Hajrudin PEKARIC

FRIZER v

KOZMETICAR· VLASULJAR

vn izdanje

. Tuzla, 2003. god.

Hajrudin PEKARIC FRIZER KOZMETlCAR VIASUUAR

Recenzenti: Dr. Zehra PASIC, dermatovenerolog Dip\. into Mersija JAHIC, profesor Jasna LONCARIC~COK, frizer Alija TOSKH:, frizer

Lektor: Ljiljana STOGOY, profesor

Izdavac: don HARFO-GRAF, Tuzla

Za izdavaCa: Edib KRA VIC, dip!' inz.

Tiraz: 500 primjeraka

Tchnicko uredcnic, priprema, korektura i stanlpa doo HARFO-GRAF, Tuzla Tur<llihcgova bb Tel. ++387 35 260-094

Za stampariju: Edib KRA VIC, dip!' ini.

Naslovna strana: »COPYRIGHT WELLA AG DAMSTADT«

elP - Kl:ltaiogizacija u publikac!ji Nacionalna i univerzitetska bibhoteka Bosnc i Hercegovinc, Sarajevo

687.51/.53(075.3)(076)

PEKARIC, Hajrudin . . Frizer, kozmeticar, v\asuljar I I-lajrudm

Pekaric. ~ 7. izd. . Tuzla : Harfa-graf, 2003. 350 str. Bustr.; 24 em

ISBN 9958-802-36-8

eOBISSIBH·1D 11809542

ISBN 9958--802-36-8

MiSl"en·em FederalnoO" ministarstva obrazovanja i na~ke Bosnc i.v Hercego~ine broj 03:{s-io33/03 od O?:ov04 .. 2003: godine, P~irucn!k »Fnzer, kozmetlc~r vtas.l!lJar« je proizvod koji ne podhJcze placanJu poreza na promet.

RUEC AUTORA

Za one koji S[J SC opredijelili da se pro/esionalno have zanimanjima fJize­ro, kozmeticara iii vlasuTjara, opa knjiga postaje nerazdvojni jJnjateTj, danas i za hudu.cnost. ana ce pomoCi da se upozna ljepota i tajne ovih zanimanja. Knjiga Prizer kozmeticar i vlasuijar povezuje viJe srodnih zanimanja, jeT nhuh­vala kako pragramske sadJiaje viJe razreda taka i programske sadfiaje srednjih nastavnih oblasti. U ze!ji do se izbjegl1e hila kakva improvizacija) kariJteni su nastavni programi slruc'nih skala, domaca i inozemna Iiteratura i dakako, vla­stito iskustFO. U recenziji knjige sudjelovali Sll lijecnici specijalist~ iniinjeri teh­nologije ifiizeri, svi s velikim iskustvom i ugledom.

Smisao strucnog obrazovanja sastoji se u /ormiTanju opee kulture rada, sposobnosti izl'r.fenja radnih zadataka, raciona/nog koriJtenja sredstava i vre­mena, te istrajl10sti da se zapoceta djelatnost lL'lpje§no zavrSL StnlC110 obrazo­vanje ima veliki vaspitni znacaj u procesu formiranja mlade lilnosti: razvijanju pozitivnih stavova prema I~odu, a posebno zauzimanJu pravilnog stava prenw mannelnom i intelektualnom radu, zatim razvijanju i bogaccnju emocionalnog iivota (radno odl.lsevljenje, zarios, samopouzdanje) i, no kraju, /ol1niranju. po­zitivnih Sl'ojstal!O li(nosti i karaktera.

Osnovni eil} djelatnosti. jJ"izera, kozmeti(ara i vlasuTjora jeste njega i posti­zanje ljepote covjeCijegtijela. Stvaranjem lijepog ispunjavo se i uijep~ava ZivOl) jeT ljepota oplemenjuje ljude, razvija njihove emocije, produhljuje smisao iivo­tao Sposobnost da se aacav{f, doiivljava i slvara lUepo) sped/icon je covjekov kllalitet.

UCiti, znaCi raditi! Knjiga je najboiji plijoteij. Spremna do saljetuje, vodi, pokaze put, do odbaci sumnje iii potFrdi zakijucke. Vjerujem do I'e ova knjiga pridonijeti boljem razumijevanju struke i obrazovanju onih koji su se opredijeli­Ii zn navedena zanimanja, kao i pro§irenju znanja za one koji zele ne§to ·FiSe samati 0 njezi i Ijepoti tijela.

3

8 ..

7.6. Hormoni II kozmetici Znate Ii odgovore?

7.7. Etarska ulja i mirisi 7.7.1. Znacaj miris:J u kozmetickim preparatima

7.8. B~jezapreparateisminke ..... - .. '.: .' . ,:-:-~ .. 7.9. Dopullske supstance u proizvodnJl kozmetlckih ~reparata

7.9.1. Srcdstva za konzerviranje Zmile Ii odgovore?

7.10. Hemijskn i bioloska kontrola kozmetickih preparata .: . 7.10.1. Ispitivanjc kozmetickih preparata na !judskom tlJelu Znate Ii odgovorc? ....-

POZNA VANJE MATERIJAlA 8.1. Sredstva za njegu vlasiSbl kose

8. L 1. Sampan] ..... . 8.1.2 pudcri za suho pranje kose 8.1.3. Vade za vlasi~ta .-8.1.4. Srcdsrv3 za rcgcneraciju i sjuj kose Znme Ii odgovore?

8.2. Sredstva za dekorativnn kozmetiku kose 8.2.1. Srcdstva za bojenje kose 8.2.2. Srcdstva za bijeljenje kose 8.23. Vodonik"peroksid 8.2.4. Preparati za trajnu onduJaciju kose 8.2.5. Sredstva za ucvrsCivanje kose Znatc Ii odgovore? .

8.3. Sredsh'll za njegu lien, ustll i zllb~\ 8.3. L Sredstva za cis6enjc kotc i jien 83.2. Krcme za njegu liea 8.3.3. Zelatlll1, ulJa I mClske :;:a lice .' . 8.3.4. Sapum kreme ! vade za bnJ~1l11e t O,';y\czenJc !Jea 8.3.5. Sredstv8 za njegu usta i zuba Znate Ii odgovor? . .

8.4. Sredstva za dekorativnu kozmetiknlica 8.4.1. pudcri .. ..... 8.4.2. Sminke 8.4.3. - Sredstva za skidanje dlacica Znate Ii odaovarc? . . . . . . . . . . . . . . .

5 Kozmetick~ sredstva sredstva :ttl njegu ruku i noktiju 8 .. 8.5.1. Srcdstva za njegu noktiju Znate Ii odgovorc?

8.6. Kozmeticka sredstva ZIl njegu tijela 8.6.1. Sredstva za kupanjc 8.6.2. Puderi za tijelo 8.6.3. Sredstva za masazu tijela 8.6.4. Srcdstva protiv znojenja 8.6.5. Sred:'itva za zastitu kaze ad sunccvih zraka

8.7. Cmanje kozmetickih sredstava i materijala Znate Ii Odgovore?

LlTERATURA

298 299 299 301 302 303 307 308 308 310 311

313 314 314 315 316 316 317 318 318 320 321 323 325 327 328 328 329 330 331 332 333 333 333 334 336 337 337 338 340 340 340 342 343 344 345 346 346 349

1 OPSTIDIO

1.1. ISTORIJSKI PREGLED RAZVOJA FRIZERSKE STRUKE

AIm pogledamo u proslost, vidimo da je naein njegovanja i uljepsavanja tijela toliko star koliko je stara i kultura. Njegovanje i uljepsavanje tijela na­stalo je u dalekoj proslosti. kada je poi'e1o da se rada i prvo pozitivno shva­tanje Ijepote, Ijepotc ljud'ikog tijela. 0 tome nam govore tragovi prcttasnjih kultura: spomenici) kipovi, mozaici i drugi istorijski predmeti.

Poznato je da su Egipeani ad starih narada bili medu prvima koji su upotrebljavali razliCite mirise, sminke, boje za kosu i lijekove_ 0 tome govori pronadeni papirus starag Egipta iz 1570. godine p.n.e. Taj papirus prectstavlja pravu medicinsku enciklopediju 0 izradi Hjekova i kozmetiekih sredstava.

Vee u staram Egiptu i Babilonu poslojao je siri krug Ijudi zaduzen za njegu tijela i kcise, za koje bi se moglo reCi da su bili prethodnici danasnjih fri­zera i kozmetieara. Da Ii su to bili slobodni Ijudi ili rabovi, do danas je ostalo nerazjasnjeno.

Arapi su bili poznati po izradi razlicitih mirisa (eterii'nih ulja) i smatraju se prvima kojisu imali razvijenu tehnologiju izrade sapuna.

Grci su bili zdrav narad. Razvijali Sll sport, trgovilllJ i imali su razvijenu umjetnost, nauku i kulturu. Oni su vjestinu njege tijela i kose, dakle, kozmeti­ku uzdigli na najvisi nivo. Tom djelatnoscu bavili su se Ijekari i kozmetika je u to vrijeme smatrana najznacajnijom granom medicine. Nauka 0 uljepsavanju i njegovanju tijela bila je izucavana na visokim skolama medicine i umjetnosli. Dokazano je da su u Grckoj postojale pDsebne radnje za dotjerivanje mui(ka­faca, dok su zene uz pornO(: robinja i Ijekara dotjerivale i njegovale svoje tijc-10 i kosu.

Kada su Rimljani osvojili Grcku, kultura Grcke - dakle, i vjeStina njego­vanja tijela presla je u Rim gdje se razvila u visoku zanatsku djelatnost.

Bogati Rimljani su imali kupaonice sa toplDm i hladnom vDdom. Vee ta­da je u Rimu postojao veliki broj javnih kupatila. Pretpostavlja se da se u an­tickom Rimu trasilo viSe vade nego danas. Njegovanje tijela, brijanje i dotjerivanje kose bogatih Rimljana obavljali su za tD posebno izuceni robovi. Drzanje kuenihrobova u te svrhe bio je dokaz bogatstva i dostojanstva. Za nile slojeve Ijudi postojale su mnogobrojne brijacnice, zvane tons trine. Ova­ko veliki brej brijacnica kazuje da su Rimljani bradu vee rano poceli brijati. Tokom stoljeea moda u Rimu se viSe puta mijenjala. Rimljani gU bradu brijali. ostavljali da raste, ali je ana uvijek bila njegDvana.

13

14

U srednjern vijeku zanatJije su bile organiziranc u cehove koji su bili ne~ ka vrsta poslodavackih sindikata. Pravila organizuje eehova bila su stTOga. Po­mocnik je poslije tri do sedam godina prakse i putovanja po svijetu marao napraviti razIicite kreme za zarasCivanje fana i poloziti dio ispita. Aka je sa uspjehom izvrsio sve date zadatke, (ek tada je biD predlagan za majstora.

Za posebno nadarene barbire i badere krajem 17. stoljeea u Beeu je ustanovljena skola za postizanje zvanja hirurga. Poslije zavrsenog .'kolovanja dobijali su pravo otvaranja Ijekarske ordinacije. Ovakav naein stieanja diplo­me hirurga nije se duga zaddao. Medicina sc pocela naglo razvijati, sto jc zahtijcvalo mnogo vise znanja i vjestine U obavljanju delikatnog hirurskog posla. Zbog toga su brijaCima - hirurzirna zabranili vrScnje Jjckarskih usluga.

U nasim krajevima do pred kraj Drugog svjctskog rata neki hrijaei su i dalje radili poslove ljekara: vadili wbe, pustali krv, stavljali pijavice, nam­jestali zglobove itd.

U doha garoka i rokokoa frizerska struka razvijala sc u dva smjera: na jednoj strani su bili brijaei i baderi, a na drugoj umjetniei [rizeri.

Prvi su se baviIi sarno prostim Ijudima, a drugi sarno bogatasima. Frizeri umjetnjcj Sll poznavali vjestinu izrade raznih dodataka i perika od odrezane kose, sto im je omogucavalo izradu mastovitih [rizura. Njihov posao je bio bogato nagradivan.

Vrijeme rokokoa ima znacajno mjesto u istoriji frizerske struke, ne po napretku i otkriCima kozmetickih sredstava, nego po raskalasenosti i nemo~ gucoj modi frizura, sminkanja i jiene higijene. Kupanje i umivanjc tijela nisu bile "u modi". Neugodne miriseznoja ublazavali su raznim mirisima. Frizure su bile nacinjcne ad odrezane kose i dostizale su visinu do jednog metra. Upotreba pudera za frizure i lice bila je prekomjerna, tako da je to biD i eko­nomski problem. Velike kolicine brasna su se preradivale u puder, dok je ve­lib broj siromasnih ljudiostajao glad an.

U to vrijeme Francuska je bila najbogatija i najnaprednija zemlja u Evropi. Zbog bogatstva kraljeva i visokih slojeva ljudi, Pariz je biD centar mo­de i pretjerivanja. Tako je francush kralj Luj XIII zbog celavosti nosio peri­ku. U tome su ga poceli oponasati i drugi celavei, pa eak i oni koji su imali kosu. Vlasuljarski zanat je biD jedan od najunosnijih.

Sve bogatstvo starag i srednjeg vijeka bilo je u rukama visib slojeva. Francuska revolucija 1789. godine je zbacila sa vlasti kralja i time uCinila kraj neprirodnoj modi. Frizure su se pocele cesljati s dosta umjerenosti, jedno­stavnosti i skromnosti.

Krajem 19. stoljeca nastaju mnog! preokreti. Intenzivnijim razvojem nauke i tehnike javlja se sve veea temja za prakticnoscu u frizerskoj struei. Tehnologija frizerske struke poCinjc sc razvijati i tome pridonose mnogi n3-predm frizeri. Tako je pariski frizer Roul Marcel uveo nov posturak onduli­ranja kose - zeljeznu ondulaciju.

Pocetkom 20. vijeka pronalazi se nov nacin izrade trajne ondulacije po­moeu elektricne struje, sto je bio veliki korak naprijed. Pored mehanickc sile i toplote, prirnjcnjivane su i razlicite hemikalije. Upotreba hemijskih sredsta­va u kovrdzanju i njcgovanju kose dobivala je sve vee; znacaj.

15

Za vrijeme Prvog svjetskog rat(~: dolazi do v~Ii~og preokreta - em~~c~­pacije zena. U svojoj borbi za afirmacIJu zene sy oSJei1~e potreb.u za prakilc~ll­jam odjecam i frizurom. Smatra se da s,": prve zene ~?Je su odsJe~le kosu bIle Engleskinje, koje su za vrijeme rata radile kao vozaCI ~mbulantmh vkol~. 00-du duge kose zamijenila je n:t0da krace kose, ~~o s~ zenve !'~ odu~~vIJ~nJ~I? prihvatile. Trajna ondulacija I kratka .kosa zah~lJev~h su sesc~ konstenJe tn­zerskih usluga pa i bdi razvoj kozmettckog z~mmanJ~. Poccla Je masovna po-traznja i proizvodnja sminke i sreds~ava z~ ulJepsava~Je. . . ~ ."

NajveCi napredak u frizerskoJ struel predstavlJalo Je otkncehcmlkahp za hladnu trajnu i manje stetnih srcdstava za bOJen1c kos~: PoslrJc Drugog svjetskog rata mnoge hemijske i farmaceutsk~ tvo~m~e ~ocmJ.u ma~o:no da proizvode razlieite kozmctii'ke preparatc za nJcgu I ulJcl?savanJ? koze I k?se. Za 20. vijek mozemo reCi da je domo napredak u prolzvodnJI kozmetlcklh preparata prelaskom na industrijsku i naui'nu izradu i porastom iivotnog standarda.

NaCin zivota i zelje covjeka za njegovanijim i Ijepsim izgledom zahtije­vali su brii i siri razvoj odredcnih zanimanja za njegu tijela. Tako i frizerska struka dobija sve vcCi znacaj u njezi kose i estetskog izgleda covjeka.

1.2. ZANIMANJA ZA NJEGU I LJEPOTU LICA I TIJELA PratcCi kroz istoriju razvo] frizerske struke, dolazimo do zakljucaka da

je brijacki, odnosno frizerski zanat obuhvatao i druge ~jelat!l0sti licnih usluga koje su tek u danasnjem vrernenu postare poscbna zammanJa.

Brijanjc, pranje i sisanje kasc bili su osnovnivpojmavi njcge liea i glavc, koji nisli vise zadovoljavali naraslepotrebe Ijudi. Zelje.ljudi za lj.,?psim i njc~ govanijim izgledom tijeia, kao i velrkl napredak u hemlJI, [armacIJI, medle1ll11 drugim naucnim podrucjima zahtijevali su vise znanja i strucnih sposobnostI nego sto je nckada bilo potrebno. To je utiealo da se iz nekadasnjeg opsteg zanimanja frizera (brijaea - hirurga i kupacih majstora) razvijaju samostalne djelatnosti frizera za mtiSkarce, frizera za zene, vlasuljara, kozrneticara, mani­kera i pedikera.

1.2.1. Frizer Djelatnost [rizera za muskarcc podrazumijeva estetsko i higijensko

uredivanje muskog liea i glave, dok je djelatnost frizera za zene njegovanje, estetsko oblikovanje i uljepsavanje kose.

Frizer za mnskarce se nekada nazivao berber iIi brijac. Smatramo da su ovi nazivi zastarjeli, jer ne odgovaraju poslu koji radnik te struke obavlja. Po­sao frizera za muskaree ne zasniva sc sarno na brijanju brad~ nego i na sisanju i individualnom oblikovanju frizure i njezi kose i koze liea. Sisanjem i obliko­vanjem fenom, hemijskim kovrdZanjem i bojerijem, on kosi daje estetski iz· gled. Pranjem i primjenom savremenilr kozmetickih sredstava kosu njeguje i uljepsava. Masazom i odgovaraju6m kozmetickim sredstvirna njeguje kozu I,i­ca i kozu vlasista. Oblikuje i boji brkove i bradu. Posao hizera za muskarce Je OSIlova frizerske struke. - ..

16

j

Od frizera za muskarce zahtijeva se znanje 0 kozi i kosi, nacinu hemij­skog prepariranja i bojenja kase, kao i a estetici.

Frizer za zene ima jos slozenije i znacajnije zadatke. Pored djelimicnog znanja izvodenja usluga za rnuskaree, frizer za zene oblikuje kosu sisanjem, vodcnom, ieljeznom i trajnom ondulacijom, boji kosu, obrve i trepavice, izb­jeljuje kosu i njeguje je raznirn kozmetickim sredstvima. Masazom i primje­nom ovih sredstava sprecava nastanak peruti i opadanje kose. Perc i njegujc vlasuljarske proizvode: perike, uloske, pleteniee, tupec, itd.

Od frizera za zene zahtijevaju se spretnost i snalazljivost. On mora ima­ti smisao za ljepotu, za sklad boja i detalja. Mora poznavati anatomiju i fizio­logiju i'ovjeka, a posebno kote i kose, osnovne pojmove hemije, tehnologije materijala i estetike.

., R~d (rizera za zerre i muskaree obavlja se u zatvorenim prostorijama, u kOJlma Je temperatura normalna i stalna. Radnik je izlozen stalnoj moguono­sti zaraze: i r::enosenja zaraznih bolesti zbog neposrednog kontakta sa ljudi­rna, dok Je [nzer za zene zbog rada sa hemikalijama (isparavanje hemikalija, zagaden zrak) izloien i nekim drugim oboljenjima.

Rad frizera za zene i muskaree izvodi se stojeCi, pri cemu radnik tijelo nagiI?-je na lijevu i desnu stranu, sagiba se i prstima ruku obavlja odredene radnJe.

Posao frizera za zene i muskarce odrazava se na tjelesno i dusevno zdravlje, te na psihieke i fizickc sposobnosti radnika. Pored poznavanja teh­nololpJe rada, slrokom prolrlu fnzerskog zanimanja pripadaju sljedeci ele­mentI:

- poznavanje pravilnog odnosa prema strankama, kojima su namijenje­ne usluge fnzerske struke,

- poznavanje higijene sa zastitom na radu (poznavanje zaraznih i koinih bolesti, naOina infekeije i dezinfekcije itd.), .

- poznavanje anatomije i fizio1ogije covjekovog tijda, a posebno kaze i kose,

- poznavanje osnovnih pojmova hemije, - poznavanje tehnologije materijala (sastavi i ucinak kozmetii'kih sred.

stava na kozu i kosu); - djelimicno poznavanje vlasuljarstva, :- djelimicno upoznavanje kozmeticke njege i uljepsavanje tije1a, liea,

ruku I nogu, - poznavanje rada manikiranja noktiju i - poznavanje pravila estetike sminke i frizure.

1,2.2. VJasuljar

Posao vlasuljara je usko povezan s poslom frizera. Frizerska struka je nckada bila nezamisliva bez struenog vlasuljara. Svojim proizvodima (perika­rna, umecll!la, ~ransformacijama, tupeima i dr.) vlasuIjar pomaze Ijudima hez kose, kao I omma sa kosom, da IjepSe izgledaju. Svoje proizvode vlasuljar lzradujeod specijalnih'sintetickih vlakana slicnih kosi i prirodnih vlakana (odrezane kose). Njcgov posao se sastoji iz bojenja i bijeljenja odrezane ko.

17

se, prepariranja, uplitanja, uvezivanja, montiranja, kao i njege vlasnih dodata­ka i perika.

Sve ove vlasuljarske operaeije, potpuno iii djelimieno, lreba da poznaju i frizeri, jer ani montiraju, ('esljaju i njeguju vlasuljarske proizvode.

Vlasuljar treba da poznaje naCine sisanja, hemijskog prepariranja i bo­jenja kose, kao i cstctiku. Zadatak vlasuljara n~ s~ije biti sa~o spretna iZf?­da perike i vlasnih dodataka. On mora razuffiJctl osobu kop mu se obraca zbog fizicko$ nedosta~ka i.1?ridobiti njez~~o.r:uno povj~renje.

VlasulJar ne moze bIt! dobar akc nIJC llzvrstan fnzer.

1.2.3, Kozmeticar

Kozmeticar njeguje tijdo, lice, ruke i Doge masazorn i raznim kozme­tickim sredstvima. Savremena kozmeticka njega je u svojoj pIaksi usko pove­zana s medieinom (npr. dermalologijom) i ponekad je vrlo tesko povuCi granicu. Zato u .holjiI!J ko~m~tic~im ~alonin:-a or~inir~ i dermatolo~-, J<0ji ulvrduje kvalitet 1 stanJe koze I sav)etuJe pravllnu nJegu 1 evenlualno hJeeen­Je.

Dekorativnim kozmetickim sredstvima, sminkanjem, kozmeticar ul-jepsava estetski izglcd liea i noktiju. '" . .. ..

Zbog slozenosti posia, mora dobra poznavatl anatollllJ~ 1 flZl()loglJU covjeka, osnovne pojmove iz medlcme, posebno dermatolog1Je, farmaclJe. he­mijc i cstetike.

1.2.4. Maniker i pediker Rijec maniker dolazi od latinskih rijeci manus - ruka i curare - brinuti i

oznacava strucno lice Ciji se rad odnosi iskljucivo na njegovanje ruku, u uzem smislu, noktiju. Rezanjem, turpijanjem. poliranjern, izbjeljivanjem i lakiran-jem, maniker m~glasav? ros~ban oh.lik i es~~tski iz~led no~t~ju. 'f

Pored obhkovanp 1 DJegovanJa noktlJu, mamker vnH I masazu ruku, od-nosno .'ake i prstiju. .. . . ." . .... .

U veCim gradovima bolJI fnzersko-kozmetlekl salom ImaJu 1 mamkera. U nekim salonima manikiranjem se djelimicno bave frizeri i kozmeticari.

Rijee pediker potice od latinskog pes, pedis - noga i curare - brinuti za nesto i oznacava strucno lice koje se iskljuCivo bavi njegovanjem nogu, odno­sno noktiju. Pediker njeguje noge masazom, pranjem i kupkama, rezanjem otklanja !curje 06 i zuljeve, ureduje i oblikuje nokte.

Cesta je pojava da zbog neprildadne obure dalazi do stvaranja zuljeva, a kod nepravilnog rezanja noktiju moze doCi do urastanja noktiju u meso. Zuljevi i nokti urasli u ,m~so pOl!ekad stv~raju ?o!n~ oteklin~, sto om~mo­gucava normalno hodanje I staJ3nJe. U takvull slucaJevlma strucna pomoc pe-dikera je neophodna. .. .. '"

Poziv pedikera u nas TIlJe tako razvlJen kao u neklm druglm zemlJ3ma. Ovaj posao djelimicno obavljaju frizeri za muskarce i kozmeticari.

Usluge koje frizersko, kozmetiearsko i vlasuljarsko zanimanje pruzaju covjcku pomazu mu da sc ,prilagodi drustvu~ sprecavajuCi da dod~ dc;dzrazaj.a neki fizicki ncdostaci kaa npr; nedostatak kose, siaba kosa. nepravilno obh­kovano lice, izgled usana~ oCiju, obrva itd.

18

Radnici koji izvodc ovaj posao nisu odgovorni sarno za svoj kvalitetan rad nego i za dobar tjelesni izgled i psihieko raspolazenje svakog covjeka.

ZNATE LI ODGOVORE?

1. Nabroj neka o<i zanimanja za njegu i Jjepotu tijela! 2. Na koja zanimanja dijelimo t'rizersku strukl1? 3. K~iaje djelatnost frizera za muskarce? 4. Koja je djelatnost frizera za zene? 5. Koje llslove postllvljajll zanimanjll frizerll Zll zene i muskarce? 6. Pored poznm'anja tehnologije rada, 8m fTiler treba jos da poznaje? 7. OpiSi vlasnljarsko zanimanje! 8. Opisi kozmeticarsko zanimanjeJ 9. Opisi zanimanje masera!

1.3. KULTURA OPHODENJA

Usluzne djel~tnosti, kao frizerska, kozmeticarska, pedikerska i dr., do­vode d~ tlJesnog. hcno~ konlakla sa slrankama. Usluiivanje stranki je redoviti fad kOJI Je, kao, 1 SV~kl dru¥1 povezan s vjestinorn izvodcnja radnih operacija odredeno~ zam~anJ~. ~rvl uslov za uspjeh u radu je potpuno iIi teoretsko poz~ava~je zam~an.1a, J~r sarno strucnjak moze imati siguran nastup i steCi povJ~renJe strank!. Da hI se stckao veCi broj stranki, pored strucDosti u zani­manJu, potrebno je poznavanje ljudi, b~o i pravilno -ophodenje sa njima.

Cesto sma sV]edOCI nekarektnog 1 nelJubaznog ponasanja radnika i rad­nog osobl):, I.Jfe~a IJudlma ko)e odmah oslovljavaju sa "ti" iii pokazuju nedo­volJ?o 'paznJ~ 1 mter~~a za zelJe musterija. Takav naCin ophodenja sa mu~tenJ~rna Je odraz hene kulture pojedinaea, sto steti ugledu cjelokupnog zammanp.

. ~<?phoc.ienje p.rem~ rnus~erijama se moze i mora nautiti, Taj se cilj moze pc:stlC1 cvrstom v,:IJom .1 ucenJem kroz svakidasnji zivot, a posebno na radnom IDJestu. R.adn,? IDJesto Je s.vakako najvaznija skala, u kojoj se sticu radna isku­stva, kao I naCIn opho(ienJ3 prema ljudima i musterijama.

1.3,1. Opste obrawvanje radnika

. "Svaki poziv postavlja pred eovjeka uslove i zahtjeve oko njegovog lz~ea,:,anJa 11zvocte~Ja: Ne1spu~javanje tih usJova manifestuje se nestrucnoScll pOJedll1aca u obavlJanJu prafeslJe, sto se svakako odraiava na kvalitel rada.

O? radn!~~ se. prvenstv.~no traze strucno znanje i vjestina. Ali, aka se sagle?-aju s:re c~nJemce. utv~dlcerno da je to malo i da se zahtijcva mnogo vise. Svakr radn;k bl Ir5'bal~ da lma neke od ovih Dsobina: mora biti inteiigenlan, nna"iI ~~JecaJ za clstocu, pravllan odnos prerna radu, saradnicirna i prerna mustenJarna.

.Odnosi izmedu saradnika u kolcktivu moraju hiti ugodni, iskrcni i dru­gars~l, a p~~cbno prem.a stranka~a. Musterije se cesto povjeravaju radnici­rna, lznoseCl probleme 1Z svog pnvatnog i intimnog zivota. Ovakvi razgovori ne lreba da se vode u salonu, a ako ih radnik vee euje, onda to ne smije dalje

19

prenositi. Prenosenje razgovora, .od?os~? og?:,aranja dru.gih, lj~di je j:~na o~ najgorih osobina Covjeka. POJedmCl kOJI to nne pokazuJu svoJu neku turu I

nanose stetu kolektivu u kome rade., V" ,'~' Opste obrazovanje p~tre~no. Je svakom covJeku, a posebno ractmclrna

koji dolaze u kontakt s druglm I!udlm~. . . ' ._ U frizerskim saIomma se cesio eUJu razgovon 0 mod~" .spor~;.t, umJe~no

stl i i drugim dogadajima, pa s~ o.d ~rizera tr~~i. da. ih pr~tI 1.U nJ,Ima a.~tIvno sudjcluje, a vrlo ceslo s~. ocekuJe I nJcgovo miSlJenJc. Nuzno Je da se nJegovo opste znanje slalno proslruJe. . ,'.' U

Cesta u salon do laze musterije - stranei zahtij~vaJue~ fnzcrske usl~ge .. smislu sto boljeg razumijevanja, pozeljno je da svakl radmk ovlada bar Jedmm stranim jezikom.

1.3.2. Odnos prema radu i musteriji Nijedan radni~ nec,e maGi .da pravi~no izvrsava svoje zadatke aka mu

posao mje sarno zammanJe nega 1 zadovolJstvo. . ':,'.... Radnik mora biti tolerantan prema sirankarna 1 mora pOStlvatl ~Jlh<?."a

misljcnja i zelje. Radnik treba da je uljudan i prcdusrelljiv prema must~nJa­rna i mora voljeti svoje zammanJe. Dobar ra?mk lre~a pnrodno ~ lSpraV~? postupati. Nesigurnost u ioku ucenja zaniI?anJ~ p<?sv~ Jc: norfi1:al.n~ 1 r~zumIJI­va. Kod sialnog rada la nesigur!lOst nestaJe ..u l~tc;J :n:Jc:n u .~oJoJ ~ad~~~ bucic savladivao svoje radne zadatke 1 ;.tpoznavao z~IJ~ I m!sll,svOJl~ mu.stenp.. "

Prilikom primanja stranke 1 r~da, treba IzbJegavatt sve ~<;tO.bl ~og~? lZ~Z­vati i najmanji utisak neljubaznostl, npr. prepotentno pon~san1e, IrolllJu. No, prijazan i ljubazan radnjk s~ fl1:0r~ cuv,?ti.da ne zapadne u f~mIlIJ?rnost..

Zanimanjc za mustenJu 1 nJen~ zelJe treba d~ bude osnovna ,?sobma k~­ja obuhvata i sve ostale; Radm~ k?Jl se ~talno z~an~ma ~a sVOJe m,,!-stenJe I na­stoji da udovolji njihovrm z~htjevlma, s~gurn~. e~ lmatl d?sta, uSPJe.ila U ~~~u. Oslale osobine koje mu mozda nedostaJu steC! ce planskim radom I rnarlJI'lm vjezbanjem kroz praksu i iskustvo. . , . v

Stvaranje slike idealnog, dobrog radmka u odnosu prema p'0slu I muste­rijama, ne bi imalo nikakve prakticne svrhe. ~vako~e je ra~umIJl:'<? da.?~ ra~­nik mora priddavati izvjesnih p~~vila, . no, naJsretmJl suo om ra?-nICI kop ~~aJu mogucnosti da svoje sposobnOStllspol]e u skladu sa s,voJom p:lrodo~ l.~)le~~. Radnik koji jc po prirodi ozbiljan ne bi trebao r;astoptl da, IZlgrava s~IJlvdzlJU i obratno. Rezultat bi biO porazan. OzbIlJan se covJek moze trudltl da ne bu­de rnrzovoljan, a veseljak da nc bude kornedijas.

Prema jednoj shemi, radnik koji obavlja posao sa drugim licima - muste-rijama trebao bi da bude:

20

- uljudan, ali ne ponizan, - Ijubazan, ali ne familijaran,' - pazljiv, ali nikada nametljiv, . _ usluzan, ali nikada vazan iii !fvi~_okn (supenora!1)' - posten, ali nikada svadljiv, - miran, ali ne mlitav,

- duhovit, ali ne drzak, - razgovorljiv, ali ne brbljiv, - iskren, ali nikada nepristojan i - siguran, ali nikada suvise samopouzdan.

Svaka radionica mora da ima odredene poslovne metode, zdrava i cvrsto ustaljena osnOvna nacela, kojih se radniei moraju i trebaju pridriavati.

Svjesni sma da je bilo lako utvrditi kakav hi odnos radnika prema radu, saradniku i musteriji trcbao da bude. Tamo gdje ljudi zajedno rade i medusobno kontaktiraju, ponekad se ne mogu izbjeCi greSke ni razna mimoi­lazenja . .Ali, ako nasa nastojanja usmjerimo prema poslu i zanimanju, sigurno je da cemo postic'i korisne rezultate.

1.4. MUSTERIJA Frizersko-kozmeticki pozivi spadaju u zanimanja u kojirna se dolazi u

dodir sa najrazlii'itijim Ijudima. Liea koja posjecuju radnje u kojirna se vrse usluge ovih zanimanja nazivaju se musterije iIi stranke. Pojam "musterija" se upotrebljava u najrazliCilijem smislu. Tu rijec bi, zapravo, trebalo upotrijebiti sarno onda kada se govori 0 stalnoj n1Usteriji, tj. 0 osobi koja redovno po­sjecuje jednu radnju. U ostalim primjerima rijec je 0 strankama.

_M usterija je, dakIe, osoba koja izrazava svoje zelje i potrebe, a koje rad­no osoblje na odgovarajuCi naCin treba lia zadovolji.

Da hi se stekaa vec'i broj musterija, pored strucnosti, potrebna jc i poz­navanje ljudi, kao i pravilan nacin ophodenja prema njima. Poznavati ljude znaci posjedovati dar da se covjek prenese u misaoni krug drugib ljudi. Dode Ii radnik u priliku da mora odrediti tip musterije, treba da bude vrlo oprezan. Takvo ocjenjivanje moze u pojedinim slucajevima biti tezak zadatak, cak i za psihologa s veJikim iskustvorn. Radnik s nedovoljnim iskustvom i sarno povrsnim poznavanjem musterija tesko moze izvrsiti taj zadatak. Prilikom razgovora i usluzivanja rnusterija, radnik treba svakako obratiti paznju na po­nasanje musterije, npI. da Ii je odlucna iIi ncodlucna, suUjiva iii razgovorljiva, nepovjerljiva iIi povjerljiva, kriticna ili nekriticna, vedra ili ozbiljna. Zapazan­ja koja pri tome stekne mogu mu koristiti kao orijentacija u naCinu ophoden­ja prema rnustedji.

Usluge koje pruzaju frizersko i kozmeticarsko zanimanje namijenjene su Ijudima aba pola. razlicitim kako po svojim zahtjevima lako i po tempera­mentu.

Muskarac se kao musterija sasvim razlikuje od zene. Nekim muskarei­ma je svejedno gdje ce se sisati i brijati. Aka je osoblje ljubazno, a salon ure­dan i Gist, 0.,ri su zadovoljni, te ostaju kao musterije iz obicaja- mnogo lakse nego zene. Slsanje kose, a narocito brijanje, muskarac smatra "nuznim zIom!!, dok zene u uljepsavanju liea i kose posebno uzivaju. Osim toga, zene vise zahtijevaju u poglcdu usluga i u cjelini se mnoga vise interesuju, zbag cega su "tde" musterije. U pogledu ljepote, sminkanja i friziranja, one su R0cl vec'im utlcajem modnih noviteta nego muskarci. Za razliku ad iena; muskarac je vise praktican u izboru naCina sisanja i frizura. Na njega uticu vise stvarne

21

Cinjeniee (npr. praktii'nost duzine kose i frizma) nego osjecanja i potrcbe za pracenjem mode.

1.4.1. Poznavanje osobina musterija Poznato je da u salon dolaze razliCite stranke. kako po ~vojim zahljevi­

rna taka i po temperamentu. Jedni su zivahn,i, ~ese~i.' drugl SU~I.JI:Vl; m~rDl, a treCi opet zajedljivi. Sve ih treba na odg?:,~raJUCl paCI~ z~dovolJ~tl. ro J-;C P?: nekad teSko, ali sa time se mOramo pommtI. ,Svakl pozlv,1m3 svoJc poteskoc~ i probleme i ked toga ne smijemo ostati .nezamteresC?van.1. Treb~, da znamo dd frizerska struka z3vlsi od musterije i da JC ana glavm Sllnsao nase~ rada. ,Zato treba uvijck nastojati da se nade pravi naeln kako bi se strank~ ~t.o. bolJc "Z3:

dovoljila. Aka se za ovo ima dovoljno smisla, end a ce se to fl]CSlll U nasu 1

strankinu korlst.

Naglasicemo nekoliko osobina kojc mogu pridonijeti boljem upozna­vanju musterija:

- odijelo. naroi'ito kod zena. ulice na to da donesemo zakljui'ak a nji-hovom ukusu i osjecaju za stIl; . "" .. '.

- drianje pokazuje da Ii Je c:soba. ,:ne~&lena, adluena III n~odlucna. . . - hod pokazuje da h se mustenJI zun III Iffia Vremena, da 11 .le mlrna III

nervozna; v' V"

- izraz liea odaje rnomentalno raspo}ozeuJc mus~enJe; - glas i naCin govora odaju st,epcJ! o?razovapostt.; ,_.. , ,," . - ruke musterije mo~u otknt~ pJCZlDO r~anlInanJ~, (~a. !1 JC man~el,n~ III

intelektualni radnik, a kad zena da h JC doma~lca, radmc~ ~l: mtelektudlka I raspolozenje odaje da Ii mustcrija feb razgovaratl III nco

Sva ova obiljeija mogu . posluziti u prosudivanju osobina musterija. i u donosenju osnovnog zakljucka, te zaUZlmanJU pravllnog odnosa prema musteriji. .... v','

Ne postoji nikakvo opste pravllo. po ko)"m blsmo mogll ?aueltl pozna: vanje ljudi, odnosno muster~ja .. Neb radmel mstmktlvno sbvataJu kako s~ moraju odnositi prema mustenpma,. do~ . drugl t~v o~~hm~ mOf,aJU steel vjezbom i temeljitim promatranjem. F~!zen 1 ~oz~elIcan ImaJu posebnu rno-gucnost, jer su u stalnom dodiru sa svoJ:m l!1us~enJClrn~. "_",

Pokusacemo u kratkim crtama oplsatl pOJedme bpove mustenJd.

Sutljive i tihe IDusterije nerado ?tu~aj~ u razgovor:. st~vn~s nikako n,e treba muogo zabrinjavati. Mnoge od uJIh 11T!aJ"u .dosta svoJlh hcm~ prot~lem~: te svaki razgovor postaje suvisan. AIm oSJcca.l~ potrebu, o~e cc "vee .. naCl naCina da sa radnikom stupe u kontakt. Ako radmk mora takvlffi mustenJama postav1jati pitanja, neka budu kratka, jasna i stvarna.

Razgovorljive. ~~ls~eriJ~ Sll"P? prirodi ta~.e da n~su i,z?irljive ~ ~o~~~du terne razgovora. Za uph JC uaJvazllIJc da su pazlJ~vo ~~usane I.od toga ZdVISl da Ii im je radnik simpatican iii nije. Iako ~ak:va muste~~Ja nalazl tem~ razgc;)Vo~a koja za nas mozd~ !lije interes~ntna, mk~da ~e smIJemo .. ~ok~~a~: ,da, n~~)e razgovor dosadan III neugodan. rakve musten]e treha uVIJek pazl]",) slusdt!.

22

Nervozne mllsterije koje uvijek pokazuju "da nemaju mnogo vremena", ocekuju da budu odmah primljene. Ako vee ne navode nedoslatak vremena. njihova se nestrpljivost moze primijetiti po kretnjima: nervozno prclistavaju casopise, stalno gledaju na sat, vrte se po stolici, uzdisu itd. Svojom nervozom u radnji stvaraju atmosferu nemira i razdrazenosti, koja moze preCi i na osta­Ie musterije, kao i na radna osobije. Radnik koji usluzuje tak:vu musteriju tre­ba da sacuva svoj mir i hladnokrvnost kako hi ostao gospodar sltuacije. Ako muslerija pita koliko dugo treba cekati na red. preporucuje se da se kaie koja minuta vise, kako bi se mogli osiguratl ukoliko iz nckih razloga posao ne bi mogli zavrsiti u obecano vrijcme. S takvim musterijama treha hiti strpljiv.i usluzan, te nastojati da se po mogucnosti sto hrie usluzc, ali tako da druge musterijc zbog toga nernaju asjecaj zapostavljenosti.

Musterije nesigurna ukusa smatraju lijepim ono sto drugi posjeduju, pa se tesko odlui'uju za tip [rizme iIi bOju kose. Izrazenu zdju ponckad brzo mijenjaju. Od frizera ocekuju da im preporuci i sav:jctuje duzinu kose i frizu­ru, ali i pri tome su cesta nesigurne. U pog1edu usluzivanja ovakvih musterija, od frizera se ocekuje da na pristupacan narin savjctuje 0 vrsti [rizUTe i boji kose koji treba da odgovaraju njenom lieu i pojavi.

Skromne rnnsterije se zadovoljavaju standardnim frizurama i njima nije stalo do nekih mod nih noviteta niti pokusavaju da promijene salon, narocito ako su sa uslugama osoblja zadovoljne. VeCina od njih daje salonu stabilnu ekonomsku podlogu, jer rad sa takvim mu~terijama nije previse naporan.

Mlade mnsterije svojom pojavom zele da privuku odredenu paznju u drustvu, sto se posebno adnosi na djevojke. Uvijek zele da mijenjaju svoju spoljasnost i ne zadovoljavaju se staromodnim i standardnim frizurama. Ove mustcrije sta1no traze novitete i tako postaju propagandisti tih noviteta. Mla­de musterije su za dobIog strucnjaka zahvalne musterije. RacJ sa njima je in­teresantan i dinamican.

Djeca kao IDllsterije su jednako znacajna kao i odrasli, iako se njima cesto nc poklanja odgovarajuca painja. Uslujla koju pruiamo djcei ohicno jc sisanjc kose, a rijetko kada i izrada frizure. Sisanje kose je naporan fad koji zahtijeva rnnogo ljubavi i strpljenja. Neki radnici ne iele da usluiuju djceu. Nije poslovno ni ljudski, a ni opravdano odhijanjc da se posluiuju djeea kao musterije. Sa njirna treba razgovarati. Prilikorn rada, dijete treba zabaviti bilo bm: igrackom, nekirn predmetom iIi razgovorom, jer je njemu svc interesan­tno. _Aka se dijete zaposli za sarno nekoliko min uta, to je dovoljno da ohavi­rno posao.

Lijep i.Ijubazan odnos prema djetetu ucinice da nas cijene i roditelji, sto je dobra reklama za nas i za salon u kame radimo.

Musterije strand se svakodnevno pojavljuju u nascm poslu. Zbog ot­vorenosti granica i prirodnih Ijepota nasa zemlja.ie postala turisticki poznata. Svake godlne ovdje dolazi mnogo slranih turist'i, koji lokom svog boravka zahtijevaju frizersko-kozmetii'ke kao i ostale usluge. Da bi Slo bolje usluiio

23

musteriju stranca, od Fadnika se za~~ijev,a poznavanje bare~ jednog ~~j,ets~o& jezilea) leao i svih novlteta sa podruCJa !lJe.&:ove ,~tr0'-e,~To ce omoguc~tl t:rze ~ bolje usluzivanje stranaca, a svakako I pndOlllJetl vecem ugledu pOJedmca 1

kolektiva u kome je ovaj zaposIen... .., . Zelja svakog radnika je da ima dabre i stalne mustenJe. Znatl pndobJtI

sto vise musterija, znaCi uspjeti u radu, strucno 1 ekonomskt. Zato pOFle~.~J~ rna kakav treba da bude profil dobrag radnika u odnosu prema mustenJI I

"gdje e: .manifestuje njegova iicnast na radu.

1.4.2. Docek mnsterije Da bi se rad uspjesno obavljao, radnik mora im.ati smisao za uoc~vanje i

oejenjivanje musterija. Sa musterijama treba indivldualno postup,atl, treba uzimali u obzir njihovo trenutno raspoioienJc I nastoptl pniagodlll se nJlho-vim zeljama i zahtjevim~... . -' . .v • v

Nacin doeeka mustenJe odraZlce se svakako na nJeno raspolozenJe, ~t? je vrlo vazno. Kada musterija ude u radnju, treba je jasno i glasno pozdravl~L Poznatu musteriju mozemo pozdraviti imenorr:, a~i ne taka glasno ~a~ d(~ Je zelimo svima u radnji predSlaviti. NaglasavanJe llluia kaodoktor, mzenJer, profesor, magis tar itd. je nepotrebno. Musterija ~oju poznaJcm5) tek lZ vlden­ja treba im~t~i osjecaj da je sev.~~ecamo. i r~do doc~kuJ~rno. ~.oc~~ n,epoznate rnusterije blce svakako drugacIJl, no, lllposto manJe ulJ~dan l~l pnJ.dza.n; v .

