Gazi Husrev-beg - Hamdija Kreevljakovi‡

  • View
    243

  • Download
    32

Embed Size (px)

Text of Gazi Husrev-beg - Hamdija Kreevljakovi‡

  • 8/9/2019 Gazi Husrev-beg - Hamdija Kreevljakovi

    1/8

    GAZI HUSREV-BEGa )Neto ja e od etiri stolje a bila je Herceg-Bosna sastavni dio Tu rskog Car-stva. K ako su tokom 15. i 16. stolje a O smanlije napredovale u osvajanju, osniva-hu na teritoriju Bosn e i susjednih hrvatskih zem alja sandake, od kojih 1580. u ini-e posebni bosanski beglerbegat. Kroz ova etiri stolje a izm ijenilo se preko 300sandak-bega i beglerbega, paa i vezira u ovim krajevima, a dobra etvrtina ovihcarskih namjesnika bijahu dom a i sinovi. Od ovih nam jesnika neki su toliko vrijed-ni, da im historija biljei ime radi kon tinuiteta, neki su poznati po svojim z lim djeli-m a kao Delalija i Abdurrahim, a nekim su zabiljeena imena zlatnim slovima.M e u ove potonje spada G azi Husrev-beg kao najznamenitiji i najslavniji ovjek uBosni od pada kraljevstva bosanskog do okupacije 1878, koji je po ocu Ferhat-be-gu nage gore list. Njegov o je begovanje zlatno doba u povijesti Sarajeva, glavnoggrada onovremenog sandaka bosanskog.Osam deset godina prije pada bosansk og kraljevstva zauzele su Osm anlije je-dan dio Bosne s m jestom Vrhbo snom, od koje se kasnije razvilo eher Sarajevo. UVrh bosni su O sm anlije udarili svoj vojni ki logor i odmah po eli podizati raznezgrade. Isabeg Ishakovi (1440-1463. i 1464-1470) podigao je kao vojvoda zapad-nih strana, a kasnije kao sandak -beg cijeli niz javnih zgrada i time udario temeljSarajevu, u kome m ala Vrhbosna na M iljacki za kratko vrijeme postade m ahalazvana Latinluk. Stanovnici su Vrhbosne bili katolici, a Osmanlije ih zvahu L atini, ipo tome ostade ime m ahali.Od godine na godinu cvalo je Sarajevo, te kada je ovam o doao slavni GaziHu srev-beg za sand aka, krajem rujna ili prvih dana listopada 1521, zatekao je ov-dje pored mnog ih privatnih zgrada 16 damija, dvije musafirhane (kona ita), dvaimareta (kuhinja za putnike i siromah e), tri tekije (samostan za dervie) jednu m e-dresu (bogosloviju) i vie mekteba (po etne kole), dva velika hana, etiri javnebanje i lijepu ariju. U ovo doba imalo je Sarajevo i svoju apoteku (od 1515). Cva-la je trgovine i obrt, a razvila se i cehovska organizacija.S malim prekidom upravljao je Husrev-beg Bosnom sve do smrti, koja ga za-desi u Sarajevu 18 . lipnja 1541. Vladao je blizu dva decenija. Ovoliko nije sjedio naBosn i ni jedan nam jesnik ni prije ni poslije njega.

    ` 9 Autor je ovaj rad objavio u kalendaru Napredak", br. XX/1931. (str. 101-113), Sarajevo1931. godine.

  • 8/9/2019 Gazi Husrev-beg - Hamdija Kreevljakovi

    2/8

    30 4 HAMDIJA KREEVLJAKOVIPrve god ine husrev-begova vladanja ispunjene su ratovima po susjednim hr-vatskim i ugarskim zemljama. Od 1528. dao se uz vojevanje i na podizanje m onu-mentalnih zgrada u bogotovne, prosvjetne i zdravstvene svrhe, a uz ove nije zabo-ravio ni one koje slue obrtu i trgovini, a sve skupa podigoe Sarajevo od kasabe naeher. Sagradio je dam iju, imaret, musafirhanu, hanikah (derviki samostan),mekteb, m edresu, banju, veliki han, b ezistan, 60 du ana, sve jedan do drugoga, vi-e ku a i doveo vode iz daljine od 7 km. Uz to uvakufio je upravo kneevski imetakza uzdravanje svojih zadub ina. Svim ovim stekao je Husrev-beg neprocjenjivezasluge za razvitak grada Sarajeva, kulturni napredak M uslimana u Herceg-Bosni imaterijalnu kulturu svih stanovnika ovih zem alja. Njegove zasluge na bojnom po-lju za Osm ansko Carstvo nijesu nita manje od ovih, ali njih bi sa uvala samo histo-

