje, i 1 kat i potkrovlje (P+1+POT) - tri nadzemnih etaža

• maksimalna visina građevine u zoni Monte Mulini iznosi 18,50 m, a u zoni Porton Biondi 11,0 m.

• krovne plohe mogu biti horizontalne (ravni krov) i kose s nagibom od 170 do 220 (ukoliko se pokrivaju crijepom). U pravilu kose krovne plohe pokrivaju se mediteran crijepom ili kupom kanalicom.

• Iznimno GUP-om se određuje da je postojeća zona ugostiteljsko – turističke namjene Monte Mulini zona rekonstrukcije i interpolacije. Sukladno navedenom za vrijednosti iz ove odredbe koje se odnose na veličine građevne čestice i odnose između građevina, mogu biti i drugačije uz uvjet usklađenosti s posebnim propisima koji reguliraju promet u mirovanju.

Sv. Katarina i Sv. Andrija (Crveni otok) Ovim planom određuje se mogućnost rekonstrukcije postojećih građevina. Za postojeće objekte (do donošenja detaljnog plana) ovim je planom omogućena rekonstrukcija u postojećim gabaritima, a u cilju podizanja kategorije građevine/zone. Ovim planom određuje se prioritetnim zahvatom u prostoru rekonstrukcija park šume otoka Sv. Katarina. Ovim odredbama omogućuje se unutar zona mješovite - pretežito stambene namjene - M1 i mješovite namjene – pretežito poslovne namjene – M2 gradnja i rekonstrukcija samostalnih građevina ugostiteljsko-turističke namjene (skupina hoteli i ostali ugostiteljski objekti za smještaj) s najviše 80 ležajeva, ukoliko su zadovoljeni slijedeći nužni uvjeti i ukoliko urbanističkim planovima uređenja pojedinih područja nije strože regulirano:



• najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 10% površine građevne čestice, a najveća iznosi za građevne čestice površine: - od 1200-2000m2 - 25% površine građevne čestice, - od 2001-10000m2 - zbir 500m2 i 30% površine građevne čestice iznad

2000m2, - iznad 10000m2 - zbir 2900m2 i 35% površine građevne čestice iznad 10000m2,


• građevna čestica mora imati neposredan pristup na glavnu mjesnu ili sabirnu prometnicu,

Određuju se slijedeće granične vrijednosti za građevine iz stavka 1. ove odredbe:

• građevinski pravac građevine nalazi se minimalno 7 m od regulacijskog pravca;


PRIJEDLOG PLANA


78

• najmanja udaljenost građevine od granica susjedne građevne čestice iznosi pola visine građevine (h/2);

• najveća katnost i visina građevine na ravnom terenu iznosi četiri nadzemne etaže: Po+P+2K+Pk (podrum, prizemlje, dva kata i potkrovlje) tj. do maksimalne visine od 10,5m i maksimalne ukupne visine od 14,0m,

• najveća katnost građevine na kosom terenu iznosi pet nadzemnih etaža: Po+S+P+2K+Pk (potpuno ukopan podrum, suteren, prizemlje, dva kata i potkrovlje) tj. do maksimalne visine od 12,5m i maksimalne ukupne visine do 16,0m.

• prostor za potrebna parkirališta osigurati na građevnoj čestici građevine;


• unutar građevne čestice osigurati najmanje 40% zelenila, kombinacijom visokog i niskog raslinja, drvoredima.

Ugostiteljsko-turistička namjena - zona luke posebne namjene (LN), Odredba 31.

Marina L4 - ovim planom lokacija marine u sjevernoj luci određuje se načelno. Točan položaj, obuhvat i način zaštite odrediti će se nakon izrade studije utjecaja na okoliš za cjelinu prostora Valdibora i detaljnog plana uređenja. U južnoj luci na lokaciji postojeće marine ne planiraju se novi građevinski radovi u akvatoriju. Način zaštite južnog akvatorija definirati će se temeljem rezultata studije utjecaja na okoliš za cjelinu prostora i detaljnog plana uređenja. Ovim odredbama omogućuje se unutar zone ugostiteljsko-turističke namjene – marina (kopneni dio) LN, gradnja potrebnih sadržaja visoke kategorije (najmanje sa 4 sidra) kao pratećih sadržaja luke posebne namjene, ukoliko su zadovoljeni slijedeći nužni uvjeti i ukoliko urbanističkim planom uređenja tog područja nije strože regulirano:



• najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 10% površine građevne čestice, a najveća iznosi 25% površine građevne čestice;


• najveća katnost građevina u zoni je tri nadzemne etaže, odnosno prizemlje i dva kata (P+2K) ili prizemlje, jedan kat i potkrovlje (P+1K+Pk)

• najveća visina građevine iznosi 11,00 m;

• najveća ukupna visina građevine ovisi o tipu krova (ravni ili kosi) i o vrsti pokrova;

• prostor za potrebna parkirališta može se osigurati ili na čestici pojedine građevine ili na zajedničkom parkiralištu unutar zone ili u izdvojenoj garažnoj kući;


• unutar građevne čestice osigurati najmanje 40% zelenila, kombinacijom visokog i niskog raslinja, drvoredima;

Mješovite namjene (M)


PRIJEDLOG PLANA


79

Ugostiteljsko-turistička namjena – informacijski punkt T4 Odredba 32.

Na površinama mješovite namjene ne mogu se smjestiti građevine i uređivati prostori koji zbog buke, prašine, mirisa, neprimjerenoga radnog vremena, intenzivnog prometa roba i vozila ometaju stanovanje. Građevina poslovne namjene, prema ovim odredbama, smatra se građevinom koja je u cjelini ili većim dijelom namijenjena obavljanju gospodarske djelatnosti te pod uvjetom da na svojoj vlastitoj građevnoj čestici ostvaruje mogućnost potrebnog parkiranja zaposlenih i klijenata. Iznimku čine građevine poslovne namjene unutar zona (kulturno – povijesna cjelina i širi centar) čija građevna čestica ne može zadovoljiti navedeni uvjet pa se parkiranje mora osigurati na drugi način odnosno izvan zone. Građevinama poslovne namjene smatraju se: - za tihe i čiste djelatnosti: prostori u kojima se obavljaju intelektualne usluge, uslužne i trgovačke djelatnosti, (različite kancelarije, uredi, biroi), medicinske i zubarske ordinacije te ugostiteljsko-turistički sadržaji bez glazbe i s ograničenim radnim vremenom.

- za bučne i potencijalno opasne djelatnosti: automehaničarske i proizvodne radionice, limarije, lakirnice, bravarije, kovačnice, stolarije, te ugostiteljsko-turistički sadržaji s glazbom i slično.

Tihe i čiste djelatnosti mogu se obavljati i u sklopu stambene građevine, ukoliko za to postoje tehnički uvjeti. Bučne i potencijalno opasne djelatnosti u pravilu se lociraju na propisanoj udaljenosti od stambenih građevina odnosno tako da budu zadovoljeni kriteriji iz Zakona o zaštiti od buke, te drugi propisi koji se odnose na zaštitu zraka, vode i tla. Poslovni prostori s bučnim i potencijalno opasnim djelatnostima mogu se graditi samo ukoliko tehnološko rješenje, veličina čestice i njen položaj u naselju omogućavaju izgradnju bez utjecaja na susjedne građevine.

Ovim odredbama omogućuje se gradnja građevine ugostiteljsko turističke namjene – informacijski punkt, unutar područja isključive namjene T4, ukoliko su zadovoljeni slijedeći nužni uvjeti i ukoliko urbanističkim planom uređenja nije strože regulirano:

• način gradnje: slobodno stojeći;

• površina građevne čestice iznosi najmanje 600 m2, a najveća 1000 m2;

• najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 10% površine građevne čestice, a najveća iznosi 30% površine građevne četice;


• građevinski pravac građevine nalazi se minimalno 3 m od regulacijskog pravca

• najmanja udaljenost građevine od granica susjedne građevne čestice iznosi 4 m,

• najveća visina građevine je 7,20 m.

• najveća ukupna visina građevine se ne određuje, već ovisi o tipu krova (ravni ili kosi) i o vrsti pokrova


PRIJEDLOG PLANA


80

• najveća katnost građevina je dvije nadzemne etaže, odnosno prizemlje i potkrovlje (P+Pk);


• unutar građevne čestice osigurati najmanje 30% zelenila, kombinacijom visokog i i niskog raslinja, drvoredima.

Odredba 32-a. Ovim odredbama omogućuje se unutar zona mješovite - pretežito stambene namjene izgradnja samostalnih građevina ugostiteljsko-turističke namjene iz skupine hoteli do najviše 80 ležajeva ukoliko su zadovoljeni slijedeći nužni uvjeti:

- građevna čestica mora biti veća od 1.200 m2 , - građevna čestica mora imati neposredan pristup na glavnu mjesnu ili sabirnu

prometnicu, - na građevnoj čestici mora se osigurati potreban broj parkirališnih mjesta za

zaposlene i goste u skladu s odredbama ovog plana, - na građevnoj čestici mora se osigurati 30% zelenila.

Ovim odredbama određuju se slijedeće granične vrijednosti građevne čestice građevina iz stavka 1. ovog članka: • najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 10% površine građevne čestice a

maksimalna: • za građevne čestice površine od 1200-2000m2 - 25% površine građevne čestice, • za građevne čestice površine od 2001-10000m2 - zbir 500m2 i 30% površine

građevne čestice iznad 2000m2, • za građevne čestice površine iznad 10000m2 - zbir 2900m2 i 35% površine

građevne čestice iznad 10000m2, • širina građevne čestice, u svim njezinim presjecima, mora biti minimalno 25 m, • građevinski pravac građevine nalazi se minimalno 7 m od regulacijskog pravca i

h/2 od granice susjednih čestica. • Ovim odredbama određuju se slijedeće granične vrijednosti građevina iz stavka 1

ovog članka: • građevina može biti slobodno stojeće i polu ugrađena, • maksimalna katnost i visina građevine na ravnom terenu iznosi četiri nadzemne

etaže: Po/S+P+2K+Pk (podrum ili suteren, prizemlje, dva kata i potkrovlje) tj. do maksimalne visine od 10,5m i maksimalne ukupne visine od 14,0m,

• maksimalna katnost građevine na kosom terenu iznosi pet nadzemnih etaža: Po+S+P+2K+Pk (potpuno ukopan podrum, suteren, prizemlje, dva kata i potkrovlje) tj. do maksimalne visine od 12,5m i maksimalne ukupne visine do 16,0m.

4. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

Odredba 33. U Generalnom urbanističkom planu su osigurani prostorni uvjeti smještaja i razvitka sustava društvenih djelatnosti: predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola, znanstvenih institucija, građevina kulture i društvenih organizacija, zdravstvenih i socijalnih ustanova, sporta i rekreacije, vjerskih građevina i drugih građevina javnog interesa.


PRIJEDLOG PLANA


81

Na površinama javne i društvene namjene mogu se graditi građevine za javnu i društvenu namjenu. U svim građevinama javne i društvene namjene mogu se uređivati prostori koji upotpunjuju i služe osnovnoj namjeni koja se obavlja u tim građevinama, npr. sportski ili rekreacijski sadržaji. Vrsta i broj građevina društvenih djelatnosti određuju se mrežom građevina za svaku djelatnost na osnovi posebnih zakona i standarda. Građevine društvenih djelatnosti društvene namjene mogu se smjestiti i na površinama javne i društvene namjene, te mješovite namjene (M1, M1-Z, M1-1 i M2). Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti određeni su ovim odredbama i na kartografskim prikazima: 1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA, 2. MREŽA GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐIVANJE I ZAŠTITU PROSTORA 4.3.2. Pravila građenja i uređenja prostora.

4.1. Predškolske ustanove, osnovne i srednje škole Odredba 34.

Predškolske ustanove (dječje jaslice i vrtići), osnovne i srednje škole planiraju se tako da pokriju potrebe određenog područja i da se stvore najprimjerenija gravitacijska područja za svaku građevinu, a prema mreži, za svaku djelatnost na osnovi posebnih zakona i standarda. Potrebe za predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama određuju se na temelju pretpostavljenog udjela djece u odnosu na broj stanovnika. Svi urbanistički parametri moraju odgovarati važećim državnim standardima za određenu vrstu građevina. Predškolske ustanove Odredba 35.

Prigodom Kod gradnje predškolskih ustanova primjenjuju se sljedeći normativi:

• broj djece predškolske dobi određuje se sa 9% broja stanovnika, s tim da je obuhvat predškolskim ustanovama 60 % od broja djece;

• veličina građevne čestice određuje se tako da se osigura, u pravilu, 35 m2 građevinskog zemljišta po djetetu, ako je građevina jednoetažna, odnosno 25 m2, ako je građevina dvoetažna, uzimajući u obzir lokalne uvjete.

Predškolske ustanove se grade kao P, ili P+1+Pk). Iznimno predškolske ustanove mogu biti zasebna cjelina u okviru stambenih, poslovnih i sportskih građevina uz poštivanje uvjeta nadležnih javnopravnih tijela, te da se osigura najmanje 15 m2 po djetetu vanjskog prostora u neposrednoj blizini građevine. Na 1500 stanova obvezno je osigurati min 250 mjesta u dječjim ustanovama.


PRIJEDLOG PLANA


82

Osnovne škole Odredba 36.

Prigodom Kod gradnje osnovnih škola primjenjuju se sljedeći normativi:

• broj djece školske dobi određuje se s 10% broja stanovnika;

• broj učionica određuje se tako da jedna učionica dolazi na najviše 30 28 učenika;

• veličina građevne čestice određuje se tako da se osigura 30-50 40 m2 po učeniku, uzimajući u obzir lokalne uvjete.

Normativi za gradnju osnovnih škola primjenjuju se imajući u vidu da se nastava organizira u optimalno u jednoj smjeni, najviše dvije smjene. Srednje škole Odredba 37.

Prigodom Kod gradnje srednjih škola primjenjuju se sljedeći normativi:

• prostorni kapacitet srednjoškolske građevine određuje se najviše za 1200 učenika;

• broj učionica određuje se tako da jedna učionica dolazi na najviše 30 28 učenika;

• veličina građevne čestice određuje se tako da se osigura 20 – 40 m2 po učeniku, uzimajući u obzir lokalne uvjete.

Odredba 38.

Prigodom Kod određivanja lokacija za predškolske ustanove, osnovne i srednje škole mora se osigurati dostupnost prilaza i prijevoza i njihova sigurnost. Pješački put djeteta/đaka od stanovanja do predškolske ustanove/škole ne smije biti prekidan jakim prometnicama. Građevina mora biti planirana na kvalitetnom terenu. Dječja igrališta Odredba 39.

Gradnja dječjih igrališta omogućuje se tako da se osigura: - po djetetu starosti do 6 god - 4 m2 - po djetetu starosti od 7 do 14 god - 1 m2

4.2. Znanstvene institucije, građevine za kulturu Odredba 40.

Ovim planom omogućava se razvoj i širenje građevina za znanost i kulturu na postojećim lokacijama i na lokacijama usklađenima s planom korištenja i namjene prostora, a temeljit će se na postojećoj situaciji i dugoročno utvrđenim potrebama pojedinih institucija ili ustanova u skladu s njihovim razvojem i potrebama stanovništva.

4.3. Zdravstvena i socijalna skrb Odredba 41.

Postojeće građevine za zdravstvo i socijalnu skrb moguće je rekonstruirati (dogradnja i nadogradnja) u skladu s prostornim mogućnostima lokacije, a gradnja novog doma za starije i nemoćne osobe određena je u skladu s posebnim standardima na lokaciji Karmelo. Ovim odredbama omogućuje se unutar zona mješovite - pretežito stambene namjene izgradnja samostalnih građevina za starije i nemoćne osobe te građevina medicinsko-zdravstvene namjene ukoliko su zadovoljeni svi uvjeti koji su propisani u


PRIJEDLOG PLANA


83

odredbi 47. 42a., ovih Odredbi za provođenje te ukoliko se na građevnoj čestici može osigurati potreban broj parkirališnih mjesta za zaposlene i goste u skladu s odredbama ovog plana.

4.4. Vjerske građevine Odredba 42.

Postojeće vjerske građevine proširivat će se i adaptirati u skladu s prostornim mogućnostima, a nove se grade prema potrebama i na lokacijama u skladu s odredbama ovog plana i kartografskim prikazom: 1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA.

Odredba 42a. Ovim odredbama određuju se slijedeće granične vrijednosti za građevne čestice za GRAĐEVINE JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE - upravne, socijalne, zdravstvene, predškolske, školske, kulturne, znanstvene, vjerske i slične građevine, ukoliko detaljnim planovima nije strože regulirano:

• način gradnje: slobodnostojeći i poluugrađeni;


• najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 10% površine građevne čestice, a najveća iznosi za građevne čestice površine: - od 600-1000m2 - 30% površine građevne čestice, - od 1000-2000m2 - zbir 300m2 i 40% površine građevne čestice iznad 1000m2, - iznad 2000m2- zbir 700m2 i 50% površine građevne čestice iznad 2000m2,

• širina građevne čestice, u svim njezinim presjecima, mora biti minimalno 20 m. Određuju se slijedeće granične vrijednosti za sve građevine javne i društvene namjene:

• građevinski pravac građevine nalazi se minimalno 7 m od regulacijskog pravca

• udaljenost građevine od susjednih građevnih čestica iznosi 4 m, odnosno h/2,

• najveća katnost i visina građevine na ravnom terenu iznosi četiri nadzemne etaže: Po+P+2K+Pk (podrum, prizemlje, dva kata i potkrovlje), tj. do najveće visine 13,0m i maksimalne ukupne visine 17,0m,

• najveća katnost građevine na kosom terenu iznosi pet nadzemnih etaža: Po+S+P+2K+Pk (podrum, suteren, prizemlje, dva kata i potkrovlje) tj. do najveće visine građevine 15,0m i najveće ukupne visine 19,0m,

• na građevnoj čestici mora se osigurati minimalno 30% zelenila kombinacijom visokog i niskog raslinja, drvoredima,

• na građevnoj čestici planirane građevine osigurati potrebna broj parkirališnih mjesta sukladno odredbi 81. ovog plana.

4.5. Sport i rekreacija Odredba 43.

Smještaj građevina sportsko-rekreacijske namjene moguć je: unutar građevinskog područja naselja i unutar građevinskih područja ugostiteljsko-turističkih i sportsko-rekreacijskih zona. Pod građevinama sportsko-rekreacijske namjene podrazumijevaju se:

• unutar građevinskog područja naselja u zoni mješovite namjene, na jednoj građevnoj čestici


PRIJEDLOG PLANA


84

- sportski tereni do 200 m2 površine: tenis teren, badminton,

- bazen za plivanje vodene površine do 320 m2,

• unutar površina ugostiteljsko turističke namjene:; - sportski tereni i - bazeni za plivanje koji zauzimaju najviše 20% površine građevne

čestice odnosno kompleksa,

• unutar sportsko-rekreacijskih zona: sve vrste i kategorije sportskih i rekreacijskih građevina

Postojeće sportsko-rekreacijski građevine će se rekonstruirati i adaptirati u skladu s prostornim mogućnostima i standardima, a nove se grade prema potrebama, u skladu s uvjetima određenim ovim odredbama i na kartografskim prikazima: 1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA; 4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐIVANJE I ZAŠTITU PROSTORA 4.3.2. Pravila građenja i uređenja prostora. Odredba 44.

U sklopu sportsko – rekreacijskih zona mogu se izgraditi sportske dvorane, i bazeni (zatvoreni i otvoreni) kao slobodno stojeće građevine,. građevina sportsko-rekreacijske namjene treba biti tako koncipirana da: Ovim odredbama određuju se slijedeće granične vrijednosti za građevne čestice za građevine sportske namjene – R1 na površinama isključivo sportsko-rekreacijske namjene (R1) u koliko urbanističkim planovima za određena područja nije drugačije određeno:

• svaka funkcionalna cjelina u zoni bude na zasebnoj građevinskoj čestici koja ima neposredni prilaz s javno prometne površine,

• svaka građevina unutar obuhvata zahvata treba biti na zasebnoj građevnoj čestici koja mora imati prilaz s javno prometne površine;

• način gradnje: slobodnostojeći;

• najmanja površina građevne čestice iznosi najmanje 1200 m2 za osnovnu građevinu, a najveća se ne određuje;

• najveći koeficijent izgrađenosti (kig) zone iznosi 0,3, s time da se uračunavaju površine osnovnih građevina (dvorane, zatvoreni bazeni i drugo) i pratećih građevina; uz osnovni sportski teren ili bazen, a to su: garderobe, sanitarije, uredi, priručno skladište, trgovina sportskim artiklima, ugostiteljski sadržaji, pogonske prostorije bazena i sl.,

• svjetla visina osnovne građevine od 7 do 15 m (ovisno o vrsti sportske građevine),

• planerska površina za jedno gledališno mjesto je: - sjedeće mjesto 1,5 – 2 m2

- stajaće mjesto 0,75 – 1,0 m2

za gledalište izgrađeno na nasipima ove se površine povećavaju za 50 – 75 % ,

• najmanje 20% površine zone mora biti uređeno kao javni park uz sadnju autohtonog zelenila,

• unutar građevne čestice osigurati minimalno 20% zelenila, kombinacijom visokog i niskog raslinja, drvoredima.

• smještaj vozila korisnika bude riješen na parceli čestici po ključu min 20% - max 25% gledalaca i to za:


PRIJEDLOG PLANA


85

- bicikl 3% gledalaca (1m2 po biciklu), - motocikl 1-2% gledalaca (3 m2 po motociklu), - osobni auto 9 – 15 % gledalaca (25 – 30 m2 po automobilu), - autobusi za 5 – 6% gledalaca (60 – 80 m2 po autobusu). Jedan automobil koristi 3 gledalaca gledatelja, a jedan autobus prosječno 40 gledalaca gledatelja.

• krovne plohe mogu biti horizontalne, lučne ili kose ravne, kose ili zaobljene. Odredba 45.

U sklopu osnovnih sportsko-rekreacijskih građevina omogućena je izgradnja Ovim odredbama propisuje se da izgradnju pratećih građevina uz građevine namjene R1, koje su određene u Odredbi 17. treba koncipirati tako da:

• prateći sadržaji mogu biti u sklopu osnovne građevine ili kao zasebna građevina,

• prateće građevine čine najviše 30% bruto površine osnovne građevine, osim za stadione, gdje udio može biti i veći,

Ovim odredbama određuju se granične vrijednosti za prateće građevine na građevnim česticama namjene R1 i R2:

• najmanja dozvoljena izgrađenost se ne propisuje, a najveća iznosi 10%,

• maksimalna visina (V) pratećih građevina iznosi 3,5 m,

• maksimalna katnost pratećih građevina je Po+P+Pk,

• maksimalna ukupna visina građevine ovisi o vrsti pokrova ,

• najmanja udaljenost pratećih građevina od susjednih građevnih čestica je 3m,

• osigurati broj parkirališnih mjesta sukladno odredbi 81. Odredba 46.

Drugi sadržaji društvenog interesa Drugi sadržaji društvenog interesa (uprava, pravosuđe, udruge građana, političke stranke), planiraju se prema potrebama i u skladu s posebnim standardima i na lokacijama usklađenima s planom korištenja i namjene prostora. Spomenici, spomen - obilježja i sl. mogu se graditi na trgovima, na drugim pješačkim površinama bez opstruiranja pješačkog prometa i na zelenim površinama. Odredba 47.

Ovim odredbama određuju se slijedeće granične vrijednosti za građevinske čestice na kojima se planiraju nove GRAĐEVINE JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE - upravne, socijalne, zdravstvene, predškolske, školske, visokoškolske, kulturne, vjerske i slične građevine, ukoliko detaljnim planovima nije strože regulirano:

• za slobodno stojeće i poluugrađene građevine površina čestice iznosi minimalno 600 m2 a maksimalna površina se ne određuje,

• najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 10% površine građevne čestice a maksimalna: - za građevne čestice površine od 600-1000m2 - 30% površine građevne čestice, - za građevne čestice površine od 1000-2000m2 - zbir 300m2 i 40% površine

građevne čestice iznad 1000m2, - za građevne čestice površine iznad 2000m2- zbir 700m2 i 50% površine



PRIJEDLOG PLANA


86


• građevinski pravac građevine nalazi se minimalno 7 m od regulacijskog pravca i 4 m, odnosno h/2 od granice susjednih čestica,

• maksimalna katnost i visina građevine na ravnom terenu iznosi četiri nadzemne etaže: Po/S+P+2K+Pk (podrum ili suteren, prizemlje, dva kata i potkrovlje), tj. do maksimalne visine od 13,0m i maksimalne ukupne visine od 17,0m,

• maksimalna katnost građevine na kosom terenu iznosi pet nadzemnih etaža: Po+S+P+2K+Pk (podrum, suteren, prizemlje, dva kata i potkrovlje) tj. do maksimalne visine građevine od 15,0m i maksimalne ukupne visine od 19,0m,

• maksimalna visina građevina u postojećim graditeljskim cjelinama uvjetovana je visinom postojećih susjednih objekata,

• na građevnoj čestici mora se osigurati 30% zelenila te adekvatan broj parkirališnih mjesta.

5. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina Odredba 48.

Pod građevinama i prostorijama stambene namjene, prema ovim odredbama, smatraju se stambene građevine i prostorije koje su namijenjene stanovanju, te sadrže prostorne elemente stana ili apartmana, definirane posebnim propisima, čija se namjena ovim Planom, u smislu stanovanja, u potpunosti izjednačava. Građevine stambene namjene većim su dijelom svoje površine i većim dijelom funkcionalnih jedinica namijenjene stanovanju.

Uvjeti smještaja stambenih građevina određeni su ovim odredbama i na kartografskim prikazima: 1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA, 4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐIVANJE I ZAŠTITU PROSTORA 4.3.2. Pravila građenja i uređenja prostora. 4.3.3. Način gradnje

5.1. Tipovi zona za stambene građevine Odredba 49.

Stanovanje, kao osnovna gradska namjena, planira se u slijedećim namjenama označenim u kartografskom prikazu broj 1.: „Korištenje i namjena površina“: - u kulturno-povijesnoj cjelini (M1-Z), - u zonama mješovite - pretežito stambene (M1), - mješovite - posebni programi (M 1-1), - mješovite - pretežito poslovne namjene (M2), - mješovite – «stancije» (ST) Stambene građevine planiraju se kao: - niska stambena građevina (obiteljske i višeobiteljske) građevine koje mogu biti

samostojeće, dvojne i skupne) • maksimalna katnost i visina građevine na ravnom terenu iznosi četiri

nadzemne etaže: Po/S+P+2K+Pk (podrum ili suteren, prizemlje, dva kata i


PRIJEDLOG PLANA


87

potkrovlje) tj. do maksimalne visine od 10,5m i maksimalne ukupne visine od 14,0m,

• maksimalna katnost građevine na kosom terenu iznosi pet nadzemnih etaža: Po+S+P+2K+Pk (podrum, suteren, prizemlje, dva kata i potkrovlje) tj. do maksimalne visine od 12,5m i maksimalne ukupne visine do 16,0m,

- visoka stambena građevina (višestambene građevine) koje mogu biti samostojeće i skupne) • maksimalna katnost građevine na ravnom terenu iznosi pet nadzemnih etaža:

Po/S+P+3K+Pk (podrum ili suteren, prizemlje, tri kata i potkrovlje) tj. do maksimalne visine od 13,5m i maksimalne ukupne visine od 17,0m,

• maksimalna katnost građevine na kosom terenu iznosi šest nadzemnih etaža Po+S+P+3K+Pk (podrum, suteren, prizemlje, tri kata i potkrovlje) tj. do maksimalne visine građevine od 15,5m i maksimalne ukupne visine od 19,0m,

• osim u zonama koje spadaju u iznimke od pravila gdje je maksimalna postojeća katnost Emax veća od P+4.

Stambena izgradnja prema katnosti i visini podijeljena je na: - zone kulturno-povijesne cjeline i osobito vrijednog središnjeg dijela grada • moguća je izgradnja obiteljskih građevina; • katnost i visina određuju se sukladno odredbama pravila građenja i uređenja

prostora; - zonu individualne izgradnje: • moguća je izgradnja obiteljskih i višeobiteljskih građevina; • najveća katnost iznosi tri (3) nadzemne etaže, gdje je zadnja etaža potkrovlje

(Po+P+1K+Pk); • najveća visina građevine je 8,5 m; • najveća ukupna visina građevine je 12,0m;

- zonu niske izgradnje • moguća je izgradnja obiteljskih i višeobiteljskih građevina; • najveća katnost građevine na ravnom terenu iznosi četiri (4) nadzemne etaže,

gdje je zadnja etaža potkrovlje: (Po+P+2K+Pk) • najveća visina građevine na ravnom terenu je 9,5m; • najveća ukupna visina građevine na ravnom terenu je 13,0m; • najveća katnost građevine na kosom terenu iznosi četiri (4) nadzemne etaža,

gdje je zadnja etaža potkrovlje (Po+P+2K+Pk), • najveća visina građevine na kosom terenu je 10,5m; • najveća ukupna visina građevine na kosom terenu je 14,0m;

- zonu visoke izgradnje • moguća je izgradnja obiteljskih, višeobiteljskih i višestambenih građevina; • najveća katnost građevine na ravnom terenu iznosi pet (5) nadzemnih etaža,

gdje je zadnja etaža potkrovlje (Po+P+3K+Pk), • najveća visina građevine na ravnom terenu je 12,5m; • najveća ukupna visina građevine na ravnom terenu je 16,0m; • najveća katnost građevine na kosom terenu iznosi pet (5) nadzemnih etaža,

gdje je zadnja etaža potkrovlje (Po+P+3K+Pk ) • najveća visina građevine na ravnom terenu je 13,5m; • najveća ukupna visina građevine na ravnom terenu je 17,0m; • osim u zonama gdje je najveća postojeća katnost Emax veća ili jednaka P+4.


PRIJEDLOG PLANA


88

Pri iskazivanju naziva etaža potrebno je pridržavati se nadzemnosti etaža, odnosno mogući su i drugi nazivi i kombinacije etaža nego navedeni, a sve sukladno definicijama iz pojmovnika ovih odredbi. 5.2. Način gradnje i korištenje stambenih građevina Način gradnje Odredba 50.

Ovisno o lokalnim uvjetima i stupnju dovršenosti prostora definirani su uvjeti i način gradnje stambenih građevina. Stambene građevine u smislu načina gradnje mogu se graditi kao:

• slobodno stojeće građevine;

• poluugrađene (dvojne) građevine;

• skupne građevine (ugrađene, u nizu, atrijski tip). Način gradnje nove građevine određuje se sukladno položaju građevne čestice unutar prostora Grada, te pravilima građenja ovih odredbi (poglavlje 8.). Način korištenja Odredba 51.

Prema načinu korištenja; ovisno o broju funkcionalnih jedinica, građevine stambene namjene mogu biti: obiteljske građevine, višeobiteljske, te višestambene građevine stambene namjene mogu biti obiteljske građevine, višeobiteljske, te višestambene. Pod obiteljskom građevinom, prema ovim odredbama, smatra se građevina do 3 stambene jedinice, pri čemu se i apartman i poslovni prostor smatraju stambenom funkcionalnom jedinicom. Pod višeobiteljskom građevinom, prema ovim odredbama, smatra se građevina s najmanje 4, a najviše 6 funkcionalnih stambenih jedinica, pri čemu se i apartman i poslovni prostor smatraju stambenom funkcionalnom jedinicom. Pod višestambenom građevinom, prema ovim odredbama, smatra se građevina s najmanje 7, a najviše 16 funkcionalnih stambenih jedinica, pri čemu se i apartman i poslovni prostor smatraju stambenom funkcionalnom jedinicom

Poslovni prostori i prostori društvenih djelatnosti U u građevinama stambene namjene mogu se graditi kao zasebne funkcionalne jedinice mogu se graditi i prostorije poslovne namjene, u manjem dijelu (maksimalno 49%) ukupne neto površine građevine, te u manjem broju ukupnih funkcionalnih (stambenih i poslovnih) jedinica. U građevinama stambene namjene mogu se graditi i prostorije javne i društvene namjene u manjem dijelu (maksimalno 49%) ukupne površine građevine (upravne, socijalne, zdravstvene, predškolske, kulturne, vjerske i slične namjene), Odredba 52.

Građevinska čestica mora imati neposredan pristup na prometnu površinu širine min 3 m (na koju može biti spojena jedna građevna čestica).


PRIJEDLOG PLANA


89

na način da udaljenost građevne čestice od prometnice na koju se spaja prometna površina, mjereno po prilaznoj prometnoj površini, nije veća od 30 m, i ukoliko se odredi prostornim planom užeg područja Uzdužni nagib prilazne prometne površine ne smije biti veći od 12%. Na izgrađenim i pretežito izgrađenim dijelovima naselja na kojima se mogu graditi građevine, mora postojati slijedeća minimalna komunalna opremljenost zemljišta: - pristupna ulica ili pristupni put, - priključci na mrežu za opskrbu električnom energijom - priključci na mrežu za opskrbu vodom - priključak na mrežu odvodnje otpadnih voda ili u sabirnu jamu (kao etapno

rješenje). Na neizgrađenim dijelovima naselja koji su ovim planom određeni za izgradnju utvrđuje se obveza komunalne opremljenosti zemljišta (pristupna ulica, priključci na mrežu za opskrbu električnom energijom i vodom i priključak na mrežu odvodnje otpadnih voda). Način gradnje nove građevine i gradnja zamjenske građevine određuje se prema veličini i obliku građevne čestice, (odredba od 54. do 57.) odnosno prema pravilima građenja ovih odredbi (poglavlje 8.). Ako građevina ima otvore prema susjednoj građevnoj čestici, od te čestice mora biti udaljena najmanje 3,0 m, ako pravilima građenja (poglavlje 8.) nije drugačije određeno. Građevina može biti udaljena manje od 3,0 m, ali ne manje od 1,0 m od granice susjedne građevne čestice (ne odnosi se na granicu prema javnoj površini). U tom se slučaju na građevini ne smiju graditi otvori prema susjednoj građevnoj čestici. Otvorima se ne smatraju dijelovi zida sagrađeni od staklene opeke i otvori s neprozirnim staklom veličine do 60 x 60 cm. Terase, otvorena stubišta, balkoni, lođe, istaci i sl. ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne građevne čestice. Granične vrijednosti građevnih čestica Odredba 53.

Granične vrijednosti građevnih čestica Oblik i veličina građevne čestice određuju se imajući u vidu obzirom na namjenu i vrstu građevina čija se gradnja na toj čestici planira, javnu prometnu površinu s koje se osigurava neposredan pristup na građevnu česticu, susjedne građevne čestice, konfiguraciju i druge karakteristike zemljišta, katastarsko i zemljišno knjižno stanje zemljišta, posebne uvjete građenja i druge elemente od značaja za određivanje oblika građevne čestice. Oblik i veličina građevne čestice određuju se sukladno svim odgovarajućim važećim propisima, tradicijskom i morfološkom oblikovanju unutar naselja i drugim pravilima struke.


PRIJEDLOG PLANA


90

Oblik i veličina građevne čestice ne može se odrediti na način da se susjednim građevnim česticama na kojima su izgrađene postojeće građevine pogoršaju uvjeti gradnje, odnosno da postojeće građevine ne zadovolje uvjete gradnje određene odredbama ovog Plana. U slučajevima kada je sukladno posebnom zakonu potrebno utvrditi zemljište nužno za redovnu upotrebu građevine, ovim planom se definiraju slijedeći kriteriji : - građevna čestica nije isto što i zemljište nužno za redovnu upotrebu građevine - kriteriji za utvrđivanje oblika i veličine građevne čestice temeljem ovog plana nisu

kriteriji i za utvrđivanje zemljišta nužno za redovnu upotrebu građevine - isključivo zemljište ispod građevine predstavlja zemljište nužno za redovnu

upotrebu građevine. Odredba 54.

Ovim odredbama određuju se slijedeće granične vrijednosti za građevne čestice na kojima se izgrađuju OBITELJSKE GRAĐEVINE za građevine stambene namjene unutar zona individualne izgradnje, ukoliko detaljnim planovima užeg područja ili pravilima građenja i uređenja prostora, za određena područja, nije strože regulirano: za OBITELJSKE GRAĐEVINE: • način gradnje: slobodno stojeći, poluugrađeni i ugrađeni; • kis nadzemno ≤0,8; a) slobodno stojeća građevina: • površina čestice iznosi minimalno 420 najmanje 500 m2, a maksimalno najviše

2000 m2, • najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 80 m2, a maksimalna najveća

- za građevne čestice površine od 420-800m2 - 30% površine građevne čestice, - za građevne čestice površine od 801-1200m2 - zbir 240m2 i 25% površine

građevne čestice iznad 800m2, - za građevne čestice površine od 1201-1500m2 - zbir 340m2 i 15% površine

građevne čestice iznad 1200m2, - za građevne čestice površine iznad 1500m2 - 385m2,

• minimalna širina građevne čestice iznosi 14 m. b) poluugrađena građevina: • površina čestice za jednu građevinu iznosi minimalno 350 najmanje 420 m2, a

maksimalno najviše 1200 m2, • najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 60 m2, a maksimalna najveća - za građevne čestice površine od 350-500m2 - 30% površine građevne čestice, - za građevne čestice površine od 501-1000m2 - zbir 150m2 i 20% površine


• minimalna širina građevne čestice iznosi 12 m. c) skupna građevina (ugrađenea građevina, u nizu, atrijski tip ) ugrađene i građevine u nizu: • površina čestice za jednu jedinicu iznosi minimalno iznosi najmanje 150 m2, a

maksimalno najviše 500 m2, • najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 50 m2

, a maksimalna najveća - za građevne čestice površine od 150-300m2 - 30% površine građevne čestice, - za građevne čestice površine od 301-500m2 - zbir 90m2 i 20% površine



PRIJEDLOG PLANA


91

• razmak između nizova građevina iznosi minimalno 20 m, ili dvostruku visinu građevine računato od vijenca do najniže točke terena,

• minimalna širina građevne čestice iznosi 8 m. Nizovi se mMogu se formirati u obliku slova "L" i "U" ili slično. U postojećim naseljima gdje je bivšim planovima bilo planirano građenje u nizu, a koja nisu u cijelosti realizirana, (i koja se zbog smanjenja postotka izgrađenosti za 20%, više ne mogu realizirati), radi postizanja jedinstvenosti niza kao cjeline, iznimno će se moći dozvoliti građenje objekata u nizu pod uvjetima po kojima je realiziran postojeći dio niza. atrijski tip: (građevine s unutarnjim dvorištem): • primjenjuje se u pravilu u postojećim stambenim naseljima, • ne mora u svakom slučaju biti zatvoren sa svih strana, već na jednoj strani može

biti otvoren (poluatrijski), • površina čestice iznosi minimalno 200 m2, a maksimalno 500 m2, • izgrađenost čestice iznosi minimalno 30% odnosno maksimalno 50% od ukupne

površine građevne čestice,

• minimalna širina građevne čestice iznosi 8 m. za VIŠEOBITELJSKE GRAĐEVINE: • način gradnje: slobodno stojeći, poluugrađeni i ugrađeni; • kis nadzemno ≤0,8; a) slobodno stojeća građevina: • površina čestice iznosi najmanje 700 m2, a najviše 2000 m2; • najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 80 m2, a najveća 30% površine građevne

čestice; • minimalna širina građevne čestice iznosi 14 m; b) poluugrađena građevina: • površina čestice iznosi najmanje 500 m2, a najviše 1200 m2, • najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 60 m2, a najveća 30% površine građevne

čestice; • minimalna širina građevne čestice iznosi 12 m. c) ugrađena građevina (skupna, u nizu) • površina čestice iznosi najmanje 250 m2, a najviše 700 m2, • najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 50 m2, a najveća 30% površine građevne

čestice; • moguće je imati najviše 5 građevina u nizu; • minimalna širina građevne čestice iznosi 8 m. Odredba 55.

Ovim odredbama određuju se slijedeće granične vrijednosti za građevne čestice na kojima se izgrađuju VIŠEOBITELJSKE GRAĐEVINE ukoliko detaljnim planovima nije strože regulirano: a) slobodno stojeće građevine: • površina čestice iznosi minimalno 700 m2, a maksimalno 2000 m2, • najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 80 m2 a maksimalna: - za građevne čestice površine od 700-1000m2 - 30% površine građevne

čestice,


PRIJEDLOG PLANA


92

- za građevne čestice površine od 1001-1500m2 - zbir 300m2 i 20% površine građevne čestice iznad 1000m2,

- za građevne čestice površine iznad 1500m2 - 400m2,

• minimalna širina građevne čestice iznosi 14 m. b) poluugrađene građevine: • površina čestice za jednu građevinu iznosi minimalno 500 m2, a maksimalno 1200

m2, • izgrađenost čestice iznosi minimalno 60 m2, a maksimalna: - za građevne čestice površine od 500-700m2 - 30% površine građevne čestice - za građevne čestice površine od 701-1000m2 - zbir 210m2 i 25% površine

građevne čestice iznad 700m2 - za građevne čestice površine iznad 1000m2 - 285m2

• minimalna širina građevne čestice iznosi 12 m c) skupne građevine (ugrađene, u nizu, atrijski tip ) ugrađene (najviše 5 građevina u nizu): • primjenjuje se u pravilu u novoplaniranim naseljima, • površina čestice za jednu jedinicu iznosi minimalno 250 m2, a maksimalno 700

m2, • najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 50 m2 a maksimalna: - za građevne čestice površine od 250-500m2 - 30% površine građevne čestice, - za građevne čestice površine od 501-700m2 - zbir 150m2 i 20% površine

građevne čestice iznad 500m2, • razmak između nizova građevina iznosi minimalno 20 m, ili dvostruku visinu

građevine računato od vijenca do najniže točke terena, • nizovi se mogu formirati u obliku slova "L" i "U" ili slično,

• minimalna širina građevne čestice iznosi 8 m.

atrijske (građevine s unutarnjim dvorištem): • primjenjuje se u pravilu u postojećim stambenim naseljima, • ne mora u svakom slučaju biti zatvoren sa svih strana, već na jednoj strani može

biti otvoren (poluatrijski), • površina čestice iznosi minimalno 350 m2, a maksimalno 700 m2, • izgrađenost čestice iznosi minimalno 30% od ukupne površine, odnosno

maksimalno 50% od ukupne površine građevne čestice,

• minimalna širina građevne čestice iznosi 10 m. Odredba 56.

Za sve tipove građevina iz odredbe 54., i 55. i 56-a, određuju se slijedeće udaljenosti od međa: granične vrijednosti:

• Širina građevne čestice, u svim njezinim presjecima, mora zadovoljavati slijedeće uvjete : - slobodno stojeće građevine - minimalno 14 m, - poluugrađene (dvojne) građevine - minimalno 12 m, - ugrađene (nizovi) - minimalno 8 m, - atrijski tip minimalno 8 m za obiteljske, odnosno 10 m za višeobiteljske,

• građevinski pravac građevine nalazi se minimalno 5,0 m od regulacijskog pravca i 3,0 m od granice susjednih čestica ako je katnost građevine iznosi tri nadzemne etaže (P+1K+Pk, odnosno do h=8,0m, odnosno 4,0 m od granice


PRIJEDLOG PLANA


93

susjedne čestice ako je katnost građevine iznosi više od tri nadzemne etaže P+2K i više, a maksimalna udaljenost građevinskog pravca se ne utvrđuje,

• maksimalna katnost i visina građevine na ravnom terenu iznos četiri nadzemne etaže: Po/S+P+2K+Pk (podrum ili suteren, prizemlje, dva kata i potkrovlje) tj. do maksimalne visine od 10,5m i maksimalne ukupne visine od 14,0m,

• maksimalna katnost građevine na kosom terenu iznosi pet nadzemnih etaža: Po+S+P+2K+Pk (potpuno ukopan podrum, suteren, prizemlje, dva kata i potkrovlje) tj. do maksimalne visine od 12,5m i maksimalne ukupne visine do 16,0m,

• maksimalna visina sljemena krova građevine (ili vrha kod višestrešnih krovova) je 3,50 m mjereno od gornjeg ruba vijenca do sljemena krova.

Iznimno kod zamjene postojeće građevine novom, odnosno u slučaju interpolacije u već izgrađenim dijelovima naselja, nova se građevina može graditi i na postojećoj građevinskoj čestici manje veličine od propisane u članku 54. i 55., pod uvjetom da je veličina te građevine i njena lokacija u skladu s odredbama koje se odnose na koeficijent izgrađenosti, te sa svim odrednicama koje se odnose na minimalne udaljenosti od prometne površine, susjedne granice i drugih građevina. Odredba 56-a.

U dijelovima zona/naselja koja su dovršena i izgrađena temeljem ranije važećih planova utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za građevne čestice, ukoliko detaljnijim planovima nije drugačije regulirano: a) za slobodno stojeće građevine

• najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 80m2, a maksimalna izgrađenost čestice iznosi 40% površine parcele

b) za polu ugrađene građevine


c) za ugrađene građevine


d) za atrijski tip građevine s unutarnjim dvorištem

• najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 30%, a maksimalna izgrađenost čestice iznosi 50% površine parcele

Iznimno kod nepravilnih građevinskih čestica gdje zbog njihovog oblika i veličine nije moguće izgradnju prilagoditi uvjetima iz provedbenih odredbi, udaljenosti i položaj dijela navedenih objekata mogu biti i manji, odnosno drugačiji od propisanih, a što se utvrđuje u postupku izdavanja akata kojima se određuju uvjeti gradnje prema postupku predviđenom zakonom i ostalim propisima. Ovim odredbama određuju se slijedeće granične vrijednosti za građevne čestice za izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih građevina stambene namjene (obiteljskih i višeobiteljskih) unutar zona niske izgradnje, ukoliko planovima užeg područja ili pravilima građenja i uređenja prostora, za određena područja, nije strože regulirano: za OBITELJSKE GRAĐEVINE • način gradnje: slobodno stojeći, poluugrađeni i ugrađeni;


PRIJEDLOG PLANA


94

• kis nadzemno ≤1,1 a) slobodno stojeće građevine:

• najmanja površina čestice iznosi 420 m2, a najveća 2000 m2,

• najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 80m2, a najveća izgrađenost čestice iznosi: - za građevne čestice površine od 420 -700m2 - 40% površine građevne čestice, - za građevne čestice površine od 701-2000m2 - 30% površine građevne čestice

• minimalna širina građevne čestice iznosi 14 m; b) polu ugrađene građevine:


• najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 60m2, a najveća izgrađenost čestice iznosi 40% površine čestice

• minimalna širina građevne čestice iznosi 12 m; c) ugrađena građevina (skupna, u nizu):


• najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 50m2, a najveća izgrađenost čestice iznosi 50% površine čestice

• minimalna širina građevne čestice iznosi 8 m;

za VIŠEOBITELJSKE GRAĐEVINE • način gradnje: slobodno stojeći, poluugrađeni i ugrađeni; • kis nadzemno ≤1,1;

a) slobodno stojeće građevine: • najmanja površina čestice iznosi 700 m2, a najveća 2000 m2, • najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 80 m2 a najveća: - za građevne čestice površine od 700-1000m2 - 30% površine građevne

čestice, - za građevne čestice površine od 1001-1500m2 - zbir 300m2 i 20% površine


• minimalna širina građevne čestice iznosi 14 m; b) poluugrađene građevine: • najmanja površina čestice iznosi 500 m2, a najveća 1200 m2, • najmanja izgrađenost čestice iznosi 60 m2, a najveća: - za građevne čestice površine od 500-700m2 - 30% površine građevne čestice - za građevne čestice površine od 701-1000m2 - zbir 210m2 i 25% površine

građevne čestice iznad 700m2 - za građevne čestice površine iznad 1000m2 - 285m2

• minimalna širina građevne čestice iznosi 12 m c) ugrađena građevina (skupna, u nizu) • najmanja površina čestice iznosi 250 m2, a najveća 700 m2, • najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 50 m2 a najveća: - za građevne čestice površine od 250-500m2 - 30% površine građevne čestice, - za građevne čestice površine od 501-700m2 - zbir 150m2 i 20% površine

građevne čestice iznad 500m2, • moguće je imati najviše 5 građevina u nizu;


PRIJEDLOG PLANA


95

• razmak između nizova građevina iznosi minimalno 20 m, ili dvostruku visinu građevine.

• minimalna širina građevne čestice iznosi 8 m; Širina postojeće građevne čestice se može zadržati. Kod formiranja nove, širina građevne čestice, određuje se sukladno odredbi 54. ovog plana, ovisno o načinu gradnje. Rekonstrukcija postojećih građevina iz ove odredbe sukladno odredbama ovog plana za pravila gradnje i uređenja prostora. Odredba 56-b.

Za područje Kulturno povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno u zoni potpune zaštite povijesnih struktura utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za građevne čestice: a) slobodno stojeća građevina:

• površina građevne čestice iznosi minimalno 200 m2, a maksimalno 500 m2,

• izgrađenost čestice iznosi minimalno 50 m2 , a maksimalno 40-100% površine čestice.

b) ugrađena građevina (podrazumijeva se građevina koja je dvjema stranama vezana uz susjedne):

• površina građevne čestice iznosi minimalno 50 m2, a maksimalno 420 m2 ,

• izgrađenost čestice iznosi minimalno 35 m2, a maksimalno 50-100% površine čestice,

c) polu ugrađena građevina (podrazumijeva se građevina koja je samo jednom

stranom prislonjena uz susjednu postojeću građevinu):

• površina građevne čestice iznosi minimalno 150 m2 (odnosno postojeća površina), a maksimalno 400 m2,

• izgrađenost čestice iznosi minimalno 35 m2 (odnosno postojeća površina), a maksimalno 50-100% površine čestice.

Ukoliko su površine postojeće čestice manje od navedenih mogu se takve i zadržati. Ovim odredbama određuju se slijedeće granične vrijednosti građevne čestice za postojeće građevine koje nemaju utvrđenu građevinu česticu i za izgradnju novih građevina stambene namjene unutar zona kulturno-povijesne cjeline i osobito vrijednog središnjeg dijela grada, ukoliko planovima užeg područja ili pravilima građenja i uređenja prostora, za određena područja nije strože regulirano: za OBITELJSKE GRAĐEVINE: • način gradnje: slobodno stojeći, poluugrađeni i ugrađeni; a) slobodno stojeća građevina:

• najmanja površina građevne čestice iznosi 200 m2, a najviše 500 m2,

• minimalna širina građevne čestice iznosi 12 m; b) polu ugrađena građevina:

• najmanja površina građevne čestice iznosi 150 m2, a najviše 400 m2,


PRIJEDLOG PLANA


96

• minimalna širina građevne čestice iznosi 10 m; c) ugrađena građevina:

• najmanja površina građevne čestice iznosi 150 m2, a najviše 350 m2 ,

• minimalna širina građevne čestice iznosi 6 m; Najmanja dozvoljena izgrađenost građevne čestice se ne utvrđuje, a najveća: - za građevne čestice površine od 150-500m2 - 50% površine građevne čestice. Postojeće izgrađene građevne čestice unutar kulturno-povijesne cjeline u pravilu se zadržavaju. Ukoliko su površine postojeće izgrađene građevne čestice, manje od navedenih, ali ne manje od tlocrtne površine postojeće građevine, mogu se kao takve i zadržati. Širina postojeće izgrađene građevne čestice može se zadržati. Kod izgradnje nove građevine iz ove odredbe, određuju se slijedeće udaljenosti od međa, u koliko posebnim uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela nije propisano drugačije: • građevinski pravac građevine nalazi se najmanje 5 m od regulacijskog, a

postojeći građevinski pravac bliže od toga može se zadržati, te ukoliko se građevina nalazi između građevina s manjom udaljenosti može biti u skladu sa susjednim;

• za slobodnostojeće i polu ugrađene građevine najmanja udaljenost građevine od granice susjednih čestica iznosi 3,0m ako je katnost građevine P+1K+Pk, odnosno do h=8,0m, odnosno 4,0 m od granice susjedne čestice ako katnost postojeće građevine iznosi više od P+2K, a maksimalna udaljenost građevinskog pravca se ne utvrđuje.

Kod rekonstrukcije postojećih građevina mogu se zadržati postojeće udaljenosti prema susjednim granicama građevine čestice, uz uvjet da dijelovi građevine bliži od 3,0 m nemaju otvore. Odredba 57.

Ovim odredbama određuju se slijedeće granične vrijednosti za građevinske čestice za izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih građevina stambene namjene (višestambene) unutar zona visoke izgradnje, (dovršeni dijelovi grada koji su izgrađeni temeljem ranije važećih planova) na kojima se izgrađuju VIŠESTAMBENE GRAĐEVINE, ukoliko detaljnim planovima užeg područja ili pravilima građenja i uređenja prostora, za određena područja, nije strože regulirano: za VIŠESTAMBENE GRAĐEVINE: • način gradnje: slobodno stojeći, poluugrađeni i ugrađeni; a) slobodno stojeće građevine • površina čestice iznosi minimalno najmanje 900 m2, a maksimalno najveća 2000

m2, • najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 10% površine građevne čestice, a

maksimalna najveća 40% površine građevne čestice.: - za građevne čestice površine od 900-1200m2 - 40% površine građevne čestice, - za građevne čestice površine od 1201-1500m2 - zbir 480m2 i 30% površine



PRIJEDLOG PLANA


97

- za građevne čestice površine iznad 1500m2 -zbir 570m2 i 20% površine građevne čestice iznad 1500m2.

• minimalna širina građevne čestice iznosi 20 m. b) poluugrađene građevine • površina čestice iznosi minimalno najmanje 600 m2, a maksimalno najveća 1200

m2, • najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 10% površine građevne čestice, a

maksimalna najveća 40% površine građevne čestice.: - za građevne čestice površine od 600 - 800m2 - 40% površine građevne čestice, - za građevne čestice površine od 801 - 1000m2 - zbir 320m2 i 30% površine

građevne čestice iznad 800 m2. - za građevne čestice površine iznad 1000 m2 - zbir 380m2 i 20% površine

građevne čestice iznad 1000m2. • minimalna širina građevne čestice iznosi 14 m. c) ugrađenee građevine (najviše 3 građevine u nizu) • površina čestice za jednu jedinicu iznosi minimalno najmanje 600 m2, a

maksimalno najveća 1200 m2, • najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 10% površine građevne čestice, a

maksimalna najveća 35% površine građevne čestice.: - za građevne čestice površine od 600-800m2 - 35% površine građevne čestice, - za građevne čestice površine od 801-1000m2 - zbir 280m2 i 20% površine

građevne čestice iznad 800m2, - za građevne čestice površine iznad 1000m2 - zbir 320m2 i 10% površine


• razmak između građevina u nizu iznosi min 20 m.

• minimalna širina građevne čestice iznosi 12 m. Za višestambene građevine određuju se slijedeće granične vrijednosti:

• širina građevne čestice, u svim njezinim presjecima, mora zadovoljavati slijedeće uvjete :

- slobodno stojeće građevine - minimalno 30 m, - poluugrađene (dvojne) građevine - minimalno 20 m, - ugrađene (nizovi) - minimalno 20 m , - uglovnice maksimalno 30 m ,

• građevinski pravac građevine nalazi se minimalno 5 m od regulacijskog pravca • najmanja udaljenost građevine od granice susjednih građevnih čestica iznosi 4 m,

odnosno h/2, od granice susjednih čestica ako katnost građevine iznosi tri nadzemne etaže, a 6 m odnosno h/2 od granice susjednih čestica ako katnost građevine iznosi više od tri nadzemne, a maksimalna udaljenost građevinskog pravca se ne utvrđuje,

• maksimalna katnost građevine u postojećim graditeljskim cjelinama visina interpoliranih građevina će se određivati uvjetovano visinom susjednih građevina, osim u zoni iznimke pravila građenja (od P+4 do P+8+POT) ,

• maksimalna katnost građevine na ravnom terenu iznosi pet nadzemnih etaža: Po/S+P+3K+Pk (podrum ili suteren, prizemlje, tri kata i potkrovlje) tj. do maksimalne visine od 13,5m i maksimalne ukupne visine od 17,0m,

• maksimalna katnost građevine na kosom terenu iznosi šest nadzemnih etaža: Po+S+P+3K +Pk (podrum, prizemlje, tri kata i potkrovlje) tj. do maksimalne visine građevine od 15,5m i maksimalne ukupne visine od 19,0m.