Musteriju treba primiti na prijazan i Ijubazan nacr~l, te}~ l~pltat.l ~to ze,lI. U slueaju da mora eekati, treba joj ponudit~ da sjedne I dati JOJ nek! cas::plS, Na pitanje kako dugo ce cekati, treba je tacno ObaVljestltl) a ne kazatl: ?d­mah ccte doCi na red!!. To "odrnahl! ponekad trajc duze vrernena, sto levan ra­spoloienje muslerije prema rad?iku i ;iel?kupnoj, radnji .. Sposobnost odavanja i iskazivanja posebne pazuJe mustenJl Je naJbolJI put do uspJeha, Ljubaznost saCinjavaju mnoge sitnice ~ao npI. pridrZav~nJe ~ar,-:ta, dodava.­nje stalice i slieno. Sustina svega loga Je da stranka doblJc oSJecaJ ugodnostr, topline i prijateljskc atrnosfere, Treba da znarno da, vpored urede~Ja l1ca ,1 ~o­se, stranka zeli i neuobicajenu i prijatnu atmos[eru, s~o se ost:ar,!Je 'p:a~/llmm odnosom prerna njoj. Zato moraju biti dobro poznatI osnovm pnnclpl lJubaz-nosti i uljudnosti. ... ~..

Moida niste znaii da je smijesak jedna ad naJboIJlh mogucnostr da !za­zoverno sirnpatije i stupimo u kontakt sa stra~~om. Pri o~?rne se :-:e ?11S~~ ~a grohotan smijeh. Smijes~,k ~~eba da byde nc':!s11jen" da zrac} ,:esel?~cu ! ~r9.az­noscu. Prijatno se naSmljeslte svakoJ strankl:- pa, hIla ,on~ rnll:?,: III zaJ~dlJlva. Primijetieete ubrzo da je vase dobra r~spolozcnle" taJ vas s~IJesak U~I?, u sa­lon prijatnu atmosferu. Dobra raspoiozenJe preel ce I na vase stranke, HIad­noea" koja je do maioprije postojala - neslace. U tu svrhu cesto se treba potruditi, ali trud je vrijedan uspjeha,

1.4.3. Razgovor sa musterijom Ako stc uspjeli da zaintereslijele stranku za razgQvor, onqa neka ,tern,a

razgovora budu Ijepota, kozmetika, tijclo i kosa. moda i drugo, Zene naJfadl-

24

je takve razgovore slusaju i sigurno ce se vasem razgovoru pridruziti i ostale stranl.;:e.

Prilikorn razgovora sa musterijorn treba izbjegavati neumjesne sale i trcba se znati snalaziti ako dode do nesuglasica. Kad neko u razgovoru izrek­ne neistinu, obrazovan mu covjek nece reci ravno u lice da laze. On ce svoju primjedbu ublaziti i rastumaeiti. Sliean postupak primjenjuje radnik kod pri­govora musterije.

Ako prigovor musterije nije opravdan, nikako se ne smije reCi: "Vasa je lvrdnja netacna", U prahi se odgovor sastoji u djelomicnom povladivanju kao npr.: "da, vase je gledisle razumljivo, ali moram vas upozoriti ... , iIi, vaSa primjedba je zanimljiva, ali - .. ," NadovezujuCi se na Ie formalne fraze, mozemo iznijeti svoje misE i dokaze, a da se pri tome musterija ne uvrijcdi.

Ljudi su osjetljivi, na sto moramo uvijek racunati, Zbog toga ne smije­mo nikada govoriti 0 njihovim nepravilnirn i nelijepim stranama 1ica i glave, jer ih moiemo oneraspoloz.iti. Uzmimo kao primjer musteriju koja ima velike usi, visoko celo, dug nos iIi neke druge izrazajnije detalje. Nikada musteriji DC

smijerno kazati: I!Takva frizura Yam nece stajati, jer imate velike usi iIi imatc dug nos itd.!! Takvim naCinom izrazavanja sigurno bismo je uvrijedili i sumnja­rna da bismo je ikada ponovo vidjeli u salonu. Mnogo bolje je kazati: HS obzi­rom na cjelokupni izgled glave (vase fizionomije iIi pojave), smatram da ce vam bolje pristajati ovak:va frizura". Pri tome joj grubirn potezima na kosi pri­kazemo priblizni izgled frizure, iIi pokazemo sliku frizure koju lelirno uraditi. Musterija je svjesna svojih nedostataka i svakako ce razumjeti zbog cega zeli­mo da joj napravimo upravo lakvu ['rizum,

Poslaje muslerije koje misle da njihov tjelesni izgled nije savrsen. Du'znost je radnika da nH lijep i pristupacan naCin musteriju razuvjeri u po­stojanje nckih nedostataka, Prilikom rada sa nepoznatim slrankama savjetu­jemo da u loku razgovora nastojile saznati njeno imc, OsIovijavajte je testo njenim imenom.

Kada stranka cuje svoje ime nece se vise osjecati stranorn u salonu) a vi cete slaviti svoju prvu pobjedu. Postacete joj blizi, simpaticniji. Upoznace vas kao radnika ciji su pogledi na modu i kozmetiku siroki, te kao strucnjaka Ciji je jedini i glavni zadatak da se brine 0 Ijepoti i njezi njene kose. Zato treba nastojati da se sto bolje upozna svaka vasa stranka. ledino na taj naein mozete u potpunosti iskoristiti svoje znanje, postati njen savjetnik, a njenu lienost izraziti [rizurom.

1.4.4. Ispracanje musterije

Poslije izvrsene usluge, rnusteriji treba oCistiti odjccu aka se pri radu za­prljala, Odjecu ne lreba i'istiti cijelu niti u blizini ostalih musterija, Ako ima­rno vrernena, musteriji treba pomoCi da obuce odlozenu garderobu, otpratiti je do vrala i pozdravili. Oprosti Ii se muslerija glasno, neuljudno je ako odgo­varimo nejasnim mrmljanjem. Pazdrav treba da bude razumljiv. Ne'<5e biti su­visne aka se zahvalimo na posjeti,

25

Sve ove sitDice nisu nikakvo pODiienje, ukoliko De pretjerujemo, To je samo iskazivanje pristojDosti koju i mi s pravom oi'ekujemo od drugih, kada odlazimo hilo kuda kao musterija.

Mnoge musterije iZDose utiske koje su stekle u frizerskom iii kozme­tickom salonu, a njihov sud zavisi uglavnom od kvaliteta usluga. Zbog toga je vazDa da musterija ne napusti radnju sa neprijatnim utiskom. Ona treba stcCi utisak da napusta radnju kao dragi gost kojeg Cerno uvijek rado usluiiti.

Svoj posao moramo obavljati sa zadovoljstvom. Treba otkriti lijepe stra­ne posIa, a to su nase usluge, koje Cine da se musterija osjcca lijcpom i zado­voljnom.

Medutim, morama znati da je kvalitet rada osnovni i najvazniji cinilac. Aka je rad los, svi drugi cinioci BU nedovoljni.

ZNATE LI ODGOVORE'! 1. Koji Cinioci utien na sticanje veceg broja mnsterija? 2. Kakvo treha daje obrazovanje radnika? 3. Kakav odnos treba da ima radnik prema mnsteriji? 4. Kakvi hi trebali da bndu radnici koji ohavljaju posao sa drugim licima? 5. Stu mnsterija predst..wljn zn frizera? 6. Na sta radnik treba obratiti painjn prilikom nsluiivanja i razgovora sa

musterijama? 7. Kakve Stl razlike izmedu mllskaraca i zena kao mnsterija? 8. Nabroj neke od osobina koje mogu doprinijeti boljem poznavanju mnsterija! 9. Opisi sutljive i tihe musterije!

10. Opisi razgovorljive mnsterijel 11. Opisi nervozne musterije! 12. Opisi musterije nesigurna nkusa! 13. Opisi skromne musterije! 1.4. Opisi mlade mnsterije! ' 1.5. Kakav treba da je odnos frizera prema djeci kao musterijama? 16. Kako treha mnsterijn docekati'? 17. Koje teme treba odabrati za razgovor? 18. Kako treba ispratiti musteriju?

26

;1

i,1 ,I 11

P '11 ~,; '1' " 1 ·il

'i j 1 .. !

;j :1

'1 ! i1 II 1 ';

\1

U ~ I ., f! d ,1 ;!

~ ;1 1 ~)

:~ J

~ 1 ~I ~

11.

m

;1 'I ~ il ij:

! i 11 jj ~] \t

I ,1 'i

1 tl

2. HIGIJENA SA ZASTITOM NA RADU

2.1- LICNA HIGIJENA

Licna higijena saddava pravila za ocuvanje zdravlja ljudi razliCite dobi, poia .iIi z~n.i,manja. Da, bisrno sacuvali zdravljc, nije dovoijno sarno poznavanje praVlla hlglJene nego JC potrebno ta pravila uvazavati i ispunjavati.

~~iz~rska struka se z~~niva na CistoCi i licnoj higijeni svakog radnika. ~.adl1lCl .fr~zcrske stru~~ pnhkom rada su uvijek u neposrednoj blizini muste­r~a. SagIDJu se preko tijela IDusterije, pestima dodiruju kosu, lice ild. Zato za­ll1m3nJe fnze:-a od rad~lk~ zah~ijeva da imaju cistu i njegovanu kozu, ruke. urednu, k~su 1 ?dgovaraJu~u odJccu. U ovom zanimanju je licna higijena sva­kog pOJedmca lZuzetno vazna.

2.1.1. Higijena kose

Za njegu kose i njen Ijepsi izgled najvece mogucnosti lmaju radnkj fri­z:?rske s!r",:~e. Ko§u treba .redo~ito p:ati 1 oblikovati, a frizura mora biti uvijek ~~Jepo oce~lJa.n,a. Zene, pnpadm~e fnzerskog poziva, treba cesto da mijcnjaju l~gled ~V(?J~ f~lzure. ~zgled~m fn~u.r~ ce musterijama dokazati svoj smisao za hJepo ceslJanJe, a uJedno I znac3J I vrijednost spoljasnosti. Frizer sa neu­red~nom i :r.apust;nom frizurom uliva veoma malo iIi gotovo Dikakvo povje­fenJe u svoJu strucnu sposobnost.

2.1.2, Higijena Iica

.. Lic~ i [rizuru" prvo primjecujerno kod drugih osoha. Lice zato ne smije bitl zapusteno. Koza hca Je lz10zena prasini, masnoCi i sredstvima za sminkan­je .. ~"dovr:a njega, pranie vodorn i blagirn sapunom doprinijcti ce Ijepsern i sVJ~zlJeD? l~g}edu h~a. Zene treba da imaju privlacno i svjeze lice. Na­glasavanJe l)Jepota lIca mogu se postiCi pravilnim izborom sminke i naCinom sminkanja. Sminka mora biti prilagodena za dan i rad u salonu, ali sa smin­kanjem. ne tre?a prctjeriva~~ jer. s.e postize suprotno djclovanje. .. Lice muskarca ne Smije bitl zapusteno, mora hiti cislo i izbrijano. Brko­

VII brada, aka Ih ImaJu, moraJu bIti lijepo uobliceni i njegovani.

2.1.3. Higijena usta i organa za disanje

RIaz usta i tijelo covjek"t mogu da se unesu uzrocnici razliCitih bolesti. Up ale .gda (krajnika~, pokVareni zubi i druge bolesti su posljedica djelovanja baktenJ3. Ove holesti, pored ostalog, utii'u na stvaranje nepr'ijatnog zadaha iz

27

usta. To posebno smeta pri obavljanju frizerskog posla i zato je potrebno rc­dovno oddavati higijenu zuba i usne supljine. N a zdravlje organa za disanje stelno djeluje suvise viaian, suh, hladan iIi topaa zrak. Zrak moze biti i za­raien, posebno u zatvorenim pro~torijama gdje se naIaz! mnogo Ijudi, medu kojima su bolesni i kliconosc. Razvoju klica tubcrkuloze, gripe, sarlaha, <.iifte­rije j drugih bolesti organa za disanje pogoduju vlaian zrak, tamne, zadimlje­ne i neprovjetrcne prostorije. I frizerski posao obavlja se u zatvorenoj prostoriji u koja] se cesto pusi. Pored moguce infekcije organi za disanjc rad­nika izlozeni Sli stalnom isparavanju hemikalija. Amonijak u preparatima, kao i sitne kapljice lakova za kosu mogu da utii'u na slabljenje otpornosli or­gana za disanje i stvaranje profesionalnih oboljenja nastalih zhog trovanja amonijakom.

Organi sistema za disanje veorna su osjetljivi i njezni. Da bismo ih sacuvali potreban je cist zrak, pa zato radne prostorije treba cesto provjctra­vati. Prilikom fada treba disati na nos, a ne na usta. Tako se prasina jcdnim dijclolJl zaddava u nosu i manjc prodire u os tale organe za disanje.

Covjekovom tijelu potrcbni su rad i krctanje koje ugodno utice na sve fizioloske proccsc u organizmu. Zato su potrebne tjelcsne vjezbe za odrzavanje radnog ucinka. Razne tjelesne vjcibe, kao disajna gimnastika, ba­vljenje sportom, setnje u prirodi na Cistom zraku, cine organe za disanjc zdra­vijim, a tijc10 otpornijim.

2.1.4. Higijena tijela

KOla pokriva cijelo tijelo i jedan je od najvaznijih organa. Njen zadatak je da stiti unutrasnje organe od raznih vanjskih uticaja. Prcko koze se izlucuje znoj jz tijela. Suzavanjem i sircnjcm krvnih zilka, kao i znojenjem, reguliSc se temperatura tijela. Higijeni kOle treba posvetiti posebnu painju. Koza je izlozena neCistoCi, koznom loju, znoju i perutanju. Prasina) suvisna masnoca i znoj je nadraiuju. Mikrobi koji se nalaze na povrsini koze izazivaju raspadanje masnoce i znoja, sto stvara neugodan miris i idcalnu podlogu za razvoj patogenih mikroorganizama.

NcCistoca kaze najboljc se odstranjuje top lorn vodom j sapunom. Zata je potrebno najmanje jedanput sedmicno tcmcljito pranje tijela. Neke osobc jace iuce znoj. Neugodan miris, pored pranja, moguce je ublaziti i odgovara­j uCim dezodaransima.

Radna odjeca sluzi za zastitu tijela i lil::ne odjece na radu. Radna odjeca (mantil. ogrtac) izraduje se od matcrijala biljnog porijekla (pamucno platno) iIi sintetickih vlakana. Odje"a izradena od materijala prirodnog porijekla bol­ja je i prikladnija, jer se maze iskuhavati i prati.

2.1.5. Higijena rukn i noktiju i njihova zastita

Rukama obavljamo gotovo sve poslove. pa se eesto prljaju i inficiraju. Prljavirn rukama mozemo zaraziti scbe, a posredno iii neposredno i druge. Frizer rukama stalno dodiruje kosu i lice stranke. Do najprisnijeg dodira ruku

28

~I

11 1 :~ i:l

t t l ;j I

l q a , :!

#

1 11

1 'I i1 ~i

l :j ',1

! 'j ;1 ~ 1 1

1 , 'I eli 'ii '1

J ~ ;,1

'I

~ l -1

i '~ 11

1 I '1 g j ~ 1 :l

i ~'?z: ~ica dalazi pr~~ikom b~rijanj~. ~~.frize: n~ posvecuje dovoljno paznje hlglJe~l ruk.~, postOJ~. mo~~enost mf~kelJe koze hea m.usterije. Zato higijena ruku I n?ktl]U,.,!le s~mlJe ?ltI zaposlavl]cna. Sa unutrasnJe stranc dugih noktiju se skuplJa necistoca kOJa moze saddavati mikrobe, izazivace raznih bolesti. Zato no~.te treba r~dovito podrezivati, .. a r~~~ prat.i tekucom vodom i sapu­nom. ~:lhk.?m pranJa.~uku treba upotnJebltll cetkicu za ruke, kojom ocisti­rno neclstocu sa ruku 11Spod nokata.

, Prilih,m praIlja,kose ~rada sa hemikalijama, koia na rukama postajc s~~~. J?a bi se.spn]ecIlo .1?uslvanJe 1 p~canJ.e. kote) preporucuje se upotreha zdstltmh masmh krema III borne mash. Pnllkom rada sa luinatim i kiselim sredstvlma (boje I sredstva za bijeljenje kose, preparati za hladnu trajnu) ru­ke Je potrebno zastititi gumenim rukavicama.

. Iritirana (nadrazena) koza je profesionalno oboljenje u frizerskoj struci, a pnllkom rada sa nehm hemlJskIm sredstvlma dolazi do deformacije vrhova noktJju na rukama. lriulcija kOle i deformacija nokliju nastaju kao posljedica dlrek~n"og utIcajU hemlJskIh sredstava za hladnu trajnu, bijeljenje i bojenje kose 1 sameoI?a. Z~?g stalnog kontakta sa ovim sredstvima, smanjuje se ot­po~nost koze 1.nokilJu. Sa koze se skida zastitni, kiselomasni sloj, pa koza po­staJe hrapa.va, lsp~~~la, a ~ n~kim s~ucajevima dolazi i do upale. . . pa. bl se zastltll~ koza 1 r:?ktI ~~ ruk~ma, potrebno je koristiti gumenc III poltetllenske ru~aVlce, nar,?~lto pn Izrad! hladne trajne i bijcljenja kosc.

.V Pored rukavlca, ~ao zastltno sre?stvo mogu se prirnjenjivati posebne iIi oblc~e kre~e za kozu: Neke ad tIh krcma prekrivaju povriiinu koze i sprec~vaJu dlr~ktm dodlr sa stctnim supstancama. Vecina krema za zastitu rU,ku lzraden~ J~ .r:a os?ovi sil~kona, k~ji. su otpo:ni p:ema nekim hcrnikalija­ma. ?~na k~)Ju sIhkom stvaraJu na koZl Je posloJana I slvara sigurnu barijeru kOja stltl kozli.

Pravilnom zastitom r njegom koze na rukama cuvamo zdravlje i pro­duzavamo radnu sposobnosL '--'

2.1.6. Higijena i zastita nogu

Fr~z~~i svoj posa.o r~d.e stojeci. Ako noge nisu zdrave i ako se ne vrsi re­dovna hlgl]ena nog~) )avIJaJu se oboljenja ~oJa o?emogucavaju duZe stajanje. Boles~e noge smanjuju radnu sposobnost I djelujli na nepravilno drianje tije-lao pa cesto dovode do krivljenja kii'me. .

." Ra~n~ st?~~~la su najc~sce ob?ljenje !rize:a, ~ao i ostalih zanimanja gdJe se radI stoJeel. I pre~o~c:rna tczllla maze utIcatI na stvaranje ravnih s1.o­pala. Ravn~ stopal~ Izazl~aJu Jake bolove u stopalima i potkoljenicama. Bo­lest se spreeava vJezbama 1 posebnim uloikima u obuCi.

Pr~sirene vene takode se javljaju kod ljudi koji najvise vmmena provo. de;tojee~ (f,:zen, konoban, kuhan, ltd.). Bolest se sprjeeava upotrebom ela­stl;:m~ za~?Ja, .redovnom nJ.~gom nogu, masazom, fiskulturom, pravilnim drzanjen:- tIjela I upotrehom hJekova. Stopala i prsti izloieni su velikom napo­ru. Ukohko ~~ He nOSl odgovarajuca obuca, napor postajc jos veCi, stcH:1ovodi do deformaClja stopala i prstiju.

29

Z b · k . tokom rada moraj'u duze vrcrnena stajati \leoma je vazll.a a 050 C OJC . V' ',' , k'h ,t - t pravilna obuea. Obuea ne smije biti preuska ill pre:slr~ka, nIl! VIS0 1 po pc I· "p 'su takade neprikladne a dje1u)u neestetskr. ca. apuce. ,. v •• •• , ia moou

Iako llasimo udobnu abueu, plilikoill duzeg stajanja za VfljemC rac ". . 't' balavi u nagama. Ako osjeeamo potrcbu da jednu III drugu nogu Opustl'

se jaVl 1 . . k 1 .' k' ogama no to 'c znak umora, odnosno nedovolJne elI u aCIJC [VI un.. ( . ,

1 , ia za,titu nogu najbolje jc koristiti posebl1U ort()pedskllzradenu obu~u (borosane). Ovakva obuca sprjecava deformaclJu prst1J~ 1 zaI?or no¥>u. U,k7 1-ko se u nagama osjecaju neprestani bolovi, potrebno JC savJctovatI se sa JC-

karol~okte na nogama treba redovno rezati u pravoj liniji, kaka bi s~ i::~je: g]o urastanje nokYju, u meso. Z?rav:c: ~j~~ov(me 1 odmorne Doge utH;ace na prijatnije raspolozenJc, a posao ce bltl 1aks!.

2.1. 7. Zastita musterije Radi zastite zdravlja mustcrija i radnika, zahra~ljeno j.e pruza?je ~Sl~g~

osobama sa vidljivim znacima oboljenja koze, kose I l!0ktJ!u: kao I om~ C(?~ . . . d (U'SI') Ovakvim se osobama mora sav.1eto\atJ da potraze. 1 lmaJU gama ,. .. . b '1" > d t e • v ,vkc omo" Ako bI'smo nepaznj'om USlUZlh takvu OSO u, pOS IJe fa a r -jeCnIC ~u p ...... .. . . . ha izvrsiti dezinfekclJll alata I pnbora. '.' oct .

Prfe rada sa novom musterijom treba op~at.l ~uv~e tckucom ~ .. om 1 sa­JZ3

. astitu odjece musterija treba konstlil clste, oprane I lspegla~e ~~~t~~~, ruc~il~e i salvete, koji moraju biti odvojeni od upotrijebljenog rublp. Rublje namijenjcno za pranje treba ost~1VIJatl na poseb?ov r:n-ts~~:.. __

P .. t be> o(}rtaca potrebno jC vrat stranke zasiltItI clshm krep pa fljC upo re -. . 1" 1" k

. N'islon za g"lm';u treba prekriti Clstim paplrom (OJ1 se pos IJe sva e plIom. ~ (, upotrebe zamjenjuje.

30

ZNATE LI ODGOVORE<! 1. Sta je higijcna'? 2. Sta sadfiava Hena higUena? 3. eime se bavi higijcna rada? 4. Kako treba odriavati higijenn kose? 5. Kako treba odrZavati higijenu liea? .. 6. Kako treha odriavlIti higijenn llsta i organa za dlsanJe?

7. Licnll higijena tijela! .. 8. Kakva treba da .Ie hij,,>ijena ruku, nogu i noktlJu? 9 U cemU se odrnznva licnfl higijena oblncenja?

10~ Sta obuh\'ata higijena frizerskog zanimanja? 11. Koja sn !icna sredstva zastjte na radu? 12. Nabroj kolektivna sredstva zastite fln radu! 13. Kakvo treh~ daje radno odijelo rndnika?

14. Kako se vrsi zastita fuku? . 15. Kakvu treba·daje obuea radnikll'? 16. Kako se vrsi zastita mnsterije'?

2.2. PROFESIONALNA OBOLJENJA

Postoji opste uvjerenje da frizersko zanimanje spada u 1zv. "Jaksa" pri­vredna zanimanja, pa se veei broj mladib slabijcg zdravstvenog stanja odlucuje za taj poziv. Mnogi smatmju da taj posao ne zahtijeva veti fizicki napor, sto.ie pogreSno.

Rad u zatvorenim prostorijama u kojima se stalno isparavaju hemikali­je, stajanje na nogama duze vrijeme, izazivaju ncka profesionalna oboljenja. Sarno zdrava pluea mogu podnijeti isparavanjc hcmikaJija i zdrava, pravilna konstitucija tijcla moze podnije1i svakodnevno slajanjc.

I kod zdravih osoba prije iIi kasnije dolazi do nelagodnosti i zamora u nogama, sto uzrokuje prosirenjc vena i [avna stopala. Kod muskaraca koji obavljaju frizerski poziv usljed neprestanog jednolicnog gibanja, misiCi tijela na jednoj strani se previse razgibavaju, dok na drugoj ostaju manje aktivni, sto dovodi do njihove mlitavosti i zakriljalosti.

U poslu fr'izer dolazi II dodir sa raznim Ijudima, Cije je zdravstveno stan­je nepoznato, te uvijek prijeti mogucnost infekcije. Sarno zdrllv organizam frizera moie da izbjegne infekcije, dok slabiji brl:e podlijeic.

Usljed toga, a i zbog drugih uslova, ovaj poziv zahlijcva Ijekarsko misljenje 0 psihii'kom i fizii'kom zdravlju kandidata.

2.2.1. Kozna oboljenja

Profcsionalna koina oboljenja su oS1ecenja koze, do kojih dola;d pri obavljanju odredenih poslova. U tome uccstvuju mnogobrojni i raznovrsni faktori mehanii'kog, fizikalnog, hemijskog i hioloskog porijekla.

U frizerskom zanimanju najcesCi su mehanicki (P0sjckotine) i hernijski cinioci koji izazivaju ekcem i ostecenja koze. Bio]oski cinioci (bakterije, p<lra­ziti, gljivice) mogu izazvati kozne promjene, ali znatno rjede.

Frizer za zene upotrebljava razliCite hemikalije koje usljed stalne prim· jene mogu izazvati alergijske promjene koie. sto dovodi do povisene preosje· tljivosti. Usljed direktnog kontakta iIi poslije duieg rada sa odredenom vrstom hemikalija, kod nekih osoba dolazi do akutnog zapaljenja koie iIi ek· cerna, lokalizovanog na mjestu djelovanja nadrazujuce materije. Obieno Sll to mjesta na ruci, na prstima iIi izmedu prstiju. Ru.ke [rizera su izlozene stalnom uticaju vade i sredstava za pranje, sto u dodiru sa jacim hcmijskim sredstvima umanjuje zastitnu sposobnost koZe.

U sJucaju alergijskih ekccma koze, Jijcccnje maze biti uspjdno sarno ako se iskljui'i kako direktan tako i indireklan kontakt sa aiergenom, odno· sno hcmikaJijom koja je uzrok odredenog oboljenja.

U toku rada sa oS-trim alatom (britve, makaze) nepaznjom moze doCi do manjih posjekotina i povreda kaie, koje se mogu infi"irati.

U sprecavanju profesionalnih koz.nih oboljenja ruku 1 ostalih dijelova ti­jcla svakako je najvainije provodenje opstib higijenskih mjera zastite.

Vaznu ulogu u suzbijanju. ovih oholjenja inia i pdmjena licnih zastitnih sredstava (mantili, rukavice) i zastitne masti i kreme.

31

2.2.2. Blaia trovanja isparavanjem hcmikaJija i upotreborn sprejeva

Isparavanjcm hemikalija, narocho amonijaka, kao i upotrebom sprejeva stvara se neugodna atmosfera u radnim prostorijama koja maze ugroziti zdra~ vije radnika. Amonijak je bezbojan gas ostrog, neprijatnog mirisa. Vrlo lako se rastvara u vodi sa kojom se jedini u amonijurn~hidroksid. U nekim frizer­skim preparatima amonijak ima znacajnu ulogu, jer omekSava i otvara povrsinu kose. Pare amonijaka, mCllutim, mogu negativno djelovati na zdra­vljc radnika. Djejstvo para amonijaka osjeca se prilikom kvasenja kose razvi­jac-preparatom, a narocito kod preparata slabije kvalitete. Kako uvijanjc kose traje duie vrijeme, udisanjem pare amonijaka direktno dolaze u organi­zam radnika. To izaziva: kasljanje, gUScnje, suzenjc, pecenje U oCima, glavo­bolju i gadenje. Ovi blaii obliei trovanja nestaju obii'no odmah poslije prestanka rada sa razvijac-preparatom, odnosno presianka udisanja iHeinih para amonijaka. Kod osjetljivih osoba nabrojane neugodnosti, naroCito gIa­vobolja~ mogu se zaddaii duze vrijeme.

I sredstva za lakiranje kose, naroCito sprej-lakovi, mogu slelno da uticu na zdravlje frizera. Poznato je da se za sprejevc, kao sredstvo za izbadvanje npc laJ<a, koristi phn freon iii frigen.

Cesta, prekornjerna upoireba sprej-Iakova za kosu, naroCito u slabo prozracenim prostorijama, mUle stetno cia cIjeluje na zdravlje radnika. Nai­rne, sprej rasprsi lak u veoma sitne kapljice, koje se mnogo dute zaddavaju u zraku nego sto je to kod klasicnih rucnih prskalica. Udisanjem, ave sitnc ccsiice smale, kao i pHn, mogu da izazovu ostecenja i oboljenja organa za di­sanje i drugih organa.

2.2.3. Deformacije kieme i prosirenje vena

Kao poslj,xlica nepogodnih.uslova rada, prekomjernog naprezanja, po­jedinih organa i prisilnog polozaja tijela pri radu, mogu nastati deformacijc kierne, a usljed dugotrajnog stajanja i prosirenje vena na nogama.

U toku rada treba voditi racuna 0 praviinom drZanju tijeIa, naroCito yri­likom sisanja iIi brijanja. Pri obavijanju ovih poslava, ncki [rizeri cijelu tezinu tije1a prebacuju na jednu nagu. Takav neprirodan poloiaj pridonosi brzom umaranju lijela, a pogoduje i deformaciji kicmcnog stuba. Najvece ople­recenjc kicmenog siuba naslaje pri radu koji zahtijeva jcdnolicne pokrete (savijanje tijeia naprijed iii na stranu), I?ri kojima kicma nema dovoljan oslo­nac pa dolazi do deformiteta. I kod sjedcnja, prilikom izrade viasuijarskih proizvoda, treba izbjegavati neprirodnc polozaje tijela. Oboljenja kicme ma­nifestuju se najcesce bolovima u predjelu kicmenog stuba i vrata. Pojava po­menutih dcformacija kicmc maze se sprijeCili sarno pravilnim drZanjem tijela priiikom fada i bavljcnjem tje1csnim vjcZbama. Ove za,litnc mjere treba da postanu trajna navika, jer cerna sarno taka zastititi kicmu od deformacija, a ti­jelo uCiniti zdravim i sposobnim za rad.

Zbog dugotrajnog stajanja dolazi do nepotpunog otjeeanja krvi iz ven­ske mreze i poremecaja cirkulacije krvi, sto dovodi do .prosirenja vena }J no­gama.

32

Pored dFrugi~ uzro~a, n~st.ank~ I:~osirenih vena doprinosi i nosenje nc­podesne obuce, 0 cemu JC vee bIla flJCCI.

2.2.4. Povrede i nesrece na radu

U frizerskorn zanimanju ucestalost povreda i nesreca na radu je mini­m~n~. Povrede na ~adu s1! yglavnom laksc. prirode i desavaju se zbog ne­pa.z?Jc . ~ r.ad~. sa bntvo~ 111. rna.k~.zama, nels~ravnosti elektricnih aparata i mstalael]a lusl]ed nckonsten]a hlgl]ensko-tehmcke zastitne opreme (npr. rad sa hemlkahl"ma bez rukavica).

Povrede na radu mogu biti sljedece:

- posjekotine makazama i britvom' . - ostecenja kOle hemikalijama (pr~parat, razvijac za hladnu trajnu. vo­

damk-perokSid 1 sredstva za bijeljenje kose); - opekotme od elektricnih uredaja za kovrdzanje kose (uvijac. presa) i

- povrede pnhkom struJilog udara.

2.2.5. Hemijske povrede

Prilikolli. rad,a ~~ hemikalijama, kao sto su baze i kiseline, maze doti do povred~, n,agnza?-J3 III o~ekoti~a koze vcceg iIi manjeg stepena.

~~l~ne ~oJ,:e ~O$U l.zazvatJ povred~ ~u: solna, sircet~a, sumporna i druge. Kiselme suse kozu 1 stvara]u po nja] suhe nabore lspod kOj'ih se ]'avIJ'a]'u

duboke rane. .

Ba~e iii IUline koje razjedaju kozu suo amonijak, natrijumova i kaliju­mova luzma !dru,ge. Lu~ine prodiru pastepeno u kOlu, usljed cega koia na­brekne, ovIaz! se I omeksa.

, It Sl. 2. Previ.ianje rane i ispiranje oka cistom vodom

33

U slucaju povrede od kisclina, jlj baza prvu pomoc pruiamD neutrali-sanjem, PotrebnD je sto prije }sprati kozu vodom,.. .." ,

Ostecenja koze i potkoznog tklV3 lzazvana kIselmama 111 luzmama mOze da lijeCi samo ljekar.

2.2.6. Povrede oka

Povrede oka nastaju kad strani prcdmc.t, !_ecni i c:~sti, po,,:rijcdi oko. Aka U oko dospijc sitna cestica,.ne ~reba ga}r1ptl r~kom III mara~lcom, nego zatvoriti i pustiti da suzi. DovolJilo JC pOVU9~ ~ekohk~o .puta garn]l kapak pre-ko donjeg, a ako ova ne uspije, treba potrazltl pomoe IJckara. , ..

Najcescc povrcde oka u fnzerskom zammanJu nastaJu zbog nepazlJlve upotrcbe hemijskih preparata,. narocito za h~adnu ~rajn:,: Veoma opasan za Dei jc razvijac za hladnu traJllu, kO.Jl JC nesto pea luzma, kaa I dlrektno prskanjc sprcj-Iaka u Dei. U oba slucaja oci treba ~dmah isprati i'istom vodoI? i pustiti da suze. Ako sc u oko uncsu man)e koheme oVlh srcdstava, neugod­nosti nestaju odmah poslije ispiranja oka.

ZNATE LI ODGOVORE? 1. Koja Sll profcsionalna oholjenja rlldnika? 2. OpiSi sirnlltome blll:lcg trovanja! 3. Zllsto dolazi do iskrivljenjll kicme? 4. Zasto dolazi do prosirenja venn na "ogama? 5. Nabr~i j opiSi neke 0<1 povreda j nesreca na raeIn! 6. Zasto se vrsi Ijekarska kontro!a radnika'? 7. Sta je prva pomoc? 8. Nahroj i opiSi pribor 23 pruZauje prve pomocj! 9. Kakve povrede mogu nastati 11 frizerskom salonu?

10. Pmzanje prve pomoCi kod ranjavallja! 11. Kakve Sll hemijske pm-Teele? 12, Kako pruiamo pomO(~ u slucaju hemijskih povreda'? 13. Kako moze d06 do ponede okl1'?

2.3. LJEKARSKA KONTROL4. RADNlKA

Covjek je najvazniji i najdragocjeniji Cini~~c I?~oizvodnje i zasluzuje ?:;­stranu painju. Zbog toga je neophodno obezblJcdltl takve uslove rad,a kOJI ce omoo-ueiti da se postigne maksimalan uCinak rada u odnosu na utroseno. vn­jemeOi energiju bez stetnih posljedica po zdravlje i radnu sposohnost radlllka.

Zaka;;: a zastiti stanovnistva ad zaraznih bolesti koje ugrozavaju cije1u zemlju propisuje obavezu redovitih pregleda prije zaposljavanja, kao i perio­ditnih pregleda radnika za vllJeme rada. CrIJ medlemsklh pregleda Je utvrdivanje zdravstvenog stanja i radne sposobnosti radnika za zaposljavanJe i radnika koji su vee zaposleni.

Radnjci koji abavljaju usluzne djclatnosti i koji su u ~talnom kontal~~~, sa drugim osobama, .. dakle i frizeri kozmeticari, moraju jedanput godisnje bl,t] ljekarski pregledani. Cilj ovih pregleda je utvrdivanje zdravstvenog stanp

34

radnika. Zdravstveni pregledi se vri'ic bez posebnog paziva, a tro.~kove pregle­da snose poslodavac iIi radna organizacija kod koje su radnici zaposlcni.

Organi sanitarne inspekcije VISe kontrolu izvrsenih obaveznih zdrav­stvenih pregleda, odnosno kontralu sanitarnih knjizica.

2.3.1. lnfekcija i dezinfekcija

Infekcija pOdrazumijeva prodiranje Illikroorganizama u tijelo covjeka. Mikroorganizmi se mogu prenositi na razliCite nacinc: putem vazduha, vode) hrane, zemlje, insekata iIi direktnom kontaktu. Uzrocnici holesti se mogu prenijeti posIe-dno, putem alata i pIihora.

Frizerski i kozmeticarski radnici su u stalnoj opasnosti ad infekcija pre­ko bolesnih musterija, a isto taka su i musterije u opasnosti da budu inficira­ne ad oboljelih radnika.

Do infekcija na bradi iii glavi obieno dolazi u frizerskilll salonima, u lco­jima nisu preduzete sve higijenske mjerc. Pravilno je da se poslije svake upo­trebe pribor dezinficira. To naroCito vaii za pribor za brijanje (hritva i cetka za sapunjanje), cesljcve, tetke, masil1ice itd.

Bolesti koje se najceSce prenose u [rizer~kim salonima su razne gnojne promjene i gljivicna oboljcnja. One se cesto prenose britvom) cetkom za sa~ punjanjc i peskirieirna za brisanje Iiea. Razumljiyo je da se jedan peskiric maze upotrijebiti samo za jedno brijanje, nakon cega treba da se opere i ispe­gIa. Pranjem i peglanjcm se unistavaju uzrocnici bolesti.

Britva mOle, takode, biti jedan ud prenosilaca balesti. Prije :wake upo­trebe potrcbno je izvrsiti temeljitu dezinfckciju britvc. Dezinfekcija se vrsi umakanjem u dezinfekcioni rastvor. Nema potpune zastite oct infekcije aka jc umakanje bila kratkotrajno iIi dezinfekciono sredstvo nije dovoljno svjez,e. Zato je britvu potrebno poslije svake upotrebc obrisati cistom krpom l1a­Illocenom u neko dezinfekciono sredstvo.

Tdc infekcije koze koje se mogu prenijeti u frizerskim salonima su glji­viena oboljenja. Sifilis - i sida (aids) se takode mogu prenijeti prilikom brijan­ja, ali se to rijctko dogada.

Sredstva za dezinfekciju. Dezinfekeija je unistavanje uzrocnika zaraz­nih halesti) a dezinsekcija je unistavanje raznih insekata. U tu svrhu se prim­jenjuju dvije grupe sredstava: fizikalna i hemijska.

U fjzikalna sredstva ubrajarno: vodu) sunceve zrake i veoma visaku iIi nisku temperaturu.

VruCi zrak (ISO°C) u kratkom roku unistava bakterije i viruse. Vruca voda sa dodatkom obicne sode (natrijum-karbonat) odlicno je

sredstva za dezinfekciju peskira, ogrtaca i rublja. Ultraljubicaste zrake) kao i'veoma niske temperature, irnaju najvecu

primjenu u medicini. Postoje sp~cjjalna izradeni elektricni aparati za sterili­zaciju, koji rade na principu ultraljuhieastih zraka.Ove aparate upotrcbljavaju i frizeri za sterilizaciju cesljeva, cetki i ostalog sitnog alata i pribora.

35

stva. Za ctezinfekciju alata i pribora primjenjuju se najcesce hemijska sred~

Hemijska dezinfekciona sredstva moraju ispunjavati sljedece uslove: - ne smiju biti stetna za covjeka; - moraju imati siguran ucinak ua bakterije i gljivice; - ne smiju nagrizati metale.

Dezinfekciona sredstva djeluju na mikr?organizme, tako '(0 raza,raju protoplazmu, iIi zgrusnjavaju bjelancevine ceh]a. U heml]ska dezmfekclona sredstva ubrajamo sljedece:

Vodonik-peroksid je oksidaciono sredslvo. Olrovan je i korozivan.30% rastvor H202 nagriza kOLU, a njegove pare nadrazuju disajne puteve. P;l vrlo niskoj koncentraciji izvrsno je sredstvo za isplranJe guC?)mh rana I usne SuplJl­ne. U trgovini se prodaje u 30%-tnom rastvoru. Razn]eden u 2 - 3% veoma dobro dezinfikuje alai.

Kalijurn-permanganat iIi hiperm.an~an se n~la~i. u tamnoljubicas5!ID kristalima, koji rastopljeni u vodi daju IJubtcastu b0.1u. Hlperm~mgan sadrzl u sebi velike koliCinc kiseonika, koji oksidacijom razara otro,":e kh~a. . ."

U drugu grupu spadaju sredstva koja zgr~~avanjem bJ~la?vcevma .u?-lsta­vaju bakterije. To su: Alkohol j~ prozirn.a. teku~~na karaktens~lcn9~ m,lnsa. U trgovini se prodaje u koncentnranom III raznJedenom stanJu. CIst al~ohol saddi u scbi i 4% vode, sto znaci da je sarno 96% alkohola. Alkohol SIUZI kao dezinfekciono sredstvo za rane i alate, a ne nagriza metale.

Formalin je 40%-tni rastvor plina formaldehida u vodi. Formalin je ja­ko dezinfekciono sredstvo koje ima siroku primjenu.

Lizoform je svijetlozuta tekuCina sastavljena ~d ras~vora \ormal~na ! ka­lijumovog sap una. Ne nagriza metalne predmetB ill rublJe, ,a ~t ostah pnbor. U 20%-tnom rastvoru sluzi za dezinfekciju cetkice za sapunJanJe.

Natrijum-karbonat je bijela krist~lna tvar k'/ia se u vodi tesko rastvara pa vodeni rastvor djeluje alkalno. Zagnjana do 60 C U 1- 2%-tnom rastvoru ima jaku dezinfekciollll magu. Upotrebljava se :a dezmfek:ljU staklemh I melalnih prcdmcta (kOjl ne hrdaju), kao I za omeksavan]e vode.

Odrzavanje i dezinfekcija alata i pribora. Za neornetano i sigurno oba~ vljanje radnih operacija kao i za sprecavanje prenosenja za.razni~ ?olesy vazllo je redovno oddavanje i dezinfekcija a.lata, ap.arata, pnb<?ra ~ ~~stoca radnih prostorija. Neznanjem i nebrigom alat I aparatl sc mogu ostetrtr I tako ugroziti zdravlje radnika i musterija.

Da bi sc izbjegle neugodnosti i kvarovi aparata i sredstava.ZlI rad, potre­ban je redovni pregled. elektricnih instalacija, aparata, utlkac? 1 uhcmc~. Po­trehno je redovno Cistiti grijac bOjlera i oddavati os tale elektncne uredaJe.

Rublje, ogrtaci i peskiri moraju biti Cisti. Pos~,ije svake upot~~b~ :p~~ki­re .treba odloziti za pranje;- Za svaku noyu mustenJu treba upotnJebltl elste peskire i ogrtace.

36

Upotrebljavano, zaprljano rubije najholje se dezinficira iskuhavanjem i peglanjem.

Britve mogu biti prenosnici zaraze ukoliko nisu redovno i pravilno de­zinficirane. Britvom se klice mogu unijeti dublje u koiu gdje mogu izazvali gnojna oboljcnja koze i druge boles Ii. Ova mogucnost je veea pri nestrucnoffi brijanju kada se koia lako povreduje.

Prije svakog brijanja potrebno je izvrSiti dezin[ekciju britve. To cinimo umakanjem britve u posudu sa rastvorom lizoforma iii nekog drugog dezin­fekcionog sredstva. Treba je duze driali u raslvoru. Dezinfekciono sredstvo treba i'esto mijenjati.

Cetke za sapunjanje. Zbog moguonosli prenosenja zaraze cetkom za sapunjanje, potrebno je i'esto izvrsiti temeljilo pranje i dezinfekciju cetke. Da bi se izvrsila lemeljita dezinfekcija, celke se drie u posebnoj posud; u kojoj se nalazi rastvor 20% lizoforma. Prilikom duzeg koristenja ovog rastvora, na dnu posudc stvara se talog koji umanjuje dezinfekcionu vrijednost lizoforma. Da bi se to sprijei'ilo, potrebno je prije stavljanja u posudu celke dobro opra­ti i ocistiti od sapunice.

Posudica za sapun mora biti izradena iz rnatcrijala koji je moguce do­bro odrzavati i dezinficirati. Za svaku musteriju p6sudicu trcba dobro oprati.

Cesljevi i <etke su pribor koji se naji'esce upolrebljava. Zbog prisnog dodira sa koiom glave i kosom, cesljevi i cetke mogu takode bili prenosioci nckih koznih oboljenja. Obii'no su izradeni iz plaslii'nih materijala koji ne podnose visoke lemperature. Zbog toga se Cistoca ovog pribora odriava ciscenjem ostataka vlasi, pranjem u mlakoj sapunici, ispiranjem i susenjem. Nakon loga vrsi se dezinfekcija u blagom rastvoru (2 - 3%) lizo[orma, forma­lina iii hidrogen-peroksida iii se dezinfekcija vrsi u posebnim aparatima.

Makaze i masinica za sisanje se najbolje dezinficiraju ako ih pre­mazemo komadicem vate natopljenim u 60%-tnom rastvoru alkohola ili 30%-tnom rastvoru vodonik-peroksida.

Kako se u masinici za sisanje zaddavaju odrezane viasi, potrebno ju je temeljitije oCistiti. Treba je rastaviti na dije!ove i svaki dio posebno ocistiti od vlasi i nei'istoce, pa tek onda izvrSiti dezinfekciju alkoholom iIi vodonik-pe­roksidom. Poslije Ciscenja ma,inu treba posusiti i podmazati uljem.

Cetka za ciScenje odrezane i otpak kose (pajalica) cisti se pranjem u rastvoru mlake vode i sampona, a poslije dezinfikuje namakanjem jedan do dva sata u 2%-tnom rastvoru formaldehida.

Ostali pribor. Ogrtai'i i kape od polivinila, plaSlicni navijaCi, metalni _navijaCi, zastitnici za usi, mrezicc itd. <:iste se pranjem u mlakoj vodi sred~ivi-rna za pranje. .

37

I'

2.4. HIGIJENSKO UREDENJE RADNIH PROSTORIJA

Frizerski salon po higijensko-tehnickim propisima mora biti tako urcden da pruta sigurnost ,radniku i u~odnost mustenJ3'ma: ProstonJe treba da su ciste, uredne, prozracnc, sVIJetle I prostrane. Vlazne I nedovolJno pro· zracene prostor~ic su nezdrave, jer vlaga i isparavanjc hemlk~hJa mogu ug~o­ziti zdravlje radnika. Radionice trcha da budu opremlJcne poschm:n higijenskim urectajima, ispravnim aparalima i pri~or.om za ra~: Radno osoblJc mOIa imati svc sto mu je poirebno za rad. Radlomea ne smlJe da hu(ic pre­tIP ana nepotrebnim prcdmetima, ~oji otezavatu c~scenje i ~drzav.(~nje .. Su;~eI!­je rucnika po stoiIcama, aparatnna za ~usenJc k(~s~ 1 radlJatonma JC nehigijenski. Tragovi prethodnograda trebaJu se uklonItL ...,

Savremena frizers~a radi~~il1~a treba. da se ~astoJllzJedne Ih,vlse prc?~to­rija (ne manje ad 25 m ) podlJelJcne u cekaomcu za,stranke, radno mlesto [rizera, prostor za pra~je g~ave i ~arderohu r,,~d111~a .. Svak? p~ostor mora hitl taka iskoriscen Lia pravllno I funkclOnalno sIuz! svoJoJ namJem. .