    rija, a po ovim ovjekovje io je on svoje ime u Bosni, i dok opstoji Sarajevo, ivje ei ime slavnog G azi Husrev-bega. On n ije prije io ni napredak nem uslimanskih sta-novnika Bosne. Ba u njegovo doba ob novljeni su franjeva ki samostani u Viso-kom i Fojnici, opstojala je katoli ka crkva u Latinluku, njemu pripisuje narodnatradicija postanak pravoslavne crkve u Sarajevu u blizini njegove damije, a ba unjegovo doba osnovana je uz crkvu u Goradu tiskara, koje onda ne bijae ni u pra-voslavnoj M oskvi.Na pisanje ovih redaka potakla me je rijetka zgoda: ove se godine navrilaravna etiri stolje a, kako je Gazi Husrev-beg sagradio svoju damiju u Sarajevu,najmonum entalniju gra evinu iz turskog doba ne samo u Bosni nego u cijelom Bal-kanskom poluotoku, izim Stambola i Edrene. N a historik dr. iro Truhelka pie:Svaka zemlja ima svoj kolorit, svaki grad svoje posebno obiljeje, svoj li ni spome-nik, bez kojega si ga ne moem o ni pom isliti. Ko e si na primjer pomisliti Atenubez Akropole, Paris bez Louvrea, Zagreb bez Svetoga Kralja a si parva licet com-parare magnis, Sarajevo bez Begove dam ije.Begova damija daje Sarajevu svoje pravo gradsko ob iljeje, ona je srediteoko koga se nie i razvija sav grad, a da padne ta Begova dam ija, Sarajevo bi izgu-bilo svoje ob iljeje, svoju individualnost u nizu ostalih gradova, svoj lokalni kolo-rit, kojim se priljubilo uz okolicu, uz individualnost svoga iteljstva, uz njene staretradicije, kojima u svakog stranca, koga putni ka noga donese u nae eher-Saraje-vo, sti e dugovjeku uspom enu.Da sad re emo koju o pojedinim zgradam a!Gazi Husrev-begova damija ili , kako je narod obi no zove, Begova dam ijauzdie se u srcu predokupacione arije. Pred damijom i iza nje je prostrani haremili dvorite. Iz Sara a vode dvoja, a iz izmediluka i M udelita po jedna vrata uharem, usred koga stoji ova najm onum entalnija zgrada i pred njome adrvan (vo-doskok). Pred dam ijom su sofe (trijem) prekrivene sa pet m alih kupola, koje seopiru o zid damije, dva pobo na zida i etiri mram orna stupa. Sofe su ispod sred-njeg kubeta sam o m alo uzdignute iznad povrine dvorita. Ovdje je glavni ulaz udam iju D rvena su vrata divno izra ena, a jo divnije je izvedena concha iznadvrata, umjetni ki ureena stalaktitima. Izm e u vrata conche je mram orna plo a snatpisom u arapskom jeziku, na kojoj itamo, ko je i kada podigao ovu bogomolju.Uav u damiju posjetnik e se upravo zadiviti pie Truhelka jedinstveno-sti i veli ajnosti ovoga prostora, ako uop e ima osje aja i arhitektonskog shva a-