PRIJEDLOG PLANA


98

• Maksimalna visina sljemena krova građevine (ili vrha kod višestrešnih krovova) je 3,50 m mjereno od gornjeg ruba vijenca do sljemena krova.

Odredba 58.

Stancije (ST) U izdvojenim dijelovima naselja "stancije" moguća je izvedba slijedećih zahvata:

• Rekonstrukcija postojećih građevina i

• Interpolacija stambeno-poslovnih i poslovnih građevina unutar postojeće građevne strukture stancije.

Pod postojećim građevinama smatraju se postojeće građevine stambene namjene kao i postojeće građevine i sklopovi gospodarske namjene unutar postojeće građevne strukture stancije izgrađene na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema zakonu s njom izjrađena. Svi zahvati unutar građevinskih područja stancija izvode se temeljem izdavanja akata kojima se određuju uvjeti gradnje. Temeljem tih akata određivat će se građevne čestice za svaki pojedini zahvat. Građevne čestice se formiraju na način da minimalna površina građevne čestice iznosi 1000 m2. te da se na toj građevnoj čestici mora nalaziti postojeća stambena građevina i ostale građevine u funkciji stancije, odnosno one koje formiraju postojeću građevnu strukturu stancije. Odredba 58-a.

Pod rekonstrukcijom postojećih građevina unutar „stancija“ se podrazumijeva:

• dogradnja i nadogradnja stambenog prostora na postojećim građevinama stambene namjene,

• dogradnja i nadogradnja prostora gospodarske namjene na postojećim građevinama i sklopovima gospodarske namjene,

• dogradnja i nadogradnja manjih postojećih pomoćnih građevina (spremište, sanitarije, garaža, drvarnica, kotlovnica, sabirna jama i cisterna),

• promjena namjene postojećeg gospodarskog, stambenog i pomoćnog prostora ili građevine (ili dijela građevine) u gospodarski, stambeni i pomoćni prostor, u okviru postojećih gabarita,

• modernizacija i proširenje mreže postojećih građevina, uređaja i vodova infrastrukture.

Pod interpolacijom unutar postojeće građevne strukture stancije se podrazumijeva izgradnja:

• građevine koja je dvjema ili trima stranama vezana uz susjedne postojeće građevine - ugrađena građevina,

• građevine koja je samo jednom stranom vezana uz susjedne postojeće građevine– polu ugrađena građevina.

Tipologija izgradnje unutar područja/zona „stancija“ mora biti sukladna graditeljskoj tradiciji ovoga kraja, odnosno kod arhitektonskog oblikovanja potrebno je primjenjivati elemente autohtone arhitekture karakteristične za građevine tradicionalnih stancija, i to naročito tlocrt građevine izdužen, s preporučenim omjerom stranica od 1:1,5, a sljeme krova mora pratiti smjer dužeg dijela građevine. Postojeće povijesne elemente kao što su baladuri, krušne peći, lišjere, šterne, kamene erte, kanalica i slično moraju


PRIJEDLOG PLANA


99

se zadržati u izvornom obliku, a svaka obnova mora se vršiti uz nadzor nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Puli. Odredba 58-b.

Stambene građevine unutar „stancija“ mogu se rekonstruirati i/ili graditi/interpolirati uz sljedeće uvjete gradnje: • maksimalna tlocrtna bruto površina rekonstruirane i/ili interpolirane građevine

uključujući i površinu postojeće stambene građevine može iznositi 200m2. U navedenu površinu ulazi i površina pomoćne gospodarske građevine koju je moguće graditi, na jednoj građevnoj čestici ,

• maksimalni broj nadzemnih etaža može se povećati na najviše dvije 2 (P+1), odnosno 3 (P+1+Pk) nadzemne etaže,

• maksimalna katnost osnovne građevine iznosi Po+P+1+Pk (podrum, prizemlje, kat i potkrovlje),

• maksimalna visina osnovne građevine iznosi 8,5 m, max ukupna visina 11,0m,

• maksimalna katnost pomoćne građevine iznosi Po+P+Pk (podrum, prizemlje i potkrovlje) ,

• maksimalna ukupna visina pomoćne građevine iznosi 5,5 m, max ukupna visina 8,0m ,

• građevina može imati podrum,

• rekonstruirane građevine po gabaritu i izgledu moraju se uskladiti s oblicima i veličinom postojećih susjednih građevina. Udaljenost građevine prema susjednoj građevini koja na toj strani ima otvore mora biti najmanje 3 metra. Građevine se može graditi ili rekonstruirati na granici građevne čestice ako s te strane ta i susjedna građevina nemaju otvore.

Stambeno-poslovne i poslovne građevine mogu se graditi/interpolirati uz slijedeće uvjete gradnje:

• maksimalna tlocrtna bruto površina interpolirane građevine može iznositi 200m2 ,

• maksimalna katnost građevine iznosi Po+P+1+Pk (podrum, prizemlje, kat i potkrovlje),

• maksimalna visine građevine iznosi 8,5 m, max ukupne visine 11,0m ,

• građevine se po gabaritu i izgledu moraju uskladiti s oblicima i veličinom postojećih susjednih građevina. Udaljenost građevine prema susjednoj građevini koja na toj strani ima otvore mora biti najmanje 3 metra. Građevina se može graditi na granici građevne čestice ako s te strane ta i susjedna građevina nemaju otvore.

Odredba 59.

Posebni programi (M1-1)

U zoni sjevernog dijela Valdibore, sjevernom dijelu Laconovo i U zonama: istočno Concetta i Lacosercio mogućnost građenja utvrđuje se posebnim programom. Program mora obuhvatiti cjelinu zone. Ovim planom za predmetne zone ne utvrđuju se elementi za građenje u smislu veličine parcele, gustoće i koeficijenta izgrađenosti ali oni moraju biti usklađeni s ostalim postavkama Generalnog urbanističkog plana Grada Rovinja-Rovigno (Rovigno i Izmjenama i dopunama Generalnog urbanističkog plana Grada Rovinja-Rovigno_Rovign i Prostornog plana uređenja Grada Rovinja-Rovigno i Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Rovinja-


PRIJEDLOG PLANA


100

Rovigno. Predmetne zone od posebnog su interesa za Grad i za njih se uvjetuje izrada programa i detaljnijeg plana uređenja za cjelinu zone.

5.3. Način gradnje pomoćnih građevina Pomoćne zgrade Odredba 60.

Uz stambene građevine, na čestici se mogu graditi pomoćne građevine. Pomoćne zgrade mogu se smještati na građevnoj čestici garaže, spremište i druge svrhe što služe redovnoj upotrebi stambene građevine i to na način da budu:

• prislonjeni uz stambene građevine na istoj građevinskoj građevnoj čestici na polu ugrađeni način,

• odvojeno od stambene građevine na istoj građevinskoj građevnoj čestici,

• iznimno na međi granici uz susjedne građevne čestice, uz uvjete: - da je zid prema susjednoj čestici izveden od vatro otpornog materijala, - da se u zidu prema susjedu ne grade otvori, - da se odvod krovne vode s pomoćne građevine riješi na pripadajuću

česticu. • smještena najmanje 5 m od regulaciiskog pravca, • iznimno se postojeće pomoćne građevine koje su izgrađene na manjoj

udaljenosti od regulacijskog pravca mogu zadržati. Najveća tlocrtna površina (zemljište pod građevinom) svih pomoćnih zgrada (najviše dvije) je 75 m2, a Ppovršina pomoćne građevine zgrade uračunava se u ukupnu površinu izgrađenosti čestice.

Pomoćne građevine zgrade mogu imati podrum i prizemlje (Po+P) s ravnim ili kosim (jednostrešnim i dvostrešnim) krovom bez nadozida, maksimalne ukupne visine 4,0 m (kosi krov) odnosno 3,0 m (ravni krov). Nije dopuštena prenamjena postojećih pomoćnih zgrada u stambeni prostor. garaža, osim ako je na građevnoj čestici zadovoljena potreba za parkiranjem sukladno odredbama iz ovog plana. Udaljenost pomoćne građevine od stambene zgrade na istoj građevinskoj čestici ne može biti manja od 2,0 m kada se gradi kao posebna dvorišna građevina. Pomoćne građevine bez izvora zagađenja mogu se izgraditi jednim svojim dijelom i na granici sa susjednom česticom, uz uvjet:

• da se prema susjednoj čestici izgradi vatro otporni zid,

• da se u zidu prema susjedu ne grade otvori,

• da se odvod krovne vode s pomoćne građevine riješi na pripadajuću česticu. Udaljenost bučnih poslovnih prostora i građevina od stambenih zgrada ne može biti manja od 20,0 m, a od stana vlasnika ne manja od 10,0 m.

Građevnim česticama namijenjenim gradnji stambenih građevina mora se osigurati neposredni kolni prilaz s prometne površine. Smještaj vozila određuje se unutar građevne čestice u pomoćnim građevinama za smještaj vozila (garažama) ili na otvorenom parkiralištu i to za svaku stambenu jedinicu minimum 1,5 PM.


PRIJEDLOG PLANA


101

Garaže se mogu graditi samo u okviru najveće dozvoljene izgrađenosti građevne čestice. Ostale pomoćne građevine Odredba 61.

Pomoćne građevine za smještaj vozila (garaže ili nadstrešnice). Unutar građevne čestice namijenjene izgradnji stambenih građevina (obiteljskih građevina i višeobiteljskih građevina) garaže se mogu se graditi unutar gradivog dijela građevne čestice određenog za gradnju osnovne građevine, kao sastavni dio osnovne građevine ili kao zasebna građevina,

• iznimno unutar pojasa uz regulacijski pravac i granici sa susjednim građevnim česticama, dubine najviše 7m računajući od regulacijskog pravca, izvan širine gradivog dijela građevne čestice, tako da otvaranjem ulaznih vrata ne ulaze u slobodni profil prometne površine uz regulacijski pravac, ukoliko je to određeno prostornim planom užeg područja,

• unutar pojasa uz granicu susjednih građevnih čestica dužine uz granicu najviše 7m.

Na građevnoj čestici namijenjenoj gradnji stambenih građevina iz stavka 1. ove odredbe mogu se graditi najviše 2 garaže (ako se grade kao zasebna građevina), odnosno nadstrešnice, pri čemu njihova zbirna ukupna bruto razvijena površina ne smije premašiti 75 m2. Smještaj vozila kod građevnih čestica namijenjenih izgradnji više stambenih građevina može se odrediti u okviru građevne čestice u skupnim garažama koje mogu biti više etažne ili na parkirališnim prostorima na građevnoj čestici, u skladu s posebnim propisom Grada Rovinja-Rovigno o prometu u mirovanju, kao i uobičajenim pravilima struke. Broj parkirališnih mjesta kod ovih građevina određuje se po kriteriju 1 stan/ minimum 1,5 PM. Kod građevina ostalih namjena način smještaja vozila određuje se uz uvažavanje specifičnosti građevine i primjenu posebnog propisa Grada Rovinja-Rovigno o prometu u mirovanju, kao i uobičajenih pravila struke. Cisterne i spremnici za vodu mogu se graditi na građevnoj čestici uz uvjet da njihova udaljenost od svih granica građevne čestice ne bude manja od 4m 1,0 m, osim kod rekonstrukcije i interpolacije u kulturno povijesnoj cjelini grada Rovinja-Rovigno gdje se njihova gradnja može vršiti bilo gdje u okviru predmetne građevne čestice. Cisterne i spremnici za vodu moraju biti glatkih površina, nepropusni za vodu, zatvoreni i opremljeni tako da se može održavati higijenska ispravnost vode za piće, te udovoljavati i drugim posebnim propisima, kao i sanitarno tehničkim i higijenskim uvjetima.

Sabirne jame se obavezno grade na područjima gdje nije izgrađen sustav javne odvodnje za obiteljske kuće iz kojih se ispuštaju isključivo sanitarne otpadne vode do opterećenja od 12 ekvivalenata stanovnika (ES). Sabirne jame mogu se graditi na građevnoj čestici uz uvjet da njihova udaljenost od svih granica građevne čestice ne bude manja od 1,00m. Otvor na komori sabirne jame mora se graditi s uzdignutim rubom, zatvoren metalnim polopcem za preklop i mora imati otvor svjetle dimenzije


PRIJEDLOG PLANA


102

60 x 60 cm. Na području gdje je predviđena izgradnja sustava javne odvodnje a sustav nije izgrađen sabirna jama se mora graditi na mjestu sa kojeg je izvediv priključak na budući sustav sukladno posebnim uvjetima gradnje. Sabirna jama mora biti izgrađena na mjestu do kojeg je u svako doba na način da je omogućen pristup vozila za odvoz otpadnih voda. Za ostale građevine na područjima gdje nije izgrađen sustav javne odvodnje otpadne vode sa opterećenjem većim od 12 ES odvode se preko uređaja za pročišćavanje u sabirnu jamu, prijemnik ili koriste za navodnjavanje sukladno Odluci o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području Grada Rovinja i posebnih propisa. Sabirne jame moraju biti izgrađene u skladu s tehničkim normama i sanitarno – higijenskim propisima a prema uvjetima koje odredi nadležno tijelo. U sabirne jame mogu se upuštati samo sanitarne otpadne vode, industrijske otpadne vode, nastale kao posljedica tehnološkog procesa ako su prethodno pročišćene do propisanog stupnja, radioaktivne otapadne vode ako su prethodno pročišćene do propisanog stupnja. Građevine za prihvat oborinskih voda unutar građevinske građevne čestice mogu se graditi kao drenažni kanali, upojni bunari ili na neki drugi način zatvorenog tipa ili otvorenog uz obvezu aeriranja (zbog pojave smrada vode stajaćice). Dimenzioniranje takvih građevina treba biti s minimalnim povratnim peridodom koji se primjenjuje za projektiranje javne oborinske kanalizacije u tom slivu. Položaj i dubina građevine za prihvat oborinskih voda ne smije ugrožavati stabilnost susjednih građevina; pa tako njihova udaljenost od granice susjedne građevne čestice ne može biti manja od 1,00 m, odnosno njihov smještaj na građevniskoj čestici mora biti određen na način da ne remeti kvalitetu stanovanja susjeda.

Spremnici UNP i lož ulja mogu se ugrađivati kao nadzemni poluukopani i ukopani. Kod ugradnje spremnika treba poštovati sve važeće propise za takve vrste objekata (gromobranska i protupožarna zaštita, osiguranje od podzemnih voda, zaštitni bazen, osvjetljenje, provjetravanje, postavljanje na betonske temelje. Preporuča se da lokacija spremnika ne bude u dijelu dvorišta ulaznog dijela građevine. Ukoliko se spremnik smjesti prema ulici obveza je izrade vizualne barijere (kameni zid, visoka vegetacija i sl.) Bazeni se mogu graditi unutar gradivog dijela građevne čestice postojeće zgrade na građevnoj čestici osnovne građevine. čija površina se uračunava u izgrađenost parcele uz uvjet da udaljenost od svih granica predmetne građevne čestice ne bude manja od 3,0 m.

5.4. Uređivanje građevne čestice Odredba 62.

Građevna čestica namijenjena pretežito stanovanju uređivat će se na tradicionalan način, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonog biljnog materijala. Terase, ograde i potporni zidovi grade se u skladu s reljefom i oblikovnim obilježjima naselja.


PRIJEDLOG PLANA


103

Preporuča se da se Ppredvrtovi (prostor između građevinskog pravca i regulacijskog pravca) se hortikulturno uređuju visokim i niskim zelenilom.

Na građevnoj čestici u zoni ulaza potrebno je predvidjeti prostor za smještaj priključnih ormarića i/ili okana za komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturu, te spremnika za sakupljanje otpada po vrstama (najmanje 4 komada).

Prostor za sakupljanje otpada uređuje se kao otvoreni nenatkriveni prostor, treba biti lako pristupačan s javne prometne površine i zaklonjen od izravnog pogleda s ulice arhitektonskim barijerama (ogradom i sl.) i/ili hortikulturno oblikovan (živica i sl.).

Na građevnoj se čestici mogu izvoditi radovi na uređenju i građenju: staza, platoa terasa i stuba oslonjeni cijelom površinom neposredno na tlo s pripadajućim rukohvatima, vrtnog bazena ili ribnjaka građevinske bruto najveće tlocrtne površine do 12m2 i dubine do 1m od razine okolnog tla, otvorenog ognjišta građevinske bruto najveće tlocrtne površine do 1,5m2 i visine do 3m od razine okolnog tla, tenisko igralište i sl., a koji se ne uračunavaju u izgrađenost građevne čestice. Gradnja ograda i potpornih zidova Odredba 63.

Gradnja ograda i potpornih zidova Građevna čestica za obiteljske i više obiteljske građevine mora biti ograđena, osim ako se, zbog specifičnosti lokacije odnosno namjeravanog zahvata u prostoru, lokacijskom dozvolom ili prostornim planom užeg područja ne odredi drugačije. Oko građevne čestice, namijenjene izgradnji obiteljskih i više obiteljskih građevina ograde se mogu graditi kao kamene, betonske, žbukane, zelene živice ili uz kombinaciju niskog punog zida i zelene živice odnosno transparentne metalne ograde. Kod ostalih građevina ograde se određuju uz uvažavanje specifičnosti građevine i okolne izgradnje, kao i uobičajenih pravila struke. Ulična ograda podiže se iza regulacijske linije u odnosu na prometnu površinu. Ograda se može podizati prema ulici najveće visine 1,50 m u što je uključeno kameno ili betonsko podnožje ograde, a na granici prema susjednim česticama najveće visine do 2,0 m, mjereno od konačno zaravnanog terena na nižoj strani. Iznimno, ograde i mogu biti više od 1,50 m, kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina njezina korištenja ili stvaranja urbane slike ulice i trga. Kameno ili betonsko podnožje ograde prema svim okolnim česticama ne može biti više od 80 cm. Dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti prozračno, izvedeno od metalne ograde ili drugog materijala sličnih karakteristika ili izvedeno kao zeleni nasad (živica). U smislu ovih odredbi, visina nužnog potpornog zida ne smatra se visinom ogradnog zida. Ulična ograda ne može biti dio potpornog zida ukoliko reljef terena (vrlo strmi teren od 18%) to ne zahtjeva.


PRIJEDLOG PLANA


104

Kod interpolacija u kulturno-povijesnoj cjelini ili uz pojedinačna kulturna dobra, prostornim planom užeg područja, kao i konzervatorskim uvjetima može se odrediti točna visina, kao i vrsta i oblik ograde. Ograda svojim položajem, visinom i oblikovanjem ne smije ugroziti prometnu preglednost kolne površine, te time utjecati na sigurnost prometa. Teren oko građevine, potporne zidove, terase i sl. treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina.

Najveća visina potpornog zida ne može biti veća od 1,5 m. U slučaju da je potrebno izgraditi potporni zid veće visine (kao npr rampe za vozila za ulazak u podrumsku etažu) tada je isti potrebno izvesti u terasama, s horizontalnom udaljenošću zidova od min 1,5 m, a teren svake terase ozeleniti treba hortikulturno urediti. U smislu ovih odredbi, visina nužnog potpornog zida ne smatra se visinom ogradnog zida.

Prilazne stepenice, nenatkrivene terase u razini terena ili uzdignute do max najviše 60 cm iznad razine terena, potporni zidovi i sl., mogu se graditi i izvan površine za razvoj tlocrta građevine, ali na način da se obavezno na jednoj strani građevinske čestice osigura nesmetan prilaz na stražnji dio građevinske građevne čestice minimalne širine 3,0 m, odnosno sukladno posebnim propisima iz područja zaštite od požara.

5.5. Oblikovanje građevina Odredba 64.

Oblikovanje građevine određuje se sljedećim elementima:

• uvjeti za arhitektonsko oblikovanje,

• visina i broj etaža,

• vrsta krova, nagib i vrsta pokrova. Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje Odredba 65. Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje Svaka intervencija u prostoru mora biti izvedena uz uvjet poštivanja postojeće strukture u arhitektonskom i urbanističkom smislu, odnosno mora biti usklađena s tom strukturom, onako kako je utvrđeno odredbama ovog plana. Kod oblikovanja građevina i primjene materijala i detalja mora se uvažavati tradicija gradnje za ovo područje uz mogućnost primjene suvremenog arhitektonskog izraza. Gabariti novih građevina moraju se oblikovati u odnosu prema pripadajućoj građevnoj čestici, te prema planski dovršenim susjednim postojećim građevinama i prevladavajućom kvalitetnom organizacijom vanjskih površina. Horizontalni i vertikalni gabarit građevine, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrijebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s okolnim planski dovršenim građevinama i tipologijom krajolika.


PRIJEDLOG PLANA


105

Građevina koja se izgrađuje na poluotvoreni način ili u nizu mora s građevinom uz koju se prislanja mora oblikovno činiti arhitektonsku cjelinu. Pročelja koja se prislanjaju moraju biti spojena min. 1/3 dužine pročelja. Sve otvore zatvoriti griljama ili škurama. U novim dijelovima naselja, a izvan registrirane povijesne jezgre i kontaktne zone iznimno je moguće ugrađivanje roleta, Pristup potkrovlju nije dozvoljen vanjskim stubištem. Pristup etažama iznad prvog kata nije dozvoljen otvorenim stubištem. Funkcionalne veze između etaža rješavati u cijelosti zatvorenim stubištem i po potrebi liftom Na dijelu građevine koja je izgrađena na udaljenosti manjoj od 3 m od susjedne međe osim prema javnim površinama, ne mogu se projektirati niti izvoditi otvori. Postojeće građevine koje su legalno izgrađene na udaljenosti manjoj od 3,00 m prema susjednoj građevnoj čestici mogu se rekonstruirati, odnosno nadograditi na način kaskadnog uvlačenja dijela etaže građevine koja se nadograđuje, do zadanog građevnog pravca. Otvorima se u smislu ovog članka ne smatraju fiksna ostakljenja neprozirnim staklom maksimalne veličine 60 x 60 cm, dijelovi zida od staklene opeke, ventilacijski otvori maksimalnog promjera, odnosno stranice 15 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt.

Građevine koje se grade kao dvojne ili u nizu moraju uz susjedni zid imati izveden protupožarni zid minimalne otpornosti dva sata. Kao dvojne ili u nizu mogu se na zajedničkom dvorišnom pravcu zajedničkoj međi dvije ili više susjednih građevnih čestica graditi određene gospodarske građevine (prema odredbama 28., 29. i 31.) pod uvjetom da su izgrađene od vatrootpornog materijala i da su izvedeni vatrootporni zidovi minimalne otpornosti dva sata. Postojeće građevine u nizu koje su građene kao jedinstvena arhitektonska cjelina mogu se rekonstruirati, dograđivati i nadograđivati kao cjelina ili ukoliko je realizacija etapna obvezno je ishoditi lokacijsku dozvolu za cjelinu niza.

Garaže za osobna vozila mogu se graditi unutar građevine ili uz građevinu osim ako je to detaljnim planovima uređenja drugačije riješeno. Krovište na tim objektima rješavati kao prohodnu terasu ili kao kosi krov s pokrovom od kanalica ili mediterana. Visina i broj etaža Odredba 66.

Visina i broj etaža Najviša dozvoljena visina građevine i najveći broj nadzemnih etaža određuju se u odnosu na namjenu, zonu lokacije i druge specifičnosti građevine, imajući u vidu postojeću i planiranu okolnu izgradnju. Najviša dozvoljena visina građevine, odnosno maksimalna visina vijenca prema ovim odredbama, mjeri se:


PRIJEDLOG PLANA


106

- na ravnom terenu i kosom terenu: od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m.

Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena). Prilikom određivanja visine i ukupne visine građevina, ovim Odredbama razlikujemo ravni i kosi teren na građevnoj čestici. Pod kosim terenom građevne čestice podrazumijeva se nagib veći od 12%. Kako bi se nedvojbeno mogli dokazati status terena, potrebno je prilikom ishođenja l akata kojima se određuju uvjeti gradnje prema postupku predviđenom zakonom i ostalim propisima, priložiti geodetski snimak terena prije građenja. Kako bi se nedvojbeno moglo dokazati status terena (ravni ili kosi), potrebno je prilikom ishođenja građevne dozvole priložiti geodetski projekt, odnosno geodetski snimak s visinskom predstavom prirodnog terena prije planiranja terena prethodnog građenju. Parametri kosog terena moraju biti zadovoljeni i po konačno uređenom i zaravnanom terenu. Građevine mogu imati podzemne i nadzemne etaže sukladno namjeni i odredbama ovog plana. Za stambene etaže najmanja svjetla visina propisana je posebnim propisom. Nadzemna etaža je oznaka bilo kojega kata građevine, uključujući suteren i prizemlje (ali ne i podrum); maksimalna visina etaže za obračun visine građevine, mjerena svijetla visina, iznosi: - za stambene etaže od 2,5 m ukoliko se ne radi o potkrovnoj etaži , - za poslovne etaže (uredi) do 4,0 m, - iznimno, za osiguravanje kolnog pristupa za interventna vozila, maksimalna visina

etaže prizemlja iznosi do 4,5 m. Etaže građevine mogu biti i više od navedenih, ali visina građevina ne može prijeći maksimum određen pravilima građenja ovih odredbi (poglavlju 8). Podrum (Po) je dio građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50 % svoga volumena u konačno uređeni zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. Podrum se ne smatra nadzemnom etažom. Podrum može imati veću površinu od površine nadzemnog dijela građevine i može zauzeti do 70% građevne čestice samo ako se izvodi kao potpuno ukopani dio građevine i ako na čestici nema vrjednijeg postojećeg zelenila.


PRIJEDLOG PLANA


107

Podrum (potpuno ukopani) može biti smješten na manjoj udaljenosti ali ne manje od 2,0 m od granice susjedne građevne čestice, odnosno na način da ne ugrozi stabilnost susjedne građevine. Podrumske etaže se mogu namijeniti stambenim ili poslovnim prostorima za boravak ljudi uz uvjet da su svi bitni zahtjevi za građevinu ispunjeni . Pristup rampom (maksimalne širine 5 m) i stepenicama u podrumsku etažu ne obračunava se kao najniža kota uređenog i zaravnanog terena uz pročelje građevine. Pri gradnji polu ugrađenih ili ugrađenih skupnih građevina moguće je spajati kolno povezati podrumske etaže, ukoliko se one koriste kao garažni prostor. Iste moraju samostalno zadovoljavati sve bitne zahtjeve za pojedinačnu građevinu, neovisno o građevini s kojom čine polu ugrađenu ili skupnu građevinu Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena. Suteren se prema odredbama ovog Plana smatra nadzemnom etažom. Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova),

Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva stropa iznad prizemlja,

Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova i čija visina nadozida ne može biti viša od 1,2m. Prozori potkrovlja, mogu biti izvedeni u kosini krova ili na zabatnom zidu ili kao vertikalni otvori na kosini krova sa svojom krovnom konstrukcijom koja može zauzimati najviše 30% tlocrtne površine krovne plohe. Krovne terase mogu zauzeti maksimalno 30% tlocrtne površine građevine. Potkrovlje uređeno za stanovanje i poslovnu namjenu smatraju se nadzemnom etažom. Postojeći tavanski prostori bez namjene u potkrovlju mogu se prenamijeniti u stambene ili druge namjene i u slučajevima kada ukupna izgrađena površina prelazi maksimalnu bruto razvijenu površinu građevine, ukoliko se prenamjena može izvršiti u postojećim gabaritima.

Prozori potkrovlja, mogu biti izvedeni u kosini krova ili na zabatnom zidu i mogu zauzimati najviše 30% tlocrtne površine krovne plohe.


PRIJEDLOG PLANA


108

Postojeće krovne kućice se mogu zadržati, bez mogućnosti gradnje novih krovnih kućica kako na novim građevinama tako i kod rekonstrukcije postojećih građevina. Izvedeni ravni krovovi koji zbog loše izvedbe ne odgovaraju svrsi, mogu se preurediti u kosi, ukoliko ne prelaze granične vrijednosti najviše dozvoljene visine i katnosti građevine. Rekonstrukcija će se izvršiti u skladu s uvjetima uređenja propisanim ovim Planom. Rekonstrukcijom dobivena potkrovlja iz prethodnog stavka prethodnih stavaka ove odredbe mogu se privoditi stambenoj ili poslovnoj namjeni, samo u koliko ne prelaze granične veličine propisane ovim odredbama. Krovna konstrukcija može biti ravna ili kosa. Kosa krovna konstrukcija izvodi se nagibom 17o-22o. Dozvoljavaju se i manji nagibi na manjim dijelovima krovišta. Visina vijenca poslovnih građevina koje se grade na istoj čestici sa stambenom građevinom ne smije biti viša od visine stambene građevine.

Vrsta krova, nagib i vrsta pokrova Odredba 67.

Vrsta krova, nagib i vrsta pokrova Stambene i pomoćne građevine mogu imati kose, ravne ili kombinirane krovne plohe. Stambene građevine mogu imati kosi (17o-22o) ili ravni krov (do 5o). U kosim krovnim plohama izvan zaštićene kulturno povijesne cjeline mogu se otvarati krovne terase u skladu s odredbama ovog plana. Pomoćne građevine mogu imati kose, ravne ili kombinirane - kose i ravne krovove, ali bez nadozida, sukladno odredbi 60. Vrsta krova određuje se uz uvažavanje posebnosti građevine. Ako se krovovi izvode kao kosi u pravilu imaju pokrov od kanalica, mediteran crijepa ili sličnih materijala uz nagib 17o-22o.. U krovnim plohama mogu se otvarati prostori za solarije (otvorena krovišta). Građevina s ravnim krovom je ona koja ima ravni krov u cijeloj površini ili većim dijelom (preko 51%) krovne plohe zadnje etaže građevine. Građevina s ravnim krovom je ona koja ima krovnu plohu, dijelom ravni krov i dijelom kosi krov, ali koji zajedno tvore jednu krovnu cjelinu. U tom slučaju površina krovne plohe s kosim krovom može biti i manja od 51%, te može kosi krov može biti i jednostrešni.

Osvjetljavanje potkrovnih prostorija moguće je ugradnjom krovnih ili mansardnih prozora u krovnoj ili zidnoj ravnini bez krovnih kućica. Sljemena mansardnih prozora u zidnoj ravnini ne smiju biti viša od sljemena krova na kojemu se prozori nalaze Prozori se mogu ugraditi u parapetnom zidu. Balkonska vrata se mogu ugraditi u zidnoj ravnini uvučenih dijelova etaže u svrhu pristupa krovnoj terasi. Nije dozvoljena gradnja novih krovnih kućica.


PRIJEDLOG PLANA


109

Na krovu je moguća izvedba uređaja za iskorištavanje sunca i sličnih alternativnih izvora energije (osim u zaštićenoj kulturno-povijesnoj cjelini), sve u okviru gradivog dijela građevne čestice, koji mora pratiti nagib kosog krova ili može biti skriven krovnom atikom ili upušten u krovnu plohu. Kad građevine imaju ravne krovne plohe, one se mogu Ravni krov može se graditi kao neprohodan i prohodan. Prohodne krovne plohe koriste se prije svega kao Na prohodne terase na kojoj je moguće instaliranje gradnja manjih bazena u okviru dopuštene visine građevine, te na koju je omogućen direktan pristup stubištem i/ili dizalom. Zeleni krovovi se smatraju neprohodnim. Krovne terase kod kosog krova mogu zauzeti maksimalno 50% tlocrtne površine građevine. Preporuča se obodne dijelove krovnih terasa ravnog krova urediti hortikulturno ozelenjavanjem.

Kad se krovna ploha gradi kao prohodna Kod ravnog prohodnog krova, obavezno je postavljanje/gradnja zaštitne ograde minimalne dimenzije koja ne može biti viša od 1,20 metra, odnosno manja od 1,0 m od završnog sloja prohodnog krova, mjereno od završne kote gotovog poda do vrha ograde, a koja ulazi u ukupnu visinu građevine.

5.6. Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine

na prometnu površinu i infrastrukturu Odredba 68.

Mjesto i način priključivanja građevine na prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu odredit će nadležno tijelo uz primjenu odgovarajućih propisa, kao i uobičajenih pravila graditeljske struke, u postupku izrade detaljnijeg plana uređenja užeg područja, odnosno izdavanja akata kojima se određuju uvjeti gradnje Prometna površina Odredba 69.

Prometna površina Unutar granica građevinskog područja (osim u kulturno povijesnoj cjelini grada Rovinja-Rovigno) uvjetuje se neposredan pristup na građevnu česticu sa prometne površine, koja se mora projektirati, izgraditi i urediti kao trg ili ulica, tako da omogućava vođenje ostale infrastrukture i mora biti vezana na sustav javnih cesta. Ulicom se smatra cesta ili put na građevinskom području uz koju su izgrađeni ili se izgrađuju stambene građevine i na koje te građevine imaju izravni pristup. Novoformirana ulica mora imati, u pravilu, kolnik širok najmanje 6,00 metara za dvije vozne trake, ukoliko to propisima nije drugačije regulirano i pješačke trake širine minimalno 1,80 m, jednostrano tako da tako planirana prometnica bude ukupne širine 7,80 m. Iznimno, kod manjih stambenih ulica, odnosno kod slijepih i ulica koje su pristupne te nisu opterećene tranzitnim prometom te gdje je obvezno veće ograničenje brzine kretanja vozila, kolnik je najmanje širine 5,00 metara za dvije vozne trake, nogostup najmanje širine 1,20 metara, a zaštitni koridor nasuprot nogostupa širine 0,75 m, tako da tako planirana prometnica bude ukupne širine 6,95 m.


PRIJEDLOG PLANA


110

Iznimno, najmanja širina kolnika može biti i manja u slučaju već izgrađenih postojećih građevina, ali ne manja od 3,5 m. U izgrađenim dijelovima grada iznimno se može izgraditi ulica sa samo jednim voznim trakom širine 3,5 m uz uvjet preglednosti u cijelosti odnosno uz izgradnju ugibališta, ako to prilike na terenu dopuštaju, na međusobnom razmaku 100 m u pravcu i 50 m u nepreglednim dijelovima ulice. Na planiranim i postojećim prometnicama u naselju mora se osigurati razdvajanje pješaka od prometa vozila gradnjom nogostupa ili trajnim oznakama i zaštitnim ogradama na kolovozu. Uz prometnice mogu se graditi biciklističke staze prema lokalnim prilikama i potrebama i u skladu s pravilnikom o biciklističkoj infrastrukturi. Ulica u već izgrađenim dijelovima građevinskog područja treba udovoljavati propisima (minimalnim) za osiguravanje sigurnog stalnog i interventnog prometa (vatrogasci, komunalni servisi, zdravstvena i policijska vozila i dr.). Izuzetno, uz kolnik "slijepe ulice" može se osigurati mogućnost izgradnje nogostupa samo na jednoj njenoj strani, ili u nedostatku širine prometnice i bez nogostupa. Udaljenost regulacijskog pravca od ruba kolnika mora biti takva da osigurava mogućnost izgradnje svih potrebnih elemenata tijela ceste ili ulice u danim uvjetima. Nije dozvoljena izgradnja građevina i ograda te podizanje nasada koji bi sprečavali proširenje suviše uskih ulica i uklanjanje oštrih zavoja ili bi zatvarali vidno polje i time ugrožavali promet.

Udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste iznosi najmanje: • kod državne ceste 10 m, • kod županijske ceste 8 m, • kod lokalne ceste 5 m, A ako kartografskim prikazom 3.1. PROMETNI SUSTAV nije strože određeno, te ukoliko nadležna Uprava za ceste ne utvrdi drugačije u postupku utvrđivanja posebnih mjera gradnje. Ako je postojeća udaljenost manja, treba stanje sanirati ukoliko je to tehnički izvedivo, odnosno drugim zakonski raspoloživim mjerama osigurati sigurnost u prometu.

Udaljenost građevnog pravca građevine od vanjskog ruba zemljišnog pojasa javne ceste iznosi najmanje:

• državne ceste, 25 m,

• županijske ceste, 15 m,

• lokalne ceste, 10 m. U ukoliko nadležna Uprava za ceste ne utvrdi drugačije u postupku utvrđivanja posebnih uvjeta gradnje. Zabranjeno je poduzimati bilo kakve radove ili radnje u zaštitnom pojasu javne ceste bez suglasnosti pravne osobe koja upravlja javnom cestom ako bi ti radovi ili radnje mogli nanijeti štetu javnoj cesti, kao i ugrožavati ili ometati promet na njoj te povećati troškove održavanja javne ceste. U suglasnosti se određuju uvjeti za obavljanje tih radova ili radnji.


PRIJEDLOG PLANA


111

Osoba koja namjerava izgraditi ili je izgradila građevinu u zaštitnom pojasu javne ceste ili izvan zaštitnog pojasa javne ceste nema pravo zahtijevati izgradnju zaštite od utjecaja ceste i prometa sukladno posebnim propisima. Najmanja udaljenost građevnog pravca od vanjskog ruba ulične ograde - regulacijskog pravca određuje se 5 m odnosno 0 - 3 m ako se radi o rekonstrukciji građevina u dovršenom dijelu grada. Izuzetno, izgradnja garaže može se dozvoliti na regulacijskom pravcu, ako je građevna čestica strma, a ne postoji mogućnost njene izgradnje u dubini da se izgradi na razini prometne površine, ali pod uvjetom da je prometnica na dijelu gdje se garaža gradi pregledna i da korištenjem garaže neće biti ugrožen promet.

Kad se građevna čestica nalazi uz križanje sporedne ulice i ulice koja ima značaj državne ili županijske ceste, prilaz s te parcele čestice na javnu prometnu površinu sukladno Zakonu o cestama mora se izvesti preko sporedne ulice.

Za neizgrađeni dio građevinskog područja koji se širi uzduž državne ili županijske ceste, mora biti osnovana (sabirna) ulica preko koje će biti omogućen izravni pristup na javnu prometnu površinu radi daljnje izgradnje uzduž ceste. Iznimno u slijepim i sporednim ulicama moguće je dozvoliti pristup na javnu prometnu površinu u cijeloj širini građevne čestice radi osiguranja parkinga na istoj uz suglasnost Savjeta za promet Gradskog vijeća.

Mjesto i način priključivanja građevine na mrežu prometnica Odredba 70.

Mjesto i način priključivanja građevine na mrežu prometnica Kolni prilaz građevnoj čestici mora biti prostorno definiran:

• geodetskim snimkom izgrađene prometne površine na koju se građevina priključuje i to u dužini propisanoj za projekt priključka ili

• projektom priključka sukladno članku 51. Zakona o cestama Kolni prilaz mora zadovoljavati uvjete preglednosti i sigurnosti prometa,( u skladu s važećim propisima). Kolni prilaz građevnoj čestici ne može se odrediti na način da se susjednim građevnim česticama na kojima su izgrađene postojeće građevine pogoršaju uvjeti gradnje, odnosno da ne zadovolje uvjete gradnje određene odredbama ovog Plana. Kolni pristup na građevinsku česticu definiran je u odredbi 52. Građevna čestica mora imati samo jedan neposredan kolni pristup na prometnu površinu najmanje širine 3 m (na koju može biti spojena jedna građevna čestica), a najveće 4,5 m. Udaljenost građevne čestice od prometnice na koju se spaja prometna površina, mjereno po prilaznoj prometnoj površini, ne smije biti veća od 30 m, a može biti i drugačija ukoliko se odredi urbanističkim planom uređenja. Uzdužni nagib prilazne prometne površine ne smije biti veći od 12%.


PRIJEDLOG PLANA


112

Građevna čestica može imati i vatrogasni pristup, u koliko je propisano posebnim propisima. Vatrogasni pristup ne smatra se kolnim pristupom. U slučaju prilaza na državnu, županijsku ili lokalnu cestu u postupku izdavanja akata kojima se određuju uvjeti gradnje prema postupku predviđenom zakonom i ostalim propisima potrebno je ishoditi posebne uvjete priključenja od strane organizacije koja tim cestama upravlja. U slučaju kada se građevinska građevna čestica nalazi uz križanja ulica različitog značaja, prilaz s te čestice na prometnu površinu obavezno se ostvaruje preko ulice nižeg značaja. sukladno posebnim uvjetima upravnog odijela nadležnog za upravljanje tim prometnim površinama. Iznimno kada postoje dva regulacijska pravca onda samo jedan (u pravilu onaj odakle se ulazi na česticu) mora biti na udaljenosti od 5,0m, a drugi na 4.0m Služnost za prilaz na izgrađenu građevinsku građevnu česticu može se utvrđivati. Pristup vozila građevinskoj građevnoj čestici s mreže prometnica može se osigurati i pješačkim prolazom odnosno rampom kao prometnom površinom, minimalne širine slobodnog profila 2,5 m i visine 3 m, ako se radi o gradnji interpolirane građevine, ili ako se radi o rekonstrukciji postojećih građevina, te ukoliko se to odredi prostornim planom užeg područja. Komunalno opremanje građevina Odredba 71.

Komunalno opremanje građevina Stambene i ostale građevine u higijenskom i tehničkom smislu moraju zadovoljiti važeće standarde vezano na za površinu, vrste i veličine prostorija, a naročito uvjete u pogledu sanitarnog čvora. Građevine se obvezatno priključuju na vodovodnu mrežu. Otpadne vode moraju se upuštati u kanalizacijski sustav javne odvodnje ili u propisane sabirne jame (za obiteljske kuće) ili uređaja za pročišćavanje otpadnih voda ukoliko nikako nije moguće osigurati spoj na sustav javne odvodnje uz prethodni ugovor s organizacijom za održavanje uređaja za pročišćavanje. Ukoliko se građevine interpoliraju u dovršene ili djelomično dovršene predjele grada moguće je upuštati otpadne vode u propisane sabirne jame kako je utvrđeno odredbom 61. i 97. U nereguliranim prostorima nije moguće prijelazno rješenje, obavezna je izgradnja kanalizacijske mreže. Otpadne oborinske vode s građevinskih građevnih čestica trebaju se sakupljati i ispuštati unutar istih i nije dozvoljeno priključivanje u javni sustav odvodnje oborinskih voda. Iznimno moguće je, uz suglasnost nadležne gradske službe, priključiti otpadne oborinske vode građevine i čestice na javne građevine za odvodnju oborinskih voda u nepovoljnim uvjetima izgradnje građevina u odnosu na uvjete odvodnje (građevine u zaštićenoj kulturno povijesnoj cjelini bez vrtova odnosno nedostatne površine za izgradnju upojnih građevina) odnosno u uvjetima nedovoljne upojne moći tla, a što je


PRIJEDLOG PLANA


113

potrebno dokazati. Povratni period za dimenzioniranje građevina za prihvat i odvodnju oborinskih voda treba predvidjeti u odnosu na planiranu zaštitu građevine, odnosno građevne čestice, a najmanje 2 godine.

6. Uvjeti utvrđivanja trasa i površina prometne,

telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže

Odredba 72. Generalnim urbanističkim planom osigurane su površine i koridori infrastrukturnih sustava i to za:

• prometni sustav;

• telekomunikacije i pošte;

• vodnogospodarski sustav;

• energetski sustav. Infrastrukturni sustavi grade se prema posebnim propisima i pravilima struke, te ovim odredbama. Komunalnu infrastrukturu u pravilu je potrebno planirati u zaštitnom pojasu županijskih cesta.

6.1. Prometni infrastrukturni sustavi Odredba 73.

Na površinama infrastrukturnih sustava namijenjenih prometu mogu se graditi i uređivati: Cestovni promet

• ulična mreža i trgovi;

• parkirališta, garažne kuće i garaže;

• mreža biciklističkih staza i traka;

• pješačke zone, putovi i sl.;

• benzinske postaje s pratećim sadržajima i drugi sadržaji

• autobusni kolodvor s pratećim sadržajima i drugi sadržaji;

• spremišta autobusa;

• javne gradske površine – tematske zone. Željeznički promet

• željeznička pruga, građevine i prateći sadržaji Pomorski promet

• luke posebne namjene

• obale za luke za javni promet

• granični pomorski prijelaz U kartografskom prikazu broj 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – 3.1. Prometni sustav određeni su koridori za cestovna i željezničko-cestovna čvorišta, određeno je lučko područje i razmještaj funkcija u lučkom području. Detaljni prostorni odnosi određivat će se detaljnijim rješenjima prometnica. Ovim Planom utvrđuje se obveza rekonstrukcija svih javnih pješačkih površina, prometnica, stajališta javnog prijevoza, pristupi do javnih objekata i javnih površina, do objekata kolektivnog stanovanja i do objekata koji mogu zapošljavati invalidne


PRIJEDLOG PLANA


114

osobe, horizontalne i vertikalne komunikacije do javnih i zajedničkih prostorija u javnim objektima. Rekonstrukcija podrazumijeva primjenu svih prostornih standarda sukladnih Pravilniku o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera.

6.1.a. Ulična mreža i trgovi Odredba 74.

Generalnim urbanističkim planom predviđa se rekonstrukcija, gradnja i uređivanje osnovne ulične mreže, trgova i drugih nekategoriziranih ulica, tako da se osigura usklađen razvoj motornog, pješačkog i biciklističkog prometa, te osiguraju uvjeti za afirmaciju postojeće i formiranje nove mreže javnih urbanih prostora. U planiranju, projektiranju, rekonstrukciji, gradnji i uređivanju trgova i ulične mreže osigurat će se propisane mjere zaštite okoliša. Generalnim urbanističkim planom predviđa se uređivanje ili gradnja trgova kao važnih žarišta otvorenoga javnog urbanog prostora. Za planiranje, projektiranje, te gradnju i uređivanje trgova mjerama provedbe osigurat će se prostorno-oblikovni kriteriji najvišega urbanog standarda. Osnovna ulična mreža sastoji se od glavnih gradskih ulica, (primarnih i sekundarnih cesta), sabirnih, stambenih i ostalih prometnih površina. Glavna gradska ulična mreža Odredba 75.

Glavna gradska ulična mreža Osnovnu karakteristiku nove prometne mreže čine četiri primarna prometna pravca i dvije tangencijalne veze sjever-jug Primarne glavne gradske ulice su: 1. D 303 - Glavna cestovna veza Rovinja-Rovigno prema brzoj cesti (državnoj cesti

D21, Trst-Pula), Pazinu, Rijeci i Zagrebu Glavni cestovni prilaz u sjevernu luku grada.

2. ŽC 5096 - Županijska cesta Rovinj-Bale-Pula Glavni cestovni prilaz u južnu luku grada

3. Cesta Južni dio grada Rovinja-Rovigno – ŽC 5105 Trg na križu/ Villas Rubin / Polari 4. Cesta Sjeverni dio grada Rovinja-Rovigno – ŽC 5095 Monsena/ Borik/ groblje/ D303 Sekundarne glavne gradske ulice su: 5. Priobalna tangenta – Bolnica/ Braće Brajković/ Vijenac Braće Lorenzetto/

Istarska/ Omladinska/ Zagrebačka/ Luje Adamovića/ Škaraba 6. Glavna tangenta – Valalta/ Montepozzo/ Campolongo/ Gripole/ Štanga

/Valbruna/ Centener/ Hotel Eden - Koridor planirane prometnice u rangu županijske ceste.

U cilju zaštite državne ceste D 303 potrebno je poštivati zaštitni pojas uz cestu u skladu s člankom 55. Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14).


PRIJEDLOG PLANA


115

Spojeve na županijske ceste potrebno je planirati u skladu s Pravilnikom o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu (NN 119/07 95/14), važećom normom za projektiranje i građenje čvorova u istoj razini U.C4.050, Pravilnikom o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (NN 110/01), ostalim zakonima, propisima i normativima vezanim za prometno područje planiranja i projektiranja. Autobusna stajališta na županijskim cestama potrebno je planirati u skladu s Pravilnikom o autobusnim stajalištima (NN 119/07). Biciklističke staze i nogostupe uz županijske ceste potrebno je planirati u skladu s Pravilnikom o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (NN 110/01), ostalim zakonima, propisima i normativima vezanim za predmetno područje planiranja i projektiranja. Projektnu dokumentaciju infrastrukturnih mreža planiranu unutar cestovnog koridora i zaštitnog koridora županijskih cesta potrebno je izraditi u skladu s prethodno ishodovanim uvjetima nadležne uprave za ceste. Odredba 76.

Planom su istaknute dvije dionice zaobilaznice – planirane županijske ceste za koje je nužno, prije njihove gradnje, izvršiti dodatna istraživanja (procjenu sveukupnih kratkoročnih i dugoročnih koristi i troškova za stanovnike grada) u cilju utvrđivanja njihovih optimalnih prostornih trasa. To su: 1. dionica od «upadnice» Aleje Ruđera Boškovića (D303) na sjever do ceste za

Valaltu, istočno od postojećeg kamenoloma i uz planiranu gospodarsku zonu Calchiera (preko te dionice će biti moguć optimalan pristup tim gospodarskim zonama, a položaj i gradnja ove dionice u najvećoj mjeri će zavisiti od realizacije gospodarske zone Calchiera i korištenja prostora kamenoloma)

2. dionica je dio obilaznice istočno od Štange i Valbrune (ulica Braće Božić) do ceste za Villas Rubin (u ovom prostoru već danas postoji kvalitetna prometnica (Štanga i Aleja 30. svibnja). Dio 2. dionice obilaznice dijelom je planiran kao nerazvrstana cesta.

Primarno se utvrđuje potreba da se hitno izgradi središnji nužni dio zaobilaznice u području Lamanove-Gripola (od područja Štange do ulazne ceste Aleje Ruđera Boškovića). Ovim se Planom se izvan izgrađenih dijelova građevinskog područja određuje koridor rezervacije prostora za županijske ceste od 70 metara u planiranom dijelu, odnosno 40 m u postojećem (projektiranom) dijelu. Unutar tog koridora rezervacije prostora za gradnju ceste ne postoji mogućnost gradnje niti rekonstrukcije građevina visokogradnje niti građevina infrastrukture osim infrastrukturne podzemne mreže. U postupku projektiranja planirane županijske ceste definirati će se mogućnost spajanja planiranih sabirnih prometnica (nerazvrstanih cesta). U izgrađenim dijelovima građevinskih područja koridor rezervacije prostora određuje se lokacijskom dozvolom ili prostornim planom užeg područja, te u slučaju da su u


PRIJEDLOG PLANA


116

njemu već izgrađene postojeće građevine, može biti i manji od prethodno navedenih vrijednosti. Ostala gradska ulična mreža Odredba 77.

Sabirne prometnice Služe skupljanju i raspodjeli prometa iz stambenih i turističkih zona i njihovom povezivanju na ostalu cestovnu mrežu. Ujedno na sebe preuzima dio međuzonskih putovanja, ali im nije namjena isključivo tranzitnog prometa. Gradske sabirne prometnice služe za miješani promet (motorni, biciklistički i pješački). Mogućnost spajanja planiranih sabirnih prometnica na planiranu županijsku cestu definirati će se u postupku projektiranje županijske ceste. Stambene prometnice Služe skupljanju i raspodjeli prometa u stambenim zonama i njihovom povezivanju na uličnu mrežu, a nije dozvoljen tranzitni promet. Služe za miješani promet i razlikuju se po namjeni kao sabirne unutar naselja te interne po stambenim blokovima. Ostale prometnice U ostale prometnice spadaju tzv. poslovne-industrijske ceste, parkirne površine, biciklističke staze. Ostale prometnice služe za kvalitetno odvijanje prometa unutar poslovnih zona, parkirnih površina i njihovo povezivanje na glavne i sabirne gradske prometnice. Etapna izgradnja cestovne prometne mreže Odredba 78.

Etapna izgradnja cestovne prometne mreže Jedan od važnih elemenata Generalnog urbanističkog plana jest etapna realizacija cestovnog prometnog sustava. Kao prva etapa poboljšanja postojeće prometne mreže predložene su takve smjernice i mjere regulacije koje vremenski ili sadržajno ograničavaju kretanja automobila na nekim uličnim pravcima. Kako mjere regulacije imaju u pogledu kapaciteta svoje granice, biti će neophodno odmah prići i građevnim zahvatima u mreži. Kao krajnji cilj prometnog rješenja u centru je pretvaranje centra u jedinstvenu pješačku zonu gdje bi od motornih vozila bila prisutna samo komunalna vozila, mini bus, taxi, te vremenski ograničena opskrba stanovnika i trgovina. Od građevnih manjih mjera treba odmah pristupiti rekonstrukciji križanja u smislu proširenja s trakama za razvrstavanje ili kružnih raskrižja, osiguranja preglednosti križanja ili ugradnje semafora. Izgradnja novih dijelova ulične mreže treba prioritetno obuhvatiti izgradnju dijela glavne središnje tangente grada od Štange, Gripole do nove glavne ulazne ceste u Rovinj-Rovigno iz pravca Rovinjskog Sela-D303.


PRIJEDLOG PLANA


117

Odredba 79. Najmanja širina kolnika prometnica u naselju (glavnih mjesnih i sabirnih prometnica) je 6,0 metara (sa dvije vozne trake), odnosno 3,5 m (jedan vozni trak) u internim stambenim ulicama. Iznimno, najmanja širina može biti i manja u slučaju već izgrađenih postojećih građevina poštujući propise o minimalnim širinama pristupa za interventna vozila uz obveznu primjenu preregulacije prometa kako bi se zadovoljili uvjeti prometa svih kategorija korisnika. Iznimno, kod internih stambenih ulica, odnosno kod slijepih ulica koje su pristupne i nisu opterećene tranzitnim prometom, kolnik može biti najmanje širine 5,00 metara za dvije vozne trake, nogostup može biti najmanje širine 1,20 metara, a zaštitni koridor nasuprot nogostupa širine 0,75 m, tako da tako planirana interna stambena ulica može biti ukupne širine 6,95 m. Prometnica sa samo jednim kolnikom može se uređivati samo kod postojećih prometnih površina na način da se na svakih 100m uredi ugibalište na preglednom dijelu ulice, odnosno u slijepim ulicama čija dužina ne prelazi 100 m na preglednom dijelu ili 50m na nepreglednom. Na planiranim i postojećim prometnicama u naselju mora se osigurati razdvajanje pješaka od prometa vozila gradnjom nogostupa ili trajnim oznakama i zaštitnim ogradama uz kolnik. Najmanja širina nogostupa, određuje se sukladno važećim pravilnicima za projektiranje prometnih površina i ostalim propisima kojima se regulira izgradnja pješačkih površina. Ovisno o kategoriji ulice, može se graditi obostrani ili jednostarni nogostup. Kod izgradnje jednostranog nogostupa treba uz kolnik do ogradnih zidova osigurati slobodni profil odnosno zaštitnu širinu min 0,75m. Izuzetno uz kolnik slijepe ulice može se osigurati izgradnja nogostupa samo uz jednu njenu stranu ili u nedostatku širine prometnice i bez nogostupa.. Uz prometnice mogu se moraju graditi biciklističke staze prema lokalnim prilikama i potrebama i u skladu s pravilnikom o biciklističkoj infrastrukturi. Minimalna udaljenost regulacijske linije od ruba kolnika treba osigurati mogućnost izgradnje svih elemenata prometne površine kao što su: odvodni jarak, usjek, nasip, bankine i nogostup, a ne može biti manja od širine cestovnog zemljišta određenog zakonskim propisima. Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji sprečavaju proširivanje previše uskih ulica, uklanjanje oštrih zavoja, te zatvaraju vidno polje vozača i time ometaju promet. Minimalna udaljenost regulacijske linije od ruba kolnika treba osigurati mogućnost izgradnje svih elemenata prometne površine kao što su: odvodni jarak, usjek, nasip, bankine i nogostup, a ne može biti manja od širine cestovnog zemljišta određenog zakonskim propisima.