Cekaonica za stranke jc poseban prostor opremljen ,tDlom sa nekohko stolica. U sklopu cekaonice treba da se nalazi garderoba za odlaganJc kaput a i kisobrana. N a stolu u cekaonici treba uvijek da se nalaze dnevll! I nedJelJll! listovi kao i modni magazini. Veoma ukusno i lijepo djeluje na stolu u eekao· nici i vaza sa cvijecem) ali ne vjestackirn. . .

Radno mjesto frizera zauzima veti dio r~dio~ice. Ov,o mJes~o JC opre~­ljeno sa stojeCim ili viseCim pultovima, ogl:dahma 1 u~?dmm stC?~lcarna za "sJc­denje stranki. Stolice treba da su prcsvucene rnatenJalom ,,~OJ.l ,nc zadrz.ava odrezane vlasi i drugu neCistocu, odnosno da se mogu laka CISt1tL Na stohca­rna treba da se nalaze jastuciCi, koji se obavezno prcvrcu poslijc svakc stran-

ke. ObieTIo su u pultovirna ugradeni prostori, prcgradc u kOjir:na s7 ,ddi. a~at i osnovni pribor frizera. Pultovi treba da su ob;>jeni uljanom hOJom III traJmm lakom. Po gomjoj povrsilli treba da su prevucem plastIkom III staklom,kako bi se mogli jednostavno i brzo Cistiti.

Ogledala treba da su odgovarajuce velicine i postavljena tako da se dol?fO vidi lik stranke. Najbolja ogledala su iz knstalnog III poluknstalnog stakla, posto daju najjasnije likove. Ogledala od obicnog stakla malo defo;misu likove.

. U frizerskim radionicama za muskarce, U pultovlma 111 samosta1no, ispred ogledala, nalaze se umivaonici koji se prikljucuju n.a vodo,vodnu mreZu. Svako radno mJesto u radlomC1 trebalo bI da lma poseban urn" aomk. Pored umivaonika koji sluzi za rad, treba da postoji i umivaonik za radno 050-

blje. Prostor za pranje glave se sastoji iz fiksiranih iIi pokretnih, metalnih}li keramickih korita. U sklopu tog prostora nalaze se oblcno lorman za bnsace, plasticne ogrtace, prcparate i ostali materijal.. ~

Prostor mora biti snabdjeven LopJom 1 hladnom tekucom vodom. Za grijanje vade sluze elektricni i plinski bojlcri. . ., v'

'U radionicama gdje nema vodovodne I kanahzaClone mreze, lspravna voda se mora obezhijediti putcm hidrofora iIi koristenjem posehne posude sa

38

slavinom. Ispred svakog umivaonika ili korita za pranje glave, ukolika nema kanalizacije, mora se na]aziti posuda za hvatanje ncCistc vode. Ovu posudu treba redovito prazniti i oddavati Cistu. Umivaonike i korita za pranje glave treba oddavati 65to i uredno.

U 5klopu frizerske radionice maze da bude i prostorija u kojoj se vrsi kozmeticka njega tijela. Savremeni kozmeticki salon podijeljen je na mala odjeljcnja (kahine) i oprcmljen potrebnim aparatima, stalom za odmor i lezanje, umivaonicima, tor lorn i hladnom vodom, orrnarieima za kozmeticke preparate, Ciste rucnike, zastirace itd. I kozmeticki salon trcba da irna cckao­nicu i garderobu za musterije. Kako je posaa kozmcticara blizak radu Ijekara dermatologa, salon mora biti Gist i uredan.

Garderoba za radnike mora biti odvojena ad garderohe za musterije. Veei frizerski saloni treha da imaju i ormarice za svakog radnika posebno, u kojima ce se ddati pribor i radna odjeca.

Prozori radionice su ujedno i iz10zi, iako se to ne moze reCi za sV3ki. Izlozima smatramo sarno ana okna koja su okrenuta promeLnoj strani ulice. Pored reklamne svrhe, izlozi sluze i za propustanje dnevne svjetlosti u lokal. Svi izlozL posebno zatvorenog tipa, nemaju tu ulogu.

Izlog je lice svakog lokala. Ukusno aranziran i opremljen izJog privlaci poglede ljudi, a neukusno ureden odb~ia. Izlog kaze rnnogo vise nego relda­rna. Po izgledu izloga prosuctuje sc i cijeli frizerski salon. Neurcdeni i za­pusteni izlozi govore 0 aljkavosti frizera i njegoVQill ncdostatku osje(:anja za lijepo. Izlozi prenatrpani slikama i drugim reklamnim materijalom odrzavaju (ne)ukus salona. Iz toga se da zakljuCiti da iz10z1 djeluju aa ljude odbojno, iIi obratno - privlacno. Zbog toga izIoge treba lijepo, ukusno i ceSte aranzirati.

2.4.1 Prostranost, rasvjcta, grijanje i ventilacija

Prostranost. Svaki Govjek disanjcm izbacllje iskori~ten vlazan zrak sa ugqen·dioksidom. Kod dubokog disanja covjek udise priblizno oko 3,5 1 zra· ka, dokje leod normalnog disanja ova kolicina Wnogo manja.

Odraslom covjeku potrehno je oko 33 m zralea na sat. Ukoliko je rad· na prostorija mala, a hroj osoba veliki, i ako se u prostoriji pusj~ uz isparavan­je hemikalija prilikom rada, vrlo brzo dolazi do povecanja !coliCine ugljen-dioksida i do zagadenja zraka. Potrebe za svjezim zrakorn postaju svc vece. Kada sc iz ckonomskih razloga ne moze udovoljiti zahtjevu za izgrad­njom veCih prostorija, potrebne koliCine zraka treba obezbijediti putem pri· rodnc iIi umjetne vcntilacije.

Pusenje u frizerskim salonima trcbalo hi biti zabranjeno.

Rasvjeta radionice i radnih mjesta ima veliku ulogu. Od jacine os\'je­tljenja zavisi psihicko raspolozenje, kvalitet rada i pojava zamora pri radu.

NedDvoljno i nepravilno postavljeno Dsvjetljenje uLiec nepovoljno na kvalitet rada, te psihofizicko stanje radnika, Slaba osvijctljenost radnih mje­sta cesto je llZTOk slabog vida, glavobolja i neraspoloienja, Zato radionica trcba da je svijctla. T~.!llo gdje nije !!1oguce prostorijc osvijetliti dncvnom

,svjetloscu, trcba postaviti vjestacko svjetlo. Vjestacko svjetlo je iz cleklricnog izvora, dobija sc od obicnih sijalica iIi t1uorescentnih cijevi.

39

N ajboljc svjetlo za osvjetljenje radnog mjcsta i eijele radioniee jc od obicnih sijaiica. Ove sijalice daju svjetlost u ko]oJ Sli zastuplJcne sve bOJe spektra, taka da posmatrani predmeti pod tom svjetloscu imaju prir?dnu boju. .

Fluorescentno svjetlo je jeftinije od obicnog) all neodgovaraJuce za osvjetIjenje radnog rnjesta. Fluorescentne cijevi daju hladnu svjetlost. Ova svjetlost ne saddi sve boje spcktra (narandzastu i c~enu) taka da ~osI?atra­ne boje predmcta dobijaju drugu nijansu. Tako se I bOJa kose mItCnJa. To oncmogucava frizeru livid pri utvrdivanju pravc prirodne bOJc kose, sto nega­tivno utii'e na ishod bojenja iIi sminkanja.. .. ..

Svjctlosna tijela (sijalice) mogu biti postavlJena taka da daJu dIrektno Il! indirektno osvjetljenje. Kod indirektnog osvjetljcnja va~no je kakvom. bOJom su zidovi i strop radioniee bojadisani. Svijetle bOJe odbIl"Ju mnogo VIse sVJe­tIosti nego tamne.

Grijanje. Za grijanje prostorija u zimsko doba najboljc je centralno gri­janje iIi peCi TIa ugalj ili ulje. Plinske peCi bez o~vodnog dlmnjaka m~u .. zd.rave i ne odgovaraju za frizerski salon. Grijanjem oSlguravamo odgovaraJucu tem­peraturu, koja u radnim prostorijama treba da bude od 18 do 20°C.

Visoke temperature u radnirn prostorijama mogu da ubrzaju proces re­dukcije i oksidacije kod pojedinih radnih operacija (hladna trajna. bojenje, bijeljenje), dok niske temperature ove procese znatn? uspora::aJu.. .

Ukoliko se koristi ccntralno grijanje potrebno Je uz radtJatore 1matI po­sudiee sa vodom da bi se sprijeCilo prcjako isusivanje zraka.

Ventilacija. Svrha prirodne i umjetne ventilacije jcste da se :: radne proslorije dovedu dovoljne koliCine svjezeg zraka i da se odvede SUVlSna vo­dena para koja nastaje -zagrijavanjem vode, s~~enjem kose, kao 1.lsparavan­jem Stetnih hemikalija. Pravilnom ventilacIJom se oddava 1 potrebna temperatura radnil! prostorija.

Odriavanje. Da bi se radne prostorije mogle propisno Cistiti i odriavati, potrebno je da su zidovi u visini od najmanje 1,80 m, oblozeni keramickim ploi'icama, lesonitom iIi plastii'nim materijalom koji se moZe lahko cistiti i oddavati.

Pod mora biti gladak, bez pukotina. Ako je oblozen daskama. potrebno ga je cesee ribati i mazati pastama. Najbolje je da je pod pokriven plasticnim malerijalom kao: PVC pod, topli i dr. Keramii'ke ploCice su najbolje za pod, najskuplje SUo ali su zato olporne. trajne i daju se lahko Cistiti.

Radionica mora imati ugradene sve elektricne, plinske i vodovodne in­stalaeije.

2.5. PLIN I PLINSKI APARATI

Za grijanje prrn;torija, a mnogo oesee za grijanje vode, u salonima se upotrebljava plin. Plin se dovodi do aparata iz plinare iIi se nalazi u posebnirn celicnim bocama. Prilikom upotrebe, ukoliko se ne postuju uputstva, plin moze biti veoma opasan~--Eksplozivan je-~ a nekiplinovi su i otrovni. PEn bu­tan-prop an je tezi od zraka pa se zato zaddava pri tIu. Ima karakterisLican

40

miris na mocy.arnu trulez ... Nije otro~a.n, ali je cksplozivan. Ovaj plin se uglav­nom upotreblJava, te sa llJlm treba bltt oprezan.

. U prostorijaI!ta ~ ~ojil!la se nalazc. plinski aparati, ne smije zaudaratl nn plm. A!'0 se .osJelI mlf.'S pIma. odmah Je potrebno svaki izvor toplote (pce. elektncnu .gn]ahcu, SVIJCCU, petroleJsku lampu i dr.) obavezno ugasiti. I upo­trcba pre~ldaca, odnosno elektricne instalacije, moze izazvati eksploziju pIi­na. Zato JC potrebno odmah otvoriti sva vrata i prozore, kako bi se izvrSi1a ventilacija prostorija. -

Grdku na aparatu iii plinskaj instalaciji treba obavezno prijaviti u pli­naru strucnjacima koji ce je otkloniti.

Ko upotrebljava plin, mora paziti da ne otvara plinske aparatc ako u tom momentu nema sibicu iIi upaljae za paljenje plina. Ova iz razloga sto lice kaJe rukuJc aparatom moieprethodno otvoriti plinski aparat. te dok nade sredstvo za paiJenJe, ProstOflJC se mogu napuniti plinom a to maze izazvati eksploziju prilikom paljenja. '

Poslije upotrebe plina, ventile na aparatirna treba dobra zatvoriti j kon­trolisati.

Plinski bojJer sc .~nogo up.otrebljava .za grijanje vode, jer hrzo daje to­plu vodu. Toplotna vnJednost pIma kod bOJlera se iskoristava 80 - 90% pa je zbog toga vcoma racionalan i jeftin. '

.Plinski bojler sastavljen je iz slijedeCih dijelova: spoljni omolac, odvod­na c~Jev za sagorjele I?linov~, z~voji cijc~i ~ kapcf za sagorijevanje plina koja ~aWIJav.a vodu u zaVOJlma CIJCVl. Na spolJnJem omotacu je mali otvor za pal­.IenJc pIma. Neki plinski bojleri imaju vee ugradel1 upaIjai'.

Plinska pee je dobra, aka ima odvodnu cijev za sagorjele gasove.

2.6 ELEKTRICNA STRUJA, INSTALACIJE I APARATI

I?a~as je nemoguce zamisliti savrerneni zivot bez elektricne energije. SvugdJe Je potrebna: u domaCinstvu, industriji, pa i u frizcrskom salonu.

Sta je u stvari elektricna struja? Elektricna struja je kretanje e1ektrona u odredenom pravcu putem ne­

kog provodnika. Najbolji provodnici elektricne struje su metali: bakar, sre­bro, zlato itd. I covjekovo tijeJo je provodnik elektriene struje, sarno sto avo provodenje moie biti opasno po njegov iivot.

Elektricna struja se proizvodi u elektricnim centralama. Na Svom putu do potrosaea odnosno elektricnih uredaja) struja mora proCi Icroz elekiricne instalaeije, osigurai'e. prckidace itd.

" . Elektricne instalaeije omogueavaju prenos elektricne energije od elek­tr.lcplh ~ent.rala do mJcsta upotrcbe. Unutrasnje in-stalacije, odnosno provod­mCl, su lzohrane bakarne dvozilne iii trozilne fice koje se nalaze u zidovima. "'.'a?~n instal~cioni matc.rijal jesu i razvodne kutije u kojima se vezu provodni­~l, III .s~ u yJlh montiraJu prekidaCi i utikaci. OsiguraCi sprecavaju nastanak steta III pozara, •. Preoptere~enje instalacija ,zaziva kod obicnih osig;;raca pregorijevanja Zlee, a kod automatskrh asiguraca dolazi do iskljui'enja strujnog kola.

41

Utieniec i utikaCi omogueavaju vczu izmedu vodova i aparata, npI. rena, infra Hi k:vare-Iampe, elektriene masinice itd.

Utienicc i utikaCi mogu biti obiene i suko. Obienc upotrebljavamo za aparate slabije potrosnje st~uje (radio-arara,t, elektricni na;ijaCi za,kosuitd) dok se za jaee potrosaee (haube, bOJlere, peel, ltd.) konste suko-ulJcmce I utl­kaCi. Suko-utienice i utikaCi imaju za~titm kontakt, kOJ1 Je povezan sa zem-ljom. . .

Obicni utikaCi nemaju zastitni kontakt, pa ne odgovaraJu za bOJlere, peei za gr~ianje j kape za susenje kose.

2.6.1. Elektricni aparati i povrede od elektricne strnje

Aparati za susenje kose (hauba i fen) koji izbacuju. topli z,rak imaju ugraden elektricni grijae i elektromotor. ~lektromoton k~Jl pok:ec~ ventIla­tor imaju razliCitu snagu (od 50 do 20 W) I oko 6 000 abrtaJa u mlllutl.

Grijae fena obiCno je snage od 500 do 1 250 W. a h~uba ?d 800 do 1 5(:0 W. Aparati za susenje kose imaJu stepenovanc prelo~ace kOJlma .~e reg':l:lse snaga grijaca, a s tim i koliCina toplog zraka. Haube 1 fen:aparatl su oblCno izradeni iz termopJasticne mase kOJa se ne loml. Dobra su lzohram, pa Je nJI-bova upotrcba siguma. • . .. ,...

Poslije duze upotrebe apa~ata za s~serr)~ kase, potre~)no I? Jev ?~;Stl~1 ~d prasine i sitnih dijelova kase kOJu aparat! pnhkom rada USlsaVHJU. ClscenJc se povjerava strucnam lieu.

Sauna i solar su elektricni aparati koji sluze za ubrzavanjc procesa ho­jcnja i bijeljenja kose. U sauni se koristi voden~ para, au solaru kao izvar to­plote elektriene sijaliee. Ova dva aparata nemaJu elektromotor.

Aparati za kovrdzanje kose imaju posebno o~1ikovan~. gr~jac. ~adnu temperaturu aparat dostiie vee poslije nekoliko mmuta gnpnJa. NJcgova snaga je mala i krece se od 20 do 30 W. Kako Sil lzradem l~ metala, monlJu biti zasticeni, da u slucaju greske u aparatu ne dade do nesreee.

Aparati za ozracivanje (,,:~sinsko sunce: ~nfr~-l.amp~) su i~vori ~!tralju­bieastih i infraervenib zraka, kOJl se u kozmctlcl pnmJenJuJu za nJegu tlJela:

Ultraljubicaste zrake se dobijaju iz kvarcne cijevi u kojoj se nalazi Llva. Kada Icraz cijev protice struja) iivine pare emltuJu vldlJIVU sVJetlost, a I ultral-

jubiea~~~;acrvene zrake se dobijaju iz razlicitih grijnib tijela (sijalice, grijaci itd.). Za potrebe frizera i koz?,eti'eara i~radene~ su lampe koje emituju crvenu i infracrvenu svjetlost za ozraclvanJe koze Ih susenJe kosc (mfr.~-fen lampe).

Cijev sa zivom i infracrveni grijaCi smjestcni su u paraholIcnom reflekto­ru koji usmjerava snop svjetlosti. Reflektor se maze okretati u raznim smje­rovmia, pa se postize maksimalni ucinak.

Aparat z~ sterilizaciju cesljeva, cetki i ostalog sitnog alata koristi bak~ tericidno djelovanje ultraljubicastih zraka.

42

Cesljevi, cetke 1 ostali sltni prihor moraju se prije sterilizacije mehanicki oeistiti (npL otpala kosa). pa tek onda staviti u aparal. Poslije 5 minuta. pod djelovanjem ultraljubicastih zraka, alat je sterilan.

Aparati za masazu se upotrebljavf~ju za njegu tijela. Proizvode se u ra­zlicitim oblicima.

Glavni diD svakog aparata za masazu je vibrator. Vibracije se pobuduju izmjenienom strujom. Na vibrator se pricvfscllju razni dodaci za mas<1zu tije­la. Aparati za masazu imaju malu potrosnju energije (oko 25 W).

BojJer za grijanje vode je fiksiran na jcdnom mjcstu. Ukljucen je u elektricnu mrezu direktno iIi indirektno. Direktno ukljucenjc je stalno pavc­zano sa cIektricnom mrezom, a indirektno kada se vrsi povremeno ukljucenje iIi iskljucenje. VeCina bojlera ima ugradene automatske prckidace. Pri zagri­javanju do odredenog stepena temperature, prckidac automatski iskljucuje struju u bojleru, a kada temperatura padne ispod odrcdenog stepena) ponovo se ukljui'uje.

Na grijacu bojlera moze sc nakupiti veta kolicina kamcnca, koji otezava hrza grijanje vade i povecava potrosnju struje. Zato je patrehno povremeno izvrsiti Ciscenje hojlcra, a posao oko Ciseenja treba prepustiti strucnom lieu.

Elektricna struja zavisno od svojih karakts:ristika (jacina) djeluje na nervni sistem covjeka i moze izazvati i opekotine .. A.ko je struja veceg napona i jacine, moze izazvati smrL

Prva pomoc se sastoji u odvajanju povrijedenog od izvora elektricne struje i u ozivljavanju, ukoliko jc astao bez svijesti. Unesrcccnom treba po­moe pruziti sto bIZe.

Frvo trcba iskljuciti aparat koji je izvor struje. Uncsrccenog treba pa­loiiti na leda i pristupiti vjeitackom disanju i trljanju cijclog tijela.

Tijelo covjeka je dobar provodnik struje. Suha koza i odjeca povecava­ju, a mokra kOla i odjcea smanjuju otpomost tijela. N a sigumost i'ovjeka utice jacina struje ko.1a protice kroz tijelo, vlaznost tijela, odjece, obuce i tIa na kome stoji. Kolika je opasnost ad clektrii'ne strujc zavisi i ad puta kojim struja ide kroz tijelo. Ako ide kroz sree ili glavu, opasnost je veea. Elcktricna struja izaziva grcenje misiea, pa eak i smrt. Toplotno djelovanje struje izaziva opekotine.

Do ne.'Jrece najce.~ce dolazi zbog nepafuje) neispravnih instalacija i apmata. Udal' elektriene struje ponekad unesrecenog odbaci na tl0 iIi neki drugi

predmet tako jako da dolazi do lomova kostiju i gubljenja svijesti. Une­sreeenom treba sto prije pruziti pomoe, prethadno provjerivsi da tijelo nije u dodiru sa izvorom elektricne struje. Ako jestc, iskljuCiti struju prckidacem, iz­vaditi osigurac iii utikac iz prikljucniee. Ako je unesrecerri u nesvijesti, treba primijeniti umjetno ~i~9nje i odmah p~)zvati ljekara.

Greske na Bparatima ili inslaiaciji treba .~lo prije otklniliti. Da bi se izbjcgle nesrece. dajemo jos nekoliko savjcta:

43

_ nikada ne smijemo istovremeno doticati elek~ri~~i apara~: ~tikac iIi uticnicu i neki drugi predmet koji je uzemljen (npc uldJuclvanJc gnJaca za vo-du i doticanje vodovodnih inslalacija i sl.), . . .

_ prilikom fada i ukljuCivanja ~pa~a.ta, treba nastoptl da su.ruke.suhe) _ ostecene kablove treba zamlJemtl obavezno nOVlm. ZamJenu 1 oprav~

ku e1ektricnih aparata ne treba vrsiti pod naponom! Popravku neka obavl strucno lice - elektricar.

44

ZNATE LI ODGOVORE'! 1. Sta je infekdja'? 2. Kako se sid infekdja? 3. Stu je dezinfekcija, a sta dezinsekcija? 4. Kako se vrSi dezinfekcija? 5. Nabroj i opiSi sredstva za dezinfekciju! 6, Kako se dezinficiru rublje i ogrtuCi'! 7. Kako se dezinticiraju britve? 8. Kako se dezinficira cetka za sapunanje'! 9. Kako se dezinficiraju ce~ljevi i cetke?

10. Kako se dezinficiraju ffinkaze i masinica za sisanje'! 11. Kako se dezinficira cetk,l za ciscenje odrezane kose (pajalica)? 12. Kako treba da je uredeml radionica? 13. Iz kojih prostorija treba da se sastoji frizerska radionica? 14, Prostranost radionice i ventilacija! 15. Rasvjeta u radionici! 16. Kakvj treba da sn zidovi i pod radionice'? 17. Kako se rukuje plinskim apar::\tima? 18. Staje elektricna stmja? 19. Opisl elektricne instalacije! 20. Kakva treba da je zastita od elektricne struje? 21. Koje su posljedice elektl"icnog udara ua co\jeka'? 22. Zbog cega najcesce doluzi do nesreca sa elektricllom strujom? 23. Aparati Zll susenje kose! 24. Opisi aparate za ubrzavanje djelovanja boje i preparata na kosi! 25. OpiSi aparate za kovrdzanje kose! 26, OpiSi aparate za svjetlosno ozraci"vanje kose i tijela! 27. Opisi aparate za sterilizuciju ~data i pribora! 28. OpiSi aparate :La masaiu lieu i glave! 29, Opisi aparate za grijanje vode!

, ,

3. KOZA

Danasnja kozmetika njege covjecijeg tijela zasniva se na saznanjima sa­vrcmenih nauka: biologije, medicine, hemije i drugih.

Ljudi koji njcguju i uljepsavaju covjekovo lijelo, frizeri i kozmcticari, nc mogu u potpunosti obavljati svoj posao ako dovoljno ne poznaju gradu i fun­kciJu pojedinih ?rgana, naroCito onih koji su vezani za obavljanje njihove djc­latnostL Zato JC potrebno da poznaju gradu i sastav covjekovog tijela i funkciju organa) misica, Ziijczda, krvi) zivcanog sistema, a posebno gradu i sa­stay koze i kose.

3.1. GRADA KOZE

U koii se razlikuju tri sloja: L pokoiica (epidermis); 2. krzno (korijum) i 3. potkoino tkivo (supkutis).

L Pokoiica. Gornji sloj koZe sastoji se ad neko1iko slojeva epitelnih ce1ijarazlicitih oblika: ~ilindric.nog, kvadratnog iIi eliR:,ast?g:Izmedu.epider­mlsa I srednJcg slo]3 koze - kOflJuma su vlSokc cIlmdncne cehJe, kOJe CIne tzv. zarodni. sloj epidermis.a. Neke od ci~indficnih celija imaju u svojoj plazmi zrnca plgmenta melanma. Iznad zarodnog sloja celije su nize i potiskuju se odozdo nagore. Nakon sto su izvrsi1e svoju funkciju odumiru i stvaraju na povrsini epidermis a oroznjali sloj. Oroznjale cclije ~u bez jedra i otpadaju usljed najll';~njeg mehanickog iIi hemij~kog nadra,iaja: Ove odumde celije, iIi ~ako l~ oblcno naZlvamO perut, naJduze se zadrzavaJu na glavI, odakle teze IspadaJu zbogkose.

51. 3~ Grada koie -1. pokoiica, 2. krzno, 3. tkivo; a) osjecajna tjelasca) b) lojne ilijezde, c) miSicoa vIakna, d) zoojne zl\jezde, e) arterije, f) vene, g) nervi, h} papUa, i dlaka

45

Na mjestima gdje je sprijeceno perutanje i gdje je koza pod stalnim pri-tiskom (npf. dlanovi ruku, prsti nogu itd.) nastaje zulj. ". ..

Epidermis koze nema sistem.~ za k:votok.v Na pOVrSInI ll1Jc ravan nego valovit i cvrsto je povezan sa SrednJIffi sloJcm koze.

2. Krzno je srednji sloj kaze sast~vljen ?~ vczivnog tkiv3v

- elasti~nih, v1a­kana. Vremenom ova vlakna gube SVO] elastlcltet, tako da koza posta]e nabo-

m= '1'( , Srednji sloj kDze sc dijcli na bradavica:sti, iii "papilarm s.o] gomJ:' treCina) i mreZasti iIi retikulami SIDJ (donJc dVIJe treeme). GornJ'.~Io] sadrzI veoma njczno vezivno tklvO U obhku br~davlc~ - papl1a, ??k JC dOn]1 .~loJ tklV~ mreiast i grub. U krznu se nalaze krvm SUdOVl, zno]~e zl!]ezde, kc;nJen vlasl. lojnice, ffiisicna vlakna i nervi. Nervnav~l?k~a dOPITU ~~k 1 ~o p:)kOZlce.

Organi koji se u krznu nalaze zastlcem su od pntlska 1 udara.

3. Donji sloj koze, potkozno iii masno tkivo se sastoji od rijctko pove~a­nih tkiva, mectu kojima se nalazi mast, odn~sno ~alo. Zbog ~nsustva masnoce, debljina masnog tkiva na pojedinim dijcJm:lma ~IJela Je razilelta.

Masno tkivo daje punocu i oblinu I tl]elo Stltl od hladnoce.

3.1.1. Tvorevine koze

U tvorevine koze ubrajamo:

a) znojne ilijczde; b) IDjne ilijezde; c) kozne nerve i cuine organe; d) dlake i 1) nokte.

a) Znojna ilijezda .ie oblika cjevCiee, cij~ se donji dio slijepo zavrsava p~ zavija oko svoje ose, dok ne ~~sta~e kI~pce. Iz nJ~ga se lzdv3Ja 1 vIJ,uga cjevcica, koja prolazi kroz POkOZlCU 1 zavrsava se mahm otvorom. Te ohore nazivamo znojne pore. . ... ,.

Oko klupceta znojne zlijezde nalaZl se mnogo krvmh kap11ara 1Z lcoJlh ana izvlaci vodu, mineraIe i stetne materije. y. " • ••

Ove materije se izbaeuju kroz pore na povrsmu koze u obhku kapIJlca koje nazivamo znoj. Znoj je bezbojna teenost, po ukus~ klsela I slana. Mme-raIne materije i kiselost znoJ3 utleo na pH vTlJednost kaze., . y

Znajne zlijezde svojim radom pomazu rad bubrega, ImaJu vaznu uIogu u odrZavanju staine temperature tijela.

b) Lojne ilijezde se nalaze odmah ispod' pokoiice. Povezane su sa via: snom vrecicom, odnosno potkoinirn dijelorn vlash. One su u obhk~ groz~a, I

punesu Iojnih celij3" k?je.rutem lc;jnih kanala i~lu!,~ju u vlas,nu k~S1CU. LOJJe potreban.koS1 i koz!. Om lh elast1cmm, meklm I sJa]mm. Prekom]erno III ne· dovoljno Iucenje zlijezda Iojnica treba lijeCiti. -

46

c) U krznu se nalaze i nervi, sa zivcanim i osjecajnim tjelascima. Ova sit­na vlakna pridruzuju se ve6m nervnim vlaknima u cjelinu nervnog sistema. Pomocu njih osjecamo dodir, hal, toplotu i hladnocu.

U krznu k02e su i gIatka misiena vlakna nR kOjR ne moiema uticati svo­jam voljom. Postavljena su ad vlasne vrecice prema pokozici. Vlasna vreCica sa potkoznim dijelom dlake lezi koso u kozi. Ako se snop misicnih vlakana skupi, dlaka se uspravi.

d) Krvni sudovi u k02i sastavljeni su jz dovodnica (vena) i odvodnica (arterija). Na dnu krzna nalazi se krvni sud iz kojeg se uspravno, U obliku fi­nih granCica, rasprostiru krvne iilice po cijeloj povrsini papila.

d) DlaCiee, dlake i vlasi pokrivaju cijelo covjekova tijeio, izuzev dlanova i tabana.

Dlaka se sastoji iz vidljivog dijela - stabla i potkoinog dijela koji je smjesten u vlasnoj kesici. U dubini koze vIasni dio je rasiren u vlasnu glavicu, koja je u tijesnoj vezi sa papilom. Dlaku obavija vlasna kesica koja je spojena sa ilijezdom Iojnicom i glatkim misicnim vlaknima.

Dlake su sastavljene od bjelancevine keratin a, tvrde oroinjale materije koja saCinjava i nokte.

f) Vrhovi prstiju na rukama i nogama zavrs~avaju se posebnim keratin­skim plocicama, koje nazivamo noktima. PloCica sacinjava veCi dio noha, Ciji je donji dio svjetlye boje, Dblika polumjeseca. U njegovDm najdonjem dijelu, u kozi, stvaraju se celije koje postepcno odumiru i pretvaraju se u keratin. Siobodni krajevi nokta mogu se odsijeeati, jer se sastoje od oroinjalih celija.

3,1.2. Funkcije koze

Zdravstveno stanje covjecijeg organizma ogled,a se na spoljnom orno­tacll - kozi, koja je vazan i slozen organ. Koza je izlozena raznim uticajima okoline eovjeka. Ali, zahvaljujuci svom anatomskom sastavu i funkcionalnim svojstvima, ona posjcduje veliku odbrambenu moe. Sioienost i znacaj koze postaju jasniji ako znamo da jedan kvadratni centimetar koze ima pribliino 6 miliona celija, 5 hiljada osjetilnih tjelasaea, 3 stotine zIijezda znojniea, 25 ncr. vnih tjelasaea osjetljivih na pritisak, 15 zIijezda IojnieR.

Koza pokriva cijelo eovjekovo tijelo, stiti unutrasnje organe od vanjskih uticaja. Elasticna tkiva koze stite od povreda i udara, ublazavajuCi pritiske. Koza je osjetljiva, jer njeni culni organi prenose osjecaje dodira, boli, toplote i hladnoce. N a jakoj vruCini u tijelu se sakupi previsc toplote. Mreia kapilara se tad a poene siriti, a time se povecava j jaca cirkulacija i k02a se poCinje hla­diti. Toplota utite i n3 rad znojnih zlijezda. Lucenjem znoja oslobada se je­dan dio top]ote, kao i stetne tvari iz organizma.

Po hladnom vremenu se desava obratno. Krvni sudovi kaze se suzavaju i u njima kruzi sarno niinimalna koliclna krvi. Pod uticajein hladnoce otvOrl ilijeida znojnica (pore) se skupljaju, sto onemogucava brzo hladenje tijela.

47

ZliJezdc loJnice stvaraJu IOJ na povrsini koze; sto jaj daJe posebnu ela­sticnost. Masne kiselinc loja uticu i na pH vrijednost koze. Kod pH vrijedno­sti 5,5 - 6,5 na kozl se onemogucava razvoj bakterija i gljivica.

Primjcna alkalnih prcparata (razvijai' za trajnu, boje za kosu ild.)ili pranje alkalnim sapunom mijenjaju pH vrijednosl kote. U normalmm okol· nostima, biolosko-zastitni sloj koze se ponovo regenerira, sto joj vraca njenu odbrambenu SPOSObilosl.

KoZa upija razlicite supslance, tekuCine i plinove, koji mogu zaccpiti izlivni kanallojne ilijezde.

3.1.3. Boja koze

Prirodna boja koie zavisi od razliCilih faktma: debljine epidermisa, ko· licine pigmenla, rase, porodicnog nasljeda, zivolnog doba itd. Na boju koie ulieu potkoini kapilari i saddaj krvi u njima.

Hladnoca izaziva crvenilo kaze. Naizmjenieno umivanje toplom i hlad­nom vodom izaziva bolju cirkulaciju krvi, sto se oCituje u ruzieastoj boji koze.

Pod ulicajem suneevih (ultraljubii'astih) zraka koia mijenja boju. Tako se brani ad prejake svjctlosti. Pri duzem izlaganju ovim zracima, koza dobija svijetlu iii srne(tu boju. Kod Ijudi svijetle iIi erne kose pigrnentacija koze se oeiluje u zulosrne(tim mrljama, koje se stvaraju narocito na lieu, rukama i ledima, a manje na oslalim dijelovima tijela.

Promjena ,boje koze moze nastati i pod uticajem nekih poremccaja u organizmu. Tako npI. u trudnoCi ncke zene dobijaju pjege, oboljenja jetre izazivaju zutu boju koze (zutiea).

Postoje Ijudi Cije su koza i kosa potpuno bijele, jedino oCi imaju erven~ kastu boju. Koza tih Ijudi ne moze da stvara pigment i ta osobina se naziva al­binizam.

3.1.4. Vrste koze

Masnoca koju luee zlijezde lojnice na povrsini se mijesa sa tekuCinom koja se stvara nevidljivim isparavanjem koze. Vezanjem masnoce sa oslo­bodenom tckuCinom viaga se zadriava na povrsini koze, sto joj daje svjezinu i elasticnost. Ovaj odnos nije stalan.

Kada zbog nedostatka masnoce koza guhi vodu, ona sc isusuje, puca i vene. KoliCina masnoce uslovljava vrstu koze.

Pored toga, na vrstu kote utiCu: ishrana, klima, djelovanje sunca, vIaznost zraka, promjene u nervnom i hormonalnom sistemu, promjene u zli­jezdama znojnicama i lojnicama i niz drugih Cinilaca.

Normalan tip koze ima sljedeCi izgled: koza je glatka i elasticna, sa raz­vijenom kapilarnom mrezom, otvori (pore) zlijezda znojnica ncvidljivi su, a njihovo izlucivanjc je ravnomjcrno. Boja koze je ruzieasta. N a kozi nema pje­ga, bradavica, ili suvisc izrazenih dlaCica. Nos, eelo i brada su jednako masni.

Ovakav tip koze najcesce se susrece kod mladih Ijudi.

Suha koza pokazuje finu strukturu koja je pomalo lomljiva (krhta), sto se kodnekih ljudi manifestuje blagim perulaiijem. U njoj se primjecuju male

48

pr~,<;i~e1!.e filice. Otvori zlijcz?~ znojpiL:a su nevidljivi. U predjelu oko ociju, ~st~ I dl)eIova sa ,strana nos~ I .cela vIde se borc. Suha koza podlozna je stva­iaIlJu pjcga .(mrlja), .pucanju 1 upalama. Kod ispitivanja e1astii'nosti, prim~ JccuJe se da Je tanka 1 veorna oSJetlJlva. . . 0.v~j tip koze je rasircn i najcesce se susrece kod plavokosih i ervenoko­

sih IJudl, I u kasnijoj iivotnoj dobi.

. Masna kOla je na prvi pogled evrsta, debela, ('esto sa slabo razvijenom kapIlarr:o.Ill: mrezoI?' Pore zlijezda znojniea i lojnica vidljive Sil, a nos, celo i brada sl"Jm. Kozate sklona slvaranju pristiCa, bubuljica, naravno u predjelu nosa I brade. Elastlcna Je I napeta, te se lako stvaraju bore.

.. Mjesoviti tip koie u predjelu oka sredine cela, nosa i brade ima izrazito sJUJan IzgletL dok su obrazi i predjeli oko oCiju subi i osjetIjivi, sa moguCim borama. . . Ovaj til' kaze je najvise rasprostranjen i susrecemo ga go(ovo kod svih

IJudl, bez obzlra na pOll starosL

3,1.5. BOja, debljina i tnrgor koze

Dc.1 bi ~~ ut;rdila stvarna boja koze, potrebno je lice ocistiti od sminke, pudera.l neel,stoce:,' S,uha, tanka koza ima ruzicasLu baju, a masna zuckastobi­Jelu bOJu. BOJa koze Je neposredno povezana sa bojom oeiju i lease. , . ~aoCi~cen?j ko~i mO$w::e je. p'r~mijetiti. uske-i.pljosnate pore, koje uka­zUJ;' na tanki epidermis koze. Velrkr I dubokl otvon pora ukazuju na to .cta. je koza debl)". Kod plavokosih Ijudi epidermis koie nije tako debeo kao kod tamnokoslh. Pored pro~atranja, debljinu slaja kOle utvrdujemo tako sto sa dva prsta uzdlgnemo kozu I malo strsnemo. Pn tome cerna osjetiti razliku iz~ medu debele i tanke kore. , yNa nategn~tosti tkiva koz,e (turgor) utice koliCina vode koju kolOa

s"dfZ1. Mlada koz.a Je puna tekuema lima dobar turgor. Stara koza ima slab turgor, Jer Ie mailJe napeta. Turgor kote se ispituje tako da sa dva prsta prih. ~a.~amo kozu I stlsnCI?o u naboL. Kada sma kozu pustili, ako je ostala neko VflJcmc naborana, to Je dokaz da Je u kozi premalo tekuCine.

3.1.6. Promjene na kozi

Promjene na kozi mogu biti:

- ugarci (komedoni, miteseri); - bUbuljiee (akne vulgaris); - suneane pjege: - tamne pjege; - prirodeni koini znakovi (obrasli dlakama); - bradavlce' - rasirene hvne ziliee i - bore.

. :. Ugarci (komedopi) oznaeavaju pocetak razvoja bubuljica iIi akni. Poja. vlJuJu se kao erne laeklee na bradl, nosu, celu i usnim skoljkama. Njihovu'"

49

tamnosmedu do crnu boju izazivaju prasina i masnoca koja oksidi~a ~z zr,aka sa kiseonikom. Nastanak ugaraka cesio je prouzrokovan nepraVllmm fun­kcionisanjem zlijezda lojnica i oksidacijom njihovog gmnjeg, izvodnog kanaJa - pore, gdje se loj zaustavi i stvrdne. . . ' .. .. .

U garci se odstranjuju vrudm oblozima IiI parlllm kupkama IlstlsklvanJcm.

BubuJjice (akne vulgaris) nastaju kao posljedic~ u~a!e ilijezda lojnica. Na pavdini kaze rnogu se prirnijetiti cr:'enkasto-bJchcastl C~O~ICl u kOJl~? se skuplja gnoj. Istiskivanjem gnoja, cvori6 sc postepeno smanJuJu dok ne lscez-nu. Na mjestu cvoriCa ponekad ostaju oiiljci.. . ..

Ako su bubuljice jako izralene, Iijecen]e treba prepustltll]e]caru derma-tologu.

Suncane pjege (mrije). Koza se stiti od p;rcjake sun~eve svje~.losti svtva­ranjem tamnih pigmenata. Taka pigment preuzlma ulogu hltera kOJl sprecava dublje prodiranje ultraljubicastih zraka u koiu.

Normalna koza izlozena ultraljubicafitim zrakama dobija na povrsini ravnomjernu tamnu boju. Ukoliko dode do nepravilnosti u funkciji koie. pig­menti se na pojedinim mjestima vise koncentnraJu 1 tako nasta]u mrl]e.

Kozmetii'ko odstranjivanje suncevih mrlja je tesko, jer se pigment nala­zi u donjem sloju epidermisa. MrIje se djelimicno odstrani0u kozmetickim preparatima koji ih izbijele iIi se prekriju sVI]etlrm puderom 1 smmkom.

Tamne mrljc (kloasme) nastaju kao posljedica hormonalnih porc~ mccaja U organizrnu. NaroCito sc javljaju na lie!! trudni.h :lena,.a m.ogu. n~st~\t1 i od nepravilne upotrebe parfema. Parfemi su lzr~dem na bazl cv~etl11h I.s:n­tetickih ulja, koji se na koii, pod uticajcm suncevlh zraka, mogu pretvontJ u tamne mrljc.

Urodeni kozni znakovi (svijetle i tamne mrlje obrasle dlabma, grbasta krvna ispupccnja) spadaju u djelokrug lijecenja dermat?loga, a nikak<? koz­mcticara. Ako se nc povecavaju i ako nisu na vidnom IDJcstu, ne treba Ih od­stranjivati.

Prilikom njege koie i kose frizer i kozmeticar treba da paze da ne na­draze iii ozljede ta mjesta, jer bl se mogla pretvontl u zlocudne tumore.

Bradavice sc mogu nalaziti na gotovo svim dijclovima tijela u veccm iii manjem broju, iIi pojedinacno. To su izrasline razlii'itih oblika i veliCina, tam­ne boje. Uzrok nastajanja bradavica nije potpuno jasan. PretpostavlJ8 se da Ih izazivaju virusi iIi da nastaju zbog hormonskIh smetnJl. 1Y!0~ se pOJ3~ltll~ne­nada, a isto tBko i nest3ti bez lijecenj3. Lijece se operatlVmm zahvatIma 1 ra­zlicltim preparatima. OdstranJlvanje bradavica smije vrsiti sarno ljekar, nikako frizer iii kozmcticar.

llrosirene krvne zilice u kozi mogu nastati zbog: nagle promjene tem­perature, predugog suncanja, prejakog gnjecenja i !~pkanja prilikom masa~e koze. UZIoci mogu bili unutra~nji visok krvm pntIsak, probavne smctn}e, smetnje u krvotoku, jako zaCinjcna h:an~ i, s1. ., v" • v

. Teie sJucajcve rasirenih krvmh Zlbea treba h]ecltr IJekar, dok lakse moi.e izvrsitii kozmetii'ar. Prilikom lijei'enja treba izbjegavati preparate (hor­monske kreme i losione na bazi alkobola) koji izazivaju sirenjc krvnih iiliea.

50

" c Vitat~inske kreme i kreme za noe su najpogodnije.,Pravilno izahranom smin­kOIn hca mozemo prikriti rasirene krvne zilice.

~rosirene vene, na nogama su posljedica neeJasticnosti i neotpornosti v~~s~lh sudova, kao I posljedica dugotrajnog stajanja. Lijecenje treba prepu­stIll l1ckaru.

Bore n uglovima odjn (kod sIjepoocniea), na celu, uglovima usana i na ostaloj povrsini koze nastaju zbog prornjena u rasporedivanju masti pod kotorn 1 popustanja elasticnog, vezivnog tkiva i misica. Uzrocj mouu biti ?metnje u krvotoku koze i poremecaji u radu zlijezda sa unutrasnjim lucen­Jem. Stvaranjc hom maze hiti izazvana i prevelikim stalnim optereeenjem misica (namrstenost, smijch itd.).

Bore se otklanjaju upotrebom odgovarajuCih kozmetii'kih sredstava. masazom i pravilnom gimnastikom liC3.

Duboke, starosne ili prirodne bore mogu se otklanjati operativnim zah­vatima (plastii'na hirurgija).

Stvaranje bora u starosti je fizioloski proces koji kod nekih osoba poi'inje prije, a kod nekih kasnije. KOla postaje suha i nabmana. Kod nekih Ijudi vrlo Tano se javljaju sitni nabori oka uglova ociju. Vrcmenom se fimanju­je i koliCina potkozne masti i koza postaje neelasticna, pa se stvaraju nabori. Usljed slabije cirkulacije krvi koia postaje blijeda, zuckaste boje.

Da hi se sprijecilo prerano starenje tijela i koze, treba uredno zivjeti. OdIn or, umjereno suncanje i dosta kretanja na -svjezem vazduhu, pravilna ishrana i izhjegavanje ccstog sminkanja pomazu da koza duze vrcmena zaddi eJasticnost. glatkocu i Ijepsi izgled.

Iz svega do sada recenog vidimo da koza nije sarno jednosiavan spoljni pokrivac. Ona probavlja, izlucuje. Bez nje je iivot nemoguc. Zaio zahtijcva mnogo painje.

ZNATE LI ODGOVORE? 1. Kak'nl je uloga koze'? 2, Kak,'ogje znacaja pH-vrijednost koi.e? 3. Iz koliko slojeva se sa.<;tqji koia'? 4, OpEd goruji sloj - pokoiicu! 5. OpiSi srednji sloj . krzno! 6, Opisi donji sloj - masno tkivo! 7. K~ie su tvorevine koze? 8, OpiSi znojne i lojne Z1ijezde! 9. OpiSi koine, nervne i enlne organe!

]0. Sta Sll nokti?

11. Od cega zavisi prirodna boja koze? 12. Sta je albinizam? 13. Sta \lUte Ila stvaranje razliCitih tipova koze? 14. Opisi normalan tip koze! 15. OpiSi suhu kozn! 16, OpiSi maSIl11 koiu! 17. OpiSi mjesoviti tip koze! 18. Kako se utvrduje boja j debljina i turgor ko1.e'!