  • 8/9/2019 Gazi Husrev-beg - Hamdija Kreevljakovi

    3/8

    ^^u9ltN _^^tisN`etiHle

    GAZI HUSREV-BEG 305

    Begova damija sa sahat-kulom u presjeku

    nja. O im a se tu razgaljuje etverasta u temeljnim linijama skroz jednostavna gra- evna figura, kojoj je osnovica kvadrat sa stranicom od 13 m, a u vertikalnom po-gledu razvija se do savrenosti. Sa tri strane masivni, 2 m debeli zidovi, sa etvrte,jugoisto ne, impozantni luk, koji se opire o oba pobo na zida, nose etiri stalaktiti-ma bogato ureena pandantiva, vezana gore snanim bogato profiliranim okruglimvijencem, koji je nadvisio podnicu damije 19 m. Nad ovim vijencem uzdie se 2,5m visoki tamb our, provi en nizom uskih gore zailjenih prozora, a pred njim adrvenim parmacima ogra ena galerija, koja obilazi oko vijenca. Do g alerije se pe-nje uz stube uzidane u debeli zid, a sluila je da se mogu zapaljivati svjetiljke, koji-ma se prije rasvjetljivala dam ija u sve ane dane. Tambour je presveden oblim ku-betom, koinu je nutarnji vrh nadvisio osnovicu za 4,5 m. Prem a tome unutranjivrh kub eta nadvisuje osnovicu dam ije ravnih 26 m, te se stranica osnovice napra-ma visini odnosi kao 1:2. I ba ovome omjeru pripisuje se onaj upravo veli anstvenidojam, kojim se ovo kub e dojimlje promatra a, jer se taj prostor ini daleko ve imno to u istinu jest, ma da tu nema golemih dim enzija. I ovaj om jer nije slu ajan,nego ga je bez sum nje ta no prora unao graditelj, koji je svakako izaao iz kolevelikog turskog n eimara Sinana.Prema jugoistoku proirio se ovaj prostor za 5,2 m. Oba ugla ove manje pro-storije ukraena su stalaktitim , koji ovdje nado m je uju pandantive, a gore ih20 Izabrana djela I

  • 8/9/2019 Gazi Husrev-beg - Hamdija Kreevljakovi

    4/8

  • 8/9/2019 Gazi Husrev-beg - Hamdija Kreevljakovi

    5/8

    GAZI HUSREV-BEG 307njoj M ahm ud-beg Fadilpai . Ova p otonja dvojica poznati su kao b orci za vjersko--prosvjetnu autonomiju i u ovoj borbi stekli su osobite zasluge.U srpnju 1878. harem B egove damije bio je sredite organizacije otpora pro-tiv ulaza austrougarske vojske u ove zem lje. Ovdje su drane pu ke skuptine i palimno gi vani zaklju c i - .Sjeverno od.damije podigao je Gazi H usrev-beg dvije zgrade, koje su tako- er vani arhitektonski spomen ici iz onog vrem ena. To su hanikah i kurumlija. Pr-va je podignuta kad i damija 1530, a druga 7 godina kasnije. Hanikah je dervikisamostan sa nov icijatom, a po vakfiji na elu mu je ejh halvetijskih asketa. Bilo jeejhova u hanikahu koji su radi svoje u enosti i pobonosti bili poznati daleko vangranica ovih krajeva, kao M ehm ed Razi Velihodi , eih Ahmet efendija i drugi.Osobito se proslavio u otporu protiv okupacije 1878. ejh M uham ed efendija Ha-dijamakovi kao jedan od prvih vo a onih burnih dana.Dananja je zgrada restauracija prvobitne, koja je izgorjela u velikom poaru1832. godine. Hanikah ne slui vie svojoj svrsi, on je sada sastavni dio Husrev-be-gove medrese.Kurumlija je medresa sagra ena 1537. u slogu sli nih zavoda na Istoku. Hu-srev-beg ju je podigao u slavu svoje m ajke Selduke sultanije, k eri Bajezida II,koja je um rla neto prije 1512. u Carigradu i pokopana u turbetu na Bajezidu", pase po njoj nazivala dugo Seldukija, a Kurumlija je prozvana to je pokrivena kur-unom (olovom ). to e se u iti u ovoj m edresi odredio je plemeniti osniva u vak-fiji (zakladnici) napisanoj jo 10 . sije nja 1534. i po tome bila je ova medresa teolo-ki fakultet, a od p rofesora (m uderisa) trai se da bude teolog-filozof. Do osnutkaerijatske su da ke kole (1887) bila je ova m edresa najugledniji islamsk i zavod uBosni. Hu srev-beg je znao da se s vremenim a mijenjaju i potrebe, pa je u zakladni-ci dodao da se uz propisane predmete predaje i ono to bude iziskivalo vrijem e.Ovoj dalekovidnosti ne treba komentara.Kao to je u hanikahu bilo odli nih ejhova, tako je i na ovoj medresi bilo ve-likih u enjaka m e u m uderisim a, ka