PRIJEDLOG PLANA


118

Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji sprečavaju proširivanje previše uskih ulica, uklanjanje oštrih zavoja, te zatvaraju vidno polje vozača i time ometaju promet. Kod postojećih nekategoriziranih ulica najmanja udaljenost regulacijske linije ulice ne može biti manja od 4,5 m od osi kolnika, osim u već sagrađenim dijelovima grada s formiranim ulicama, gdje, iznimno, može biti i manja, ali ne manja od 2,75 m. Pristupni put do građevne čestice je najmanje širine 3,0 m i duljine 30 m, ako se koristi za kolni i pješački promet i najmanje širine 1,5 m ako se koristi za pješački promet, s time da je njegova najveća dužina 50 m i na njega se vežu najviše dvije građevne čestice. Iznimno, pristupnim se putem mogu smatrati postojeće pješačke stube. Slijepa ulica može biti najviše dužine do 100 m, uz uvjet da na kraju ima obvezno okretište za komunalna i druga vozila. Iznimno, kod postojećih slijepih ulica može se zadržati postojeća dužina, te postojeća širina ako nije manja od 5,5 m. Prigodom gradnje glavnih gradskih prometnica mogu se planirati drvoredi. Postojeći objekti u koridoru ceste i zoni raskrižja ne mogu se rekonstruirati do ishođenja akata kojima se određuju uvjeti gradnje prema postupku predviđenom zakonom i ostalim propisima za predmetnu prometnicu ili raskrižje. U zoni raskrižja nije moguća izgradnja novih građevina do ishođenja akata kojima se određuju uvjeti gradnje prema postupku predviđenom zakonom i ostalim propisima za predmetno raskrižje.

Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva. Odredba 80.

Osnovna ulična mreža ucrtana je na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – 3.1. Prometni sustav. Na kartografskom prikazu prikazani su osnovni poprečni profili gradskih ulica te su označeni na koje se ulice odnose. Građevna čestica ulice može biti i šira od površine planirane za gradnju označenih poprečnih profila ulice, zbog prometno - tehničkih uvjeta kao što su: formiranje raskrižja, prilaza raskrižju, autobusnih ugibališta, posebnih traka za javni prijevoz, podzida, nasipa, parkirališta i sl. Iznimno za postojeće županijske ceste ŽC 5096 na prostoru uz stambeno naselje Gripole, dio ŽC 5105 prema Polarima te dio ŽC 5095 prema Valalti nije obveza realizacije cjelokupnog poprečnog profila. Moguća je rekonstrukcija, ovisno o raspoloživom prostoru, tako da se mogu izostaviti određeni dijelovi profila.


PRIJEDLOG PLANA


119

Raspored površina unutar profila ulice određivat će se na temelju potreba i mogućnosti, te prema ovim odredbama. Osim trgova, ulične mreže, prometnih građevina i površina ucrtanih na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – 3.1. Prometni sustav omogućuje se gradnja i uređivanje i drugih trgova, ulične mreže te prometnih građevina i površina neophodnih za ostvarivanje drugih mjera prostornog uređivanja.

6.1.b. Parkirališta, garažne kuće i garaže Odredba 81.

Parkirališne potrebe na širem području grada zadovoljit će se prema kriterijima za pojedine namjene i sadržaje za planirani stupanj motorizacije 2015. god. koji bi iznosio 1:3,0 - 1:3,3. Lokacije mogućih parkirališnih koncentracija javnih parkirališta na širem području grada prikazane su na kartografskom prikazu br. 3. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE – 3.1. Prometna mreža . Grad Rovinj-Rovigno bi prema ovom planu raspolagao sa 5.100 do 7.600 parkirališnih mjesta (od toga 4.300 - 6.600 PM na parkiralištima i 800 - 1.000 PM u garažno-parkirnim objektima). Time bi se osigurao pristup središtu grada na direktan izravan ili posredan način za oko 8.000 do 15.000 vozila tijekom cijelog dana. Parkirališni objekti moraju djelovati povezano sa sustavom javnog prijevoza jer se samo tako mogu postići optimalni korisni učinci. Za nedovršene predjele neuređene dijelove grada potreban broj PGM-a za stambenu namjenu odredit će se detaljnijim urbanističkim planom uređenja, ali ne može biti manji od 1,5 PGM-a do 100 m2 neto površine stana, odnosno dodatnih 1,5 PGM za svakih slijedećih 100 m2 stambene jedinice a jedan stan.

Parkirališna mjesta na javnim površinama su minimalnih dimenzija 5,0x2,5m za okomito parkiranje, minimalno 5,5x2,5m za uzdužno parkiranje odnosno za koso prema važećim normama Republike Hrvatske. Maksimalni uzdužni i poprečni nagib iznosi 5,0% Iznimno, potreban broj parkirališnih mjesta prilikom zahvata unutar utvrđenih zona zaštite Kulturno povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno i zone osobito vrijednog središnjeg dijela grada, može se osigurati i na javnim parkirališnim površinama. Najmanji broj parkirališnih mjesta po određenoj namjeni - djelatnostima Planom se načelno utvrđuje prema tablici:

namjena-djelatnost potreban broj parkirališnih/garažnih mjesta

1. Proizvodna 0,45 na 1 zaposlenika

2. Poslovna-uredi, banka, pošta i sl.

20 na 1000 m2 bruto površine prostora/građevine

3. Poslovna-trgovina 3 do 50 m2 bruto površine prostora/građevine

7 do 50-100 m2 bruto površine prostora/građevine.

40 na 1000 m2 bruto površine


PRIJEDLOG PLANA


120

prostora/građevine

4. Poslovna-usluge 40 na 1000 m2 bruto površine građevine

5. Turistička-hotel, motel, pansion i sl.

(prema posebnim propisima ovisno o kategoriji)

6. Turistička-marina (prema posebnim propisima ovisno o kategoriji)

7. Ugostiteljska 3 do 30 m2 bruto površine građevine

7 od 30 do 50 m2 bruto površine građevine

40 na 1000 m2 bruto površine građevine

8. Sportska 0,20 na 1 posjetitelja, korisnika

9. Javna-višenamjenska dvorana

0,15 na 1 posjetitelja (1 bus parking / 100 posjetitelja)

10.

Javna-predškolska i školska

2 0,5 na 1 zaposlenika

11. Javna-zdravstvena, socijalna

20 na 1000 m2 bruto površine građevine

12. Javna-vjerska 0,10 na 1 korisnika

13.

Stambena (Pravila građenja i uređivanja prostora 3.1.)

1,5

Na 1 stambenu jedinicu (stan, apartman, studio...) do 100m2 neto površine stana jedne SJ, odnosno dodatnih 1,5 PGM za svakih slijedećih 100 m2 neto površine SJ

13.a

Iznimno za građevine stambene namjene unutar izgrađenih dijelova naselja po prije važećim planovima Stambena–rekonstrukcija, zamjenska građevina i nova gradnja (Pravila građenja i uređivanja prostora 1.3., 2.12. i 2.13.)

1,0

na1 stambenu jedinicu (stan, apartman, studio...) do 100m2 neto površine stana, odnosno 1,0 PGM za svakih sljedećih 100 m2 neto površine SJ

13.b

Iznimno za građevine stambene namjene koje imaju Rješenje o postojećem stanju

1,0 na postojeću SJ koja se rekonstruira

Parkirališne i garažne potrebe za građevine ugostiteljsko turističke namjene rješavati će se prema pod zakonskim aktima o kategorizaciji turističkih i ugostiteljskih objekata

Parkiranje je moguće riješiti javnim parkiralištima i na ulicama, ovisno o lokalnim uvjetima (o potrebi za parkiranjem, raspoloživom prostoru, horizontalnoj i vertikalnoj preglednosti, prolazima za pješake i bicikliste, pristupu vatrogasnih vozila, hitne pomoći i sl.). Ako se parkirališta grade uz (glavne) sabirne gradske ulice tada moraju biti uzdužna (ili kosa), a uz servisne-poslovne kolnike i stambene ulice mogu biti i okomita. Javne garaže Garažne kuće gradit će se na lokacijama: - u sastavu novog autobusnog kolodvora - lokacija ex "Istarski boksiti", Concetta

parkiralište - u sastavu budućih višenamjenskih građevina na lokacijama tvornica Mirna i TDR,

te na Lamanovi i Turnini , - Concetta - parkiralište lokacija bivši "Istarski boksiti",


PRIJEDLOG PLANA


121

sukladno uvjetima za izgradnju građevina poslovne namjene iz odredbe 28. ovog Plana. Javne će se Garažne kuće i garaže mogu se graditi i na drugim lokacijama, ako to nije u suprotnosti s odredbama. Od ukupnog broja parkirališnih mjesta, na javnim parkiralištima, na površinama sa min 20 parkirališnih mjesta, najmanje 5% mora biti osigurano za vozila invalida sukladno posebnim propisima. Na parkiralištima s manje od 20 mjesta koja se nalaze uz ambulantu, ljekarnu, trgovinu dnevne opskrbe, poštu, restoran i predškolsku ustanovu mora biti osigurano najmanje jedno parkirališno mjesto za vozilo invalida. Površina za gradnju novih spremišta autobusa javnog prijevoza planirana je u zoni Gripole. Postojeća i planirana javna parkirališta koja su izvan obuhvata detaljnijih dokumenata prostornog uređenja urbanističkih planova uređenja mogu se uređivati i graditi temeljem lokacijske dozvole koja će se ishoditi temeljem GUP-a. Oblikovanje parkirališta ovisno je o lokalnim uvjetima.

6.1.c. Javni gradski promet Odredba 82.

U okviru ovog plana planira se uvađanje novih autobusnih linija, koje trebaju povezati nove stambene, turističke i rekreacijske zone sa središtem grada i međusobno (cjelogodišnje i sezonske linije). Ove veze trebaju bit organizirane po načelu prolaznih linija sa sjecištem na području centra grada i terminalima na periferiji grada. Na ulicama po kojima će se odvijati gradski autobusni promet treba izgraditi autobusna stajališta u formi ugibališta za autobuse i zaštićeni prostor za putnike ili ovisno o regulaciji prometa po ulicama, unutar vozne ili parkirališne trake. Standardni autobusi nisu primjereni za organiziranje javnog cestovnog prometa u gradu Rovinju-Rovigno. Prijevoz treba temeljiti na malim autobusima i malim (auto ili elektro) vlakovima. Male autobuse (sa 15-25 putničkih mjesta) treba koristiti za povezivanje perifernih zona stanovanja i turističkih zona sa središtem grada. Minibus linije treba organizirati s malim intervalima slijeda vozila (češće tijekom 1 sata), posebno u ljetnoj sezoni, jer se samo tako može postići njihova atraktivnost i konkurentnost u odnosu na prijevoz osobnim vozilima. Jedna linija minibusa mogla bi prevesti od 150-400 putnika na sat (realno 100-250). Ove linije ne zahtijevaju posebne investicije na rekonstrukciji cestovne mreže. Stajališta treba organizirati fleksibilno (cjelogodišnje i sezonski – sukladno broju putnika). Ovim planom utvrđuje se potreba uvođenja 4 osnovne linije javnog prijevoza: (1) Monsena – središte grada – Veštar oko 17,0 km, (2) Bolnica (Sv. Pelagij) - Štanga oko 6,5 km, (3) Gripole-Centener – V. Rubin – Polari oko 7,0 km i (4) Cuvi-Monvi-središte grada oko 3,5 km. Izvan turističke sezone se neke od navedenih linija mogu optimalno skratiti i prilagoditi trase prometovanja. Ovim linijama javnog prometa osiguralo bi se: (1) prolaz linija kroz središnje i najatraktivnije (zbog javnih institucija i ostalih djelatnosti) područje grada, (2) povezivanje sjevernih i južnih dijelova grada (i turističkih zona) međusobno,


PRIJEDLOG PLANA


122

(3) povezivanje gradskih stambenih zona sa školama, vrtićima, zdravstvenim i socijalnim ustanovama, međugradskim autobusnim kolodvorom, gospodarskim zonama i pješačkom zonom povijesnog dijela grada i (4) uređenjem većeg broja stajališta na optimalnim (manjim) udaljenostima, javni promet bi postao privlačan i konkurentan prometu osobnim vozilima. Odredba 83.

Pored autobusnog prometa planira se razvijanje linija "turističkog vlaka" koje će imati važnu ulogu u povezivanju sadržaja uzduž obale i to na relaciji centar grada - turističko-rekreacijske zone. Mali (auto-elektro) vlak trebao bi osigurati prometno povezivanje na prvoj priobalnoj crti povezujući međusobno najatraktivnije sadržaje (posebno za turiste): nautičke objekte, hotele, kulturno-povijesnu cjelinu i tržnicu, kupališne zone, hotele, autobusni kolodvor i drugo). Poželjna linija malog vlaka povezivala bi zonu Bolnice i kupališta oko nje, sjevernu marinu, priobalna šetališta i druge sadržaje u sjevernoj luci, kulturno-povijesnu cjelinu i luku, prostore ispred današnje TDR, plivalište, južnu marinu, turističku zonu Monte Mulini i rekreacijsku zonu Punta Corrente-Škaraba. Dužina linije bi iznosila oko 8.500 m. Na liniji bi prometovala 3-4 mala vlaka, kapaciteta 24-60 mjesta, u intervalima od 10-15 minuta. Linijom bi se moglo prevoziti 400 do 1.400 putnika na sat (realno 260-900). Za kretanje "turističkog vlaka" potrebno je osigurati koridore izvan gradskih ulica, a trase moraju biti dovoljne širine, u pravilu, ne uže od 2,5 m.

6.1.d. Autobusni kolodvor Odredba 84.

U cilju osiguravanja boljih uvjeta za odvijanje prigradskog i međugradskog autobusnog prometa potrebno je (1) modernizirati i rekonstruirati mrežu prometnica po kojima se odvija autobusni promet, (2) izgraditi novi autobusni kolodvor na lokaciji ex Istarski boksiti Concetta parkiralište. Postojeći autobusni kolodvor ostaje na postojećoj lokaciji do privođenja nove lokacije planiranoj namjeni. (3) osigurati do 10 perona za potrebe međugradskog i do 4-6 polaznih perona za potrebe prigradskog autobusnog prometa (4) osigurati terminal za turističke autobuse na području sjeverne luke uz uvjet uređenja prostora. ? Izvanredni autobusi turističkih agencija (i tvrtki koje dovoze goste ili čine jednodnevne posjete Rovinju-Rovigno) bit će smješteni u sklopu parkirališta na Concetti. Za duže zadržavanje autobusa turističkih agencija planiran je prostor u sklopu gospodarsko-komunalne zone Gripole. Ovim odredbama omogućuje se gradnja građevine autobusnog kolodvora na lokaciji Concetta ukoliko su zadovoljeni slijedeći nužni uvjeti:

• površina građevne čestice se ne propisuje,

• najmanja i najveća dozvoljena izgrađenost se ne propisuje,

• najmanja širina čestice je 30m,


PRIJEDLOG PLANA


123

Određuju se slijedeće granične vrijednosti za građevine iz stavka 1. ove odredbe:

• najmanja udaljenost građevine od granice susjednih građevnih čestica iznosi 3 m, odnosno h/2,

• najveća visina građevine je 9,0 m,

• nadstrešnice autobusnih perona mogu biti najviše 5,5m od kote prizemlja, ,

• najveća ukupna visina građevine se ne određuje, već ovisi o tipu i o vrsti pokrova

• najveća katnost građevina je dvije nadzemne etaža, od kojih je jedna suteren, broj podzemnih etaža se ne propisuje,

• unutar građevne čestice osigurati potreban broj parkirališnih mjesta sukladno odredbi 81. poslovne-usluge,

• unutar građevne čestice osigurati poteze visokog zelenila prema postojećem prometnicama, a prema postojećim naseljima osigurati zeleni pojas/barijeru radi zvučne zaštite,

• kod smještaja zgrade i nadstrešnice perona potrebno je osigurati neometanu vizuru pri ulasku u grad iz smjera Rovinjskog Sela,

Za duže zadržavanje autobusa turističkih agencija planiran je prostor u sklopu gospodarsko-komunalne zone Gripole, odnosno u zoni Laste.

6.1.e. Pješački i biciklistički promet Pješačke zone, putovi i drugo Odredba 85.

Pješačke zone, putovi i drugo Za kretanje pješaka mogu se graditi i uređivati, osim pločnika, trgova i ulica, pješački putovi, stube i prečaci, te prolazi i šetališta. Osim pješačke zone u gradskom središtu uređivat će se i manje pješačke zone u drugim gradskim dijelovima. Uže područje grada Rovinja-Rovigno obuhvaća zaštićenu kulturno povijesnu cjelinu i noviji dio omeđen ulicama Omladinska, M. Benussi i Vijenac braće Lorenzetto. Pješačka zona, unutar koje se utvrđuje zabrana prometa za sva vozila na motorni pogon (osim određenih vozila uz posebne uvjete), obuhvaća područje dio zaštićene kulturno povijesne cjeline, počev od stare hladnjače na sjeveru do Trga brodogradilišta na jugu, uključujući starija, gušće izgrađena područja uz ulice A. Ferri, E. De Amicis, V. Gortana, Fontera, Carera, J. Rakovca, R. Daveggia i druge. Pješačke su zone i područja od parkirališta na početku «Šetališta Vijeća Europe» prema kompleksu ACI marine prema park– šumi “Zlatni rt – Punta Corrente”, te park-šuma “Zlatni rt – Punta Corrente” i Cuvi. Ulaz u pješačku zonu, odnosno izlaz iz te zone, nadzire se na određenim lokacijama, gdje su postavljene prometne barijere. Od zabrane prometa unutar pješačke zone izuzimaju se vozila određenih službi (zdravstva, vatrogasna vozila, policije, HEP-a, Komunalnog servisa i redarstva i sl.), vozila svih razina upravnog protokola, prigodne povorke i sl., vozila opskrbe, obrtnika i stanara unutar pješačke zone - uz određena vremenska ograničenja. Uz odobrenje, dozvoljava se promet vozilima u slučajevima izvođenja građevinskih radova, smještaja gostiju u hotelima, invalidnim osobama itd.


PRIJEDLOG PLANA


124

Za parkiranje vozila osoba s prebivalištem unutar pješačke zone osigurava se zaseban prostor. Promet unutar pješačke zone može se obavljati sukladno Odluci o uređenju prometa na užem području grada Rovinja-Rovigno . Određeni su i glavni pješački pravci u koridorima važnijih ulica-cesta. Određena je i najmanja širina pješačkog nogostupa sa širinom 1,5 m (za 2 reda pješaka). Planirano je da se na izlaznim-prilaznim cestovnim pravcima, kao i na drugim važnijim perifernim cestama-ulicama pretežito uspostavlja pješački promet (sa strane prometnice uz koju su stanovanje i drugi objekti), a da se na drugoj strani prometnice uredi biciklistička staza. Planom su određeni i glavni biciklistički putovi, uz uvažavanje reljefnih obilježja prostora grada. Pješački promet između većih stambenih zona i centra grada, kao i veze između škole, rekreacije i stanovanja, odvijat će se preko primarnih pješačkih veza koje se pretežno vode odvojeno od cestovnog prometa. Ove primarne pješačke prometnice ulaze u centar grada u pješačke ulice i tu zajedno s trgovima i obalnim potezom formiraju centralnu pješačku zonu. U mreži pješačkih komunikacija važno mjesto pripada i šetnim površinama uz obalu koje se vode na relaciji turističko-rekreacijska zona - centar grada, kao i biciklističkim stazama na pravcima gdje reljefni uvjeti omogućavaju vožnju. Površine za kretanje pješaka moraju biti dovoljne širine, u pravilu, ne uže od 1,8 m. Iznimno, a ovisno o prostornim ograničenjima, odnosno u postojećim izgrađenim ulicama unutar naselja mogu biti i uže, ali ne manje od 1,2 m. Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s teškoćama u kretanju, moraju se ugraditi objekti-elementi za uklanjanje arhitektonskih barijera. Pješačka zona regulira se posebnom odlukom Gradskog vijeća. Mreža biciklističkih staza i traka Odredba 86.

Mreža biciklističkih staza i traka Biciklističke staze i trake mogu se graditi i uređivati odvojeno od ulica kao zasebna površina unutar profila ulice te kao dio kolnika ili pješačke staze obilježen prometnom signalizacijom. Biciklističke staze i trake obvezno se grade i uređuju na potezima označenima na kartografskom prikazu, na primarnim glavnim gradskim ulicama i na sekundarnoj glavnoj gradskoj ulici - glavna tangenta – Valalta/ Montepozzo/ Campolongo/ Gripole/ Štanga /Valbruna/ Centener/ Hotel Eden, a mogu se graditi i uređivati uz ili u okviru ostalih glavnih gradskih prometnica te sabirnica ovisno o mogućnostima realizacije i na drugim površinama uz uvažavanje reljefnih obilježja prostora grada. Najmanja širina biciklističke staze ili trake za jedan smjer vožnje je 1,0 odnosno 1,5 m, a za dvosmjerni promet 2,0 odnosno 2,5 m. Ako je biciklistička staza ili traka


PRIJEDLOG PLANA


125

neposredno uz kolnik, dodaje se zaštitna širina od 0,75 m. određuje se sukladno važećim pravilnicima za projektiranje biciklističke infrastrukture. Iznimno, zaštitna širina nije obvezna ako je u ulici trajno ograničena brzina kretanja motornih vozila na 40 km/h. Biciklističke staze su najčešće širine 2 m (na dionicama manjeg intenziteta prometa 1 m, a tamo gdje će to biti moguće izgraditi i gdje se očekuje velik promet i 3 m). Uzdužni nagib biciklističke staze ili trake, u pravilu, ne može biti veći od 8%. U internim stambenim ulicama za biciklistički promet nije potrebno osigurati zasebnu traku već se promet odvija po jedinstvenom kolniku ulice.

6.1.f. Benzinske postaje Odredba 87.

Na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – 3.1. Prometni sustav prikazane su postojeće i planirane benzinske postaje. Postojeće i planirane zone benzinske postaje mogu se graditi i rekonstruirati, odnosno graditi tako da se osigura na način:

• planirane benzinske postaje više funkcionalne su namjene za pružanje usluga vozačima i putnicima,

• u zoni benzinske postaje mogu se graditi i drugi sadržaji kao što su: praonice, ugostiteljski sadržaji, punionice električnih vozila, javne sanitarije, servisi, trgovački sadržaji i turističko informativni punktovi.

• osiguravanja sigurnost svih sudionika u prometu;

• zaštita okoliša uređivanjem najmanje 20 % građevne čestice kao cjelovite hortikulturne površine, uz idejno rješenje oblikovanja pojasa zaštitnog zelenila;

• između prometnice i benzinske postaje obavezno je osigurati zeleni pojas minimalne širine cca 2,0 m;

• u zoni benzinske postaje obavezno je osigurati kontinuitet pješačkog i biciklističkog prometa ;



• izgrađenost građevne čestice najviše je 20%, a u izgrađenost ne ulaze cisterne za gorivo,

• visina građevine benzinske postaje i ostalih sadržaja je 7,00 m,

• broj etaža je maksimalno jedna, prizemlje (P),

• između javne cestovne površine i benzinske postaje treba osigurati pješačku i biciklističku stazu,

• treba osigurati zeleni propisani pojas prema prometnici,

• minimalno 20 % građevne čestice mora biti hortikulturno uređeno,

• nije obvezujuće da se osnovna namjena gradi prije ostalih sadržaja.

• potrebno je izraditi cjelokupno prometno (idejno) rješenje kako bi se osigurao neometan pristup za sve sadržaje, a koje treba biti odobreno od strane Gradonačelnika,


PRIJEDLOG PLANA


126

Benzinske postaje mogu imati prateće sadržaje u funkciji cestovnog i morskog prometa, praonice, ugostiteljske sadržaje, trgovačke sadržaje i turističko informativne punktove. U postupku utvrđivanja uvjeta uređivanja prostora za gradnju i rekonstrukciju benzinske postaje obvezno je pribaviti mišljenje gradskog Poglavarstva Gradonačelnika. Odredbe ove odluke koje se odnose na gradnju benzinskih postaja primjenjuju se i za gradnju plinskih postaja za opskrbu motornih vozila, kao i postaja za punjenje električnom energijom vozila na električni pogon.

6.1.2. Željeznički promet Odredba 88.

Prema postavkama prometnog sustava Prostornog plana Grada Rovinja-Rovigno treba sačuvati rezervat postojeće željezničke infrastrukture i osigurati priključak grada Rovinja-Rovigno na mrežu Hrvatskih željeznica. Prostornim planom uređenja Grada Rovinja-Rovigno se planira rekonstrukcija pruge Kanfanar-Rovinj ukinute 1967. godine.

Obnovljena željeznička pruga Rovinj-Kanfanar bila bi i u funkciji prigradskog lokalnog prometa na razvojnoj osnovi grada, relaciji Rovinj - Rovinjsko Selo - Kanfanar . Željezničko stajalište grada Rovinja-Rovigno ovim planom je određeno u zoni Montepozzo. Industrijski izvlačnjak sa željezničke stanice Rovinj izgradio bi se do nove gospodarske zone Calchiera. Ukoliko se pokaže potrebnim drugi izvlačnjak bi se produžio u gospodarski dio luke ili i nautički centar Rovinj, za izravni iskrcaj nautičkih plovila s vlaka u more. Do obnove željezničke pruge, Kkoridor željezničke pruge se čuva u svrhu stvaranja uvjeta za realizaciju sportsko-rekreacijskog koridora „Željeznička pruga Rovinj-Kanfanar“, a do vremena aktiviranja omogućuje se uređenje istog za biciklističke i pješačke staze. Ovim planom se određuje koridor uz postojeću prugu u širini do 50 metara (ukupno), od postaje Montepozzo do granice Generalnog urbanističkog plana Grada Rovinja-Rovigno

Navedeni koridor potrebno je urediti posebnim projektom uređenja koji će sadržavati način osiguranja prohodnosti koridora za pješake, bicikliste, te eventualno posebna vozila za prijevoz izletnika. Navedeni projekt uređenja potrebno je izraditi u suradnji Grada Rovinja-Rovigno i Hrvatskih željeznica

6.1.3. Pomorski promet Odredba 89.

Planom je utvrđeno da je u južnom akvatoriju grada morska luka otvorena za javni promet osobitog međunarodnog gospodarskog značaja, morska luka otvorena za javni promet županijskog značaja, morska luka otvorena za javni promet lokalnog značaja te morska luka posebne namjene županijskog značaja, u kojoj će se


PRIJEDLOG PLANA


127

obavljati djelatnosti nautičkog turizma – marina, a u sjevernom lučkom kompleksu akvatorija Valdibore planirana je morska luka otvorena za javni promet osobitog međunarodnog gospodarskog značaja, luka posebne namjene – luka nautičkog turizma s minimalnim uvjetima (Valdibora-bolnica / luka otvorena za javni promet lokalnog značaja – lokacija u istraživanju), morska luka posebne namjene županijskog značaja, u kojoj će se obavljati djelatnosti nautičkog turizma – marina kao i morska luka otvorena za javni promet lokalnog značaja (privez plovila građana), i pristanište za velike izletničke brodove tzv. "cruisera", alternativna lokacija za granični pomorski prijelaz i nova benzinska postaja za opskrbu plovila. Javni pomorski promet treba organizirati na dvije razine: (1) linije zapadnoistarske dužobalne plovidbe (linije županijskog značaja) i (2) lokalne turističke linije Grada Rovinja-Rovigno (linije lokalnog značaja). Gradove zapadne Istre treba povezati dužobalnom brodskom linijom od Umaga do Pule. Povezivanje treba zasnivati na brzim brodovima (katamaran s oko 400 mjesta ili do vremena njegove nabave manjim brodovima sa 150-300 mjesta). Linija bi doticala sva značajnija mjesta (Umag, Novigrad, Poreč, Zelena Laguna, Vrsar, Rovinj, Fažana, Brijuni, Pula) zapadne Istre 2-4 puta dnevno u ljetnoj sezoni. Lokalni javni pomorski promet namijenjen je prvenstveno turističkom povezivanju priobalnih lokaliteta (turističke zone oko grada s gradom) Rovinja-Rovigno. Slijed brodica na tim linijama trebao bi biti svakih 20-45 minuta, a kapacitet brodica 50-60 putnika. Ove linije bi doticale slijedeća pristaništa: Valalta, Monsena, Sv. Pelagij-Bolnica, luka Valdibora, luka Rovinj, otok Sv. Katarina, marina Rovinj, Sv. Andrija (Crveni otok), otok Sv. Ivan, Škaraba, Villas Rubin, Polari i Veštar. Ove javne pomorske linije omogućile bi privlačan prijevoz putnika morem i dolazak u samo središte povijesnog grada (najatraktivnijeg turističkog prostora) i smanjile korištenje osobnih automobila.

Zone pomorskog prometa određenog ovim planom su morske luke i morski putovi. Morske luke su luka otvorena za javni promet županijskog značaja – Rovinj, koja se sastoji od južnog (Južna luka Sveta Katarina) i sjevernog (Sjeverna luka – Valdibora) bazena te luke posebne namjene. Luka otvorena za javni promet sastoji se od:

• Luka otvorene za javni promet županijskog značaja (južni i sjeverni bazen) - Komunalni dio luke (Andana i Val de Laco u južnom i Valdibora/parkiralište

i San Pelagio u sjevernom bazenu), - Granični prijelaz (Veliki mol u južnom i Veliko parkiralište Valdibora u

sjevernom bazenu) - Ribarski privez ispred hladnjače Mirna

• Izdvojena lučka područja luke otvorene za javni promet Rovinj – gatovi i pristani: - na otoku Sv. Katarina (2 pristana – sjever i jug)), - Sv. Andrija (2 pristana – sjever i jug)), - Škaraba, - Bolničko naselje – mandrač - Sv. Ivan – sjeverna uvala

• Izdvojena lučka područja luke otvorene za javni promet Rovinj – sidrišta: - Squero (sidrište za velike brodove/kruzere),


PRIJEDLOG PLANA


128

- Valdaliso (otok Figarola), - uvale Lone i - Valdibora

Luke posebne namjene su:

• Sportske luke (jedriličarski klub „Maestral“ – Val Sabbionera i veslački klub Arupinum – Valdibora)

• Brodogradilište (Val Sabbionera – brodogradilište „Squero“)

• Luka nautičkog turizna-sidrište (južna uvala otoka Sv. Ivan) i

• Luke nautičkog turizma-marine: - Rovinj - luka I (postojeća ACI marina), - Rovinj - luka II (planirana u Sjevernoj luci Valdibora)

Morski putovi su međunarodni i unutarnji, a definirani su koridorima u skladu s važećim propisima o sigurnosti pomorskog prometa. Uz te putove naznačeni su i plovni putovi turističkih linija te plovni putovi cjelogodišnjih lokalnih linija. Plovni putovi su u grafičkom dijelu Plana prikazani shematski. U morskom akvatoriju moguća je gradnja i postavljanje građevina, uređaja i instalacija potrebnih za odvijanje sigurne plovidbe. U luci otvorenoj za javni promet županijskog značaja mogu se graditi potrebne građevine niskogradnje (obalni zidovi, obale, molovi, lukobrani i slični građevni elementi), postavljati naprave i uređaji za privez plovila i signalizaciju, te obavljati i drugi slični radovi potrebni za nesmetano funkcioniranje luke, prema posebnim propisima i standardima za tu vrstu građevina. U luci se može organizirati pomorski granični prijelaz sa svim potrebnim građevinama i opremom, u skladu s posebnim propisima koji reguliraju tu problematiku. Luka je namijenjena i prometu plovila prema posebnim važećim propisima koji reguliraju problematiku pomorskog prometa.

6.2. Telekomunikacije i pošte Odredba 91.

Generalnim urbanističkim planom određene su površine i koridori za rekonstrukciju i gradnju:

• distributivne kanalizacije;

• telefonskih centrala;

• građevine UPS-a;

• radio-odašiljačkih postaja i koridora;

• mikrovalnih veza HRT-a, TV pretvarača, odašiljača i veza HRT-a;

• poštanskih ureda. Postojeće i planirane građevine i mreže telekomunikacije prikazane su na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 3.5. Pošta i telekomunikacije.

Po svojoj naravi većina elemenata telekomunikacijske mreže prilagodljiva je prostoru i svim građevinama u prostoru, te ne zahtijeva neku posebnu rezervaciju prostora za


PRIJEDLOG PLANA


129

njihovu izgradnju. GUP Grada Rovinja-Rovigno prikazuje postojeće glavne trase kabelske telekomunikacijske infrastrukture i lokacije zgrada za smještaj telekomunikacijske opreme, te za nove zone gradnje osnovne pravce nove kabelske kanalizacije. Prikazani smještaji planirane elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezana oprema koji su prikazani na kartografskom prikazu usmjeravajućeg su značenja i dozvoljene su odgovarajuće prostorne prilagodbe koje bitno ne odstupaju od koncepcije prikazanih rješenja. Daljnjim razvojem elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme broj pristupnih čvorova koji sadrže aktivnu opremu može se povećati. Smještaj aktivne opreme može se predvidjeti u zatvorenom prostoru poslovnih građevina površine 15 m2, ili u tipskim kabinetima (ormarima) koji se montiraju na zemljišta predviđena za tu namjenu odgovarajuće površine. Konačni smještaj i broj površinskih infrastrukturnih građevina elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme utvrdit će se sukladno tehničkim i sigurnosnim zahtjevima za pojedinu građevinu, te potrebama korisnika, tako da broj i smještaj tih građevina prikazan na grafičkom dijelu plana nije obvezan. Za sve nove poslovne, stambeno-poslovne i stambene građevine potrebno je predvidjeti izgradnju kabelske kanalizacije do najbliže točke konekcije s postojećom, a sve prema Zakonu o elektroničkim komunikacijama i odgovarajućim Pravilnicima. Isto vrijedi i za sve poslovne, rekreacijske i urbane zone. Lokacije baznih postaja mobilne telekomunikacijske mreže, načelno su definirane u kartografskom prikazu 3.5. Zbog karaktera fleksibilnosti i malih gabarita, te smještaja uglavnom na postojeće zgrade, točne lokacije definirati će se u detaljnijim dokumentima prostornog uređenja utvrdit će se u urbanističkim planovima uređenja u kojima će se utvrditi uvjeti gradnje. Ukoliko se grade stupovi poželjno je da se na istom stupu postave antene različitih operatera a sve radi zaštite okoliša. Preporučaju se lokacije postojećih vodosprema. Sukladno članku 19., stavak 13. Odluke o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana Istarske županije (Službene novine Istarske županije broj 7/2010.) lokacijske dozvole za samostojeće ante nske stupove izdavat će se na temelju Prostornog plana Istarske županije kao prostornog plana šireg područja, bez obzira na odredbe prostornih planova uređenja gradova i općina, odnosno prostornim planovima užeg područja, na temelju važeće zakonske regulatiive i posebnih uvjeta nadležnih tijela i/iIi osoba ogređenih posebnim propisima. Cjelokupni članak 19. Odluke o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana Istarske županije (Službene novine Istarske županije broj 7/2010.) detaljno razrađuje uvjete za lociranje antenskih stupova. Sukladno Odluci o donošenju Prostornog plana Istarske županije (SN Istarske županije 14/16) građevinske dozvole za samostojeće antenske stupove izdavat će u skladu s Odredbama za provođenje PPIŽ-a, a na temelju važeće zakonske regulatiive i posebnih uvjeta nadležnih tijela i/iIi osoba određenih posebnim propisima.


PRIJEDLOG PLANA


130

U člancima 118. i 119. Plana iz prethodnog stavka ovog članka detaljno se propisuju uvjeti za lociranje antenskih stupova. Sve vrste nadzemnih građevina namijenjenih elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi moraju se postavljati na način da ne ugrožavaju postojeće javne pješačke i cestovne koridore, zaštićene dijelove prirode i zaštićenu kulturnu baštinu. Sve građevine moraju biti uklopljene u postojeći krajobraz odnosno građevnu strukturu.

6.3. Vodnogospodarski sustav Odredba 92.

Generalnim urbanističkim planom određene su površine i koridori za:

• vodoopskrbni sustav;

• sustav odvodnje voda;

• sustav uređenja vodotoka;

• postupanje s otpadom;

• opskrbu energijom. Vodno gospodarski sustav prikazan je na kartografskom prikazu: 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – 3. 3. Vodnogospodarski sustav.

6.3.1. Građevine i uređaji za opskrbu vodom Odredba 93.

Generalnim urbanističkim planom određene su površine za uređivanje i zaštitu vodosprema i glavnih vodoopskrbnih cjevovoda. Omogućuje se opskrba grada vodom iz regionalnih vodovoda. Za opskrbu tehnološkom vodom omogućuje se gradnja i uređenje industrijskih crpilišta. Prostori u okolici crpilišta zaštićuju se određivanjem posebnog područja zaštite crpilišta (uže i šire vodozaštitno područje), s time da se istovremeno određuju i režimi zaštite što se moraju provoditi na tim područjima u pogledu gradnje, uređenja i korištenja objekata, obrade tla i posebnih mjera opreme (posebnim odlukama o vodozaštitnim područjima). Puštanje u rad vodoopskrbnog sustava Butoniga, došlo je do znatnog poboljšanja vodoopskrbe na području Grada Rovinja-Rovigno, a daljnjim povezivanjem sistema preko PK Rovinjsko Selo-zone Gripole-Špinè i visoke zone Rovinja-Rovigno konačno bi se riješio problem niskog pritiska u visokoj zoni sa rasterećenjem vodospreme Valtida. Ovim se Planom planira rekonstrukcija postojeće mreže i izgradnja novih mreža. Potrebno je osigurati zaštitni koridior za magistralne cjevovode sustava Gradole i Butoniga u širini od 6 metara. U svrhu zaštite cjevovoda propisuju se njihovi zaštitni koridori u širini ukupno najmanje 10,0 m za magistralne cjevovode, odnosno u ukupnoj širini od 6,0 m za ostale cjevovode. Unutar ovih koridora se zabranjuje smještaj zgrada. U postupku ishođenja provedbenog akta za zgrade na građevnoj čestici preko koje prolezi navedeni koridor, ili koja neposredno graniči s njim, potrebno je zatražiti posebne uvjete od strane pravne osobe s javnim ovlastima koja tim cjevovodom gospodari. Planom se omogućava izgradnja uređaja za desalinizaciju.


PRIJEDLOG PLANA


131

Rekonstrukcija postojećih mreža Odredba 94.

Rekonstrukcije postojećih mreža Planom je omogućena rekonstrukcija postojećih cjevovoda većim profilom čime bi se uklonila postojeća uska grla u distribucijskom sustavu grada. Izgradnja-rekonstrukcija postojećih cjevovoda naročito se odnosi na dio zaštićene kulturno povijesne cjeline grada i dovoda do nje, a čiji vodoopskrbni sistem je najstariji u gradu i sa malim profilima. Rekonstrukcije postojeće mreže u zaštićenoj kulturno povijesnoj cjelini, vezane su uz izgradnju ostale infrastrukture (naročito kanalizacije) pa će se izvoditi etapno prema gradskom planu izgradnje infrastrukture. Ostale rekonstrukcije koje nisu vezane za ostale infrastrukture izvoditi će se prema planu nadležne službe. Izgradnja mreža Odredba 95.

Izgradnje mreža 1. Izgradnja vodoopskrbe zone “Gripole - Spine” i visoke zone grada (područje oko

HEP-a) čime bi se rasteretila dosadašnja potrošnja iz vodosprema Rovinj, Valtida i Monvi i povećao pritisak u mreži.

2. Izgradnja tranzitnih vodovoda potrebnih za kvalitetnom opskrbom pojedinih zona. 3. Izgradnja vodovodne mreže naselja Štanga, bolničkog naselja. 4. Izgradnja vodovodne mreže naselja Valsavie. 5. Dovršetak izgradnje vodovodne mreže naselja Valbruna II sjever. 6. Izgradnja-rekonstrukcija postojećeg tranzitnog voda vodosprema Rovinj-grad. 7. Popraviti u dogovoru sa vatrogasnom postajom u Rovinju-Rovigno postojeću

požarnu zaštitu grada, a prema važećim propisima i požarnoj ugroženosti pojedinih dijelova grada.

Izgradnje su locirane uz glavne prometnice, a detaljna mreža razvoda unutar zone kao i potrebni profili biti će riješeni detaljnijim dokumentima prostornog uređenja urbanističkim planovima uređenja dijelova naselja. Prilikom formiranja ulica na području UPU-a potrebno je osigurati koridore za izgradnju nove vodoopskrbne mreže, te prilikom rekonstrukcije postojećih cjevovoda dozvoljava se dislociranje postojećih cjevovoda koji prolaze česticama za građenje tako da se smještaju unutar slobodnog profila postojećih i planiranih prometnica, zelenih i drugih površina. Prilikom planiranja i projektiranja vodoopskrbne mreže mora se pridržavati slijedećih smjernica: - Ukoliko se na predmetnom području dogode značajne promjene u smislu većih

potreba za vodom iz javnog vodoopskrbnog sustava, svaki od takvih zahtjeva potrebno je zasebno razmatrati.

- Za izgradnju novih cjevovoda predvidjeti kvalitetne materijale, te profile prema hidrauličkom proračunu i prema posebnim uvjetima koje izdaju stručne službe Istarskog vodovoda d.o.o. Buzet

- Trase cjevovoda smjestiti unutar zelenih površina između prometnice i građevina, odnosno u nogostup, a samo iznimno u trup prometnice.


PRIJEDLOG PLANA


132

- Priključak građevne čestice na vodovodnu mrežu izvodi se izgradnjom tipskog šahta ili vodomjerne niše s vodomjerom uz rub čestice, te priključivanjem na najbliži cjevovod, sukladno posebnim propisima i posebnim uvjetima Istarskog vodovoda d.o.o. Buzet

Vodoopskrbna mreža prikazana na kartografskom prikazu usmjeravajućeg je značenja i detaljno će se razrađivati odgovarajućom stručnom dokumentacijom. Prilikom izrade stručne dokumentacije dozvoljene su odgovarajuće prostorne prilagodbe (trase i lokacije određene ovim Planom mogu se mijenjati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, obilježjima prostora, imovinsko-pravnim odnosima i slično), a promjene ne mogu biti takve da narušavaju opću koncepciju Plana. Izgradnja vodosprema Odredba 96.

Izgradnje vodosprema Novi rezervoarski prostori kao i proširenje postojećih nalaze se djelomično van granica GUP-a, a služe za opskrbu grada. U području GUP-a nalaze se vodospreme Rovinj i Monvi. Postojeća vodosprema "Rovinj I i II" ima zapreminu od 1.800 m3 planirana je od 2.600 m3. Vodosprema "Monvi" ima zapreminu od 1.000 m3, planirana je od 2.000 m3. U sustav opskrbe grada uključiti će se i PK Rovinjsko Selo zapremine 600 m³ koja se nalazi u sustavu Butoniga koja će služiti i kao vodosprema. S obzirom da je poboljšana vodoopskrba grada, može se prihvatiti etapnost izgradnje potrebnih vodosprema prema potrebama i planovima „Istarskog vodovoda“. Uvjeti za izgradnju i rekonstrukciju vodosprema pored ostalih moraju se temeljiti na konzervatorskim smjernicama (utvrditi eventualne arheološke lokalitete) i smjernicama krajobraznog uređenja (s obzirom na veličinu volumena i vizuelnoj izloženosti).

6.3.2. Građevine i uređaji za odvodnju voda Odredba 97.

Generalnim urbanističkim planom određene su površine i koridori za gradnju građevina i uređaja za odvodnju otpadnih, oborinskih i drugih voda, na slijedeći način:

• sustav kolektora s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda UPOV „Cuvi“ i podmorskim ispustom u more, pokriva prostor unutar granica obuhvata Generalnog urbanističkog plana

• sustav otočića otoka Sv. Andrija s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda kao zasebnim uređajem III stupnja i podmorskim ispustom u more za rješavanje otpadnih voda na otocima Sv. Andrije i Maškin.

Predviđena Planirana je rekonstrukcija postojećeg UPOV-a „Cuvi“ do trećeg stupnja pročišćavanja. Oborinske vode prikupljati će razdjelnim sustavom građenja kanalizacije na način da se cijelo područje Grada podijeli na manje slivne površine sa kojih će se oborinske vode za svako pojedino slivno područje prihvatiti i odovoditi razdjelnim sustavom kanalizacije do konačnog recipijenta, a koji može biti glavni kolektor, more (ispust), upojna građevina (upuštanjem u tlo) ili vodotok.


PRIJEDLOG PLANA


133

Način prihvata i odvodnje oborinskih voda treba rješavati primjenjujući princip integriranog rješenja odvodnje u prostoru što znači da će se u ovisnosti o postojećoj izgrađenosti promatranog područja odnosno u odnosu na planske dokumente i utvrđene namjene površina, u odnosu na upojnu moć tla na mjestu ispuštanja kao i provjerom utjecaja razine mora na ispustima u isti primjeniti pozitivna i racionalna tehnička rješanja. Prije ispuštanja oborinskih voda u glavne oborinske kolektore, more, vodotoke ili podzemlje oborinske vode moraju se što je moguće duže zadržati unutar pojedinog sliva usporavanjem tečenja i retencioniranjem te pročišćavanjem od ulja i masnoća sa zauljenih javnih površina. Vrijeme zadržavanja određuje se uvjetima in situ i stanju glavnih kolektora, visini visoke vode mora i mogućnošću upoja tla na mjestu ispuštanja u podzemlje. Ukoliko se planiraju sigurnosni ispusti /preljevi iz crpnih stanica, prije ispuštanja pročišćene i /ili nepročišćene otpadne vode u prijemnik (more) treba predvidjeti okno za uzorkovanje otpadne vode, a kakvoća vode u oknu za uzorkovanje, treba biti u skladu s odredbama važećeg Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda. Oborinske vode prikupljanju se u javne objekte za odvodnju samo sa javnih površina dok se oborinske vode sa građevinskih čestica trebaju rješavati unutar istih. Iznimno u nepovoljnim uvjetima izgradnje zgrada u odnosu na uvjete odvodnje (zgrade u kulturno povijesnoj cjelini bez vrtova odnonso nedostatne površine za izgradnju upojnih građevine, zbog same konfiguracije terena – depresije odnosno zemljište nedovoljne upojne moći) moguće je uz dokaze o istom i uz suglasnost nadležne gradske službe, prema uvjetima vlasnika javne građevine za odvodnju oborinskih voda priključiti i otpadne vode tih zgrada. Povratni periodi za dimenzioniranje javnih objekata za prihvat i odvodnju oborinskih voda utvrditi će se za svaki pojedini sliv u odnosu na ugroženost i racionalnost izgradnje. Za stambena naselja povratni period je 2 godine, za društvenu izgradnju i područja veće ugroženosti P=5 godina. Za sabirne otvorene kanale -vodotoke povratni period je 20godina. Rješavanje odvodnje otpadnih voda tamo gdje nije sagrađen javni sustav odvodnje zbog lokalnih uvjeta i specifičnosti sustava odvodnje (reljef, mala gustoća naseljenosti, veliki investicijski troškovi i dr.) biti će u skladu s GUP-om. Građevine smještene na građevnim česticama koje se sukladno posebnom propisu nalaze unutar zaštićenog obalnog područja mora, obvezatno se priključuju na javne kanalizacijske sustave utvrđene ovom odredbom. Izuzetno od prethodnog stavka, do izgradnje kanalizacijskih sustava, unutar izgrađenih dijelova građevinskih područja moguće je građevine kapaciteta do najviše 12 E.S. priključiti na sabirnu jamu uz uvjet da se po izgradnji javne kanalizacijske mreže obvezatno priključe na istu. Građevine većeg kapaciteta moguće je također priključiti na sabirnu jamu uz obvezu izgradnje zasebnog uređaja za biološko


PRIJEDLOG PLANA


134

pročišćavanje, uz uvjet da se po izgradnji javne kanalizacijske mreže obvezatno priključe na istu. Sve vrste nadzemnih građevina namjenjenih za odvodnju voda moraju se postavljati na način da ne ugrožavaju postojeće javne pješačke i cestovne koridore, zaštićene dijelove prirode i zaštićenu kulturnu baštinu. Sve građevine moraju biti uklopljene u postojeći krajobraz odnosno građevnu strukturu.

6.3.3. Građevine i uređaji za uređivanje vodotoka i voda Odredba 98.

Generalnim urbanističkim planom određene su površine i koridori za uređivanje - evidentiranih vodotoka Mondelaco (Calchiera – Mondelaco) i Kanal Dugo polje (Campolongo) s pritokom potokom Martin prema Zakonu o vodama. Sustav uređenja vodotoka i zaštite od štetnog djelovanja voda sastavni je dio cjelovitog sustava uređenja vodotoka i obrane od poplava na vodama područja malog sliva „Raša – Boljunčica“. Generalnim urbanističkim planom određene su vodne površine: - evidentiranih vodotoka Mondelaco (Calchiera – Mondelaco) i Kanal Dugo polje

(Campolongo) s pritokom potokom Martin i - retencije u slivu Mondelaco Sustav uređenja vodotoka i zaštite od štetnog djelovanja voda sastavni je dio cjelovitog sustava uređenja vodotoka i obrane od poplava na vodama područja malog sliva „Raša – Boljunčica“. Radi preciznijeg utvrđivanja koridora odnosno površina sustava uređenja vodotoka i zaštite od bujičnih voda, planira se za sve vodotoka i vode utvrditi inundacijsko područje, te javno vodno dobro i vodno dobro. Do utvrđivanja inundacijskog područja (javnog vodnog dobra i vodnog dobra), širina koridora vodotoka obuhvaća prirodno ili uređeno korito vodotoka, s obostranim pojasom širine 10 metara, mjereno od gornjeg ruba korita, vanjske nožice nasipa ili vanjskog ruba građevine toka. Unutar navedenog koridora planira se dogradnja sustava uređenja vodotoka i zaštite od poplava, njegova mjestimična rekonstrukcija, sanacija i redovno održavanje korita i vodnih građevina. Do utvrđivanja vodnog dobra i javnog vodnog dobra, kao mjerodavni kartografski podaci uzimaju se oni iz kartografskih priloga ovog Plana. Na zemljištu iznad natkrivenih vodotoka nije dozvoljena gradnja, osim gradnje javnih površina: prometnica, parkova i trgova. Uređenje vodotoka provodi se na temelju planova Hrvatskih voda, usklađenih sa Strategijom upravljanja vodama. Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti mogu se vršiti samo sukladno Zakonu o vodama.


PRIJEDLOG PLANA


135

Obrana od poplava provodi se temeljem „Operativnog plana obrane od poplava na vodama II. reda Istarske županije: Sektor E – branjeno područje 22: područje malih slivova Mirna – Dragonja i Raša – Boljunčica“.

6.4. Energetski sustav Odredba 99.

Generalnim urbanističkim planom određene su površine i koridori za razvoj energetskog sustava:

• električne energije;

• plina Postojeće i planirane građevine i mreže energetskog sustava prikazane su na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 3.2. Elektroenergetika i plinoopskrba.

6.4.1. Građevine za opskrbu električnom energijom Odredba 100.

Opskrba grada električnom energijom i njeno korištenje osigurat će se odgovarajućim korištenjem prostora i određivanjem koridora za gradnju:

• trafostanice 110/x kV, 10(20)/0,4 kV i mreže koja se napaja iz elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske .

Prilikom projektiranja i izgradnje elektroenergetskih građevina kao i planiranja ostalih zahvata u prostoru predviđenih ovim planom potrebno je pridržavati se slijedećeg:

• sva planirana srednjenaponska mreža treba biti predviđena za 20 kV napon ;

• sve nove transformatorske stanice srednji/niski napon do uvođenja 20 kV napona treba planirati sa transformacijom 10(20)/0,4 kV, a nakon uvođenja 20 kV napona sa transformacijom 20/0,4 kV ;

• kod svih postojećih transformatorskih stanica s 10 kV opremom, trebati će kod prijelaza na pogon s 20 kV naponom, zamijeniti 10 kV opremu s odgovarajućom 20 kV opremom;

• određene dionice postojeće 10 kV kabelske mreže koje neće moći zadovoljiti minimalne uvjete za prelazak na pogon s 20 kV naponom trebati će se zamijeniti novim 20 kV kabelima ;

• Nove transformatorske stanice TS 10(20) kV postavljaju se na način da im je omogućen kolni pristup. Pri planiranju potrebno je transformatorske stanice uklopiti u postojeći krajolik odnosno građevnu strukturu. Građevnu česticu određenu za TS potrebno je hortikulturno urediti.

• u razdoblju do donošenja novih detaljnijih planova moguće je utvrditi uvjete za izgradnju transformatorskih stanica i mreže temeljem GUP-a ;

• prilikom planiranja određenih zahvata u prostoru oko elektroenergetske mreže a naročito nadzemnih mreža svih naponskih razina ( 110 kV, 35 kV i 10(20) kV ) obavezno je pridržavati se važeće zakonske regulative (zaštitni koridori i sl. ).

Za nadzemne elektroenergetske vodove, ovisno o lokalnim uvjetima, osiguravaju se koridori posebnog režima korištenja:

• DV 110 kV, širine koridora najmanje 20 m; Unutar koridora posebnog režima nadzemnih elektroenergetskih vodova gradnja nije moguća.


PRIJEDLOG PLANA


136

Koridori dalekovoda kroz šumska područja formiraju se prema najvećoj visini drveća tako da, u slučaju pada drveta, drvo ne dosegne vodiče. Lokacije trafostanica utvrđene detaljnijim planovima koji nisu usklađeni s GUP-om definirati će se temeljem GUP-a. Osim nadzemnih trafostanica GUP-om se utvrđuje mogućnost izvedbe ukopanih i poluukopanih trafostanica u za to opravdanim uvjetima. Kako se ovim planom lokacije novih transformatorskih stanica 10(20)/0,4 kV, kao i trase 10(20) kV mreža određene približno, moguća su određena odstupanja u pogledu određivanja detaljne trase 10(20) kV mreže, te lokacije i potrebnog broja TS 10(20)/0,4 kV.

6.4.1.a. Solarni kolektori i fotonaponske ćelije Odredba 100-a.

Gradnja solarnih kolektora i fotonaponskih ćelija omogućena je: • na krovovima građevina svih namjena za vlastite potrebe, • na krovovima i pročeljima građevina gospodarske namjene, za vlastite i

komercijalne potrebe, • na terenu građevinskih čestica komunalno-servisne i gospodarske

(proizvodne, poslovne, ugostiteljsko-turističke i dr.) namjene, za vlastite i komercijalne potrebe,

• na terenu građevinskih čestica stambene i mješovite namjene, za vlastite potrebe,

• na nadstrešnicama javnih parkirališnih površina za vlastite i komercijalne potrebe, te za potrebe napajanja javne rasvjete

• na stupovima (solarne elektrane) unutar čestica komunalno-servisne i proizvodne namjene izdvojenog građevinskog područja izvan naselja, za komercijalne potrebe.

Nije dozvoljena gradnja solarnih kolektora i fotonaponskih ćelija na područjima i građevinama zaštićenim temeljem Zakona o zaštiti prirode i Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i ovog Plana. Površina solarnih kolektora i/ili fotonaponskih ćelija koje se postavljaju na teren građevinskih čestica uračunava se u izgrađenost čestice. Solarne kolektore i fotonaponske ćelije u građevinskim područjima naselja nije moguće smještati na teren između osnovne građevine i regulacijskog pravca. Kad se solarni kolektori i fotonaponske ćelije smještaju na kosi krov, njihova ploha ne smije biti udaljena više od 200 mm od plohe krova, a kad se postavljaju na ravni krov, njihov najviši dio ne smije biti viši od 2 m od plohe krova.

6.4.2. Građevine za opskrbu plinom Odredba 101.

Generalnim urbanističkim planom određene su površine i koridori za gradnju:

• lokalne distributivne mreže ;

• građevina mjerno redukcijskih stanica (MRS) što se grade nadzemno;


PRIJEDLOG PLANA


137

• do MRS-a treba osigurati kolni pristup i dva parkirališna mjesta. Pri izgradnji lokalnih distributivnih mreža (plinovoda) te priključaka za potrošače, koriste se u nedostatku domaćih normi i standarda uglavnom njemačke odnosno međunarodne DIN, ISO i DVGW norme. Ugradnja spremnika kod obiteljskih kuća i poslovnih objekata moguća je na osnovi zakonskih odredbi. Pri izgradnji lokalnih distributivnih mreža (plinovoda) te priključaka za potrošače, koriste se u nedostatku domaćih normi i standarda uglavnom njemačke odnosno međunarodne DIN, ISO i DVGW norme.