51

19. Nabr~j nekc od promjeml (anomalija) koze!

20. Sta Sll ugarci? 21. Sta so suncane pjege? 22. Sta Sli tHmne pruge (kloasme),? 23. 8ta SI! bradavice? 24. Staje llzrok prosirenilll krvnim iilicama u koZi? 25. Staje uzrok nustanka bora? 26. Sta treba Ciniti zu sprecllvanje preranog starenja tijela i koz.e'r

3.2. DLAKA I KOSA Na povrsini koze vidljiva su sitna udubljenja. iz kojih stde maljc, d~ake i

kosa. Ako se presjek koze promatra pod mlkrosko.l.'om, vldJecemo da J~ pot­lmini diD dlake usa den u srednji sloj koZe.. Donjl dlO dl~ke obuhvacen Je okruQ:lastim ispupccnjem vezivnog tkiva, kOJe y sebl ,sadrzl krvne sudove 1

ncrvne ogranke. Preko njega dlaka dabija hranjlve tvarl potrebne:za rast. . Dlake su sastavni dio kazc i veoma rano sc ra?YIJHJU ,';1 ~aJcII}OJ..utro~l.

Vee pred kraj treceg mteseca na poyrsini koze em~~~J: raV:ljaJu ~e. cehJc, ko]e se kasnije u koznom tklvU pretvaraJu u vlasne ~:TzlCe,;. qve se nalazc u .~epo­srednoj vezi sa celijama tkiva. Nakon ovog stadlJa pocIllJe proces razvoJa, od-nosno postanka dlake i kose. . . . '. ' .

Za normalan razvoj i rast dlake, ove kvrZlce, III k~k"O se struen? nazl::aJu papile, veoma su vaIne. Papila je poseban .organ smJesten u d.anJem dlJdu lezista dlake. U papili se vIiii raz.mJena t.var~ : stva~anJe novlh cehJ~_: ~Jc~~o njihovog stvaranja naziva se matnks, ,IDatlca iiI ~atr,lkul~. Stvorene c::hJe. msu jos oroznjale. Ove celij~ se pretva,ra JU u proto 1 ~lk~ohlamente ,koJl. ~ s~0l!' daljem razvoju tvore mlkroskopski sltna vlakna - hbnlc. Ov~ka torm~ran~ fr.­brilna vlakna medusobno su vezana u Jed.mstveno vlakno - dldku. NO\;Olzrasla dlaka je mekana i ~jezna, a ~asnije postaje ,sve ,i,v,rda .. Dlak~ r~s.t; _,d? odredene duzine, Z,1\'ISnO od IDJesta na kome se nalaz!. Stablo dlake JC ela­sticno, rastegljivo i evrsto.

2.3.1. Raspodjela i vrste dlaka

Tijelo covjeka abraslo jc dlacicama i dlakama po cijeloj povrsini, izuzev liS ana, dlanova i tabana. Po mjestu na kome se nalaze, dlJehmo lh na:

52

_ meke dlaCice kojc pokrivaju val dio tije1a i dlacice u supljini TIosa i usiju, - dlacice obtva i trcpavica, _ dlake pod pazuhom i na polnim organima, - dlake brade i brkova i - kosa.

Po duzini i debljini, dlake dijelimo u tri grupe:

- pahuljaste, - kratke dlacice, - debljc dlake i - duge dlakc.

Pahuljastc, kratke dlacice prekrivaju najvise povrsine koze. Nazivamo ih lanugo dlacice. Dugacke su oko 14 mm i vcoma su tanke, meke, svilaste i bezbojne.

U dalekoj proslosti tijela i'ovjeka je bilo pokrivcno duzim dlakama, kojc su imale ulogu da zastite tijelo od hladnoee. Tokom miJenijuma covjekave evolucije prilagodavanjem na zivot u toploj sredini, dlake na lijelu izgubile su zastitnu funkcijll. Sama je kosa na glavi ostala neophodna s ciljem zastite od temperaturnih razlika.

Kratke dlake saCinjavaju: obrve, trepavice, dlacice u nosu i slusnom ka­nalll. Dugacke su ad trinaest do petnaest milimctara. Ove dlake Sll deblje. Prosjei'an broj dlaka na trepavicama je: na gornjoj od sto do dvije stotine, a na danjoj ad sedamdeset do sta. Na abrvama ih ima pribliino oko sest stoti­na.

Uloga trepavica je da stite oka od jake svjetlosti. prasine, vjetra i kisc, dok obrve sprecavaju slivanje znoja sa cela u oko. DlaCice u nosu i usima stite od prasine disajne i sluSne organe.

Duge dlake, koje su i najdcblje, nalaze se pod pazuham, na palnim or­ganirna, na obrasloj muskoj bracE i na glavi. Dlake na glavi nazivamo kosom, Dlake magu biti glatke i kovrdzave. Aka ih promatramo pod mikroskopom, vidimo da su Dkruglog, pljosnatog, elipsastag iii ncpravilnog oblika.

Dlake se razlikuju po strukturi i kvalitetu. U pore(tenju sa dugim dlaka­rna, kratke, lanugo dlaCice imaju potpuno drugu skukturu i zivotnu dob. Dok se zivotna dob dugih dlaka kao npr. kose kreee od 4 do 7 godina, za lanuga -kratke dlacice iznasi svega nekoliko sedmiea.

Duge dlakc, koje se nalaze na obraslim dijelovima glave i brade, jesu zastita od spoljasnjih uticaja. Kasa na glavi sluzi kao izolaeijski i zastitni regu­latar temperature glave. Osim toga, dlake sluie kao pasrednik cula opipa. Uz ~vaky dlaku.ve~ana su misicna vlakna. Kada se ona stegnu) dlaka se uspravljri I koza se naJe:b. Preko dlake na misic sc prenosi i najmanji dadir kaji aktivira kantrakciju misica. To se desava na niskim temperaturama iIi prilikom ner­vnih uzbudenja. Najasjetljivije su lanugo dlaCice i kratke dlake.

3.2.2, Kosa

Sve dodatne tvarevine kale (znojne i lajne ilijezde, nokti i dlakavost) znacajne su, jer doprinose Ijepoti koze. Medu ovim posebno mjesto zauzirna kosa. Zbog nedostatka i gubljenja kase mnogi ljudi su uznemireni i potisteni, a nekada patpuna nesposDbni za ukljuCivanje u iivot.

3.2.3. Anatomska grada kose

N a jednom kvadratnom centimetru koze glave nalazi se oko sto viasi i oko tri swtine znojnih ilijezda. Aka bismo ovo podrucje uvecali na 10 hiljada puta. ~obllr b,sma kva~rat sa strameama dug~ckim 10 m. Na oVDj povrsini od 100 m vlasl, kOJe mace rastu u grupama, bl Izgledale kao stabla, dok bl lZ­medu bio pra~~n prostor ~a atvo~ima ,nepraviln0ll, Qblika (otvari -llijezda zr,raj­mea). BaktenJe na pavrslm kaze bIle bl dugaeke ako 5 em. a bilo br ih nekoliko stotina hiljacla.

53

Koia i kosa predstavljaju najljepsi ukras c?,jeka i,oduvijek su ~ile obil­jeije ljepote. Higijenom i pravllnom nJegom koza I kosa se mogu sacuvatl od

svih stctnih vanJsk1h ullcap. . , .. , . I" . Svojim strucnim radom frizcr doprinos1 cuvanJ.u I odrzavanJU l]CPOg 1Z'

glcda kose. Svaki posao zahtijeva poznava.nle matenJc sa ko]om s~ rad:. Zat~ se i od Erizera zahtijeva da pozna]e gradu 1 sast~v kose kako b} 1mao Jasnu sh ku 0 svim rocesima koji se dd3vaJu nn povrsml J U unutrasnJ?~')t~ kose. ~o

. t P eno omouuc'a"a da danese odluku 0 izboru kozmetlclGh sredstd-mu IS ovrern 1;;> v •

va za njegu i uljepsavanje kose i vlasis;a. . , lzgled kose. Debljma vlasl krece se ad 0,05 do 0,16 mm, a prosJecan

broj vlasi na glavi kod crvenokosih Ijudi iznosi 80 ODD, kod crnokoslh 100 000, a kod plavokosih cak oko 120000. . ,," ,. I '

UzimajuCi U obzir sve ljuds~e rase 1 razhCltI stepen kovrdzavostl (ose, antropolozi su podijelili kosu u tn grupe:

a) glatku. b) valovitu i c) kovrdzavu.

a) Glatka kosa jc u svom o~liku ravna, pravih }inija. T:.aj?,ost vodene ondulacije i frizure je slaba. UslrJed toga se pomocu heml~ah]~ prep~nra (hladna trajna) u kovrdzavi iIi valovitl obhk. Glatku kosu ohlcno ImaJu Eskl­mi, Mangoli, Indijanci I naradl sJcverne Evrope.

Sl. 4. -~rste kose _ 1.-g1atka kosa, 2.lagano vaJovita kosa, 3" dilgacko vfl}ovita k~sa, 4: ~atko : valovita kosa, S. graficki prikaz valovite kose, (). raVll?n;tJer,n0 k?vrdzava k?s~" 7. lagano

kovrdzava kosH, 8. gusto kovrdiasta kosa, 9. graficklpnkazjako kmTdzaste kose

54

b) Valovita kosa moze biti blago ovalnih i jaec valovitih linija. Lagana valovitu kosu imaju Evropljani, a jace valovitu Indijci i Australijanci. Valovi mogu biti dugi iii kratki.

c) Kovrdiastu kosu imaju narodi Afrike i Azije. Ovakvu kosu dijelimo u ravnomjerno kovrdzavu, lagana kovrdz(lvu, gusto kovrdzavu i spiralno kovrdzavu.

Crtez pokazuje razliku medu vrstama kosc. Valovitost ima simetricne valove koji izgledaju kao talasanje mora, dok kovrdiavost daje ohlik spirale

Smjer rasta pojcdinih vlasi maze cia utice na izgled kose i frizure. Na­glaseni rast kose je iznad cc1a sa strane na vratu u predjclu iza i ispred usiju, kao i na gornjem dije1u tjemena. Ovakav izraziti smjer [asta kosc mozc da ul­jepsa odred'cnu vrstu frizura, a isto tako moze i da je pokvari. Nezc1jeni smjer kose na vratu ublazavamo rezanjem kase do kozc ili pustanjcm neSto duze kose.

Kod individualnog oblikovanja frizurc smjer prirodnog rasta kose treba obavezno uzimati U obzir i prema njcmu sc treba prilagoditi zarnisljena frizu­ra.

Boja kose. Boja leose zavisna je od vrste pigmenta koji se nalazi ~ kosi. Pigmenti se nalaze u fibril nom sloju kose u raz]icitim konccntracijama. Sto se vise nalazi tjelasaea u pigmentima, to je kosa tamnija iii ohratno - svjetlija. Osim toga, boja kose zavisna je od sposohnosti reftcktovanja svjetlo::;ti. Anali­za je pokazala da u pigmentima ima razliCitih jedinjenja bjelancevina, zeJjcza, bakra, sumpora, itd.

Stvaranje pigmenata iii mdanina VISe posehne cclije, me1anociti, koje se nalaze u vlasnoj glavici. Kod nekih Jjudi ne postoji proces stvaranja pigme­nata. Takvi ljudi se ractaju potpuno bijele kose, obrva, trepavlc3) .ltd., te se na­zivaju albinosi.

Razna podneblja i rase Ijudi utii'u na hoju koze, kose i njen izgled. Tako npI. ljudi koji five oko ekvatora Sll erne puti, imaju kratku kovrdzavu - ernu kosu, dok sjeverni narodi (Skandinavci) irnaju svijctlu boju koie i kose.

Boja ljudske kose je mjesavina razliCitih pigmenata. Tako u kosi nailazi-rno na tamne pigmentc - melanokeratide i svijctle pigmente ' roclokeratide.

a) U tamne pigmente spadaju plavi, Ijubieasti i zelcni. b) U svijetle zuti, crveni i narandzasti.

UzimajuCi u obzir njihovu reaktivDo-oksidativnu sposohnost, jedni se brie bijeie (osvjetljavaju), a drugi sporije. Tako npr. tamne pigmente lakSe i bde svijetlimo od crvenih. U tom pogledu, za tamne pigmentc kazemo da su reaktivniji od crvenih.

Kada potpuDO ili djelimiCno prestane stvaranjc prirodnih pigmenata, kosa raste i bez njih, Sijeda je boja kose produkt djeiimii'nog, a bezbojna pot­punog prestank~_stvaranja pigTI?:_enata. Neki naucniei smatraju da do sijedenja kose dolazi zbog toga sto medu celije koje proizvode pigmcnte ude vazduh i tako one gube sposobnDst stvaranja pigmenata.

55

Sijedcnje kase moze biti i nasljedna pojava u porodici. Takodc, razni psihicki potresi i napetosti ubrzavaju prijevremeno sijectenje kose, sto znaCi da sijeda kosa nije u svakorn slucaju i znak starosti. Kosa abieno poCinje da si­jedi na sljepoocnicama, a kasnije i na ostalirn dijelovima glave, tj. tijela.

Osobine kose. Kosa kao keratinsko vlakno ima neke ad osobina koje su vazne za bojenje i bijeljenje, trajnu i vodenu ondulaciju, mehanicku obra­du kose itd.

Te osobine kose su:

a) higroskopnost, b) elasticnost i c) staticna nae1ekttisanost.

a) Higroskopnast. Opee je pamato da viaga u zraku utice na trajnost kovtdzi i ftizure. Kosa ne mora biti direktno ovlazena da bi se izradene kovrdze i talasi opustili. Gna je veoma osjetljiva na vlagu. Izrazena higro­skopnost kose koristi prilikom hemijske abrade, odnosno upijanja preparata u kosu, dok je U odredenim momentima (trajnost frizurc) ova osobina ne­pozeljna. Da bismo sprijcCili prckomjetno upijanje vlage, kosu zasticujemo kozmetickirn sredstvima koja na njenoj povrsini stvaraju tanak providni sloj.

Kosa moze da upije 30 - 40% viage. Zbog svoje osjetljivosti, viakna ko­se upotrebljavaju se kad nekih meteoroloskih instrumenata za mjerenje.

b) Elasticnost. VcIiki broj gusto isprepletenih fibriinih viakana u kosi utice na njenu elasticnost i tvrdocu. Kosa moze izddati veliku rnasu. Jedna normaino zdrava vIas izdrii masu od 100 g i pri tome se istcgne za jednu treCinu, sto znai'i da bi pictenica od 100000 viasi izdriaia maw od 10 tona.

Zbog toga, moguee jc kosu hcmijski i mehanicki obradivati bez kidanja viasi.

Zdrava kosa ima vise fibrilnih vlakana, elasticna je, tc ima bolju sposob­nost zaddavanja kovrdzi nego rncka i porozna kOS8. Nestrucnom i nepravil­nom upotrebom pojedinih preparata i precvrstim navijanjem i tapiranjcm kose maze se smanjiti njena elasticnost i promijeniti njen kvalitet.

c) Staticna naelektrisanost. Prilikom cesljanja svjeze opranc i oSuSene kase primjecujemo da cesalj iIi cctka privlace vlasi. Kosa se tada tesko ccslja u zeljeni oblik.

Ovu "neposiusnost" kose prouzrokuju elektricni naboji. Da bi u potpu­nosti razumjeli uticaj elektricnog naboja, moramo se posluziti znanjima iz fi­zike. Vee smo utili da je tvar sastavijena od sitnib djeliea - atoma, a ovi opet lz pozitivno i negativno nabijenih cestica. Fizikalna veliCina koja prouzrokuje clektricne sile naziva se elektricni naboj: za tijela koja se medusobno privlace iIi odbijaju kazemo da su pozitivno ili negativno naelektrisana, zavisno ad na­boja koji nose. Prilikom rascesljavanja, trenjem se sa kose prenose na cetku iIi cesalj negativno nabijene c~stice - elektroni. Pri intenzivnom cesljanju ko­se cuje se i pucketanje. Na cetki iIi ccSIju pojavi se viSak negativnog elek-

56

tricnog naboja, a ua kosi maujak. Zbog toga jc kosa pozitivno naelektrisana, a cetka iii cesalj negativno. Zbog toga cesalj i privlaci kasu.

Da bi se sprijecila naelcktrisanost kose, pri izradi vodene ondulacije ~p?trebljavaju sc ucvrsCivaci iIi se kod ceiHjanja kosa namale kremama za sjaj I nJe~u. <?v~kvi i ~lic~i ~repa.rati sadde ~ sebi posebnc anListaticne tvari kaje sprecavaJu 1 ublazavaJu lZtazltu naelektnsanost.

" ~ast kC!se. Za rast kose, zivotnu sposobnost i njenu normalnu obnovu vazan laktor ]e krv. Ona hrani cijelo covjekovo tijeIo, pa i kosu. Zata krv mo­ra bltl zdrava. kako bI Ispravnom cirkuIacijom kapilarima dovodiia dovoIjno hral"!-e Z~t r~st I obnovu kC?se. Krv mora sadrzati sve potrebnc bjelancevine, vi­Lamme 1 rnmeralnc sastoJkc, koje su za biolosku funkciju i elasticnost vlasista neophodni. To su vitamini A i B, pantotenska kiselina iz grupe B kompleksa te metali magnczijurn i bakat koji utice na pigrnentaciju kose.

?vi ovi .vitaI?ini, bjelancevinc i mineralni sastojci unose se putem hrane. Zato JC pravlln~ l~hrana znacajan faktor koji pomaze kosi i njenoj ohnovi. Za ra~t kose znacaJill su i hormoni. Nedostatak hormona ili njihovo prctjerano pf:SU.stvo mog.u da prouzrokuju ispadanje kose iii njen pretjeran rast. Na pnmJcr, mu~kl p,?lm h,?TIll(mi u .vecoj mjeri kod lena izazivaju rast brkova i brade .. dok zenskl poln~ hormom kad muskaraca izazivaju promjenu glasa iIi promJene u masnom tbvu.

c)

I I I' , , , 5L 5. Prikaz tizioloskog procesa opadanja i rasta kose

57

Rast i opadanje imaju nekoliko faza:

a) anagena faza b) katagena faza c) tela gena faza.

a) Anagena faza podrazurnijeva vrijeme rasta kase koje traje nekoliko godina, pri cemu koss dnevno naraste za 0,4 mm, sto znaCi da u prosjeku izr~­stc za jedan centimetar mjesecno. Na brzinu rasta kase utieu nasljedne OSObl­

nc, godine starosti, pol, godisnja daba i mnogi drugi faktori. Kod zena kosa raste bric nego kod muskaraca; Ijeti hdc nego zimi, danju brze nego nOell.

b) Katagcna faza je vrijeme prcstanka rasta kase. Papila, koja je do tog vremena stvarala vretenaste celije kose, prestaje djelovati. Dio kDse koji oba­vlja papilu popusta, odvaja se od nje i pomice se pIema gore, gdje ostaje u blizini kanala zlijezde lojniee. Na tom mjestu moie da bude nekoliko mjescci u stanju mirovanja.

c) Telogena faza je vrijeme stanja mirovanja i ispadanja kose: U meduvremenu, dok protice odumiranje i time stanje mirovanja kose, U 1sloJ vlasnoj kesiei nastaje nova cclija iz koje se razvija nova papila, a zatim poCinje da raste nova kosa. Nova kosa potisne staTu iz vlasne kesice i ana ispada. Ovaj fizioloski proees ispadanja kose se ne odvija odjedanput na cijeloj glavi, nega na razliCitim mjestima i u razliCita vrijeme. lako ispadanje hez ponov­nag rasta kose ima svoje uzroke i zato je potrehno ohratiti se Ijekaru (vidi: opadanjc kose!)

3.2.4. Potkozni dio vlasi (korijen)

Vlasno slablo se sastoji iz dva dijeJa: polkoinog (korijen) i povrsinskog (stabljika). .

Potko-Lni dio vlasi nazivamo korijen. Korijen dlake je papila, koju eme celije fibrilnih vlakana, od kojih se dalje stvara vlasno stablo. Papila leii u pocetnom dijelu vlasne kesice (folikul vlasi). Tek odumiranjem papile dolaZl do pres tanka rasta kose i do trajne celavosti.

SI. 6. Uticaj vlllsne kesice na izgled kose

58

Vlasna kesica i zlijezde lojnice. POlkoini dio vlasnog stabla smjesten je u srednjem i donjem sJoju koze. Poeetak vlasi naziva se viasna glavica koja se nalazi u tijesnoj vezi sa papilom. Vlasnu glavicu ohavlja vlasna kesica duzine 2 - 3 mm. uz koju su vezana misicna vlakna i lojne z,lijczde. Sa strane je vlasna kesiea obloZena lojnim ilijczdama koje oko polovine unutarnjeg dijela kose imaju otvor kroz koji Iuee teenost nazvanu sebum. Ova se teenost mijesa sa znojem i obrazuje sloj koji pokriva kozu u neposrednoj blizini vanjskog dijela stabla vlasi. Glavna funkcija scbuma jcste oddavanje koze i kase u ela­stienom stanju. Sebum sprecava gubijenjc vlage i otezava prodiranje stranih tvari. Njegov slani i pomalo kiscli sastav lltice nepovoljno na razrnnoz,avanje pojedinih baklerija i gljivica koje mogu izazvati oholjenje koze.

Kod iena je funkeija lojnih ilijezda slabija nego kod muskaraca i pove­zana je sa zenskim hormonskim clklusom.

Razliciti uzroci mogu dovesli do slabog iIi pretjeranog lucenja masnocc. sto za posljedicu ima suhu iIi masnu kozu i kOSll (seboreja).

Oblik vlasne kesice utice na to da Ii ce kosa bid favna. valovita iIi kovrdiava. Stvaranje i formiranje kase odvija se u vlasnoj kesiei, ciji oblik utice na oblik vlasnog stabla. Ako npf. vlasi u poprecnom presjeku imaju okrugao oblik obicno su glatke, dok Sll vIasi sa ovalnim i nepravilnim presje-korn valovite iIi kovrdzave. .

3.2.5. Povrsinski dio vias; (stablo)

Sve frizerske operacije (sisanjc, hemijsko prepariranje, bojenje itd.) vrse se na vlasnom stablu iIi .u njegovoj unutrasnjosti. VIasnn slablo izgleda kao mrtvo roznato vlakno, mectutim, vIas je mnogo kompIikovanija nego sto nam se na prvi poglcd Cini.

Vlasno stablo moicmo podijelili u lri dijcla:

- vanjski dio (kutikula). - unutarnji dio (fihrilni sloj) i - srednji dio (medula).

3.2.6. Kutikula i hemijsko-fizikalni uticaji

Posmatramo Ii golim okom kosu, Cini nam se da je povrsina vlasi potpu­no glatka i ravna. Mectutim, ako vIas posmatramo pod mikroskopom, vid­jecemo da je vlas po povrsini naborana, odnosno pokrivena prstenovirna nepraviinog ohlika. Ovi prstenovi se nazivaju kutikule. Kod zdrave kose kuti­kule se uvijek tijesno priljubljene jedna uz drugu. Ako vias zavezemo u cvo­riC, usljcd nastale napetos6 u kosi dolazi do minimalnih odstupanja jedne kutikule od druge. To narn slika jasno pokazuje i ujedno pobija dosadasnju tcoriju da je povrsina kose sastavljena od sitnih ploCica kao krljusti na ribi ili erijep na kroyU kuce. Akob( kutikula bila u takvom obliku, onda bi svakako morali primijetiti na povrsini-kose mnogo vise kratkih ispresijecanih krivulja, sto se na slici ne primjecuje.

59

Sl. 9.

Prstenovi kutikule obavijaju kosu pO cijeloj njenoj povrsini. Njihova strana nepravilnog obllka je okrenuta od vlasista pre~a vrhOVlma kose. KU~lk~la. se. sa­stoji od 6 do 12 slojeva prslcnova (sl. 8. 9.), kOJl su m~dusc:>.bno povezam sa SlVO­bijelom masom. Na avu masu cemo naiCi i u ~nutra,snJlm dlJ~lovlIna k~)sc. . .

Zadatak kUlikule je da stiti unutrasnJc sloJcve vlasl ad razmh vanjskIh

uticaja. . ,. . Hcmijski i fizikalni uticaji na kutikulu. TraJilu ondulaclJl!-. n~ pravn:no

na kosi, nego u kosi. Isto tako, kosu nc bojimo san:o po p.?VrSllll nego.1 u unutrasnjosti. Dakle, ake se zeU izvrsiti j~dnu ?d OVlh ra~~Jl') s p~cpar~tlma moramo obavezno uei u kosu. paznato Je da Je kosa pnhcno hlgr?skoPI?-a (upija do 30% vlage). Bez obzira na njenu ~igroskopnost, 'p~epanl~l mo~ap_~ sto bdc uei u unutrasnjost kosc. Znamo cia JC zadatak spotJnJc~ sloJa da StItl unutrasnje dijelove od raznih vanjskih uticaja. Za preparate kUl1kula"predsta­vlja prvu barijeru, sto znac.i ~a jc 09.avczno. tr~ba otvont!. Uz~maJu~l u qbzlr Cinjenicu da je kosa po svoJoJ pH vflJednosll ktsela, za C?lvaran.Je ~utll~~l~ lrt?­ba uzeti preparate koji su suprotni od kisclih: Prcpa~at1 z~ bOJenJ~1 blJelJcnJc i trajnu ondulacij.u, po SV?~l su.sa~tavu alkalm.1\lkalge kOJc se U llJlma.nalaze. otvaraju kutikulu kose I lzallvaJu .druge hemlJske procese kao npr. 0510-

badanje kiseonika u vodonik-peroksidu.

60

f! Usljed nestrui'ne upotrebe pojcdinih alkalnih preparala, i'esto dolazi do jakih o,tcecnja kutikule, a ujedno i kose.

Poslije svake hemijske operacije sa alkalnim prcparatima, njihova stet­no djclovanje treba sprijeCiti. Samirn pranjem kose ovaj problem se ne rjesava. I pored toga, alkalijc ostaju u kosi, tc vrk svoju ubitacnu ulogu u raz­gradivanju strukturc. Neutralizacijom, tj. upotrebom preparata koji su na ki­seloj bazi (balzam-regeneratori) sprecava se stetno djelovanjc alkalija i kutikula se vraca u svoje prvobitno stanje.

Pored ostecenja hemikalijama, kutikula se moze ostetiti i mehanickirn putem: sisanjem tupim ala tom, prejakim natezanjem kod uvijanja, a posebno tapiranjem. Blago tapiranje ne steti kosi, ali pretjerano i svakodnevno tapi­ranje ostecuje kutikulu, sto mijenja strukturu i kvalitet kose.

Bez obzira da Ii je kutikula kose ostecena hemijskim iii mchanickim pu­tern, preparati mnogo hde i drugaCije djduju nego na zdravoj kosi.

Kosa sa ostecenom kutikulom ne dajc zdrav izgled. Pod prstirna jc suha, bez sjaja, ima "mat" - izgled. Usljed otvorcnosti, kosa upija vclike koliCine svjetlosti, a sarno mali dio odbija (vidi sliku 9a.). Kod zdrave kose slui'aj je obrnut, odbija ye6 dio svjctlosti, a manjt upija, sto sc svakako odrazava na njenom sjaju.

3.2.7. Fibrilni dio i medula

.Alm jednu vIas rasijeccmo j pogledamo unutrasnjost pod mikroskopom, sta cemo vidjeti? Prakticno nista! Ako sc ista vIas uvije u spiralu i zareze po povrsini, vidjece se glatka povrsina. Ako se druga i treea uvojnica sarno djeli­micno zarezu, u pocetku reza dobiCe se efekat gIatke povrsine i potpuno dru­ga slika. Usljed stvorene napetosti vlasi (spiralnog oblika), vlakno ce se cijepati.samo od sebe i tako pokazuje svoju pravu unutrasnju gradu.

Vlakna koja se primjecuju u kosi ne idu paralelno, jedna pored drugih, nego su medusobno isprepletana. Ako bi iz dlakc izvukli jedno vlakno, ut­vrdili bi da je njegova duzina veta nego sarna dlaka. Naknadnim povccanjcm ovih sitnih vlakana j istrazivanjem, naucnici su utvrdili da dlaka nije sastavIje­na iz vretenastih celija, kao sto je tvrdila dosadasnja tcorija, nego iz protofila­menata i mikrofilamenata (protofibrili i mikrofibrili) koji i grade ova fibrilna vlakna.

Mikrofilamenti saCinjavaju jedan filatin kabal u kome se nalazi od pct­sto do pet hiljada mikrofilamenata. Sl. 10.

Veea fibrilna vlakna (kablovi) su oblijepljena jednom amorfnom masom koja se ne nalazi medu mikrofilamentima. Nju nalazimo lek kod debljih vla­kana. Ova masa naziva se kit, vezivna supstanca. Kit-masa medusobno vcze fibrilna vlakna, djelujuCi kao utvrdivai' njihove stabilnosti. Ulogu kablova mozerno uporediti sa zeljeznom armaturom, a kiL-supstance sa cementom ko­ji obavija zeljeznu armaturu. Ovako oblijepljeni kablovi imaju visok elastici­tet i otpornost. Naucnici pretpostavljaju da sc veCina hcmijskih radnji ddava bas u kit-supstanci, koja se moze omeksati nckim hcmijskim preparatima .(npI: preparat hladnc trajne). Zbog loga kit-supstanca u kosi ima zJHlcajnu -ulogu.

6J

PEPTlD­SPIRALE

62

PROTO­F1JlRILI

MIKRO­FIBRIL!

51. 10. Struktnra vhlsnog stahl~

MAKROFfBRIL!

U hemijskom i mehanickom pogJedu fibrilna vlakna i kit-supstanca predstavljaju kvalitct kosc, te imaju najvazniju ulagu kada kosu hemijski iii mehanicki obradujemo.

Pretpostavlja se da kosa pribliino sadrii 60% kablova i 40% kit-sup­stance.

Medula (sd kose). Srednji dio kose ispunjen je srii (mozak vlasi). Ovaj dio vidirno kao neku sunderastu tvorevinu s ncpotpunorn strukturom, koja je sagradena iz kratkih dije]ova vlakna plocastih iIi sunderastih dijelova u nepra­viI nom rasporedu.

3.2.8. Hemijski sastav kose

U hemijskom pogledu kosa spada u grupu bjelancevina. Analiza eleme­nata pokazuje cia jc supstanca kose sastavljena iz:

44 % ugljenika 5% sumpora

23% vodonika 16% azota i 8% kiseonika.

Osnovni sastav kose je bjelanccvina keratiIJ, a pored nje kosa sadrii i druge organske nekeratinske supstance, kao npI. razne rnetalc. Znarno da bjelancevine spadaju u grupu protcina, a keratin je zajednicki pojarn za oroznjele proteine. U svojoj visokomolekularnoj strukturi, bjelancevine su veoma komplikovane. Osnovne clemente tc kompJikovane strukture sacinja­va 18 vrsta razlicitih aminokiselina kao npr. giicin, valin, asparagin, cis tin itd.

U smislu strukturalne grade, vlasi arninokiselina cis tin saCinjava cistinov most (iIi disuffidni most) koga preparatom za hladnu trajnu presijecemo (rc­dukcija). Time vIas gubi svoju cvrstocu i otpomosl. pa joj usljed te hemijske promjene dajemo oblik koji zelimo (oblik uvijaca - grguravost).

Cistinov most mozemo razbiti i oksidativnim putem, kada kosu hojimo, a posebno kada bijelimo. sto moramo na svaki naCin izbjegavati, dok kod hladne trajne to moramo uciniti, ako zelimo, postici svrhu.

1-#' I I i '.

, • '<"" '- ...

'./,' ,,~- . f •• " i If/ "~'~ I ' ;,~' I;; , ; 1,_ IJ/,! I .-;';: ~ , ,~' ,"I, I. 'e 'hj, .f. ,l.42 "-----_

SIilm 11. Shematski prikaz cistinovih~ solnih i peptidnih veza u kosi

63

Karboksilna grupa jcdnog para aminokiselina stvara jos jednu vrstu mo­stova, koji se nazivaju :mlni mostovi_ Ako ih uporedimo sa cistinovim mosto­virna, vidjecemo da su labilni, posto je njihova veza meka.

U kosi jos postojc vadonikove peptidne veze, koje ne igraju taka znacajnu ulogu kao soIne i cistinove.

Po svojoj pH vrijednosti kosa je kiselog znai'aja i ima pH vrijednost ad 5 do 7.

Naucnil:l tvrde da se putern analize kose moze utvrditi da Ii je neko uzivao droge, bio izlozen hernikalijama, primao lijekove, le da se moze posta­viti dijagnoza nckih bolesti. Nenormalnc konccntracije nekih elemenata u kosi mogu ukazati na oboljcnja kao sto su fibrocisticne degenerativne bolesti, neuhranjenost, djeCiji dijabetes i urodeni psihii'ki poremecaji. Npr. u kosi dje­l:C koja boluju od firocislicne degeneracije ima pet puta vise natrijuma nego u kosi druge djcl:e. Zanirnljiv je i nalaz da kosa dobrih uccnika saddi vise cinka i bakra, a manjc joda i olova nego kOSH slahijih ucenika.

Do sada SU se koliCine droga i lijekova u organizmu najccSce mjerile analizom krvi iIi urina i dobiva1i su se podaci 0 stanju posljcdnjih nekoliko da­na. :N"ovi testovi sa kosorn mogu pokazati da Ii je neka osoba uzivala droge iii lijekove cak sesl mjeseci prije analize.

64

ZNATE Ll ODGOVORE? 1. Sta Sll dlake? 2. Staje papila j kakvaje njena uloga? 3. Gdje se stvarnju ll()\'C ceUje dlake'! 4. Kako se d~jele dlake po mjestu rasta'!

5. Opisi kratke dlake! 6. Opisi duge dlnke! 7. Koja je prosjeena debljina vlasi'! 8. Koliki se prosje6m hroj vlasi nalazi na povrsini ghwc? 9. Na koje grupe antropolozi dijele kosu?

10. Opisi glatlm kosn! 11. Opisi valovitu kosu! 12. Opis! kovrdza\'u kosu! 13. Od cega uwisi izgled i boja kose? 14. Gdje se vrsi stvaranje pigmenata kose? IS. Kako podneblje i raSH utiCll nll boju koie i kose? 16. Koje pigmente nHlazimo u kosi? 17. Koji pigmenti spadajn u grupu melunokeratidu, a koji u grupu rodokenltida'?

18. OsjetJjivost pigmenata na oksidacijska sredstval 19. Stll iwzinl prestanak stvaranja pigmenata i rust sijede kose"!

20, Koje osobine imn kosa? 21. Opisi higroskopnost kose! 22. Stn utice nn elnsticnost kose'? 23. Koliki teret mOle da izdrii jedna normalna, zdravH vIas? 24. Staprouzrokuje staticnu naelektrisanost kose? 25. Kojim sredstvima sprecavamo staticni eiektricitet 1I kosi"? 26. Koji faktori lltien fin razvoj kose?

27. Kakvuje llioga hormona za rast kose? 28. Opisi rast dlake! 29, ~ahroj faze rasta i opadanja kose! 30. Stn je anagenn faza? 31. Sta je k.'ltogeml faza'? 32, Staje telogena fazu'! 33. Podjela vlasnog stablll! 34, Gdje je smjesten potkoini clio vlasi"? 35. Opisi vlasnu gluvicu! 36. Opisi vlasnll kesicu! 37. ~akvaje uloga sebuma'? 38. ~ta utiCe na rast kose glatkog, valovitog iii kovrdiavog oblika? 39, Staje klltikula? 40. Opi8i prstenove kutikllle! 41. Iz koliko slojeva se sastoji klltikula'? 42. Knkav je zadatak kutikule'? 43. Opisi uticaj luzina i kiselina na kutikuli! 44. Opisi mehnnicki nacin ostecel\ia kutikule! 45. Knkve promjene nn kosi iznziva ostecena kutikula'! 46. !z cega se sastoji fibrilni dio kose? 47. Stn saeinjava jedan til<ltin kabal? 48.l5-akavje polozaj fihrilnih vlakana 11 kosi'! 49. Cirne S~l oblozeni medoslojevi kutikule i flbrilnih vlakana? 50. ~akvaJe nloga kit-supstance? 51. ~ta predstavlja kvalitet kose? 52. eime je ispunjen srednji diD kose'? 53. ~ koju grupu bjelancevina spada kosa? 54. ~ta pokazuje analiza elemenata kose'? 55. Sta gradi arninoklselina cistin'! 56. Na koje nacine se moze presjeci cistinov most? 57. Koje veze postoje II molekularnoj gradi kose'! 58. Kakva je pH-vrijednost kose'? 59. Znacaj nnulize kose!

33. BOLESTI KOZE I VLASISTA

U sT?-islu s.anitarnih propisa i higijensko-zdravstvene zastite radnika na r~du., u fnzersklm sal?nima smiju se usluzivati sarno one osobe koje su bez vldmh znakova bolestl koze i vlasista.

. U friz~:ske salone dolaze razliCiti ljudi: poznati i nepoznati, zdravi i bo­lesill:. Nl koza ill kosa tIh .~Udl illJe u bcspnJckorno i'istom stanju. Posta neki od nJIh boluJu 1 ~d zaraz~Ih bolestl, da se te bolesti nc bi prcnijele i na zdrave IJude. potrebna Je naJveca opreznost [rizera. Ukoliko frizer primijeti kod nc­ke ,osobe sumnJ1ve znake koine bolesti, potrebno je da stranku na obazriv n:clO. UpOZO~ll odrn.ah uputi kod Ijekara. Bez obzira da Ii se radi 0 zaraznoj iIi

_ nek?J :trugoJ boJestt, takva stranka se ne smije posluziv3ti dok se ne utvrdi 0

kakvoJ se bolesti radio

65

3.3.1. Zarazne bolesti Zarazne bolesti su oholjenja uzrokovana stetnim mikroorganizmirna

kao i nametnicima (parazitima) koji zIve na kozi i kosi covjeka. Aka stetne bakterijc iIi virusi dospiju u tijelo i'ovjeka u odredenim uslovima on ce oboljc­ti. Period od momenta prodora u organizam do prvih znakova bolest1 zove se inkubacija. Razmnozeni mikroorganizmi se nalaze u ~rvi i izlucevina~a, .mo­kraCi, izmetu, u pluCima i zraku koji izdiserno. Baktcn}e se mogu premjetl ka­pljicama pljuvacke (kasljanjern, poljupcem), neopranun ruk~ma 1 up~trebom licnih stvari oboljelog iIi nedezinficiranirn alawID. C?soba kOJa ~reno~l zarazu na druge, a da se kod nje ne ispoljavaju znaci bolestl, z~we.se.khconosa ....

Gljivicne bolesti kaze (dermatomikoze) su obolJenp Izazvana .gIJIvlca~ rna. Kad mnogih su karakteristicni znaei gljivicnih bolesti povrsmskl razJedl na kozi i sluznici. Teska gljivicna oboljenja su mnago rjeda nego obolJenJa izazvana bakterijama i virusima. Me(tutim, kozna gljivicna oholjenja (mikoze) su neprijatna i teSko se lijei'e. . . . .

Kod nekih gljivii'nih oboljenja inkubacija trajc vise mjeseel III godma.

c. sr. 12. " A. lIS giave; B. gnjide usi; C. sugarac

Ncka vrste gljiviea izazivaju blaze oblike peru~anja kOle i ~lasista i rna­gu se lijeCiti mastima i kazmctickim preparatima kOjI u sebl sadrze sumpor. U nekim slucajevima lijei'enje tezih gljivii'nih bolesti je dugo, " izljecenje nepot· puna. Da hi se sprijeCiI~ sirenj~ zaraz~ih ~ljivicnih oboljenja, mora se paziti na higijenu na radu (dezmfekclJu alatal pnbora).., " .

U grupu dermatowonoza spadaJu obo~enp kaze uzrokovana zlvoim-jskim parazitima.

Paraziti :m sitne iivotinjice koje five u kozi (sugarac), na koz~, te povrsini obrasIaj dlakama (usi). Izazivaju neugodan :wrab. MJ~sta. ~aselJe?a ovim parazitima se obicno c.esu naktima, sto izaziva ogrehotmc I mfekcIJU kozc. .- - .- - .

.. _ Usljivost njece i danas je eesta u skolama i obdanistima. USljivosti prl-donosi i moda nosenja duze kose te neoddavanje licne higijene.

66

Us glave. prtena i stidna us spadaju u porodieu pedikulina. Zenka usi glave veea je ad mutjaka. Duga je ako 2 mm. sivkaste boje. Veoma je plodna. Izlde neSto oko 50 jajaSca (gnjida) koja prii'vrsti bijelom ljcpljivom teeno.sell uz vIas. Poslije nekoliko dana iz gnjida se izlegu mlade usi, koje su veama ot· parne na nisku tempcraturu.

Stidr:Ja u~)e si~kaste b~je, a duga je oko 1 mm. Naseljava se iskljuCivo na dlakavlm dlJelovlma pOllllh organa, a ponckad nll bradi, obrvama ili pod pazuhom. Na kozu se priIijepi tako cvrsto da se tesko moze odstraniti. LijeCi se zivinom maseu.

. Sugarac je vrsta !fl-alenog zuckastobijelog preglja, koji se maze primije~ titl slobodnim okeill. Zivi u kozi, gdje dubi hodnike i tamo polaze 30 - 40 ja­jasca. Pesije 14 dana iz jajasca se razvijaju larve, a iz njih mladi sugar~c. Kretanje izaziva na kozi jak svrah. Koza je nn tom dijdu u obliku ekcema.

Usi i sugarac se unistavaju raznim prascima, samponirna koji se mogu dobiti u svakoj apoteci.

Usljive stranke se ne smiju usluzivati u frizcrskim salonima. Ako smo tek poslije izvrsene usluge primijctili da je osoha usljiva, sav alat i pribor tre­ba terneljito oCistiti i dezinficirati.

3.3.2. Najvaznija kozna oboljenja

Radi lakseg otkrivanja i raspoznavanja holes.ti kaze i vlasista, ukratka cerna opisati nekc od njih.

3.3.3. Oboljenja na bazi diseboreje (Akne)

Akne vulgaris. Ova bolest je jedna od najceSCih u doba puberteta, a moze se zadrtati i do 25. godine starosti. Akne vulgaris je bolest ilijezda loj­nica. Manifestuje se U obliku sitnih c:rvenkastohjelicastih cvorica, iz kojih se pritiskom moze istisnuti bijelozuckasta maSlla masa, sliena crvieu. CvoriCi mo­gu veoma lako da se upale i tada se u njima skuplja gnaj. Na pritisak postaju bolni i crveni. Istiskanjem gnoja. evoric se postepeno smanjuje, dok ne ;seez­ne. Na mjestu cvorica ponckad ostaju oziljci u kozi.

Akne vulgaris jc hronicno oboljenje. Kod lena, za vrijeme rnenstruaci­je. bolest se obiono pogorsava.

.. Bolest se najeesce ispoljava na obrazima, eelu. nosu i drugim dijelovima tlJela. NIJe zar"zna I bezopasna je.

3.3.4. Ekcem

Ekcem je dermatoza alergijske prirode kad koje antigeni izazivaju pro?,Jene na kat!. Ekeem je vrsta upale kale koja pacinje naglo, a ponekad moze da traJc veoma dugo. Kod nekih ljudi postaje cak i hroniCno oboljcnje. ~kcem sc na kozi manifestuje u vidu crvenila) atoka i svraba. Obolje]o mjesto JC pokriveno .l!lnogim sitnirn vod?jikavim mjehu!iCima. Opna mjepurica--jc v~oma tanka I puca sarna od sebe~l.prilikom cesanja. Pucanjem iz nje se cijedi bIStra teenost, a ponekad i krv iz ostecenih kapilara. Oboljela mjesta se suse i

67

stvaraju krastice zute iIi smede boje. Mje~ta s kfasticama. mo%u se inficir~ti i izazvati gnojne upale kote, Ekccm prolazl sam od sebe, all se cesto pOfl:avIJ.'.l.

Mnogi uzrocnici mogu da izazovu ekcem koze. To su; razne hemlkaliJe, kozmeticki preparati, odjeca i obuca, sredstva z~ pranje, Ciscenj~ itd. .,

Ekccm je profesionalna bolest nekih zammanja, medu ko]e spada I fn­zerski poziv. Cest je slui'aj da zenski frizeri obolijevaju od ckeema koie. Bo-lest je bczazlena i nije zarazna. . . .

Ukoliko se sprijeci ponovni konLakt sa supstanco~ kOJa J~ lz.azva1.a ck­cern nasta1e promjene prolaze u roku od 2 do 3 sedmlce. TnlJ3nJe ekccma avis! a rasprostranjenosti promjena i eventualnim komplikaeijama.

3.3.5. Gljivicne bolesti noktiju

Patogenc rrljivicc mogu se naseliti pod noktima, pa nastaju deformacije nok­tiju, zanoktice i otok oko ploCe nokta, iz kojeg se na pritisak eijede kapi gnoja.

Nokti su dijelovi koze i sastavljcni su iz istih tvan kao koza, zbog cega gljivice nalaze povoijne uslove za razvoj i opstanak. Neostecena ploca nok~a odolijeva najezdi raznovrsnih gljivica. Na zalost, odbrambene snage neklh osoba popustaju, pa danas ima ve1iki broj ljudi sa oboljelim noktima.

Oboljenju noktiju na nogama moze da doprinese nosenJ~ nepc:desne obuce, sintelickih carapa, a na rukama cesta upotreba vade 1 razmh de­terdicnata za pranje.

Pod utieajem gljiviea nokti mijenjaju boju, zadcbljaju, postaju krhki i lomljivi. Boja noktiju ovisi 0 vrsti gljivica, odnasno uzro~nika boll?sil.

Lijecenje gljivionih oboljcnja noktiju je vrlo tosko I dugotrajno.

3.3.5. Dermatomikoze

Mikmsporija. Kod ove bolcsti dcSavaju se sliene promjene kao i kod trihofitije. Prvo se pojavljuju okrugle mrlje i koia se 'poCinje perutati. Dlake se lome i presvucene su sivkastabijelim naslagama. Aka se naslaga posmatra pod mikroskopom, na njoj 5e vidi bezbroj sitnih gljivica, koje izazivaju opa­danje kose i trajnu celavost kao kad favusa. Mikrosporija je zarazno gljivicno oboljenje.

Lijecenje gljivicnih oboljenja favusa, trihotitije i miktosporije na neobra­sloj koii je lakSe, dok je Jijecenje na obrasloj koii nesto tcie i dugotrajnijc.

Trihofitija, Ova bolest se jos naziva i zarazni lisaj. Pojavljuje se u dva oblika: u vidu suhog i mokrog lisaja. Najcesce se javlja na kosmatim dijelovi­rna glave. Za bolest je karakteristicno da se pojavljuje u obliku malih krugo­va. Kod suhog lisaja krugovi su pokriveni mjehuriCima, a kod mokrog, priStiCima i cvoriCima iz kojih se cijedi gnojna tekuCina.

Od triho[itija obolijevaju i dlake. Bolesne dlake su sivkastobijele boje i prelomljene su 2 - 3 milimetra iznad koie. Ako su previse nisko odlomljene, vide se crne tackice. Vlasni korijen je gnojan i natecen.

Ova bolest moze da se pojavi i na neobrasloj kozi: na ramenima, vratu i truPt!. I na ovim mjestima bolest se pojavljujc u obliku okruglih povrsina.

. Koia je crvena, upaljena i peruta se. Oboljeli dio koie je oivicen sitnim mje­huriCima.

68

" t , Trihofitija,ie oboljcnje koje se javlja najcesce kod djeee u clobi polaska u skolu. InfekcIJe se prenose dlrektno sa zaraiene osobe iii prcko zaraienih prcdmeta (kape, caSalD, a kod odraslih i brijanjem.

• TrihofltIj3 vlaslsta ko~ djeee se najlakse primijeti, jer je kod njib naji~ zrazemp, dok se kod s5anjlh, teie primjecuje. Lijccenje zaraznog lisaja, po­sebno mokrog, traJe nesto duze,

Favlls. Favus iIi kosopadieaje bolest koja se najcesce pOjavljuje na ko­SillB:tt.ffi ?lJ~lovlma ¥la~e. Izaz,lva Je ~ala kozna gljivica, koja sc dircktno pre­no~1 sa c?vj<;,ka na covjeka. Slmptoml bolesti suo u pocetku bolesti gljivice na koz! Izazlvaju crvenila i perutanje. Poslije se pojave bubuljice velii'ine zrna graska, sumpornosvi]etle baj~. Kroz njihovu sredinu prolazi po jedna dlaka. Obolj~ladlah jC SIva, bez sjap, ali se ne J"mi. Nakon izvjesnog vremena, dla­ke pocmju da Is!:adaju. Bolest unistava vlasni korijen i kesicu, te na obolje1im mJesllJIla kosa VIse ne raste. Tako nastaje trajna celavost. " . Sirenjern. holesti, bubuljice se stapaju jedna sa drugom, stvaraju krastc zutosmede bOje, vcoma neugodnog mirisa. Ispod krasta, lmia je udubljena i crvenkastc je boje.

v Kod ?ckih .slucajeva, favusa, umjesto krasti, pojavljuje se perutanje koz~, ObolJela ffiJcsta su slVkaste boje i lice na ekcern. Balest se moie siriti godmarna i preCi na obIVe, bradu i letta. Ukoliko se ne Iijeci moze izazvati potpunu i trajnu celavost. '

3.3.7. Alergijske dermatoze - Alergije

. Poznato je da kola c?vjeka l'redstavlja ncdjeljivu cjelinu s organizmom Ida se mno~a boJesna stanja orgamzma odrazavaju na koii.

. Alergl]a Se mamfestu]e preosjetljivoscu nekih ljudi prema odredcnoj hram, hjekovlma, I'0lenovom ~r.ahu, predmetima i raznim kozmetickim pre­paratlma, medu kO.le spadaju I fnzersko-kozmetii'ki. Znaei alergije obii'no na­stupaju odm~h. iii nakon nekoliko sati, a veoma rijetko nakon nekoliko dana. Bolest il? kozllza~~va. bol.neytoke.i veci iIi manji svrab u obliku osipa.

. POJavu ~lerglJe l~~ZIV~JU tvan zyane aler$.eni. 1ma ih gotovo svuda u pri­rodI. ?Jergem mogu .bItl ?Vl preparatI, sto znaci, samponi, hidrogen, boje, prc­paratI za hJadnu trajnu ltd. Ima ljudi koji su godinama njegovali !cosu ovim pr~para~lma I msu pokazlvah znake alergicnosti: Reakcija preosjetljivosti !cod nJlh ~<?ze potp':l~lO lz?~nada d~ nastupl:. U takvlID slucajevima treba potraziti uzrocmke ale!glcnosill pr~stat! ?eko vflJeme s upotrebom tog preparata.

Po pravIlu, trebalo bl da Inzer svaku nepoznatu stranku na kojoj se prvi put pnmJ~nJuJ.e hOJ~nJe, ~raJna ~td., testlra, odnosno utvrdi njcnu osjetljivost.

. TestJraI,'jc s~ Izvodl tako sto se malo preparata koji ielimo da upotrije-blmo np.r. bOju I hldrogen, sre?stvo za bijeljenje i hidrogen, preparat za trajnu ondulaclju ltd., nanese na kozu Iza uha. Kontrola se vrsi posJije 24 sata, pod uslovom da se 'poshjc nekohko mInuta preparat obrise iIi kontrolisemo nakon 30 mlI,'uta d,?)ednog sata, ako se preparat ne obrise. Ukoliko se kontrolom n~ k?~l pnmlJeh.~rven.l.l<?, zI.1.ac~ ?a joe. ta osoba sklona alcrgiji. Tak:vim osoba­

_ rna .. fnzcr n.~ sZ:U~Je_ b?Jltl, bljelih,.mtI praviti trajnu onctulaciju, -odnosno ne 'smlje upotn]ebltl omlj preparat kOji je izazvao alergiju koie.

69

3.3.8. Piodermije

Impetigo. Impetigo je jedno od cestih oholjenja koze. koje se najcesce pojavljuje kod djecc i to u predjclu usta. nosa. usiju i ruku. Na koli prvona~ staju gnojni mjehuriCi kDji pDsliJe 1zvjesnog vremena pucaJu 11Z nJ1h se c1Jedl gnoj. kojl je zBrazal]. Na povrsini kOle stvara)u se kraste z~ckaste looje kDJe izazivaju jak svrab. Cesanjem se bolest prenDS1 1 na zdrave d1Jelove t1Jela.

Aka se oddHva higijena j redovno vrsi dezinfckcija zdravog dijc1a kaze blagim antiseptickim sredstvima, lijeccnje tc bolesti je uspjesno.

Gnojno zapaljenje leiista dlake. Na kozi tijela iIi brade proctor kliea u vlasnu kesicu izaziva zapaljenje i stvara gnojne mjehuriCe iz kojih strs} d!ak~_ Gnojni mjehurici su sumporaste boje. Dlakc oko kDjih je dD'lo do zapalJen]a lakD ispadaju i tada se zapaljenje smirujc. Oholjenje mo~e da prede u hro· nicno stanje aka infekcija zahvatl nove dlake, pa se taka SHl dalJc. Bakst sc cestD pojavljuje na bradi. Upotrebom nedezinfikovanog brijackDg alata pre· nosi sc na zdrave oSDbe. Lijetenje hDlesti moze ponekad biti dugotrajno.

3.3.9. Cir

CiT je gnojno zapaljenje kate) ali mnogo jace izrazeno nego kod prc­thodnih oboljenja. Moze se pojaviti na svim ctijelovima tijela. a nastaje prodD. rom gnojnih klica u vlasnu kesieu iIi lojnu zlijezdu. U kozi prvo nastaje tvrd cvoric, koji je nn dodir holan.

Koza je na tom mjestu crvene hoje i tepla. Kroz nekoliko dana omeki'ia tvrda sredina GiTa iz kaje ispada cep i luci se gnoj koji je zarazan i laka se pre­nosi 11a druge osohc.

Ova gnojna upala kaze pracena je holovirna, a ponekact i povisenom . temperaturom.

70

ZNATE LI ODGOVORE? 1. Kako treba postnpiti sa muSierijom nn kojoj se primjecuju vidljivi 'LUako"l'i

halesti koze i kose? 2. Nabroj llzrocnike zaraznih bolesti! 3. Orisi gUivice i parazite! 4. Kako se spr:iec~lVll nsljivost glave i sa dme se vrs.i depedikulacija? 5. Koja Sll najvainija koina oholjenja? 6. Opisi ekcem koze! 7. OpiSi akne vulgaris! 8. OpiSi alergijn! 9. Kako se vrsi testiranje osoba osjetljivih na kozmeticke preparate'!

10. OpiSi alergijske dermatoze! 11.- OpiSi oboljenje impetigo! 12. OpiSi gnojno zapaljenje lezista dlake i koze! 13. Opisi bolest favus! 14. OpEd bolest trihofitija i mikrosporija! 15. OpiSi gljivicne bolesti noktiju!

! x' {,~

, , ,-

't

'z rJ 1 y ,;-';} , II 11 Ii II ',,:)

fl 11

~I ';

ti ';1

:~I 'il

4. KOZMETIKA

4.1. KOZMETIKA U SLUZm WEPOTE

Rijec kozmetika potice od grcke rijeCi "kozmetikos", 5tO znaci krasiti, uljepsavati, urediti. Osnovni zadatak kozmetikc i njeno sustinsko znacenje je­sic uljepsavanjc. Strucnjaci U ovoj oblasti nastoje uvesti novu terrninologiju. Oni smatraju da kozrnetiku treba shvatiti kao skup radnji i postupaka, zahva­ta i mjera provjerenih praksom i naukDrn. koje pornaiu covjeku da njeguje i uljepsava tijelo. lice i kosu.

Preparati u kozmetici koze i kose dijcle se u dvije grupe: za njegu i ul­jepsavanje_ Kao sto sarno ime kaze, zadatak kozmetike za njegu je njcgovanjc koze i kose, dok dekorativna kozmetika sarno uljepsava. Pri tome se i njego­vanje maze smatrati uljepsavanjem, jer sarno njegovana i zdrava koza i k05a su lijepi, dok dekorativna kozmctika, bcz njege,-pruz.a privremeni i prividni osjecaj ljepote i njegc.

Kozmetika je nerazdvojivo povezana sa higjjenom tijeJa. jer njena prim­jena poCinje tek tada kada su koza i kosa potpuno Cisti. Kozmetika moze sa­rno dopunjavati redovnu osnovnu njegu tijcJa, jer su redovna higijena kose, a narocito koze, vaznije nego svc \creme za kozu.

Kozmeticka sredstva koja sIuze za uljepsavanje koze liea, za usne, tre­pavice, kosu, ruke i nokte, mogu hit.i u odredenirn slucajevirna stetna i opasna (nestrucna iIi testa upotreba). Zato je upotreba ovih sreclstava, posehno za uljepsavanje kose (boje i preparati za hladnu trajnu) pDvjcrena strucnirn liei· rna . Cije znanje mora biti mnogo sire od znanja 0 prakticnoj upotrebi tih sredstava.

4.1.1. Kozmeticka njega i dekorativna kozmetika liea

Kaze se cIa prava Ijepota zraci iZDutra, a da se ogled a spolja. Izgled koze, liea i tijela sastavni je dio ljcpote i zdravlja_ Ako su kosa, nos, oei, usne i prsti njegovani, osoha je privlacnija i rnnogi drugi ncdostaci postace manje vi­dljivi.

Vjc.stina njegovanja i uljepsavanja tijela i liea siara je koliko i covjecan­stvo. Kroz stoljeca se mijenjala, prilagodavala i uzcl.izala prerna potrcbama, idjarna i ukusu covjeka.

Doskora se u nas 0 kozmetiei nijc gotovo ni govorilo. Smatralo sc da je kozm~tii'ka njega liiela pornodarstvo i luksuz. Kozmeticka njego. kao dio

. opste higijene i zdravstveno-estetskih potreba savremcnog covjeka, nije u in­teresu sarno pojedinaca nego u jnteresu Citavog drns-tva_

71

Zdrav, njegavan cavjek nije sarno prijatan za oko nego jc i njegova rad­na sposobnost veca. Osjecaj urednosti njegovanog tijela i liea uliva covjeku zadovoljstvo, sigurnost i dusevnu ravnotezu.

Zena mora biti uredna, njegovana i lijepa na radnom mjestu, na ul~ei, u drustvu. Nista na njaj ne smije ukazati na godine iii zdravstveno stanje. Zena treba uvijek biti uredna. Da bi to postigla, potrebno joj jc da ostvari potpunu harmoniju s okolinom. Zato lena posjecuje frizera i kozmeticara. Kozme­ticka sredstva, savjete i usluge strucnjaka omogucuju potpuno prilagodavanje sredini u kojoj se nalazi. Sarno tamo gdje postoji zdravljc, njega lijela i unu­tarnja harmonija, kozmetika postizc siguran i trajan uspjeh.

Dolaskom zene u kozrneticki salon, ana stice utisak 0 strucnom osoblju koje tu radi, i zato je to osoblje svojim izgledom i ponasanjem ne smije ra­zocarati. Ona cekozmeticaru otkriti sVDje zelje i probleme.

Uredno pocesljana, nasminkana i njegovana kozmeticarka ostavlja na stranku prijatan utisak i pruza joj povjerenje u svoje strucne sposobnosti. U kozmcticarskom pozivu liena higijena osoblja, kaoi higijena salona, moraju biti na najvisem nivou.

4.2. NJEGA LICA

Ne kaze se bez razloga da je lice ogledalo licnosti: one ostavlja neizbri­sivi utisak vee pri prvam susretu. Kada :-;e gavari 0 Ijepati zene, prvenstveno se misE na njeno lice, pa tek onda oa ostalo. U kozmetici lice zauzima cen~ tralno mjesto i svi se napori usrnjcravaju da se istakne ljepota liea. Mnogi pn tome mislc na sminku, a ana je na posljednjem mjestu.

. Kada se govori-o njezi liea, misli se i na vrat kome je takocte, neophodna nJega.

Koza Iica i vrata odrazava zdravstvcno stanje, vitalnost i stvarne godine covjeka. Da bi se odriala svjezom i zdravom, nije dovoljna sarno lokalna nje­ga nego je neophodna i opsta higijena.

Osnovni uslov za zdrav izglcd lica jeste svakodnevna njega koja obuhva-1a redovno Ciscenje koze lica, osvjezavanje, jacanje masaiom i ishranu ko:k vitaminskim i bioloskim kremama.

4.2,1, Tehnika odredivanja tipa koze

Prije izvodenja kozmetickih postupaka kozmetiear treba da opere ruke vodom i sapunom. Odjecu i tijelo stranke treba zastititi cis tim, sirokiID ogrtacem, a kosu odvojiti od liea i povezati trouglastom rnaramom. Na leiaju stranka treba da zauzme polotaj u kome ce se osjceati prijatno. Tek poslije ovih pripremnih radnji prelazi se na procjenu kvaliteta koze, kao j na vrsenje ostalih kozmetii'kih radnji.

Da bi se mogla odabrati odgovarajuca kozmeticka sredstva, moraju se poznavati vrsla i tip koze liea. Posloji nekoliko tipova koie lica: neke se bde suse i smeiuraju, neke se brzo maste, neke su, opet, sklone bubuljieama i sl.

- Vrsta-koze zavisi od- kolicioe izlueene masnoce koja se talozi na njehoj povrsini i mijesa sa teenoseu stvorenom nevidljivim isparavanjem koze . .Ako u

72

odnosu rnasnoce i vode na kazi postoji ravnotcia, onda je koza normalna. Ak"o ima vise masnoce, rijec je 0 masnoj kozi, a akc jc ima manje, tada jc koza suha.

N ~ i~gle? koze, pored estalih faktora, utiCu psihicko, fizicko i zdravstve­no ?tanje

v cO:'Jeka. Prema tome, ne postoji opsta preporuka 0 naCinu njego­

,,:~nJa ~oze !Ica. Zato je veoI?a vaz?c: da se kozmeticar prije svake njege i hJecenJa koze upozna sa osobmama I tlpom koze.

Za utvrdivanje osobina kaze primjenjuju se rnetode pramatranja, pi­panja i gladenja.

. . P!~matran~em se utvrduje ::izuelni izgled koze: da Ii je bez sjaja, da Ii se pnmJecuJu bore III nabon aka OCIJU I usta, prisuslvo peruti i bubuljica ili ne­kog koznog aboljenja, bljedoca iii jace crvenilo kOLe, prisustvo mrlja i pjega, izrazenost krvnih zilica ltd.

Pipanjem i gladenjem koze utvrduje se u kakvom se stanju nalazi koza: u ~Jatkorn, ~apet?n:. iIi j~ pocel.~ vee .stariti i mlohaviti. Pritiskom prsta na kozu utvrduJemo pcmu clrkulaClje krvl. Ako pritisnuto mjesto odmah dobije svoju pravu boju, znati <ia je koia dobro snabdjevena krvlju. Ako bljedoca koze traJe nesto duze, onda Je to znak slabijc cirkuJacije krvi u k02i.

. . GJadenjem prstima utvrdujemo prisustvo prirodne masnoce koja se Ii­Jepl. na prste. Masnoeu na kozi mozerno ispitati pomocu svilenog papira iIi paplrne mara mice. Na lice se pritisne Cista papirna maramiea i ako se na pa­piru pokazu blago izrazcne mrlje, onda je koza normalna. Kod suhe i normal­ne koze maramiea ostaje cista. Kod kombinovane .kole nn maramici se pokazuju raznoliki tragovi masnoce, dok su tragovi ked masne koze veoma izrazeni.

Pomocu ovih metoda dobivamo jasnu sliku 0 stanju kOLe liea. Na odgo­varajucem tipu koze primjenjujemo i kozmeticki program preparata koji su na paseban, speeifican naCin uskladeni prcma tipu koze.

4.2.2. Nacini izvodenja njege liea

Njega liea sadrii sljedece radne postupke:

eiscenje koze, - osvjezavanje koze i - ishrana i zastita koze.

~i~cenje koze je prvi, vazan postupak u njegovanju lica . .Ako se koza zapustl 1 pore se napune neCistocom i rnasnoeom, onda nikakva srninka ne pomate, jer ce koZa ispod sminke biti bezbojna i uvehla.

. Ciscenje kOle se izvodi posebnirn kozmetiekim sredstvima: mJijekom, loslonom, emulzijom, kremom, zeleom itd. Od sredstava za Ciscenje najcesce se upotrebljavaju mlijeko, losion i emulzije. Ova sredstva izradena su od tvari

,~oje ko~a d?bro podnosi. Veoma dob"r6-rastvaraju i ukianjaju pudere, sminku I masnocu, sto Je llJlhov osnOVlll zadatak.

73

Pogresno je misljenje da je prilikom Ciscenja suviSe masne koie potreb­no jako pritiskanje. Takvim nai'inom rada podstiCerno zlijezde lojnice na jos jaee lueenje. Kod takve koie potrehno je sarno pazljivo i oprezno uklanjanje masnoce i neCistoce.

Ciscenie se izvodi DB sljedeCi nacin: na komadic medicinske vate nanese se mala koli'(:ina tekuceg sredstva za Ciscenje, dok kremu za Ciscenje nanosi­mo prstima. Sredstvo za ciscenje nanosimo na kozu laganim kruznirn pokreti­rna od podbratka do usiju, ad nosnica do sljopoocnica, od nos a prck,? .eela, oko oCiju, od nosnica preko obraza do Tuba kose 1 Da kraJu na vrat. Pnhkom nanosenja sredstva za cisccnje koza se ne smije natezati i pritiskati, nego se sarno lagano prelazi preko koze. Sredstvo treba da stoji izvjesno vrijeme kako bi ga koza upila. Poslije odredenog vrernena sredstvo za Ciscenje treba od­straniti. To Cinimo vatorn ovlazenom u mJakoj vadi. Odstranjivanje se vIsi u istam smjeru kao i nanosenje. Poslijc odstranjivanja koza se posusi.

Kod izrazito masnc kozc) poslijc Ciscenja mogu se u porarna primijetiti masnoca i sujedica. Njih treba obavezno istisnuti, jer ako bi ostale u kozi, po­stoji mogucnost da sc povecaju i da se inficiraju. Istiskivanje se vrsi oprezno, Cistom, papirnom maramieom, uz primjenu svih higijenskih mjera.

OsvjeZ3vanje i stirnulacija koze. Postiiu so upotreborn tonik-prepara­tao Poslije primjene sredstava za ciscenje kaze, upotreba tonika je obavczna. Poznato nam jc da je koia po pH vrijednosti kisela i da Sil sredstva za ~iscen­jc kore blago alkalna. Ispiranjem koze liea l!isf!1o u potpunosti otkloni~l sred­stvo za Ciscenje. S ciljem potpunijeg otklanJanJa tog sredstva upotrcblJava se tonik-losion, koji stimulise bolju eirkulaciju krvi u kozi, sto pruza ugodan osjecaj svjczinc.

lshrana i zastita koze. Veti dio koze tijela eovjek stiti odjecom, dok :m lice i ruke izlozeni raznim stetnim uticajima. Atmosfera u kojoj covjek zivi j radi sve vise se zagaduje. Prasina, dim tvornica, izduvni plinovi automobila, puni su otrovnih materija koje uticu na zdravlje covjeka. I koia, taicode, trpi odredene prornjene. To se osobito primijeti lead ljudi koji iive u gradovlma.

KOla pokrivena odjecom je daleko njeinija nego nepokrivena koja brie stari. Te prornjene se naroCito primjecuju na kozi ruku i liea. Ove dijelove ti­jela koji naglasavaju izgled eovjeka treba obavezno njegovati i stititi od rawih stetnih utieaja. Za zastitu ove kaze postoje posebne kreme, Cijl slo), nanesen na kOZll, preuzima ulogu "odjece1

' i ujedno brani kOZll, odri3vaju6 je vitalni­jorn i zdravijom.

Kreme za dan i DOC uskladene su prema tipovima koze: za suhu, masnu, normalnu i mjesovitu kazll. Kreme za dan stite kozu od hladnoce iIi toplote, kao i od suncevih zraka.

Kreme za suhu leoiu saddc vise masnoce koja nadoknaduje ncdostatak masti u kozi. Masnoca se u kremi nalazi u emulzionom stanju, tako da se lakse utrljava u koZti.

K,,;rni se dodaju hidrofilne tvari da bi suha kozadohila potrchnu vlagu, Krerne za masnu ko2.u sadrie takode masnoce, ali· u- manjoj mjeri, a i

posebne dodatke koji djeluju urnirujuce na rad ilijezda lojnica.

74

·,,'··,l

j

~l !\ i)

il II

Svi obli~i kr~ma za dan sluie ~ao podloga :,a puder i sminku. Zato je octnos rnasnoce I vode u kremama pazlJ1VO uJcdnaccn.

Vremenom k~za ~oCinje cIa gubi sposobnost zadrZ3vanja vode i postaje suha, .hrapava, ~anJ~ v~t~lna, pa ~e. stvaraju nabori. Ova je pojava fizioloski uslovljena. !zlucIVanje zlIjczd~ IOjmea postaje godinarna svc slabije. Na ove osobm~ k?ze dJeluJU I van]ski utIcaJl: prejako suncanjc) nepravilno Ciscenje, hladnoca ltd.

.?a bi ~oza. odrZal~1 gipkost i. mladalacki izglcd, potrebno je pruiiti joj hranJJve tva~: k:OJ~ reg2lhsu ohnavlpnje cclija, epidcrmisa i normaliziraju pri~ rocine [un~CIJe ko~e. U tu svrhu se upotrebljavaju razne bioloskc i vitaminske krern~, ~OJ~ s~ p.nmjcn:l.uju poslije ciscenja kaze losionom j upotrebc tonika za oS~lezenJe I stlmulaclJU kaze.

4,2.3, Masaza tijeJa i Iiea

. .. Masaz~ je rijee fr~ncuskog porijekla i oznacava diranje, gladcnjc, grcen­jC l1ZVodenje, odredemh pokreta na povrsini tijela. To je jedna od najefika­SlllJlh, ~aJznaca]mJlh metoda za lijecenje i jacanje tijcla U sportu, medicini i k~Zme~lCl. N!asaz~m se p~)~pjesuj~ bolja cirkulacija krvi, a time i bolja ishrana ~klv.a klseon.l.~om I hranJIVIIn tvanma. Masazom se ublazuju bore, koje Cine ~o:!Jeka,:)t3I?Jl~. ~oza. dobij.~ sVJ'cziju boju i zdraviji izgled) a dolazi do s'miren­Jil 1 opustanJa, sto lzaZlva pnJatan osjecaj svjezine i ugodnosti.

Ove: su sarno n~ke od pr~d~ost~ kojc pruza masaza tijela. Vazno je na­pomenutr da nep~avllna rnasaza IzaZlva suprotni uCinak jeT se kozno tkivo moze istegnuti, Sio djeluje neestetski. '

v • Mas~~a se maze. i~odjti na dva nacina: rueno i aparatima. Ruena rna-sa~a 1~~ VIS~ predfl(!~ll, .ler omogucava individualnu ohradu pojcdinih rnisiCa i OS!ctlJ.IVlh dlJel?Va tlJela. Ruk~ kozmeticara maze da ispuni sve zahtjevc ma­saze hea: ~ok J~ to sa apara~l~a za masazu tesko izvodljivo. Aparati sarno upotpunjuju ruenu masazu, alI je ne rnogu zarnijeniti.

, Ruena rnasaia)e meha~icico obradivanje jednog dijela tijela pokretima glacienja,udaranp, stlpkanp 1 trljanja. Vrsta 1 smjer, kao 1 pnmjena nekih od nabrojamh zahvata lilasaie, treba da budu uskladeni sa misicnom gradorn O~:~?lVanog dlJela hJcla. J\1asazu trcha prirnjenjivati individualno, na svaki ~lSle posehno. Za to se mora imati poseban osjccaj u prstima ruleu. TopIc i elste ruke .~asera, ~am~~~n~ uljc.ill i~j kremom i vjcStina izvodcnja pojedinih zahvata Utl~U da koz~ OZIVI, sto JO] dale zdraviji. gipkiji i njezniji izglcd.

v Masa~a apara.tlm~ (vibraciona i rotaeiana), kaa i navedeni nacini rucnog masiranJ3, dJcluJu u vecoj iIi manjoj mjeri na jednako rasporedivanje

. sala u masnom tkivu.

:l\1a~aza li~?-. Poslije potpuno obavljenog Ciscenja koze moze se preCi na n:ra.~azu hca. ~nh~.9m maslran.la treha voditi racuna 0 osobin(1rna koze,_ godi­nama starostl osobe i-promjenama na kozi, ukoliko ih-ima. Masaza lica ~ahti­jeva vise razlicitih pokreta koji se izvode prstenjakom i srednjim prstom.

75

b c /-~.-.

(·f/~~ .. 7;' I --., .-\ ....... -"...r

}0 d e f

............... ~ ,

~I I .~l g h

81. 13. Masaza lica

Slika 13a. prikazuje razmazivanje (kreme iii ul)a) u raziiCi~im praveima .. Slika 13b. Srednjim i domalim prstom (prstenpkom).kreeernood sredI­

ne eela laganirn pritiskivanjern prerna sljepooi'mearna. SVI pokretl lzvode se nekoliko puta uzastopno., . . ". • , ..

Slika 13e. Od gornJe sredme nasa, Ispod rnlSlca OCIJU prema gore do sljepoocniea gladirno kOlu liea. Ove potcze gladenJa treba ponovill od ugla usta prema llsima.. .. "., . v" •

Slika 13d. Od sredme brade, po donJoJ eelJustIsve do USIJU gladlrno neSto jaee. Aka slranka irna podbradak, vrhovin:a [,rsllJu treba lupkall, mka­ko pamieati podbradak lalllo-arno. Na taJ ·se naCln IzbJegava rnlohavost pod­bratka.

76

I Slika Be i L Masiranje eela pocinjerno gladenjern korijena nosa od ko­rijena kose (ravno i krulno masiranje).

Slika 13g. Gladenje bora oCiju u blizini sljepoocniea izvodimo lako da prstirna jedne [uke zategnemo kozu u uglu ociju, a drugom fukom, prstenja­korn i srednjim prstom uCinimo tri mala kruga u praveu nasa. Gladenje bora mozemo izvoditi pojedinai'nim iIi povezanim kruznim potezi­rna na drugim dijelovima Iiea gdje se tesre stvaraju bore. Oci u gornjem dijelu gladimo polukruinim pokretima prstiju, zavrsavajuCi lupkanjem vrhovima prstiju (na sliei oznai'eno tackieama).

Slika 13h. Masazu vrata izvodimo u okomito-kosim potezima od brade prema dolje.

Opisani zahvati masaie liea su dosta jednostavni i Iako izvodljivi. Prili­korn njihovog izvodenja, vaino je uvijek uvazavati palataj i smjer ffiisica pod kozom te nastojati da zahvati budu izvedeni njeino i osjecajno.

Rucnu masaz,u treba primjenjivati cesto na sebi. Sarno tako se maze steCi osjecaj za umjereno izvodcnje pojedinih zahvata.

Zapamtimo:

- nikad ne pristupati masaii prijc nego sto je lice temeljito ocisceno,

- za svaki tip koze upotrijebiti odgovarajocu kremu, - pojedini dijdovi TIe smiju se masirati vise od dva minuta, - painju treba posvetiti masaii vjeda i bora, - poslije masaie liea pozeljno je primijeniti maske ili obloge, poslije

eega se maZe pristupiti sminkanju .

4.2.4, Maske i obloge za lice

Kada se na k02i Iiea primijeti odrc<.teni zamor, izazvan bilo kaJ...'Virn uzrO­cima, pored ostalih sredstava za njegu mazemo primjenjivati maske i obJoge za lice.

Maske i obloge, kao sredstva za njegu liea, paznate su jos od davnina. U savremenoj kozmetici predstavljaju idealna srcdstva za Ciscenje koze od uga­raka (komedona), za gladenje i zatezanje (ispravljanje bora), izazivanje bolje eirkulacije krvi i za osvjelavanje kOle lica.

Maske za lice izradene su na bazi razliCitih dodataka paratinskog ulja i vazelina, zclatinoznih komponenata i aktivnih tvari koje djeluju na bolju cir­kulaeiju krvi. Maske hermetii'ki oblaiu kozu, pa dolazi do poveranja tempe­rature i vlage koze, ana nabrekne, pore se atvore, a kapilari rasire. 1z maske u kozu prelaze bioloski aktivne tvari, a iz koze u masku izlucuje se necistoca, poslije cega koia dobija zdrav, svjei i mladalacki izgled.

Obloge za lice izradene su u obliku krema na osnovu prirodnih (iivotin­jskih i biljnih) masnora, vitaminskih dodataka i Ijekovitih tvari blagog djdo­vanja.

77

Obloge za lice ne postaju tvrde kao maske. One propustaju vodu. toplo­tu i plinove, u'ljed eega se pore zatvore, a kapilari suze. KOla postaje bljeda. a povrsina rncksa.

Pored gotovih. izradenih kozmetiekih krema, kao obloge za lice mogu ,e upotrijebiti kajmak, med i s1. pojedinacno iIi sa vocem i povrcem.

Nanosenje maski i ohloga na lice. Maska se nanosi na ociscenu kozu li­ca. Prije nanosenja, koz.u treha namazati tankim slojem ulja iii krerne. Ovo posebno treba uciniti kad osoba koje imaju vece dlacice.

Smjer nanosenja maski je sljedeCi:

od hrade preroa sljepoocnicama, oeI nausnice prema usima, od sredine ivice nos a pIemn usima. od sredine tela prema sIjepoocnicama, od brade prerna vratu.

Prilikom nanoknja parafinskih maski treba nastojati da se masa sto brie nanese na kozu kako se DC bi stvrdnula .. Stranka mora potpuno mirno da lezi~ jer se koza na lieu ne smije micaH. Dio liea oko oCiju, usia i nasa ostaje slobodan, nenamazan.

Da bismo pospjesili ucinak toplote i djelovanja parafinskc mase. lice mozerna prekriti Cistam svilenom iIi platnenom maramOlTI.

Poslije djelovanja, masku je najbolje skinuti cijclu. To cinimo lopaticorn (spatulom), taka da rIVO oslobodimo ruhove aka lica i otvora (usta, oei, nos). Prstima prihvatimo donji rub maske kod brade i polagano prema celu odlje­pljujemo.

Evcntualne ostatke mase skidamo trljanjem vatarn i1i toplim ohlogama. Oblozi od meda, jaja i vocnih sokova se nanose cctkicom u istam smjeru i

potezima kaa i maske. Vrijeme djelovanja obloga je od petnaest do dvadeset mi­nuta. Poslije tog vrcmcna odstranjivanje obloga vcii se prvo grubo lopaticom, a zatim pailjivo mlakom vodom. Poslije primjene obloga, pore kale liea treba ad­stringirati (stegnuti, zatvoriti), a to se Cini pomoru hladnih ohloga.

4.2,5. Helioterapija

Pravilno i umjereno izbganje tijela suncevim zracima koristi organizrnu . i funkcioniranju pojedinih organa. Pod uticajcm suncevih zraka u tijelu se desavaju hemijsko-bioloski procesi, koji utieu na luecnje pojedinih zlijezda, na stvaranje D vitamina, pigmcnta u kozi itd.

Utvrdeno je da suneeva bijela svjetlost saddi speklar vidljive svjetlosti. Osim ovog spektra postaji svjetlost koja nije vidljiva Ijudskom oku. To su in­fracrvena i ultraljubicasta svjetlost.

Na osnovu znanja 0 osobinama infracrvene i ultraljuhicaste svjetlosti, napravljene su posebne vrste elektricnih lampL koje imaju siroku primjenu u medicini i kozmetici. Pomoru ovih lampi moguceeje izlaganje tijela infracrve­nim i ultraljubieastim zracima, bez obzira na vremenske uslove.

78

. Za njegu tijela primjenjuje se nekoliko vrsta elektricnih lampi koje emi-tUJu ove zrake. '

. Inf:-acrveni zraci duhoko prodiru kroz koiu i tijelo. Posto veCi dio zraka ep~dermlS koze ne upija, taj sloj kOle nij~ jako pr,eopterecen. Zato jc moguce d.uze IzJ~ganJC: OVlffi zraClma. Na taJ nanD postlze se bo~a termoregulacija i clrkulacIJa krvL

Nar:ominjem? da se ~er:vozni l:j~di, kao i <?lll sa jacc razvijenom kapilar­nom mrezom u kOZI De smlJU lzlagatl mfracrvcmm zrakama,

. l!~tra~jubic~ste zra~e, dobijamo pomocu kvarc-lampi. U kozmetici, ul­traljublcasll zraCI se kon,te u terapiji bubuljica (akni), za dobijanjc tamnije putl; I protlV :spadanJa kos,e. OSlm. toga o~i utieu na hriu i bolju razmjenu ~vafl U orgamzmu) stvaranJe crvemh krvmh zrnaca, stahilizovanje vitamin a ltd .

~ Prilikom zracenja v~lLraljuhic~s~i~ zracima .l~ozu lreba na~azati odgova­r~ju~om kremom, a OCI treba zastllItl vatom IiI gazom da bl se sprijeCilo ostecenJe VIda.

.. Prvo izlaganjc zraeima ne smije da traje dUle od jedne do dvije minute. Vnj~me Iz.lagaoJa koz~ zrad~la !lloze biti i duze, ovisno 0 otpornc)sti kaie i udalJcnoslI lampe od tl]ela. Udaljenost treba da bude od 75 em do 1 m. Treba ~vazayatl upt.t~e prc:rzvodaca lampi. Ultraviolclni zraci mogu negativno utica­tl na ljude kOJI bOluju od astme, tuberkuloze iii bolesti srca. _ v Obojena vidljiva svj~tlost, ~.a? npr. crvena_i, playa, imaju uticaja na kozu. Tako npr." cr:'ena sVJctlost SlTl krvne sudove 1 potpomaze bolji uCinak prepara!3 I?a kozu 1 kos~. Crv~na svjetlosl potpomaie u otklanjanju posljedi­~a (~uncan~ca,. upala kaze) kOJe mogu nastali aka je lijelo bilo previse duga lzlozeno utlcaJu kvarc-Iampe. . Plava, svjetlos! djeluje sUjJrotno od ervene: sUlava krvne sudove i djelu­Je ~mlrUjUC~ na kozu. Playa sVjetJost ne izaziva nikakve upale i za tu svjetlost ~a:,em? da Im~ hla~n: zra~e. UslJed. toga~ izlaga~je njenim zracima moze lra­jatl duze, bez Ikakvlh stetmh poslJcchca za orgamzam.

ZNATE U ODGOVORE? 1. Sta je kozmetika? 2. Kako dijelimo kozmetiku'!

3. Pove:umost kozmetike sa higijenom tijela! 4. Koja kozmeticka sredstva mogu biti stetna i opasna? 5. Kakav je znacaj i uloga kozmeticke njegc? 6. Zasto Sf' smatra da je Ike "ogledalo Iicnosti'''! 7, Sta obuilvata svakodnevna Iljega lieu'?

8. Kako stmllku pripremamo za kozmeticku njegu? 9. Kako se Yrsi procjellH osobina koze'!

10. Koje radne postupke sadduva Iljega Iica? 11. Kakvajc svrha ciScenja koze? 12. Kako se izvodi CiSCf'llje koie? 13. eime se postize osvjezenje i stimulacija koze? 14. Kakva je svrha ishrane i zastite kbzet 15, Sta je masaz~?"~

79

16. Sta se postiie masaiom? 17. Naeini izvodenja masaie! 18. Prednosti fucue masaie! 19. Kflko se izvodi mnsaza lIca'! 20. Kakvaje uloga maski i obloga za lice'? 21. Opji~i postupak nallosenja maske na lice! 22. Kako se pospjesuje ucinak toplote i djclovanja parafinske mase?

23. Kako se skid.l maska'! 24. Sta je helioterapija'! 25. KnJUlY uticnj nn tijelo imaju suncani zraci'? 26, Kakav uticaj imaju infracrveni zraci? 27. Kakav utica,i imaju ultraljubicnste zrake? _ 28. OpiSi djelovanje obojene svjetlosti (plave j crvene) na kozul

4.3. DEKORATlVNA KOZMETlKA LICA Dekorativna kozmetika lica obuhvata sredstva za SI?inkanje,. k?ja za ra­

ziiku od sredstava za njegu ncmaju ljekoviti ucinak. ~Jlhov~ pnmJcna m,o­guea je sarno na njegova~oj koli. O~i k~ji se ~e pfld~'zavaJu ov~~~, pra~t!a mugu sredstvima dekoratlvne kozmel1ke lzazv~lt~ pr,omJene na kon, upalu, gnojne pristeve, poremecaj u ,funkeiji ~lijezda 10JnJe,a ltd. ',' ';','

U dckorativnu kozmetlku ubraJamo sredstva za ,0tklanJanjc dlaclea I malja. Ova sredstva ne njeguju, nego san;o potpomaz:,: estetskom I~~ledu koze. Zato cerno se prvo upoznaLI s mogucnosttma I llaeIllom odstranJlvanJa dlaCica i malja, a onda s nacinom sminkanja Iiea.

4.3.1. Odstranjivanje dlacica i malja

Koza covjcka prekrivena je manjim iIi veCim dl.aCi~ama ,kojc ~e n~l~~Cito razvijaju u doba puberteta. Kod nekih ljudi rast dlaclca I malja maze bltl Jako izrazen, naroCito na k02i nogu, ruku i liea. , /' ..

Prekomjerni rast dlaCiea i malja prouzrokovan Je poremeeaJlma U orga­nizmu. Dlakavost mui'ikaraca je normalna poj(lva, koja naglasava nji~ovu "muskost". Prisustvo veCih dlacica na lieu, nogama iIi rukama, mnage zene tjcra U ocaj, naroCito ako su izra~ene na lieu, pod noso;n! na ?ra.d!" . . .

Bez ikakvih stetnih posljetlIca na zdravlJe, moguce Je pnkntl llt otklomtl izrazitu maljavost koze. To Cinimo na nekoliko nacina:

a) izbjeljivanjem vodonik-pcroksidom; b) brijanjem; c) cupanjem pomoell voska i pincete; d) depilacijom hemijskim sredstvima i e) elektricnom strujom.

a) Izbjeljivanje malja je veoma jednostavno. Kao sredstvo za izbj.eljivan­je koristi se 3% vodonik-peroksid sa dodatkom nekohko kapl amOllljUm-!'I­droskida. Da bi masa izgledala guse", ovoj SmjeSl treba dodatJ n~sto sapunskog praha. MjeSta obrasla dlai'icama treba' namazatl tankim sloJem.

80

Poslije deset do petnaest minuta ovi dijelovi se operu. Ako koza nije preosje­tljiva, a izbjeljivanje nije dovoljno posvijetlilo dlai'iee, postupak se moze po­noviti.

b) Brijanjem oS-trim ziletom dlaciee se odstranjuju povrsinski i tako se trenutno dObija cist izgled koze. Ovakav naCin treba izbjegavati, jer poslije kratkog vremena dlaCice rastu brie, deblje su i ostrije.

e) Jedan od najpoznatijih i najstarijih naCina otklanjanja dlai'iea jeste cupanje voskom iIi smolom, kao i pineetom. Na dlaCiee se nanese topli vosak iii smola, koja se poslije hladenja naglo otrgne sa kOle, a sa njome i dlaCice. Kod kraCih dlai'iea moze se koristiti i obicni Haster. Ovakav nacin otklanjanja je moguc sarno za manje dladee, dok je za duie neefikasan.

Cupanje dlacica se moze vrsiti i pineetom) koja se primjenjuje sarno za manje obrasle povrsine kote. Odstranjivanje dladea na ovaj nacin moie se primijeniti kod onih osoba Cija koza ne podnosi hemijska sredstva za depilaci­JU.

d) Hemijska depilaeija je najcesee primjenjivani metod. U tu svrbu se korisLe kreme iIi emulzije, kaje Sll U hemijskorn pog~edu jako bazicna sred­stva, Ciji je zadatak da dlaCiee razmeksaju i odstrane neposredno uz kazti. Pri­likom tog nacina depilaeije korijen se ne osteeuje, pa se dlatice poslije nekog vremena opet pojavljuju.

Postupak depilacije je veoma jednostavan, fako da se maze ponavljati svakih deset do cetmaest dana. Treba paziti da se sredstvo na kozi ne ostavi suvise dugo, jer bi se koza mogla nadraziti i ostetiti. Poslije otklanjanja dlacica, koti je potrebno ponovo povratiti povrSinski kiseli sloj. To se postile preparatom izradenim na kiseloj osnovi iii ispiranjem limunskom kiselinom.

e) Otklanjanje dlatiea pomocu elektricne struje ima nesto trajnije dje­lovanje. Dlai'iee 'pora izrastaju, pa nije potrebno ovaj postupak resee pona­vljati.

Posebno tanka igla, povezana sa aparatom uvlaci se u vlasnu kesicu po­red dlacice do papile - kllrijena dlake. U kratkom roku, elcktricna shuja u vrhu igle unistava korijen dlaciee, koja se poslije pineetom iscupa. Ta metoda je gotovo bezbolna. Zahtijeva mnogo strpljenja i vremena, a primjenjuje se sarno na lieu.

Vazno je napomenuti da je kod svake depilacije potrebno oi'istiti i de­zinficirati kOlu kako bi sc sprijeCila infekeija.

4.3.2. Sminkanje lica

U dekorativnu kozmetiku sminke za lice ubrajamo sljedeca sredstva:

podloga za puder; - stapiC za korekciju; - rumcnilo za lice; - puder; - sminka za llsne,

81

- olovka za obrve; - sjen;la; - t~kuCina (tus za crtu kapka o{iju) i - boja za trepaviee.

Upotrebom nabrojanih sredst~~a .i pravilnim nacinom ~min~~anja ~.o­guee je sakrili neke nedostatke: suvlse)ako otv;lfene pore, bubulJlee, .mllje: ugarke, bore, iIi izvfSitl vlzuelnu kOfCkcl.1U nosa, sHoke brade, obraza, usmca 1

oeiju.

~I l ~ 't ... If ff \ ~;

Sl. 14. Odgovarajllca podloga i puder uticn na vizuelni izgled nOSH

Naglasavanje Ijepote lica upotrebor:x smink~ predstavlja pra:,u .vjestin.u, umjetnost, koja zahtijcva.,prije svega SmISao za IJepotu, sklad bop }detalp, kao i prakticno iskustvo. Sminkerskl pOZlV J9 pos?bno .. zanmlanJc, /CI.1a prak­ticna prirnjena dolazi do izrazaja u))Qzor~~tu, TV 1 ~a hl~u .. Zato .cemo sada nastoiati da se upozna~o sa osnovTIlf!1 ?acmom pravl]nog ?J!l:nka~~~: . <

Sminka liea zahtJleva odgovaraJucu podlogu kre,;ne III emul;:IJc, kOJa cc. zastititi kozu ad neposrednog dodira sa puderom I ruzom. KOlu cern? kremu - podlogu upotrijebiti, zavisi ad tipa kozc. Nanosenje podloge na ko:w oplsa-no je u prethodnom poglavlju. . ,." .

Na podlogu nanosimo tekuCi puder u odgovarajuc?l bOjL Rasporeduje­mo ga U oblileu ta(,kiea na ('do, obraze, nos,. bradu. leao I na predJele pod no­som i obrvama. Puder se razmazuje pokretlma prst1.lu, kao 1 krema za nJegu koze,

Primjenom odgovarajuce podloge i pudera moterno VIsiti vizuelne ko­rekture sljedeCih dijelova iiea:

- Prcveliki nos izo-ledaee manji aka se potamni, a presirok nos izgle­dace uzi ako se sa strana

b

premaze tarnnijom podlogom ~li puder?rn .. - Kratak nos izgledace duzi aka se njegova sredma posvlJeth, a strane

sa nosnicama potamne. . _ .. - Okrugli obraz izgledace uzi ako sa strana nanesemo tamilliu podlogu

iii puder. .. '-.. . I· k I· . - Dugi obraz izgledace kraCi ako se -bIago osvIJetle predJc 1 0 '0 S Je-

poocnica i potamni donji dio bra de.