Kod izgradnje magistralnog plinovoda Pula - Umag koristila se odredba iz SL br.26/85 Pravilnika o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima. U skladu s odredbama iz tog Pravilnika potrebno je osigurati koridor od 60 m (30 m sa svake strane). Unutar tog koridora zabranjeno je graditi građevine namijenjene stanovanju ili boravku ljudi. Iznimno je moguća izgradnja u pojasu užem od 30 m sa svake strane ako je gradnja bila predviđena planom prije projektiranja plinovoda i to: za promjer plinovoda do 125 mm – koridor od 10 m sa svake strane, a za promjer plinovoda od 125 mm do 300 mm – koridor od 15 m sa svake strane.

U ovom planu se predviđa slobodan koridor od 18 m (6 m sa jedne strane plinovoda i 12 m sa druge strane plinovoda) iz razloga da se mogu raditi potrebni popravci i rekonstrukcije na samom plinovodu.

Kod izgradnje MRS-a dovoljno je predvidjeti površinu od 150 m2 za MRS-e većih kapaciteta, odnosno 100 m2 za MRS-e manjih kapaciteta, a minimalne udaljenosti MRS-a kapaciteta do 30.000 m3/h su:

• za državne i županijske ceste do 20 m,

• za glavne gradske prometnice do 10 m.

• za ostale gradske prometnice do 6 m,

• za šetališta i parkirališta do 10 m.

7. Uvjeti uređivanja posebno vrijednih i/ili osjetljivih

područja i cjelina

7.1. Posebno vrijedna područja i cjeline Odredba 102.

Generalnim urbanističkim planom, radi zaštite i očuvanja okoliša, utvrđena su posebno vrijedna i osjetljiva područja i cjeline i to: dijelovi prirode, šume, more i njegove obale, posebno vrijedna izgrađena područja te su određeni uvjeti i mjere njihove zaštite.


PRIJEDLOG PLANA


138

Područja posebnih ograničenja u korištenju su:

• zaštitne zone vodocrpilišta ,

• zaštita vodotoka ,

• zaštita prirodnih resursa - more,

• zaštita prirodnih predjela, obalno područje i zaštićeni obalni pojas ,

• osobito vrijedan krajobraz (prirodni i kultivirani) . Zone zaštite vodocrpilišta Odredba 103.

Prema Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji (Službene novine Istarske županije broj 12/2005, 2/2011) na području Grada Rovinja-Rovigno nema utvrđenih zona sanitarne zaštite.

Ovim planom samo su naznačene zaštitne zone vodocrpilišta "Campolongo" u Rovinju-Rovigno kao pričuvnog izvorišta za javnu vodoopskrbu, odnosno za zahvaćanje vode radi korištenja u proizvodnom postupku (tehnološke i slične potrebe) u prehrambenoj industriji. Za detaljno utvrđivanje navedenih zona zaštite potrebno je započeti postupak utvrđivanja zona zaštite izvorišta putem izrada potrebnih studija, koje bi bile podloga za donošenje odluke o zonama zaštite na Gradskom vijeću. Sukladno odredbama posebnog propisa (Pravilnik o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta, NN 66/2011 ovim Planom se određuje ograničenje korištenja užeg i šireg područja vodocrpilišta, te se za zahvate u prostoru u II. i III. zoni sanitarne zone izvorišta propisuju slijedeća ograničenja u korištenju prostora: U III. zoni sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s međuzrnskom poroznosti zabranjuje se:

– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda, – svako privremeno i trajno odlaganje otpada, – građenje građevina za oporabu, obradu i odlaganje opasnog otpada, – građenje kemijskih industrijskih postrojenja opasnih i onečišćujućih tvari za

vode i vodni okoliš, – izgradnja benzinskih postaja bez spremnika s dvostrukom stjenkom, uređajem

za automatsko detektiranje i dojavu propuštanja te zaštitnom građevinom (tankvanom),

– podzemna i površinska eksploatacija mineralnih sirovina osim geotermalnih i mineralnih voda,

– građenje prometnica, aerodroma, parkirališta i drugih prometnih i manipulativnih površina bez kontrolirane odvodnje i odgovarajućeg pročišćavanja oborinskih onečišćenih voda prije ispuštanja u prirodni prijamnik i

– izvođenje istražnih i eksploatacijskih bušotina, osim onih vezanih uz vodoistražne radove za javnu vodoopskrbu i obnovljive izvore energije.

U II. zoni sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s međuzrnskom poroznosti primjenjuju se zabrane kao u III. zoni sanitarne zaštite, a dodatno se zabranjuje i:

– poljoprivredna proizvodnja, osim ekološke proizvodnje bez primjene stajskog gnoja, gnojovke i gnojnice,


PRIJEDLOG PLANA


139

– stočarska proizvodnja, osim za potrebe poljoprivrednog gospodarstva odnosno farmi do 20 uvjetnih grla uz primjenu mjera zaštite voda sukladno posebnom propisu o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva,

– ispuštanje pročišćenih i nepročišćenih otpadnih voda s prometnica, – formiranje novih groblja i proširenje postojećih i – reciklažna dvorišta i pretovarne stanice za otpad.

Zaštita vodotoka Odredba 103-a.

Unutar obuhvata GUP-a Rovinja- Rovigno evidentirani su slijedeći vodotoci: 1. Mondelaco (Calchiera – Mondelaco), 2. Campolongo s pritokom Martin,

Sustav uređenja vodotoka i zaštite od štetnog djelovanja voda sastavni je dio cjelovitog sustava uređenja vodotoka i obrane od poplava na vodama područja malog sliva „Raša – Boljunčica“. Radi preciznijeg utvrđivanja koridora odnosno površina sustava uređenja vodotoka i zaštite od bujičnih voda, planira se za sve vodotoke i vode utvrditi inundacijsko područje, te javno vodno dobro i vodno dobro. Do utvrđivanja inundacijskog područja (javnog vodnog dobra i vodnog dobra), širina koridora vodotoka obuhvaća prirodno ili uređeno korito vodotoka, s obostranim pojasom širine 10 metara, mjereno od gornjeg ruba korita, vanjske nožice nasipa ili vanjskog ruba građevine toka. Unutar navedenog koridora planira se dogradnja sustava uređenja vodotoka i zaštite od poplava, njegova mjestimična rekonstrukcija, sanacija i redovno održavanje korita i vodnih građevina. Do utvrđivanja vodnog dobra i javnog vodnog dobra, kao mjerodavni kartografski podaci uzimaju se oni iz kartografskih priloga ovog Plana. Na zemljištu iznad natkrivenih vodotoka nije dozvoljena gradnja, osim gradnje javnih površina: prometnica, parkova i trgova. Uređenje vodotoka provodi se na temelju planova Hrvatskih voda, usklađenih sa Strategijom upravljanja vodama. Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti mogu se vršiti samo sukladno Zakonu o vodama. Obrana od poplava provodi se temeljem „Operativnog plana obrane od poplava na vodama II. reda Županije istarske: Sektor E – branjeno područje 22: područje malih slivova Mirna – Dragonja i Raša – Boljunčica“. Kakvoća mora Odredba 104.

Ovim se Planom također utvrđuje područje priobalnog mora za koje je obvezno poduzimanje mjera zaštite i sanacije u cilju dosizanja kakvoće mora I i II vrste sukladno propisima te odredbama ovog Plana u dijelu zaštite mora.


PRIJEDLOG PLANA


140

More II vrste koje se utvrđuje ovim Planom je postojeće priobalno more na udaljenosti manjoj od 1000 m od postojećih naselja ili izgrađenih gospodarskih struktura u priobalju, izuzev prostora lučkih područja utvrđenih ovim Planom. Unutar prostora lučkih područja Rovinj, Rovinja-Rovigno - Valdibora kakvoća mora III vrste može se održati do 2005. 2020. god, a do 2010. god. nakon toga se moraju stvoriti infrastrukturni uvjeti za zadovoljenje kriterija kakvoće mora II vrste. Obalno područje Odredba 105.

Obalno područje je dio kopna koji je posebno izloženo prema moru i koje predstavlja zasebnu krajobraznu cjelinu - Istarsko priobalje sa statusom područja s posebnim ograničenjima u korištenju, a koje je utvrđeno kombinacijom kriterija nadmorske visine (50 m.n.v.) i udaljenosti od obalne linije (2000 m). Obalno područje utvrđeno kao krajobrazna cjelina (prirodni krajobraz/ kultivirani krajobraz) zahvaća cijelu površinu teritorija Grada Rovinja-Rovigno. Kriterije zaštite treba osnivati na principima aktivne zaštite prema konceptu održivog razvitka. Potrebno je prije svega gospodarskim mjerama (stimulacijama) barem dijelu krajobraza vratiti identitet (posebno kultiviranom krajobraza priobalnog dijela, koji zapuštanjem poljoprivrednih kultura i intenzivnom izgradnjom gubi identitet). To je posebno važno provesti na onim dijelovima obale koji nisu obuhvaćeni zaštitom na temelju Zakona o zaštiti prirodne i Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Zaštićeno obalno područje mora Odredba 106.

Sukladno odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12 153/13 i 65/17) u člancima 49. – 53. 46. – 49. određeno je Zaštićeno obalno područje mora (ZOP) kao područje od posebnog interesa za Državu. Temeljem tih odredaba Zakona na području Grada Rovinja-Rovigno određeno je zaštićeno obalno područje mora. Zaštićeno obalno područje mora je područje koje obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1.000 metara od obalne crte i pojas mora u širini od 300 metara od obalne crte. Planiranje i korištenje prostora ZOP-a se radi zaštite, ostvarenja ciljeva održivog, svrhovitog i gospodarski učinkovitog razvoja provodi uz ograničenja u pojasu kopna i otoka u širini od 1000 m od obalne crte i pojasu mora u širini od 300 m od obalne crte, pojasu koji se naziva prostor ograničenja. Temeljem tih odredaba Zakona, na području Grada Rovinja-Rovigno određen je prostor ograničenja zaštićenog obalnog područja mora Utvrđuje se da trajno (do vremena buduće valorizacije prostora, novih razvojnih prostornih planova i usklađenja s budućim potrebama) negradivi dio prostora ograničenja zaštićenog obalnog područja bude:

• u građevinskom području grada Rovinja-Rovigno kod novo planiranih građevina do 25 m, osim u kulturno - povijesnoj cjelini grada Rovinja-Rovigno gdje je moguća izgradnja prema uvjetima skladne gradnje-interpolacije može i uz obalu,

• u građevinskim područjima turističkih zona unutar GUP-a moguća je rekonstrukcija postojećih zona u cilju podizanja kategorije smještajnih kapaciteta,


PRIJEDLOG PLANA


141

a u zoni Porton Biondi s obzirom na promjenu vrste smještajnih kapaciteta ne dozvoljava se gradnja bliže od 100 m, a u slučajevima rekonstrukcije postojećih građevina isključivo unutar postojećih gabarita dozvoljava se gradnja i bliže od 100 m.

U negradivom dijelu prostora ograničenja zaštićenog obalnog područja treba osigurati prohodni koridor cijelom dužinom obale, što znači da je zabranjeno postavljanje trajnih prepreka koje bi priječile prolaz uz obalu. Prostor ograničenja Zzaštićenog obalnog područjea označeno je na kartografskom prikazu 4.1. Uvjeti korištenja i područja primjene posebnih mjera zaštite.

Posebno vrijedna područja prirode

Odredba 107. Park šume, zaštićeni krajobrazi spomenici prirode i spomenici parkovne arhitekture uređuju se:

• u skladu s karakterom zaštićenog prirodnog dobra;

• očuvanjem osobitosti krajobraza

• uz saniranje ugroženih i uništenih dijelova okoliša;

• drugi prostori, oblikovanjem parkova i drvoreda, raslinjem što odgovara podneblju i okolnom prostoru.

Površine pod šumom mogu se uređivati samo u funkciji šumarstva.

Posebno vrijedna izgrađena područja

Odredba 108. U posebno vrijednim izgrađenim područjima prigodom gradnje mora se voditi računa o povijesnim, umjetničkim i ambijentalnim vrijednostima značajnih građevina i prostora, važnima za prepoznavanje pojedinih predjela grada. Način zaštite, uređivanja i korištenja park-šuma, zaštićenih krajobraza, spomenika prirode i spomenika parkovne arhitekture određen je odredbama točke 9. Mjera očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara ovih odredbi. Način zaštite, uređivanja i korištenja nepokretnih kulturnih dobara – povijesnih graditeljskih cjelina, povijesnih sklopova i cjelina, etnološkoga, memorijalnog i arheološkog nasljeđa određen je odredbama točke 9. Mjera očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara ove odluke. Zaštita, uređivanje i korištenje zaštićenih dijelova prirode i nepokretnih kulturnih dobara provodi se prema propozicijama nadležnog tijela zaštite.

7.2. Posebno osjetljiva područja i cjeline Odredba 109.

Posebno osjetljiva područja i cjeline na kojima je ugrožen okoliš su:

• prostori u kojima je zagađen zrak (okoliš tvornice Mirna)

• prostori u kojima je povećana buka (središnji gradski prostor, potezi uz značajnije prometnice i uz djelatnosti koje su izvor buke);


PRIJEDLOG PLANA


142

• prostori u kojima je ugroženo tlo (zbog zagađivanja tla i voda iz nepropisno izvedenih sabirnih jama, nepostojanja građevina i uređaja za odvodnju otpadnih voda, deponiranja otpada i sl.);

• podzemne i prilijevne vode crpilišta;

• prostori kultiviranog mediteranskog krajobraza

• prostori i građevine u kojima se obavljaju djelatnosti što povećavaju opasnost od eksplozije, požara i zagađivanja tla i zraka;

Na posebno osjetljivim područjima i cjelinama treba osigurati propisane mjere zaštite okoliša.

8. Pravila građenja i uređivanja prostora

Opće odredbe Odredba 110.

Pravila građenja i uređivanja prostora određena su u skladu s prirodnim i urbanističko-arhitektonskim nasljeđem, lokalnim uvjetima, stupnjem dovršenosti područja te s korištenjem i namjenom prostora. Prema kriterijima prostornog uređivanja i dovršenosti urbane matrice razlikuju se tri područja dovršenosti:

• dovršeni predjeli grada (1.);

• nedovršeni predjeli grada (2.);

• neregulirani prostori nova regulacija neuređenih dijelova grada (3). Ovim pravilima se određuju propozicije za uređivanje prostora i urbanističko tehnički uvjeti za gradnju. Osim navedenog GUP-om su utvrđeni prostori iznimke od pravila. Iznimke od pravila su zone od posebnog gradskog interesa. a) neregulirani prostori kojima će se odrediti strategija budućeg razvoja grada

Rovinja-Rovigno b) potezi urbaniteta prema središtu grada Odredba 111.

Pravila građenja i uređenja prostora prikazana su na grafičkom prikazu: 4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐIVANJE I ZAŠTITU PROSTORA 4.3. Oblici korištenja i načina gradnje 4.3.2. Pravila građenja i uređivanja prostora. Detaljno razgraničavanje između navedenih pravila i razgraničavanje iznimki unutar pojedinoga pravila, tj. granice koje se ovim grafičkim prikazom ne mogu utvrditi nedvojbeno, odredit će se detaljnijim urbanističkim planovima uređenja ili aktima kojima se određuju uvjeti gradnje prema postupku predviđenom zakonom i ostalim propisima određenim za zahvat u prostoru. Pri razgraničavanju prostora granice se određuju u korist zaštite prostora. Prigodom osnivanja građevne čestice gradnja je moguća i na građevnoj čestici površine do 5% manje od površine propisane ovim odredbama, ako se dio katastarske čestice priključuje javnoj površini.


PRIJEDLOG PLANA


143

Građevine se mogu graditi samo na zemljištu komunalno opremljenom pristupnim putem (postojeće ceste), priključcima na mrežu za opskrbu električnom energijom i vodom, te za odvodnju otpadnih voda. Iznimno, obiteljske građevine mogu se graditi i uz nižu komunalnu opremljenost zemljišta, kao etapno rješenje, ali najmanje s pristupnom ulicom ili pristupnim putem, priključkom na mrežu za opskrbu električnom energijom, odvodnjom otpadnih voda u nepropusnu sabirnu jamu, te opskrbom vodom. Ova iznimka ne vrijedi za neregulirane prostore. Odredba 112.

Najveća visina građevine (prevladavajuće u gradu) niske izgradnje (obiteljske i višeobiteljske građevine) je: • maksimalna katnost i visina građevine na ravnom terenu iznos četiri nadzemne

etaže: Po/S+P+2K+Pk (podrum ili suteren, prizemlje, dva kata i potkrovlje) tj. do maksimalne visine od 10,5m i maksimalne ukupne visine od 14,0m,

• maksimalna katnost građevine na kosom terenu iznosi pet nadzemnih etaža: Po+S+P+2K+Pk (potpuno ukopan podrum, suteren, prizemlje, dva kata i potkrovlje) tj. do maksimalne visine od 12,5m i maksimalne ukupne visine do 16,0m.

Iznimno, za djelatnosti koje su specifične (odašiljači, prijemnici, vjerske građevine i drugo) građevine mogu biti i više od propisanih. U postojećim zonama visoke izgradnje moguća je rekonstrukcija postojećih građevina, dok je nadogradnja moguća na postojećim niskim građevinama sukladno uvjetima ovog Plana. Na regulacijskoj liniji nije moguće graditi (balkone, lođe, istaci i sl.) iznad javnoprometne površine. Iznimka od pravila je kulturno-povijesna cjelina u kojima je moguća rekonstrukcija postojećih istaka ali ne i gradnja novih. Rekonstrukcija i gradnja ulica, trgova, te komunalne infrastrukture omogućuje se na čitavom području obuhvata GUP-a, osim unutar utvrđenih zona zaštite Kulturno povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno za koje vrijede posebna pravila sukladno odredbama 114., 114.a, 114.b i 115. Gradnja manjih komunalnih građevina odredit će se tehničkim uvjetima za tu vrstu građevina, bez obzira na propozicije iz ovih pravila građenja. U zoni poteza urbaniteta GUP-om je omogućena rekonstrukcija, nadogradnja, prigradnja i interpolacija u cilju formiranja, odnosno dovršavanja urbanih uličnih poteza. U dijelu poteza urbaniteta gdje postoji važeći plan DPU Sveti Vid-San Vein i Valbruna moguća je gradnja prema tom Planu.

8.1. Uvjeti za korištenje, uređivanje i zaštitu prostora Odredba 113.

Gradska se područja koriste, uređuju i štite u skladu s posebnostima prostora. 1. dovršeni predjeli grada


PRIJEDLOG PLANA


144

(1.11.A) Zaštita i očuvanje Kulturno povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno (zone potpune zaštite povijesnih struktura – zona A)

(1.12.B)Zaštita i očuvanje Kulturno povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno (zone djelomične zaštite povijesnih struktura – zona B)

(1.13.C) Zaštita i očuvanje Kulturno povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno (zone ambijentalne zaštite – zona C)

(1.2.) Zaštita, uređivanje i dogradnja osobito vrijednoga središnjeg dijela grada (1.3.) Uređivanje zona niske gradnje (1.4.) Uređivanje zona visoke gradnje (1.5.) Zaštita i uređivanje turističkih zona isključive namjene (1.6.) Zaštita i uređivanje lječilišne zone (1.7.) Zaštita, održavanje i njegovanje javnih parkova i zaštićenih park-šuma (1.8.) Zaštita, Obnova, održavanje i njegovanje kultiviranog mediteranskog

krajobraza i zaštitnih zelenih površina na otocima (1.9.) Zaštita i uređivanje obalnih građevina stare gradske luke (1.10.) Zaštita i uređivanje obalnih građevina Valdibore 2. nedovršeni predjeli grada (2.11.) Sanacija, uređivanje i urbana obnova prostora niske gradnje – važeći detaljniji

prostorni planovi užeg područja (2.12.) Sanacija, uređivanje i urbana obnova prostora niske individualne gradnje -

stancije (2.13.) Sanacija, uređivanje i urbana obnova prostora niske gradnje - ostalo (2.2) Sanacija, uređivanje i urbana obnova prostora visoke gradnje (2.3) Uređivanje i urbana obnova kompleksa isključive namjene (2.4.) Uređivanje javnih i zaštitnih zelenih površina (2.5.) Uređivanje kultiviranog mediteranskog krajobraza i zaštitnih zelenih površina (2.6.) Uređivanje marine u južnoj luci (2.7.) Uređivanje pristaništa na rovinjskim otocima (Sv. Katarina, Sv. Andrija) (2.8.) Uređivanje gradskih kupališta 3. neregulirani prostori nova regulacija neuređenih dijelova grada (3.1.) Nova regulacija mješovite-pretežno stambene namjene na djelomično

pretežno neizgrađenom prostoru (3.2.) Nova regulacija ostalih namjena na pretežno neizgrađenom prostoru (3.3.) Nova regulacija akvatorija sjeverne luke sa pratećim kopnenim sadržajima (3.4.) Nova regulacija akvatorija južne luke sa pratećim kopnenim sadržajima 4. iznimke od pravila

- neregulirani prostori od posebnog gradskog značaja - potezi urbaniteta

8.1.1. Dovršeni predjeli grada 8.1.1.1. Zaštita i očuvanje Kulturno povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno Zona potpune zaštite povijesnih struktura (zona 1.1A) Odredba 114.

Zona potpune zaštite povijesnih struktura (zona A - 1.11.) a) općenito Opća pravila:

• Za sve zahvate obnove, rekonstrukcije, dogradnje, sanacije, prenamjene i ostalo, na građevinama unutar ove zone potrebno je od tijela državne uprave nadležnog


PRIJEDLOG PLANA


145

za zaštitu kulturnih dobara - Konzervatorskog odjela u Puli te ostalih nadležnih državnih institucija ishoditi zakonom propisane posebne uvjete, odnosno potvrde javnopravnih tijela.

• Sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03,157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17 i 90/18) i kartografskom prikazu 4.2 UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA- Područja primjene posebnih mjera zaštite obveza je izrada konzervatorskih podloga od za to ovlaštenih tijela i osoba,

• Prihvatljivost konzervatorske podloge utvrđuje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu kulturnih dobara - Konzervatorski odjel u Puli,

• Unutar obuhvata ovih zona nije moguća gradnja višeobiteljskih i višestambenih građevina.

• Moguća je rekonstrukcije građevine koja ima više od 3 funkcionalnije cjelina bez povećanja broja funkcionalnih cjelina.

b) uvjeti zaštite Uvjeti provedbe zahvata u prostoru:

• zaštita, održavanje i uređivanje povijesne cjeline;

• zadržavanje postojeće urbane matrice;

• zona kulturno povijesne cjeline

• onemogućavanje izmjene strukture i tipologije postojećih objekata radi funkcionalne fuzije u veće prostorne sklopove koji mogu dovesti do gubitka prostornog identiteta pojedinih građevina ;

• onemogućavanje gradnje novih građevina, osim, iznimno zamjenskih (u postojećim gabaritima), prema detaljno utvrđenim konzervatorskim uvjetima, isključujući gradnju građevina i uređivanja prostora koji nisu u skladu s mogućnostima i vrijednostima povijesne graditeljske cjeline, posebno onih koji traže promet vozila;

• zadržavanje raznolikosti namjena i postojećeg omjera građevina namijenjenih za stanovanje, javne i društvene i druge namjene;

• čuvanje postojećih slobodnih površina i obvezna zaštita kvalitetnih pojedinačnih stabala;

• onemogućavanje gradnje u javnim parkovima i na drugim zelenim površinama i ispod njih;

• zabrana provoza vozila kroz povijesni prostor, osim komunalnih službi i interventnih vozila;

• rekonstrukcije građevina u svrhu promjene postojeće namjene (npr. u hotel) moguća je samo u postojećim gabaritima ;

• pri rekonstrukciji objekta, odnosno prenamjeni, voditi računa da se ne povećava prometno opterećenje zone (zona A zaštite u potpunosti je u pješačkoj zoni centra grada) ;

• u ovoj zoni nisu moguće interpolacije građevina, osim ukoliko se konzervatorskom analizom i arheološkim istraživanjem dokaže postojanje autentične građevine na predmetnoj parceli čestici;

• sačuvati kontrast između gusto izgrađenog gradskog tkiva i mediteranske vegetacije ;

• postojeće gabarite nije moguće mijenjati, osim ako konzervatorske smjernice ne utvrde drugačije uvjete;

• utvrđuje se obveza očuvanja urbane strukture bez mogućnosti promjene strukture blokova, ulica, trgova, sotoportica, fortifikacija, gradskih vrata i drugo ;


PRIJEDLOG PLANA


146

• utvrđuje se obveza očuvanja autentičnih arhitektonskih elemenata (fasadna platna, dimnjaci, škure, vijenci, prozori, balkoni, kupe i drugo) .

• c) Granične vrijednosti za veličinu i izgrađenost građevne čestice unutar zone određene su odredbom 56-ab.

Za ugrađene i polu ugrađene građevine građevinski se pravac može poklapati s regulacijskim pravcem. • Potreban broj parkirališnih mjesta prilikom zahvata unutar utvrđenih zona zaštite

Kulturno povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno može se osigurati i na javnim parkirališnim površinama izvan zone A zaštite.

Za građevinu hotela ˝Rovinj˝ uvjetuje se provedba javnog urbanističkog-arhitektonskog natječaja, koji će biti podloga za izradu planiranog detaljnog plana uređenja

• Iznimno zelena tržnica na malo zadržava se na postojećoj lokaciji u postojećoj površini, bez mogućnosti građenja građevine. Oprema na postojećoj tržnici mora biti montažno/demontažna. Građevinski zahvati mogu biti samo na parternim površinama,

Zona djelomične zaštite povijesnih struktura (zone 1.1B.) Odredba 114-a.

Zona djelomične zaštite povijesnih struktura (zone B - 1.12.) a) općenito: Opća pravila:

• Za sve zahvate obnove, rekonstrukcije, dogradnje, sanacije, prenamjene i ostalo, na građevinama unutar ove zone potrebno je od tijela državne uprave nadležnog za zaštitu kulturnih dobara - Konzervatorskog odjela u Puli te ostalih nadležnih državnih institucija ishoditi zakonom propisane suglasnosti. : posebne uvjete građenja za izdavanje akata za gradnju i prethodno odobrenje za izdavanje potvrde glavnog projekta, posebne uvjete, odnosno potvrde javnopravnih tijela.

• Sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03,157/03,100/04, 87/09, 88/10, i 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17 i 90/18) i kartografskom prikazu 4.2 UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA- Područja primjene posebnih mjera zaštite obveza je izrada konzervatorskih podloga od za to ovlaštenih tijela i osoba,


• Za dijelove zona zaštite utvrđena je obveza donošenje i detaljnijih urbanističkih planova uređenja prema karti 4.2., a do njihovog donošenja moguća je samo rekonstrukcija i to u postojećim gabaritima u svrhu očuvanja građevinskog fonda bez mogućnosti dogradnje, nadogradnje ili gradnje zamjenskih građevina.



b) uvjeti zaštite: Uvjeti provedbe zahvata u prostoru:

• zaštita osnovnih elemenata povijesne planske matrice i karakterističnih skupina građevina, pojedinih građevina i drugih, za ukupnost određene kulturno-povijesne cjeline važnih vrijednosti;

• zadržavanje oblika građevina i sklopova, gabarita i povijesnih sadržaja;


PRIJEDLOG PLANA


147

• onemogućavanje gradnje novih građevina, osim, iznimno zamjenskih (u postojećim gabaritima), prema detaljno utvrđenim konzervatorskim uvjetima, isključujući gradnju građevina i uređivanja prostora koji nisu u skladu s mogućnostima i vrijednostima povijesne graditeljske cjeline, posebno onih koji traže dodatni promet vozila;

• zona kulturno povijesne cjeline

• zadržavanje raznolikosti namjena i postojećeg omjera građevina namijenjenih za stanovanje, javne i društvene i druge namjene;

• čuvanje postojećih slobodnih površina i obvezna zaštita kvalitetnih pojedinačnih stabala;

• onemogućavanje gradnje u javnim parkovima i na drugim zelenim površinama i ispod njih;

• rekonstrukcije građevina u svrhu promjene postojeće namjene (npr. u hotel) moguća je samo u postojećim gabaritima

• omogućuje se rekonstrukcija postojećih gospodarskih građevina (štalice) u stambene građevine

• sačuvati kontrast između gusto izgrađenog gradskog tkiva i mediteranske vegetacije

• postojeće gabarite nije moguće mijenjati, osim ako konzervatorske smjernice ne utvrde drugačije uvjete

• c) Granične vrijednosti za veličinu i izgrađenost građevne čestice unutar zone određene su odredbom 56-b.

• za građevine mješovite namjene: o gradnja ugrađenih, polu ugrađenih i samostojećih građevina; o mogući su zahvati rekonstrukcije iznimno nove gradnje i gradnja zamjenskih

građevina; o način gradnje: slobodno stojeći, poluugrađeni i ugrađeni, o zona kulturno povijesne cjeline; o površina ulične građevne čestice je uglavnom postojeća, o ne mogu se spajati građevne čestice uz ulicu; u dvorištima moguća

promjena oblika i veličine građevne čestice; o najveći BRP ulične gradnje uskladiti s pretežitim BRP uličnog poteza; o dubinu ulične građevine ili dvorišnih krila uskladiti s pretežitom dubinom

gradnje poteza; o najveću visinu ulične građevine uskladiti s pretežitom visinom u ulici; o najveća visina dvorišne građevine nije viša od građevine na kontaktnoj

uličnoj građevnoj čestici; o građevni pravac ulične građevine je postojeći; o ulične građevine su ugrađene, osim, iznimno, ako je razmak potreban

prema lokalnim uvjetima; razmak između ulične i nove dvorišne građevine ne može biti manji od zbroja polovica njihovih visina do vijenca;

o prigodom rekonstrukcije i gradnje zamjenske građevine postojeći parametri (visina, ukupna visina, etažnost, izgrađenost, veličina čestice i udaljenosti od granica čestice) veći od propisanog mogu se zadržati, ali bez povećavanja.

• za građevine javne i društvene namjene i infrastrukturnih sustava: o prema programu i normativima osnovne namjene; o urbanistički parametri (izgrađenost građevne čestice, BRP GBP, ki, visina

građevine i prirodni teren) nisu propisani;


PRIJEDLOG PLANA


148

• gradnja novih građevina prema detaljnijem planu, odnosno konzervatorskoj podlozi.

• Potreban broj parkirališnih mjesta prilikom zahvata unutar utvrđenih zona zaštite Kulturno povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno može se osigurati i na javnim parkirališnim površinama.

Iznimno, za prostor nekadašnjeg „Mlina“, obzirom da se radi o sklopu građevina ambijentalne vrijednosti moguća je izgradnja nove građevine na mjestu nekadašnjeg mlina. Nužno je obaviti temeljne prostorne analize, te kroz urbanističko-arhitektonsko rješenje odrediti namjenu, način korištenja i oblikovanje. Sve sukladno mišljenju nadležnog Konzervatorskog odjela. Iznimno za građevine u zoni današnje TDR i planiranog autobusnog kolodvora obveza je izrade programa za cjelinu svake zone. Sastavni dio svakog programa je idejno rješenje koje treba biti prihvaćeno od Gradonačelnika te biti sastavni dio Odluke o izradi detaljnijeg plana uređenja koju usvaja Gradsko vijeće. c) Smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja

• Urbanistički planovi uređenja izrađuju se prema općim pravilima ovog članka, konzervatorskim podlogama i smjernicama za svaku od navedenih lokacija.

• Za izradu urbanističkog plana uređenja obveza je izrade Program za cjelinu zone kojeg usvaja Gradonačelnik, a sastavni dio Programa mora biti idejno urbanističko – arhitektonsko rješenje cjeline zone.

1. Bivši Istarski boksiti 2. Bivša Tvornica duhana Rovinj

• za navedene zone nisu određene veličine građevnih čestica,

• maksimalna izgrađenost unutar navedenih zona je 60%,

• građevinski pravac građevine može se poklapati sa regulacijskim pravcem,

• maksimalna visina građevina usklađuje se sa visinama postojećih građevina u zoni

• parkirališta je moguće smjestiti i u podzemne etaže,

• potrebno je planirati cjelovito, a naročita pažnja treba se posvetiti osiguranju potrebnog broja parkirališnih mjesta unutar svake zone. Ukoliko se zone realiziraju u fazama, za svaku fazu potrebno je osigurati potreban broj parkirališnih mjesta,

• moguće je planirati broj parkirališnih mjesta prema sadržajima, na način ukoliko se neki sadržaji vremenski (dnevno-noćno korištenje) ne preklapaju, nije potrebno kumulativno zbrajati potrebe parkirališnih mjesta,

• Program sadrži i prometno rješenje zone i šire zone utjecaja, 3. Hotel Rovinj Za građevinu hotela ˝Rovinj˝ uvjetuje se provedba javnog urbanističkog-arhitektonskog natječaja, koji je podloga za izradu urbanističkog plana uređenja, odnosno izgradnja prema provedenom natječaju. Iznimno za planiranu građevinu autobusnog kolodvora na lokaciji «ex Istarski boksiti» uvjeti i pravila građenja izdvojeni su od propisanih za ovu zonu, a određeni su vrstom građevine i posebnim propisima za takove građevine.


PRIJEDLOG PLANA


149

Zona ambijentalne zaštite (zona 1.1C.) Odredba 114_b.

Zona ambijentalne zaštite (zona C - 1.13.) a) općenito: Opća pravila:

• Za sve zahvate obnove, rekonstrukcije, dogradnje, sanacije, prenamjene i ostalo, na građevinama unutar ove zone potrebno je od tijela državne uprave nadležnog za zaštitu kulturnih dobara - Konzervatorskog odjela u Puli te ostalih nadležnih državnih institucija ishoditi zakonom propisane suglasnosti. : posebne uvjete građenja za izdavanje akata za gradnju i prethodno odobrenje za izdavanje potvrde glavnog projekta, posebne uvjete, odnosno potvrde javnopravnih tijela

• Sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03,157/03,100/04, 87/09, 88/10, i 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17 i 90/18) i kartografskom prikazu 4.2 UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA- Područja primjene posebnih mjera zaštite obveza je izrada konzervatorskih podloga od za to ovlaštenih tijela i osoba,


• Za dijelove zona zaštite utvrđena je obveza donošenja i detaljnijih urbanističkih planova uređenja prema karti 4.2., a do njihovog donošenja moguća je samo rekonstrukcija i to u postojećim gabaritima u svrhu očuvanja građevinskog fonda bez mogućnosti dogradnje, nadogradnje ili gradnje zamjenskih građevina.



b) uvjeti zaštite: Uvjeti provedbe zahvata u prostoru:

• prihvatljive su potrebne intervencije uz pridržavanje osnovnih načela zaštite kulturno-povijesne cjeline,

• prihvatljive su metode obnove postojećih struktura i izgradnja novih uz uvjet očuvanja ambijentalnih karakteristika, napose tradicijskih oblika, krajobraznog karaktera i harmoničkog sklada cjeline

• zadržavanje postojeće urbane matrice i tipologije gradnje zadržavanje postojeće raznolikosti visina uličnih građevina, posebno imajući u vidu vrijednost i oblikovnu dovršenost građevina;

• omogućuje se rekonstrukcija postojećih gospodarskih građevina (štalice) u stambene građevine

• nije moguća interpolacija više stambenih građevina;

• onemogućavanje gradnje u parkovima i na drugim zelenim površinama i ispod njih;

• čuvanje i obnova postojećih parkova i drvoreda i mogućnost sadnje novih;

• neuređene kvalitetne zelene površine i kvalitetna pojedinačna stabla obvezno sačuvati;

• c) Granične vrijednosti za veličinu i izgrađenost građevne čestica unutar zone određene su odredbom 56-b.

• Potreban broj parkirališnih mjesta prilikom zahvata unutar utvrđenih zona zaštite Kulturno povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno može se osigurati i na javnim parkirališnim površinama.


PRIJEDLOG PLANA


150

• Prilikom rekonstrukcije građevine postojeći parametri (visina, ukupna visina, etažnost, izgrađenost, broj funkcionalnih jedinica, veličina čestice i udaljenosti od granica čestice) koji su veći od propisanog ovim odredbama mogu se zadržati, ali bez povećavanja,

• Iznimno za građevinu «stare hladnjače» moguća su pravila građenja izdvojena od propisanih za ovu zonu, uz uvjet provedbe javnog urbanističko-arhitektonskog natječaja za predmetnu građevinu i kontaktnu zonu:

• visina građevine ne smije biti viša od visine stare građevine zatvora (središnji niži dio).

• građevina može biti s više sadržaja ili samo jednim, ali u skladu s odredbom 8.

• Iznimno za građevinu bivše «Školjke» moguća je gradnja:

• zamjenske građevine,

• nova građevina se može graditi nakon detaljne analize šireg prostora, potvrđenog idejnog projekta od strane nadležnog konzervatorskog odjela, s planiranom visinom koja ne prelazi visinu susjedne kuće (zgr.č.226/7), visine 9-10m, predlaže se ostvarenje otvorene pješačke komunikacije od vanjskog pločnika do unutarnjeg dvorišta, obvezna je provedba arhitektonskog natječaja radi dobivanja najoptimalnijeg rješenja.

• Iznimno za građevinu Komunalnog servisa d.o.o. moguća je gradnja:

• zamjenske građevine uz valoriziranje i zadržavanje volumena s pročeljem prema trgu, s terasom kao funkcionalnom plohom, uz uklanjanje staklenika prigrađenog na građevini zgr.č. 192 k.o. Rovinj,

• nova građevina se može graditi nakon detaljne analize šireg prostora, potvrđenog idejnog projekta od strane nadležnog konzervatorskog odjela, s visininom koja ne prelazi vijence susjednih kuća, odnosno visinu 9m, u cilju da se ne zatvori zabatno pročelje građevine na zgr.č. 192 k.o. Rovinj.

• Potrebno je ponoviti atrijski sistem uz suvremeniju interpretaciju atrija i pročelje uz njega.

c) Smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja Iznimno za građevine u zoni današnje Mirne obveza je izrade programa za cjelinu zone. Sastavni dio programa je idejno rješenje koje treba biti prihvaćeno od Gradonačelnika te će biti sastavni dio Odluke o izradi detaljnijeg plana uređenja koju usvaja Gradsko vijeće. 1. Tvornica Mirna ▪ Nakon pokretanja postupka proizvodnje tvornice Mirna na novoj lokaciji na

prostoru gospodarske zone Gripole-Spine ili na nekoj drugoj lokaciji unutar prostora jedinice lokalne samouprave Grad Rovinj-Rovigno, pokrenu će se procedura izrade Programa za izradu UPU-a za cjelinu zone.

▪ Program usvaja Gradonačelnik, a sastavni dio Programa mora biti idejno urbanističko– arhitektonsko rješenje cjeline zone.

▪ Do donošenja Urbanističkog plana uređenja ovim planom se zabranjuju pojedinačni zahvati unutar zone obuhvata.

▪ Ovim Planom se određuju slijedeći uvjeti za izradu Urbanističkog plana uređenja: o u cijelosti se treba poštivati Konzervatorski elaborat za dio povijesne cjeline

Uvale Valdibora, kompleksa Mirne i Bolnice Dr. Martin Horvat koji je potvrđen


PRIJEDLOG PLANA


151

od strane Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Puli (Klasa: 612-08/15-10/0111; Urbroj: 532-04-02-10/8-16-04 od 30. ožujka 2016. godine),

o potrebno je osigurati slijedeće sadržaje koji su kompatibilni lokaciji i postojećim povijesnim građevinama:

• muzej industrijske arhitekture; • tehnološki park; • poduzetnički inkubator; • tehnički muzej.

o potrebno je osigurati mjesto za garažnu kuću o moguć je smještaj svih ostalih građevina koji se odredbama ovog Plana

smatraju građevinama mješovite-pretežito poslovne namjene . Iznimno za građevinu «stare hladnjače» moguća su pravila građenja izdvojena od propisanih za ovu zonu, uz uvjet provedbe javnog urbanističko-arhitektonskog natječaja za predmetnu građevinu i kontaktnu zonu. 8.1.1.2. Zaštita, uređivanje i dogradnja osobito vrijednoga središnjeg dijela

grada - (1.2.) Odredba 115.

Prostori omeđeni granicom zaštićene kulturno povijesne cjeline, Zagrebačkom ulicom, Ulicom L. Adamovića, Ulicom S. Radića, ulicom M. Benussi, Ulicom Vijenac Braće Lorenzetto, dijelom Istarske ulice, dijelom 43. Istarske divizije, Istarskom, Omladinskom, Ulicom D.Pergolis, južna granica dječijeg vrtića Neven, do Franjevačkog samostana, donji dio Ulice Carducci, te područje između kompleksa tvornice Mirne i naselja Karmelo, područje ugostiteljskih objekata na Škveru i drugi prema grafičkom kartografskom prikazu a) općenito: Opća pravila: predmetni prostori građeni su i uređivani temeljem ranije važećih urbanističkih planova;

• GUP-om se za predmetne prostore ne planira donošenje detaljnije dokumentacije prostornog uređenja, osim za zonu obuhvata DPU-a šireg područja Gimnazije;

• GUP-om se za predmetne prostore ne planira donošenje detaljnije dokumentacije prostornog uređenja, osim za zonu obuhvata DPU-a šireg područja Gimnazije;

• predmetni prostori građeni su i uređivani temeljem ranije važećih prostornih planova užih područja, a dijelom su uređeni prema povijesnoj matrici, čiji se dijelovi međusobno prepleću;

• onemogućavanje gradnje u parkovima i na drugim zelenim površinama i ispod njih;

• čuvanje i obnova postojećih parkova i drvoreda i mogućnost sadnje novih;

• neuređene kvalitetne zelene površine i kvalitetna pojedinačna stabla obvezno sačuvati;

• omogućuje se rekonstrukcija postojećih gospodarskih građevina (štalice) u stambene građevine.

• unutar obuhvata ovih zona nije moguća gradnja višeobiteljskih i višestambenih građevina.

• moguća je rekonstrukcije građevine koja ima više od 3 funkcionalnije cjelina bez povećanja broja funkcionalnih cjelina.


PRIJEDLOG PLANA


152

b) Uvjeti provedbe zahvata u prostoru: b) za građevine mješovite i stambene namjene

• mogući su zahvati rekonstrukcije, gradnja zamjenske građevine i nove gradnje;

• način gradnje: slobodno stojeći, poluugrađeni i ugrađeni,

• zona osobito vrijednog središnjeg dijela grada;

• gradnja ugrađenih, polu ugrađenih i samostojećih građevina;

• primjenjuju se granične vrijednosti za veličinu i izgrađenost građevne čestice unutar zone određene su iz odredbeom 56-b;

• građevinski pravac građevine nalazi se najmanje 5 m od regulacijskog, a postojeći građevinski pravac bliže od toga može se zadržati, te ukoliko se građevina nalazi između građevina s manjom udaljenosti može biti u skladu sa susjednim;

• udaljenost građevine od granice susjednih čestica je 3,0 m, a kod postojeće građevine koja je bliže od 3,0m može se zadržati, ali bez otvora prema susjednoj g.č.;;

• za maksimalnu katnost i visinu građevina primjenjuju se vrijednosti niske izgradnje sukladno odredbi 49. ovog Plana;

• najveća visina građevina je 7 m;

• najveća ukupna visina građevine se ne određuje, već ovisi o tipu krova (kosi ili ravni) i o vrsti pokrova,

• najveća katnost je Po+P+1K+Pk/ Po+P+2K;

• iznimno za interpolirane građevine (poluugrađene i ugrađene) moguća je i veća visina i katnost ukoliko postojeće susjedne građevine imaju veću visinu; odnosno ukoliko se građevina nalazi između dvije građevine veće od propisane, ili je zadnja u nizu ugrađenih građevina ili je polugrađena, a usklađena je s pretežitom visinom u ulici;

• prilikom rekonstrukcije građevine postojeći parametri (visina, ukupna visina, etažnost, izgrađenost, broj funkcionalnih jedinica, veličina čestice i udaljenosti od granica čestice) koji su veći od propisanog ovim odredbama mogu se zadržati, ali bez povećavanja,

• nije moguća interpolacija višestambenih građevina

• krov može biti kosi dvostrešni (ili višestrešni) s nagibom do 220;

• površina ulične građevne čestice je uglavnom postojeća,

• najveći BRP ulične gradnje uskladiti s pretežitim BRP uličnog poteza;

• dubinu ulične građevine ili dvorišnih krila uskladiti s pretežitom dubinom gradnje poteza;

• najveću visinu ulične građevine uskladiti s pretežitom visinom u ulici;

• najveća visina dvorišne građevine nije viša od građevine na kontaktnoj uličnoj građevnoj čestici;

• građevni pravac ulične građevine je postojeći;

• ulične građevine su ugrađene, osim, iznimno, ako je razmak potreban prema lokalnim uvjetima; razmak između ulične i nove dvorišne građevine ne može biti manji od zbroja polovica njihovih visina do vijenca;

• rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih građevina izvode se prema pravilima za novu gradnju;

• prigodom rekonstrukcije i gradnje zamjenske građevine postojeći parametri veći od propisanog mogu se zadržati, ali bez povećavanja.


PRIJEDLOG PLANA


153

• u unutrašnjosti blokova predmetnih zona po mogućnosti osigurati parking i dječja igrališta.

• Iznimno u bloku omeđenim ulicama Zagrebačka, L.Adamovića, S. Radića, Omladinska, potrebno je osigurati PM na vlastitim česticama,

• Iznimno za postojeće više stambene građevine moguća je rekonstrukcija u postojećim gabaritima;

• Iznimno, u zoni Škver, moguća je rekonstrukcija postojećih građevina, te sadržaji iz odredbe 12. ovog plana, uz slijedeće uvjete:

o način gradnje je slobodnostojeći ili poluugrađeni o površina građevne čestice iznosi najmanje 1200 m2, o najveća dozvoljena izgrađenost građevne čestice postojeća, o širina građevne čestice iznosi najmanje 20 m, o najmanja udaljenost građevnog pravca od postojećih prometnica (k.č.

9696/1 i 9697/1, K.O. Rovinj) iznosi 5,0 m, o najmanja udaljenost od susjedne građevne čestice iznosi pola visine

građevine (h/2), o najveća katnost iznosi četiri (4) nadzemne etaže (Po+P+2K+Pk), o najveća visina 10,5 m, najveća ukupna visina 14,0 m, te o najmanja 30% zelenila na čestici.

Na građevnim česticama koje ne zadovoljavaju uvjete načina gradnje, veličine i oblika čestice moguća je rekonstrukcija postojećih građevina isključivo nadogradnjom, uz uvjet zadržavanja postojeće tlocrtne površine, a povećanje visina i katnosti moguće je iznad dijela postojeće tlocrtne površine koji je najmanje udaljenosti 5,0 m od prometnice, uvlačenjem dijela pročelja i uz obavezno zadržavanje pravokutne forme, odnosno bez kosih i/ili oblih ploha uličnog pročelja. Za postojeće građevine koje ne zadovoljavaju uvjet veličine građevne čestice moguće je osigurati propisani broj parkirališnih mjesta na izdvojenoj lokaciji;

• Iznimno, u zoni Škver, lokacija uglovnice (na uglu Omladinske ulice i obale V. Nazor), ulično pročelje zgrade bivše stolarije, odnosno malog brodogradilišta, prema Obali V. Nazora određuje obvezni građevni pravac, te se isto zadržava i obnavlja uz poštivanje izvornih formata i materijala prema izvornim podacima;

• Iznimno, za vile u Ulici 43. Istarske divizije moguća je rekonstrukcija sukladno odredbama za zonu niske izgradnje, na način da se osnovna građevina može dograditi u vrtnom dijelu (stražnjem), način gradnje samostojeći, pomoćne građevine mogu biti na granici susjednih u stražnjem dijelu čestice,

c) građevine javne i društvene namjene i infrastrukturnih sustava:

• prema programu i normativima osnovne namjene;

• urbanistički parametri (izgrađenost građevne čestice, BRP, ki, visina građevine i prirodni teren) nisu propisani;

• Iznimno, potreban broj parkirališnih mjesta prilikom zahvata unutar ove zone može se osigurati i na javnim parkirališnim površinama.

Iznimno rekonstrukcija Gimnazije i dogradnja dvorane realizirana je temeljem DPU šireg područja Gimnazije i idejnog arhitektonsko – urbanističkog rješenja dobivenog na osnovi provedenog urbanističko -arhitektonskog javnog natječaja. 8.1.1.3. Uređivanje zone niske izgradnje - (1.3.) Odredba 116.


PRIJEDLOG PLANA


154

Prostori: Borik, Bolničko naselje, Vrtovi, Concetta-zapad, Lacosercio-zapad, dio Lamanova, Centener, Valbruna II (sjever i jug), Stara Valbruna, Monfiorenzo, dio Ex željeznička stanica- stambeno naselje i drugi prema grafičkom kartografskom prikazu:

• predmetni prostori građeni su i uređivani temeljem ranije važećih urbanističkih planova,

• GUP-om se za predmetne prostore ne planira donošenje detaljnije dokumentacije prostornog uređenja,

• utvrđuje se obveza ishođenja akata kojima se određuju uvjeti gradnje prema postupku predviđenom zakonom i ostalim propisima za namjeravane zahvate u prostoru temeljem Odredbi ovog Plana

• zaštita vrijednosti predjela kao cjeline, osobito urbane matrice; a) Opća pravila:

• Predmetni prostori građeni su i uređivani temeljem ranije važećih prostornih planova užih područja, GUP-om se za predmetne prostore ne planira donošenje urbanističkih planova uređenja.

• poboljšavanje kvalitete stanovanja dovršetkom postojećih i uvođenjem novih sadržaja prema planu po kojem je naselje građeno;

• gradnja parkirališta i garaža uz obvezno očuvanje uređenih parkovnih površina;

• očuvanje izvorne tipologije i oblikovanja građevina, elemenata identiteta i slike naselja;

• čuvanje, održavanje i uređivanje parkova, drvoreda, ulica, trgova;

• gradnja građevina na postojećim građevnim česticama, interpolacijama i zamjenama trošnih građevina, te rekonstrukcija, dogradnja i nadogradnja građevina, uz uvjet usklađenosti s okolnom gradnjom;

• štititi postojeće zelene površine formirane planovima po kojima je nastalo naselje, kao javne površine,

• intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima u ovom prostoru moguće su prema odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ovih odredbi;

b) Uvjeti provedbe zahvata u prostoru:

a) za građevine stambene i mješovite namjene • omogućava se gradnja (interpolacija), rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i

gradnja zamjenskih građevina; • mogući su zahvati rekonstrukcije, gradnja zamjenske građevine i nove gradnje; • način gradnje: slobodno stojeći, poluugrađeni i ugrađeni, • način korištenja može biti obiteljski ili više obiteljski, • zona niske izgradnje, • uvjeti i način gradnje stambenih građevina definiran je u Poglavlju 5. ovih odredbi

s time da se granične vrijednosti izgrađenosti i veličina građevne čestice definirana je odredbom temeljem Odredbe 56-a,

• udaljenosti građevine od granica građevne čestice definirana je odredbom 56.

• u slučaju interpolacije, nova se građevina može graditi i na postojećoj građevinskoj čestici manje veličine od propisane u članku 54. ali ne manje od 5% propisane čestice, pod uvjetom da je veličina te građevine i njena lokacija u skladu s odredbama koje se odnose na koeficijent izgrađenosti, te sa svim uvjetima koji se odnose na minimalne udaljenosti od prometne površine, susjedne granice i drugih građevina,


PRIJEDLOG PLANA


155


• nije moguća interpolacija višestambenih građevina,

• na građevnoj čestici potreban broj parkirališnih mjesta sukladno odredbi 81. ovoga Plana,

• na građevnoj čestici osigurati 20% zelenila,

• najmanje 30 % građevne čestice mora biti prirodni teren, a u pravilu zadržava se postojeći prirodni teren,

• nije moguća promjena postojećeg prirodnog terena u svrhu promjene vrste i broja etaža,

• u pravilu obavezno se zadržavaju postojeće građevne čestice; osim u slučaju da susjedna katastarska čestica nema površinu ili oblik koji joj omogućuje utvrđivanje građevne čestice u skladu s ovim Odredbama. U tom slučaju može se utvrditi nova građevna čestica za koju vrijede svi uvjeti kao i za prvobitnu postojeću građevnu česticu.

• nije moguće povećanje građevnih čestica niti spajanje dviju u koliko svaka od njih može biti samostalna građevna čestica sukladno planu,

• nije moguće povećanje građevnih čestica na račun javnih površina (dječja igrališta, prometne površine, nogostupi i sl.),

• postojeća izgrađenost građevne čestice, kis i visina, veći od propisanih, mogu se zadržati;

• obvezno je zadržavanje postojećeg predvrta; • iznimno za južnu stranu Istarske ulice propisuje se zadržavanje postojećeg

građevinskog pravca (a koji je veći od najmanje propisanog); • uvjeti rekonstrukcije građevine propisuju se u odnosu na postojeće/ zatečeno

stanje, a koji se propisuju kroz mjere za urbanu sanaciju; • rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, gradnja zamjenskih građevina i

interpolacija moguća je i na građevnim česticama manjim od propisanih za novu gradnju, uz uvjet da je kis ≤1,0, najveća visina podrum, dvije etaže i potkrovlje, udaljenost građevina od međe susjedne građevne čestice postojeća; potreban broj PGM osigurati na građevnoj čestici; u rekonstrukciji i gradnji zamjenske građevine postojeći kis i visina, veći od propisanih, mogu se zadržati, ali bez povećavanja;

Pravila građenja primjenjuju se i za gradnju građevina svih namjena koje se mogu graditi u zoni stambene i mješovite namjene.

za građevine javne i društvene namjene i infrastrukturnih sustava:

• moguća je nova gradnja i rekonstrukcija;

• prema programu i normativima osnovne namjene;

• urbanistički parametri (kig, GBP, kis, visina građevine i prirodni teren) nisu propisani;

c) Mjere za urbanu sanaciju Rekonstrukcija postojećih građevina (dogradnja, nadogradnja) moguća je na način:

• postojeću udaljenost građevina od međe susjedne građevne čestice koja manja od propisanih odredbom 56a. može se zadržati, na način da kis nadzemno ≤1,1, i da na dijelu građevine koji je izgrađen na 3 m i manje ne mogu se izvoditi otvori,

• postojeća izgrađenost građevne čestice, visina i broj stambenih/funkcionalnih jedinica, veći od propisanih za novu gradnju, mogu se zadržati, uz uvjet: da je kis


PRIJEDLOG PLANA


156

nadzemno ≤1,1, ukoliko nije moguće zadovoljiti ovakav kis moguća je rekonstrukcija u postojećim gabaritima,

• postojeći građevinski pravac koji se nalazi na udaljenosti manjoj od propisane odredbom 56a. moguće je zadržati, te nadograditi do dozvoljene visine, uz uvjet: da je kis nadzemno ≤1,1,

• broj stambenih/funkcionalnih jedinica većih od propisanih moguće je zadržati, ali za svaki započetih novih 100 m2 potrebno je osigurati 1.0 PGM,

• u postojećim naseljima gdje je bivšim planovima bilo planirano građenje u nizu, a koja nisu u cijelosti realizirana (a koja se zbog smanjenja postotka izgrađenosti u GUP-u, više ne mogu realizirati), radi postizanja jedinstvenosti niza kao cjeline, iznimno će se moći dozvoliti građenje objekata u nizu pod uvjetima po kojima je realiziran postojeći dio niza.

b) građevine javne i društvene namjene:

• gradnja novih građevina, rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih građevina prema programu i normativima osnovne namjene i u skladu s lokalnim uvjetima i vrijednostima prostora;

• način građenja za ove građevine utvrđen je u odredbi 47.;

• 20% površine građevne čestice mora biti parkovno uređeno;

• u rekonstrukciji i gradnji zamjenske građevine postojeća izgrađenost građevne čestice i visina, veći od propisanih, mogu se zadržati, ali bez povećavanja.

Iznimno na potezu uz Aleju Ruđera Boškovića obavezan je zeleni pojas u širini od 30 m sa svake strane ceste mjereno od regulacijske linije. 8.1.1.4. Uređivanje zona visoke izgradnje – (1.4.) Odredba 117.