82

- Mala brada djelovaee izrazenije ako se obrubi svjetlijom podlogom. Za ispravljanje nedostataka na lieu sluze stapici za korekciju, a ima ih u

vise boja i nijansi. Pomocu njih se prikrivaju bore, mrlje, oiilje! i prosirene krvne iii ice, Prilikom korekcije stapie se postavi na mjesto koje ielimo pre­kriti i lagano zavrti medu prstirna. Kada sma nanijeli boju. mjesto treba istap­kati prstom.

Rumenilo ili ruz za lice, proizvodi sc u obliku krcme iIi u tvrdom stanJ·u. Nanosi se diskretno. bez jakih obris". Treba ga uskladiti sa bojom usniea i te­na. Rumenilo daje lieu poseban sjaj j svjezinu, tc naglasava 06.

Puder u prahu moze da hude jednu nijansu svjetliji od tekuceg pudera. Prema potrebi se nanosi komadicem vatc, od hrade preroa gore, preko liea i cela. Ispod ociju puder se ne nanosi. Suvisni puder sa ruba Iica iIi kose, skida .se cetkicom i1i vatom. namocenom u vodi.

I puderi se proizvode u razlicitirn nijansama, a mogu biti u ohliku praha, tekuCine ili u evrstom stanju.

1 2 3 4

S1. 15. KorektUnl nsana pomocn bQje: 1. svi,jetli tonovj Cine usne punijim i veCimj 2. satirane lIsne 11 llglovima izgledaju manje: 3. siroke, kratke lIsne satirane sa gornje i donje strane

izgJedaju duze; 4. velike i pUne nsne tamnija hoja Cini manjim

Sminkom za uSne korigujemo njihovu ve1icinu. Tako npr. tanke usne premazujemo svijetlom sminkorn, a male usne jacom sminkom. Prije smin­kanja potrebno je usge namazati sa malo vlaine kreme iii tekuceg pudera, To ih stiti od susenja. Stapicem za karekciju meka se naertaju ruhovi us ana. Usne ~e "ispune" ruiom. Vatom i papirom lagano ih obrisemo.

Sminkanje nsana se uvijek vrsi nakon sminkanja liea.

4.3.3. Sminkanje ociju

OCi su dio liea koji izrazava sveukupnost covjekovog duhovnog i fi­zickog zivota i stanja. Po oCima se moze prosuditi da Ii SInO tuzni, uInorni, za1-jubljeni itd.

Svjez izgled i izraz OC\ju mozerno naglasiti pravilnim sminkanjem trepa­vica i korekturom obrva i vjeda.

Obrve po baji treba da su sto sIicnije hoji kose. Smecte ;nij.!lnse odgova- . fajI! sljcdeCim hojama 1cqse: crvenoj, sm'cdoj i tamnop1avo.l. Sive nijanse ohrva odgovaraju: svijetloplavim, pepeljastirn bojama, dakle, i sijedoj kosi. erne

83

obrve odgovaraju tamnosmedoj i crnoj boji kose .. Suvise tamne,. ?uste obrve Cine izraz liea strogim i manje zenstvemm. ~?Ja I Izgle9 obrva utl.CU~ na lz&~ed liea) sto znaci da pravilnom bojom i korekclJOffi) kao I odgovaraJucom fnzu-rOIn, oblik liea -mozemo pribliziti idealnom. .' V' •

Prije oblikovanja obrva (cupanja ih brijanja) potrchno IhJc ovlazltl aI­koholom iIi kOlonjskom vodom, i oCeSljati u njihov prirodm abl1k kako blsmo utvrdili eventualne nedostatke.

Ocni kapci premazuju se sjenilom odgovarajuce boje. Sjenila na­glasavaju boju odju i vrse njihovu korekeiju. Taka npr.:

_ svijetloplave boje sjenila naglasavaju modre oei, a smede Cine intere-

santnijim; .~. ,.. . , I " _ zclene nijanse sjenila daju smcdlm oelma tOpllJl sJaJ, dok ze ene oel

Cine veCim; " _ svijetJe boje sjenila sivih i plavih nijansi Cine svijetlosivc, sVIJctloplave

06 izrazajnijim i .. v • V"

_ srebrenastosivo sJcmlo naglasava sve bOJe OCIJli.

Sjenila se proizvode u obliku stapiCa, kreme ih k~mpaktnog pudera. N'mose se suhorn iIi vlaznom cetkIcom sarno na garTIJe acne kapkc. NaJtam­niju sjenku nanosimo u krajnjcI? ugl~ ok~ za;.~sa:at~Ci u ne~.t~ b!azoj, ,~ij~IlSi. Svakako, pri tome moramo uvazavatl obhk OClJU I ucmak kOJl zehmo sJcneen-jem postiCi. V" •

Kada se sjenilo nanes~ n~ o~ne kap~e) mozemo lh ~~ago napuctcnsatl kako bismo. iZbjegli skupljanJc sJemla u bon kapka. Ova vaZI samo za upDtre­bu masne kreme i sjenila.

81. ill:. Pravilno 'obHkovane obrve i sminka ociju UtiClI na njihov izgled'i izraz

84

erta ocnog kapka mijenja oblik i veJiCinu oka. Tamnije crte cine oei upadljivijim, a erne Cine lice grubljim i starijim. Smeda crta daje oi'ima toph­nu, dok siva etjeluje hladno. Prilikom izbora boje treba nastojati da ona bude slicna boji obIVa. Pri izvlacenju crte, vazno je napomenuti eta erta koja zavrsava na vanjskom uglu oka Cini oko vise okruglim. erta koja se produzuje preko njega daje oku vise zavijen oblik.

Sredstva za izvlaeenje crte oCiju obiena je u obliku stapiCa (olovke) iIi tekuCine. Neka sredstva tvore na kol.i oenag kapka plasticni slaj koji se pote­zorn skida veoma lakD.

Trepavice. Oi'i postaju jos ljepse, izrazajnije, ukoliko ih okruzuju lijepo obojene, duge trepavice. Ueinak svijetlih i rijetkih trepaviea maze se pajaeati bojenjem iii tus-bojom, koja se naziva I!maskara ll. Boja se nanosi cetkicom glatkog iIi spiralnog oblika, uvijek ad danjeg dijela prema vrbu, sa vise uza­stopnih premaza. Poslije sllsenja, kada smatrama da sma postigli davoljnu de­bljinu trepavica i intenzitet boje, trepavice se rascesijavaju i razdvajaju cetkicom.

Umjetne trepavice se koriste uglavnom za vecernje izlaske i u posebnirn prilikama. Njihova postavljanje je veoma jednostavno: vanjski rub umjetnih trcpavica obojimo bojom za crtu, a unutrasnji rub namazerno ljepilorn. Sa jedne strane trepavice prihvatimo pincetorn, a sa druge strane prstima, j po­stavimo na sredinu kapka. Blagim pritiskom trepavice ostaju prilijepljene na kapku. Poslije toga povueemo crtu na kapku, a tfepaviee namazemo jos je­danput, kako bi se izmijdale sa prirodnim.

Korektura izgJeda oCiju. Pravilno izvedena sminka, koriguje male, pri­maknute, izbuljene, duboko uvucene iIi spustene oei:

- Male oei vizucJno se povecavaju aka se stavi sjenilo sVljetlc bojc sve do samih obrva. Na unutrasnje uglove se ne nanosi sjenilo.

- Primaknute 06 zahtijevaju srninku koja ce stvarati utisak sirinc. To se pastize nanosenjem sjenila na vanjske uglove aka. Isto va,i i za trepavice: na unutrasnjern ugJu aka se ne mazu, dok se na vanjskim to Cini jaciffi nano­sam baje.

- Izbuljene oei zahtijevaju tamniju boju sjenila na Denim kapeima, dok dio ispod oka lreba premazati svjetlijom sjenkom. Trepavice treba narnazati tamnijirn tusem.

4.3,4, Sminka za dan i noc

Boje sminke pri dncvnom svjetlu izgledaju drukCije nego uvei'e pri um­jetnom. Zato za dnevno sminkanje vazi pravilo: sto jednostavnije i prirodnije - to je ljepSe. Od ovog pravila moguCe je odstupiti kad se radi 0 sminki za noc. Tu moiemo biti mala slobodniji, ali u tome ne smijema prelaziti norme ukusa i estetike. Stavljanje rnnogo srninke, narocito za dan, izaziva suprotno djelovanje ad zeljenag. Zato se, prilikom sminkanja, ovih pravila treba strogo pridriavati. Na kazmeticanj ostaje da oeijeiii koja i kakva sminka pristaje odredenoj osobi. Modu svakaka ne treba zapostavljati, a niti slijepo shjediti.

85

U svakom slucaju, treha naCi pravu mjeru i tako sacuvati prirodnost i indivi* dualnost.

ZNATE Ll ODGOVORE'? 1. Kako prikrivamo i otklanjamo maljavost koze? 2. Kako se izbjeljnju dlaCice? 3. Knko se izvodi hemijska depiladja? 4. Kako se izvodi otklanjanje dlacica pomocli elektricne strnje? 5. Staje potrebno uCiniti prije svake depilacije? 6, Koja sredstvn lIbrajamo u dekorativnu kozmetiku liea? 7. Opisi radnje prije smink.'1:nja liea! 8, Knko se rasporeduje puder po lieu'? 9. OpiSi korekture liea pomocu pudern!

10, Koja sredstva seJ pored pudeI'a, koriste za ispravljanje nedostataka na lieu'! 11. Kako se nanosi puder u prahu? 12. Sminkanje Hsana! 13. time se naglasava izgled oC~jll'? 14. Kako se VI'si korektura izgleda ohrvn? 15. Cime se premazliju ocni kapci? 16. Opisi djelovanje r3zliCitih nijansi sjenila nn vizuelni izgled oka! 17. Kako se sjenila nanose lin oelle kapke? 18. Uloga crte ocnog kapknl 19. Kaknv ucinak imaju trepavice ml izgled i ohlik ociju? 20. Kako se nanosl hoja na trepavice? 21. OpiS.i sminku zn dan i noC!

4.4. NJEGA RUKU

Da Ii smo se ponekad upitali koliko su dnevno ruke izlo±cnc poglcdu drugih? Veorna cesto: na radnom rnjestu, u drustvu, na zabavi.

Ruke treba da su njegovane. Koza glatka i meka, nokii jednako dugi. 0 njezi ruku i nogu pisali smo u poglavlju liena higijcna, U ovom dijelu knjigc ~ovoricemo 0 strucnoj njezi, koja obuhvata: masazu, manikiranje i pedikiran­Je,

4.4.1. Njega rukn i masaza

Jedan od naCina njegovanja ruku je masaza prstiju i sake. Masazu prsti­ju mozemo izvoditi prilikom njegc ruku nekom, hranjivom kremom iIi uljem, a moze se izvoditi i prije svakog manikiranja.

o pozitivnom djelovanju masaze vee smo ranije govorili. Sada celTIO sc ukratko upoznati sa naCinorn izvodcnja pojedil1ih zahvata, koji su jasno pri­kazani na slid.

Nokai je rozasta tvorevina u vidu nesto ispupccne place koja vam svo­jam cvrstinom siiti krajeve prstiju i pomaze fiksiranju jagodica prstiju leod prihvatanja i ddanja predmeta.

Nakai se sastoji 1Z korijena nokta, -koji lezi· pod kozom i direktno nali­jete na tzv. matriks (zonu u kojoj se stvara nokat), nokatne p]oce. koja lei] u

86

nokatnom zlijebu i slobodne ivice nokatne ploce. Nokatni zlijeb Cine lezis1e ~okatne ploee (krevetac Dokta) i boeni nabori epiderma. Na dnu nokatnog zh]e~a nal~~l ;"e ma.~nks u kome .. s~ ~tvara keratin nokta (rozasta tvar). Na mat!lks nahJeze kor~en nokta kOJl JeIspod koze i koji se nastavlja u nokatnu plocu, a ova se zavrsava slobodnom lVleom Dokatne ploce. Boeni nabori no­katnog ilijeba su od epiderrna, a njegovirn rastom nastaju tzv. zanoktice.

. ?lol~odne ivice nokatne ploce i zanoktice su, uglavnorn, predmet njege i pedlkIrauJa.

2

Sl. I? Mnsaia. prstijn i sa~~ -.1. ! 2. Spj~alflim pokretima masirnmo svuki prst pojedinacno, a zatJm ~}rel~71mo naJ~ornJI dlO sake; 3. I 4. Prvo palcem, a zatim kaiiprstom i prstenjakom, • liZ bing} pntlsak, :;rs!mo duge poteze, od vrho.\~~ prstiju prema sad; 5. Kniiprstom vrsimo

C~k-CH~ pokrete od sa~e prerna. vrhu prsta; ~:l\-11S~Ct' dIana ruke kaiiprstom r pakem stgcemo I opustamoj 7. Krntklm potezlma pakem hJeve I desne ruke vrsimo ,iaci i slnbiji pritisakj 8.

Unakrsmm, kratkim potezima masiI'nmo sve do zgloba sake

87

4.4.2. Manikiranje

Lijepu ruku ukrasavaju njegc:vani nokti. No~ti pokri~~ju zavrs~e Clanke pIstiju. Mnogobrojne krvne zilice ISp'od nokt.a daJu ~u rUZlcastu bOJli. Nokai je sastavljen uglavnorn iz rozaste tvan ~ keratma kao 1 kOS~L v

Noka! svaki dan poraste pribliino 0,1 mm. Na prstlma ruke rastu brze nego na nozi. Po izglcdu nokta moguce je otkriti razr:a .'?rganska o~olJ~nJa. Kod teskih infekcija i poslije trudnoce na il?ktu ~u vld~J.lV~l razn~ ostecenJ3 kao npr. pucanje i lomljenje iii promjena ~?Je. POJavablJeiIh mrlJa na nokt~ nije znak bolesti, nego su to sarno mjehuflcI zraka, k?Jl re!1cktuJu sVJetlost IiI su posljediea ostecenja !eii,ta nokta prilikom nestrucne nJege IiI povrede ne­kim tvrdim predmetom.

«:4iLf;·:':t4~,--"::.~4~m~;?;~;~~;~-::~.9'~'::~i~f:~;:~?~~?~l;~",?~:;:W~~;tz:~·':··~~'~)

Sl. 18. Pribor za manikiranje nokata

Na njegovan nokat ne nanosi se lak sarno zato ~a bi bio lijep .. Nokat ~e lijep tek onda ako je Cis! i lijepo oblikovan. Mnogo Je zena lcoJe mlslc da Je njega noktiju zavrsena sarno laklranJcm. .

Lak noktima lIaje sarno poseban sjaj iii modni ton. LakiranJc nokala primjenjuje se posJije izvrSenog manikiranja.

Manikiranje nokta obuhvata:

a) odstranjivanje laka; b) rezanjc i oblikovanje; c) kupke za nokte i ciscenje; d) potiskivanje iIi otklanjanje kozice nokta i e) gladenjc i lakiranje.

88

I'

"

, I

I

a) Odstranjivanje starog laka prijc novog manikiranja jc obavezno. Vrsi se komadicem vatc namocenim u odstranjivac laka (nikako cistim aceto­nom). Vatorn se nokat Jagano trlja, dok se lak ne rastopi i ne otkloni.

SI. 19. NepravHno i pravilno turpijunje nokta

b) Rezanje i oblikovanje. Predugackc nokte skracujemo i obIikujemo rezanjem makazama iii klijestima. Stranice nokta ne smiju se previse podre­zati, kako bismo omoguCili njihovo zavrsno oblikovanje turpijom. Mnogi obllM kuju nokte sarno turpijanjem, bez rczanja. To dajc rnogucnost boljeg oblikovanja nokta. Nepravilno je turpijanjc nokta u razlicitim smjerovima. najbolje je turpijati u jednom smjeru, uvijek od strana prema sredini, pri cemu treba paziti da se sa strane ne skine previse nokta, jer bi bilo nemoguce ostvariti zeljeni oblik.

Oblik nokta koji ielimo ostvariti ovisi 0 njegovoj kvaliteti, kao i zeIji i profesiji stranke (npr. predugi nokti nisu pogodni za daktilografe).

q ,

S1. 20. RazliCiti oblici nokata

89

Prilikom oblikovanja i i'iscenja nokta treba upotrebljavati cisti bijeli ko­mad platna iii papirnu maramicu.

c) !Zupke za nnkle. Poslijc oblikovanja noktiju jedno ruke, pOlrchno jc prste do korijcna staviti u kupku vode i sapunice. Ovoj kupki se moie dodati i nekoliko kapi gliccrola. Za to vrijeme se oblikuju nokti druge ruke.

Kupka razmeksava kozicu nokta i rastvara ncCistocu koja se, mezda, na­lazi pod noktom. Otklanjanje, odnosno bijeljenjc tamnih mrlja pod noktom vrsi se komadicem vatc narnoccnim u 3%-tni vodonik-peroksid.

d) Za razmeksavanjc i otklanjanje kazke Dakta moze posluiiti j poseb­nl razmeksivac.

Razmeksanu kozicu Doha namazerno masnom kremom, a zatim poseb­nim stapicem oprezno potiskujemo i podiicmo. Oslobodenu koileu, po pra­vilu, ne bismo smjeli rczati. jer prilikorn rezanja postoji mogucnost ostecenja koze i pojave infekcije. 1z cstctskih razloga mnogi to Cine. sto je stvar ukusa i zelia stranke,

. Zadebljanja kale koja cesto primijetimo u uglovima nokliju odreiemo savijenim klijestima za Dukte.

e) POliranje i lakiranje. Ako ielimo noktima dali visok sjaj bez upolre­be laka, onda ih trebama izdaditi, odnosno polirali polir-kremom iii polir-pa­stom. Za poliranje upotreblj'avamo kornadic meke jelenske kolice. , )

\1 \V'\ y' ~ \' ) I , I /

"'f[ c(p

t £ 11( !j

SI. 21. Pravilno nanosenje laka un nokte

Lakiranje noktiju ima svoje dobre i lose strane. Nohi koji su podlozni pucanju lak jas vise isusuje aka se cesto lakira. Otkinuti dijelovi Iaka sa nokti­ju, ukoliko se ponovo ne prelakiraju. ne izgJedaju lijepo. Dobra strana kvali­tetnog laka je da njegovanu ruku jos vise uljepsa, te u kombinaciji sa bojom sminke oCiju, kose i haljine istakne svu Ijepotu zene. v

Pravilnim lakiranjem maze se iZVfsiti i korektura vclicine nokta. Sirok nokat maze izo-ledati uzak i dug aka ga lakiramo tamnijim lakom, naglasava­juCi njegovu sr~dinu. dok dijclovi sa strana ostaju~s.lobodni. Upotrebom svijc­tIe hoje laka' postiiemo da mali nokat izgleda yeti.

90

f l' Za lakiranje noktiju upotrehljavaju se lakovi razliCitih boja: od bczboj­

nih, svijetlih do neprozirnih najtamnijih nijansi. Koji cerna 1ak upotrijehiti za lakiranje noktiju, zavisi ad ukusa stranke. VazDo je da izabrani lak bude u skladu sa bojom ostalih detalja (haljina, kosa, oc;, itd.).

Neke zene zele da lakorn prekriju cijeli nokat, a neke, opet, sarno pred­nji dio, dok lunula ostaje slobodna.

Lak se nanosi na no kat malom cetkicom u ravnirn poLczirna. PoCinje se lz uglova nokta sa dva poteza prema sre(tini vrha nokta. Treei potez povlaci sc ad korijena po sredini ad vrha nokta. Cetvrti i peti potez pokriva dijelove sa strane nokia.

Ako ne iclimo labrali lunulu, onda cctkicom prvo zaokruiimo njcn oblik, pa tek onda lakiramo ostale dijelove nokta. Da bismo sacuvali lak ad pucanja, moze se prednji rub (priblizno 1 mm) poslije nanosenja tekuceg laka odmah 06stitj noktom. Prilikom nanosenja laka poirebno je koristiti cijelu sirinu cetkice.

Aka se 1ak Cini suvisc proyidan i presyijetao, trcba ponoviti lakiranjc. Ponavljanje lakiranja vrsi se poslije su'cIlja. Za hrzo suscnje lakiranih nokliju ne preporucuje se susenje pod toplim zrakom. Lak na noklima ce se bde osusili ako stavimo nokte pod hladnu vodu.

4.5. NJEGA NOGU (PEDIKIRANJE)

Noge, pored pranja, zahtijcvaju intcnzlvllu-njegu. Opterecene tezinom tijeJa noge su izlozcnc brzom zamaranju, naroCito kad zanimanja prj kojima se rad obavija stojcci (frizerski. trgov(lcki, ugoslitCljski itd.). .

NajcdCi neprijatelj nogu je ncpodesna i tijesna obura i carape izralicne od sintetickih vlakana. Nepodcsna obuca moze da izazove dcformaciiu prsti­ju i nokata. zuljeve' i kurje oei, dok carape od sinteiicbh vlakana izazivaju pretjerano zDojenje DOgU.

Ove neugodnosti se otklanjaju redovnom higijenom, nosenjem carapa izradenih ad prirodnih vlakana, a prije svega, pravilnim izborom obuCe.

Sirucnu njegu nogu vrse Ijudi specijalizovani za avu V[stu dje1atnosti. Nazivamo ih pedikeri. Kako u mnogim gradovima ne postojc specijalizovani sal ani za njegu i pedikiranje nogu, laj posao (:eslo ohavljaju frizeri za muskar­ce i kozmeticari. Zato cerna se malo opsirnijc upoznati sa oboljenjirna i promjenama na kozi nogu i noktima i moguCim naCinom lijeccnja.

Pored izraslina - bradavica, 113 k021 Doge nalazimo i druge prornjene: zuljeve, plikove, promrzline, deformacije ookata,

Na nogama se i'esto javljaju gljivicna oboljenja koja, kao i bradavice, spadaju iskljuCivo u djelokrug rada ljekara.

4.5.1. Znojenje nogll

Cesta i vrlo neprijatna pojava, narocito Ijcti, jeste znojcnje nogu. Posto na tabanima ne rastu dlaCice i ncma zlijezda lojnica, znoj ima funkciju da vlazi i m'asti koiu. Zato se tabani i dlanovi, gdje irna najvise ilijezda znojniea, vise znoje nego osta1i dijelovi tijela.

9]

Prekomjerno lucenje znoja je za covjeka veoma neprijatno i neugodno. Pod uticajem baktcrija znoj se raspada, sto stvara neugodan miris. Usljed stalnog znojcnja koza nabubri, pobijeli i izgleda kao skuhana. Ako su na no­gama carape od sintetickih vlakana iIi neodgovarajuca obuca, tada znojenje postaje jas jace.Nastaju balne pukotine medu prstima i na tahanima, a moze

doCi do infekeije. Prekomjerno znajcnje nogu maze biti provocirano toplinom, emocija-

rna, a maze hiti popratna pojava nekih belesti. Noge koje su podloine cestom i prekomjemom znojenju potrebno jc

svaki dan prati u hladnoj vodi kojoj se dodaje ocjedak hrastove kore, vrbove kore iii preslice. Kada je kupka zavrsen~, noge se dobro osuse i namazu, na­rocita izmcctu prstiju) borovom maseu. Cesto mijenjanje i nasenje odgovara­juCih carapa i obuce ce ublaziti znojenje nogu.

Protiv znojenja nogu mogu se upotrijebiti i posebni preparati, kao pu­der i borova kise1ina u prahu. Kod upornih sIui'ajeva treba se obratiti Ijekaru.

4.5.2. Promrzline nogn Promrzline nogu nastaju kao posljedica jake osjetljivosti na hladnocu i

vlagu. Najcesce se javljaju na nogama, manjc na rukama, u obliku plavkasto­crvenkastih jastuCica. Promrzlinc se javljaju na vanjskom rubu tabana i dlano­va, prstima i peti.

Lijecenje se vrsi izbjegavanjem vlage, nosenjem debljih carapa, ma-sazom i mastima protiv smrzavanja. Veoma su efikasnc naizmjenicne kupke tople i hladne vode. U jednu posudu stavi se topla, a U drugu hladna voda. Noge driimo u toploj vodi dva do tri minuta, a zatim jednu minutu u hladnoj. Kupke treba zavrsiti s hladnom vodom.

4.5.3. Plikovi Zbog dugog hodanja u tijesnoj iIi novoj obuCi na nozi mogu nastati pli­

kovi Hi mjehuriCi ispunjeni bistrom tekucinom. Pritiskom i trenjem e obucu plikovi prouzrokuju bolove, sto ometa normalno kretanjc.

Plikovi se lijece otvaranjem i stavljanjem posebnih nastera, koji imaju sloj gaze sa sredstvom za dezinfekciju i brza zarastanje rana. Prije otvaranja plika potrebno je kazu ocistiti vatom namoccnom u alkohol. Sterilnim nozem kozu plika rasijei'emo kako bi istekla tekucina, Kada sc plik isprazni, kOla se oCisti alkoholom i zalijepi specijalnim flasterom iii zavije gazom i zavojem.

4.5.4. Debela koloa i korje oci

Stvaranje debele kOle na dlanovima, tabanima i prstima ruku i nogu uzrokuju razliciti cinioci. Tako npr. radnici koji obavljaju poslove lopatom iii krampom imaju na dlanovima lvrdu kozu, dok gitaristi imaju tvrdu kozu na vrhovima prstiju. U svakom slucaju, cesta trenja, dakle, i tijesna, neodgovara­juta obuea, izazivaju stvaranje tvrdc kOle i bolnih zadeb.ljanja. Da bi se tijelo zastitilo, na mjestu pritiska stvaraju se tvrde, ljuskaste celtje bez jedra, koje se nagomilavaju i tvore zadebljanja kole. .

92

.. I kurje oei nas~aju kao jJOsljediea pritiska na kozu, Oct debcle koze ra­ZIl~UJ~ se pc tDme sto U sredmi ImaJu tm (kurje aka) koji zadire duboko u kozu 1 vr~l pntI~ak na ~a'pi1a:ne zivc:e, sto izaziva belove na tom mjestu.

OV1 bolD:':'l se'poJac~vaJu narodto kad je vrijeme oblacno i kisovito. OdstranJIvanJe kUfJeg oka vrsi se na sIjedeCi nai'in: Noge Je potrebno wethodno oprati i namoCiti u toploj vodi, Da bi se

ubrz~lo omeksavanJe koze: u kupku moiemo dodati malo sode bikarbone. P,~slrJe kupk~, noge se obnsu I dobro posus~. Kurje oko i zadebljanje oi'isti se va ?ffi na.mo~~n?rn ~ al~ohol. ~tenh:llrn no~ern poCinju se oprezno odstranji­vatl tanki sIoJevi koze, Sto t:nJe sIoJeve rezemo, to je manja mogucnost po­vred~. Kolrko zadeblJ31e koze treba odrezati, najbolje se osjeti pod prstima. PoslIJe neko~Iko odrezam~. ~lojeva?l?rimijeticemo emu tackieu - klin kurjeg oka.Treb~,g~ Izvadlt!. Nozlc",m kOJIlma oblrk dlrJeta klin se zaokruzi i izvadi. R,ma se oeistl alkoholorn 1 zastltI posehnirn fiasterotn i zavojem.

4.5.5. Gljivicna obo\jenja noge i noktijn

... N a ,k~d:i i oa I?:?ktima n.~g~ PlOgu ~e 'p.onekad apaziti promjene izazvane glJIVlca~_~ 1 ~~ktenJaI?a. ~aJ~SCI u~rocmci su gljivice koje na kO?1 i nolctima mo~u bm pnsu~ne Il1)es~c~rna 1 godmama, ne uzrokujuCi vidljive znakovc bo­Ies~.~ol~st koze pOJavIJuJc se post,?peno sa znakovima crvcnila, perutanja i svr ~z~~ .. osIIJc. nckoga vrcmena OVI znakevi ncstaju aka se primiJ'cne odgo-varaJucIlrJekov!. -.. . Gljivice na n?ktima izazivaju trajnije promjene koje se oCituju u prom-1cm b?Je nokta (zutosmeda bOla) 1 de~ormaciji plocice nokta (hrapavost i ISPctUpce"nost). OboIJen]e na nogama moze traJati godmama i rijetko se siri iz-na gleznJa. ' ,

k .Zbo~. du,gotrajnosti i specifii'r;osti, lijeccnje gljivicnih oboIjenja noge i no tiJU vrs~ IJekar dermatolog. LIJecenJe oboIJe1ih noktiju vrlo je teSko i du­g~trtJ7.0, mk? l?ost.?J~ dJelotvorm ltJckovl. Uspjeh je brii i sigurniji ako sc o 0 Jebi nokti hirurski odstrane, premda ni to nije najpouzdanije. Sa lijei'en­Jem 0 olJelog nokta treba sto pnje zapoceti. Zato svaku promjenu na nokti­ma treba pokazatIIJekaru.

4.5.6. Njega noktijn

. :' N,jega .llo.ktij? na ll?gama je vazna, kao i na rukama. Nokti no e Sll

lZblozlem, znoJu I pntrsku clpela kod kretanja, sto utice na pojavu deform;ciJ·e i a o Jenp.

Prilikom nepravil?og rezanja nokat moze cesto da uraste u meso i iza~ zove up~lu okolnog tkiva, U tom slucaju potrebno je gnojno mjesto i nokat dobro oClStI~I alkoholom. Sterilnim klijestima za rezanje urasli nokat se sa ~t~ane ~atr~ze, a zatrm se oprezno, sa malim dlijetom, oslobada iz okolnog

~~~. so. odem ~l? nokta. izvadi se pincetom, a rana dczinficira i namaze mascu pro~lv upale III sc stavi posebni Haster.

, Dabrsmo sprijei'ili urastanje nokta u kozu, pored ugodne obuce, nolcte treba uVIJek rezaill obhkovat1 u pravoj liniji (kva"drat). Ovo naroCito vazi za

93

palac na nozi. Ostri~u ruha obr.ezanog nokta treha ~hl~ziti turpijom. Daljnji ostupak njege noktIJu nogu]e Ish kao 1 ~()d mamkl:(~nJa. . ,

P U slucaju lakiranja noktiju na noZl treba pazlt1 da bOla laka odgmara bajj laka noktiju nR rukama i hoji ruza na ~snam~:" ,_ .

Sve operacije oko njege i oblikovanJ3 nokt~u vrse se posh]c pran]a, od·

nosno kupki za nage. . . . _ v k . _ (J

Vazno je napomenuti da se pnhkom abrade phko~a, tvrde k?ze, . ufJeq

aka i noktiju, moraju obave~no .~vazavatl hlgljensko-zastltm proPlSl, kdko hI se izhjegla infekcija odre<.lemh dlJelova noge.

94

ZNATE LI ODGOVORE'! 1. Kaknl je uloga noktiju': 2. N,l sta UpOZOnlYll j'Lgled j hoja nokta? 3. Nabroj radne operacije pri manikiranju nok.'lta? 4. Kako se vrSi odstnmjivanje starog 1aka'? 5. Kako se vrsi skrach'anje i oblikovanje Doktn? 6. Kojije cilj kupki za nokte'! . 7. ~;tetno djelovanje cestog lakinm.ia noktijul

8. Prednosti lakiranja noktiju! 9. OpiSi korekture velicine nokta lakom!

10. Postllpak nanoSenja laka na nokte! 11. Koja su najcesca oholjenja uogu (stopnla)? 1.2. Stu je llzrok prekomjernog znojenja nogu? 13. Njega nogu koje 8U podloine prekomjernom znojenju! 14. Staje uzrok plikova nn nogama? 15. Kako se lijece plikovi? 16. Kako nastaje debeln kohl i kurje oko'? 17. Kakvn je rnzlika izmedu dehele knie i kurjeg okn'? 18. Kako se lijeCi debela koza i kurje oko? 19. Kako izgleda gljivicno oholjenje noktijll'? 20. Kako se lijece gljivicna oboljenjll noktiju'? 21. Zasto dolazi do urastanja noktljl1 u meso'? 22. Kako se sprecavll urastanje noktijn 1I meso? ~.." ?

23. Na Stu mOr'.Imo p'<\ziti priUkom rezanja p1ikova~ tvrde koze~ kurJeg oka I noktJJIJ.

f

5. ESTETIKA

5.1, ESTETIKA FRIZURE I SMINKE

Vclikc cstetc naseg vremena, ljekari~ hcmicari) prirodnjaci i psiholozi, mislioci i umjetnici istancanog ukusa udruzili su svoja znanja da ljudima po­nude sto savrscnija sredstva koja ce im pomoCi u ljepsem i njegovanijem iz­gledu tijela. Njima se pridruzuju i estete-frizeri i kozmeticari, koji ova sredstva prilikom svoga rada prakticno primjcnjuju.

Nema sumnje da postoji veliki broj zena koje ide da imaju S(lvremenu frizuru, lijepo, njegovano j nasminkano lice. Sigurno je da sarno savremena frizura i lijepa sminka fenu ne mogu zadovoljiti. Potrehno je da frizura i sminka odgovaraju lieu, kao i kompletnoj licnosti zene. Frizura treba da bude okvir i da lice utini ~iepsim. Ovo pravilo ne vazi sarno za modcrnu Jrizuru; treba ga uvazavati i onda kada se radi 0 nckoj jednostavnijoj frizuri. Sta zeni odgovara, to najceScc ona sarna ne moze znati. Zato je potreban strucni sav­jet dobrog [rizera i kozmeticara. Oni moraju znati kojcm licu odgovara poje­dina linija frizure i kako treba takvo lice nasminkati.

Lijepo friziranje i sminkanje nije povezano sa sahlonskim radom i ne­kim ustaljenirn sistemom. Friziranje i sminkanjc moraju biti individualno izvc­deni, moraju se prilagoditi svakom pojcdinorn lieu. Nekima je to tesko. Nacin lijepog friziranja i sminkanja je u :-;trucnim skolama malo obradena tema da bi sa njom bio upoznat svakl frizer i kozmeticar. Za strucni rad potrebno je mnogo objasnjenja, a i znanja. Rad u nasim salonima obavlja se sllvise brzo, te za objasnjenja, obicno, nemamo vremena. Bas zbog toga se cesto i prave sllvise jednolicne frizure.

Cilj cstetike frizure i sminke jeste da upozna frizera i kozmeticara sa li­jcpim iz njihovog djelokruga rada. Njihov zadalak je da na liku lijepo of anne i istaknu, a lose otklone i ublaj-c oblieirna odgovarajuce frizurc i sminke. Zato svc ono sto udaljuje lik od idealnog trcba nastojati da se uskladi u granicama moguceg.

5.1.1. Pojam Ijepote

Ako nam se dopadaju frizura, haljina ili razni predmeti i njihove boje, obicno kazemo da su lijcpi. Ono sto zovemo lijepim uvijck jc u z(lvisnosti od nas samih koji procjenjujcmo, mjcrimo i odredujemo. I mada nije llvijek pra­v6m mjerom jzmjerena) ljcpota P9stoji) ona je prisufna~ Svi faktori kciji je po­nistavaju iIi miJcnjaju uvijek su u zavisnosti ad licnih ukusa i sklonosti. ler,

95

lijepo budi u nama prijatna osjecanja, a ana sto nije lijepo - neprijatna

osjecanja. Ljepota je povezana S oblacenjem, sminkanjem i cesljanjem, a covjekov

ukus i pojam Ijepote se okrecu po promjenjivom vjetru mode. Istina je cia svaka zena moze biti njegovana i lijepa i da pravilna njega stvara ljepolu tamo

gdjeje priroda bila manjc darezljiva. Ideal ljepole nije samo lvorevina prirode, ideal ljepote nalazi svoje

utociSte u ukusu ljudi. Medutim, neosporna je cinjenica da je covjekova lje· pola, u ovom svijelu, dar prirode. Dok su ljudi stvarali pojam lijepog, oni su kao subjektivni [aktor i mijenjali pojam lijepog tijela, smisao lijepe zene, kaja je uvijek stvarana prema sopstvenom shvatanju i ukusu. 1 zalO, podjela zena na lijepe i ruzne nije prihvatljiva. Zar nismo cesto zapazili neku lijepu ienu koja ima i nedostataka? Te nedoslatke primje6ujemo lek delaljnom analizom njene ljepote. I kada ih otkrijemo, ipak, smatramo da je ta Zena lijcpa i pri·

vlacna. Isto tako, ako zagledamo neku zenu i primijetimo da nije lijepa i dopa-dljiva, detaljnim promatranjern utvrdicerno da se na njoj mogu naCi interesan­tni i privlacni lijepi detalji, za koje mozemo reCi da utiCll na privlacnost i

ljepatu te zene. Nekq je rekao: I!ruzne zene ne postoje - postoje sarno uredne i neured-ne zene". Covjek je oduvijek nastojao da svojoj prirodi oduzme neSto ad ona­ga sto mu se nije svidalo iIi doda ona sto mu se cini lijepim i dopadljivim, privlacnim i interesantnirn. Na Ijepotu jedne licnosti, utieu mnogi Cinioci kao npr. o~lijcvanje, frizura i sminka, na koje covjek moie svjesno da djeluje.

Sto je to lijepo, relativan je pajam. Za neke moze biti lijepa on~ slo ne mora biti za druge. Istina je da svi mi tdima ka lijepam. Nauka koja gavori 0

lijepom zove se estetika, Estetika je prisutna gotovo svugdje, u svim zvanji­rna, pa i u frizerskorn i kozmeticarskoffi. Estetiku trcba upoznati i njegovati, te pomocu nje uvijek teiiti ka necem novom i Ijepscm. Estetika struke nas uti i usmjerava kako da lijepo istaknemo, a lose ublaiimo i otklonimo. Tu materiju u punoj mjeri pruza estetika oblikovanja frizure i sminkc sa potpuni.

jam analizom poslajeCih prablema.

5.1.2. Pojam mode U raznim modnim casopisima i revijama nalazimo mnoge upute i savje­

te kako da se moderno oblacimo, frizirarno i srninkamo. Moda je ukus jednog vremena. Svoju savremcnost, sposobnost prilagodavanja, odnos prema svijctu i vremenu u kame zivimo pokazujemo i odijevanjem. Pred onima koji prate modu odijevanja postavljaju se zahtjevi 0 usaglasenosti stila odijevanja sa frio zurom ili sminkom, sto tek onda dovodi do potpunosti madnog izgleda covje·

ka. Pojam mode, u danasnjern smislu rijeci. mora u sebi da saddi lijepo i prakticno. Sve sto je modemo, ne znaCi da je lijepo. Zata se lreba cuvati da trenutna moda ne zavede. Vee godinama moda je iskljucivo okrenuta mladim osobarna. Mnage zrelije zene'padaju u iskusenja mcidilih novosti. Sjetimo se, ' sarno mini suknje, u kojoj su takve zene izgledale smijesno i neukusno._ ~

96

I' ,

; ~

i

I I

11

Zena ne treba da bude pomod' k .. ~tit.i stiL To nikako ne znaci da ne t~~b~ po s,:,~ku cIJenu. ,-yazn? je i~,ati vla-sm!nka.nja. Naprotiv. potrebno je biti stal~~a~tI~odu o~l~evanJ~, fnzlra!1ja i desavaJu u svijetu, ako ne zelimo biti sl d t~) u, prahtl proffiJene kOle se

Vt. l' . d . aroma nl. da je u~~t~~~~ ~~fe~~~~<?: ~~~~~~ra sto ,je ,moda, a ?ll j,e odgovorio: "Mo-magli bisma dodati i ovo: m~da 'e J. ' ,zna~Jc JC no~ac! .~Jc~ovom odgovoru Je staro prcpravljeno u novo. J Jecna, a lpak penodlcna 1 prolazna, moda

stim,: ~~~rii~~d~~ k;~:l~~ 1~~~~~r.e~a~rk;:ctuj,: prem~,zelj~ma i ~ogucno. odrazava u ekstravagantnom naCinu od·· v ' ~mme,? ludo], mOdI. kOJ3 se Pogledajmo kaka se mada odraz'av fli

c anp, a nesto manJc u fnzurama.

w ana-mure . Cesto primjecujcmo da modeme frizu' d' . iaktor za dobar izgled frizure jesu oblik lica ~e re

0 ~~:varaJu. s~.~kon:e. Bltan odgovara gotovo svaka frizura 'e t ,< 1 g av~. ~JPovolJnlJl ohhk, kome prakse da modne frizure usrc ~~.J s"e O\~ a!1 ,obhk h~a~ Poznato nam je iz dio ostaJ'e ne bas' t'lko d: l~ JU S§a~o lzvJestan b,roJ zena, dok drugi veCi

, , ., 0 usev Jen ta Je c k t ? S v • '

zlika u starosnoj dobi tena? I . d' 'd uzro orne. '- ~r~cnost fnzera iii ra-odusevile zreliJ'e stranke s'ta' nJee , no}. !ru~o. Moderne fnzure su rijetko kad , ' ' znaCI ( a lone n" v 1 b·· 1·· . moderno frizirane. Usljod toga, modni k t .. e ze e. ltl ljCpO dotJerane i ImlJe, nego cijele "kompletc" frizura ko .~~ an 1 t e

daJu neke, stroge modne uz pamoe slruene rukc frizera prilagactatanJ~z:'° !.avajul· mogucnost blfanja, i

Pogres . Ii' d' , '. . ' svalfom ICU.

pagresno pi)~~J~; d~gi~~~j:kJa~~dn; llovi~et frizure i sminke, a isto tako je zlalna sredina: za svako lice lFeba i~~~~am~ ~. I ul?m pogledu ~reba .da v.aii dualno prilagoctena obliku glave' . I tl nzu~u '. smmku kop ce bltl mdlVl' mozema uvaziti pojedine detalJ'c kl CJe OVhlttal pOJavl osobe. Tek poslije ovoga

, oJe za IJeva trenntna mada.

5.2. FRlZURA KROZ VIJEKOVE

Smisao za ljepatu uroden je covj k 'I d . svog alata i raznih predmeta za svakod~e u vee oc _ avm~ v~em~na. Pri izradi predmetima da sto I' ,... ... ~nu upotrehu, covJek je nastojao da

JepSl 1 mteresantlllJI lzgled Nt' '" d . svom prirodnom nagonu za ljepotom. ' a aJ naCln u ovolJ3vao je

Kosa, koja je sluzila praeovjeku u d k ' . staia je predmetom ukrasavan. .. prv?m r~ ': a? zastlt.no sredstvo, po-predmetima koji su se ~alazill"~ ;J~g,;a(nl"' ~JUdl su Je ukrasavali uglavnom itd.). Ove ukI' S' , k ' nr? l. pre . met~ ad drveta, kamena, kosti srebra itd. a e za osu nesto kaSfilJe 1 saml Sil lzradivali od bronze, ziata,

5.2,1. Frizure Egipta

(ako 3500.godine prije n.e.)

ZahvaljujuCi grobnieama [araon ' 'd " .' .., mcnicirna, danas mOlerno sa ledati' a'r pl~aml T~m~\ 1 ost.ah~ Isto~lJ~klm spo­nekolika biljada godina. g kako Je teho.zlvot stanh Eglpcana prije

97

Egipcani Sll vjcrovali u !!drugi svijcC. pa su zato i tijcla urnrlih faraona i bogatasa balzamovali, a njihove grobnice ukrasavali raznim zapisima i slika­rna. 1z zapisa, crteza i predmcta nadenih u grobnicarna mnogo sia se saznalo.

Tako sc, na primjcr, zna da su Egipcani rado brijali bradc, ada su za svecane prilike nos iii umjetne brade_ U potrebljavali su i perikc jzra'dene ad kose i ovCije VUlle, pa se moze prctpostaviti da su brij ali i glavc. Sirokc mase ljudi nosile su dugu kosu. KIoz vijekove u Egiptu sc svakako brijanjc glave i n?senje perika mijenjalo. Poslije su br\lanu glavu i bradu imali sarno svesteni-Ci.

Egipcanke su nosile dugu kosu. Mazale su se raznim mirisima i krema­rna i 10 jc bila opsta "modal!. Dugu kosu su plele u mnogo rnalih pletenica i od njih pravile razlicite frizure, kojc su ukrasavale nakitorn.

81. 22. Egipcanke sn nosHe dugu kosu uplctcnu u moogo mrtlih pletenica

Egipat jc prolazio kroz razdoblja u kojima su dolazili do izrazaja razliciti ukusi i obii'aji. Posljedice toga bili su i preokreti u izgledu frizura.

Preciznost i dosljcdnost eesljanja frizure rjeCito govori da su za taj po­sao hile potrcbne vjeste ruke. To nas dovodi na pornisao da je vee u starom Egiptu postojao siri krug ljudi za koje bismo rekli da su bili pretece danasnjih [rizera. Da 1i su to bili zanatlije, slobodni ljudi ili robovi, do danas je osta1o nerazjasnjeno.

5.2,2. Frizure Grcke

(oko ]200. godine prije n. e.)

Stara Greka je bila podijcljena u nekoliko manjih dfiavica - gradova: Sparta, Atena, Teba itd. Ove dri:avice imale su isti jezik, vjeru i kulturu. Medu njimanisu uvijek vladali prijateljski odnosi. Oc1nosi, a i drugi einioci neminovno su dovodili do razlika u modi u pogledu oblacenja i i'esljanja fri­zura. Velike raziike nisu bile, jer su im ipak, neke temeljne crte bile zajed­niCke. Lijepo ceSljanjc ubrajalo se u lijepo ponasanje. Poscbne prilike na~agale su i posebne fTizure. ._

Karakteristieni greki stil [rizute bio je tf;\kav da je kosa bila poce}5ljana unazad i vezana ] 0 em pred kraj u jedan i'vor oblika razbaeanih pramenova.

98

fl , ec.lo je bila pokriveno malim slskama. U to vriJ·cme D()Sl'le su se 'ark) , bOJe kose B '.' " , '1' . . . . J (ClVCne f: . ' .. OJ~ I naClll. ces J3nJa kosc davale su izgled baldJ·e. Zato su ovalm nzure naZlval! lampaciIon.· . ....ve

EI~gantne z~n~ T~be veoma ~u r(ldo nosile ovakve frizure.