Prostori: (Centener) Zona omeđena ulicama Luja Adamovića-Zagrebačka-Stjepana Radića i Franje Iskre, uključujući i istočnu stranu Franje Iskre, Centener i dvorište ex GP Aldo Rismondo prema kartografskom prikazu:

• predmetni prostor građen je i uređivan temeljem urbanističkog plana

• GUP-om se za predmetne prostore ne planira donošenje detaljnije dokumentacije prostornog uređenja, utvrđuje se obveza ishođenja akata kojima se određuju uvjeti gradnje prema postupku predviđenom zakonom i ostalim propisima za namjeravane zahvate u prostoru temeljem GUP-a

• postojeće građevine niske izgradnje ne mogu povećati visinu građevine do visine utvrđene za visoku izgradnju

• postojeće visoke građevine mogu se rekonstruirati ali ne mijenjati gabarite građevine

• građevna čestica visoke građevine je njen horizontalni gabarit

• način građenja definiran je odredbom 57.

• rekonstrukcija postojećih građevina moguća je, uz uvjet očuvanja osnovnoga arhitektonskog oblikovanja građevine;

• na postojećim građevinama se ne smiju zatvarati lođe, terase i drugo

• u prizemlju građevina nije moguća prigradnja zatvorenih terasa, zimskih vrtova i drugo

• postojeće parkiranje se zadržava i ne može se prenamijeniti,

• unutar zone osigurati min 20% zelenila te objekte dječjih igrališta a) opća pravila


PRIJEDLOG PLANA


157

• Predmetni prostori građeni su i uređivani temeljem ranije važećih prostornih planova užih područja, GUP-om se za predmetne prostore ne planira donošenje urbanističkih planova uređenja.

• ne planira se donošenje detaljnije dokumentacije prostornog uređenja, utvrđuje se obveza ishođenja akata kojima se određuju uvjeti gradnje prema postupku predviđenom zakonom i ostalim propisima za namjeravane zahvate u prostoru temeljem odredbi ovog plana

• obnova i dovršetak postojeće urbane matrice,

• podizanje standarda naselja rekonstrukcijom postojeće i gradnjom nove ulične mreže i komunalne infrastrukture (parkovi, dječja igrališta i potezi zelenila), te osiguravanjem prostora za prateće sadržaje;

b) Uvjeti provedbe zahvata u prostoru: • mogući su zahvati rekonstrukcije, gradnja zamjenske građevine i nove gradnje; • način gradnje: slobodno stojeći, poluugrađeni i ugrađeni, • način korištenja može biti više stambeni, iznimno obiteljski i višeobiteljski, • zona visoke izgradnje, • granične vrijednosti za veličinu i izgrađenost građevne čestice, te građevinski

pravac i udaljenost građevine od granice susjednih čestica određeni su odredbom 57;

• kod rekonstrukcije građevine zadržava se postojeća širina građevne čestice, manja od propisane,

• na građevnoj čestici osigurati 20% zelenila,



• parkirališna mjesta se određuju na način: na 1 stambenu/funkcionalnu jedinicu do 100m2 neto površine stana 1,5 PM, odnosno kod rekonstrukcije 1,5 PM za svakih započetih 100 m2 stambene jedinice, odnosno apartmana),

• nije potrebno ograđivanje građevnih čestica, • omogućuje se gradnja podzemnih garaža, • za građenje novih više stambenih građevina potrebno je definirati šire prometno

rješenje, odnosno nije moguć pristup s Ulice S. Pauletich kako si bi se osigurala sigurnost školske djece.

• postojeće građevine niske izgradnje mogu se rekonstruirati pod uvjetima utvrđenim za nisku izgradnju, sukladno odredbama 49. 56. i 56.a

8.1.1.5. Zaštita i uređivanje turističkih zona isključive namjene – (1.5.) Odredba 118.

Prostori: Monte Mulini, Porton Biondi, Otok Sv. Katarina, otok Sv. Andrija (Crveni otok) prema grafičkom kartografskom prikazu: a) Opća pravila: • obvezno je donošenje detaljnijeg urbanističkog plana uređenja za turističku zonu

Porton Biondi te otoke Sveta Katarina i Sveti Andrija.

• Obuhvat detaljnijeg plana uređenja turističke zone Monte Mulini korigira se na način da se u njegov obuhvat uključuje prostor ACI Marine Rovinj-Rovigno


PRIJEDLOG PLANA


158

• Prostor turističke zone Monte Mulini uređuje se i gradi u skladu s Odredbama Detaljnog plana uređenja turističke zone ˝Monte Mulini˝ u Rovinju -Rovigno; Službeni glasnik Grada Rovinja -Rovigno - br. 4/07 i 6/14

• osigurati javni koridor (lungomare) za pješački i biciklistički promet u nastavku Šetališta Vijeća Europe do park šume Zlatni rt ,

• zaštita, čuvanje i uređivanje vrijednosti kompleksa kao cjeline;

• očuvanje karakterističnih vizura, kvalitetnih i uređenih zelenih površina (parkova i park - šuma);


• izvršiti valorizaciju postojećih građevina i utvrditi potrebu njihove zaštite. Prije provedenog postupka zaštite (ukoliko se utvrdi opravdanost) nisu moguće nikakve intervencije na postojećim građevinama.

• način gradnje definiran je odredbom 30.

• gradnja (interpolacija) novih građevina u funkciji osnovne namjene, uz zadržavanje uređenih zelenih površina i prema programu i normativima osnovne namjene;

• omogućuje se rekonstrukcija postojećih plažnih objekata – R5 na otocima, te izgradnja otvorenih bazena uz njih kao proširenje ponude,

• za postojeće prateće objekte dozvoljava se dogradnja minimalih pratećih sadržaja u svrhu poboljšanja usluge i organizacije rada na otocima.

• nadsvođeni ulazi u hotele ne ulaze u izgrađenost i nisu ograničeni veličinom

• vanjski bazeni mogu biti u sklopu gabarita građevine, odnosno građevne čestice ili kao zasebna čestica koja je formirana za bazenske funkcionalne cjeline

• otvoreni bazeni se ne uračunavaju u izgrađenost građevne čestice ukoliko lice vodene površine nije više od 120 cm od konačno zaravnanog terena mjereno na svakoj točki bazena ako zakonom nije drugačije određeno

• za postojeću građevinu T4 na lokaciji obale V. Nazor (bivši Aquatel) moguće je zadržati parametre veće od propisanih člankom 32.

• parkirališne i garažne potrebe rješavati prema podzakonskim aktima o kategorizaciji turističkih i ugostiteljskih objekata

• parkiralište u turističkoj zoni (Monte Mulini i Porton Biondi) za korisnike smještajnih kapaciteta treba osigurati na građevnoj čestici ili kao zajedničko parkiralište ili garažne kuće

• ukoliko se gradi garažna kuća u turističkoj zoni kao zasebna građevina mora zadovoljiti slijedeće uvjete: - nadzemne etaže maksimalno P; podzemne etaže nisu ograničene - u garažu se ne može ulaziti direktno sa gradske prometnice, obavezno osigurati

internu prometnicu u zoni - građevina mora biti udaljena minimalno 10 m od regulacijske linije, ovaj prostor

mora biti parkovno uređen b) Smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja 1. Porton Biondi Ovim planom se planira izgradnja do 200 postelja u ugostiteljsko-turističkim građevinama iz skupine hoteli kategoriziranim najmanje s 4* na površini od 4,6 ha.. Nova izgradnja ne smije se odvijati u obalnom području širine min. 100 m, mjereno od obalne crte.


PRIJEDLOG PLANA


159

Izgradnja ugostiteljsko-turističkih građevina iz skupine hoteli treba biti tako koncipirana da:

• gustoća kapaciteta ne prelazi 100 ležaja/ha

• najmanje 40% od ukupne površine zone mora biti ozelenjeno,

• prostor za potrebna parkirališta osigurava se na čestici ili na zajedničkom parkiralištu unutar zone. Parkirališne i garažne potrebe rješavati prema podzakonskim aktima o kategorizaciji turističkih i ugostiteljskih objekata

Granične vrijednosti i uvjeti gradnje definirani su odredbom 29. 2. Sveta Katarina Ovim planom se planira izgradnja do 400 postelja u ugostiteljsko-turističkim građevinama iz skupine hoteli kategoriziranim s najmanje 4* na površini od 1,7 ha. Izgradnja se planira unutar zone postojećeg hotela te unutar izdvojene zone smještajnog objekta. Granične vrijednosti i uvjeti gradnje definirani su odredbom 29. 3. Sveti Andrija (Crveni otok). Ovim planom se planira izgradnja do 800 postelja u ugostiteljsko-turističkim građevinama iz skupine hoteli kategoriziranim s 4* i 5* na površini od 3,5 ha. Granične vrijednosti i uvjeti gradnje definirani su odredbom 29. 8.1.1.6. Zaštita i uređivanje lječilišne zone – (1.6) Odredba 119.

Prostor: bolnica kompleks bolnice «Dr Martin Horvat» prema kartografskom prikazu: a) Opća pravila:

• Predmetna zona preventivno je zaštićena, rješenjem Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Puli, Klasa:UP/I-612-08/11-05/0287, Urbroj:532—04-02-10/8-15-01 od 13. studeni 2015.

• obvezno je donošenje detaljnijeg urbanističkog plana uređenja za lječilišnu zonu, idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje sastavni je dio plana;

• rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih građevina moguća u medicinskoj funkciji i funkciji zdravstvenog turizma (do 200 postelja) i uz zadržavanje i uređenje zelenih površina;

• gradnja (interpolacija) novih građevina samo iznimno, u funkciji osnovne namjene, uz zadržavanje uređenih zelenih površina i prema programu i normativima osnovne namjene;

b) Smjernice za izradu urbanističkog plana uređenja

• organizacija kompleksa je kao jedna funkcionalna cjelina

• kompleks ima dvojaku funkciju - lječilišnu i zdravstveni turizam

• zaštita, čuvanje i uređivanje vrijednosti kompleksa kao cjeline uz mogućnost gradnje novih smještajnih građevina i zamjenskih građevina;

• očuvanje izvornog oblikovanja građevina, karakterističnih vizura, elemenata identiteta i slike kompleksa, kvalitetnih i uređenih zelenih površina (parkova i zaštićenih park - šuma);


PRIJEDLOG PLANA


160

• intervencije na građevine temeljem konzervatorskih smjernica

• rekonstrukcija građevina uglavnom u postojećim gabaritima


• uređenje postojećih kupališta temeljem konzervatorskih smjernica

• izgradnja novog kupališta za potrebe zdravstvenog turizma

• omogućiti neprekinutu javnu pješačku komunikaciju do park šume Rt Muccia (Punta Muccia)

• izraditi projekte hortikulturnog uređenja za lječilišni kompleks i park - šumu Rt Muccia (Punta Muccia)

• parkirališne potrebe rješavati prema normativima ovih odredbi; parkirališta smjestiti u kompleksu, ali ne na štetu uređenih zelenih površina;

• zadržati uglavnom postojeću visinu građevina (od P do P+3); 8.1.1.7. Zaštita, održavanje i njegovanje javnih parkova i park-šuma – (1.7.) Odredba 120.

Prostori: postojeće park šume i postojeći uređeni parkovi Zlatni rt (Punta Corrente) - Škaraba, Sv. Katarina, Rt Muccia (Punta Muccia), Porton Biondi, parkovi naselja i drugi prema grafičkom kartografskom prikazu: Parkovi:

• ovim planom se onemogućuje prenamjena javnih parkovnih površina ili dijelova javnih parkova u drugu namjenu

• održavanje, njegovanje i zaštita parkova, uvažavajući njihova oblikovna, ekološka, edukativna i rekreativna obilježja;

• obnova i uređenje parkova temeljem hortikulturnog projekta za cjelinu zone

• održavanje staza i putova te uređivanje novih, ako nisu u koliziji s postojećom vegetacijom ili bitno ne mijenjaju postojeću matricu parternog uređivanja parka;

• zamjena i dopuna postojeće parkovne opreme te postava skulptura i rasvjete;

• rekonstrukcija i prenamjena postojećih građevina u skladu s funkcionalno-oblikovnim karakteristikama parka;

• gradnja građevina koje dopunjuju komunalni standard parka (nadstrešnice za sklanjanje od nevremena, javni zahodi, paviljoni, manje komunalne građevine i TS, manje građevine što su u funkciji parka);

• onemogućavanje gradnje ispod parkovnih površina

• obnova i uređenje zaštitnog zelenila u zoni pročistača kao mjera vizualne zaštite Park-šume:

• njegovanje, održavanje i zaštita park-šuma za koje je izrađen Program njege, uređivanja, održavanja i zaštite provodi se na temelju Programa, a za druge park-šume na temelju Osnova gospodarenja šumama;

• održavanje i rekonstrukcija postojećih putova, staza, građevina (R5) i rekreativnih sadržaja u park-šumama te oblikovanje odmorišta i postava higijensko-sanitarnih građevina moguća je samo bez sječe šume;

• Iznimno, u park-šumama i parkovima mogu se zadržati postojeće stambene i gospodarske, te druge građevine, kad su zaštićene kao spomenici kulture ili su ovim planom utvrđene kao osobito vrijedne; u postojećim park-šumama i parkovima mogu se zadržati postojeće uređene površine i građevine s pravnim statusom.


PRIJEDLOG PLANA


161

• Intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima u ovom prostoru moguće su prema odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove odluke.

8.1.1.8. Obnova, održavanje i njegovanje zaštitnih zelenih površina na rovinjskim otocima – (1.8.) Odredba 121.

Prostori: rovinjski otoci (Figarola, Sv. Andrija i Maškin, Šturago, Sv. Ivan, Sv. Ivan na pučini i drugi), i drugi prema grafičkom kartografskom prikazu:

• intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima u ovom su prostoru moguće prema odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara.

• obnova oštećene vegetacije na otocima nastale uslijed nevremena i drugog temeljem hortikulturnog projekta za cjelinu zone

• ovim planom utvrđuje se mogućnost izgradnje /rekonstrukcije pristana za eko-brod (sakupljanje otpadaka sa otoka) i interventna plovila, a temeljem dokumentacije utvrđene posebnim propisima

• iznimno od uvjeta i smjernica iz Odredbe 17. koji vrijede za namjenu R5 – plažni objekti, na otoku Maškin se u okviru rekonstrukcije postojećih građevina omogućuje izgradnja otvorenih bazena.

8.1.1.9. Zaštita i uređivanje obalnih građevina stare gradske luke – (1.9.) Odredba 122.

• u okvire kulturno-povijesne cjeline spada i povijesna luka od velikog mola do Trga Brodogradilišta

• veliki mol je od pravilno klesanih kamenih blokova dužine 177 m, širine 10 m (dubine mora 3-8 m); mali molo je građen od klesana kamena dužine cca 65 m, širine 13 m (dubine mora 2,5 - 5 m): kamena riva je sveukupne dužine 900 m, od toga operativno 500 m,

• sanacija oštećenih dijelova obale uz obvezne konzervatorske smjernice

• za sanaciju obavezna upotreba klesanog kamena i bitvi prema postojećem predlošku

8.1.1.10. Zaštita i uređivanje obalnih građevina Valdibore – (1.10.) Odredba 123.

• u okvire kulturno-povijesne cjeline spada operativna obala luke Valdibora izrađena od klesanog kamena sa kamenim poklopnicama u dužini od cca 575 m, širine od 5 - 6 m

• sanacija oštećenih dijelova obale uz obvezne konzervatorske smjernice

• za sanaciju obavezna upotreba klesanog kamena i bitvi prema postojećem predlošku

• izmjestiti postojeću benzinsku postaju za plovila prema kartografskom prikazu 3.1.

Ovi prostori uređuju se temeljem urbanističkih planova. Izradi urbanističkog plana prethodi izrada Programa za izradu plana kojeg usvaja Gradonačelnik.


PRIJEDLOG PLANA


162

Ovo su prostori od posebnog interesa za grad i mogu se planirati samo kao cjelovite zone. Program za predmetne zone osim prostornih pokazatelja mora sadržavati idejno urbanističko – arhitektonsko rješenje.

8.2.1.2. Nedovršeni dijelovi grada 8.2.1.2.1. Sanacija, uređivanje i urbana obnova prostora niske izgradnje – važeći detaljniji prostorni planovi užeg područja (2.11.) Odredba 124.

Prostori: Valsavie, dio naselja Salteria, dio Sv. Vid-San Vein, Gripole-stambeno naselje, dio DPU gospodarske zone „Štanga“ (trokut Fažanska – Hermana Dalmatina), dio DPU sportsko-rekreativne zone ˝Valbruna˝, sve prema kartografskom prikazu:

• obveza postupanja u skladu s odredbama važećih detaljnijih prostornih planova uređenja koji su na snazi, a koji su prikazani na kartografskom prikazu 4.2. i odredbama iz ovih izmjena i dopuna koje se odnose na prostorne parametre visine i ukupne visine građevine, kao i na mogućnost građenja građevina druge namjene.

• Za sve postupke ishođenja akata kojima se određuju uvjeti gradnje prema postupku predviđenom zakonom i ostalim propisima za zahvate unutar obuhvata DPU-a gospodarske zone Štanga koji je na snazi, a unutar mješovite pretežito stambene izgradnje (M1) koja stupanjem na snagu ove Izmjene i dopune GUP-a zamjenjuje namjenu K1 (trokut Fažanska – Hermana Dalmatina), moguća je izgradnja i neke druge namjene (ugostiteljsko-turističke, društvene, javne i poslovne) poštujući sve prostorne parametre za određenu drugu namjenu, a prostorni parametri koji se odnose na visinu građevine i ukupnu visina građevine se određuju u skladu s Odredbama ove Izmjene i dopune GUP-a

• rekonstrukcija postojeće građevine je moguća i na manjoj udaljenosti građevinskog pravca od regulacijskog pravca, odnosno postojeća udaljenost se zadržava,

Sanacija, uređivanje i urbana obnova prostora niske individualne izgradnje – stancije (2.12.) Odredba 124-a.

Prostori: stancija Laste, stancija Sinčić, stancija Cuvi, prema kartografskom prikazu:

• obnova i dovršetak gradnjom niskih, pretežito stambenih građevina manjih gabarita i pratećih sadržaja;

• način građenja i uređivanja uskladiti s graditeljskim nasljeđem, odnosno izgrađenom strukturom;

• način gradnje i uređenja propisan u Odredbama 58, 58-a i 58-b ovih Odredbi za provođenje GUP-a.

• mogući su zahvati rekonstrukcije, gradnja zamjenske građevine i nove gradnje;

• način gradnje: slobodno stojeći, poluugrađeni i ugrađeni;

• moguća je gradnja obiteljskih i više obiteljskih građevina,

• zona individualne izgradnje,

• granične vrijednosti za veličinu i izgrađenost građevne čestice definirane su odredbama 54.

• Koeficijent iskoristivosti nadzemnih etaža je 0,8;

• udaljenosti od međa definirane su odredbom 56.

• minimalna površina prirodnog terena je 20%,


PRIJEDLOG PLANA


163

• minimalna površina zelenila je 30%;

• na građevnoj čestici osigurati potreban broj parkirališnih mjesta sukladno odredbi 81. ovoga Plana,

• na građevnoj čestici osigurati 20% zelenila.

Sanacija, uređivanje i urbana obnova prostora niske izgradnje – ostalo (2.13.) Odredba 124_b.

Prostori: Karmelo, Mondelaco, ulica Josipa Voltića, Montepozzo-stambeno naselje Štanga-istok i drugi prema grafičkom kartografskom prikazu: a) opća pravila

• obnova i dovršetak naselja gradnjom niskih, pretežito stambenih građevina manjih gabarita i pratećih javnih i društvenih sadržaja;

• način građenja i uređivanja nedovršenih dijelova naselja uskladiti sa graditeljskim nasljeđem, odnosno okolnom izgradnjom

• gradnja i rekonstrukcija prometne i komunalne infrastrukture;

• intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima u ovom prostoru moguće su prema odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara;

• očuvanje elemenata identiteta naselja;

• podizanje standarda naselja rekonstrukcijom postojeće i gradnjom nove ulične mreže i komunalne infrastrukture, planiranjem dječjih igrališta i zelenih poteza, te osiguravanjem prostora za prateće sadržaje;

b) Uvjeti provedbe zahvata u prostoru: za građevine stambene i mješovite namjene:

• uvjeti i način gradnje stambenih građevina definiran je u točki 5. ovih odredbi s time da se izgrađenost građevne čestice definira temeljem Odredbe 56-a.

• mogući su zahvati rekonstrukcije, gradnja zamjenske građevine i nove gradnje; • način gradnje: slobodno stojeći, poluugrađeni i ugrađeni; • način korištenja može biti obiteljski ili više obiteljski, • zona niske izgradnje, • izgrađenost građevne čestice definirana je odredbom 56-a, • koeficijent iskoristivosti kis nadzemno ≤1,1,

• u slučaju interpolacije, nova se građevina može graditi i na postojećoj građevinskoj čestici manje veličine od propisane u članku 56a., ali ne manje od 5% propisane čestice, pod uvjetom da je veličina te građevine i njena lokacija u skladu s odredbama koje se odnose na koeficijent izgrađenosti, te sa svim uvjetima koji se odnose na minimalne udaljenosti od prometne površine, susjedne granice i drugih građevina,

• udaljenosti građevine od granica građevne čestice definirana je odredbom 56.


• nije moguća interpolacija višestambenih građevina,



• najmanji prirodni teren je 20% površine građevne čestice;

• rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, gradnja zamjenskih građevina i interpolacija moguća je i na građevnim česticama manjim od propisanih za novu


PRIJEDLOG PLANA


164

gradnju, uz uvjet da je kis 1,0, udaljenost građevina od međe susjedne građevne čestice postojeća, ali ne manje od 1,0 m; potreban broj PGM osigurati na građevnoj čestici; u rekonstrukciji i gradnji zamjenske građevine postojeći ki i visina, veći od propisanih, mogu se zadržati, ali bez povećavanja;


• na građevnoj čestici osigurati 20% zelenila. • za područje Štanga-istok potrebno je izraditi urbanističku studiju s prometnim

rješenjem koja treba biti odobrena od strane Gradonačelnika, 8.2.2.2. Sanacija, uređivanje i urbana obnova prostora visoke izgradnje – (2.2.) Odredba 125.

Zona omeđena ulicama Luja Adamovića-Zagrebačka-Stjepana Radića i Franje Iskre, uključujući i istočnu stranu Franje Iskre i dvorište ex GP Aldo Rismondo prema grafičkom kartografskom prikazu: 4.3.2. Pravila građenja i uređivanja prostora

• ne planira se donošenje detaljnije dokumentacije prostornog uređenja, utvrđuje se obveza ishođenja akata kojima se određuju uvjeti gradnje prema postupku predviđenom zakonom i ostalim propisima za namjeravane zahvate u prostoru temeljem odredbi ovog plana

• obnova i dovršetak urbane matrice gradnjom novih građevina, interpolacijom, rekonstrukcijom i zamjenom trošnih građevina;

• podizanje standarda naselja rekonstrukcijom postojeće i gradnjom nove ulične mreže i komunalne infrastrukture (parkovi, dječja igrališta i potezi zelenila), te osiguravanjem prostora za prateće sadržaje;

• u prostorima visoke izgradnje, primjenjuju se pravila građenja utvrđena odredbom 57, a u prostorima mješovite izgradnje odredbe 55., 56. i 57.

• postojeću visoku izgradnju moguće je rekonstruirati ali ne i nadograđivati, naročito u vertikalnim smislu.


• na građevnoj čestici osigurati 20% zelenila. 8. 2.1.2.3. Uređivanje i urbana obnova kompleksa isključive namjene – (2.3.) Odredba 126.

Prostori predškolske i školske namjene, infrastrukturni sustavi, groblje, tržnice i drugi prema grafičkom kartografskom prikazu: a) Opća pravila

• za dio prostora predškolske i školske namjene (vrtić i škola Mondelaco, OŠ Jurja Dobrile, Gripole-Spine) doneseni su detaljniji prostorni planovi uređenja sukladno karti 4.2.te su uvjeti izgradnje utvrđeni tim planovima,

• za dio prostora za koji se ne planira se donošenje detaljnije dokumentacije prostornog uređenja, prostornih planova uređenja utvrđuje se obveza ishođenja akata kojima se određuju uvjeti gradnje prema postupku predviđenom zakonom i ostalim propisima za namjeravane zahvate u prostoru temeljem odredbi ovog plana,

• uređivanje cjelina, vrijednih građevina i zelenih površina, te komunalne opreme;

• dovršetak prostora novom gradnjom i uređivanje otvorenih površina u funkciji osnovne namjene;


PRIJEDLOG PLANA


165

• na površinama javne i društvene, na površinama infrastrukturnih sustava i groblja ograde se mogu graditi i više od 1,50 m radi zaštite građevine ili načina njezina korištenja sukladno odredbi 63.;

• intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima u ovom prostoru moguće su prema odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove odluke;

b) Uvjeti provedbe zahvata u prostoru: a) predškolska i školska namjena:

• gradnja novih građevina prema odredbi 47. i važećim detaljnijim prostornim planovima uređenja;

• građevna čestica oblikuje se prema normativima za određenu namjenu (škole, dječje ustanove i sl.);

• novu gradnju nije moguće planirati na postojećim hortikulturno-uređenim površinama;

• obvezan je smještaj vozila na građevnoj čestici prema normativima ove odluke;

• rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, gradnja zamjenskih građevina i interpolacija je moguća prema normativima za takovu namjenu Autobusni kolodvor

• gradnja nove građevine prema uvjetima iz odredbe 84.

• prostor zone autobusnog kolodvora može imati sve operativne, prometne i uslužne djelatnosti potrebne za funkcioniranje autobusnog kolodvora, kao što su:

▪ autobusni kolodvor s minimalno 5 autobusnih perona ▪ sklopove s kolodvorskim i pratećim sadržajima (čekaonica,

prodaja autobusnih karata, agencije, prometni ured, ugostiteljstvo, trgovina, turistički info punkt),

▪ javni sanitarni sklop, ▪ prometno manipulativno-parkirna površina za turističlke

autobuse i kampere, ▪ javna garaža, ▪ taxi stajalište, rent- a-car ▪ prostor za parkiranje korisnika

b) Dom za starije i nemoćne osobe Karmelo:

• planira se gradnja doma umirovljenika u sklopu naselja Karmelo

• ne planira se donošenje detaljnije dokumentacije prostornog uređenja, prostornih planova uređenja,

• utvrđuje se obveza ishođenja akata kojima se određuju uvjeti gradnje prema postupku predviđenom zakonom i ostalim propisima za namjeravane zahvate u prostoru temeljem odredbi ovog plana.

• način građenja definiran je posebnim propisom“ c) infrastrukturni sustavi

• omogućuje se gradnja novih i rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih građevina;

• veličina građevne čestice, građevine i pratećih sadržaja određeni su tehnološkim zahtjevima;

• poštovati mjere zaštite okoliša; što je moguće više sadržaja smjestiti podzemno; najmanje 30% površine građevne čestice hortikulturno urediti,

• rubove građevnih čestica prema drugim namjenama treba urediti kao zaštitni vegetacijski pojas;


PRIJEDLOG PLANA


166

d) komunalne građevine Groblje

• planom je omogućeno proširenje groblja u smjeru zapada,

• nedavno proširenje groblja osiguralo je prostor za oko 1200 grobova i 500 urni, a planirano proširenje na zapad osigurava još oko 1200 grobova i 500 urni,

• ispred glavnog ulaza u groblje je višefunkcionalni plato sa sadržajima u funkciji groblja,

• višefunkcionalni plato ispred groblja hortikulturno urediti i opremiti odgovarajućom urbanom opremom,

• prateći objekti su cvjećarnice, spremišta, javni WC i drugo,

• prateći objekti mogu biti visine 4.5 metra,

• prostore groblja oblikovati kao zelene parkovne površine kvalitetnim parkovno-pejsažnim rješenjima i osiguravanjem, u pravilu, standarda od najmanje 7 m2/grobnom mjestu

• na prostorima groblja mogu se graditi prateće građevine, tj. građevine koje služe osnovnoj funkciji groblja (crkve, kapele, obredne dvorane, mrtvačnice i sl.), te prateća komunalna infrastruktura;

• uređivanje groblja, gradnja pratećih građevina, te oblikovanje opreme što se na groblju postavlja, mora biti primjereno oblikovanju, uređenosti i tradiciji takvih prostora;

• uz granicu groblja, a unutar površine groblja, treba osigurati zaštitni vegetacijski pojas najmanje širine 10 m;

• između groblja i turističke zone Porton Biondi je zaštitni zeleni pojas odnosno dio park – šume Porton Biondi,

• preporuča se klesarstvo smjestiti istočno od groblja,

• južno od platoa je parkiralište za potrebu groblja,

• uređivanje groblja uskladiti sa Zakonom o grobljima i drugim posebnim propisima; Valbruna - sportski centar:

• obveza postupanja u skladu s odredbama urbanističkog plana uređenja koji je na snazi

• Iznimno za Pastoralni centar moguće je ishoditi akte kojima se određuju uvjeti gradnje prema postupku predviđenom zakonom i ostalim propisima za namjeravane zahvate u prostoru temeljem odredbi ovog plana i temeljem idejnog urbanističko – arhitektonskog rješenje dobivenog na osnovu provedenog javnog natječaja. Moguća je etapna izgradnja kompleksa. Tržnice

• tržnice nisu posebno označene na kartografskim prikazima jer su sastavni dijelovi većih funkcionalnih cjelina iako izdvojen sadržaj

• planom je omogućeno formiranje novih tržnica na malo u sklopu planiranih više funkcionalnih zona na Turnini i Lamanovi

8. 2.1.2.4. Uređivanje javnih i zaštitnih zelenih površina (oznaka 2.4.) Odredba 127.

Prostori: park na Boriku, park Hrvatskih branitelja, park Laste, park Centener, Cuvi i drugi prema grafičkom kartografskom prikazu: parkovi:

• formiranje parkova tako da oblikovnim karakteristikama, sadržajima i opremom zadovolje potrebe korištenja kao rekreacijski, edukativni, ekološki i estetski gradski prostori;


PRIJEDLOG PLANA


167

• uređivanje sukladno postojećim obilježjima, planiranom načinu korištenja, zaštitnoj funkciji i očuvanju postojećeg zelenila;

• uređivanje parkovnih površina prvenstveno održavanjem i sadnjom visokog zelenila;

• uređivanje putova, biciklističkih staza, rekreacijskih površina, oblikovanje i rekonstrukcija ili dopuna parkovne opreme:

• iznimno, mogu se graditi građevine koje su u funkciji korištenja parka kao što su paviljoni i odmorišta, komunalne građevine, građevine sanitarno-higijenskog standarda i trafostanice,

• gradnja građevina iz prethodne alineje moguća je samo u sklopu uređivanja cjelovite parkovne površine veličine najmanje 2,0 ha i ne može se graditi na već vegetacijom oblikovanim prostorima; postojeće građevine i uređene površine mogu se zadržati te se omogućuje njihova rekonstrukcija u skladu s odredbom 163;

• uređivanje i mogući sadržaji javnih parkova odredit će se temeljem programa sa urbanističko – krajobrazno - arhitektonskim idejnim rješenjem kojeg potvrđuje Gradonačelnik,

• Na potezu uz Aleju Ruđera Boškovića u zaštitnom pojasu širine 25 m od ruba zemljišnog pojasa državne ceste obvezno je uređenje zelenog pojasa u skladu s gornjim uvjetima

tematski park:

• formiranje parka u cilju prezentacije mediteranskih vrsta

• oblikovne karakteristike i sadržaji u svrhu rekreacije i edukacije;

• uređivanje sukladno obilježjima istarskog pejzaža;

• uređivanje putova, biciklističkih staza, rekreacijskih površina, oblikovanje parkovne opreme i dr.;

• iznimno, mogu se graditi građevine koje su u funkciji korištenja parka kao što su paviljoni i odmorišta, manje javne ili ugostiteljske građevine, komunalne građevine, građevine sanitarno-higijenskog standarda i trafostanice ;

• uređivanje i mogući sadržaji tematskog parka odredit će se temeljem cjelovitog programa za tematski park sa urbanističko – krajobrazno - arhitektonskim idejnim rješenjem kojeg potvrđuje Gradonačelnik,;

• preporuča se uređivanje tematskog parka u jednoj etapi realizacije. 8. 2.1.2.5. Uređivanje kultiviranog mediteranskog krajobraza i zaštitnih zelenih površina – (2.5.) Odredba 128.

Prostori: rubnih dijelova grada (Valsavie, Salteria, Mondelaco, Campolongo, Gripole, Lamanova, Monfiorenzo, Carpane i drugi prema grafičkom kartografskom prikazu:

• onemogućavanje gradnje na površinama zaštitnog zelenila, strminama, osim građevina koje služe zaštiti kao što su potporni zidovi, nasipi, retencije, ograde i slično;

• na postojećim zaštitnim zelenim površinama mogu se zadržati postojeće građevine i uređene površine te se omogućuje njihova rekonstrukcija u skladu s odredbom 162;

• uređivanje, sukladno postojećim obilježjima, planiranom načinu korištenja, funkciji zaštite i održavanja slike karakterističnih poljodjelskih krajobraza;

• uređivanje površina za rekreaciju na otvorenom, putova, staza, paviljona i nadstrešnica, tako da njihova ukupna površina ne prelazi 5% površine zahvata;


PRIJEDLOG PLANA


168

• intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima u ovom prostoru moguće su prema odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ovih odredbi

• na prostorima kultiviranih i prirodnih krajolika koji su u funkciji zaštite tradicionalnog korištenja prostora, te održavaju prihvatljiv odnos izgrađeno - neizgrađeno u gradu, omogućuje se, osim uređivanja sadnjom vegetacije, sukladno postojećem krajobrazu, oblikovanje putova i staza, gradnja infrastrukture, te gradnja staklenika i plastenika do 200 m2 tlocrtne površine na

poljoprivrednom zemljištu minimalne veličine 1 ha, koje se sastoji od jedne ili više katastarskih čestica u neposrednom kontaktu

8. 2.1.2.6. Uređivanje marine luke nautičkog turizma (marina Rovinj I –ACI) u južnoj luci – (2.6.) Odredba 129.

• obveza donošenja detaljnijih planova prema karti 4.2.: uključivanjem predmetne zone u obuhvat DPU-a Monte Mulini

• do donošenja izmjena i dopuna DPU Monte Mulini moguće je infrastrukturno opremanje i rekonstrukcija obalnih građevina na način propisan Zakonom,

• Uređivanje i gradnja u skladu s Odredbama DPU turističke zone ˝Monte Mulini˝ u Rovinju -Rovigno; Službeni glasnik Grada Rovinja -Rovigno - br. 4/07 i 6/14, koji je morao zadovoljiti slijedeće uvjete propisane GUP-om:

• osigurati komunikaciju za pješake, bicikliste i turistički vlak

• izmjestiti postojeći suhi vez iz marine (za potrebe održavanja i čuvanja plovila planiran je na lokaciji današnjeg kamenoloma Montepozzo)

• izmjestiti parkiralište za nautičare

• nasipati lukobran s južne strane za potrebe kupališta

• rekonstrukturacija vezova u marini u cilju ostvarenja kvalitete južne luke kao integralne cjeline

8. 2.1.2.7. Uređivanje pristaništa na rovinjskim otocima Sv. Katarina, Sv. Andrija – (2.7.)

Odredba 130. Sv. Katarina Na otoku se nalaze tri pristaništa jedan glavni i dva pomoćna, preko kojih dolaze gosti posjetioci i opskrba. Pristaništa treba rekonstruirati. Mandrač na istočnom dijelu Sv. Katarine ostaje u izvornom obliku. Mogu se raditi samo konzervatorski i sanacijski radovi. Pristaništa na južnoj i sjevernoj strani otoka moguće je rekonstruirati. Rekonstrukcija pristaništa uz obvezne konzervatorske smjernice. Prije rekonstrukcije istražiti maritimne uvjete za položaj, oblik, strukturu i visinu valobrana zbog eksponiranosti jakim olujnim vjetrovima iz sjeverozapadnog kvadranta. Na otoku nisu planirani vezovi za nautičare. Za goste hotela treba osigurati 10 priveza za plovila, a maksimalno do 5% ukupnih smještajnih kapaciteta. Rješenja pristaništa na otoku Sv Katarina, kao i zaštita Južne luke biti će riješen kroz Studiju utjecaja na okoliš i detaljni plan uređenja, u skladu s potrebama južne luke.


PRIJEDLOG PLANA


169

Sv. Andrija

Na otoku se nalaze dva pristaništa (sjeverno i južno). Moguća je njihova rekonstrukcija. Planira se rekonstrukcija pristaništa uz obvezne konzervatorske smjernice. Prije rekonstrukcije istražiti maritimne uvjete za položaj, oblik, strukturu i visinu valobrana zbog eksponiranosti jakim olujnim vjetrovima. Sa stajališta sigurnosti luke, pristaništa i vezova, kod južnog pristaništa utvrđuje se lučko područje luke otvorene za javni promet – županijskog značaja. Nautički vezovi namijenjeni za privez nautičkih plovila i plovila za goste hotela smješteni su u sklopu luke otvorene za javni promet. U sklopu luke otvorene za javni promet potrebno je osigurati sigurno pristanište za trajekt u slučaju nevremena.

8. 2.1.2.8. Uređivanje kupališta – (2.8.) Odredba 131.

Prostori: Prirodne plaže uz park-šume i parkove (Borik, Punta Muccia, Zlatni rt (Punta Corrente), Škaraba i Cuvi), uređene gradske plaže (sjeverni dio Valdibore, Monte Mulini), uređeno kupalište u funkciji zdravstvenog turizma a) Opća pravila

• obveza donošenja detaljnijih planova urbanističkog plana uređenja Sjeverne luke – Valdibora prema karti 4.2.,

• u zonama za koje prema karti 4.2. nije potrebno donijeti detaljni urbanistički plan uređenja sve intervencije se mogu planirati na osnovu programa i/ili projektne dokumentacije koje verificira Gradonačelnik,

b) Uvjeti provedbe zahvata u prostoru: Prirodne plaže uz park-šume i parkove (Borik, Punta Muccia, Punta Corrente, Škaraba i Cuvi)

• kupališta u ovim zonama su javnog karaktera i namijenjena su građanima i posjetiocima,

• ova kupališta su dijelovi zaštićene prirode,

• uređenje i intervencije u skladu sa zakonskom regulativom za zaštićene dijelove prirode,

• intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima u ovom su prostoru moguće prema odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara.

• u ovim zonama mogu se uređivati postojeće pješačke staze, postavljati montažno demontažni prenosivi objekti kao što su kabine za presvlačenje, tuševi, ulazi u more te higijensko-sanitarni objekti i urbana oprema,

• u ovim zonama se mogu graditi plažni objekti na lokacijama označeni kao R5 na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena prostora (čija namjena je opisana u odredbi 17. )

• postojeći objekti (označeni kao R5) se mogu rekonstruirati poštujući ambijentalne karakteristike oblikovanja građevina, a iznimno dograđivati ako se njihova dogradnja odnosi na poboljšanje higijensko sanitarnih uvjeta,

• najveća visina plažnih objekata je 4.5m,

• za ove zone moguće su intervencije temeljem Programa i projektne dokumentacije koju potvrđuje Gradonačelnik

• Iznimno na području Cuvi (na lokaciji R5) postojećim građevinama ugostiteljsko-stambene namjene omogućava se rekonstrukcija sukladno gabaritima susjednih građevina.


PRIJEDLOG PLANA


170

Poluuređena plaža na dijelu Punta Corrente • u svrhu sanacije postojećeg stanja na dijelu plaže na Punti Corrente

označenoj kao R6 – polu uređena plaža, moguće je uređenje prema projektima koji trebaju zadovoljiti posebne uvjete zaštite prirode, a koji trebaju biti odobreni od strane Gradonačelnika

Uređene gradske plaže (sjeverni dio Valdibore, Monte Mulini)

• gradska kupališta su javnog karaktera i namijenjena su građanima i posjetiocima,

• u ovim zonama mogu se graditi potporni zidovi, obale, obalni zidovi i sunčališta, stepeništa i rampe za ulazak u more potporni zidovi, obale, obalni zidovi i sunčališta, radovi produbljivanja i nasipavanja obale i mora, rampe, stepeništa i sl., postavljati naprave za rekreaciju, zabavu ugostiteljski i drugi objekti usluga i pratećih zanata te privez rekreacijskih plovila, obavljati i drugi slični radovi maritimne rekreacije,

• do uređenja prema usvojenim projektima mogu se postavljati montažno demontažne prenosivi objekti kao što su kabine za presvlačenje, tuševi, te higijensko-sanitarni objekti, naprave za rekreaciju i zabavu, privez rekreacijskih plovila

• u ovim zonama se mogu graditi plažni objekti na lokacijama označeni kao R5 na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena prostora (čija namjena je opisana u odredbi 17. )

• postojeći objekti (označeni kao R5) se mogu rekonstruirati i iznimno dograđivati ako se njihova dogradnja odnosi na poboljšanje higijensko sanitarnih uvjeta

• putove (lungomare) uz ove plaže dimenzionirati i na biciklističke staze

• kontinuitet lungomara mora se poštivati

• ukoliko se planira promjena obalne linije ili slični zahvati za to se moraju provesti svi potrebni zakonski propisi (DPU, Studija utjecaja na okoliš)

• sva uređena kupališta moraju imati riješen pristup moru za invalide i slabo pokretljive osobe.

Uređeno kupalište u funkciji zdravstvenog turizma (kupalište bolnice Martin Horvat)

• u ovoj zoni kupalište je namijenjeno je korisnicima usluga i posjetiocima bolnice Martin Horvat,

• u ovoj zoni mogu se graditi potporni zidovi, obale, obalni zidovi i sunčališta, radovi produbljivanja i nasipavanja obale i mora, te stepeništa i rampe za ulazak u more

• ukoliko se planira promjena obalne linije za to se moraju provesti svi potrebni zakonski propisi (DPU, Studija utjecaja na okoliš)

• kontinuitet obalne šetnice (lungomare) mora se poštivati

8.2.1.3. Neregulirani (neurbanizirani) prostori Nova regulacija neuređenih dijelova grada

8.2.1.3.1. Nova regulacija gradskog područja djelomično izgrađenog mješovite-pretežno stambene namjene na pretežno neizgrađenom prostoru– (3.1.)

Odredba 132.


PRIJEDLOG PLANA


171

Prostori: Monvi-Cuvi, Carpane, Valbruna-istok, Santa Brigita, Salteria, sportski centar Valbruna, dio Lamanove, Štanga, Turnina, Montepozzo-Laconovo, Lacosercio-istok, Lacosercio-Lamanova, Concetta-istok, Laste, Karmelo i drugi prema grafičkom kartografskom prikazu: a) Opća pravila

• Za prostore mješovite namjene Valbruna-istok; Lacosercio-istok, Salteria - stambeno naselje, obveza je postupanja u skladu s odredbama urbanističkih planova uređenja koji su na snazi: UPU – Valbruna istok (Službeni glasnik Grada Rovinja -Rovigno - br.5/18) i UPU – Lacosercio istok (Službeni glasnik Grada Rovinja -Rovigno - br.5/18) i DPU uređenja naselja „Salterija“; Službeni glasnik Grada Rovinja -Rovigno - br.7/12,

• Za prostore mješovite namjene Montepozzo-Laconovo, Lacosercio-Lamanova, Concetta-istok i Laste – obveza je donošenja urbanističkih planova uređenja.

• Prije donošenja Odluke o izradi za urbanističke planove uređenja utvrđuje se obveza izrade Programa za izradu kojeg potvrđuje Gradonačelnik. Program za predmetne zone osim prostornih pokazatelja mora sadržavati idejno urbanističko rješenje. Planiranje i realizacija infrastrukturne opremljenosti predmetnih zona moguća je isključivo cjelovito.

• do donošenja detaljnijeg urbanističkog plana moguća je rekonstrukcija postojećih građevina u skladu s odredbama iz točke 12.3.;

• intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima u ovom prostoru moguće su prema odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ovih odredbi.

• pretežite namjene u predmetnim zonama su površine mješovite - pretežito stambene namjene (M1), mješovite - pretežito poslovne namjene (M2), sportsko-rekreacijske namjene (R2), gospodarske namjene - poslovna namjena (K1-K2-K3) a sadržaji unutar navedenih namjena su definirani u točki 1. ovih odredbi;

Monvi – Cuvi – sportsko rekreacijska zona:

• obveza postupanja u skladu s odredbama detaljnog plana uređenja koji je na snazi

Valbruna-istok; Lacosercio - stambeno naselje mješovita namjena Obveza donošenja detaljnijeg plana

• do donošenja detaljnog plana moguće intervencije u skladu s odredbama iz poglavlja 12.3

• površina mješovite - pretežito stambene namjene (M1);

• uređivanje i način građenja za stambene građevine prema uvjetima građenja definiranim u točki 5. ovih odredbi

Valbruna - sportski centar:

• obveza postupanja u skladu s odredbama detaljnog plana uređenja koji je na snazi

• Iznimno za Pastoralni centar moguće je ishoditi akte kojima se određuju uvjeti gradnje prema postupku predviđenom zakonom i ostalim propisima za namjeravane zahvate u prostoru temeljem odredbi ovog plana i temeljem


PRIJEDLOG PLANA


172

idejnog urbanističko – arhitektonskog rješenje dobivenog na osnovu provedenog javnog natječaja.

Turnina:

• obveza donošenja urbanističkog plana uređenja

• do donošenja urbanističkog plana uređenja moguće intervencije u skladu s odredbama iz poglavlja 12.3

• površina mješovite namjene K i T4;

• uređivanje za K prema odredbi 28., a T4 može se graditi kao građevine isključive namijene visine P ili kao dio više funkcionalnih građevina.

• transformacija u prostor visokoga urbanog standarda.

• do donošenja detaljnog plana nisu moguće nikakve intervencije na postojećim građevinama

Štanga (uz obilaznicu):

• za zonu mješovite pretežito stambene namjene ne planira se donošenje detaljnije dokumentacije prostornog uređenja,

• utvrđuje se obveza ishođenja akata kojima se određuju uvjeti gradnje prema postupku predviđenom zakonom i ostalim propisima za namjeravane zahvate u prostoru temeljem odredbi ovog plana;

• površina mješovite pretežito stambene namjene (M1);

• mogući sadržaji na lokaciji definirani su odredbom 10. i poglavljem 5. ovih odredbi

• obveza izrade cjelovitog rješenja prometne infrastrukture. Lamanova:

• za zonu mješovite pretežito poslovne namjene ne planira se donošenje detaljnije dokumentacije prostornog uređenja, utvrđuje se obveza ishođenja akata kojima se određuju uvjeti gradnje prema postupku predviđenom zakonom i ostalim propisima za namjeravane zahvate u prostoru temeljem odredbi ovog plana

• površina mješovite – pretežito poslovne namjene (M2);

• mogući sadržaji na lokaciji definirani su odredbom 12.

• uređivanje i građenje prema odredbi 29. za zone prenamjene postojećih gospodarskih zona

• transformacija u prostor visokoga urbanog standarda, važna za identitet grada Škola i vrtić Lacosercio:

• način građenja definiran je u točki 4.1. ovih odredbi za školu i vrtić,

• predvidjeti javni park i uređivanje otvorenih sportskih i dječjih igrališta;

• obvezna je izrada idejnog rješenja za cjelinu zone kojeg verificira Gradonačelnik Dom za starije i nemoćne osobe Karmelo:

• planira se gradnja doma umirovljenika u sklopu naselja Karmelo

• ne planira se donošenje detaljnije dokumentacije prostornog uređenja, utvrđuje se obveza ishođenja akata kojima se određuju uvjeti gradnje prema postupku predviđenom zakonom i ostalim propisima za namjeravane zahvate u prostoru temeljem odredbi ovog plana.

• način građenja definiran je posebnim propisom Tržnice


PRIJEDLOG PLANA


173

• tržnice nisu posebno označene na kartografskim prikazima jer su sastavni dijelovi većih funkcionalnih cjelina iako izdvojen sadržaj

• planom je omogućeno formiranje novih tržnica na malo u sklopu planiranih više funkcionalnih zona na Turnini i Lamanovi

c) Smjernice za izradu urbanističkog plana uređenja Montepozzo-Laconovo, Lacosercio-Lamanova, Concetta-istok i Laste Programi za izradu urbanističkih planova uređenja moraju se izraditi u skladu sa slijedećim smjernicama:

• planira se izgradnja stambenih naselja visokog urbanog standarda što podrazumijeva formiranje građevinskih čestica primjerenih veličina te formiranje ulične mreže i planiranje infrastrukturne opremljenosti najvišeg standarda,

• planirana gustoća stanovanja ne može biti veća od 80 korisnika/ha za cijelu zonu,

• mogući su zahvati rekonstrukcije i nove gradnje;


• moguća je gradnja obiteljskih i više obiteljskih građevina (s najviše 4 stambene jedinice),

• zona individualne izgradnje

• granične vrijednosti za veličinu i izgrađenost građevne čestice definirane su odredbama 54.

• kis nadzemni ≤0,8;

• udaljenosti od međa definirane su odredbom 56.

• na građevnoj čestici mora se osigurati minimalno 1,5 parkirališno mjesto na svakih započetih 100 m2 neto površine stambene jedinice.

• minimalna površina prirodnog terena je 20%,

• minimalna površina zelenila je 30%;

• programom za izradu pojedinog urbanističkog plana moguće je utvrditi i ostale namjene koje su kompatibilne sa stambenom namjenom, a predstavljaju uređenje prostora od interesa za Grad Rovinj (javna parkirališta većih površina, trgovine, mali gradski hoteli do 80 postelja i sl.)

• ostale namjene u zoni definirati sukladno odredbama za smještaj gospodarskih i društvenih djelatnosti.

8. 2.1.3.2. Nova regulacija ostalih namjena na pretežito neizgrađenom prostoru – (3.2.) Odredba 133.

Prostori: Monvi-Cuvi, Turnina, Lamanova, Calchiera, gospodarska zona Gripole, kamenolom Montepozzo, BS Gripole i Monfiorenzo (BP, P, T4) i drugo prema grafičkom kartografskom prikazu: a) Opća pravila

• Za prostor Gripola postoji obveza postupanja u skladu s odredbama urbanističkog plana uređenja koji je na snazi.

• Za prostore gospodarske namjene Calchiera, Turnina i kamenolom Montepozzo, obvezno je donošenje urbanističkog plana uređenja prema karti 4.2.

• Prije donošenja Odluke o izradi za urbanističke planove uređenja utvrđuje se obveza izrade Programa za izradu kojeg potvrđuje Gradonačelnik. Program za predmetne zone osim prostornih pokazatelja mora sadržavati idejno urbanističko


PRIJEDLOG PLANA


174

rješenje. Planiranje i realizacija infrastrukturne opremljenosti predmetnih zona moguća je isključivo cjelovito.

• do donošenja urbanističkog plana moguća je rekonstrukcija građevina u skladu s odredbama iz poglavlja 12.3. „Rekonstrukcija građevina“;

• intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima u ovom prostoru moguće su prema odredbama poglavlja 9. „Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara“, ovih odredbi.

• pretežite namjene u predmetnim zonama su mješovite - pretežito poslovne namjene (M2), sportsko-rekreacijske namjene (R1), gospodarske namjene - poslovna namjena (K1-K2-K3), a sadržaji unutar navedenih namjena su definirani u poglavlju 1. ovih odredbi.

b) Uvjeti provedbe zahvata u prostoru: Gripole

• način gradnje i uređenje zone prema odredbama za provođenje UPU-a - UPU gospodarske zone Gripole-Spine u Rovinju - Rovigno; Službeni glasnik Grada Rovinja -Rovigno - br.8/10 i 3/14, a za gospodarske dio zone;

• gospodarski dio zone planiran je za smještaj svih građevina poslovne namjene (uslužne, trgovačke, komunalno-servisne i druge). Osim navedenog u ovu zonu moguć je smještaj veletržnice, novih postrojenja tvornice Mirna i svih sadržaja za potrebe JVP Rovinj i drugih javnih službi.

• Iznimno za JVP i komunalni servis uvjeti i pravila građenja uvjetovani su posebnim propisima i zahtjevima koje potvrđuje Gradonačelnik, temeljem programa za predmetne namjene.

Lamanova: • za zonu mješovite pretežito poslovne namjene ne planira se donošenje

urbanističkog plana uređenja; • planira se transformacija u prostor visokoga urbanog standarda važnog za

identitet grada; • utvrđuje se obveza ishođenja akata kojima se određuju uvjeti gradnje prema

postupku predviđenom zakonom i ostalim propisima za namjeravane zahvate u prostoru temeljem odredbi ovog plana;

• površina mješovite – pretežito poslovne namjene (M2); • moguć je smještaj dječjeg vrtića i drugih društvenih sadržaja; • uvjet gradnje propisani su odredbama 28., 29. , te odredbama od 34. -41. • moguć je smještaj edukacijskog centra, te smještaj za sezonske radnike; • propisuje se mogućnost gradnje novih građevina, rekonstrukcija postojećih

(dogradnja, nadogradnja i prenamjena) • namjena je moguća sukladno odredbi 12 ovih Odredbi za provođenje. • nisu određene veličine građevnih čestica, • maksimalna izgrađenost unutar zone je 60%, • građevinski pravac građevine može se poklapati sa regulacijskim pravcem, • parkirališta je moguće smjestiti i u podzemne etaže, Zbrinjavanje životinja

• lokacija za izgradnju centra za zbrinjavanje životinja utvrđena je na kartografskom prikazu br. 1. kao namjena K3;


PRIJEDLOG PLANA


175

• uvjeti za izgradnju objekata za planiranu namjenu podliježu posebnom programu kojeg utvrđuje Gradonačelnik,

BP, P, T4 Monfiorenzo i Gripole • mogući su zahvati rekonstrukcije, gradnja zamjenske građevine i nove gradnje;

• način gradnje: slobodno stojeći,

• uvjeti za izgradnju benzinskih postaja definirani su odredbom 87.

• moguće je planirati postaju kao višenamjensku građevinu, ali i svaki sadržaj posebno,

• nije obvezujuće da se osnovna namjena gradi prije ostalih sadržaja,

• svaki sadržaj mora osigurati parkirališna mjesta unutar svoje građevne čestice,

• obvezan je jedan ulaz i jedan izlaz iz zone na prometnicu (državna i županijska cesta),

• potrebno je izraditi urbanističku studiju za sve sadržaje, a koje treba biti odobreno od strane Gradonačelnika,

c) Smjernice za izradu urbanističkog plana uređenja Calchiera

• obveza izrade urbanističkog plana uređenja

• planirana gospodarska zona za tehnološke parkove - visoko sofisticirane tehnologije, završna obrada zdrave hrane i drugo

• realizacija zone usko je vezana na realizaciju glavne gradske prometnice (obodna cesta sjever – jug)

• mogućnost priključka željeznice (ukoliko se revitalizira)

• programski elementi za urbanistički plan utvrđuju se načelno u smislu podloge za komunalno opremanje zone i načina izgradnje

• način gradnje i uređenje zone prema odredbi broj 27.; Gripole Obveza postupanja u skladu s odredbama urbanističkog plana uređenja koji je na snazi.

• planirana gospodarska zona za smještaj svih građevina poslovne namjene (uslužne, trgovačke, komunalno-servisne i druge). Osim navedenog u ovu zonu moguća je lokacija je smještaj veletržnice, novih postrojenja tvornice Mirna i svih sadržaja za potrebe JVP Rovinj.

• programski elementi za urbanistički plan utvrđuju se načelno u smislu podloge za komunalno opremanje zone i načina izgradnje

• način gradnje i uređenje zone prema odredbi broj 28.;

• Iznimno za JVP i komunalni servis uvjeti i pravila građenja uvjetovani su posebnim propisima i zahtjevima koje potvrđuje Gradonačelnik, temeljem programa za predmetne namjene.

Kamenolom Montepozzo (čuvanje i održavanje plovila)

• obveza izrade urbanističkog plana uređenja

• transformacija postojećeg kamenoloma u novu namjenu (održavanje i čuvanje plovila) nakon isteka važeće koncesije

• do isteka koncesije preporuča se eksploatacija kamena u smjeru planirane obilaznice u obuhvatu postojećeg eksploatacijskog polja


PRIJEDLOG PLANA


176

• u obuhvatu GUP-a nisu planirane druge lokacije za organizirano održavanje i čuvanje plovila, u tom smislu nužno je postojeću marinu transformirati jer se i za njene potrebe osigurava održavanje i čuvanje plovila na novoj lokaciji

• rubove kamenoloma stabilizirati primjerenim tehničkim mjerama

• treba osigurati min 60 m2/plovilu

• prostor treba ograditi sigurnosnom ogradom

• osigurati odgovarajući kolni pristup Turnina:

• obveza donošenja urbanističkog plana uređenja

• do donošenja urbanističkog plana uređenja moguće intervencije u skladu s odredbama iz poglavlja 12.3

• površina mješovite namjene K i T4;

• uređivanje za K prema odredbi 28., a T4 može se graditi kao građevine isključive namijene visine P ili kao dio više funkcionalnih građevina.

• transformacija u prostor visokoga urbanog standarda.

• do donošenja urbanističkog plana uređenja moguća je rekonstrukcija postojećih građevina

Ovi prostori uređuju se temeljem urbanističkih planova. Izradi urbanističkog plana prethodi izrada Programa za izradu plana kojeg usvaja Gradonačelnik. Ovo su prostori od posebnog interesa za grad i mogu se planirati samo kao cjelovite zone. Program za predmetne zone osim prostornih pokazatelja mora sadržavati idejno urbanističko – arhitektonsko rješenje. Zbrinjavanje životinja

• lokacija za izgradnju centra za zbrinjavanje životinja utvrđena je na kartografskom prikazu br. 1. kao namjena K3;

• uvjeti za izgradnju objekata za planiranu namjenu podliježu posebnom programu kojeg utvrđuje Gradonačelnik,

BP Monfiorenzo i Gripole

• realizacija ovih infrastrukturnih objekata temeljem idejnog rješenja koje mora verificirati Gradonačelnik,

• planirane benzinske postaje više funkcionalne su namjene za pružanje usluga vozačima i putnicima

• osim osnovne namjene (opskrba gorivom) na benzinskim postajama mogu biti trgovine, ugostiteljski sadržaji, servisi, informacioni punktovi i drugo

• izgradnjom planirane sjeverne postaje Monfiorenzo rekonstruirati će se južni ulaz u naselje Monfiorenzo. Ulaz/uzlaz u/iz naselja ne smije se organizirati kroz benzinsku postaju.

• visina građevine benzinske postaje i pratećih sadržaja je maksimalno P

• izgrađenost građevne čestice maksimalno 20%. U izgrađenost ne ulaze cisterne za gorivo, platoi pod nadstrešnicama

• između javne cestovne površine i benzinske postaje treba osigurati pješačku i biciklističku stazu, onako kako je utvrđeno u grafičkom prikazu br.3.1. (prometni sustav)

• između pješačke i biciklističke staze treba osigurati zeleni pojas minimalne širine 3 m


PRIJEDLOG PLANA


177

• minimalno 30% građevne čestice mora biti hortikulturno uređeno

8. 2.1.3.3. Nova regulacija akvatorija sjeverne luke s pratećim kopnenim sadržajima – (3.3.)

Odredba 134

• obveza donošenja urbanističkog plana uređenja Potrebe u akvatoriju

- komunalni vezovi - nautički turizam - turistički pomorski promet - priobalni pomorski promet - komercijalna ribarska flota - sportovi na moru - uređeno kupalište - prihvat cruisera - granični prijelaz

Potrebe na kopnu

- komunalni vezovi - nautički turizam - turistički pomorski promet - priobalni pomorski promet - komercijalna ribarska flota - sportovi na moru - uređeno kupalište - prihvat cruisera - benzinska postaja

• komunalni vezovi po vezu osigurati minimalno 45 m2; od toga 10 m2 za manipulativni prostor, privezišta 35 m2;

• nautički turizam (osigurati prostor za 400 vezova),

• ½ nautičkih vezova mora imati osigurano parkirališno mjesto

• potrebno je osigurati minimalon 130 m2/plovilu vodene površine i 3,5 m fronte obalne linije

• turistički pomorski promet (manipulativne kopnene površine cca 1000 m2)

• priobalni pomorski promet (treba osigurati dva veza, manipulativne površine cca 2000 m2)

• komercijalna ribarska flota:

• sportovi na moru – zona R1 (jedrenje, motonautica, veslanje, podmorske aktivnosti i slično);

• u zoni R2 mogu se uređivati samo otvorena igrališta te manji prateći prostori u funkciji osnovne namjene, parkiralište i javni park u odnosu 50% ukupne površine.

• prihvat cruisera - treba osigurati cca 100 m operativne, način priveza prova na bovu (plutaču) krma na operativnu obalu.

• benzinska postaja (planira se izgradnja nove benzinske postaje za plovila – postojeća se ukida)

• osigurati javni koridor za pješački i biciklistički promet


PRIJEDLOG PLANA


178

Rekreacijska namjena - R2 Planirana zona nalazi se u kontaktnoj zoni povijesne jezgre i podliježe posebnom režimu uređivanja. Prostor Valdibora, dio kojeg je i zona R2 od posebnog je interesa za grad i može se planirati samo kao cjelovita zona. Marina L4 Ovim planom lokacija marine u sjevernoj luci određuje se načelno. Točan položaj, obuhvat i način zaštite odrediti će se nakon izrade studije utjecaja na okoliš za cjelinu prostora Valdibora i urbanističkog plana uređenja GUP-om se zabranjuju pojedinačni zahvati u predmetnoj zoni bez definiranja cjelovitog programa za zonu. Iznimno, do donošenja urbanističkog plana uređenja za cjelinu Uvale Valdibora, ovim planom se omogućuje realizacija sjevernog dijela uvale Valdibora sukladno rješenju uređenja komunalne luke uz Bolnicu te uređenju plaže R5 i R3 s izgradnjom parkirališta te zelenih površina uz ceste.. 8. 2.1.3.4. Nova regulacija akvatorija južne luke s pratećim kopnenim

sadržajima – (3.4.) Odredba 135.

Obveza donošenja detaljnog plana uređenja postupanja u skladu s odredbama DPU Južne luke Sveta Katarina u Rovinju-Rovigno; Službeni glasnik Grada Rovinja -Rovigno - br.4/14 koji je na snazi, a koji mora zadovoljiti slijedeće uvjete:

• zaštita akvatorija prema modelskom ispitivanju

• lukobran se svojim dimenzijama i oblikom ne smije bitno razlikovati od postojećih obalnih građevina cjelovita zaštita izgradnjom dva lukobrana na otoku Sv. Katarina

• korekcija obalne crte u uvali Val de Laco – Sabionera u cilju poboljšanja prihvatnog kapaciteta komunalnih i komercijalnih vezova,

• omogućava se rekonstrukcija građevina za postojeće sportske sadržaje (plivanje, jedrenje i dr.),

• izabrati zaštitu i tipove gradnje lukobrana koji omogućavaju cirkulaciju mora u akvatoriju

• izabrati lukobran koji će onemogućiti refleksije energije vala

• maksimalna projektirana očekivana visina vala unutar zaštićenog akvatorija treba biti 30 cm

• obrada površine lukobrana u kamenim blokovima, a podne konstrukcije u kamenim pločama

• kota podne konstrukcije lukobrana je cca 1,50 m.n.m.

• komunalni vezovi (osigurati površinu akvatorija za cca 600 komunalnih vezova)

• komercijalnih vezova (200 vezova, površine cca 45 000 m2)

• u južnoj luci nema suhog veza

• površina akvatorija cca 30 ha

8.3. Iznimka od pravila i uređivanja prostora Odredba 136.

Iznimke od pravila građenja i uređivanja prostora su zone i potezi od posebnog gradskog interesa prikazani u kartografskom prikazu broj 4.3.2. Pravila građenja i uređivanja prostora. To su:


PRIJEDLOG PLANA


179

a) neregulirani prostori od posebnog gradskog interesa (dio Conceta, Lacosercio, dio Montepozzo i Laste) b) potezi urbaniteta (uz ulicu Omladinsku, Istarsku, Štanga i Braće Božić) a) neregulirani prostori od posebnog gradskog interesa (dio Conceta,

Lacosercio, dio Montepozzo i Laste

• GUP-om se za predmetne zone ne određuje pretežitost namjene, način građenja i korištenja te uređivanja prostora kao ni elementi za građenje u smislu veličine parcele, gustoća i koeficijenta izgrađenosti, već će se sve navedeno odrediti u detaljnijim dokumentima prostornog uređenja

• Prije donošenja Odluke o izradi za detaljnije dokumente utvrđuje obveza izrade programa kojeg potvrđuje Gradonačelnik,

• program za predmetne zone osim prostornih pokazatelja mora sadržavati idejno urbanističko rješenje

• planiranje i realizacija infrastrukturne opremljenosti predmetnih zona moguća je isključivo cjelovito b) potezi urbaniteta

(uz ulicu Omladinsku, Istarsku, Štanga i Braće Božić)

• U obuhvatu postojećih detaljnih planova uređenja koji su na snazi prema karti 4.2. obvezno je postupati po odredbama tih planova

• planom se preporuča formiranje uličnih poteza mješovite strukture građenja,

• prilikom rekonstrukcije koridora ulice braće Božić, prizemlja građevina mogu biti pretežito poslovne namjene, a u zoni između građevinske i regulacijske linije nije moguća izgradnja pomoćnih građevina,

• za nove i zamjenske građevine obvezno je osigurati potreban broj parkirališnih mjesta po kriteriju utvrđenom u točki 6.1.b. ovih odredbi - Odredba 81,

• Iznimno za «Samostan sestara Uršulinki» omogućava se rekonstrukcija i dogradnja temeljem posebnog programa kojeg potvrđuje Gradonačelnik,.

9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara

9.1. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti Odredba 137.

U Generalnome urbanističkom planu određen je način zaštite, uređivanja i korištenja, park-šuma, zaštićenih krajobraza, spomenika prirode i spomenika parkovne arhitekture određen na temelju Zakona o zaštiti prirode i drugih pod zakonskih akata i dokumenata zaštite prirode. Zaštita prirodne baštine provodi se putem mjera zaštite slijedećih objekata prirode: A) Zaštićeni dijelovi prirode:

1. park šume (Zlatni rt – Punta Corrente (81/5-1961) i Škaraba (Službene novine br. 6/95),

2. značajni krajobraz (Rovinjski otoci i priobalno područje izvan obuhvata GUP-a) 3. spomenik prirode - geološki (kamenolom "Fantazija" kod Monfiorenzo, 1986.) -

dio


PRIJEDLOG PLANA


180

4. spomenik parkovne arhitekture (skupine stabala) Rovinj (drvoredi čempresa na rovinjskom groblju, 1969.)

B) Vrijedni dijelovi prirode predloženi za zaštitu: 1. park šume (na otoku Sv. Katarina, Porton Biondi i Rt Muccia)

2. spomenik parkovne arhitekture (park unutar bolnice Dr. Martin Horvat) C) Zaštićeni dijelovi prirode predloženi za prekategorizaciju:

1. spomenik parkovne arhitekture (Park Gimnazije i Doma za starije i nemoćne osobe „Domenico Pergolis“)

D) Prirodne vrijednosti koje treba štititi mjerama Generalnoga urbanističkog

plana grada Rovinja-Rovigno: 1. osobito vrijedan krajobraz - kultivirani mediteranski krajobraz («rubovi grada») 2. osobito vrijedan krajobraz - prirodni krajobraz («rubovi grada»)

Svi prostorni (vektorski) podaci o zaštićenim područjima u Republici Hrvatskoj (područjima zaštićenim temeljem Zakona o zaštiti prirode) dostupni su na Web portalu Informacijskog sustava zaštite prirode odnosno internetskoj stranici http://www.bioportal.hr. Prema bazi evidentiranih područja Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (odnosno izrađenih stručnih podloga/obrazloženja za proglašenje zaštite) na području Grada Rovinja nema područja predviđenih za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode. Odredba 138.

Svi obuhvaćeni dijelovi prirode, kako zaštićeni tako i evidentirani, ovim se Planom izjednačavaju u smislu njihovog očuvanja i zaštite. Mjere očuvanja i zaštite svih zaštićenih dijelova prirode određuju se istovjetno, u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, (NN 70/05, 139/08 i 57/11 80/13, 144/13),odredbama ovog Plana, te ostalim odgovarajućim propisima. Za njih se utvrđuje sustav mjera zaštite. Svi obuhvaćeni dijelovi prirode, kako zaštićeni tako i evidentirani, ovim se Planom izjednačavaju u smislu njihovog očuvanja i zaštite. Mjere očuvanja i zaštite svih zaštićenih dijelova prirode određuju se istovjetno, u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode odredbama ovog Plana, te ostalim odgovarajućim propisima. Za njih se utvrđuje sustav mjera zaštite. Značajke spomenika prirode (geološki) treba očuvati izuzimanjem nepovoljnih aktivnosti (eksploatacija mineralnih sirovina, hidrotehnički zahvati, izgradnja i dr.) iz zone u kojoj bi mogli negativno utjecati na zaštićenu geobaštinu. U dijelu obuhvata zaštićenog geološkog spomenika prirode – Kamenolom Fantazija u Rovinju-Rovigno, a koji se nalazi unutar obuhvata GUP-a na namjeni - mješovita-pretežito stambena (M1), te unutar prostora koji je definiran kao „dovršeni dijelovi grada – uređivanje zona niske izgradnje“ (1.3.), moguće je organizirati zonu za prihvat posjetitelja geološkog parka s mogućnošću gradnje i uređenja nužnih parkirališnih površina, te ozakoniti izgrađenu pomoćnu građevinu na k.č.8704/2, vidljive na ortofoto karti DOF 5/2011, a koja je smještena uz građevinu na k.č. 8704/11, a sve uz prethodno ishođeno pozitivno mišljenje nadležnog državnog tijela.

http://www.bioportal.hr/


PRIJEDLOG PLANA


181

Zaštićene park-šume treba redovito održavati i po potrebi obnavljati sukladno smjernicama usklađenosti očuvanja bioloških komponenti i namjene prostora. Uzgojno-sanitarnim zahvatima dendrofloru treba održavati u povoljnom stanju vitaliteta. Na području zaštićene skupine stabala ne planirati zahvate kojima bi se pogoršalo stanje vitaliteta stabala. Zaštićeni park treba redovito održavati i po potrebi obnavljati sukladno povijesnoj matrici odnosno smjernicama usklađenosti očuvanja bioloških komponenti i prostornog rasporeda elemenata parkovne arhitekture. Uzgojno-sanitarnim zahvatima dendrofloru treba održavati u povoljnom stanju vitaliteta. Za pojedina stabla ovisno o njihovom stanju preporučljivo je izraditi studije vitaliteta kojima će se utvrditi detaljnije smjernice njihova očuvanja. Parkove treba redovito održavati i po potrebi obnavljati sukladno povijesnim matricama (ukoliko postoje) odnosno smjernicama usklađenosti očuvanja bioloških komponenti i prostornog rasporeda elemenata parkovne arhitekture (skulpture, fontane, klupe, staze, igrališta i dr.). Elemente krajobraza u zaštićenim područjima ali i ostalim krajobrazno vrijednim područjima treba štititi u cijelosti, pri čemu posebno mjesto zauzimaju raznovrsni ekološki sustavi i stanišni tipovi, u kombinaciji s elementima ruralnog krajobraza, formiranima u uvjetima lokalnih tradicija korištenja prostora u različitim gospodarskim i povijesnim okolnostima (kao posljedica uravnoteženog korištenja poljoprivrednog zemljišta za biljnu proizvodnju i stočarstvo). U planiranju je potrebno provoditi interdisciplinarna istraživanja temeljena na vrednovanju svih krajobraznih sastavnica, naročito prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti unutar granica obuhvata plana. U prostornom planiranju i uređenju na svim razinama voditi računa da se zadrži krajobrazna raznolikost i prirodna kvaliteta prostora uz uvažavanje i poticanje lokalnih metoda gradnje i graditeljske tradicije. Treba poticati uporabu autohtonih materijala (npr. drvo, kamen) i poštivanja tradicionalnih arhitektonskih smjernica prilikom gradnje objekata specifične namjene. U krajobrazno vrijednim područjima potrebno je očuvati karakteristične prirodne značajke te je u tom cilju potrebno:

• sačuvati ih od prenamjene te unaprjeđivati njihove prirodne vrijednosti i posebnosti u skladu s okolnim prirodnim uvjetima i osobitostima da se ne bi narušila prirodna krajobrazna slika,

• odgovarajućim mjerama sprječavati šumske požare,

• uskladiti i prostorno organizirati različite interese,

• štititi značajnije vizure od zaklanjanja većom izgradnjom, U postupku izrade prostornih planova užeg područja nadležno tijelo državne uprave utvrdit će sustav mjera zaštite obuhvaćenih dijelova prirode. U postupku izdavanja lokacijskih (građevnih) dozvola akata za građenje a zahvate u prostoru u zaštićenim dijelovima prirode obuhvaćenim Planom, kao i lokacijskih


PRIJEDLOG PLANA


182

(građevnih) dozvola akata za građenje za susjedne građevine, ishodit će se posebni uvjeti građenja od nadležnog tijela državne uprave. Ne može se izdati građevna dozvola akt za građenje bez prethodno pribavljene suglasnosti nadležnog tijela državne uprave na glavni projekt namjeravanog zahvata u prostoru.

Odredba 138.a U Hrvatskoj je Ekološka mreža propisana Zakonom o zaštiti prirode, a proglašena Uredbom o proglašenju ekološke mreže (N.N. 109/07), te predstavlja sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja važnih za ugrožene vrste i staništa, koja uravnoteženom biogeografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti. Uredbom o proglašenju ekološke mreže (N.N. 109/07) propisane su i smjernice za mjere zaštite čija provedba osigurava postizanje i održavanje povoljnog stanja ciljeva očuvanja svakog područja ekološke mreže. Ekološka mreža na području obuhvata Generalnog urbanističkog plana Grada Rovinja-Rovigno obuhvaća slijedeće: Područja važna za divlje svojte i stanišne tipove: NAZIV ŠIFRA Koridor za morske kornjače HR2001136 Banjole I HR3000220 Banjole II HR3000221 Sv. Ivan na Pučini – morska špilja HR3000222 Jama na rtu Punta Corrente HR3000223 Akvatorij zapadne Istre HR5000032 Međunarodno važna područja za ptice: NAZIV ŠIFRA Akvatorij zapadne Istre

HR1000032

Ekološku mrežu RH (mrežu Natura 2000) prema članku 6. Uredbe o ekološkoj

mreži (Narodne novine br. 124/2013, 105/2015) čine područja očuvanja značajna

za ptice - POP (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih

vrsta ptica od interesa za Europsku uniju, kao i njihovih staništa, te područja

značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvarna područja od

međunarodne važnosti) i područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove -

POVS (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih

vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih tipova od interesa za Europsku

uniju).

Tablic:a Područja ekološke mreže RH na području Grada Rovinja

PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE RH (NATURA 2000 PODRUČJA)

R.br. Naziv područja Oznaka

1. Područja očuvanja značajna za ptice - POP (Područja posebne zaštite - SPA)

Akvatorij zapadne Istre HR1000032

2. Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove - POVS (Područja od značaja za Zajednicu - SCI)

Šire rovinjsko područje HR2001360

3. Akvatorij zapadne Istre HR5000032

4. Otoci rovinjskog područja - podmorje HR3000462


PRIJEDLOG PLANA


183

Navedena područja prikazana su na kartografskom prikazu broj 4.1 „Uvjeti korištenja i područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite“.

Mjere zaštite: Osnovne mjere za očuvanje ciljnih vrsta ptica (i način provedbe mjera) u Područjima očuvanja značajnim za ptice (POP) propisane su Pravilnikom o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke mreže („Narodne novine“, broj 15/2014). Svi planovi, programi i zahvati koji mogu imati značajan negativan utjecaj na ciljne vrste i stanišne tipove područja ekološke mreže podliježu ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno članku 24. stavku 2. Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“, broj 80/2013). Od zahvata koji mogu imati negativan utjecaj na područja ekološke mreže posebice treba izdvojiti eventualno planirane radove regulacije vodotoka, vjetroelektrane, solarne elektrane, bioplinska postrojenja, centre za gospodarenje otpadom, širenje i/ili formiranje novih građevinskih područja, obuhvatne infrastrukturne projekte/koridore, hidrotehničke i melioracijske zahvate, pristaništa, luke, planiranu marikulturu, golf igrališta i razvoj turističkih zona. Zabraniti turističko uređenje i komercijalno korištenje špiljskih objekata u područjima ekološke mreže u kojima ti objekti predstavljaju ciljne stanišne tipove područja ekološke mreže (8310 - Špilje i jame zatvorene za javnost).

9.2. Mjere zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara Odredba 139.

U ovom Planu su prikazana nepokretna kulturna dobra koja su obzirom na stupanj zaštite podijeljena na:

• Nepokretna kulturna dobra unesena u registar kulturnih dobara:

• Evidentirana kulturna dobra

• Kulturna dobra evidentirana Generalnim urbanističkim planom

U Generalnom urbanističkom planu određen je način zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara provedbom mjera zaštite prema utvrđenom sustavu zaštite za određenu vrstu kulturnog dobra: • Kulturno-povijesna cjelina grada Rovinja-Rovigno, • povijesni graditeljski sklop, • Arheološki lokaliteti, • Pojedinačno zaštićena kulturna dobra i sakralni objekti zaštićeni u sklopu

Kulturno-povijesna cjelina grada Rovinja-Rovigno • Sakralni i civilni objekti te popis srušenih sakralnih objekata Opći uvjeti zaštite Za obuhvat GUP-a utvrđuju se jedinstveni opći uvjeti zaštite. GUP-om su obuhvaćena samo nepokretna kulturna dobra. Nepokretna kulturna dobra su kulturno povijesna cjelina grada Rovinja-Rovigno, pojedine građevine ili njezini dijelovi, građevine s okolišem, arheološko nalazište i arheološke zone, uključujući i podvodna nalazišta i zone, rubovi grada – mediteranski krajolik koji


PRIJEDLOG PLANA


184

svjedoči o čovjekovoj nazočnosti u prostoru, vrtovi, perivoji, parkovi, tehnički objekti s uređajima i drugi slični objekti. Kulturno – povijesna cjelina grada Rovinja-Rovigno od posebnog je značaja za grad i za širu zajednicu. Ovim planom utvrđen je cilj za pokretanje postupka uvrštenja kulturno – povijesne cjeline Rovinja-Rovigno u Listu svjetske baštine. Ostvarenje tog cilja uvjetuje zahtjevan odnos prema graditeljskom nasljeđu. GUP-om se utvrđuje obveza valorizacije dosadašnjih intervencija na građevinama u kulturno povijesnoj cjelini i mogućnost sanacije u odnosu na smjernice GUP-a, odnosno konzervatorskih podloga i obuhvata detaljnijih planova. Prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara konzervatorske podloge sa sustavom mjera zaštite nepokretnih kulturnih dobara koja se nalaze na području obuhvata plana obvezni su sadržaj plana. Konzervatorsku podlogu utvrđuje nadležno tijelo, a ona sadrži opće i posebne uvjete zaštite i očuvanja kulturnih dobara u području obuhvata GUP-a. Kada nadležno tijelo nije utvrdilo konzervatorsku podlogu, sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara dužno je na zahtjev donositelja dokumenta prostornog uređenja utvrditi sustav mjera zaštite nepokretnih kulturnih dobara koja se nalaze na području obuhvata plana. Radi zaštite i očuvanja zaštićene kulturno povijesna cjeline grada Rovinja-Rovigno utvrđuju se obveze izrade konzervatorskih podloga i detaljnijih planova. Do donošenja konzervatorskih podloga i propisanih detaljnijih planova moguća je samo rekonstrukcija (i prenamjena) i to u postojećim gabaritima u svrhu očuvanja građevinskog fonda bez mogućnosti dogradnje, nadogradnje ili gradnje zamjenskih građevina. Uvjeti gradnje na području obuhvata GUP-a utvrđuju se sukladno kartografskom prikazu 4.1., a omogućuju vizure iz glavnih točaka i poteza u gradu na kulturno povijesnu cjelinu. Za poduzimanje radnji na kulturnom dobru za koje je prema posebnom propisu obvezatno lokacijska dozvola, potrebno je u postupku izdavanja lokacijske dozvole pribaviti posebne uvjete zaštite kulturnog dobra koje izdaje nadležno tijelo (Konzervatorski odjel Ministarstva kulture u Puli). Radnje (rekonstrukcija, sanacija, adaptacija) koje bi mogle prouzročiti promjene na kulturnom dobru, kao i njegovoj neposrednoj blizini, odnosno koje bi mogle narušiti cjelovitost kulturnog dobra, mogu se poduzimati uz prethodno odobrenje nadležnog tijela (Konzervatorski odjel Ministarstva kulture u Puli). Pravne i fizičke osobe ne smiju započeti obavljanje gospodarske djelatnosti, niti promijeniti namjenu, odnosno promijeniti djelatnost u prostoru koji se nalazi unutar nepokretnog kulturnog dobra ili zaštićene kulturno povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno bez prethodnog odobrenja nadležnog tijela (Konzervatorski odjel Ministarstva kulture u Puli).


PRIJEDLOG PLANA


185

Na kulturnom dobru radovi se mogu izvoditi tek uz posebne uvjete i prethodno odobrenje Konzervatorskog odjela u Puli, kao nadležnog tijela. Ukoliko se pri izvođenju graditeljskih zahvata naiđe na predmete ili nalaze arheološkog i povijesnog značaja, potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti najbližu Upravu za zaštitu kulturne baštine (Pula). Na sva zaštićena kulturna dobra, kao i na kulturna dobra evidentirana ovim Planom odgovarajuće se primjenjuju mjere zaštite propisane Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03,157/03,100/04, 87/09, 88/10, i 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17 i 90/18), drugim propisima i ovim Odredbama za provođenje. Za sve zahvate obnove, rekonstrukcije, dogradnje, sanacije, prenamjene i ostalo, na građevinama i u zonama i područjima lokaliteta iz stavka 5 ove odredbe potrebno je od tijela državne uprave nadležnog za zaštitu kulturnih dobara - Konzervatorskog odjela u Puli te ostalih nadležnih državnih institucija ishoditi zakonom propisane suglasnosti: posebne uvjete građenja za izdavanje akata za gradnju i prethodno odobrenje za radove na kulturnom dobru. U područjima u kojima se ovim Planom, predviđa izgradnja građevina, a nalaze se na području evidentiranih arheoloških lokaliteta, investitor izgradnje na takovom prostoru ima obavezu osigurati arheološki nadzor nad svim zemljanim radovima (uključujući i radove izgradnje i uređenja komunalne infrastrukture). Ovisno o vrsti i količini arheoloških nalaza, arheološki nadzor može prerasti u arheološko sondiranje, odnosno arheološko istraživanje do kraja kulturnog sloja, a značaj arheoloških nalaza in situ može uvjetovati djelomičnu izmjenu projekta. Za sve nove građevinske zone potrebno je prije ili tijekom izrade detaljnijih dokumenta prostornog uređenja planova uređenja izvršiti arheološku reambulaciju terena. Za sve neizgrađene i neuređene dijelove građevinskih područja potrebno je prije ili tijekom izrade urbanističkih planova uređenja izvršiti arheološku reambulaciju terena.

Arheološku reambulaciju terena potrebno je izvršiti i za sva nove građevinske zone za koje nije propisana obveza izrade detaljnijih dokumenata prostornog uređenja, te prije trasiranja i gradnje infrastrukturnih objekata i uređaja. Ovisno o rezultatima reambulacije nadležni Konzervatorski odjel propisati će daljnje uvjete zaštite arheološke baštine.

Sva područja za koje iz literature i povijesnih arhiva znamo ili pretpostavljamo da se na njima nalazio nekakav srušeni sakralni objekt potencijalni je arheološki lokalitet, te se na predmetna područja primjenjuju odredbe iz prethodnog stavka, kao i odredbe Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Ukoliko se pri izvođenju građevinskih zahvata (uključujući i radove izgradnje i uređenja komunalne infrastrukture) naiđe na arheološke nalaze, izvođač radova i investitor dužni su postupiti sukladno čl. 45. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara RH (NN 69/99, 151/03,157/03,100/04, 87/09, 88/10, i 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17 i 90/18), a koji glasi: „Ako se pri izvođenju građevinskih


PRIJEDLOG PLANA


186

ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla, na kopnu ili moru naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo“. Odredba 140.

Kulturno-povijesna cjelina grada Rovinja-Rovigno, upisana je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – Listu zaštićenih kulturnih dobara, pod rednim brojem Z-4811; rješenjem Ministarstva kulture Republike Hrvatske - KLASA: UP I -612-08/10-06/0135; UR:BROJ: 532-04-01-1/3-11-2 od 21.ožujka 2011. godine, (koje je defakto revizija rješenja Konzervatorskog zavoda u Rijeci broj 01-192/I od 15.12.1963.god. kojim je Kulturno - povijesna cjelina grada Rovinja-Rovigno zaštićena kao spomenik kulture i upisana u Registar nepokretnih spomenika kulture Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Rijeci pod registarskim brojem RRI-53). Sukladno zakonskim propisima, na području Kulturno-povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno utvrđene su zone: „A“ (potpuna zaštita povijesnih struktura), „B“ (djelomična zaštita povijesnih struktura) i „C“ (ambijentalna zaštita) u kojima se primjenjuju posebni sustavi mjera zaštite. Navedene zone prikazane su na kartografskom prikazu broj 4.1.1. „Uvjeti korištenja i područja primjene posebnih mjera zaštite - Zaštićeni dijelovi prirode i graditeljska baština“. Sustav mjera zaštite svake od pojedinih zona detaljno je opisan u Rješenju iz stavka 1. ove odredbe, koje je osnova za izdavanje svih posebnih uvjeta za bilo koju intervenciju u prostoru. Sve intervencije u prostoru kulturno-povijesne cjeline, unutar utvrđenih zona zaštite iz stavka 2. ove odredbe, uvjetovane su prethodnim arheološkim i konzervatorskim istraživanjima, a svaka je podređena rezultatima provedenih istraživanja. Do usvajanja konzervatorskih podloga kao rezultata istraživanja iz stavka 4. ovog članka unutar Kulturno-povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno, u zonama „A“ i „B“ i „C“ moguća je samo rekonstrukcija u postojećim gabaritima, bez mogućnosti dogradnje, nadogradnje ili gradnje zamjenske građevine. Do donošenja detaljnijih dokumenta prostornog uređenja urbanističkih planova uređenja za područja Tvornice duhana, Tvornice Mirna, Autobusnog kolodvora Valdibora, zone Ex istarski boksiti, Sjeverne luke Valdibora i Južne luke Sv. Katarina moguća je samo rekonstrukcija i to u postojećim gabaritima, bez mogućnosti dogradnje, nadogradnje ili gradnje zamjenske građevine. osim za rekonstrukciju i gradnju novih zahvata u akvatoriju Sjeverne luke – Valdibora koji su potvrđeni Studijom prostornih mogućnosti Sjeverne luke – Valdibora u Rovinju-Rovigno te za koje su izrađeni svi potrebni prethodni radovi koji su navedeni u stavku (5) odredbe 152, ovih Odredbi za provođenje

Na području kulturno povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno potrebno je provoditi cjelovitu zaštitu arhitektonskih, urbanističkih i kulturno povijesnih vrijednosti uz poštivanje tradicije i funkcije prostora, te je potrebno strogo kontrolirati unošenje novih struktura. Ne preporučuje se izmjena strukture i tipologije postojećih objekata radi funkcionalne fuzije u veće prostorne sklopove koje bi mogle dovesti do gubitka prostornog identiteta pojedinih građevina. Za sve zahvate koji se planiraju izvoditi


PRIJEDLOG PLANA


187

unutar zaštićene kulturno povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno, kao i na ostalim kulturnim dobrima evidentiranim ovim Planom odgovarajuće se primjenjuju mjere zaštite propisane Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03,157/03,100/04, 87/09, 88/10, i 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17 i 90/18), drugim propisima i ovim Odredbama za provođenje.

Za svaki zahvat sanacije, obnove, rekonstrukcije, gradnje, nadogradnje, prenamjene, obilježavanje objekata, kao i intervencije u prostoru u zaštićenoj zoni potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Puli. Odredba 141.

Povijesnim graditeljskim sklopom smatra se gradski fortifikacijski sustav Rovinja-Rovigno s pripadajućim gradskim vratima, bedemima i kulama. Dijelovi fortifikacija ili fortifikacijskih objekata (kule, galerije, cisterne, skladišta) mogu se privesti namjeni (metoda revitalizacije) temeljem metoda rekonstrukcije propisanih za fortifikacijske cjeline, ali na način da se novom namjenom ne utječe na svojstvo kulturnog dobra, odnosno da se ne oštećuju izvorni dijelovi konstrukcije fortifikacija. Potrebno je provesti arheološke radove koje propisuje nadležno tijelo. Odredba 142.

Arheološki lokaliteti, hidro-arheološke zone i lokaliteti, povijesne civilne i sakralne građevine prikazane su na kartografskom prikazu 4.1.1. „Uvjeti korištenja i područja primjene posebnih mjera zaštite - Zaštićeni dijelovi prirode i graditeljska baština“. Nepokretna kulturna dobra unesena u registar kulturnih dobara RH Arheološki lokaliteti:

Naziv Karakteristika Stupanj

1. Otok Sv. Katarina - prapovijest arheološko nalazište - prapovijest E

2. Gradinsko naselje Monvi gradinsko naselje E

3. Gradinsko naselje Sveti Andrija gradinsko naselje E

4. Gradinsko naselje Laste gradinsko naselje E

5. Salteria gradinsko naselje E

6. Mondelaco gradinsko naselje E

7. Cuvi arheološko nalazište – antika ostaci arhitekture E

8. Sv. Pelagije Ostaci arhitekture E

9. Otok Sv. Ivan na Pučini arheološko nalazište - prapovijest E

10. Otok Maškin gradinsko naselje E

11. Otok Sv. Andrija arheološko nalazište - antika E

12. Arheološko nalazište na otoku Sv. Ivan - antika arheološko nalazište - antika E

Pojedinačno zaštićena kulturna dobra 1. Zgrada starog tribunala (Palača Costantini) , (broj registracije RRI-18-1961,

Klasa: 03-287/1-1961)


PRIJEDLOG PLANA


188

2. Crkva sv. Trojstva, (broj registracije Z-361, Klasa: UP/I-612-08/02-01/222, Ur.broj: 532-10-1/8(JB)-02-02)

3. Crkva i samostan sv. Franje Asiškoga, (broj registracije Z-2481, Klasa: UP/I-612-08/05-06/1333, Ur.broj: 532-04-01-1/4-05-02)

4. Crkva Blažene Djevice Marije od Milosti, (broj registracije Z-4012, Klasa: UP/I-612-08/08-06/0562, Ur.broj: 532-04-01-01/4-08-02)

5. Svjetionik sv. Ivan na pučini, (broj registracije Z-611, Klasa: UP/I-612-08/02-01/1086, Ur.broj: 532-10-1/8(JB)-03-02)

Lista preventivno zaštićenih dobara 1. Arhitektonski kompleks dvorca Hutenrott i samostana Sv. Andrije na Crvenom

otoku kod Rovinja, (Klasa: UP/I-612-08/15-05/0321; Urbroj: 532-04-02-10/7-15-02 od 22.12.2015.)

2. Crkva sv. Eufemije s pripadajućim zvonikom uz neposredan okoliš i staro groblje, (Klasa: UP/I-612-08/15-05/0177, Urbroj: 532-04-02-10/8-15-1 od 14.08.2015.)

3. Kompleks bolnice dr. Martin Horvat, (Klasa: UP/I-612-08/11-05/0287, Urbroj: 532-04-02-10/8-15-01 od 13.11.2015.)

4. Zgrada kazališta Antonio Gandusio u Rovinju, (Klasa: UP/I-612-08/16-05/0073, Urbroj: 532-04-02-10/8-16-02 od 24.03.2016.)

Sakralni objekti zaštićeni u sklopu Kulturno-povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno 1. Župna crkva sv. Jurja m. i sv. Eufemije 2. Crkva sv. Josipa 3. Crkva Gospe od Zdravlja 4. Crkva sv. Tome Apostola 5. Gospa od sedam žalosti (Oratorij) 6. Crkva sv. Križa 7. Crkva sv. Benedikta Opata 8. Crkva sv. Martina 9. Crkva sv. Karla Boromejskog 10. Crkva sv. Nikole Evidentirani sakralni objekti: 1. Crkva Bezgrešnog začeća BDM (Concetta) 2. Crkva sv. Ivan Bosca 3. Crkva sv. Tome 4. Crkva sv. Pelagija (stara) 5. Crkva sv. Pelagija (nova) 6. Crkva sv. Andrije na istoimenom otoku (Crveni otok) 7. Crkva sv. Ivana na otoku Sveti Ivan na Pučini Civilni objekti evidentirani Generalnim urbanističkim planom: 1. Kompleks bolnice za ortopediju i rehabilitaciju »Primarius dr. Martin Horvat« 2. Monte Mulini - vjetrenjače početak 18. stoljeća . 3. Željeznički kolodvor - javna građevina 1876. godina 4. Rovinjsko groblje - groblje, 1900. godina 5. Zgrada Gimnazije - javna građevina, 1913. godina


PRIJEDLOG PLANA


189

6. Zgrade tvornice "Mirna" - industrijske građevine – kraj 19. stoljeća – 1. polovina 20. stoljeća

7. Zgrade tvornice duhana i "Istragrafika" - industrijske građevine - 1872.god. – kraj 19. stoljeća – početak 20. stoljeća

8. Staro kino - javna građevina – 1929. godina 9. Stara hladnjača –(Zatvor: 1821. – do II svjetskog rata, Hladnjača: od 1965.

godina) 10. Dvorac Sveta Katarina 11. Zgrada kazališta Gandusio 12. Zgrada Zavičajnog muzeja 13. Zgrada Centra za istraživanje mora Ruđer Bošković (akvarij) 14. Zgrada konjušnice na Punta Corente

Popis srušenih sakralnih objekata (cjelokupni teritorij jedinice lokalne samouprave):

1. Crkva sv. Jurja 2. Crkva sv. Uršule 3. Crkva sv. Roka 4. Crkva sv. Mihovila 5. Crkva sv. Križa 6. Crkva sv. Kuzme i Damjana 7. Crkva sv. Barnabe 8. Crkva sv. Ivana od Turnine 9. Crkva sv. Barbare 10. Crkva sv. Vincencije 11. Crkva sv. Duha 12. Crkv sv. Jakova 13. Crkva sv. Antuna Opata 14. Crkva sv. Antuna Padovanskog 15. Crkva sv. Lovre 16. Crkva sv. Petra 17. Crkva sv. Ivana Krstitelja 18. Crkva sv. Spasitelja 19. Crkva Majke Božje od Utjehe 20. Crkva Majke Božje Snježne 21. Crkva sv. Vida i Modesta 22. Crkva sv. Gotarda 23. Crkva sv. Feliksa 24. Crkva sv. Katarine (na istoimenom otoku)

10. Postupanje s otpadom (obrada, skladištenje i odlaganje)

Odredba 143. Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom za grad Rovinj predviđen je kao sustav podložan promjenama i unapređivanjima, te se njegov prostorni aspekt Generalnim urbanističkim planom određuje načelno. Lokacije građevina i opreme utvrđuju se


PRIJEDLOG PLANA


190

detaljnijim planovima uređenja, urbanističko – tehničkim uvjetima određenima za zahvat u prostoru, programom zaštite okoliša. Radi unapređivanja sustava gospodarenja otpadom, Generalnim urbanističkim planom je utvrđena lokacija reciklažnog dvorišta u zoni Gripole na površini komunalno-servisne namjene (K3). U okviru cjelovitog sustava gospodarenja otpadom utvrđenog PPUG-om neopasni komunalni otpad zbrinjavat će se na odlagalištu otpada "Lokva Vidotto" koje je izvan obuhvata GUP-a. Zbrinjavanje otpada s područja grada Rovinja-Rovigno rješava se integriranim sustavom gospodarenja otpadom na županijskoj razini kojeg sačinjava:

- županijski centar za gospodarenje otpadom „Kaštijun“ (ŽCGO Kaštijun),- izvan obuhvata GUP-a

- pretovarna stanica, reciklažno dvorište i sortirnica „Lokva Vidoto“ – izvan obihvata GUP-ai

- reciklažno dvorište „Turnina“unutar građevinskog područja naselja Rovinj Komunalni otpad u naselju potrebno je prikupljati u tipizirane posude za otpad ili veće metalne kontejnere s poklopcem. Za postavljanje kontejnera potrebno je osigurati odgovarajući prostor kojim se neće ometati kolni i pješački promet, te koji će biti ograđen tamponom zelenila, ogradom ili sl. Korisni dio komunalnog otpada treba sakupljati u posebne kontejnere (stari papir, staklo, istrošene baterije i sl.).

Smještaj građevina za biološku obradu otpada (kompostane) omogućuje se u sklopu rasadnika na zaštitnim zelenim površinama. Sav otpad može se odlagati samo na za to određena mjesta. Na građevinskom području može se spaljivati samo drvo i lignocelulozni otpad. Svi zahvati u prostoru moraju uvažavati važeće propise iz oblasti postupanja s otpadom, a naročito: Zakon o otpadu (NN br. 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09) Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN br. 94/13, 73/17) i Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN br. 23/14,51/14, 121/15 i 132/15) te Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95, 70/97, 128/99,57/00, 129/00,59/01,26/03-pročišćeni tekst, 82/04,110/04 – Uredba, 178/04, 38/09, 79/09, i 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 56/13, 94/13, 153/13, 147/14, 36/15). U slučaju promjene navedenih propisa, kod provedbe Plana primjenjivat će se važeći propis.

11. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Odredba 144. Na području grada Rovinja-Rovigno ne predviđa se razvoj djelatnosti koje ugrožavaju zdravlje ljudi i štetno djeluju na okoliš.


PRIJEDLOG PLANA


191

Čuvanje i poboljšanje kvalitete voda i mora: Odredba 145.

Čuvanje i poboljšanje kvalitete voda:

• zaštita mora na području Rovinja-Rovigno sa ciljem očuvanja, odnosno dovođenja u planiranu II. kategoriju ;

• planiranje i gradnja građevina za odvodnju otpadnih voda i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda;

• zabrana, odnosno ograničenje ispuštanja opasnih tvari propisanih uredbom o opasnim tvarima u vodama;

• sanacija zatečenog stanja u industriji i odvodnji te sanacija ili uklanjanje izvora onečišćavanja;

• otpadne vode koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije upuštanja u javni odvodni sustav moraju se pročistiti pred tretmanom do tog stupnja da ne budu štetne po odvodni sustav i recipijente u koje se upuštaju.

• otpadne vode iz domaćinstva moraju se prije upuštanja u okoliš pročistiti u uređajima za pročišćavanje otpadnih voda ili upuštati u nepropusne sabirne jame koje se kontrolirano prazne

• kontrolirano odlaganje otpada;

• uspostavljanje monitoringa s proširivanjem i uređivanjem mjernih postaja, te osiguravanjem stalnog praćenja morskih i podzemnih voda;

• vođenje jedinstvenoga informatičkog sustava o kakvoći voda; Radi sprječavanja onečišćenja uzrokovanog pomorskim prometom i lučkim djelatnostima treba provoditi slijedeće mjere zaštite: * u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja, te osigurati uređaje za

prihvat i obradu sanitarnih voda s brodica i kontejnere za odlaganje komunalnog otpada,

* odrediti mjesto i način servisiranja brodova te * osigurato opremu za sprječavanje širenja i uklanjanje onečišćenja

Zaštita od štetnog djelovanja voda i mora Odredba 145.a.

U svrhu zaštite od štetnog djelovanja voda Izgradnja i uređivanje zemljišta uz vodotoke, odnosno unutar slivova evidentiranih vodotoka iz Odredbe 98. ovih Odredbi za provođenje treba se izvoditi u skladu s posebnim vodopravnim uvjetima, odnosno u skladu s Planom upravljanja rizicima od poplava koji je sastavni dio Plana upravljanja vodnim područjima, odnosno malog sliva Raša – Boljunčica. U svrhu zaštite od onečišćenja voda u vodotoke unutar slivova iz stavka (1) ove odredbe se ne smije ispuštati osoka, otopine umjetnih gnojiva, kao i druge štetne tvari, posebno iz gospodarskih i proizvodnih objekata. Otpadne vode koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije upuštanja u javni odvodni sustav moraju se pročistiti pred tretmanom do tog stupnja da ne budu štetne po odvodni sustav i recipijente u koje se upuštaju. Prostori ugroženi plavljenjem označeni su na kartografskom prikazu 4.1.1. Mjere posebne zaštite. To su prostori koje treba posebno obraditi u Planu upravljanja rizicima od poplava, koji je sastavni dio Plana upravljanja vodnim područjem malog sliva Raša-Boljunčica.


PRIJEDLOG PLANA


192

Plan upravljanja rizicima od poplava sadrži: 1. Ciljeve za upravljanje rizicima od poplava, 2. Mjere za ostvarenje tih ciljeva, uključujući preventivne mjere, zaštitu, pripravnost, prognozu poplava i sustave za obavještavanje i upozoravanje. Prilikom izrade prostornih planova za uža područja luka otvorenih za javni promet, te prilikom izdavanja akata za provedbu prostornih planova te građevinskih dozvola za građevine unutar tih luka kao što su: obalni zidovi, obale, molovi, lukobrani i slični građevni elementi, potrebno je provesti detaljna istraživanja i procjene maksimalnih visina valova – procijeniti 100-godišnju povratnu vrijednost najvišeg vala ovisno o topografskim karakteristikama i otvorenosti akvatorija prema dominantnim smjerovima vjetra, kako bi se smanjila opasnost od poplava mora uslijed pojave velikih valova. Zaštita i poboljšanje kakvoće zraka: Odredba 146.

Zaštita i poboljšanje kakvoće zraka:

• štednjom i racionalizacijom energije, uvođenjem plina, proširivanjem CTS-a, te razvojem dopunskih alternativnih energija;

• prostornim razmještajem, kvalitetnim tehnologijama i kontinuiranom kontrolom gospodarskih djelatnosti.

• potrebno je sustavno kontrolirati sve poslovne i gospodarske pogone kao i manje zanatske radionice (prvenstveno kemijske čistionice i sl.) u pogledu onečišćenja zraka, vode i produkcije otpada u skladu s minimalnim dozvoljenim standardima.

Smanjenje prekomjerne buke: Odredba 147.

Smanjenje prekomjerne buke:

• promišljenim uzajamnim lociranjem izvora buke ili građevina u kojima su izvori buke (emitenata) i područja ili građevina sa sadržajima koje treba štititi od buke (imitenata), u cilju sprječavanja nastajanja buke;

• izradom karte imisija buke grada Rovinja-Rovigno koja je prikaz postojećih i/ili predviđenih razina buke na svim mjestima unutar promatranog područja;

• utvrđivanjem uvjeta pod kojima se, sa stajališta zaštite od buke, može locirati neka građevina;

• planiranjem namjena tako da se dopuštene razine buke susjednih površina ne razlikuju međusobno za više od 5 dB, kako bi se mjere zaštite na granici među njima mogle provoditi uz gospodarski prihvatljivu cijenu;

• izradom akcijskih planova za površine na kojima razina imisije buke prelazi dopuštene granice;

• primjenom akustičkih zaštitnih mjera na mjestima emisije i imisije te na putovima njena širenja;

• upotrebom transportnih sredstava, postrojenja, uređaja i strojeva koji nisu bučni;

• stalnim nadzorom;

• do izrade karte buke uvjeti se utvrđuju na temelju mjerenja imisija buke unutar izgrađenih područja ili proračuna predviđenih imisija buke na temelju podataka o zvučnoj snazi izvora, akustičkim karakteristikama građevine u kojoj se izvor nalazi, utjecajima na putu širenja od mjesta emisije do mjesta imisije i akustičkim karakteristikama građevine u kojoj je namjena koju treba štititi od buke.


PRIJEDLOG PLANA


193

Odredba 148. Sprječavanje daljnjeg širenja proizvodnih gospodarstvenih djelatnosti koje predstavljaju rizik, odnosno opasnost po okoliš (onečišćavanjem zraka, vode, tla te bukom, opasnošću od akcidenata, eksplozija, požara i sl.), obvezom saniranja njihova štetnog utjecaja na okoliš ili dislociranjem. Primjena mjera zaštite šuma i šumskog zemljišta i kultiviranog mediteranskog krajobraza – Odredba 149.

Primjena mjera zaštite šuma i šumskog zemljišta i kultiviranog mediteranskog krajobraza - Šume i šumsko zemljište ne mogu mijenjati svoju namjenu u odnosu na stanje zatečeno stupanjem na snagu ovog Plana. Izuzetno, šuma se može krčiti samo za potrebe infrastrukture predviđene ovim planom i planovima višeg reda. Nekvalitetno poljoprivredno zemljište koje ekonomski nije opravdano koristiti u poljoprivredne svrhe može se pošumiti. Sve površine koje se koriste za poljoprivrednu proizvodnju spadaju u visoko kvalitetna tla, i treba ih trajno štititi od prenamjene. Odredba 150.

Sanacija okoliša i privođenje planskoj namjeni za prostore na kojima su eksploatirane mineralne sirovine. Programom mjera za unapređivanje stanja u gradskom prostoru i programom zaštite okoliša utvrdit će se posebne mjere zaštite i sanacije i razvitka pojedinih gradskih predjela oštećenih dosadašnjom eksploatacijom mineralnih sirovina. Odredba 151.

Lokacijskim dozvolama Aktima za provedbu prostorih planova za zahvate u prostoru propisat će se obaveza pridržavanja posebnih propisa iz područja zaštite okoliša, a naročito: • Zakon o zaštiti od požara (92/10)); Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe

(NN 35/94, 55/94 i 142/03); Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (Narodne novine, br. 8/06),; Pravilnik o građevinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete građenja glede zaštite od požara (nn 35/94); Pravilnik o zahvatima u prostorima u kojima tijelo nadležno za zaštitu od požara ne sudjeluje u postupku izdavanja rješenja o uvjetima građenja, odnosno lokacijske dozvole (Narodne novine br. 115/11), Pravilnik o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata (NN 100/99), Pravilnik o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i uređaja (Narodne novine, br. 146/05), Pravilnik o zaštiti od požara u skladištima (Narodne novine, br. 93/08), Pravilnik o zaštiti šuma od požara (Narodne novine, br. 26/03 33/14),

• Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95, 56/10); Pravilnik o zapaljivim tekućinama (NN 54/99); Pravilnik o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom (NN 93/98) 116/07 i 141/08; Pravilnik o ukapljenom naftnom plinu (Narodne novine, br. 117/07),

• Zakon o eksplozivnim tvarima (Narodne novine, br. 178/04, 109/07 i 67/08, 144/10), Zakon o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružjem (Narodne novine, br. 70/17), Pravilnik o uvjetima i načinu provedbe sigurnosnih mjera kod


PRIJEDLOG PLANA


194

skladištenja eksplozivnih tvari (Narodne novine, br. 26/09, 41/09 i 66/10), • Zakon o prijevozu opasnih tvari (NN 79/07) • Zakon o sanitarnoj inspekciji (NN113/08 i 88/10); • Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13 i 41/16); • Zakon o vodama (NN 153/09, 63/11 i 130/11, 56/12 i 14/14); Pravilnik o izdavanju

vodoprivrednih vodopravnih akata (NN 28/96 78/10); • Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07 80/13, 153/13 i 78/15); Uredba o procjeni

utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/88 i 67/09 61/14) • Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14), • Zakon o otpadu (NN 178/04 111/06, 60/08 i 87/09), Zakon o održivom

gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17) • Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95, 70/97, 128/99,57/00,

129/00,59/01,26/03-pročišćeni tekst, 82/04,110/04 – Uredba, 178/04, 38/09, 79/09, i 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 56/13, 94/13, 153/13, 147/14, 36/15).

U slučaju promjene pojedinog navedenog propisa, kod provedbe Plana primjenjivat će se važeći propis.

12. Mjere provedbe plana Odredba 152.

Uređivanje prostora, bilo izgradnjom građevina ili uređenjem zemljišta, te obavljanje drugih radova na površini, odnosno iznad ili ispod površine zemlje, kojim se mijenja stanje u prostoru, mora se obavljati temeljem ukupnih odredbi ovog Plana, prostornog plana šireg područja i prostornih planova užeg područja, te ostalih odgovarajućih propisa Grada Rovinja-Rovigno. Način i dinamiku provedbe ovog Plana utvrdit će tijela Grada Rovinja-Rovigno, a zavisit će o prioritetima koji će se utvrditi, obavezama preuzetim temeljem njegovih odredbi, te vrstama i karakteristikama zahvata u prostoru. Na cjelokupnom području obuhvata Plana (osim područja za koja je uvjetovana izrada detaljnijih dokumenata prostornog uređenja urbanističkih planova uređenja), Plan će se provoditi izdavanjem akata kojima se određuju uvjeti gradnje prema postupku predviđenom zakonom i ostalim propisima. Za zahvate u prostoru u područjima za koja je, prema odredbama ovog Plana obavezno donošenje detaljnijih dokumenata prostornog uređenja urbanističkih planova uređenja, ne mogu se izdavati akti kojima se određuju uvjeti gradnje prema postupku predviđenom zakonom i ostalim propisima, osim za rekonstrukciju postojećih građevina (kada se ne mijenjaju gabariti građevine), te za rekonstrukciju postojećih i prometnih površina i infrastrukturnih vodova i objekata.

Zemljište se uređuje i štiti putem odredbi ovog Plana, kao i odredbi važećih prostornih planova užeg područja. Svi elementi navedeni u ovom Planu predstavljaju okvir za izradu prostornih planova užeg područja (detaljnijih dokumenata prostornog uređenja), čija se izrada uvjetuje ovim Planom..


PRIJEDLOG PLANA


195

U postupcima izrade urbanističkih planova uređenja kroz izradu, kao i kod izdavanja akata za provedbu prostornih planova za sve građevine treba dokazati da planirane visine nisu u suprotnosti s člankom 133. stavak (2) Prostornog plana Istarske županije – Pročišćeni tekst (Službene novine Istarske županije broj 14/16), odnosno da se istima ne ugrožavaju vizure i ne smanjuje ambijentalna vrijednost prostora. Odredba 152.a.

Iznimno od stavka (4) odredbe152, ovih Odredbi za provođenje, mogu se izdavati akti za provedbu prostornih planova, odnosno izdavati građevinske dozvole temeljem odredbi za provođenje GUP-a za rekonstrukciju postojećih građevina i gradnju novih u akvatoriju Sjeverne luke – Valdibora ukoliko su:

- navedeni zahvati potvrđeni Studijom prostorih mogućnosti Sjeverne luke – Valdibora u Rovinju-Rovigno,

- za navedene zahvate izvršena sva potrebna mjerenja i izrađene kartografske osnove: o Posebna geodetska podloga kao detaljni geodetski snimak terena

(slojnice, postojeće građevine, putevi i vodovi) i mora (izobate) u mjerilu 1:500 u koji je uklopljen katastarski plan, koja treba biti ovjerena od Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Pazin-Ispostava Rovinj.

o Maritimna studija o Hidrodinamika mora – numeričko modeliranje valovanja (struje u moru,

valovi/valovalna klima, morske mijene i razina mora) o Kakvoća morske vode (fizikalni i biološki pokazatelji) o Biocenološka struktura i sastav flore i faune morskog dna o Hidrogeološka i arheološka prospekcija dna radi utvrđivanja stanja kao i

mogućnosti odabira rješenja u moru - za navedene zahvate izrađena konzervatorska podloga, te - ukoliko su izrađena i usvojena od strane Gradonačelnika:

o idejna rješenja zahvata u prostoru u skladu s obuhvatom zone idejnog projekta iz Studije prostornih mogućnosti,

o studija prometnog rješenja za pojedini zahvat, koja sadržava funkcionalne i prometne veze na susjedni prostor unutar akvatorija i teritorija Sjeverne luke – Valdibora u Rovinju-Rovigno

- ukoliko su pribavljene sve potrebne suglasnosti i mišljenja koje se pribavljaju tijekom postupka izdavanja akata za provedbu prostornih planova, a propisane su temeljem posebnih zakona

Odredba 152.b. Iznimno od stavka (4) odredbe152, ovih Odredbi za provođenje, mogu se izdavati akti za provedbu prostornih planova, odnosno izdavati građevinske dozvole temeljem odredbi za provođenje GUP-a za rekonstrukciju, odnosno slijedeće zahvate unutar zona ugostiteljsko - turistička namjena (T1) određenih ovim Planom, te na otocima Sveta Katarina, Sveti Andrija i Maškin:

1. izgradnja i rekonstrukcija postojećih građevina (koje se smatraju postojećim u skladu s člankom 3. točka 14. Zakona o gradnji (NN 153/13) unutar izgrađenog dijela zona,

2. rekonstrukcija postojećih i gradnju novih prometnih površina i infrastrukturnih vodova.