~~~I ~EUpU:~~~~1~~~;~~D:~CU~k~~I~~~~;1;~~0~:r~~~~abt~j:~~i1je ~~~~It , • ( . 1 naClD. uge ose bllffi u sportu sarno srnetale

! ,I II 1 .

SI. 23. Frizure Grkinja su bile YenlUll razliCite

M .v~~red v~rcj razliCit.ih ~hlika) Grkinje su nosile mrezice i vreCice za kosu

~il~~~~c:as~a~~j~~~~~j~T~l~~a~~n~o~v;:~~ 71~t~ra~~~~avljacice). Starijc zene no~ I Oko 500. godme prije n, e. mlade Alenjankc nosi1e su pot uno du

~~~~ ~~!T~~ie k'~hj~1 Fc~l;kv~~~'t~;~c~I.;~~~~~tv~~;Y~I~~~fn~~r~;;~~~~~~~ ,~r d. ~e 0 1m JC. 1 0 po nvcno malJrn uvojcima. Dokazano )e da su u Grck' , "1 .

rnu.~karaca Zen', ~ .. '1' OJ P(:stoJ(~ c: posebne radnJe za dotjerivanje .. ...., c: su san;e II uz pomoe roblllJa uredivale svoju kosu . Penke se msu nosIle, sto znaei da taj zanat u Grckoj nijc po~t~jao.

5.2.3. Frizure Rima

(oko 800. do 250. godine prijc n. e.)

N Grtk: ~amostal~lOsl bila)c unistena ad strane Rimljana ali ne i kultura gea~J~~~~' u tura Grcke premJela se u Rim, a posebno nacin 'odijcvanja i nje~

1 ,~Pfeetku, R~rn~janke su nosile vcoma jednostavne frizure Po sredini g av~ 1.ma e su razdJelJak, kosu sa lijcve i desne strane cesrale suo . k . poocmea, a na potiljku vczale u ev~r, slieno kao kod grcko' gl sll'la' c'eP.rl~ ~ ,sI[JC:­zure. . . S pilJa fI-

Druga "\~arijanta je, iakodc, razdjeljak na srcdini eJavc sa k nom U v)leten~e, obavijenorn oko glave ili u jedan cvor "'na vrilU gl~::;em ~~~~~j~ ~u pr~s e",n~ ,. ygate kov:~iZe ~oje su okruzival~ glavu. Na kose suo -sta~j"ar fl~t.n~ (~bru~c.}..z~ svaku fnzuru dodavali razliCitc varijante, sto znaCi cia seJpri nZlranJu ilISU drzale nekog standardnog stila. Ne moze se govoriti 0 riekom

tipicnom rimskom stilu, jet je na te ftizute irnao mnogo uticaja grcki stil cdljanja frizurc.

Sl. 24. Frizure bogatog stalela Rima ostale su ovjekovjecene ntl kipovima i starom novcn

Modu u Rimu diktirale su carice, koje su pO svom ukusu odredivale ra~ zliCite frizure.

Poslije podjarmljivanja Rima od strane gerrnanskih naroda, tad(l~njc bo­gate dame divi1c SU se baji i duzini kosc Germanki. Mnage od tih dama uzi­male su kosu od Gcrmanki i od nje pravilc perike. Nosenje perika u lo vrijeme nije bila rasprostranjcna moda. Nosile su ih bogate zene.Pravi naziv za periku nisu imale. Cinjcnica jc da su Rimljanke prvc I,ene u istoriji koje su znale za mogucnost da svoju slabu kosu zamijene odrezanom kosom Ger­manki.

Brijacki zanat je u Rimu bio veoma razvijen. Radnje koje su se bavile tim poslorn zvale SU se ItTonstrine". Posao zenskog friziranja vrsite su uglav­nom robinje. Vjeslinu tog posla utile su ad posebnih majstora. Friziranjc je bilo razvijeno u pravu umjetnost i. vee tada su bili poznati osnovni pojrnovi estetike, npr. da visoka frizura ne odgovara duguljastom licu ili glatka - okru­glom.

Frizure tadasnjih carcva i carica, kao i bogatijih dama, ostale su ovje­kovjecene na kipovima i starom rimskom novcu koje dan as vidimo u muzeji­rna.

5.2.4. Frizure srednjeg i novog vijeka

Padom Zapadne Rimske Driave nije uniStena i kultura koju su Rimlja­Ili prcnijeli u gradove na Dunavu i Rajni. U to vrijeme mlade djevojke nosile su dugu, pustenu kosu, koja je bila dokaz djevieanstva. Strogi erkveni propisi zabranjivali su svako islicanje tjclesnih ljepota, pa su ljudi u to vrijemc pola­gali vise painje na odje~u Ilego na izgled frizure. 0 tome nam govore erleii veoma prostih [rizura. Zene su tada pokrivale kosu maramama, a osim kose, imucne zerre su providnim velovima pokrivale jos lice. , U pogledu [rizura, vise poleta i fanlazije dopuslalo se u Francuskoj. Zene su nosile frizure na kojima se osjecao uticaj rimskog stila. Kosa je od eela do zaliljka bila razdijeljena sa jedne i druge Slram, i upletenatrakom u pletenicu. Pletenice su bile spustene, savijene u polukrug ili pricvrS<::ene -ria

100

gornjem dijelu glave. N a glavi su nosile krunc kao ukrasc. Svakako, ova su sebl mogIc dozvohtl sarno dame iz imucnijih slojeva.

r'"c"ki , .• ,." [/)""" •. , " XVI. "Iid.'j

SI. 25. Pletenice 811 bile spustene iIi savijene u pOlllkrUg sa ukrasom krnne

U!? vrijeme poCinju sc javljati i prve samostalne brijacke radnjc koje su s~ u?ruzl~ale, ~, cehove (bratst:a. - udru~en)a). Njihov posao nije bio sarno n~~ga mU'ikar~c~ n~go su .obav!J~~li posao 1 hirurga, Ijekara. Pustali su krv, va­dill zube, namJcstah slomlJene diJelove tijela, lijeciJi rane itd.

5.2.5. Frizure renesanse

(oko 1 350. do 1 600. godine) .

R?"nesansa (i~a1. rinasci~lento - znaCi obnova) je razdoblje obnove sta­rog antlckog kla.sl~lzma ~ arhltektur~.' knjiievnosti, nauci, umjetnosti i slikar­stYlI: MI.1o!S.obroJpl dvorct, crk:ve, knpge I fazna umjetnicka djela ii tog doba su vJcrn.l sVJ.edoCl procvata evropske kulture.

. ~likan, Leonardo, da Vinci, Ticijan j mnogi drugi u svojim djelima veoma plastIcno pnkazuJu nosfiJU 1 fnzuru tadasnJcg vremena.

SL 26,. U doba tane re~~sanse uk~ ~ n:~da zll:htijevuii su brijunje ·obrva i kose iznad cela, a fnzure su bIle ceslJune glatko i u jajasom obliku .

101

U doba rane renesanse frizure su bile dosta skromne i ta nase pojmove, ponckad, nemoguce i neukusne, Slikar Pisanello slikao je portrete u strogom profilu. Ukus i moda tadasnjeg vremena zahtijevali su hrijanje obrva i kose iz­nad eela, Taka su naglasavali dosta visoko cela, Frizura je bila ceSljana glatko i u jajastom obliku, povczana trakama, velovima iIi mrel;icama, Ukoliko su dame tog vremena imale nepokrivene vratove, sa ovako visokim celom frizu­re su zbilja apsurdno izgledalc.

U drugoj polovini 14, i 15, vijcka frizure su bile ccSljane veoma proslO, ali sa mnogo ukusa. Bile su u razliCitim varijaeijama i k011!bin~cij~ma k~() nrr. s pletenieama iIi slobodno talasastom kosom, sa nepoknvemm I poknvemm celom itd. Prilikom izrade pletenica, upotrebljavale su zieu da hi im frizura evrsto i Vi50ko stajala. Kasu su ukrasavale hiserima.

U to vrijeme Ijudi su zivje1i u vjccitom strahu od ratova, holest} leuge, te kao reakcija javlja se volja za zivotom i svestranim izivljavanjem u modi oblaeenja, cesljanja frizura itd.

5,2,6, Frizure baroka

(oko 1 650, do 1 700, godine)

Za razliku od renesanse, koja je tezila jednostavnoj opcoj kulturi, harok je izrazito vlastitog sti]a, Ovaj novi pravac u modi, umjetnosii, a pogotovu u slikarstvu osjecao se gotovo u svim evropskim dd3vama. v

Poschan pecat ovom razdohlju dali su spanski i franeuski dvor. Spanija jc, pored politicke moGi i svoje :mage, istovrcmcno diktirala i modu koja se oddala gotovo ;:;10 godina. '

Poslije dUCfoaodisnjeg rata posebno se podigla i istakla apsoluti~ticka -Francuska i zau~ela prvo mjesto u Evropi-. Postal a je srediste mode koju je diktirao Versaj (Versailes). DjeJa tadasnjih sllkara zivo docaravaju modu noscnja odjecc i frizura. LJ pocetku, dame su nosilc siroke i okrugle okovrat­nike, a nesto kasnije nize okovratnike preko prsa.

St. 27. Frizure hogatih duma SU znatno uticale na modu 1I dohn haroka

Frizure M'arije de Medici; Ane Austrijskc, Marije de Nevers, i drugih bile su znacajne za avo razdoblje. Pored uvojak:a sa strane. iznad njih, na tje-

102

q , men~, primjecuje se glatko pc;ceSljan kolut, u vrhovima spleten u pletenicu, ukrasen .bl~er~:na. Kosa.lzllad csla hIla Je strogo podijeljena u kratkim uvojci­~a na d.J.ehml~no poknvenom celu. Ovako bogato pocesljani uvojci Cinili su hJep okvir za lice, ,

?~ ne bi pri.kaz ~enskih frizura tog vremena bio jednostran) poglectajrno kak0.le lzgledala 1 muska moda frizure.

Za vritcme Luja (Louisa) XIII, a posebno Luja XIV za muskarce je hilo u n;od! nosenje vlasulJa . (penka), Pomocu njih su dokazivali cast i svoj drustvem poloza], Uzrok tOJ mod! pnp!suJe sc Luju XIIl, koji je hie cclav, pa Je zhog t_oga moraa nO~l~! penku. prugi)os prctpostavljaju dn su avu rnodu prouzrokovale slabe hlpJenske pnhke, Jer muskarel nisu magE Dositi dugu kosu) pa su nasH rjescnjc u pcrikama.

5,2,7, Frizure roknkoa

(oko 1750, do 1789, godine)

U p()cetku ranog rokokoa frizure su hile jednostavne, poceslJane u k?mbmacIJa:ll.3 razmh uvojaka, ukr.3Sene vrpcama, dijademima iIi cvijecem. Bll~ su p:xesl]ane take da su usklachvale sa cjclokupnim izglcdom osoha kOJ'e su Ih noslie. '-

Kada je u iivot "kralja rokokoa" Luja XV (Louisa) usla markiza Pom­padur, .Dilea] na kralJ3 1 modu ladasnje Franeuske hio je velik. Madam Porn­p.adur J.c. po~stica~a Gita",. dvor nn politiku, rnodu, urnjetnost i moderni)"i naein .~Jvota I lzrazavanJ~ .. yolJela je da ~taln? bude draiesna, svaki put dn;gacija i Iz~ ... z~)yna. U tome JOJ Je pomagao nJen Inzer po imenu Dage, koji je uvijek iz­mlslJao neke nove frizure.

Sl. 28. U dobH rokokoa hogatstvo frizura docar<lvulo se raznim uloscimll od odrezane kose

. Prizure tog vremena bile su dosta visoke, poschno iznad cela. Poslije smrll Madam P0!ilpadur: na dY~r ?ol~zi kao zena prestolonasljcdnika 11arija

._~toa~eta..c~v~ana An~ometta). Ella JC lakoumna 7£I}-a i prctjerivala je u ra­-slp_nost~ _~~Je :mala. smlsla Z[l clegapciju. Ono .~to se dogadalo na dvoru u.po­glcdu ccslpnp fflzura, ostaje u istoriji bez primjera, Frizure postaju

103

diktatorom mode. Iz nekada jednostavnih linija nastaju za nase pojmove ne­shvatljivo siroke iii visoke [rizure. Vrpce i cvijecc zarnjcnjuju perje, razne fig­ure vjetrenjaca, brodova, pasnjaka sa ovcama itd. Ove frizurc su bile visoke i do 1 metaL Svakako, frizure nisu mogle same 5tajati, pa Sll bili napravljeni posebni okviri od :lice. Bogatstvo kose docaravalo se raznim uloikima od odrezane, preradcne kose. Sama izrada [rizure lrajala je po nekoliko sati. Ta· dasnje dame su ih nosile toliko vremcna dok se nisu pok:varile. Za vrijcmc spavanja imale su poscbnc podupirace, kako se [rizura ne bi pokvarila.

o odrzavanj u higijenc glave i kose nijc se moglo govoriti. S glavc se isparav:ao miris znoja. Neugodne mirise ublazavale su raznim parfemirna. U lcosi ovako bogatih frizura bilo je idealno mjesto za vasi i drugu gamad. Ne~ snosni svrbcz ublazavale su tako sto su nekc bogate dame imale u samoj fri­zuri vee ugradene posebne sprave za cdanje. One usiromasnije" imalc Sll

"carobne stapice" za cesanje po glavi. Upotreba pudcra za frizure i perike bila je ogromna, tako da je to bio i

ekonomski problem. Velike kolii'inc brasna su se preradivale u puder, dok je masa siromasnih ljudi os tala gladna. Koliko su ovakva moda i frizure granicile sa apsurdom, vidi se iz gornjih primjcra, ali mora se priznati da su tadasnji [ri­zed bili pravi umjctnici. ani su tada od vIade trazili da ih prizna kao umjctni­ke. U lo vrijeme nastaju prve frizerske skole.

Frizure rokokoa u Engleskoj nisu imaic mnogo ulicaja. U Njemackoj su bile prihvacene kao velika moda.

5.2.8. Frizme empira

(oko 1800. do 1815. godine)

Francuskom revolucijom 1789. godinc ncslalo je mode nosenja yisokih napudranih frizura. Muskarci su ponovo poceli nositi kratku kosu, a zene su se vratile umjerenijim linijama frizura. Od svoje prirodne kose znale su na­praviti lijepe, jednostavne frizure sa bogatijim uvojcima. Uvojci su bujno okruzivali i'do, dok je kosa pozadi bila pletena iIi yezana u obliku pcllje. Kao ukrase za frizuru zene su dodavale kosi cvijece i perje, a glave pokrivale sesirima sirokog oboda.

(

S[ 29. Frizure empira su se odlikovale umjerenijim lillijama sa bogato poceSljanim llvojcima

104

I:oz~ata fr!~ur.a iz ~og.vre~ena hila je frizura zvana "~ervejez" (cude­sna). Z:elj3 za hJeplm blla Je pnsutna svugdje. Vee lada se pOJ· avlJ· uJ· u prv· modm zurnah. 1

Dolaskc:m . ~(~pol~ona na vlast, smirivanjem i normalizacijom :livota ~pet su se poceh lstlcah bogatstvo i raskos. Napoleon J'e htio da obno . Sl ' nmsk Cc t p. k .. , VI aro­t .' 0 -:yrs vo." r:'1 .ora~~ nJe~ovc za~isli, c:'sjecali su se svugdje: u arhitek­Uti, naemu nosen]a 1 Odl]eVanp, pa 1 U lnzurama. Rimska anlika hila J. svemu uzor. ( (e

. ,. U poi'etku, od jednostavno£. naCina odijevanja i cesljanja, opel se rdla ~a ~Iroke halJme I [nzure sa vlaslllm dodaclma. 1stma, dodaci nisu bili t:K.o vi­~okl k~o,.u doba. n?k~k~~. Kovrdz:e ~?s~ postale su vece i bogatije, poreSI' ane sahd~dacklma yel~kih ce~~Je~a, pCfJa III dljadcma. U vrijeme empira razvija

J se i

te mka ·ovrcanl" (naVljlInJa) kose zeljezom. ~oz ~as~os i ,n:odu Napoleon je ie.rio da pokaie svijetu bogatstvo i

ugle~. s\'o~ c3f?,tva,. all unyutar .Francuske bIlo je mnogo nezadovoljnih, kao i eeprljalclJd k~jI sUJcdya cekalr propasl Napoleona. Iznenadnom Napolcono. v~)fn ~)pon~ sl~J.ed,lo ,Je I, lzr:en~~m pad. Kao SiO su se ljudi pokoravali njego-

m I eJaffid, sdda su se zunh da otklonc sve one sto bi pods' -'~'l Napoleona. Jeca 0 na

5.2.9. Frizure bidermajera

(oko 1815. do 1850. godine)

, Nacin i'csljanja u modi frizura log vremena ne diklira sarno Pariz nego . Bee S·j svoJom modom I· d .. d . d . I Co c (~'.. '" • )e l!~ 1 rugl rno om izrazavaju smisao za ljepotu i ~1~gancIJu IskLldnosl obl;ka tlJela. Frizure se ukrasavaju skupocjenim iglama, _ IJdmantlm~.1 bL)~nma. l! dob(~plesov(\ vak:cra [nzcn su tezili ka tome da fri­~lur~ .bu~lu ~IJepe I p~stoJane (~vr?te) kaka sc plesuCi ne bi rasuk. U vecini ~.UC:1J~~d fnzu:c" s.u bIle sa razd.JelJ~om na srcdini glavc. Sa sirane kosa 'e bila srmletncI?-? I~?ceslJ,ana ~ guste uvojkc, dok je na vrhu grave visoko PocdslJ'ana up etemce IiI peHJe (svllke kose).

1S2" g

, 1830 Sl 30 {" .. b·d ._.

• -' j vnJeme I ermajera licej.e biJo uokvireIio sa straml kovrdzama i loknama sto je dm'ulo utlsak pljosnate i siroke frizure. '

105

Pocetkom tridcsetih godina, nosenje sesira nalagalo je .nest.o drugacji oblik frizura. Visoko strseci dijelovi kose na vrhu glavc. ustupatu ~.Iest~ ma~. je uzdignutoj kosi .na zatiljk~, Partije kase sa strane nesto se Vlse SIre, tako a se dobija utisak pl.losnate fnzure.

5.2.10. Frizure mladeg doba Sve do I svjetskog rata bilo je u modi ~?Senj~ duge kos~: Poslije rat~

pojavljuju se frizure kra.tke kose ~.~ llnenom . hub] . Kod tc fnzure k083 n3

vratu bila jc priljubljena 1 kratko OSlsana uz vraL . . ~." Osta1a k05a hila je n~sto ~~!.e ~m.ct~l~r~m~ u" Va!~~ll~~I. Neke mustenJe

jos i danas zahtijevaju od fnzcra SISanje 1 ce~ljanJe ~~bl. fnzure.: , " Pronalaskom parne, elektricne, a nesto kasmJe 1 hladne tnlJne, ndcm

cesljanja frizma se mijcnja, ali se ne odstupa od talasaste kose.

\ ,

Sl. 31. i 3Z:Kovrdiicc, lokne i duga kosa bile S1I u modi sve do pronalaskn trajne ondulacije

106

Poslije II svjetskog rata pa svc do pcdesctih godina, karakteristika frizu­ra bio je razdjeIjak sa lijcve iIi dcsne strane glave, koji jc dospijevao duboko do tjemena. Kosa je hila poJuduga, poceSljana od zHtiljka na sve strane u va·· lovima iIi glatko, sa uvojcima u vrhu pramcnova. NeSto kasnije~ dugi razdjel­jak se skracuje na duzinu od 3 do 5 em, a kosa sc uglavnom sisa kratko, oblikujuci se individualno.

ZNATE LI ODGOVORE? 1. Stn predstavlja frizura i sminkn zn lice'? 2, Kako nazivumo mmku 0 ljepoti'? 3. Detinis! pojam l,jepotc! 4. Definisi pojnm mode! 5, Kako sn stari Egipc<mi llredivali sv~ju kosu? 6. Kako SlJ zene stare Grcke cesijaJe frizure? 7. Kako su Rimljanke uredivale svoJu kosu? 8. Kakve S1I bile frizure srednjeg i novog v\jekn'? 9, Kada su se pojllvile prve samost~llne brijacke radnje?

10, Kakvu je hila uloga hrij~lca pojavom prvih hrijackih radnji? 1:1. Kakve su frizure nosile zene u doha renesanse'! 12. Kllkve su frizure nosile zene II d{)ha haroka'! 13. St.-"!,ie karnkteristicno zn razdohlje rokokoa? 14. Kakva je hila moda frizllre II doba rokokoll? 15. Kako S~l zene cesljaJe SVOjll kosll II vdjeme e~pira i hidermajera'? 16. Kakve Sll friwre hile 11 modi H periodll 00 P)OQ. do 1950. godinc'!

5.3. STUDIJA FRIZURE I SMINKE

Ako pogledamo istorijski razvoj mode ohlacenja. friziranja i sminkanja, vidimo da se osjecanja i zeljc covjeka za Ijepsim i urednijirn izgledom svoje spoljasnjosti nisu nimalo promijenile. Naprotiv, postali su .ios vee i interesan­tniji. Film, radio, TV i stamp a prenosc razne savjcte i upoznaju siroke mase sa svim novitetima na podrucju modernog ohlaccnja, friziranja i sminkanja. I pored toga, vidimo mnogo zena sa nesavremenim frizurama, sa upadno nasminkanim lieem, bez ukiapanja u oblik liea, glave, proporcije tijela i staro· snu dob. Vrlo je znacajno ostvariti sldad izmedu licnosti i nabna cesljanja, sminkanja, odij'i,vanja, izbora boja, ukrasnih detalja, sto sve utice na estetski izg!ed i'ovjeka. Zena sportskog izgleda koja se prirodno ponasa ne bi trebala da bude pretjerano nasminkana niti upadljivo poi'esljana.

Ozbiljna zena, cija licnost i spoljasnost namecu umjercnijc sminkanje i umjerenijc linije frizufc, bila bi upravo smijeSna kada bi sc napadno oblacila) neprikladno ccSljaJa i upadno srninkala.

Navedeni slucajevi govore da i fizicke osohine i druge karakteristikc Iicnosti treba da uticu na odijevanje, sminku i frizuru, Odijcv3njc~ sminka, fri­

.- zura i boja rnogu da nckog prikazu ncozhiljnijim i ozbiljnijim. Zato pojarn sti­. la .podrazumijeva usaglasavanjc licnosti i njcnog spoljnjeg izgJeda u smislu

postizanja jedinstva.

107

5.3.1. StU frizure

Prvi mahinaini pokret, koji i,ena uCini pred ogledalom, odnosi se oa ka­SU, odnosno frizuru_ Da popravi neki uvojak koji stdi, da zagladi neki nepo­slusni pramen, cak i anda kad je sve u najboljem redu. To je razlog vise da pocnemo od frizure.

Izglcd kose (gustina. hoja i sjail ima veliki uticaj na opsti izgled zene. AIm se frizura prilagodi modi, a ne podlegne slijepo rnodnim cudima, onda Sil

rezultati pozitivni. Modi se ne treba slijepo podvrgavati. Treha naCi kompro­mis izmedu nasrtljive mode i otpora koji pruza razum, polazcCi od toga tin svakaJrizura nije za svakoga. Frizura treba da zadovolji tri uslova: da odgova­fa sklopu liea i glavc, duzini vrata i figuri tijela, 0 cemu cerno kasnije jos govo­riti.

Prizure karakterisu linije skladnih i neskladnih oblika, klasicnog iIi ro­manticnog stila koji tvore njenu kompoziciju. Stil frizure sc zasniva na nacinu komponovanja linija i oblika. Pazljivim promatranjem frizure moicmo utvrdi­ti cia linije i oblici mogu biti sastavljcni iz slijededh eleme'nata: niza (redova). ritma, simetrije, asimetrije, povecanja (ili umanjenja) i kontrasta. Ove karak­teristike sa primjerima iz priroclc prikazujemo na slijedeCim crtczima:

S1. 33. Niz (~edovi). IsH oblici npr. sestice (kovrdie) iIi pramcnovi.

51. 34: ~itam. Izmjenjivanje naglascnih i nenaglasenih "slogovu po odredenim stop"llp.il. Npr. izraziti Hi blugi valtivi ukomponm"uni tI oblik frizurc.

108

p

,;1j

~ ;i 'i 11 '}

i ?; \)

ji

'I J " ~

i 11 ,

.;1 !I 11

1 , I

I ~1 II il I n I

1

II :11

"i'

'1

SI. 35. Simetrija - ravnotei.a izmedu pojedinih dijelova frizure.

~,

SL 36. Asimetrija ~ neuJ'ednaceno·f od·· I" v " •• ' s.., nosno ~ag asaWlfi.Je Jednog dl.Jela frizure n odnosn na drugl dio.

81. 37. Povecanje . Postepeno podizanje ili smanjenje pojedinih dijelova frizure.

109

Svi ovi detalji mogu biti pojedinacno iIi mjesovito ukumponovani U Ji oblik frizure, Nai'in na koji se komponuju linije i obliei uslovio je diobu frizu-ra po stBu. Tako frizure rnozemo svrstati u grupe modernog, klasicnog i fO­

manticnog slila,

Moderni stil predstavlja trenulnu modu gdje magu biti zaslupljeni stilo­vi klasike, romantike iii predstavljanja ekstravagantnih detalja (visoko iIi djc­limicno osisana kosa, izbrijani dijelovi glave, izrazito naglasena boja pramenova itd. ),

Klasicni stil je sa glatkim linijama j pravilnim oblicima. Linije tog stila djeluju uvijek ozbiljnije i ponekad Cine lice nesto starijim. Frizure klasicnog stila su svi glatko pocesljani ohliei, punda, pletenice, evor i frizure pocesljane u talasima koji isticu iik i liniju,

Romanticni 5til je neujednacenih i nemirnih linija, koje naglasav(~iu Ijupkost i sarm lica. Nemirne bnije romanticnog stila prikrivaju nepravilnosti nekog lika, te se tako manje apazaju, Sve frizure pocdljane u kovrdzama i uvojcirna spadaju U ovaj stil.

Stil i karakter frizure odreduje i daje masta i vjeSta ruka frizera, koja ima zadatak da eventualne nedostatke liea i glave prekrije a lijepo naglasi, Svakako u tome ima znacajnu ulogu i dekorativna kozmetika kose, a posebno bojc za kosu,

5.3.2. Linija frizure i boja kose

Frizura je kao neka knjiga ispisana razumljiYim i citljivim slovima. koju moze da procita sarno onaj ko 1ma osjc¢aj za cstetiku i oblike.

Pazljivim promatranjem pojedinih frizura vidimo da su·neke od njih sa­stavljcne 1z ravnih, ovalnih, spiralnih i taJasaslih linija, koje cine jedan estet­ski elemenat. I boja kose, takodc, Cini estetski clemen~.t. Kombinacije elemenata slicnih po jednoj iii vise osobina Cine harmoniju. Sto ima vise jed­nakih clemenata bOlja je harmonija, Uzmimo kao primjcr hoje: ito su boje po tonu bliie - to su harmonicnije, a sto su udaljenije. to su manje harmonicnc, lli primjer linija: za ravnu i ovalnu kosu ili spiralnu i valovitu kazemo da su harmonicne. dok za gJatku i spiralnu - ncharmonicnc,

Svaka frizura sastavljcna je iz glatkih i talaonih linija koje trebaju biti ukomponovane u jednu ejelinu sa svojim osnovnim tezisnim tackama. ave tacke nalaze se iznad cela, sa strana sljepoocnica i oa vrhu glave, Njihovim malirn promjenama liniju frizure mijenjamo, gradeci tako novi oblik, Tako jedna frizura daje mogucnost razliCitih varijacija i promjena,

U jzgledu svake frizure je geametrijska forma koja 1ma dubinu, i;irinu j

visinu. Ova forma trcba da bude usklac1ena sa formam liea i tek tad a frizura daje pravu sliku i dobija punu vrijednosL 1z toga zakljucujemo da znacaj nje­nih gcometyijskih oblika utiCe i mije-nja obEk liea. Jednostavnije receno, pra­vilno uradena fri~ura je okvir -za lice koji naglasava njegovu Ij¢potu i saddaj te ublaiava i otklanja njegove nepravilne ertc,

110

Sl. J9, i 40. U izgJedu svake friztlrc leii geometrij5ki oblik kOj'j im'l duj,',n,' ,,'r,'n' ' ',' " ~ " I I Vl5mu

Na promiene izgleda linije frizurc zonca' (V' b . trast, koji predstavlja razliku izmedu obrl- (JilO,~ I,C~.l .. 0Ja k~~~, k~o i ko~­el~mena,ta. Linije i 'boja, kao slika. d'elu,l~a, sffiJ~ra :~~Ja, vchcma .1 2s~ah~ Pnroda Je stvorila harmoniJ'u bo]'" 'l'zln

j e 'j] kna o·~ko J?flJe ncgo ostah ellllOel.

, . , .eu Ose I oze (ten a) N k' ImaJu. taman ten, svijetIokosi s\ijetao itd I j (, pr~ erno v-OS1

prODlJenu u baji kose, lako je potrchno d~sta P,~)~9t~ toaa, m~ogc ~cne zcle sku ,woje boje za kosu ima bo'a kc,'c :. k VjCS me I esteLlke pn pronala-

d " h ' ., <" J J - su UVIJC moderne i elcgant k ~me, 1, rna agom, kestenjasti i svijetloplavi tonovi bez j'aka l'zr'lv n~h '~l(~hnp~, Jansl. '- (zem SlV1 m-

Eoje imaju svoj vlastiti govar' cr' b' k ' . padljivija, erna i tamne bOje u vee·ini vc~a . oJa -oselJc, najalraktjvnija i naju-luj~ ozbiljno na lice i " ovecava'u" tft.~~Jcra. ostav J,~.lu utisak 'Ilezine'\ djc­uv~e~ prijatnije za oko, ~eluju mladalacfi g~~lI1a:'~rlletl~, pastelnc . bOje su naglasenost Imija frizure su izrazeniJ'j nego·" 't SVIJ~ IJblm. oJ3ffia kose smJer 1

Z' ' 'b'·' na ammm oJama a ernu, lZf3ZIto IJelu I sivu hoju kazemo d' . i narandzasta su topic hoje a ~elena la' ., . ~l SU neutra~ne, Crvena, zuta Svaka iena ima svojc om'ij"~nc ho' ,p va I, Ijublcasta spadaJU u hladne boje, tanje J'e ko1iko se ove boje '~lazu s f,~'I':IJ~)~~\O slvaka !h ~?svJcsno odabire. Pi-

Ob''c;, '1'"', ~,' ,,' ena, ';;OSC 1 OCIJU.

OS?bamal~~On;epr~;~~:b~j~I~~J~n1: ~~~~ p~yebn~t b~jiti ~osu iii ne,Mladim roelto omrn koje imaju sijedu kosu Pn '{ ,0 ~ s~ s allJi,ffi. to preporucuJe, na-obojena k05a moze da cioprines~ Ij~po~n ~r~i~n~')~~ij~r:fi~~~~~ko i frizure,

5.3.3. Boja kose i sminka

Sv~ka bc:ja dohija na intenzltelu ako ored " , " ., s1-nu bOJu. SVljctla kosa 1"zgJedac'e S"j' tl" P k vIlJe P~)Std\ Imo nJoJ kontra-b '. C IJe a"o zena 1m' t h r' ,

0, r~q.po, p~n·~d svijet!e hoje haljine jzgledace~larnniia 0 <:l, .. a~n~ _ a )lnu, 1 na bOJU odJecc nego 1 na bOJu lena, odnosno sminke.· vo sc nc 0 nus] sarno

111

Osnovni zadatak sminke je da prikrije odredene nedo~tatke na lieu, da popravi neke dcformaeije, da istakne prirodnu finoeu i Ijepotu pojcdinih erta i dijelova Iiea, da spoji bore u harmonicnu cjclinu, da uskladi lice i [rizuru, kao i garderobu, dakle, cjelokupni izgled.

Srninka ima cudesnu mac, ali pod uslovom cia ~e tacno zna sta se zeli ispraviti, sto se zeli prikriti iIi naglasiti. Da bi se postiglo ono st9 se ocekuje od sminke, ona treba da bude prirodna, diskrelna i neupadljiva. Sminka treba da odgovara tipu zene. odijevanju. koZi Iiea, obliku frizure, pa cak i boji kose.

Zenama sa svijetlom kosom odgovaraju svijetle. prirodnc boje. Nije preporuCljivo da se za sminku llpolrebljavaju jake izrazajne boje, jer bi njiho· vo njelno lice izgledalo grubo i upadljivo. Najbolje je islaCi iIi naglasiti pri· rodnu svjeiinu liea. Preko heme na obraz nanijeti tekuCi svijetli puder. lzbor ostale}minke zavisice ad baje ociju i vlastitog ukusa.

Zenama sa smedom kosom najbolje odgovaraju prirodne boje. Podlo­gom pudera i sminkom treba samo naglasiti boju obraza. Velike promjene u boji mogIe bi narusiti prirodnu harmoniju. Sjencenjc i sminkanje treba izvesti

prema obliku Iiea i boji ociju. Crvcnokose ·L.ene imaju najizrazcniju, upadljivu boju. Obieno, njihova jc

put njezna i svijetla. Za njih treba izabrati boje koje cc se slivati u skladnu ejeIinu. podloga pudera treba da bude svijetlo bel boje. Ostale boje sminke

uskladiti prema boji oCiju i obliku Iiea. Crnokose iene mogu biti blijcde iii tamne puti, Za njih su potrcbne svi·

jetle boje sminke, jer je vee erna boja kose dovoljno (vrda i treba njelniji kontrast. Za podlogu se preporucuje bei . ruzieasta nijansa pudera. Na lice

se moze staviti neSto malo crvenila. U svim primjerima, pravilnim sjencenjem moze se mijenjati i popravljati

oblik lica, za Ciju korckturu sc upotrebljava nesto ruza, ~vjetliji i tamniji pu-

der.

5.3.4. }'rizure po namjeni Frizurom covjck Iako i brzo izraiava te mijenja svoj Iik, izgled. bez obzi·

ra kakvu odjecu ima na sebi. Kosa covjcku daje razlicite mogucnosti cesljanja frizure, tako da se njen oblik prilagodava prilikama i potrebama.

S obzirom na razlicilu namjenu frizura, dijelimo ih uglavnom na dncv­nu, koktel (coetail) i vccernju [rizuru. Ovdje bi mogli dodati jos jednu vrstu frizure koja se naziva umjetnicka Hi fantazi frizura. Ta frizura sluE uglavnom majstorima frizerima da na raznim takmicenjima kroz nju izraze i naglase svo­ju mastu, umijeee i preciznost cesljanja.

Dnevna i'rizura. Vee sarno ime kaze da je ova vrsta frizure namijenjena za dan. U kuCi, u sluzbi i u svim prilikama gdje se zahtijevaju jednostavne lini­je dnevna [rizma je najbolja. Za njeno uredenje i odriavanje ne treba mnogo vremena. Dnevna frizura svojim izgledom mora da se uklopi u svakidasnji zivot i prilike. Ne smije biti izazovna iii ekstravagantna) niti smije biti suvise jednostavna. Treba da daje maguonost da scuz male "popravkc" pretvori u malo svecaniju frizuru. - ~

112

, , I

'I

i 'I I I

ke (O~~kt~1 liizura. To je popodnevna [rizur3 namijenjena za koktel sastan· t I . u a l)me). r::o~olFl~~ upotrebu razliCitih ukrasa od cvijeea, stakla me-a a I vrpcl. Ne smlJe bltl prcvise ehtr' t M ' . ¥'. n~:siljleno,. skladnih i Cistih detalja. Koktet~~~~~a ~,,~ ceslj~a p~~t~tOg~~!lJ.a~:

VI u gave JC posebno naglascna, sto nije usiov. I

T yecernjaDfrkizura je iskljuCivo za izlaske u powriste. na razne priredb I I p;'Jeme. . a Ie. za svecane prilike. Po svom bo' ato . d . e ukrasavanJu, Ima vece ffiogucnosti nego dnevna i kokteY f . m IZVO ?"JU I

kkao 1 kokte! frizura, moze se ('esljati sa dodacima napravIJe~~r~d ~~~~~~~~

ose. V" ',. . I ecernJa tnzura dozvoljava i razliCite hoje kose (kolor Iakovi) koje mo

faJU oc govarail DJenom svecanom izgledu i obliku. -

Fa ta . T . ." ne n t

' ~ ZIk~ I u~Jetmcke frizure sluie za strucni prikaz maJ<storske Vj'Cs'tl' a fIzers 1m pnredbam . t, k . '; ,. "v. , ' -

kose i imaJ' u hnt'lstic . ~ 1 aN:nlcenpma. Ces1JaJu se sa raznim dodacima rna. ( ( , nu V1smu. ISU pngodne za nosenje u obicnim prilika-

ukras~op~~~~d~~~~r~.j:s:a~~?-tazi ~~izura ceslj~ju se sa ~odaci~a raznovrsnih Ov' k'" d" .. ], .'h. kO]lma sc postlZU posebm cfektl na frizuri Iica

J 1 ~ ~raSI , dJU vnJed~ost fnzun tek ako su pravilno ukomponovani na odgo~ \ araJ~e mJesto u k?Sl, te ako imaju sklad sa bojom kose i odjece lurazdj~\J~~stla~i]~feUkr~sa najp;ikladniji su imomi dio kose, ra~djeljak i po·

.. f" 1 lose g JC se mase kose odvaJaJu odnosno odakle potl'C"U I' lllJe nzure. ,1-

5.3.5. Frizure muskaraca

Frizure zena ka kt ",' '1' k' . ... imaju zajednicki eil" ~~ 1~~i~t~~U stl OV1. l~lke, .a~lmetfIJe I rornantike, koji bogatstvo oblika f/ g "klJ pkost, nJeznos( 1 zenstvenost. U odnosu na

, izure mus araea su mnogo Jednosta .. N'V

v ~ •

rakterizira klasican i romantican stll' Kl . ..." '1 'I 'ylllje.,.,. aJc~s~e ~h ka-

t~I~~k rom'm~ican sadriava nemirn~ ob~IL~~~~~ Ifn~fe~k~~ ~~~i'l~~')~ ~ ~fJ~ zura !~ika~~~z~~elbJ:~=~,l dp~gelbsn·\tl netsmlJu,prelaziti okvire. skromdosti. Fri·

N I uno u rnuskosh 1 eleganCIJC

a oc nos prem'! mod . ." . b . . . njiho~ s~r~mn7st i z~lja za ~~~ j~~I~;~:~~~iJ;~ i~~a~:ft~ijo~ fri~~~~~e utiou

£: eel rOJ .rIzura za f!1uskarce dobija nazive od alata ko'ima se iz;ad . a)~rili ~~k ~~n ka,f?Jk?hd maJstora koji lansiraju novo sisanje i frizuru npr H~~~

. mUZle 1 pop-grupa kao bit frizura itd. .

Opisacemo ukratko neke od tih [rizura:

Kare je naziv za sisanje k .. '" ravan oblik sa lagan' . ~Jl:n se post:ze u gornjem dijs:l;-, giave potpuno masinom rnakazama . ,? "I~ao uzemm }VICama [nzure. SlsanJe sc izvodi

" IceSJem.

k ~~iZllra fen ~are. Za ovu frizuru kosa se sisa britvom na rim'erno kI' r:z~~l;~~; ~aFa~!IIJe se oblikuje fen·aparatom i cetkom u obtku Jkarea, :~;

113

FrizlIra ren veine. Za razliku od glatko pocesljanih linija fen kare i modcrnizovani kare, frizura fen velne 1ma razdjeljak sa strane i kosu pocesljanu u polutalas iIi vise talasa. Kosa se sisa i oblikuje u mokrom stanju britvom.

Frizura modernizovani kare oblikuje se sarno makazama i cesljem bez upotrcbe masine za sisanje. Izgled frizure u gornjem dijelu podsjeca na cetku Cije Sil stranske linije pune i poluokrugle.

Frizura bit.lme ave frizure je priliCno zastarjelo, ali je duzina kase koju zahtijeva ta frizura jos uvijek papularna, narocilo kod mladih Ijudi. Zahtijcva neslo duzu kosu i sisa se u mokrom stanju britvom, a poslije individualno oblikuje feuom i cetkom.

. lako su muske frizure jednostavnije od frizura za zene, njihova izrada od frizera zahtijeva potpunu preeiznost u sisanju i oblikovanju. I pri ovom paslu nacela estetike ne smiju biti zanemarena.

5.3.6. Frizura i cijela figura Kako frizura utice na izgled liea i glave, isto tako moze utieati i na stas,

odnosno figuru covjeka. Neodgovarajuca frizura visoku figufU zene moze jos vi<e produziti, dok uskladena [rizura maze prividno smanjiti.

Osobe niska& rasta ieIjele bi biti vise, sto je i razumijivo. Muoge niske zene nedostatak vIsine nadoknaduju visokim fnzurama, koje mogu na glavi izgledati kao pravi toranj. Pov?cati.~e fr~zurom .Ie ~eom.a pogreSll?, j~r sc n~l~ rusava skiad lZmedu proporclJa tlJda I proporclJe fmure. BolJe JC nosltl ohucu sa visokom petom nego irnati izrazito visoku frizuru. lako u danasnje daha ekstremni naCin oblacenja, sminkanja i friziranja ne uzbud'uje kao ne~ kad, ipakJ treba paziti da u svemu budu sklad detalja i umjerenost.

USkladivanje frizure prema liku.obavezno treba biti povezana i sa cjelo­vitam pojavom Covjeka. Kad sisanja i oblikovanja kose u razliCite oblike fri~ zure, sklad i ravnateza moraju svakako biti prisutni.

Pogledajma kaka treba da se ablikuje frizura kod sljedeCih figura tijela:

Niski fast - puno tijelo. Za asobe sa niskim rastom i punim tijelom ka­rakteristicne su neproporeianalno siroke linije u predjelu ramena i bokava, prema visini tijela. Sirinu i masu tijela jos vise naglasava frizura sa siroko pocdijanim dijelovima kose sa strane glave. Ovaj nesrazmjer ublazava sc fri­zuram naglasenom u visinu i nesio manje sa strane glave.

! !

S). 41. 42. i 43. Pravilno i nepravilno ohlikovana frizura u odnosu na stas kod osobn: ni.<;ki rust _ puno t\jelo, iiiski rast ~ njeina figura, visok stas - vitka tigura

114

. ~iskifast - njeina fi~llra. Za osabe niskog rasta, njeine figure. suviSe duga raspustena kosa. kao I vlSoke ko:','phkovane I siroke punde djeluju nec­Sl.Cl~<;kI .. J~to ~ak~: Jak? ~ataplrane I slroke fnzure dJe1uju grubo na ovako nJcznoJ flg'-:,fJ. Dl)eIovI [nzure treba diskretno da uokviruju glavu bez suvise Jakog naglasavanp. '

.. _. Z~,.osob~ ,sa n~s~im r~stom j njezno~ fig~r'?f!1 vazi pravilo: frizura ne smlJe ~ltJ premska mtl prevlSoka. Treba da lma IStJ lzgled tdine mase prcma rna,)l tIJc1a. .....

, Vis~k~.i v~tka ~i~nra tijel,a. Za vit"ku, v:~"oku . .Ji~uru frizura trcba da je sto manJe po~~eS).Ja~d ,u .V1Sll1~, a sa Strane Desto vl~e u sl~mu. ~o~ osoba visokog ra­sta treba 1~~Jegd::dtl SUVlse krat~c:, sportske fr~zure, Jef dJcluJu neskladno U od­no~u n~ V~l.~U tlJela. Poluduga lb duga kosa JC najprikladnija pod uslovam da kosa mJe cesIl~?a u vlsok,e komphkovane punde. Raspustena kosa sa blagim UVOJclffia ublazlce vlsoku hguru, a OSlm toga djelovace zenstveno .

. ., Kad estetskog ob~i~ovanja, pozDnto jc pravilo da masa kose mOra pri­~l1Zn~) v da odg::wara m~sl hca, no rnasa kose mora odgovarati i tijelu, odnosno flgun zC]1e. LJepota fnzure sc odrazava u tome kako jc izradena u odnosu na proporClJU hca, kao I na proporeiju i visinu tijela. Kod individualnog obliko­vaoJa fnzure, ovo svakako treba obavezno uvazavati.

ZNATE LI ODGOVORE?

1. Ki~~av tr:-h~.da bllde sklad izmedn }ienosti i n.aeioa ccsljaoja, sminkanja, od'JcvanJtlllZhorIl boje? '

2. Sta se podrazumijeva pod pojmom sWa? 3. ~oje uslove frizura treha da zadovolji? 4. Sta karnkterise svaku frizuru? 5. Na eemu se zasniva stil frizurc? 6. U (emu se odrahlva klasicni stU frizllre? 7. U cemu se odraZava ronumticni stH frizure? 8. U cemu se odraiava asimetricni stH frizurc'!

9. ~alijcI~i 11 svcsku~s~~k: frizllre kJasicnog, romHnticnog i nsimetricnog stilal 10. ~ta uocavamo pazlJlvlm promatranjcm neke frizure? 11. Sta stvaraju raYne, oYalne, spiralne i talasaste linije neke fdzme? 1.2. Gdje se nalaze teiisne tacke frizure? 13. ~ta je yaino Z3 izgled s"ake frizure? 14. ~ta llHglasava prayilno ocesljana frizllra? 15. Sta moie da utice na promjenu izgleda linije frizure'! 16. Kaknl tr:ha da je harmonija hoja izmeou kose i koze (tena)? 17. Knk.'lv llhsnk mogu dn osrnvljIlju rnzliCite hoje kose? 18. Za k(~ie boje kaiemo da Sll neutralne? 19. Za koje boje kazemo da Sll topIe? 20. Za koje boje kaiemo da su hladne? 21. Stn utice nn intenzitet neke boje?, 22. Kojije OSllovni zadat.'lk sminke? 23. Kakva treba da hude sminka liea? 24. Koje boje odgovaraju zenama sa svijdlom kosom? 25. K~je boJe odgovaraju zenama 'sa smedom kosom? 26. Koje boje odgomraju crnokosim zenama?

115