PRIJEDLOG PLANA


196

Odredba 152.c. Pod izgradnjom i rekonstrukcijom postojećih građevina u odredbi 152.b smatra se:

1. izgradnja, odnosno postavljanje manjih pratećih građevina, 2. izgradnja samostalnih građevina sanitarnih čvorova (Porton Biondi), 3. zahvati djelomičnog uređenja plaža gdje prevladavaju prirodne strukture te

postavljanje plutajućih objekata u zonama rekreacije u moru.

Odredba 152.d. Pod izgradnjom, odnosno postavljanjem manjih pratećih građevina iz točke 1. prethodne odredbe smatraju se:

1. pješački i kolno-pješački putevi, infrastrukturni vodovi, te ostale infrastrukturne građevine i oprema,

2. urbana oprema, manja dječja igrališta do 100 m2 za smještaj osnovnih sprava: ljuljačka (dvosjed), klackalica, penjalica i tobogan i drugo,

3. plažni barovi s natkrivenim prostorom do 50 m2, etažnosti E=P, visine V=3,5 m,

4. garderobe i spremišta plažnih i sličnih rekvizita, rekreacijskih plovila i sl., etažnosti E= P, visine V=3,5, veličine do 35 m2 zatvorenog (negrijanog) prostora,

5. slobodnostojeće nadstrešnice do 100m2 Prilikom smještaja građevina iz prethodnog stavka ove odredbe voditi računa da isti svojim položajem, bukom, mirisom i sl. ne ometaju korištenje javnih površina i ugodan boravak korisnika zone ugostiteljsko-turističke namjene.

Odredba 152.e. Pod izgradnjom samostalnih građevina sanitarnih čvorova iz točke 2. odredbe 152.c smatra se izgradnja građevina koje uz grupe sanitarija mogu sadržavati i prostore za sakupljanje otpada, pranje rublja, hladnjake za goste kampa, saune, trim kabinet, bazene i sl. sukladno posebnom propisu. Etažnost slobodnostojećegrađevine je E=P, ukupna visina V=6,5 m. Građevine se mogu graditi na zasebnim građevnim česticama, a granica građevne čestice mora biti udaljena minimalno 1 m od vanjskog zida građevine. Izbor i projektiranje svih građevina i opreme iz ove odredbe treba biti primjereno karakteru turističke ponude, kvalitetno i ujednačeno na razini cijele zone.

Odredba 152.f. Pod zahvatima djelomičnog uređenja plaža gdje prevladavaju prirodne strukture iz točke 3. odredbe 152.c. smatraju se slijedeće intervencije

1. zahvatI djelomičnog uređenja za dostup moru, kretanje po plažnom prostoru, mjesta za sunčanje i komunikacije sa sekundarnom plažom.

2. moguća je gradnja rampi, pasarela, sunčališnih platoa, stepenica, potpornih zidova, nasipavanje pijeskom i šljunkom u svrhu „prihranjivanja“ već uređenih plaža i sl. Primjena gradivog materijala od kamena, betona, drva i željeza i sl.

3. moguća postava privremenih sezonskih mobilnih prefabriciranih pontona (PVC ili sl.) u moru u funkciji boljeg ulaza u more i proširenja plaže.


PRIJEDLOG PLANA


197

Prirodni oblici dijelom moraju biti očuvani. Intervencije na plažama gdje se planira veća sanacija koja sadržava novo oblikovanje obalne crte primjenjujući nasipavanje u moru, gradnju stabilizacijskih pera, valobrana, i sl. nije moguća do donošenja UPU-a za turističku zonu Kod uređenja sekundarnih plaža mogući su zahvati uređenja travnih ploha, terasiranja, gradnje potpornih zidova, stepenica, staza, i sl. Na površinama rekreacije u moru moguće je građenje fiksnih i postavljanje raznih plutajućih objekata u svrhu rekreacije i označavanja i obilježavanja zone rekreacije, sve prema posebnim uvjetima nadležnih tijela za upravljanje, te provođenje reda na pomorskom dobru.

12.1. Obveza izrade posebne i detaljne dokumentacije prostornog

uređenja

Odredba 153. Ovim Planom određuju se prostori, građevine i zahvati u prostoru za koje je potrebno izraditi posebnu i detaljnu dokumentaciju i to: urbanistički plan uređenja

• Urbanistički plan uređenja

• Detaljni plan uređenja Odredba 154.

Obuhvat UPU-a i DPU-a detaljno je definiran na kartografskom prikazu 4.2. Sadržaj, mjerila kartografskih prikaza, obvezni pokazatelji i standard elaborata prostornih planova užeg područja određeni su posebnim propisom. Grad Rovinj-Rovigno utvrđuje programe razvoja za područja (turističkih i drugih zona od posebne važnosti za Grad) obuhvaćenih prostornim planovima užih područja čija se izrada uvjetuje ovim Planom. Studije o utjecaju na okoliš Odredba 155.

Studije o utjecaju na okoliš Zakonom o zaštiti okoliša te Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš određuju se zahvati za koje je obvezna procjena utjecaja zahvata na okoliš i zahvati za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš. Prostornim planom Istarske županije Planom određuju se građevine i zahvate u prostoru za koje je potrebno pored propisom određenih građevina i zahvata, izraditi procjenu utjecaja na okoliš:

1. Građevine za postupanje s otpadom:

- građevine za obradu komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada, te biološkog otpada kapaciteta većeg od 1000 t/godišnje a manje od 10.000 t/godišnje

- odlagališta inertnog otpada


PRIJEDLOG PLANA


198

2. Energetske građevine:

- regionalni (županijski) plinovodi s pripadajućim građevinama - mjerno redukcijskim stanicama, odnosno skladištima UNP-a

- skladišta i prodajna mjesta nafte i/ili njezinih tekućih derivata kao samostalne građevine,

- kotlovnice snage veće od 10 MJ/s a manje od 50 MJ/s. 3. Vodne građevine:

- sustavi javne odvodnje izlaznog kapaciteta većeg od 2000 ES (ekvivalentnih stanovnika), a manjeg od 10000 ES.

4. Površinska eksploatacija gline, šljunka, pijeska i građevno-tehničkog kamena s

kapacitetom eksploatacije većim od 10.000 m3/godišnje, a na eksploatacijskim poljima većim od 5 ha van obalnog područja, odnosno 2 ha unutar obalnog područja.

5. Građevine u zaštićenom području

- građevine i zahvati u prostoru na području zaštićenog krajolika ili botaničkog rezervata namijenjeni turizmu,

- građevine i zahvati na području zaštićenog krajolika ili botaničkog rezervata namijenjene sportu i rekreaciji

- građevine i zahvati izvan građevinskog područja smještene dijelom ili cjelovito u II. vodozaštitnoj zoni određenoj ovim Planom i posebnim propisima

- objekti u III zoni vodozaštite i to slijedeći: nove županijske prometnice, nove željezničke pruge, sustavi za pročišćavanje oborinskih i otpadnih voda izlaznog kapaciteta većeg od 100 ES, stočarski i peradarski kompleksi kapaciteta većeg od 100 stočnih jedinica

- izgradnja gospodarskih kompleksa na osobito vrijednim obradivim tlima određenim ovim Planom

U slučaju da se unutar područja iste namjene određene ovim Planom predviđa više istovrsnih zahvata čije su pojedinačne veličine tj. kapaciteti ispod, no ukupni iznad granice propisanih posebnim propisom, za iste je obvezna provedba postupka procjene o utjecaju na okoliš, a prema zakonskim odredbama. Kod rekonstrukcija postojećih građevina i zahvata iz stavka 1. ovog članka izrada procjene utjecaja na okoliš uvjetuje se kod cjelovite (potpune) zamjene tehnologije ili prenamjene građevine ili povećanja obima zahvata zbog kojeg je u smislu stavka 1. ovog članka potrebno izraditi procjenu utjecaja na okoliš. Urbanistički planovi uređenja Odredba 156.

Urbanistički planovi uređenja Generalnim urbanističkim planom određeno je obavezno donošenje urbanističkog plana uređenja za slijedeće prostore/ zone:

• Područje Montepozzo (dio stambenog naselja i gospodarske zone – kamenolom),

• Valbruna – istok (spajanje DPU-a Valbruna I – istok i DPU-a Valbruna II – istok),

• Laste,


PRIJEDLOG PLANA


199

• Concetta – istok,

• Lacosercio –istok,

• Lacosercio - jug

• Turnina,

• turističke zone Porton Biondi,

• Sjeverna luka Valdibora

• Calchiera I.Sjeverna luka – Valdibora, II.područje Montepozzo - kamenolom i gospodarska zona III.stambenih naselja:

III.1.Laste III.2.Montepozzo-Laconovo III.3.Concetta – istok III.4.Lacosercio-zapad III.5.Lacosercio - Lamanova

IV.turističke zone: IV.1. Porton Biondi IV.2. otok Sveta Katarina IV.3. otok Sveti Andrija

V.industrijske zone Calchiera, VI prostori urbane preobrazbe:

VI.1. Tvornica duhana Rovinj; VI.2. Tvornica Mirna; VI.3. Bolnica "Dr.M.Horvat". VI.4. Gospodarska zona Turnina VI 5. Bivši istarski boksiti

Obveza donošenja urbanističkih planova uređenja određena je prema grafičkom prikazu 4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐIVANJE I ZAŠTITU PROSTORA, 4.2. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite na kojem su označene površine za koje je obvezno donošenje Urbanističkih planova uređenja. Program izrade urbanističkog plana uređenja koji je sastavni dio Odluke o izradi plana verificira Gradonačelnik. Odredba 157.

Detaljni planovi uređenja Generalnim urbanističkim planom određene su površine za koje je obvezno donošenje detaljnog plana, a površine za koje nije obvezno donošenje detaljnog plana uređuju se na temelju ovih odredbi. Obveza donošenja detaljnih planova određena je prema grafičkom prikazu 4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐIVANJE I ZAŠTITU PROSTORA, 4.2. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite na kojem su označene površine za koje je obvezno donošenje detaljnog plana. Program izrade detaljnog plana uređenja koji je sastavni dio Odluke o izradi plana verificira Gradonačelnik.


PRIJEDLOG PLANA


200

Radi dobivanja što kvalitetnijih rješenja za uređivanje pojedinih gradskih površina, njihovo oblikovanje i oblikovanje pojedinih građevina Gradonačelnik, može raspisati urbanističko-arhitektonski natječaji.

Temeljem Odluke o donošenju UPU-a na snazi su slijedeći planovi:

1. UPU gospodarske zone Gripole-Spine u Rovinju -Rovigno; Službeni glasnik Grada Rovinja -Rovigno - br.8/10 i 3/14,

2. UPU – Valbruna istok (Službeni glasnik Grada Rovinja -Rovigno - br.5/18) 3. UPU – Lacosercio istok (Službeni glasnik Grada Rovinja -Rovigno - br.5/18)

Temeljem Odluke o donošenju DPU-a na snazi su slijedeći planovi:

4. DPU područja Sv. Vid - S. Vein i Valbruna u Rovinju-Rovigno; Službeni glasnik Grada Rovinja-Rovigno - br. 2/01,

5. DPU Valsavie u Rovinju-Rovigno; Službeni glasnik Grada Rovinja-Rovigno - br. 10/02,

6. DPU šireg područja Gimnazije u Rovinju-Rovigno; Službeni glasnik Grada Rovinja-Rovigno - br. 09/03,

7. DPU turističke zone ˝Monte Mulini˝ u Rovinju -Rovigno; Službeni glasnik Grada Rovinja -Rovigno - br. 4/07 i 6/14,

8. DPU sportsko-rekreativne zone ˝Valbruna˝ u Rovinju -Rovigno; Službeni glasnik Grada Rovinja -Rovigno - br. 4/07 ,

9. DPU gospodarske zone ˝Štanga˝ u Rovinju -Rovigno; Službeni glasnik Grada Rovinja -Rovigno - br.1/08 i 6/15,

10. DPU zone hotela Rovinj u Rovinju -Rovigno; Službeni glasnik Grada Rovinja j-Rovigno - br. 4/08,

11. DPU uređenja naselja „Salterija“; Službeni glasnik Grada Rovinja -Rovigno - br.7/12,

12. DPU Južne luke Sveta Katarina u Rovinju-Rovigno; Službeni glasnik Grada Rovinja -Rovigno - br.4/14,

13. DPU sportsko-rekreativne zone Monvi-Cuvi u Rovinju -Rovigno; Službeni glasnik Grada Rovinja -Rovigno - br.1/09,

Ovim planom stavlja se izvan snage DPU poslovno-trgovačkog centra ˝Valalta˝ u Rovinju -Rovigno; Službeni glasnik Grada Rovinja -Rovigno - br. 02/04,

12.2. Mjere uređenja i zaštite zemljišta

Odredba 158. Mjere uređivanja i zaštite zemljišta sadržane su u organizaciji, korištenju, namjeni, uređivanju, zaštiti prostora i u obvezi donošenja detaljnijih prostornih planova kojima se utvrđuje način uređivanja i korištenja građevinskog zemljišta (osnivanje građevnih čestica, komunalno opremanje i sl.). Uređivanje i zaštita zemljišta u gradu osigurava se gradskim sustavom gospodarenja i upravljanja zemljištem. Važan element zaštite i uređivanja zemljišta je zaštita prirodnih dobara valorizacijom i upisom u Upisnik zaštićenih dijelova prirode, a zaštita kulturnih dobara upisom u Registar zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske, te zaštita kroz odredbe Plana.


PRIJEDLOG PLANA


201

Gradski projekti Odredba 159.

Gradski projekti Generalnim urbanističkim planom omogućuje se izrada gradskih projekata. Gradski se projekti izrađuju za zahvate u prostoru gdje je Grad partner u realizaciji, bilo da je vlasnik zemljišta ili je već uložio ili će tek ulagati kako bi stvorio novu gradsku kvalitetu (građevine javne i društvene namjene, parkovi, infrastruktura i sl.), odnosno kako bi sačuvao stečene gradske vrijednosti. Obuhvat gradskog projekta donosi Gradonačelnik, u suradnji s drugim gradskim institucijama, a definiran je zonom utjecaja gradske investicije. Područja i teme gradskih projekata su:

• sustav odvodnje

• stanovanje

• lučko područje

• afirmacija postojećih gradskih poteza,

• postojeće glavne gradske ulice i sl.,

• gradnja uz planirane glavne gradske ulice i trase;

• prenamjena stare industrije;

• javni sadržaji;

• površine za rekreaciju,

• novi gradski parkovi i zelene površine,

• građevine javne i društvene namjene gradskog značenja. Programske studije su stručne podloge za odlučivanje o ulaganju u području gradskih projekata. Programske studije usvaja Gradonačelnik. Programska studija, osim programa za gradski projekt, naročito određuje:

• procedure koje prethode realizaciji (javni natječaj, pozivni natječaj);

• obveze za detaljniji dokument prostornog urbanistički plan uređenja.

12.3. Rekonstrukcija građevina Građevine čija je namjena protivna planiranoj namjeni Odredba 160.

Građevine čija je namjena protivna planiranoj namjeni Građevine koje su građene u skladu s propisima, a namjena Rekonstrukcija postojećih građevina čija je namjena kojih je protivna namjeni ili pravilima građenja i uređenja utvrđenom Generalnim urbanističkim planom GUP-om, mogu se, do privođenja konačnoj namjeni određenoj planom, rekonstruirati, dograditi i nadograditi, uz sljedeće uvjete: 1. stambene, odnosno stambeno poslovne građevine:

• obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina i krovišta u postojećim gabaritima;

• priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija;


PRIJEDLOG PLANA


202

• dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) uz postojeće stambene građevine koje nemaju iste izgrađene u svom sastavu ili na postojećoj građevinskoj čestici, i to u najvećoj površini od 12 m2;

• dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih ili pomoćnih prostora, tako da s postojećim ne prelazi ukupno 75 m2 bruto razvijene građevinske površine svih etaža, s time da se ne poveća broj stanova funkcionalnih jedinica;

• adaptacija tavanskog potkrovlja ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita u stambeni prostor;

• postava novog krovišta, bez nadozida kod objekata s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom ako se radi o povećanju stambenog prostora iz točke 1. broj 4. ovoga stavka;

• sanacija postojećih ograda i potpornih zidova radi sanacije terena (klizišta). 2. građevine druge namjene (građevine za rad, javne, komunalne, prometne

građevine):

• obnova i sanacija oštećenih i dotrajalih konstruktivnih dijelova građevina i krovišta;

• dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i sl. do najviše 16 m2 izgrađenosti za građevine do 100 m2 bruto izgrađene površine, odnosno do 5% ukupne bruto izgrađene površine za veće građevine;

• prenamjena i funkcionalna preinaka građevina vezano uz prenamjenu prostora, ali pod uvjetom da planirana namjena ne pogoršava stanje čovjekove okoline i svojim korištenjem ne utječe na zdravlje ljudi u okolnim stambenim prostorima;

• dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija;

• priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture;

• dogradnja i zamjena građevina i uređaja komunalne infrastrukture i rekonstrukcija javno prometnih površina;

• sanacija postojećih ograda i potpornih zidova radi sanacije terena (klizišta). Građevine čija je namjena sukladna planiranoj namjeni Odredba 161.

Rekonstrukcija postojećih građevina Pod rekonstrukcijom Rekonstrukcija postojećih građevina (koja je koje su u skladu s namjenom utvrđenom GUP-om, a nalazi se na području za koje je obavezno donošenje DPU)-UPU-a radi osiguranja neophodnih uvjeta života i rada, u smislu ovih odredaba podrazumijeva se: • izvođenje radova kojima se na građevini otklanjaju opasnosti za okolinu u smislu

stabilnosti, sigurnosti u pogledu života i zdravlja ljudi, sigurnosti od požara, sigurnosti prometa i susjednih građevina,

• rekonstrukcija kojom se zadovoljavaju ili poboljšavaju osnovni uvjeti stanovanja i rada, uz uvjet da se uglavnom zadržavaju postojeći gabariti građevine (moguće povećanje do 10% volumena građevine)

• radovi kojima se sprečava propadanje građevina. Osiguranje neophodnih (nužnih) uvjeta života Odredba 162.

Osiguranje neophodnih (nužnih) uvjeta života Pod osiguranjem neophodnih uvjeta života podrazumijeva se:


PRIJEDLOG PLANA


203

a) rješavanje sanitarnih prostorija veličine do 12 m2 (nadogradnjom ili dogradnjom, ovisno o arhitektonskim karakteristikama objekta) i sistema zbrinjavanja sanitarno-otpadnih voda,

b) rekonstrukcija i popravak krovišta i to: • stabilizacija krovnog vijenca (horizontalno ukrućenje) s izvođenjem do

maksimalno 50 60 cm nadozida, • zamjena krovnih greda, • zamjena neadekvatnog pokrova (od salonita, plastičnog evala i sl., kanalicama

ili mediteran crijepom), • rekonstrukcija ili prigradnja kuhinje i sličnih utilitarnih sadržaja, ukoliko ih nema

u postojećem stambenom objektu, c) rekonstrukcija ili prigradnja streha, lođa, vanjskog dimnjaka, stubišta koja su

nužna za pristup na etažu, a čime se ne narušava arhitektonski sklad objekta, d) rekonstrukcija stambenih objekata čiji stambeni prostor ne zadovoljava Gradskom

odlukom utvrđeni minimalni standard stanovanja, e) rekonstrukcija u svrhu ugradnje dizala za invalidne osobe u postojećoj građevini. Odredba 163.

Pod osiguranjem neophodnih uvjeta rada podrazumijeva se: • dopuna, proširenje, izmjena, usavršavanje i zaokruživanje tehnološkog procesa

rada i organizacije poslovanja unutar postojećih gabarita građevina, • održavanje i proširenje objekata do 10% gabarita građevina radi poboljšanja

uvjeta rada gospodarskih subjekata, • rekonstrukcija u svrhu ugradnje dizala za invalidne osobe u postojećoj građevini, • uređenje prostorija za rad, s tim da se tu može obavljati djelatnost koja je u skladu

s važećim zakonima. Odredba 164.

Kod rekonstrukcije vrijednih i zaštićenih građevina potrebno je ishođenje posebnih uvjeta od nadležnog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture. Odredba 165.

Kod rekonstrukcije ili prenamjene postojećih građevina potrebno je urediti fasadu sa svim njenim elementima, krovište u cijelosti, a prema urbanističko-konzervatorskim uvjetima. Sve postojeće građevine koje podliježu rekonstrukciji ili prenamjeni moraju imati projekt obnove fasade i krovišta sa troškovnicima. Odredba 166.

Svaka intervencija na pročelju (fasadi) unutar kulturno povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno mora se izvesti sukladno posebnom propisu (Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara). Pod intervencijama na fasadi smatra se i dotrajala stolarija (prozori, izlozi, ulazna vrata) kao i boja iste, popravak i obnova štukature i profilacija, bojanje fasade, postavljanje reklama i svjetlosnih natpisa, rasvjetnih tijela, klima uređaja i drugo. Odredba 167.


PRIJEDLOG PLANA


204

Postojeće građevine koje nisu u skladu s namjenom utvrđenom prostornim planom, a nalaze se u prvoj etapi realizacije planova, mogu se samo nužno održavati u okviru horizontalnih i vertikalnih gabarita i to: zamjena dotrajale stolarije, horizontalne hidro-izolacije podova, zamjena dijela krovne konstrukcije i pokrova, opšavi limom, horizontalni i vertikalni oluci.

13. Mjere za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća Odredba 168.

Sukladno posebnim zakonskim propisima: 1. Zakon o zaštiti i spašavanju (NN 174/04, 79/07 i 38/09), Zakon o sustavu

civilne zaštite (NN broj 82/15) 2. Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u

prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85, 42/86), 3. Pravilnik o tehničkim normativima za skloništa (Sl 55/83) preuzet Zakonom o

standarizaciji (NN 53/91), te 4.3. Pravilnik o uzbunjivanju stanovništva (NN 47/06 69/16).

U nastavku se propisuju slijedeće mjere za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća koje su sastavni dijelovi Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za Grad Rovinj Rovigno (Službeni glasnik Grada Rovinja br 8/11), (Procjena je donesena 24.11.2011. godine).

13.1. Zaštita i spašavanje od poplave Odredba 168.a.

U svrhu efikasne zaštite od poplava potrebno je zabraniti gradnju bilo kakvih objekata u koritima i odvodnim kanalima kako bi se omogućio neprekidan tok vode prema moru, a u područjima gradnje potrebno je riješiti sustav odvodnje oborinskih i fekalnih voda u potrebitoj protočnosti. Na području Grada postoji mala ugroženost od djelovanja i posljedica nastanka poplave, a najviše je ugroženo obalno područje Grada. Poplava najčešće nastaje uslijed velike plime i velikih količina kiše u kratkom vremenu. U tom bi slučaju moglo biti ugroženo 30-tak podrumskih prostorija. Ugroženo stanovništvo se ne očekuje, no moguće je plavljenje oko 5-6 ha obradivih površina. Ovim planom određuju se slijedeće mjere zaštite:

• Mjere obrane od poplava na bujičnim tokovima su preventivnog karaktera, a odnose se na redovito održavanje kanala.

• Unutar koridora treba planirati dogradnju sustava zaštite od poplava, mjestimičnu rekonstrukciju, sanaciju i redovno održavanje vodnih građevina.

• Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti mogu se vršiti samo sukladno Zakonu o vodama.

• Zabraniti gradnju bilo kakvih objekata u koritima i odvodnim kanalima kako bi se omogućio neprekidan tok vode prema moru.

• U područjima gradnje riješiti sustav odvodnje oborinskih i fekalnih voda u potrebitoj protočnosti.


PRIJEDLOG PLANA


205

Prostori ugroženi plavljenjem označeni su na kartografskom prikazu 4.1.1. Mjere posebne zaštite. To su prostori koje treba posebno obraditi u Planu upravljanja rizicima od poplava, koji je sastavni dio Plana upravljanja vodnim područjem malog sliva Raša-Boljunčica. Plan upravljanja rizicima od poplava sadrži:

1. Ciljeve za upravljanje rizicima od poplava, 2. Mjere za ostvarenje tih ciljeva, uključujući preventivne mjere, zaštitu,

pripravnost, prognozu poplava i sustave za obavještavanje i upozoravanje.

13.2. Zaštita i spašavanje od potresa Odredba 168.b.

U svrhu efikasne zaštite od potresa neophodno je konstrukcije svih građevina planiranih za izgradnju i rekonstrukciju na području obuhvata Plana uskladiti sa posebnim propisima za jačine potresa od 7° MCS (MSK 64) skale. S tim u svezi, kod gradnje građevina potrebno je posebno voditi računa o izboru materijala. Za višestambene građevine, građevine javne i društvene, ugostiteljsko-turističke namjene, energetske građevine i sl., protupotresno projektiranje treba provesti i prema geomehaničkim i geofizičkim istraživanjima.

Potrebno je osigurati dostatnu širinu putova (evakuacijskih – protupožarnih) radi nesmetanog pristupa svih ekipa žurne pomoći te eventualne evakuacije stanovništva. Prema seizmološkoj karti za povratni period od 500 godina Mjere područje Grada može biti, u najgorem slučaju, ugroženo potresom do 7º MCS skale, ali najvjerojatnija mogućnost potresa je do 6º MCS skale. Najveći dio objekata spada u zgrade III. grupe (građevine s armiranobetonskim i čeličnim skeletom, krupno panelne građevine i dobro građene drvene građevine), a nešto manji dio u građevine II. grupe (građevine od pečene opeke, građevine od krupnih blokova, te one izgrađene od prirodnog tesanog kamena i one sa drvenom konstrukcijom). U slučaju potresa intenziteta 5-6º MCS skale moglo bi doći do laganih i umjerenih oštećenja kamenih zgrada uglavnom smještenih u središtu Grada tzv. Stari grad na poluotoku i jednako tako na suprotnom djelu, gdje je najveća koncentracija zgrtada I. grupe, te u jednom manjem dijelu ruralnih sredina (zaseoci) kao i stara jezgra naselja Rovinjsko Selo. Kod ostalih zgrada i građevina moglo bi doći samo do laganih oštećenja. Ovim planom određuju se slijedeće mjere zaštite:

• Kod gradnje zgrada i građevina, naročito onih za čiju se izgradnju zahtjeva lokacijska i građevinska dozvola, te potvrda glavnog projekta (preko 400 m² odnosno 600 m²) potrebno je provesti seizmička, geotehnička i geomehanička istraživanja.

• Protupotresno projektiranje i građenje (tehnika gradnje i izbor materijala) treba provoditi sukladno zakonskim propisima kojima će se kod rekonstrukcije postojećih, te izgradnje novih zgrada i građevina osigurati otpornost na potres do 7° MCS.


PRIJEDLOG PLANA


206

• Potrebno je regulirati širinu putova (evakuacijske - protupožarne) radi nesmetanog pristupa svih ekipa žurne pomoći ( naročito vatrogasci i HMP) te eventualne evakuacije stanovništva.

• Projektnom dokumentacijom potrebno je osigurati propisani razmak između zgrada kako ne bi došlo do međusobnog zarušavanja, kao i propisanu udaljenost od prometnica i rubova kolnika.

13.3. Zaštita i spašavanje od ostalih prirodnih uzroka Odredba 168.c.

U svrhu zaštite prilikom pojave olujnog ili orkanskog nevremena potrebno je posebnu pažnju obratiti na izbor građevnog materijala, a posebno za izgradnju krovišta i nadstrešnica koje treba prilagoditi jačini vjetra.

U svrhu zaštite prilikom pojave tuče, snježnih oborina i poledice potrebno je kod gradnje nezaštićenih vanjskih građevina, te naročito šetnica i trgova trebalo voditi računa o korištenju protu kliznih materijala te nagiba prometnica i prilaznih putova. Nema potrebe za posebnim zahvatima i mjerama zaštite u urbanističkim planovima, ali bi se kod gradnje nezaštićenih vanjskih građevina, te naročito šetnica i trgova trebalo voditi računa o korištenju protu kliznih materijala te nagiba prometnica i prilaznih putova.

13.4. Zaštita od pojave tehničko – tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u gospodarskim (i drugim) objektima

Odredba 168.d. Potrebno je voditi računa da se načinom gradnje i izborom građevnog materijala, mogućnost nesreće sa opasnim tvarima i njihove posljedice svedu na minimum. Kod svih rezervoara ili mjesta za manipulaciju opasnim tvarima treba osigurati prihvatilišta za slučaj ispuštanja (tankvane). Sve građevine moraju biti spojene na gradski pročistač fekalne i oborinske kanalizacije. Gradnju građevina i postrojenja u kojima se na bilo koji način koriste ili skladište opasne tvari planirati izvan građevinskih područja namijenjenih stanovanju, društvenim djelatnostima (škole, vrtići, dom zdravlja, dom umirovljenika) kao i područja u kojima se okuplja veći broj ljudi (trgovački centri, stadioni i sl.). Gradnju takvih zgrada planirati na rubovima poduzetničkih zona kako se u slučaju nesreće ne bi ugrozilo stanovništvo. Potrebno je regulirati širinu putova (evakuacijske - protupožarne) radi nesmetanog pristupa svih ekipa žurne pomoći ( naročito vatrogasci i HMP) te eventualne evakuacije stanovništva.

Projektnom dokumentacijom potrebno je osigurati propisani razmak između zgrada kako bi se posljedice eventualne nesreće sve na najmanju moguću mjeru i izbjegao „domino efekt“

Na području Grada postoji mogućnost nastajanja tehničko – tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u gospodarskim (i drugim) objektima u poduzećima koja koriste, skladište ili proizvode opasne i štetne tvari kao što su Maistra (sumporna kiselina) i „Mirna“ (opasna tvar amonijak).


PRIJEDLOG PLANA


207

Uslijed akcidenta, u najgorem mogućem slučaju, u ovim zgradama može biti ugroženo do 20 osoba uglavnom u samom objektu ili neposrednoj blizini, pri čemu bi se najčešće moglo raditi o lakšim ili srednje teškim ozljedama (opekline, problemi u disanju, problemi izazvani strahom i panikom), a vrlo mali broj (do najviše 5 osoba) mogao bi imati teže posljedice po zdravlje ili smrtno stradati. Može doći do oštećenja postrojenja u gospodarskim zgradama kao i uništenja materijalnih dobara i okoliša u njihovoj neposrednoj blizini. U slučaju akcidenta na benzinskim postajama (za koji postoji mala vjerojatnost nastanka) moglo bi doći do vrlo velikih oštećenja samih zgrada i građevina, sa težim posljedicama za okolna materijalna dobra i okoliš, a mogli bi stradati radnici i osobe koji se zateknu na tim objektima (najviše do 10 osoba). Najveći problem u slučaju incidenta u kojem bi došlo do istjecanja opasnih tvari odnosno stvaranja oblaka amonijaka. U tom kontekstu naročitu ugrozu čini Hladnjača Mirna smještena u objektu u gradu (Valdibora), pri čemu poseban problem predstavlja obavješćivanje građana o akcidentu i potrebi zadržavanja u zatvorenom prostoru. Ovim planom određuju se slijedeće mjere zaštite:

• U pogledu mjera zaštite u dokumentima prostornog uređenja potrebno je voditi računa da se načinom gradnje i izborom građevnog materijala, mogućnost nesreće sa opasnim tvarima i njihove posljedice svedu na minimum. Kod svih rezervoara ili mjesta za manipulaciju opasnim tvarima treba osigurati prihvatilišta za slučaj ispuštanja (tankvane). Sve građevine moraju biti spojeni na gradski pročistač fekalne i oborinske kanalizacije.

• Gradnju zgrada i postrojenja u kojima se na bilo koji način koriste ili skladište opasne tvari planirati izvan građevinskih područja namijenjenih stanovanju, društvenim djelatnostima (škole, vrtići, dom zdravlja, dom umirovljenika) kao i područja u kojima se okuplja veći broj ljudi (trgovački centri, stadioni i sl.).

• Gradnju takvih zgrada planirati na rubovima poduzetničkih zona kako se u slučaju nesreće ne bi ugrozilo stanovništvo.

• Kod buduće gradnje u poduzetničkim zonama treba u dogovoru sa nadležnim tijelom za poslove ZiS planirati instalaciju sustava za javno uzbunjivanje.

• Potrebno je regulirati širinu putova (evakuacijske - protupožarne) radi nesmetanog pristupa svih ekipa žurne pomoći ( naročito vatrogasci i HMP) te eventualne evakuacije stanovništva.

Projektnom dokumentacijom potrebno je osigurati propisani razmak između zgrada kako bi se posljedice eventualne nesreće sve na najmanju moguću mjeru i izbjegao „domino efekt“.

13.5. Uzbunjivanje i obavješćivanje stanovništva

Odredba 168.e. U društvenim i gospodarskim zgradama (školama, vrtiću, trgovačkim centrima, prometni terminali, sportske dvorane i stadioni, proizvodni pogoni) gdje boravi ili se okuplja veći broj osoba potrebno je uspostaviti i održavati sustave unutarnjeg uzbunjivanja (interni razglas, display, zvono, ručna sirena) koji će imati osigurani prijem priopćenja Županijskog centra 112 Pazin o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti.


PRIJEDLOG PLANA


208

Unutar obuhvata GUP-a grada Rovinja-Rovigno potrebno je uspostaviti sustav za javno uzbunjivanje (sirene za javno uzbunjivane) i njihovo uvezivanje u jedinstveni sustav putem ŽC 112. Sustav javnog uzbunjivanja sastoji se od sirena u naselju Borik, na zgradi Mirne (Giordano Paliaga 8), na zgradi Doma kulture (Trg maršala Tita 3), na zgradi Ureda državne uprave (Istarska 13a), na lokaciji u ulici Franje Iskre 4 te u industrijskoj zoni Gripole-Spine.

13.6. Evakuacija stanovništva

Odredba 168.f. Putevi evakuacije kao i prostori pogodni za prikupljanje evakuiranih ljudi i zone za njihovo zbrinjavanje prikazani su na kartografskom prikazu, br. 4.3.4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐIVANJE I ZAŠTITU PROSTORA – „Mjere posebne zaštite“ koji nije dostupan javnosti na javnom uvidu.

Problem bi mogli nastati u urbanoj gradskoj jezgri, dok prometna razvedenost prema ruralnim sredinama omogućuje više alternativnih pravaca evakuacije ili dopreme pomoći.

13.7. Sklanjanje stanovništva Odredba 169.

Temeljem Pravilnika o kriterijima za gradove i naseljena mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi zaštitni objekti (NN broj 2/91), Grad Rovinj-Rovigno spada u 2. stupanj ugroženosti te su stoga u ovom planu utvrđene dvije zone, od kojih je u zoni veće koncentracije (zona 1), koja obuhvaća uže središte Rovinja-Rovigno obveza izgradnje skloništa dopunske zaštite otpornosti 50 kPa i skloništa za zaštitu od radijacije te porodična skloništa. Navedene zone prikazane su na kartografskom prikazu br. 4.1.1. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐIVANJE I ZAŠTITU PROSTORA – „Mjere posebne zaštite“ koji nije dostupan javnosti na javnom uvidu. Obzirom na Procijenjene opasnosti grad Rovinj-Rovigno trenutno raspolaže dostatnim kapacitetom skloništa. U zoni veće koncentracije potrebno je osigurati prostore za gradnju javnih skloništa. U pravilu za ovu namjenu se koriste javne zelene površine definirane GUP-om, kao i površine koje su namijenjene za izgradnju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) tako da dio prostora bude dvonamjenski za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 m od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način, Skloništa se trebaju projektirati i graditi u skladu s Pravilnikom o tehničkim normativima za skloništa (Službeni list, br. 55/83), preuzetim Zakonom o normizaciji (Narodne Novine, br. 55/96), koji propisuje sve uvjete izgradnje skloništa za zaštitu stanovništva od ratnih djelovanja. Sva skloništa moraju biti dvonamjenska i trebaju se koristiti u mirnodopske svrhe u suglasnosti s Ministarstvom unutarnjih poslova, a u slučaju ratnih opasnosti trebaju biti u najkraćem vremenu (24 sata) sposobna za potrebe sklanjanja. Skloništa se mogu planirati ispod građevina kao najniže etaže, dopunske zaštitne otpornosti 50 kPa i sa osiguranim pričuvnim izlazom.


PRIJEDLOG PLANA


209

U zoni veće koncentracije potrebno je prilikom izgradnje novih stambenih građevina planirati prostorije pogodne za sklanjanje s otpornosti od 30 kPa. Obiteljska skloništa trebaju biti kapaciteta za najmanje 3 osobe. Zaštita stanovništva u zaklonima utvrđuje se unutar javnih garaža, kao i unutar najnižih etaža ostalih građevina. Za očekivati je potrebu sklanjanja dijela stanovništva i turista u slučaju olujnog nevremena za što grad Rovinj u svojim hotelima, dvoranama i školama raspolaže određenim kapacitetima, a osloncem na IŽ i potpuno dostatnim kapacitetima. Za sklanjanje stanovništva u slučaju tehničko-tehnoloških nesreća u Rovinju postoje 4 skloništa osnovne zaštite ukupnog kapaciteta 300 osoba te 2 skloništa dopunske zaštite ukupnog kapaciteta 75, te velik broj podrumskih i drugih prostorija pogodnih za sklanjanje stanovništva. Obzirom na Procijenjene opasnosti grad trenutno raspolaže dostatnim kapacitetom skloništa.

13.8. Epidemiološke i sanitarne opasnosti Odredba 170.

U svrhu zaštite od pojave epidemioloških i sanitarnih opasnosti većih razmjera potrebno je osigurati potpunu odvojenost fekalne od oborinske kanalizacije, te onemogućiti miješanje vode za piće s oborinskom ili fekalnom kanalizacijom. Na području Grada razina ugroze od pojava epidemioloških bolesti i sanitarnih opasnosti je vrlo mala, ali se u iznimnim situacijama, posebno kao posljedica neke druge veće nesreće ili katastrofe mogu pojaviti epidemiološke bolesti:

• U iznimnim slučajevima mogu se desiti sporadični slučajevi salmonele ili neke zarazne bolesti pri čemu su naročito ugrožene kuhinje i blagovaonice škola, dječji vrtići te hoteli odnosno turistička naselja. Procjenjuje se da ukupan broj slučajeva ne bi trebao prelaziti brojku od 150 osoba, pri čemu bi eventualni „teži slučajevi“ bili sporadični - do 10 osoba.

• Potres ili neka druga velika nesreća mogli bi u najgorem mogućem slučaju posljedično uzrokovati pojavu epidemioloških i sanitarnih opasnosti, kada bi uslijed smanjenja higijenskih uvjeta opasnost od zaraznih bolesti bila povećana, ali ne značajno, zbog dostignutog stupnja zdravstvene kulture stanovništva i dostignutog stupnja razvoja zdravstvene zaštite.

• Problem bi mogla predstavljati i potreba smještaja većeg broja ljudi u zajedničke prostore (dvorane, škole i sl.) što bi pogodovalo razvoju i širenju zaraznih bolesti.

Ovim planom određuju se slijedeće mjere zaštite:

• Propisanim mjerama u dokumentima prostornog uređenja potrebno je osigurati potpunu odvojenost fekalne od oborinske kanalizacije, te onemogućiti miješanje vode za piće sa oborinskom ili fekalnom kanalizacijom.

• Zatvoriti i sanirati postojeće divlje deponije smeće, te onemogućiti otvaranje novih.

• Postojeći gradski deponij koristiti uz poštivanje svih mjera zaštite sa intencijom


PRIJEDLOG PLANA


210

13.9. Mjere zaštite od požara Odredba 170.a.

U svrhu sprječavanja širenja požara na susjedne građevine zgrade, građevina zgrada mora biti udaljena od susjednih građevina zgrada najmanje 4,0 m. Građevina Zgrada može biti smještena i na udaljenosti manjoj od 4,0 m od susjedne građevine zgrade, ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličine otvora na vanjskim zidovima građevine zgrade i drugo, da se požar neće prenijeti na susjedne građevine zgrade. U protivnom, građevina zgrada mora biti odvojena od susjednih građevina zgrada požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina zgrada ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta), nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti, dužine najmanje 1,0 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje u dužini konzole. Iznimno od prethodnog stavka, građevine u kojima se obavlja skladištenje ili promet zapaljivim tekućinama i plinovima, eksplozivima, pirotehničkim sredstvima i streljivom moraju se graditi na sigurnosnoj udaljenosti od ostalih građevina zgrada i komunalnih uređaja sukladno posebnom propisu.

Kod projektiranja građevina za koje ne postoje hrvatski propisi prema kojima projektant može odrediti potrebnu klasu otpornosti na požar nosive konstrukcije (a također ni druge zahtjeve u svezi građevinske zaštite od požara), projektant može primijeniti odgovarajuće inozemne propise kao priznata pravila tehničke prakse. Radi omogućavanja spašavanja osoba i tvarnih dobara iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina zgrada do koje je omogućen kolni pristup mora imati vatrogasni prilaz i površinu za operativni rad vatrogasaca određenu prema posebnom propisu o uvjetima za vatrogasne pristupe, a prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbne mreže mora se, ukoliko ne postoji, predvidjeti vanjska hidrantska mreža s osiguranim potrebnim pritiskom vode i profilom cjevovoda sukladno posebnom propisu o hidrantskoj mreži za gašenje požara. Za građenje građevine i prostorija u kojima se obavlja držanje, skladištenje ili promet zapaljivih tekućina i/ili plinova potrebno je graditi u skladu s odredbama posebnog propisa o zapaljivim tekućinama i plinovima. Sukladno posebnom propisu, potrebno je ishoditi suglasnost mjerodavne Policijske uprave o usklađenosti glavnog projekta za građenje pojedinih građevina sa propisanim i ovim Planom traženim mjerama zaštite od požara, prikazanim u elaboratu zaštite od požara.

Mjere zaštite od požara tijekom zahvata u prostoru obvezatno se provode u skladu s odredbama slijedećih posebnih propisa: • Zakon o zaštiti od požara (Narodne novine, br. 58/93, 33/05, 107/07 i 38/09), • Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (Narodne novine, br. 108/95), • Zaon o eksplozivnim tvarima (Narodne novine, br. 178/04, 109/07 i 67/08), • Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (Narodne novine, br. 35/94, 55/94 i

142/03), • Pravilnik o zapaljivim tekućinama (Narodne novine, br. 54/99),


PRIJEDLOG PLANA


211

• Pravilnik o ukapljenom naftnom plinu (Narodne novine, br. 117/07), • Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (Narodne novine, br. 8/06), • Pravilnik o građevinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete građenja

glede zaštite od požara (Narodne novine, br. 35/94), • Pravilnik o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom (Narodne novine,

br. 93/98, 116/07 i 141/08), • Pravilnik o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata (Narodne novine, br. 100/99), • Pravilnik o zaštiti od požara u skladištima (Narodne novine, br. 93/08), • Pravilnik o uvjetima i načinu provedbe sigurnosnih mjera kod skladištenja

eksplozivnih tvari (Narodne novine, br. 26/09), • Pravilnik o zaštiti šuma od požara (Narodne novine, br. 26/03), • Pravilnik o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih

postrojenja i uređaja (Narodne novine, br. 146/05), • Ostali pravilnici i usvojena pravila tehničke prakse kojima su propisane mjere

zaštite od požara. • Zakon o zaštiti od požara (Narodne novine, br. 92/10), • Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (Narodne novine, br. 108/95 i 56/10), • Zakon o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružje (Narodne novine, br.

70/17), • Pravilnik o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju

zadovoljiti u slučaju požara (Narodne novine br. 29/13 i 87/15), • Pravilnik o razvrstavanju građevina u skupine po zahtjevnosti mjera zaštite od

požara (Narodne novine br. 56/12 i 61/12), • Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (Narodne novine, br. 35/94, 55/94 i

142/03), ▪ vatrogasne pristupe planirati tako da omogućavaju kretanje

vatrogasnog vozila vožnjom naprijed ▪ slijepe vatrogasne pristupe duže od 100 metara planirati tako da

na svom kraju imaju okretišta koja omogućavaju sigurno okretanje vozila

• Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (Narodne novine, br. 8/06), ▪ predvidjeti vanjsku hidrantsku mrežu

• Pravilnik o zapaljivim tekućinama (Narodne novine, br. 54/99), • Pravilnik o ukapljenom naftnom plinu (Narodne novine, br. 117/07), • Pravilnik o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom (Narodne novine,

br. 93/98, 116/07 i 141/08), • Pravilnik o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata (Narodne novine, br. 100/99), • Pravilnik o zaštiti od požara u skladištima (Narodne novine, br. 93/08), • Pravilnik o uvjetima i načinu provedbe sigurnosnih mjera kod skladištenja

eksplozivnih tvari (Narodne novine, br. 26/09, 41/09 i 66/10), • Pravilnik o zaštiti šuma od požara (Narodne novine, br. 33/14), • Pravilnik o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih

postrojenja i uređaja (Narodne novine, br. 146/05), • Pravilnik o zahvatima u prostorima u kojima tijelo nadležno za zaštitu od požara

ne sudjeluje u postupku izdavanja rješenja o uvjetima građenja, odnosno lokacijske dozvole (Narodne novine br. 115/11),

• Ostali pravilnici i usvojena pravila tehničke prakse kojima su propisane mjere zaštite od požara,

• Procjena ugroženosti od požara i plan zaštite od požara Grada Rovinja.


PRIJEDLOG PLANA


212

14. Prijelazne odredbe Druge mjere Odredba 171.

Druge mjere Na područjima za koja je propisana obveza donošenja detaljnijih urbanističkih planova uređenja, a građevine su, prema namjeni, u skladu s namjenom utvrđenom Generalnim urbanističkim planom može se odobriti prenamjena i funkcionalna preinaka postojećih građevina u postojećem gabaritu. Iznimno, do donošenja detaljnijeg urbanističkog plana uređenja, omogućuje se rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, gradnja zamjenskih građevina i pojedinačna interpolacija na područjima na kojima je to omogućeno pravilima građenja definiranim u poglavlju 8. GUP-a. U postojećim građevinama s legalnim statusom, stečenim do dana stupanja na snagu Plana, moguće je proširivati stambeni prostor na prostor tavana potkrovlja, podruma i sl., u postojećim gabaritima Sve Programe za urbanističko-arhitektonske natječaje i izradu UPU-a i DPU-a razmatra i utvrđuje Gradonačelnik Grada Rovinja-Rovigno. Unutar obuhvata DPU-a i UPU-a koji su na snazi, a kojima se detaljnije određivala namjena M1 iz GUP-a, moguća je izgradnja i neke druge namjene (ugostiteljsko-turističke, društvene, javne i poslovne) na česticama čija je namjena DPU-om ili UPU-om određena kao mješovita-pretežito stambena, uz obvezno poštivanje svih prostornih parametara za određenu drugu namjenu. Stupanjem na snagu ove Izmjene i dopune GUP-a, za sve postupke ishođenja akata kojima se određuju uvjeti gradnje prema postupku predviđenom zakonom i ostalim propisima, a za zahvate koji se nalaze unutar obuhvata DPU-a i UPU-a koji su na snazi, prostorni parametri koji se odnose na visinu građevine i ukupnu visina građevine se određuju u skladu s Odredbama ove Izmjene i dopune GUP-a. Sudjelovanje javnosti Odredba 172.

Sudjelovanje javnosti Sudjelovanje javnosti osigurava se propisanom procedurom donošenja planova i studija, te o rezultatima urbanističko - arhitektonskih natječaja.

Tumačenja plana Odredba 173.

Tumačenja plana U slučaju potrebe detaljnijeg razgraničenja između pravila i razgraničavanja zona iznimki unutar pojedinog pravila, kao i tumačenja pojedinih odredbi ovog Plana nadležno je Gradonačelnik, u suradnji sa ovlaštenim stručnim izrađivačem ovog Plana.


PRIJEDLOG PLANA


213

Pojmovnik korištenih izraza – termina iz prostornog i urbanističkog planiranja

U tekstu Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana grada Rovinja-Rovigno korišteni su stručni i zakonima i drugim propisima određeni ili uvjetovani izrazi (termini) koji imaju precizno utvrđeno praktično i pravno značenje. U cilju boljeg razumijevanja svih sastavnica ovog urbanističkog dokumenta, prigodom stručnih i javnih rasprava od strane svih mjerodavnih subjekata odlučivanja, priložen je i ovaj izbor najvažnijih ili najčešćih stručnih izraza korištenih u Planu.

grad Rovinj - označava naselje Rovinj sa statusom grada;

Grad Rovinj - označava Rovinj, teritorijalnu-upravnu jedinicu kao posebnu jedinicu lokalne samouprave (JLS);

Građevinsko područje naselja utvrđeno prostornim planom uređenja velikog grada, grada i općine je izgrađeni i uređeni dio naselja i neizgrađeni dio područja tog naselja planiran za njegov razvoj i proširenje,

Namjena prostora/površina je planirani sustav korištenja prostora, odnosno uporabe građevina, površina i zemljišta određena odgovarajućim dokumentom prostornog uređenja,

Osnovna namjena prostora/površina je planirano korištenje prostora/površina podređeno jednoj funkciji (naselje, poljoprivreda, šume, promet, gospodarstvo, sport, rekreacija i dr.) unutar koje se mogu planirati i druge namjene ili sadržaji, koji isključivo proizlaze iz potrebe osnovne namjene,

Pretežita namjena je planirano korištenje prostora/površina za više različitih funkcija, od kojih je jedna prevladavajuća,

Prostorno planiranje kao interdisciplinarna djelatnost je institucionalni i tehnički oblik za upravljanje prostornom dimenzijom održivosti, kojom se na temelju procjene razvojnih mogućnosti u okviru zadržavanja osobnosti prostora, zahtjeva zaštite prostora i očuvanja kakvoće okoliša, određuju namjena prostora/površina, uvjeti za razvoj djelatnosti i njihov razmještaj u prostoru, uvjeti za poboljšanje i urbanu obnovu izgrađenih područja te uvjeti za ostvarivanje planiranih zahvata u prostoru,

prostorno uređenje je planirani razmještaj djelatnosti i objekata na određenom području (područje obuhvata plana uređenja);

područje obuhvata plana uređenja je prostorno i funkcionalno zaokruženo područje

opremanje zemljišta je osiguravanje uvjeta za gradnju javne infrastrukture i priključivanja na nju, čime se omogućava uporabljivost zemljišta za namjene, određene prostornim dokumentom;

komunalna infrastruktura su objekti odnosno mreže lokalne gospodarske javne infrastrukture te građeno javno dobro lokalnoga značenja;

gospodarska javna infrastruktura su mreže, neposredno namijenjene izvođenju gospodarskih javnih službi s područja prometa, energetike, komunalnoga gospodarstva, upravljanja vodama i gospodarenja drugim vrstama prirodnog bogatstva ili zaštite okoliša, kao i druge mreže i objekti u javnom korištenju. Gospodarska javna infrastruktura je državnoga i lokalnog značenja;


PRIJEDLOG PLANA


214

Površina javne namjene je svaka površina čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste, ulice, trgovi, tržnice, igrališta, parkirališta, groblja, parkovne i zelene površine u naselju, rekreacijske površine i sl.),

izvorni urbanistički planovi – planovi prema kojima se gradilo naselje;

urbana matrica - mreža javnih površina, ulica, trgova i drugih površina neophodnih za ostvarivanje drugih namjena u prostoru;

dovršeni predjeli grada - stabilno područje s obzirom na fizičku strukturu i aktivnosti; morfološke i programske promjene su najstrože kontrolirane (povijesno nasljeđe) ili nisu niti moguće, i bitno bi smanjile vrijednost gradske izgrađene i neizgrađene strukture; to su gradska područja koja imaju status povijesnog nasljeđa, gradska područja koncipirana po principima moderne, dovršena nova naselja, cjeloviti kompleksi jedne namjene;

nedovršeni predjeli grada - područje s dovoljno razvijenom mrežom ulica, mrežom drugih javnih površina i prepoznatljivom fizičkom strukturom; prostor se uređuje sa ciljem dopune i unapređivanja stanja, nova gradnja i uređivanje (izgrađenog i neizgrađenog) se interpolira;

neregulirani predjeli - područje na kojem ne postoji ni ulična mreža niti mreža drugih javnih površina ili je postojeća mreža toliko deficitarna da nije moguća gradnja bez planiranja novih ulica i drugih pratećih javnih površina; urbana područja u koja se unosi promjena koja bitno mijenja karakter područja (morfologiju, aktivnost-namjenu, intenzitete - urbanitet);

lokalni uvjeti - su temeljna polazišta za izradu detaljnijih prostornih planova i urbanističko – tehničkih uvjeta za zahvat u prostoru, a sadrže elemente stanja i prostornih mogućnosti, npr:

- reljef, voda, zelenilo;

- posebno vrijedni dijelovi prirodnog nasljeđa i kulturno-povijesnih građevina i cjelina;

- karakteristični i vrijedni pogledi i slike mjesta;

- ambijenti, mjesta okupljanja i sastajanja ljudi te pojedine građevine;

- trgovi, ulice i druge javne površine;

- veličina i izgrađenost građevnih čestica, način gradnje te visina i površina postojećih građevina;

- opremljenost komunalnom i prometnom infrastrukturom;

- komunalna oprema;

- druge posebnosti i vrijednosti.

Najmanji prostorni obuhvat za koji se utvrđuju lokalni uvjeti je ulični potez ili dio uličnog poteza koji čini prostornu cjelinu ili urbani blok - zonu omeđenu javnom površinom.

Lokacijski uvjeti su kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu zahvata u prostoru utvrđeni lokacijskom dozvolom ili rješenjem o uvjetima građenja na temelju dokumenta prostornog uređenja, ovoga Zakona i posebnih propisa,


PRIJEDLOG PLANA


215

program osnovne namjene - odnosi se na sve gradnje osim stanovanja koje su regulirane posebnim propisima kao što su: škole, vrtići, vjerske građevine, zdravstvene ustanove, građevine s posebnim tehnološkim zahtjevima i sl.;

prirodni teren - neizgrađena površina zemljišta (građevne čestice), uređena kao zelena površina bez podzemne ili nadzemne gradnje i natkrivanja, parkiranja, bazena, teniskih igrališta i sl.;

postojeća katastarska čestica - čestica evidentirana katastarskim planom;

građevna čestica - čestica oformljena za gradnju građevina;

Građevna čestica je čestica zemljišta s pristupom na prometnu površinu koja je izgrađena ili koju je u skladu s uvjetima prostornog plana planirano utvrditi oblikom i površinom od jedne ili više čestica zemljišta ili njihovih dijelova te izgraditi, odnosno urediti,

koridor ulice - površina između regulacijskih linija ulice - "građevna čestica ulice";

građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, svrhovito izveden od građevnih proizvoda sa zajedničkim instalacijama i opremom, ili sklop s ugrađenim postrojenjem, odnosno opremom kao tehničko – tehnološka cjelina ili samostalna postrojenja povezana s tlom, te s tlom povezan sklop koji nije nastao građenjem, ako se njime mijenja način korištenja prostora,

Složena građevina je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina,

Zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukturne građevine (trafostanice, pothodnici, mostovi i sl. građevine),

uporabljiva građevina jest ona građevina za koju je izdana uporabna dozvola, građevina za koju se ne izdaje uporabna dozvola ako je izgrađena na temelju i u skladu s potvrđenim glavnim projektom ili drugim odgovarajućim aktom tijela državne vlasti i svaka druga građevina koja je prema ZOG-u s njom izjednačena. Uporabna dozvola je upravni akt na temelju kojeg se izgrađena građevina smije početi koristiti.

građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstrukterski, instalaterski, završni, te ugradnja građevnih proizvoda, postrojenja ili opreme) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, uklanja i održava postojeća građevina,

samostojeća građevina - građevina koja sa svih strana ima neizgrađeni prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu); uz građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina;

ugrađena građevina - građevina koje se dvije strane nalaze na međama građevne čestice, a s drugih strana ima neizgrađeni prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu); uz građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina;

poluugrađena građevina - građevina koje se jedna strana nalazi na međi građevne čestice, a s drugih strana ima neizgrađeni prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu); uz građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina;


PRIJEDLOG PLANA


216

niz (skupna građevina) - građevna cjelina od najmanje tri međusobno prislonjene građevine približno jednakih gabarita i oblikovanja, gradnja, rekonstrukcija, dogradnja ili nadogradnja koje uvjetuje cjelovito rješenje građevne cjeline;

blok – dio gradskog prostora definiran sa svih strana uličnom mrežom ili drugom javnom gradskom površinom (trg, park, javno zelenilo i sl.);

građevine i prostorije stambene namjene su stambene građevine i prostorije koje su namijenjene stanovanju, te sadrže prostorne elemente stana ili apartmana, definirane posebnim propisima, čija se namjena ovim Planom, u smislu stanovanja, u potpunosti izjednačava. Građevine stambene namjene većim su dijelom svoje površine i većim brojem funkcionalnih (stambenih ili poslovnih) jedinica namijenjene stanovanju.

Prema načinu gradnje građevine stambene namjene mogu biti obiteljske, više obiteljske, te više stambene građevine.

Pod obiteljskom građevinom, prema ovim odredbama, smatra se građevina s 3 stambene jedinice, pri čemu se i apartman smatra stambenom jedinicom.

Pod više obiteljskom građevinom prema ovim odredbama, smatra se građevina s najmanje 4, a najviše 6 funkcionalnih jedinica, pri čemu se i apartman smatra stambenom jedinicom.

Pod više stambenom građevinom,prema ovim odredbama, smatra se građevina s najmanje 7, a najviše 16 funkcionalnih jedinica, pri čemu se i apartman smatra stambenom jedinicom.

U građevinama stambene namjene mogu se graditi i prostorije poslovne namjene, u manjem dijelu ukupne površine građevine, te u manjem broju ukupnih funkcionalnih (stambenih i poslovnih) jedinica. Iznimno se u više obiteljskim građevinama s 2 funkcionalne jedinice može graditi poslovna prostorija samo u manjem dijelu ukupne površine građevine.

U građevinama stambene namjene mogu se graditi i prostorije javne i društvene namjene u manjem dijelu (maksimalno 49%) ukupne površine građevine (upravne, socijalne, zdravstvene, predškolske, kulturne, vjerske i slične namjene),

Pomoćnom građevinom prema ovim odredbama, smatra se građevina za smještaj vozila - garaža, spremište, drvarnica i slična građevina koja ne predstavlja uređenje okućnice, a koja se gradi na građevnoj čestici namijenjenoj gradnji osnovne građevine neke druge namjene.

Pomoćnom građevinom smatra se i cisterna, spremnik UNP kapaciteta do 5m3, sabirna jama i slična građevina, ukoliko je njena visina na najnižoj točki konačno poravnatog terena uz građevinu viša od 1m.

novogradnja je izgradnja nove građevine na mjestu gdje prije nije bilo nikakve građevine ili je postojala, ali je uklonjena.

Novogradnjom se smatra i ponovna izgradnja, od temelja onih zgrada koje su potpuno srušene zbog ratnih razaranja ili su bile toliko oštećene da su se morale potpuno srušiti.


PRIJEDLOG PLANA


217

Novom izgradnjom ceste ili željezničke pruge smatra se potpuno izgrađen donji ili gornji stroj s potpunim prosijecanjem nove trase, ili s djelomičnim korištenjem stare trase, pri čemu se potpuno mijenja donji stroj.

Postojeća građevina je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji s njom izjednačena.

adaptacija jest sanacija i svako drugo izvođenje radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za uporabljivu građevinu, ali kojim se radovima ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena,

Održavanje građevine je izvedba građevinskih i drugih radova radi očuvanja bitnih zahtjeva za građevinu tijekom njezinog trajanja, kojima se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena,

Rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za postojeću građevinu i/ili kojima se mijenja usklađenost postojeće građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.),

interpolacijom se smatra gradnja na građevnoj čestici koja se nalazi u kontinuirano izgrađenom uličnom potezu, odnosno pretežito dovršenom predjelu;

• građevine koja je dvjema i/ili trima stranama vezana uz susjedne postojeće i/ili planirane građevine - ugrađena građevina (građevina u nizu),

• građevine koja je samo jednom stranom vezana uz susjedne postojeće i/ili planirane građevine– polu ugrađena građevina.

ugrađena/polu ugrađena građevina jest ona građevina koja je najmanje 1/3 svojih stranica vezana uz susjedne građevine.

Zamjenska građevina je nova građevina izgrađena na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine,

korisna površina stana je podna površina stana mjerena unutar zidova stana.

tlocrtna površina (TP) - površina dobivena vertikalnom projekcijom svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih nadzemnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključujući nadzemni dio podruma i nadstrešnicu;

Visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m,

Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena),

Građevinska (bruto) površina zgrade je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) uključivo površine lođe, vanjskih stubišta, balkone i terase, određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapete i ograde,


PRIJEDLOG PLANA


218

koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) - odnos građevinske (bruto) površine građevina i površine građevne čestice, osim kad je urbanim pravilima određeno da se ki izračunava s omjerom BRP-a samo nadzemnih etaža;

koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) - odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice (zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže);

tavan – dio građevine isključivo ispod kosog krovišta bez nadozida, bez namjene, s minimalnim otvorima za svjetlo i prozračivanje;

krovna kućica – dio krovne konstrukcije u potkrovlju iznad ravnine krovne plohe; ukupna dužina krovnih kućica može biti do trećine dužine pripadajućeg pročelja građevine;

balkoni, lođe, istaci i sl. – dijelovi građevine, u višim etažama, konzolno izbačeni izvan građevnog pravca prizemlja najviše 1,5m;

- balkoni su otvoreni dijelovi građevine;

- lođe su otvoreni natkriveni dijelovi građevine;

- istaci su zatvoreni dijelovi građevine izvan građevnog pravca;

vijenac građevine – gornja kota stropne konstrukcije najviše etaže građevine.

Ceste

Prometna površina je površina javne namjene, nerazvrstana cesta, površina u vlasništvu vlasnika građevne čestice ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza u svrhu pristupa do građevne čestice,

javne ceste su opće dobro i na njima se ne može stjecati pravo vlasništva niti druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi.

cesta je svaka javna cesta, ulice u naselju i nerazvrstane ceste na kojima se obavlja promet,

javna cesta je površina od općeg značenja za promet kojom se svatko može slobodno koristiti uz uvjete određene Zakonom i koju je nadležno tijelo proglasilo javnom cestom,

kolnik je dio cestovne površine namijenjen u prvom redu za promet vozila, s jednom prometnom trakom ili više prometnih traka,

prometna traka je obilježeni ili neobilježeni uzdužni dio kolnika čija je širina dovoljna za nesmetan promet jednog reda motornih vozila u jednom smjeru

nogostup je posebno uređena prometna površina namijenjena za kretanje pješaka, koja nije u razini s kolnikom ceste ili je od kolnika odvojena na drugi način,

bankina je učvršćeni ili neučvršćeni bočni dio krune ceste između kolnika i ruba krune na obje strane kolnika. Osigurava bočnu stabilnost kolničkoj konstrukciji. Bankina ne služi za promet ali se koristi za smještaj prometne signalizacije i sigurnosne opreme.

priključak i prilaz na javnu cestu smatra se spoj javne ceste i svih površina s

kojih se vozila izravno uključuju u promet na javnu cestu.


PRIJEDLOG PLANA


219

3. OBRAZLOŽENJE

3.1. POLAZIŠTA, CILJEVI I ZADACI Primarni razlozi za III. (treće) izmjene i dopune GUP-a su usklađenje s novim Zakonom o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17) i Zakonom o gradnji (NN 153/13, 20/17), potreba za propisivanjem mjera po završetku procesa legalizacije bespravnih objekata kao i usklađenje s Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Rovinja-Rovigno (Sl. glasnik Grada Rovinja-Rovigno 9a/05, 06/12, 01/13-pročišćeni tekst, 07/13, 07/13 –ispravak, 03/17 i 07/17-pročišćeni tekst) te Prostornog plana Istarske županije (Sl. novine Istarske županije 2/02, 1/05, 4/05, 14/05-pročišćeni tekst, 13/12 i 9/16).

Osnovni zadaci se odnose na: - Usklađenje sa osnovnim zakonima koji obrađuju problematiku prostornog

planiranja (Zakon o prostornom uređenju, Zakon o gradnji),

- Usklađenje s planovima šireg područja (III. Izmjene i dopune PPUG-a te uz to povezana potreba izrade IV. Izmjena i dopuna PPUG-a),

- Usklađenje sa zakonima koji izravno utječu na prostorno planiranje/ uređenje (Zakon o zaštiti prirode, Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara),

- Usklađenje sa zakonima koji utječu na rješenja prostornog plana (Zakon o cestama, Zakon o vodama, Zakon o komunalnom gospodarstvu, Zakon o održivom gospodarenju otpada, Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, Zakon o šumama, Zakon o poljoprivrednom zemljištu i dr.),

- Analiza posljedica primjene Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, te utvrđivanje mjera sanacija,

- Usklađenje i oblikovanje Odredbi za provođenje u svrhu olakšanja te što jednostavnije i jasnije provedbe GUP-a,

- Izmjene i dopune Odredbi za provođenje i plana namjene površina u svrhu realizacije projekata od javnog i društvenog interesa Grada Rovinja-Rovigno,

- Analiza prometnog sustava te predlaganje novih rješenja u svrhu racionalnijeg planiranja i prihvatljivije realizacije pojedinih rješenja (koridori prometnica) te ostalih elemenata komunalne infrastrukture,

- Analiza pojedinačnih zahtjeva za promjenu namjene površina te prihvaćanje onih zahtjeva koji su prihvatljivi s aspekta javnog interesa Grada te onih koji ne narušavaju osnovne razvojne ciljeve i strategiju prostornog razvoja Grada Rovinja-Rovigno,


PRIJEDLOG PLANA


220

3.2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA Temeljem u Odluci o izradi određenih Ciljeva i programskih polazišta plana, ovim Izmjenama i dopunama GUP-a Grada Rovinja-Rovigno izrađene su slijedeće izmjene i dopune:

3.2.1. USKLAĐENJE SA ZAKONOM O PROSTORNOM UREĐENJU (NN 153/13, 65/17) I ZAKONOM O GRADNJI (NN 153/13, 20/17)

Usklađena je terminologija prostornog planiranja kroz uvođenje novih, zakonom određenih definicija, novih termina koji su uvedeni Zakonom o gradnji te ostalim pod zakonskim aktima koji su u skladu s navedenim zakonima. Pojmovnik koji je sada bio kao prilog ugrađen je na početak Odredbi za provedbu plana. Kako je novim zakonskim rješenjima ukinut termin , odnosno kategorija detaljnog plana uređenja, ovim planom to je izmijenjeno. Posebno su određeni pojmovi koji su se tijekom provođenja GUP-a pokazali kao neodređeni i/ili nejasni (kao npr. ravni krov, bazen na krovu, kosi teren, uređenje terena, prirodni teren, građenje na granici, krovne „kućice“, i sl). U skladu sa zakonskim rješenjima. U Odredbama su jasno razdvojene smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja od uvjeta izravne provedbe GUP-a temeljem Odredbi, odnosno za prostore za koje ne postoji obveze izrade urbanističkih planova uređenja. U GUP-U su posebno usklađeni korišteni pojmovi koji se određuju ostalim posebnim zakonima (Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, Zakon o zaštiti prirode, Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina i ostali) i dr.

3.2.2. USKLAĐENJE S III. IZMJENOM I DOPUNOM PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA ROVINJA - ROVIGNO

Početkom 2017. godine usvojene su III. izmjene i dopune PPUG-a. Kako GUP treba biti u skladu s tim planom kao planom šireg područja, potrebno je sve elemente koji su u GUP-u blaže određeni uskladiti s rješenjima iz tog plana. Slijedeći navedeno izmijenjeni su sljedeći elementi: - obveza izrade UPU- a za prostore urbane preobrazbe iz članka 251. PPUG-a, te

s tim u svezi usklađenje kartografskog priloga 4.2 Područja primjene posebnih mjera zaštite – PlanovI,

- obveze izrade ostalih urbanističkih planova u Odredbama GUP-a i kartografskm prilogu 4.2 Područja primjene posebnih mjera zaštite – Planovi,

- usklađenje s člankom 188. PPUG, a vezano za pomorski promet, odnosno izdvojena lučka područja luke otvorene za javni promet unutar područja GUP-a,

- Te sve ostale promjene potrebne za usklađenje s PPUG-om.


PRIJEDLOG PLANA


221

3.2.3. POTREBA IZRADE IV. IZMJENA I DOPUNA PPUG-A ROVINJ-ROVIGNO

Temeljem Odluke o izradi izmjene i dopune GUP-a koje se odnose na uređenje prostora urbane preobrazbe – zona tvornica Mirna Rovinj, izvršena je analiza mogućnosti prenamjene ovog prostora temeljem zahtjeva pravne osobe koja je vlasnik navedene tvornice u zonu s pretežito turističkom namjenom. Temeljem analiza mogućnosti te ograničenja koje postoje na navedenoj lokaciji izvršeno je usklađenje oba strateška dokumenta Grada Rovinja-Rovigno u skladu s jasnim strateškim opredjeljenjima Grada. Kao osnovni preduvjet početka realizacije neke druge namjene na ovom prostoru određen je početak proizvodnje u tvornici konzervi na nekoj drugoj lokaciji na prostoru Grada Rovinja. Uz navedeno usklađenje izvršen je i čitav niz usklađenja GUP-a i PPUG-a kako bi se zadržala zakonski određena hijerarhija planova, odnosno da rješenja, odnosno uvjeti uređenja čestica i građevina koja su predložena u Izmjenama i dopunama GUP-a ne bi bila blaža od istih rješenja u IDPPUG-a.

3.2.4. UTVRĐIVANJE POSLJEDICA ZAKONA O POSTUPANJU S NEZAKONITO IZGRAĐENIM ZGRADAMA (NN 86/12, 143/13 I 65/17) TE UTVRĐIVANJE MJERA SANACIJA

Nakon analiza posljedica primjene Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, izvršen je čitav niz izmjena i dopuna Odredbi za provedbu, odnosno za pojedine prostore u Gradu određene su mjera sanacije, odnosno utvrđene su iznimke od pravila koje bi smanjile na minimum utjecaj nezakonito izgrađenih zgrada na daljnje uređenje prostora.

3.2.5. USKLAĐENJE SA ZAKONOM O ZAŠTITI PRIRODE (NN 80/13) I ZAKONOM O ZAŠTITI OKOLIŠA (NN 80/13, 153/13 I 78/15)

Sve promjene koje su iskazane u zahtjevima za izradu Izmjena i dopuna GUP-a koje je podnijela Agencija za zaštitu prirode, odnosno Uprava za zaštitu prirode Ministarstva zaštite okoliša i energetike unesene su u izmjene i dopune Odredbi za provedbu te su prikazane i na kartografskom prikazu 4.1. Uvjeti korištenja i područja primjene posebnih mjera zaštite


PRIJEDLOG PLANA


222

4.1. Uvjeti korištenja i područja primjene posebnih mjera zaštite

3.2.6. USKLAĐENJE SA ZAKONOM O ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA (NN 69/99, 151/03,157/03,100/04, 87/09, 88/10, i 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17 i 90/18

Od zadnjih izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana izdana su nova rješenja o zaštiti kulturnih dobara koja su unesena u ove Izmjene i dopune GUP-a


PRIJEDLOG PLANA


223

3.2.7. IZMJENE I DOPUNE ODREDBI ZA PROVEDBU PLANA U SVRHU IZRAVNE PRIMJENE GUP-a

Ovim Izmjenama i dopunama GUP-a izvršena je izmjena Odredbi za provedbu plana i to u dijelovima koja se odnose na izravnu primjenu plana. Odredbe su usklađene međusobno te pojednostavljene za čitanje i primjenu. To se prije svega odnosi na Poglavlje 5. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina i Poglavlje 8. Pravila građenja i uređivanja prostora Poglavlje 5 sveobuhvatno je izmijenjeno. Jednoznačno su određeni svi elementi odredbi koje se odnose na stambene građevine te je tekst Odredbi za provedbu jasno usklađen s kartografskim prikazima plana. Vezano uz katnost i visinu građevina, stambena izgradnja jasno je određena prema zonama koje su određene na kartografskom prikazu 4.3.3. „Oblici i način gradnje – Način gradnje“, a na kojem se razlikuju:

- Zona kulturno-povijesne cjeline i osobito vrijednog središnjeg dijela grada, - Zona individualne izgradnje, - Zona niske izgradnje i - zona visoke izgradnje.

Treba se naglasiti da su ovim Izmjenama i dopunama plana korigirani uvjeti određivanja visina i ukupne visine građevina kao i najveća katnost u odnosu na postojeći plan, a sve u svrhu skladnijeg i uravnoteženijeg uređenja grada. U Poglavlju 8. su propisani uvjeti uređenja prostora, kao i uvjeti sanacije prostora i/ili zaštite prostora za jasno razlikovane zone u kartografskim prikazima kao i u pojedinim Odredbama za provedbu plana i to oznakama i opisno. Svaka od Odredbi jasno je i nedvosmisleno povezana s kartografskim prikazom 4.3.2. „Pravila građenja i uređenja prostora“ koji je u cijelosti izmijenjen u odnosu na važeći plan.

Kako bi se jasno razlikovali prostori koji se uređuju izravnom primjenom Odredbi za

provedbu plana, izrađen je kartografski prikaz broj 4.2. „Područja primjene posebnih

mjera uređenja i zaštite – obuhvat prostornih planova užih područja“ na kojem su

prikazani obuhvati svih planova užih područja koji se ovim Izmjenama i dopunama

GUP-a evidentiraju unutar prostora obuhvata.

Navedeni prostori se uređuju temeljem Odredbi za provedbu donesenih planova

(označenih plavom bojom) ukoliko te odredbe nisu u suprotnosti s Odredbama GUP-

a, dok je za prostore koji su označeni ljubičastom bojom obvezno donošenje

urbanističkih planova uređenja temeljem smjernica za izradu opisanih u Odredbama

za provedbu GUP-a.

U poglavlju 12. „Mjere provedbe plana“ određene su odredbe koje predstavljaju izuzetak od prije navedene obveze i to za prostor sjevernog dijela Sjeverne luke – Valdibora – uređenje plaže i komunalne luke te turističkih zona (T1) određenih u kartografskom prikazu na kopnenom dijelu obuhvata plana te na otocima Sveta Katarina i Sveti Andrija.


PRIJEDLOG PLANA


224

4.2. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite


PRIJEDLOG PLANA


225

4.3.2. Pravila građenja i uređenja prostora


PRIJEDLOG PLANA


226

4.3.3. Oblici i način gradnje – Način gradnje


PRIJEDLOG PLANA


227

3.2.8. PROMJENE NAMJENE I KORIŠTENJA PROSTORA U SVRHU REALIZACIJE PROJEKATA OD JAVNOG I DRUŠTVENOG INTERESA

3.2.8.1. IZMJENE I DOPUNE OBALNOG I MORSKOG DIJELA PROSTORA UVALE VALDALISO

VAŽEĆI PLAN - 2013.GODINE III. IZMJENE I DOPUNE – 2018.

Namjena površina na kopnenom i morskom dijelu uvale Valdaliso izmijenjena je na način da se na kopnenom dijelu umjesto namjene R4 (prirodna plaža) prostor plaže namjenjuje kao R6 (polu uređena plaža), te da je oznaka za plažne objekte (R5) pozicionirana na stvarno mjesto. Namjena u moru doživjela je veću promjenu, jer se ispravila pogreška iz važećeg plana na kojoj je u uvali Valdaliso naznačeno pristanište za lokalne linije kao i načelna trasa prometovanja lokalnih brodskih linija. U uvali je označeno mjesto potencijalnog sidrišta u skladu s istraživanjem Lučke uprave, te označen prostor rekreacije u moru (R7). Sve navedene promjene su praćene i izmjenama i dopunama u Odredbama za provođenje plana: Odredba 17. i Odredba 131.:


PRIJEDLOG PLANA


228

3.2.8.2. IZMJENE I DOPUNE OBALNOG I MORSKOG DIJELA SJEVERNE LUKE -VALDIBORA (KOMUNALNA LUKA SAN PELAGIO I KUPALIŠTE)

VAŽEĆI PLAN – 2013. GODINE III. IZMJENE I DOPUNE – 2018.

Namjena površina u sjevernom dijelu Sjeverne luke – Valdibora izmijenjena je u skladu s idejnim rješenjem za uređenje komunalne luke San Pelagio i kupališta Porton Biondi. Planom namjene površina određuju se načelna mjesta i oblici uređene plaže (R3), plažnih objekata (R5), prostor javnog parkirališta (P), te javnih zelenih površina javni park (Z1) i gradska park – šuma (zaštićene park-šume) (Z2) Sve navedene promjene su praćene i izmjenama i dopunama u Odredbama za provođenje plana: Odredba 17., Odredba 120., Odredba 152a. i Odredba 171.


PRIJEDLOG PLANA


229

3.2.8.3. PRESELJENJE AUTOBUSNOG KOLODVORA IZ ZONE BIVŠI ISTARSKI BOKSITI U ZONU PARKIRALIŠTA NA CONCETTI


Ovim izmjenama i dopunama određuje se nova lokacija autobusnog kolodvora na mjestu današnjeg parkirališta na Concetti. U skladu s programskim elementima utvrđuju se i detaljni uvjeti smještaja kolodvora i zgrade garaže te u skladu s tim izvršiti korekcija namjene površina, kao i izmjena i dopuna Odredbe 84.: i dio Odredbe 126.: Preseljenjem autobusnog kolodvora za zonu „Bivši Istarski boksiti“ odnose se smjernice iz Odredbe 12. i dijelovi Odredbe 114-a.


PRIJEDLOG PLANA


230

3.2.8.4. ZONA TVORNICE MIRNA ROVINJ U SJEVERNOJ LUCI – VALDIBORA

VAŽEĆI PLAN – 201E. GODIJNE III. IZMJENE I DOPUNE – 2018.

Na prostor tvornice Mirna Rovinj, odnose se smjernice iz Odredbe 12., a usklađivanjem PPUG-a Rovinj-Rovigno i GUP-a Rovinj-Rovigno vrijede dijelovi smjernica i uvjeti iz Odredbe 114b. 3.2.8.5. LACOSERCIO - LAMANOVA


Izvršena je korekcija dijela planiranih i postojećih prometnica u predjelu između postojećih naselja Lacosercio i Lamanova, a sve vezano uz rješenja iz usvojenog Urbanističkog plana uređenja Lacosercio istok.


PRIJEDLOG PLANA


231

3.2.8.6. AVENIJA RUĐERA BOŠKOVIĆA - LACOSERCIO Izvršena je korekcija plana namjene površina unutar prostora koji je planiran u usvojenom Urbanističkom planu uređenja Lacosercio istok. Uz planiranu internu prometnicu, GUP-om se određuje i zaštitni zeleni pojas uz Aveniju Ruđera Boškovića. Dosadašnja planirana namjena M1-1 koja se odnosila na prostore koji se detaljno planiraju posebnim Gradskim Programima namjena ovim Izmjenama i dopunama je M1, jer je taj Program realiziran kroz usvojeni urbanistički plan. Oznakom P određeno je i mjesto javnog parkirališta u funkciji rasterećenja središnjih gradskih parkirališta u Sjevernoj luci.

VAŽEĆI PLAN – 2013. GODINE III. IZMJENE I DOPUNE -2018.

3.2.8.7. KOREKCIJE OBUHVATA GOSPODARSKOG DIJJELA ZONE GOSPODARSKE NAMJENE GRIPOLE – SPINE


U kartografskom dijelu izvršena je korekcija granice u skladu s UPU-om Gripole Spine.Unutar zone poslovne namjene na području obuhvata UPU-a Gripole Spine, omogućuje se ovim Izmjenama i dopunama GUP-a smještaj i građevina proizvodne namjene koja je određena u Odredbi 15. a vrijede i dijelovi smjernica i uvjeta iz Odredbe 133.:


PRIJEDLOG PLANA


232

3.2.8.8. BENZINSKA POSTAJA U ULICI BRAĆE BOŽIĆ

VAŽEĆI PLAN – 2013. GODINE III. IZMJENE I DOPUNE- 2018.

Postojeća benzinska postaja u Ulici braće Božić unesena je kao oznaka BP na mjestu na kojem se nalazi. Uvjeti i smjernice određene su u Odredbi 87. 3.2.8.9. KOREKCIJA NAMJENE U ULICI MATTEA BENUSSIJA


Izvršena je korekcija namjene iz D8 (vjerska) u M1 (mješovita, pretežito stambena namjena) u svrhu usklađenja sa situacijom u naravi. Za to područje vrijede uvjeti i smjernice iz Odredbe 115.


PRIJEDLOG PLANA


233

3.2.8.10. PROSTOR ŠKOLE JURJA DOBRILE

VAŽEĆI PLAN -2013. GODINE III. IZMJENE I DOPUNE -2018.

Izmjena je izvršena u skladu sa dugogodišnjim zahtjevima za usklađenjem stvarne situacije na terenu unutar u GUP-u određene namjene D5 na području osnovne škole Jurja Dobrila. Na dijelu gdje se nalaze postojeće zgrade, ovim Izmjenama i dopunama određuje se zona mješovite namjene (M1). Ta zona se nalazi u zoni individualne izgradnje za koju vrijede uvjeti iz Odredbe 49., a za planiranu namjenu određuju se pravila iz Odredbe 116. Dio D5 zapadno od namjene M1 namjenjuje se u javno parkiralište P, koje će se urediti za posjetitelje škole, i športskih borilišta u neposrednoj blizini. Dio D5 istočno od namjene M1 namjenjuje se u R1, te postaje sastavni dio sportsko rekreacijskog kompleksa nogometnog centra Valbruna.


PRIJEDLOG PLANA


234

3.2.8.11. KOREKCIJE GRANICA ZONA UNUTAR PROSTORA DPU-a –

TURISTIČKE ZONE ˝MONTE MULINI˝ U ROVINJU-ROVIGNO

VAŽEĆI PLAN -2013. GODINE III. IZMJENE I DOPUNE – 2018.

U ovim Izmjenama i dopunama izvršena je korekcija granica zone Z1 i T1 u skladu sa stvarnim stanjem te rješenjima iz DPU-a turističke zone Monte Mulini. U kartografski prikaz namjene i korištenja površina uvrštene su i namjene T4 info centar („Aquatel-centralna recepcija“) i LN -kopneni dio luke nautičkog turizma Rovinj I –(ACI marina)


PRIJEDLOG PLANA


235

3.2.8.12. PARKIRALIŠTE U ZONI MONVI – CUVI I CENTENER

VAŽEĆI PLAN - 2013. GODINE III. IZMJENE I DOPUNE – 2018.

U kartu namjene površina uvrštena je oznaka P – parkiralište na području Centenera, a zona Uređaja za pročišćavanje Cuvi povećana je kako bi sve građevine (trafostanica, garaža i parkiranje) bile unutar zone IS sukladno projektnoj dokumentaciji za zonu. 3.2.8.13. UREĐAJ ZA PROČIŠĆAVANJE CUVI



PRIJEDLOG PLANA


236

3.2.8.14. ŠKARABA – PUNTA CORRENTE


VAŽEĆI PLAN - 2013. GODINE

III. IZMJENE I DOPUNE – 2018.

Na prostoru Škarabe izvršene su izmjene i dopune u planu namjene površina koje se odnose na lokacije plažnih objekata (R5), na definiranje polu uređene plaže na Punta Corrente, kao i zone rekreacije u moru (R7). Za postupanje na ovom prostoru vrijede dijelovi Odredbe17. te dijela Odredbe 131.:


PRIJEDLOG PLANA


237

3.2.8.15. SVETA KATARINA


Na otocima Sveta Katarina i Sveti Andrija, na kojima su GUP-om redefinirane zone T1, obvezna je izrada UPU-ova. Opća pravila uređenja te smjernice za izradu tih planova određene su Odredbom 118. Uz navedene izmjene, prostor otoka dopunjen je i namjenama R6 – polu uređena plaža i R7 – sport i rekreacija u moru. 3.2.8.16. SVETI ANDRIJA I MAŠKIN


Kako bi se omogućila rekonstrukcija postojećih građevina na otoku Maškin, a u skladu s razvojnim planovima korisnika, unesene su korekcije u Odredbu 121., a na kartografskom prikazu su određena mjesta plažnih objekata – R5, zone polu uređenih plaža – R6, kao i zona sporta i rekreacije u moru – R7.


PRIJEDLOG PLANA


238

3.2.8.17. BP, P, T4 MONFIORENZZO I GRIPOLE



U svrhu što racionalnijeg planiranja prostora, na prostorima planiranih benzinskih postaja uvode se i druge osnovne namjene tako da se unose slijedeće korekcije u razvojnim planovima korisnika, unesene su korekcije u Odredbu 87. Također se korigira i Odredba 133. u dijelu koji se odnosi na predmetne lokacije:


PRIJEDLOG PLANA


239

3.2.9. PROMETNI SUSTAV

Ovim Izmjenama i dopunama izvršena je detaljna provjera sustava cestovnog, željezničkog i pomorskog prometa. Analiziran je sustav prometnica planiranih dosadašnjim GUP-om. Ispitana su prometna rješenja te izvršena provjera propisanih poprečnih profila pojedinih prometnica. Sustav prometnica, te poprečni profili prometnica određeni su u tumaču na kartografskom prikazu 3.1. „Prometni sustav“

GUP – 2013. godine

III. izmjene i dopune GUP-a – 2018.. godine


PRIJEDLOG PLANA


240

Sustav prometnica vidljiv je na kartografskom prikazu:

Te je određen Odredbama: 75., 76., 77., Posebna pažnja posvećena je problemu prometa u mirovanju, odnosno rezervaciji prostora za izgradnju parkirališta, garažnih kuća i garaža unutar prostora GUP-a. Odredbama za provedbu plana određeni su uvjeti za pješački i biciklistički promet


PRIJEDLOG PLANA


241

Pomorski promet revidiran je i usklađen sa Županijskim prostornim planom te Prostornim planom uređenja Grada Rovinja-Rovigno te je vidljiv na kartografskom prikazu, u tumaču te u Odredbama za provođenje plana: Odredba 89.


PRIJEDLOG PLANA


242

3.2.10. USKLAĐENJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

Ovim izmjenama i dopunama GUP-a u cijelosti su revidirani kartografski prikazi




3.5. Pošta i telekomunikacije 1:10.000 Uneseni su prije svega podaci koji su službeno dostavila javno pravna tijela, a odredbe koje su izmijenjene prikazane su u poglavlju 1.2. Pregled zahtjeva javnopravnih tijela s komentarom stručnog izrađivača.

3.2.11. USKLAĐENJE S IZMIJENJENOM ZAKONSKOM REGULATIVOM

GUP je donesen prije stupanja na snagu niza novih zakona kao i Izmjena i dopuna zakona. Stupanjem na snagu tih zakona pojavila se potreba za cjelovitim usklađenjem GUP-a s odrednicama navedenih zakona. To su prije ostalih slijedeći zakoni:

- Zakon o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14) - Zakon o vodama („Narodne novine“ br. 153/09, 63/11, 130/11, 53/13 i

14/14) - Zakon o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“ br. 36/95, 70/97,

128/99,57/00, 129/00,59/01,26/03-pročišćeni tekst, 82/04,110/04 – Uredba, 178/04, 38/09, 79/09 i 153/09, 49/11, 144/12, 94/13, 147/14 i 36/15)

- Zakon o održivom gospodarenju otpada (NN 94/13 i 73/17) - Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 85/15 i 121/16) - Zakon o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07, 88/10, 30/14, 89/14 i

152/14); - Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 39/13, 48/15);

3.2.12. TRANSFORMACIJA GRAFIČKIH PRILOGA GUP-a U NOVI KOORDINATNI SUSTAV

Prilikom izrade III. izmjene i dopune GUP-a bilo je potrebno sve kartografske prikaze uvesti u novi koordinatni sustav (novu kartografsku projekciju HTRS96/TM na elipsoidu GRS80) kako bi bili usporedivi s kartografskim prikazima građevinskog područja Rovinj iz PPUG-a.

3.2.13. OSTALO

Ovim Izmjenama i dopunama GUP-a usklađeni su i manji detalji namjene površina u svrhu jasnijeg tumačenja plana, odnosno lakše identifikacije pojedinih zona te mogućnosti preciznijeg davanja uvjeta za pojedine prostore. Uz to, u dijelu naselja Štanga, odredbama za provedbu osigurana je mogućnost izgradnje više stambenih zgrada u okviru sustava POS-a.

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_07_68_2066.html




PRIJEDLOG PLANA


243

Ovim odredbama također je omogućeno uređenje dijela javnih površina u širem području zaštićenog geološkog spomenika prirode – Kamenolom Fantazija koji je unutar obuhvata GUP-a.

3.2.14. ODREDBE ZA PROVEDBU PLANA - TEME OD INTERESA ZA UREĐENJE GRADA – RJEŠENJA ZA JASNIJU I JEDNOSTAVNIJU PROVEDBU PLANA

Ovim Izmjenama i dopunama plana izvršena je sveobuhvatna revizija Odredbi za provedbu plana, sve u svrhu jasnije i jednostavnije provedbe plana te slijedom toga kvalitetnijeg uređenja prostora Grada. Izvršena je prije svega osnovna sadržajna promjena, tako da nakon temeljnih odredbi, koje sadrže opis osnovnih ciljeva i koncepcije plana s nizom podataka o postojećem stanju i planiranim pokazateljima, a koje su očišćene od suvišnih podataka i pokazatelja koji se ponavljaju u ostatku Odredbi, slijedi temeljito revidirani Pojmovnik korištenih izraza – termina iz prostornog i urbanističkog planiranja koji je prije svega usklađen sa odredbama Zakona o prostornom uređenju i Zakona o gradnji te ujedno i s odredbama prostornih planova: Prostornim planom uređenja Grada Rovinj-Rovigno (PPUG) i Prostornim planom Istarske županije (PPIŽ). Nakon toga slijede Odredbe u skladu s Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova. U Pojmovniku su definirani svi najvažniji pojmovi i definicije koji se pojavljuju u nastavku u Odredbama. To se prije svega odnosi na: definicije etaža građevina (zgrada), definicija vrsta građevina stambene namjene, načina gradnje i oblikovanja građevine te svih ostalih lokacijskih uvjeta koji se pojavljuju prije svega u poglavlju 8. Pravila građenja i uređenja prostora. Uz navedeno uvedeni su i novi pojmovi: zona individualne izgradnje, koeficijent iskoristivosti k-is nadzemni za zonu niske izgradnje (K-is= omjer građevinske bruto površine svih zgrada na čestici i površine građevne čestice) te veći nagib terena kod definicije kosog terena. Time se svela na minimum mogućnost različitog tumačenja i korištenja pojedinih Odredbi prilikom neposredne provedbe plana. Važno je istaknuti da je sve usklađeno s PPUG-om koji se donosi u istom postupku tako da neće postojati mogućnost neusklađenosti ova dva plana. U poglavlju: 1.Uvjeti određivanja razgraničavanja površina javnih i drugih namjena; 1.1.Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene, izvršene su temeljite izmjene u dijelu koji se odnosi na namjene u moru (morske luke i rekreacija u moru) dok je kod drugih odredbi izvršeno usklađivanje, odnosno manje tehničke izmjene i dopune. Poglavlje 2. Uvjeti uređivanja prostora za građevine od važnosti za županiju i državu, usklađeno je s istim poglavljima u PPUG-u i PPIŽ-u.


PRIJEDLOG PLANA


244

U poglavlju 3. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti jasnije su određene granične vrijednosti građevnih čestica za sve vrste gospodarskih namjena, a dijelovi postojećih odredbi uvršteni su u odredbe u poglavlju 8. Isti postupak primijenjen je i u poglavlju 4. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti. Poglavlje 5. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina sveobuhvatno je izmijenjeno. Jednoznačno su određeni svi elementi odredbi koje se odnose na stambene građevine te je tekst Odredbi za provedbu jasno usklađen s kartografskim prikazima plana. Vezano uz katnost i visinu građevina, stambena izgradnja jasno je određena prema zonama koje su određene na kartografskom prikazu 4.3.3. „Oblici i način gradnje – Način gradnje“, a na kojem se razlikuju:

- Zona kulturno-povijesne cjeline i osobito vrijednog središnjeg dijela grada, - Zona individualne izgradnje, - Zona niske izgradnje i - zona visoke izgradnje.

Treba se naglasiti da su ovim Izmjenama i dopunama plana pobliže objašnjeni uvjeti određivanja visina i ukupne visine građevina u odnosu na postojeći plan, a sve u svrhu skladnijeg i uravnoteženijeg uređenja grada. Navedene promjene prikazane su u preglednoj tablici u nastavku.


PRIJEDLOG PLANA


245

TABLICA: U V J E T I G R A D NJ E - GRAĐEVINE STAMBENE NAMJENE

1.1A, 1.1B, 1.1C 1.2. 3.1. 1.3. 1.4.

49.

KULTURNO-POVIJESNA CJELINA +

OSOBITO VRIJEDNI SREDIŠNJI DIO GRADA KPC + OVS

ZONA I N V I D V I D U A L N E

IZGRADNJE max 3 nadzemne etaže

ZONA N I S K E IZGRADNJE

max 4 nadzemne etaže

ZONA V I S O K E IZGRADNJE

max 5 nadzemnih etaža

KATNOST I VISINA

N e r a z l i k u j e m o r a v n i i k o s i t e r e n RAVNI TEREN KOSI TEREN RAVNI TEREN KOSI TEREN

Zadržavaju se postojeće; Sve sukladno konzervatorskim uvjetima

Po+P+1K+Pk v=7,00 m V=ovisi o nagibu krova

Po+P+1K+Pk v=9,00 8,50 m V=12,50 12,00 m

Po+P+2K+Pk v=10,50 9,50 m V=14,00 13,00 m

Po+S+2K+Pk Po+S+1K+Pk Po+P+2K+Pk v=12,50 10,50 m V=16,00 14,00 m

Po+P+3K+Pk v=13,50 12,50 m V=17,00 16,00 m

Po+S+P+3K+Pk Po+S+P+2K+Pk Po+P+3K+Pk v=15,50 13,50 m V=19,00 17,00 m

OBITELJSKE 56-b. 54. 56-a. 57.

do 3 funkc. jed.

SS

Pgč = 200-500 m2 k-ig < 100% Šgč > 14 12 m

Pgč = 500-2000 m2 k-ig min 80 m2

k-ig ≤ 0,3 k-ig P.U. Po ≤ 0,7 k-is ≤ 0,8 nadzemno Šgč > 14 m

Pgč = 420-2000 m2 k-ig min 80 m2

k-ig max: 40% Pgč za Pgč=420-700 m2 = 40% Pgč za Pgč=701-2000 m2 = 30% Pgč k-ig P.U. Po ≤ 0,7 k-is ≤ 1,2 Šgč > 14 m za nove gč Šgč = zadržava se za postojeću gč

Iznimno za POSTOJEĆU OBITELJSKU

GRAĐEVINU rekonstrukcija prema odredbi 56-a.

(za zonu NISKE izgradnje) D

Pgč = 150-400 m2 k-ig < 100% Šgč > 12 10 m

Pgč = 420-1200 m2 k-ig min 60 m2


Pgč = 350-500 m2 k-ig min 60 m2

k-ig ≤ 0,4 k-ig P.U. Po ≤ 0,7 k-is ≤ 1,2 Šgč > 12 m za nove gč Šgč = zadržava se za postojeću gč

S

Pgč = 150-420 m2 k-ig < 100% Šgč > 8 6 m

Pgč = 150-500 m2 k-ig min 50 m2


Pgč = 150-250 m2 k-ig min 50 m2

k-ig ≤ 0,5 k-ig P.U. Po ≤ 0,7 k-is ≤ 1,2 Šgč > 8 m za nove gč Šgč = zadržava se za postojeću gč


PRIJEDLOG PLANA


246

VIŠEOBITELJSKE 54. 56-a. 57.

4 - 6 funkc. jed.

SS

X

Pgč = 700-2000 m2 k-ig min 80 m2


Pgč = 700-2000 m2 k-ig min 80 m2

k-ig max: 40% Pgč za Pgč=700-1000 m2 = 30% Pgč za Pgč=1001-1500m2 =∑300 m2+20%Pgč >1000 m2 za Pgč=1500-2000 m2 =400 m2

k-ig P.U. Po ≤ 0,7 k-is ≤ 1,2 Šgč > 14 m

Iznimno za POSTOJEĆU VIŠEOBITELJSKU

GRAĐEVINU rekonstrukcija prema odredbi 56-a.

(za zonu NISKE izgradnje)

D

X

Pgč = 500-1200 m2 k-ig min 60 m2


Pgč = 500-1200 m2 k-ig min 60 m2

k-ig max: 40% Pgč za Pgč=500-700 m2 = 30% Pgč za Pgč=701-1000m2 = ∑210 m2+25%Pgč >700 m2 za Pgč=1000-1200 m2 =285 m2

k-ig P.U. Po ≤ 0,7 k-is ≤ 1,2 Šgč > 12 m

S

X

Pgč = 150-500 m2 k-ig min 50 m2


Pgč = 250-700 m2 k-ig min 50 m2

k-ig max: 50% Pgč za Pgč=250-500 m2 = 30% Pgč za Pgč=501-700m2 = ∑150 m2+20%Pgč >500 m2

k-ig P.U. Po ≤ 0,7 k-is ≤ 1,2 Šgč > 8 m


PRIJEDLOG PLANA


247

VIŠESTAMBENE

7 – 16 funkc. jed.

SS X X X

Pgč = 900-2000 m2 k-ig min = 0,1

k-ig max = 0,4 k-is nije određen Šgč > 30 20 m za nove gč Šgč = zadržava se za rek. postojeće građ.

D X X X

Pgč = 600-1200 m2 k-ig min = 0,1

k-ig max = 0,4 k-is nije određen Šgč > 20 14 m za nove gč Šgč = zadržava se za rek. postojeće građ.

S X X X

Pgč = 600-1200 m2 k-ig min = 0,1

k-ig max = 50% 0,35 k-is nije određen Šgč > 20 12 m za nove gč Šgč > 30 m za uglovnice Šgč = zadržava se za rek. postojeće građ.

STANCIJE

funkc. jed.

D S

X Pgč min = 1000 m2

Pgč max = nije propisana TP ≤ 200 m2

X X

UDALJENOSTI 56. 56. 57.

od regulacijskog pravca1

nova i zamjenska građevina: min. 5,00 m

min. 5,00 m u koliko UPU-om nije strože propisano

min. 5,00 m

Može i manja usklađena sa g.p. susjednih građevina u neposrednom kontaktu (ugrađene i poluugrađene građevine)

Rekonstrukcija: zadržava se postojeća ukoliko bliža od min. propisane

od susjednih g.č. Za slobodnostojeće: min. 3,00 m min. 3,00 m za P+1K+Pk (do 8,50 m) min. 4,00 m za ≥ P+2K

min.4,00 m, h/2 za P+1K+Pk min. 6,00 m, h/2 ≥ P+2K

ZELENA POVRŠINA Nije propisano 20% 20%

PRIRODNA POVRŠINA

Nije propisano 30% 30%

POMOĆNE

SS D S

Po+P v ≤ 4,00 m (kosi krov), ≤ 3,00 m (ravni krov)

TP ≤ 75 m2 gč = građevna čestica

Pgč = površina građevne čestice TP = tlocrtna površina Šgč = širina građevne čestice PUPo = potpuno ukopani podrum g.p. = građevni pravac


PRIJEDLOG PLANA


248

Jasnije su određene pomoćne građevine te lokacijski uvjeti za njih, kao i uređivanje

građevnih čestica i oblikovanje građevina. Najveća promjena u odnosu na

dosadašnje Odredbe se odnosi na jasno utvrđivanje uvjeta i graničnih vrijednosti

građevina kod gradnje ravnog krova te sve što je s tim povezano. Odredba 67.

Poglavlje 6. Uvjeti utvrđivanja trasa i površina prometne, telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže nije doživjelo znatnije izmjene i dopune, osim u dijelu koji se odnosi na pomorski promet. Prije svega izvršeno je usklađenje s planovima šireg područja i višeg reda te usklađenje Odredbi s kartografskim prikazom 3.1. „Prometni sustav“. Treba naglasiti izmjene i dopune u Odredbi 81. u kojoj je pobliže objašnjen uvjet koji se odnosi na potreban broj parkirališno garažnih mjesta na građevnoj čestici: Najmanje intervencija doživjelo je poglavlje 7. Uvjeti uređivanja posebno vrijednih i/ili osjetljivih područja i cjelina u kojem su izrađene izmjene i dopune u skladu sa zahtjevima javno pravnih tijela te nužne dopune koje su se dogodile u razdoblju od stupanja na snagu važećeg GUP-a. Poglavlje 8. Pravila građenja i uređivanja prostora doživjela je sveobuhvatne izmjene i dopune koje se jasno i nedvosmisleno povezane s kartografskim prikazom 4.3.2. „Pravila građenja i uređenja prostora“ koji je u cijelosti izmijenjen u odnosu na važeći plan. Poglavlje 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara usklađeno je sa zahtjevima javno pravnih tijela te dopunjeno promjenama koje su se dogodile od stupanja na snagu važećeg GUP-a. Usklađenje s PPUG-om i PPIŽ-om izvršeno je u poglavlju 10. Postupanje s otpadom (obrada, skladištenje i odlaganje). Poglavlje 11. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš dopunjeno je temeljem zahtjeva javno pravnog tijela u dijelu koji se odnosi na Zaštitu od štetnog djelovanja voda i mora. Poglavlje 12. Mjere provedbe plana dopunjeno je odredbama koje određuju neposrednu provedbu GUP-a do donošenje obveznih urbanističkih planova uređenja. To se odnosi na prostore:

- sjevernog dijela Sjeverne luke – Valdibora – uređenje plaže i komunalne luke te

- turističkih zona (T1) određenih u kartografskom prikazu na kopnenom dijelu obuhvata te na otocima Sveta Katarina i Sveti Andrija

Također su usklađene odredbe koje se odnose na urbanističke planove uređenja. Poglavlje 13. Mjere za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća detaljno je revidirano te usklađeno s poglavljem iz PPUG-a.


PRIJEDLOG PLANA


249

3.2.15. IZMJENA I DOPUNA POGLAVLJA OSNOVNOG PLANA: 3.3.1. „OBVEZNI PROSTORNI POKAZATELJI ZA GUP“

Kako bi se utvrdile mogućnosti i ograničenja razvoja naselja korišteni su slijedeći pokazatelji za plansko razdoblje do 2015.2025.g.: broj stanovnika – do 15 000 stalnih stanovnika procjena broja povremenih stanovnika - broj povremenih korisnika utvrđen je u PPUG Rovinj procijenjen je preko broja stanova za povremeno stanovanje, odnosno odmor i rekreaciju (1 stan za povremeno stanovanje - 3 stanovnika). 5 000 2.800X3 = 8.400 povremenih stanovnika građevinska područja naselja – veličina građevinskog područja utvrđena je PPUG Rovinja: - površina kopnenog dijela 903 ha - površina otoka 55 ha Ukupno građevinsko područje 958 ha izgrađenost građevinskog područja - izgrađenost građevinskog područja iskazana u ha te u postotku u odnosu na ukupnu površinu građevinskog područja - izgrađeni dio građevinskog područja 510,20 ha - udio izgrađenog dijela građevinskog područja 53% gustoća stanovništva - index gustoće = broj stalnih stanovnika/ha građevinskog područja korigirana gustoća stanovništva - broj korisnika prostora/ha građevinskog područja U Generalnom urbanističkom planu korištenje prostora iskazuju se brojčanim prostornim pokazateljima za gustoću stanovanja (Gst, Gust, Gbst) i gustoću

stanovništva (Gnst) tako da je:

Gst (netto) = odnos broja stanovnika i zbroja površina građevnih čestica za

stambene građevine: (M1, M1-1, M2, ST, povijesna jezgra - 15.000 stanovnika /290,42 286,55 ha) = 51,65 52,35

Korigirana gustoća na povremene stanovnike (15 000 + 5 000 8.400) / 290,42 286,55 ha = 68, 87 81,66 Gbst (brutto) = odnos broja stanovnika i zbroja površina građevnih čestica Gust i

šire stambene funkcije (gradivi dio građevinskog područja): (15.000 stanovnika / 560,77 544,35* ha) = 26,75 27,56 (*redak 38 – 34)

Gnst = odnos broja stanovnika i površine obuhvata prostornog plana: (15.000

stanovnika / 958 ha) = 15,66 Korigirana gustoća na vršno opterećenje (15 000 + 5 000 8.400) / 958 ha = 20,88 24,43 * površine koje su iskazane utvrđene su automatski (autoCAD) temeljem ucrtanih granica građevinskog područja na katastarskom mjerilu


PRIJEDLOG PLANA


250

Rovinj GUP - Osnovno korištenje i namjena površina 2015.g.

Površina u ha Naziv vrste-tipa površine prema Pravilniku o sadržaju, mjerilima .(NN, br 106/98)

Oznaka namjene

Udio (%) u GUP-u kopno

1 17, 28 22,22 Zaštićena povijesna jezgra-M1-Z (pretežito stanovanje te javne funkcije, usluge i drugo, 3 zone zaštite)

M1-Z 1,80 2,32

2 16,29 14,82 Mješovita -Pretežito poslovna namjena (sa stanovanjem) M2 1,70 1,55

3 254,51 249,51 Mješovita -Pretežito stambena (s drugim primjerenim namjenama)

M1; M1-1 26,57 26,04

4 2,34 Stancije – u gradu ST 0,24

5 290,42 286,55 Pretežito stanovanje s drugim gradskim funkcijama 30,31 29,91

6 1,77 2,26 Javna i Društvena namjena - javne funkcije D 0,18 0,24

7 1,18 1,16 Upravna namjena D1 0,12 0,12

8 1,94 1,82 Socijalna namjena D2 0,20 0,19

9 11,24 11,14 Zdravstvena namjena D3 1,17 1,16

10 2,54 2,47 Predškolska namjena D4 0,27 0,26

11 11,70 11,16 Školska namjena D5 (D4) 1,22 1,16

12 0,03 0,14 Kulturna namjena D6 0,01 0,01

13 0,79 Znanstvena institucija (R.Bošković) D7 0,08

14 3,18 3,02 Vjerska namjena D8 0,33 0,32

15 34,37 33,96 Javna i društvena namjena 3,59 3,54

16 38,41 Gospodarska - Proizvodna namjena - I (potencijalna

proizvodna zona za pretežito industrijske i/ili pretežito zanatske tvrtke )

I 4,01

17 51,44 51,50 Gospodarska - Poslovna namjena - K, pretežito uslužna -

K1, pretežito trgovačka K2 i komunalno servisna K3 I, K, K1, K2,

K3 5,37 5,38

18 26,09 29,67 Gospodarska - Turističko ugostiteljska namjena

(skupina -hoteli) i ugostiteljsko turistička namjena (informacijski objekt) i marina -kopneni dio

T1, T4, LN 2,72 3,10

19 24,45 23,92 Sportska namjena (Sportski centri i igrališta) R1 2,55 2,50

20 2,20 Rekreacijska namjena R2 0,23

21 45,43 46,53 Uređene, prirodne plaže (s plažnim objektima) i lungo mare i polu prirodne plaže

R3, R4, R5, R6

4,74 4,86

22 72,08 72,65 Sportsko-rekreacijska namjena (s prirodnim kupalištima) R 7,52 7,58

23 20,60 20,37 Javne zelene površine - Javni park Z1 2,15 2,13

24 119,03 117,35 Gradske park šume (i zaštićene 3 park šume) Z2 11,04 12,25

25 45,71 44,86 Tematski park - arboretum Z3 4,77 4,68

26 105,76 105,58 Zaštitne zelene površine Z 11,04 11,02

27 291,09 288,16 Javne i zaštitne zelene površine 30,39 30,08

28 0,00 Posebna namjena (Policija i HV) N D1 0,0

29 51,58 52,62 Cestovne površine (samo glavne ulice) i raskrižja IS 5,38 5,49

30 0,65 15,90 Javne garaže i parkirališta P, GP 0,1 1,66

31 (0,63) (0,98) Autobusni kolodvor AK Unutar M2 IS

32 3,54 3,75 Infrastrukturne površine - benzinske postaje BP 0,37 0,39

33 6,84 6,69 Površine drugih infrastrukturnih sustava IS 0,71 0,70

34 74,94 78,96 Infrastrukturni sustavi IS 7,83 8,24

35 5,83 5,77 Groblje G 0,61 0,60

36 73,35 72,37 Kultivirani mediteranski krajolik (poljoprivredne površine) MK 7,66 7,55

38 37

958,0 Sveukupno kopnenih površina unutar obuhvata GUP-a Ukupno 100,0

39 38

548,12 623,31 Prostori planirani za izgradnju i uređenje Urbano 57,22 65,06

40 39

409,88 334,69 Pretežito prirodni prostori: plaže, šume i poljoprivredno zemljište

Prirodno 42,78 34,94

37 40

(118,98) 148,55

Lučko područje Morske luke (južna i sjeverna gradska luka, 2 marine, sidrište)

L akvatorij

41 138,65 Sport i rekreacija u moru (100 metara od obale) R7 Akvatorij

42 Sveukupno morskih površina unutar obuhvata GUP-a Ukupno 100,0


PRIJEDLOG PLANA


251

4. DOKUMENTACIJA O STRUČNOM IZRAĐIVAČU 4.1 RJEŠENJE MINISTARSTVA O OBAVLJANJU DJELATNOSTI


PRIJEDLOG PLANA


252


PRIJEDLOG PLANA


253

4.2 IZVADAK IZ SUDSKOG REGISTRA


PRIJEDLOG PLANA


254


PRIJEDLOG PLANA


255


PRIJEDLOG PLANA


256

4.3 IMENOVANJE OVLAŠTENOG VODITELJA IZRADE PLANA


PRIJEDLOG PLANA


257


PRIJEDLOG PLANA


258

4.4 RJEŠENJE HRVATSKE KOMORE ARHITEKATA O OVLAŠTENJU ODGOVORNOG VODITELJA IZRADE PLANOVA


PRIJEDLOG PLANA


259


PRIJEDLOG PLANA


260


PRIJEDLOG PLANA


261

II. KARTOGRAFSKI DIO PLANA


PRIJEDLOG PLANA


262

1. Korištenje i namjena površina 1:5.000

2. Mreža gospodarskih i društvenih djelatnosti 1:10.000

3.1. Prometni sustav 1:5.000





4.1. Uvjeti korištenja i područja primjene posebnih mjera zaštite 1:10.000

4.1.1. Mjere posebne zaštite 1:10.000

4.2. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite 1:10.000

4.3.1. Oblici korištenja i način gradnje – Prostori za razvoj i uređenje 1:10.000

4.3.2. Oblici korištenja i način gradnje – Pravila građenja i uređenja prostora 1:10.000

4.3.3. Oblici i način gradnje – Način gradnje 1:10.000

Documents

GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA ... - rovinj-rovigno.hr · GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA ROVINJA-ROVIGNO - III. IZMJENA I DOPUNA PRIJEDLOG PLANA Rovinj-Rovigno/ Zagreb, studeni