27. Koje boje odgovarajll crvenokosim zenama? 28. Na stu S~ dijele friznre po svojoj namjeni? 29. Opisi duevnu frizurn! 30. Opisi koktel frizuru! 31. Opisi vecernju frizuol! 32. Opisi umjetniCku frizuru! 33. Nalijepi u svesku slike frizura: dnevne) koktel, vecernje i nmjetnicke! 34. Kakvaje u(oga ukrasa u kosi'! 35. Koja mjesta u kosi SH najprikladnija za poshlvljanje ukrasa? 36. Stu karakterizira ftizure mnskaraca? 37. Koje oblike linija frizure naglasava klasicni, a kqje romanticni stH? 38. Nabroj i opisi neke od mnskih frizura! 39. Kakav je lIticaj frizlIre un stns, odnosno figuru covjeka? 40, Kako treha da je oblikovana f'rilura kod osoba niskog rasta (puno tijelo)'! 41. Kako treba daje oblikovana frjzura kad OSOb~1 niskog rasta (njeiml tigura)'!

5.4. STUDIJA GLAVE

Tijclo covjcka iznosi 7/8, a glava sarno 1/8 visine. Glava po pravilu treba da bude u skladu s cijelim lijelom, sto znaci da duzina glave treba da hudc nesto vcca od sedmine visine citavog tijcla. Ukoliko glava ne odgovara ovoj proporciji nedostaci se mogu ublaziti odgovarajucom frizurom.

Glava jc oduvijek kOdljudi bila glavni cilj posmatranja_ Lice i kosa koji su u toj sferi posmatranja, Cine vazan sasLavni dio spoljasnosti covjeka. Kada govorimo sa covjckom, gledamo ga u oct, lice i kosu, a kada ga slusamo, po­smatramo njegova usta.

Koliko je prijatnijc kada tom prilikom kod zene vidimo oei i usne lijepo nasminkane, kosu lijepQ oCcSljanu i urcdenu. Za sminku i lijep izgled, osnov­no je da moraju biti zdrava i njegovana koza, zdrava i njcgovana kosa, zdravi zubi, sVjeza usta i blistave oei.

5.4.1. Lice

Lice je izlog zenske ljepotc_ Na njemu se najvi.<e ogleda karakter ncke lienosti. Licem izrazavamo oSjecaj, bol, tugu, radost i veselje. Koza lica, kao i tijcla je odraz zdravstvenog stanja covjeka, Da bi ono imalo izraz svjezine, ni­je dovoljna sarno lokalna njega, neopbodni su opsta higijcna, zdravo tijelo, bez kojih nema ni lijepog, njegovanog liea.

U sklopu liea su oei. obrve. nos i usta. koji u vccoj iIi manjoj rnjeri na­glasavaju iii umanjuju njegovu ljepotu_

Oei su, bcz svake surnnje, najizrazeniji dio zenskog liea. Onc su pokre­tljive i otlaivaju osjeeanja vise nego i jedan drugi dio tijela. Sreene. sjajne oei mogu najjednolicnije lice da pretvore u intcresantno, lijepo.

Potpuno istih ociju ncma.Ima mnogo razliCitih tipova oCiju kao npr. rna­ic iIi spustcne, izbuljene iii uvuccnc, a svaki tip- zahtijeva odgovarajuce ' pazljivo sminkanje da bi se postigao rezulta!. .

116

l' , , Obrv~ su pri!~d?a zasti,L3 ociJ'u od slijevanja znoja sa cela. Njihov oblik ~aJ~ fos~,~an zn~caJ lzrazu hc.~. Ncuredne obrve mogu da doprinesu loscm lzg,ecbu.hc~. ~rkav.l.ln,?m ~orekcIJom obrva, kao i sjcncenjem oCiju, izazivaju sc pose m utlS~1 ~OJ.I dJc1uJu na estctski izgled liea.

_ Idealm,obhk obrva karakterisu blago, polukruino izduiene linije u s~Jcru pre~a g?rc, sa odrcdenom udaljenoscu izmcdu obrva i oka sto stvara utIsak vednne Irka. '

. __ Ravne. ~uste i tamne obrve, daju utisak ozbiljnosti i odlui'nosti kao i stadnjl IzgIed Irka. Kod korekcije zahtijevaju polukruzno oblikovanje sa nesto liZ 19nuttm va,?-Jsklm lmljama.

k .. Polukru,zne obrve stvaraju utisak naivnosti i mekoce. Eventualne ka­re clje ov~kvlh obrvamoguee je izvrsiti sarno bojom (kreonom)_ k Kraee obrv;o UVljelc umanjuju lice. Ublazenje toga nedostatka postiie se

reonoJ?1, pr~duzavanJern lllliJe obrva. , VIsoke I kratke obrve djeluju komicno, dok kose obrve ostavlja'u utisak

tubznog hea. KorekcljOm treba nastojati da se sto vise priblize idealno~ obliku o rva.

"an'c Vo~oravn~, spoj,enc. obrve ~opl~inose \ltisku ostrine i grubosti. Razdva­J , J rn dlJe:1a,¥dJe se sast.aJu, kao I obhkovanJern u polukruzno izduienoj lini" nagon=, pnbhzavamo se Idcalnoj liniji obrva. Jl

:. c.::.:~ .... . Y~""" ",<

(: h . : : ~ l: I"""" ~, .)

: i <..Q.::. <:~J.:>-, : -:-- Ii/. : \) ,; .. : t ~ !: .~: . . : -: : .. uu~"'-....... ~ .... u .. :

Sl. 44. Izgled obrva za razlicite ohlike liea

_ b . Nos, smjest~n usred liea toliko je upadljiv da mu se mora posvetiti po-se na paznJa Kazu da je nekad'l 'l-k d· b . .. ," -li~' ,,' ( prcvc 1 T, e co 1 pOVljCn nos mogao unistiti clje Zlvotzene. Zah alj - " l' -" - h' ._. - . <-v 'k' . V U)U~l P ashcnoJ lfurglJI, kao I pravllnom naCinu smm anja, mnogl nedostacl nosa mogu se uhlaiiti.

117

lstaknuti dijelovi nasa, !:droke nozdrve, kukast, spicast i prcast nos kori­guju se sjenkom i rasvjetljavanjem. Siri nos maze na izgled da hude tanji aka se sa strana premaze tamnijom podlogom iii puderom. Aka se oei mazu upa· dljivije· nos dolazi manje do izrazaja.

I oblik obrva utiee na izgled nosa. Tako npf. rastavljene obrve stvaraju utisak sirokog nasa, a pretjerano kratke obrve istieu nos.

Pravilno ohlikovana frizura moze ublaziti utisak velikog i istaknutag no· sa, ali () tome kasnije.

Usne kaa i oci odaju karakter covjcka: stisnute i tanke oznacavaju jet­kost, cinizam i garCinu, pakretne i pune - dobracudnost i zivotni optimizam,

1 4-

5

s

SI. 45, Oblik usanu moze neposredno da llticc nn izgled liea

Ljepota usana vise zavisi od ljupkog i plivlacnog osmijeha nega od sa­mog ablika. Ipak, ahlik usana indirektno moze da utiee na izgled lica. Koliko je vazna svjezina usana, 15tO tolika je znacajna njihova linija u adnosu na duiinu liea, aei i nos. Tako ce duguljastom lieu odgovarati usta (,iji krajevi idu nagore, sto se moze jednostavno postiCi sminkom,

lzglcd velikih ~sana moze se smanjiti aka se zacrta tanka linija na unu­tarnjoj strani ispod samog prirodnog ruba, a zacrtani dio se ispuni ruiem za usne,

Nejednakomjerno oblikovane USTIe se mogu vizuelno popraviti aIm sc zacrta linija koja ce biti u skladu s pravilno oblikovanom stranom usne, Ako se zeli vise naglasiti gornja usna, treba povuCi crtu na njenoj vanjskoj strani.

lzvlacenje linija i korekcija usana VIse se pomoeu ruza iii nesto tamnijc olovkc za usne,

5.4,2, RazliCiti oblici liea

Kako postoje razlike u ohliku i izgledu oeiju, obrva, nasa i usta, tako postoje razlike i u geometrijskoj formi liea i glave, Rijetko kada sJeeemo elva proporcionalno ista lika i oblibi·glave. Svaki lik ima nesto svojstveno, karak· teristicno, sto ga odvaja od drugog.

118

, , S obzirom na raznolikost liea posmatranog "anfas l\ razlikujemo:

- ovalni (idealni), - duguljasti, - akrugli, - trouglasti i - cetvrtasti oblik liea.

N ajrjede susrecema idealni a najcesee okrugli, duguI.I' astl i cetvrtasti ahIik liea. '

Kod posmatranja sa Sirane dolazi do izrazaja:

- celo unazad potisnuto, cela suvise visoko,

- celo suvise nisko, - nepravilno oblikovan nos i - mala iii velika brad a itd.

])akle,. prije, oblikovanja lrilure iIi sminkanja, friler mora neupadljivo posmatratl lIk muslenJe, kako hI ulvrdlo nJegove proporcionalne crte i pote­le. Ovose ne odnos! na jJosmatranJe sa~o spnJcda (antas) ncgo i profila. Po. smatranJem glave,~z raz?lh ~glc:va dolazl sc do zakljucka da neki likovi "pate" ~~_ned(~statka kOJl u~iallavaJu he~ od p,ri,blizno ,idealnog, opr. izrazito okruglo he:::, v~hk nos, nes,razmJcrno velIke uS! ltd, OV1 nedostaci ncgativDo uticu nn ~~lhu 1 ras~olozenJc pojedinih It~d~, Narocito osjetljive ljude tjcraju nLl izola­CIJU od ~rustva, te ta~o 1~ se poc~nJu re~,etiti ravnoteza i harmonija U odnosu na okolmu. RazumIJlvo Je da pnroda DlJe mogla nadariti sve ljude pravilno obhkovamm hc;m I glava~. AI!, .zata su tu sminka i kosa! Bila prirodna iii umJ~t~~" ko~a ,ce ouzo pomoc vJestIh ruku frizera i kozmeticara da koriguje u manJOJ IiI veeo] mJen ave nedostatke. '

ZNATE LI ODGOVORE'!

1. Stn glava, kao dio tijela. predstav1ja u izgledu cm:jek.'1'! 2. Kakvih tipova oeiju imn? 3. Kakav nticaj un lice imn izgJed ohrva'? 4. Opisi idealan oblik obrva!

S. Kak .. w utisak ostavljaju nwne, guste i tn.mne obrve? 6, Kako nn lice djeluju polukrlline obrve'! 7. Kako nn lice djelnjll kratke ohrve? 8, Kako na lice djeluju vodoravno spojene ohrve'! 9. K~ii nedostaci nosa 1ll0g11 biti?

10, Knko se koriguje izgled nosa? 11. Kaknv uticaj na lice imaju usne? 12. Kako se vrsi korckcija izgleda usana?

13: Koje obUke liell, promatranog sl)rijeda .(anfas) razliklljemo? 14. Kod posmatranja lira sa strane (prom) koji detalji najcesce dolaze do izrahja?

119

5.5. FRIZURA I SMINKA - KOREKTORI GLA VE I CRTA LlCA

Prilikorn odluClvanja 0 izradi neke fizure, ne treba se strogo obazirati na 10 sto trcnutno diktira model. Frizura treba da budc izradcna individualno, mora da budc svojstvena lieu musterijc. Treba da upoipuni lik i uljepsa nje­gOY izgled kao i cijelu pojavu asobe. Frizer je krealor koji ce utvrditi erie fica i glavc) te na osnovu toga cc da izradi odgovarajucu frizuru.

Vee prilikom ulaska strankc u radionicu, frizer treba da uoci njenu po­javu i 1ik lica. Pred ogledalom kosu treba rasceljavati u raznim pravcima, uz­dizuCi je od liea iii ceSljajuCi uz glavu. Promatranjem lika u ogledalu, kao i sa strana, odrcduje se smjer linlja i karaktcr [rizure, koja treba da upotpuni [ice IDlisterije. Prilikorn toga ne treba zancmariti i zivotnu dob osobe ni profesiju kojom se bavi.

Dobrom i uspje10m frizurom ne mozemo nazvati (mu koja je lijcpa sa­rno kod frizera. Uspjela frizura je nna koja ostaje lijepa i lagan a za odrzavan­je, bez stalne pomoCi [rizera. Svaka zena ie1i imati sto duze lijepo OCeSljanu frizuru. Ako joj sc to ornoguCi, oIlda ce uspjeh frizera biti potpun.

I uloga kozmeticara - sminkcra je veorna vaina. Njegov posaa je znacajan i dosta siozen. Pored njegovanja lica raznirn kozmetickim sredstvi­rna, duinost mu je da kreira lik sminkom, odnosno da istakne svc slO je lijepo i karakterno i da potisne detalje bez znacaja i ncvazne za individualnost oso­be.

Danasnji zakoni ljcpote vise zahtije'laju da sc istakne karakter licnosti nego da se osoba nacini lijepom. Dobra sffiinka jc ana kojarn se postize zelje­ni efekat, ali se ona sarna ne prirnjecuje. Kada se za neku zenu kaze da je do­bra iIi lose nasminkana, to znaci da se njena sminka primjecuje, a to vee nije u redu. Treha voditi racuna da tamna sminka prikriva, a svijetla istice pojedi­ne detalje liea. Usaglasavanjem boja, isticanjem svijetlih i prigusivanjern tam­nih, islikavanjem pojedinih povrsina i "ertanjem" obrva, ociju i us ana, kozmeticar - sminker oblikuje lice zene i cini ga lijepirn, prijatnim za oko. Ovaj posao, ako se uradi sa puno znanja i vjdtine, moze se uporediti sa vjestinom slikanja, dakle, prave umjetnosti.

Mogucnosti oblikovanja liea pomocu sjenki su mnogobrojnc. Zato cerno opisati sarno korekture osnovnih oblika Hea, a sve 05talo se prcpusta iskustvu, znanju i umijecu kozmeticara i .~minkera.

5.5.1. Idealan oblik Iica

To je najpravilniji oblik liea. Jajastog je oblika i njemu odgovaraju goto­vo sve frizute. Taj oblik liea imaju obicno roto-modeli, glumice, manekeni i drugi. Idealan lik susreccmo veoma rijetko. Njegov harmonican odnos se ogleda u proporcionalnoj jednakosti detalja.

Ako na tom lieu povucemo crtu u visini ocij~, dobicemo dvije jednake poiovine. Raspolovimo Ii jos i ave polovine, dObijemo jos uvijek sklad pojedi­nih detalja. Taka vidimo d-a su dijelovi tog lica medusobno harm6nicno i pro-

120

p

''II

')'1 '~ "~I ;i <, '::!i ":~l 'il

!'

'I -{

'i.

I ,~i ;;1 I I :

1 I

/1

';:-I ,,:

I i I , i

I I

~o~ci~n~lln~ p?~ezani .. Ide.alan lik m~z? da .bude sitniji i krupniji. U veCini slucaJcva osobe sa takvull hkom ostavlJaJu utIsak njeznosti i umiljatosti.

~ Mal.a gla,:,a p~dvlaci zenstvenost, prirodnost i eleganciju. Lik kao takav I?~)Ze da, lzgubr sV~Ju vrijednast ako ga uokviruje neka stara iIi slivise !lteska" fnz~r~. Zato :sa vlsoko natapiranim i komplikovanim rrizurama ods1upamo ~~ zelJ~?og ~l"ckta. I~ace, idealnom liku odgovaraj u sve 'lrste frizura, rornan­tlcnog III klaslcnog slIla.

Smi~ka. Za o::aj oblik Iiea, osirn normalnog sminkanja, gotovo da i ne treba ~e.klh korekclp. Aka se o~al"?-o ~ice .. pravi1no osjenci, bice jos ljepse. Pod eCI ~ na v~h brade 1reba namJetl sVJdhJl puder. Ruz nanijeti i razmazati koso~ na Jagodlee, a tamni puder u dubinu liea i ispod brade. Obrve se obicno ~:)JaeavaJu olovkorr:.erne i!i smcctc boje, zavisno od prirodne boje obrva i ko­se. Ol:)Vk~ ~e p?V~a:l u smJeru rasta obrva. Fizionomija idealnog lika maze da bude ~zr~zaJna ~,nJezna, ~a je nepo~rebllo pretjerano naglasavanje obrva. .. ~ S~mk~ us~n~ kad Idealnog hka predstavlja pravilne obline - kOja moze

biU evrsea Ih nJCZillJa.

5.5.2. Dnguljasto lice

, .. Ovaj tip liea ~us~~ccmo u poslu golovo svakodnevno. Obieno ga imaju ~~a~:HJc o~~osno mrsavIJ~ osobe. Izbor ruza za lisne treba uskladiti sa tcnorn i bZlonomlJo~ ~san~. NJcgova karakteristika je da ima izduzcne erte obraza spram uske sume hea.

?~~'nj~ dio lik~ sc ll_e smijeJrizurom naglasavati, posto bi lice tako po-. sta~o ),?s auze~ Sve VISO~O. natapira~e fr~zu~e, ~a() razne pUI)de, iako su lijepc{ pocesiJane, ne prcporucuJU se za taJ obhk hea, Jer kvare izglcd 1ika.

121

(I'" \, .'

S1. 47. Kod dugllljastog oblikalica frizHrll trebH naglasiti sa strana. a nesto slahije u gornjem dijelu glavc

Razdjeljak na sredini glave svojorn dugom linijom izduzuje ionako dug lik, paje u oyom primjeru neprihvatljiv.

Celo je prilicno visoko i njegova visinn se smanjuje mekano poceSljanim siS-kama ili pramenovima.

Obrazi sa svojim vertikalnim linijarna sire i daju oko sebc utisak prazni­ne. Njihovu glatku, dugu liniju i prflzninu naglasavaju partije kase pocesljanc sa stranc ravne iIi unazad. Prazninu tog lika ispunjavamo hogato pocesljanim uvojcima kosc sa strane. Tako se dabija utisak da je lice puna i po sredini siroka. Sa pramenovima iIi siskama na celu, tc slabo naglaSenirn gornjim dije­lorn frizure, lik gubi u svojoj izduzcnosti, sto i jeste cilj.

Sminka. Obrve ne smiju biti p.uvise debele, ni suvise tanke. Moraju biti polukruine, vodoravne linije.

Na (,elo i na vrli brade lreha staviti nesto tamniju podlogu za puder sto skracuje lice. DuZina liea se slri sa svijetlim ruzem nanoknim na jagodice, ko­ji se u smjeru usiju treba postepeno da gubi.

Usta namazati ta1<o da donja usna bude "mesnatija" od gornje. IstD tre­ba uciniti ako je nos sllvise blizu usta.

5.5.3. Okrugio lice

Posmatramo Ii ovaj tip lica, utvrdicemo da je lice po ViSlTIl kratko, presiroko. K tome jos opazamo karakteristicno ohlc, pune obraze. Takvo lice ostavlja utisak obline kruga, neceg snaznog i tcskog. C?vo se primjecuje ne sa­rno u fizionomiji nege) i,cijeloj figuri. Okrug19 lice ne lzgleda z~nstyeno, ncgo djeluje muski, sto ga udaljavaod idealnog oblika. Sa slabo napravljenom fri­zurom, ovaj utisak jos vise dolazi do izrazana.

122

G~r~j~ diD lika mora biti frizurom obavezno nagla.scn. To se postize bo­gat~'poce~IJan?m kos~)Jn ,nago~e. <?ilj je da naglasavanjem gornjeg dijela lika doh1JUmo 1z~uzen o.blrk l:c~. Ukohko ('elo nije previsoko, oSlavljamo ga slo­?odno~. Inace, ~~vlse p,:ceSI.1aI~lm pramenO\1ma iIi siskama na celu, smanju­J~mo nJegov~ VlSlDu. ~o~t~ ?~lllla ohraza u torn prirnjeru dolazi do izrazaja, lIce opet doblVa na svoJOJ VISlDl.

, I I I I I

, , /"' ....... , " , , , ,

I I I I f

I

81. 48. NaglasRvanjem gornjeg dijela Iikll dohijamo izduzeni oblik Hell

Kod izrazito visokog cela iIi cela sa dUDokim zaliscima, kosu treba p?cc:slja~ n~ torn dije]u sa disluetno nabacenim pramenovima, -nikako glat­kIm 1 zahzamm. Sa siranc su moguCi kratki razdjeijci.

~ v~br~zi s.~ pu~i i obli. Usljed toga, srcdina liea dobija pretjeranu sirinu. PC?~eslJ~mrn dlJelovlma kose sa stranc, ova sirina liea Se ne smije nagiasavati, DIJelovl ~ose sa strane neka su sto vise priljubljene uz glavu. l.Jsi, ukoliko ni­su prevclrke, mogu da oslanu slobodne. Kod duge kose, posebno kod rnladih IJU~I, kosu sa stranc treba cdljati u vertikali glatko i nahaceno na obraz. Na­bacenom kosom ~a stra?a, p~ikriva se jcdna cetvrtina iIi jedna treCina povrsine obraza. Taka se hce suzuJe 1 dobiva se utisak izdUZClloa oblika. Glatke forme kose pozadi se osvjezavaju talasima i kovrdiama. b

Ov~k~m na~inom, c~~ljanja p,rividno smanjujcmo sirinu lica i naglasava­mo gornJ1 d10, te !rce pnbhzavamo 1dealnom obliku.

Masa ~osc. ~Od okrugl~g .}i,ea mora biti '! jednakoj razmjcri prema lieu. ,K-0sa ne smiJe bltl glatko poceslJana. Glatke iorme frizure djeluju snazno na l(~nako okrugle erte obraza. Kosu treha ceSljati u bla(yim kovrdzama. Kovrdze dJcluju umirujuce) Cine obraz meksim i zenstvenijim. b

Sminka. Obrve treba oblikovati na nJ'ihovoj srcdini lucna, sa smjerom nesto prema gore. .

06 trcb~ ~zduziti ~ezn~tno prema sljcpoocnicama, lakim ertama koje polaze od ~polJnJeg ugla I penJu se prema gore. _

Okrugli oh,Tazi li~:a dj~luju ~revise pljosnato. Takav iztgled ispnivlja ruz nanesen na sredmu obraza 1 tamlll puder lspod jagodiea i nn uglu izmedu oka

123

i nosa. Na spoljnoj strani obraza, pre~a si:iepoocnicama i prema vilici nadol~ je, treba tamni puder postep.eno smanJlvatI. . . ,

Linija us ana treba da JC supn?tna ?kruglo~ obhku. GornJu usnu treba namazaii sire nego donju, koja ostclJC n?~l,? ,~ammJe ~a,?azan~. y. •

Okrugli oblik liea je jedan od naJcesClh. Pr~vllmm D3ClnOrn :'irnl~kanJ3 liea vizuelno dabija uzu farmu i taka se uspostavlJa prava ravnoteza sVlh de­talja.

5.5.4. Trouglasto lice

Trouglasti oblik zahvata dva razliCita lika: Lik sa jako izrazenom bradom i uskim celom i Lik sa sirokim celom i siljastom bradom. Drugi lik se u praks! cesce susrece nego prvi.

Prvi trouglasti lik (kruskasti). Njcgovo ohiljezje je u jako sirokoj bradi i uskom celu. . ' .

Tu je odgledna nesrazmjcra k~ja. ne daj~ sliku meko~e obraza m~l IJup­kosti. Taj lik daje izgled bokserske h.zl?llsmlje. S~ nepravtlno napravlJenom frizurom, ova njegova siaba strana se JOS VIse naglasava.

/'

/ "

SI. 49. Shematskl prikaz nagiasenosti frizure dva razlicita trouglasta Iika

Gornji dio lica se ne naglasava jako kao npI. kod okruglih obraza. GIav+ ni ake~nat je sa strana, U prcdjelu ~lj~pooc~ic,a. . ""

Celo je povczano sa sljepoocmcama 1 lIme ,se pravl us~a povrslll~, k~Ja odstupa od sirake povrsine brade. Ova nesrazmJera se ublaz,ava pQk!lVCmm celom (siskama), koje ispunjavaJu prazm prostor oko slJepooemea. Slske mo­gu biti strogo pocesljanc iIi sa kratklm razdJclJkom sa strane. Ukolrko to lZ­

gled dozvoljava, srcdina eela moZe biti.i slobodna, a k~sa treba da.Jc pocesljana unazad sa partijam? kOJc se lrJcvo I desno vraeaJu prema slJc­pooenicama i svojom punocom Ih lspunJavaJu.

Brada- obicno ima jake vilicrie'Kosti sa istakmXtiin i grubiI? ertama~ Ovaj nesklad se ublazava ndto duzom kosom nabacenom.na obraz I bradu sa unu-

124 .i

I

trasnjim smjerom. Na taj naein lik u tom dijdu se ublaiava, a jake vilice po­staju nesto njeznije.

Sminka. Obrve u zavrsnim linijama treba izduiiti, eime se i lik u gor-njem ~ijelu siri.

Celo OC izgledati sire ako se sa strana nanese svjetliji puder. Oei se odgovarajucom sminkom povecavaju - izduiuju. Jake, sirokc vilice ublaiavaju sa strana tamnije sjenke pudera. Pravilnim nacinom sminkanja treba ublaiiti sirake i jake vilice, koje

unose previse dinamike i muskosti u lile, kao i neharmonicnost u odnosu iz­medu donjeg jakog dijela i gornjeg slabijeg dijela lika.

Drugi trouglasti lik (lik srca). Karakteristika ovog lika je dosta siroko celo i mala siljasta brada. Tu je oeiti nesrazmjer izmedu donje i gornje polovi­ne lika. Ovaj ncsrazmjer se otklanja pravilno usmjerenom frizurom ciji je ak­cenat gotovo sa svih strana.

Gornji dio - celo. 1z shematskog prikaza vidljivo jc da gornji dio lika treba da bude naglasen neSta u visinu. To postizemo slobodnim celom u sre­dini i kosom pocesijanom unazad. Zaokretom prema celu kosa se nabaeuje na lijevu i desnu stranu. Jos bolji efekat se postiie poludugom kosom sa stra­na i kratkim razdjeljkom na sredini glave. Kosa sa-strana se ceslja prema dol­je. tako da pokriva uglove cela i njegovu sirinu.

Brada. Siljatu, malu braliu sa strana treba uohiriti i ispuniti bogatim di­jelovima kose poceSljanim u uvojke i pramenove.

Prilikom siSanja kose nakratko, sa strana treba obavezno pustiti nesto duzu i bogatiju kosu. Njenim oblikovanjem ispunjavamo i manje naglasavamo donji dio lib.

Sminka. Obrve treba da su usmjerene i zacrtane nesto prema gore. Ravna linija obrva ne smije da bUde, jer bi sirila ionako vee slroki gornji dio lika.

Sirina rela se suzava, aka se sa lijeve i desne strane nanese nesto tamni­ja sminka,

Kod srcolikog oblib liea crvenilo treba nanijeli visoko na obrazima. Pomocu tamnijeg pudera siljatu bradu je mogut'e uciniti nesto sirom ako se zatamni njen donji dio.

Praporcijc izmedu gomje i donje polovine lika ublaiuje pravilno nasminkano lice, koje treba da prati i odgovarajuca frizura.

5.5.5. Cetvrtasto lice

Kod ovog oblika odmah upada U Oel to da lice sa strana 1ma suvise oko­mite i ostre crte, CeJa i br~da su dosta siroki. S obzirom da lieu 1tl6"taju dati meksi izgled, njih obavezno-Ueba korigovati. .

125

SI. 50. Kod cetvrtflstog oblika liea veoma je vaznn (If! friwrn bllde nagbsena nn gornjem dijelu glave iii da bude pocesljann asimetricno

Gornji dio. Zadatak je da se to lice sa pravilno napravljenom frizurom sto vise priblizi idealnom liku. Zato glavni akeenat frizure treba da bude na gornjeJIl dijelu glove. To postizcmo kosom pocesljanom nagore.

Celo, ako nije previsoko, ostavlja se slohodnim. Kod velikog eela moze se napraviti sa strana razdjeljak, a kosa poceslja blagim, ovIaA nabacenim pra­menovima. Taka pokrivamo zaliske i uglove cela.

Obraz i brada. Njihovu vertikalnu liniju isticu ravan ili kovrdZast oblik kose, pocesljanc bogato sa strane. Tako se jos vise Daglasava sirina lika, a lieu daje ostar izraz. Radi toga, nikada se De smiju praviti frizure ciji je oblik pocesljan sa strana prema spolja iIi prema unutra~ Kosa ·sa strana se oblikuje unau'1d i ne.sto nagore. Ukoliko usi nisu prevelike i ne strse - ostavljaju se slo­bodne.

Kod cetvrtastog oblika lica mnogo bolji efekat sc postiie 3simetricnim nacinom cesljanja fIizure. Jedna strana frizure naglasena viAe od druge oduzi­rna lieu strog izgled. Daje mu interesantnost ne dozvoljavajuCi da njegove sla-be strane dodu do izrazaja. .

Sminka. Obrve treba da budu umjereno polukruzno oblikovane, ni su­vise kratke ni suvise lucne. To lieu daje mekSi izgled.

Rul: treba staviti na sredinu obraza, a tamni puder pod oc; i pod jagodi­ceo Treba ga razmazati smanjujuci koliCinu prema nosu i vilici, dok prema usima ga ne treba mazati.

Na jace izrazenu hIadu treba nanijeti svijetli puder, a sa strana DeSto tamniji.

Zadatak smjnke je da ublaii ostrinu lika i da ga pribliii njeznijem 1

ljepsern izgledu. Sminku treba da prati odgovarajuca frizura, jet ohjedinjeni daju rczultat koji jc potpuniji.

5.5.6. Izgled lica iz profila

. _- Lice glcdana: sa str·ane daje i otkriva potpuno drugaCiju sliku lika, i nju najlakse opaza drugi posmatrac. Isto kao Sio posmatran lik "anfas". tako i iz

126

Ii profila }ik ima s;oje erte koje ga uljcpsavaju iIi kvare. OVdje osabito daJaze do IzrazaJ3 nos, celo, brada i usi .

• v ~l~~iS~ visoko .c:lo djeluje oa yosmatraca kao neka bladna povdina ne p: uzaJucllllkak~u nJcznost. Takvo celo ponekad ima i duboke zaliske, sto sve sk~pa s,tvar~ ,los ~tlsak. ?va~av JZgled Clne ruznirna sve one [TizuTe koje na­~Ias~v~]u Vlsmu cela. v N"e,gatIvne crte cela sc skrivaju tako da visinu cela ~kracuJemo kosom poecslJanom nadolje. Ovakav nacin ceslJ'anJ'a oplcmenJ'uJ'e cdo.

SI. 51. Profilni izgled lieu sa visokim celom i jakom naglasenom bradom

Suvis~ ni.sko ~elo ~,aje izg1ed zgnjcccnosti j stvara veliki konirast iz­medu g~rnJeg 1 d~nJeg d~da liea. Glatka i ullazad poi'esljana kosa. sa osta­v~temrn IiI" dJel~mlcno p~knvemm uhom, djeluje jos slabijc, naglasavajuCi jos VIse malo celo 1 nesraZillJer. '--.--

. Iz~led kra!k?~ cc:1a sakrivamo pramenovima1 cesljajuCi kosu nesto vise 1Zl1ad nJega. PoceslJam prameno'.:i na celu odaju ;rtisak kao da se ispod njih klltC ?-?fT?alno, ~,ne msko, m~lo celo. Gorn]II bocm dijelovi kose sa pravilno poeeslJ3mm partlJama ostvaruJu proporeionalni izgled lika.

'V Brad"a. ~elik~ ~rada obicno im~l jace izrazenu vilicnu kost, koja djeluje ?uvlse s?a~no ? .rnuskI, ~osebno aka Je garnji dio lika slabiji. Zato se izrazito Jak dOTIJl ~lO vlhce (~drazava na stetu gornjeg.

. Ova) llesrazl1lJ~r uskladujemo cesljanjem kose prema bradi sa obavez-::::ill I?oknvanJe~ USIJU. Zato Je sa strana potrebno neSto duia kosa. Prjlikom SISan]a kose ova] momenat treba ohavezno uvaiavati.

. ~os .. Klasic~i ~)blic~ ~osa su:. mali prcasti, veliki, siljasti j kukasti-orlov­s10. SVI ~vII~abroJ,am O?hCI ~()~~ ~~lzurom se manjc. iii viSe naglasavaju .

. Pre·ash. ~c:s Je ,naJm~nJe lzrazajan. Djeluje·'··um)ljato i simpaticn-o. Imaju ga loto-modelll manekelll. Odgovara mu gotovo svaka ffizura.

127

Izgled siljastog nosa se ublazava pocesljanim partijama kose oa obraz u

obliku siljka. . . I'· I' ". "Vto znaCi tal't Kukast nos se ublazava linijom kOJa Je SIena lilIJI nOSd, S" -(-

sam iIi polutalasom.

Sf. 52. Profilni izgled lica sa niskim celom i malom bradom

Dobre izabrana [rizura moze dn u~lazi utisak veli~og i i~takr:lUtog ~osa. Kod profilnog prOmalranja liea, ako Je nOS ,predug~eak" dlzanJ~m !lilt vecavanjcm mase kosc, odnosno mtglasavanJcm IllllJC fnzure oa potl J U uspostavlja se ravnoteza. . v' 1'1 '. , _

Svi ovi ablid nasa mogu aa dodu do lzr~zap, posehno aka 1,5 lmd upa drivo na nuto celo i bradu unazad. Gcomelfl]skJ.gledano,oyo moz::moJup:).~

Jd'l' 'a gkockom kOJ'" J'c postavlJ'cna na vrhu. Kod ovako ncharmon~cnob.ccld re lIS '" . 'I l bl' ,':, 'l.IDO ISPUlll'W3-i brade nos postaje velik i izr~,:aJa~. Ovu nepraVl !lOS ~,aza~(, ~"v ',-(

, "~l ,', IOvI'l1'm uvoJeima I kosom u donJem lhJelu hka poeeslJanom JUCl ce 0 Ja~lm va (. prema brad!. , I' "", ,'" . s

KorigujuCi celo i braduj istovremcno smo kongova 1 SUVlSe lzrazem no,.

5.5.7. Naocari i oblik Iica Mnage zene se razocarajll ~ada s,3zI?-aju da tre:::~a ,da nose ~aocare. ,Ra­

zocarenje dolazi zato sto smatraJu da ,ce l~ pokvantl IJep(~tu- Zalo ne~~. (~f n·ih nose naocare u torbici i upotreblpvaJu ih sarno .kada Ih neko n~ VI t 11

k~da bas moraju da ih upolrijcbe, To je iz zdravslvemh razloga pogresno. ~t() se tice estetsklh razloga, t~eba napo:nenutl da v~an~s nO,se n~o~are ~ om. O~l ih ne trebaju. To dokazuJc da naocare, naroelto dko su pravllno lzabrane,

mogu biti ukras liea. , , , ' ' . Izbor okvira naocara. Da bi naocare ujedno konsttle 1 bll.e ukras heu,

treba izabrati pravilan oblik i boju, okvira, Oblik naocara odablfe se prema obliku liea, a boja okvira prerita bOJl ko~e 1 ten a:. ' v .

Svjctlokose zene treba da se odluce za sVIJellu, nJezn~ bOJ~: a t~~J?-(:I(()­se za tamniju boju ok:vira za na.o~Jlre. Uopst~ re.~e~o, ta:mm, sU":,l~evldIJlVl :?,­movi ogrubljuju lice dok· svijetli, bez obzlra na !llaSlVnost, CIlle crte hed meksim.

128

SI.53. Geometrijski oblik liea utice i na pravilan izbor oblika naocala

Hannonija boje kose, tena i naocara, kao i oblika lica i naocara, omo­gucava Ijepotu izgleda zene. Zato pogledajmo kakav oblik naocara je naj­primjereniji za sljedece oblike liea:

- Cetvrtasto lice zahtijeva okvir koji ce biti na rubu oblikovan nesto prcma gore, da razbije pravilnost crta fica i odvrati paznju od prejakih celju­snih kostiju. Iii, naocare trebaju da budu siroke koliko i sarno lice. Gornji dio okvira treba da je ravan, a zatim se na obrazima okruzuje i tako prekriva jake jagodice. Velicina naocara skriva ostre uglove liGt

- Trouglasti (sreoliki) oblik lieu zahtijeva naocale !eplirastog izgleda, Okvir treba da bUlle tanak i svijelle boje da nc bi lfjelovao preteSko i da ne bi prasirio i tako sirok gornji dio liea,

- Duguljasto lice je vise izrazcno u visinu, a manje u sirinu. Tom lieu najbolje pristaju naocari tankog donjeg okvira, sa veCim slaklima. Gornji rub okvira trebao bi da bude neslo deblji, kako bi lieu dao ravnoleiu,

Okruglo lice ne lrpi debele okvire, oblika kruga iii pravougaonika. Ok, vir treba da bude nesto rastegnut sa naglaskom sa strane.

- Ovalno lice jc najidealnije, za njega ne treba nikakav savjet prilikom izbora naocara, jer mu odgovaraju sve vrste ohlika.

Frizura i naocarc. Prilikom odredivanja i oblikovanja linije frizure tre­ba stranku zamoliti da stavi naocarc, kako bi oblikujuCi frizuru mogii uzeti u ohzir i njihov uticaj na ohIik liea. Sarno se tako linija frizure moze prilagoditi cjelini, koju sacinjavaju lice i naocare.

Lik osoba koje nose naocare, postaje sam po sebi interesantan. Naoi'are dijele lice u dva dijela: gornji i donji dio. U poredujuCi ih, dolazimo do zakljui'ka da je povrsinski donja polovina mnogo veea ad gornje, Ako je celo pokriveno siskama iIi glalko pocesljanom kosom, lice izgleda kao zgnjcceno. Naocare daju lieu strogi jzgled. Ovaj izgled se ublazava, pored iza­branog oblika naocara, prije svega j pravilno oblikovanom frizurom. Frizura osobe sa naocarima treba da je u gornjem dijelu lika neSto vise naglasena. Tom prilikom treba izbjegavati strago pokrivanje cela, Kosa se sa strane ne smije cesljati unazaci: nego prema celu u lakim. i bogatim pramenovitna. Kod osoba sa naocarirna treba izojegavati komplikovane oblike frizura.

129

Sminka ociju i naocari. Potpuno pogresno je misljenje da su oei iza sta­kia naocara sakrivene i da ih ne treba sminkati. Upravo suprotno, oei SU sa naocarima dobile okvir kao sliku, zato jos vise skrecu paznju promatraca.

Prilikom sminkanja treba paziti ne sarno na boju oCiju nego i nR boju okvira. Ako su oci i okvir naocara tarnni, sminka treha da bude svijetla da hi oko bilo jasno. Ako su oei svijetle, onda treha sminkatj upravo suprotno. Po­seban izraz oCima da.1u i izgled i bo.1a trepavica, koje trcha prernazati tusem, kako bi izglcdalc slo guscco

5.50S. Oblikovanje kose na vratn

Vrat se moze shvatiti kao most koji povezuje glavu s tije\om. On na ne­ki nacin dajc proporciie figuri tijela, zavisno od duzine i naCina povez3nosti s ramenirna. Cak iako v·rat nije dovoljno dug i vitak, sarno drzanjc glave i vrata te odgovarajuca frizura i izrez na haljini mogu pospjeslti opsti utisak.

Kako oblici liea zahtijevaju razliCite frizure, tako i ohtici vrata zahtijeva­ju odgovarajuci obltk i izgled kose, koja sa cijelom frizurom ublazava nc­srazrnjernosti dugog iii kratkog vrata.

Kralak debeo vrat je po svojoj horizonlali dosla siroko Neproporcional­nost izmedu njegove sirine i visine naglasava se jos vise frizurom, ciji jc oblik okrugao, pun i sa stranc sirok. Ovo jos vise dalazi do izrazaja ako je kosa nn vTatu sisana u ravnoj liniji.

Sl.54. Ohlik vrata znhtijeva odgovarajuCi ohlik izgleda kose

130

Kod kralkog i debelog vrala kosu lreba sisati na vratu i oblikovati 0-

~alc:.,u obhku klm~-, a fnzuru nagl,?siti U .l{ornjcm dijelu glave manjc siro~m P~~~lJ~~a po stram. Na ovakav naCln postIic sc optick] dojam kao da je vrat UZll VIS1.

_ Uzak, du~ '\.ra~:.,a osism~om ?bli~o.vanorn kosom u klin i naglasenorn fri­ZUr~)fil nagore JOs .V1se dal?zl d~.lzrazaJ~ ~s!ika 54). Pravilna frizura za dugi, USkl vrat treba d~a Je u danJem dlJelu paceslJana puna, u polukruznoj liniji. sa eventualno lzbacemm pramenovlma kase prema van.

ZNA'fE Ll ODGOVORR?

1. Prilikom obliko"nnja frizure, cemu treha obratiti posebnu paznju? 2. Za koju frizuru kaieulO da je dohra i uspjela'? . 3. Za koju sminku kaiemo daje dobra? 4. Opisi ideillan obUk lieal 5. Knko treha naglasiti obrve kod idealnog lien? 6, Kakvu treha da je sminka za idealilll oblik Hca? 7. Kakve su karakteristike dllguljastog lica?

8. Kakva frizllra odgovara, a kakva ne oclgovara dllguljastom oblikuliea? 9. Kalwa treba claje sminka za dugnljasto lice?

10. Kqje Sll karakteristike okruglog oblika IiC!l?

11. Gd.ie mora hiti glavni akcenat friznre korI okrnglog oblika liea? 12. Kako djeJujll glatke forme frizure nu okruglo lice? 13. Kilko treha oblikovati obrve korl okrllglog liea? 14. Kakv~l trcba duje smink.'l za okrnolo lice" 15. OpiSi karakteristike trongiastog olliika li~! 16. U cemuje ohiljezje kruskastog oblika liea?-17. Kuk"a treba da .Ie sminka kod kruskastog oblika liea'? 18. Kakva.ie karakteristika sreolikog oblika liea? 19. Kako treha ohlikovati ohrve kod sreolikog lica·? 20. Kakva trebn da je smink.'l kod srcolikog oblika liea? 21. Kak"e su kllrakteristike cetvrtastog oblika liea'! 22. Koja friZltrn odgovara cetvrtastom obliku lien? 23. Kako trebn oblikovnti obrve kod ceh'rtastog oblika liea? 24. Kakva sminka treha da je za cetvrt.'lsto lice?

25. Kako se frizurom koriguje suvise visoko celo, a kako nisko celo? 26, Koji SII kJasicni oblici nosa?

27. Kakvim se Iinijama frizure sa strana ublazava izgled siljatog nosa'? 28. Kakvim se lillijnma frizure sa straDa ublazllvi.l kukasti oblik nO$I'!

29. ~odl?s~ntraDja profila lika, n kojim momeDtima najcesce dolazi nos do IzrnZH.Ja.

30. Kako treba izahrati ok"ir naocara prema liell?

31. K~ii olITi, naocnra zahtijeva cetvrtasto lice, a koji trouglasto (sreoliko) lice? 32. Koji oblik naocara znhtijeva duguljasto lice, a kqji okruglo lice? 33. Kakav trelm t1aje odnos izmedu naocara i frizure? 34. Kakrw treha da.ie odnos izmedu naoearn i sminke? 35. Da Ii izgled vrata zahtijeva odgnmrajuci oblik kose?

.36. Kako se ohlikuje frizuru -za kratnk i delleo vrat? 37. K~je frizure naglasava.iu dugi i Ilski vrnt? 38. Kakav treba da Imde izgled friznre za dugi, lI~"'ki wat?

131

5.6. OBLICI LICA MUSKARACA I FRIZURA

Zenski lik trcba da izrazava njeznost, dok muski treba da iroa izgled CVfsce fizionomijc. UporedujuCi likove :lena i musicaraca dolazimo do Z3-ldjucka da u njihovoj geometrijskoj formi nema bitnih razlika. I kod muskog lika postoji idealan oblik liea Cije su proporcije uskladene. Tom liku se pn­druzuju i os tali kaa: okrugli, duguljasti, trokutasti i cetvrtasti.

Kod profilnog promatranja, izgled Iiea moze da bud~. sa vel~kim, istak~ nutim iii malirn nosem) visokim celom i rnalom bradom III kratkim celom I

istaknutom bradom i sl. Ukoliko lik ne posjeduje idealni oblik. treba nastojati da se pravilnim sisanjem i oblikovanjem kase sto vise priblizi idcalnom.

Idealan lik. Ukoliko nema manjka kose. ovom liku odgovaraju gotovo sve frizure sa razdjeljkom po srcdini iii sa strane, glatke, valovite iIi kovrdzaste forme. Ked izrade frizure treba jedino obratiti paznju na propor­eionalnost izmcdu povrsine liea i mase kosc. avo pravil0 vazi i za sve ostale oblike lica.

OkrugJo lice. Okruglo lice karakterisc siroka horizontalna linija, punib. okruglih obraza, sio fiU daje snatan izglcd. Da bi se umanjio ovako jak izglcd liea, a lice priblizilo idealnom, poirebno je frizuru naglasiti u gornjem dlJeI~ glave. Frizura moze biti i sa razdjeljkom koji ne smije lezati suvise nisko. Dl­jagonala razdjeljka uCinice siroki oblik Iiea nesto uzim.

Dnguljasto licc. Za ovaj tip Iiea karakteristicno je da ima veoma kratku sirinu prema nesrazmjernoj visini. Ova lieu daje izgled izduzenosti. Zadatak pravilno oblikovane frizurc je da visinu Iiea nesta skrati i po mogucnosti sa strana fieSto prosiri. To se postize nesto duzorn kosom sa strana iIi nisko pocesljanim razdjeljkorn iIi polurazdjeljkom. Frizura u visini ne smijc biti na­glasena.

Cehrtasto lice. Po visini i sirini ovo lice ima dosta siroku povrsinu koja ostavl;a utisak ostrine i grubosti. Ove negativne osobine jas vise naglasava 1'ri­zura s'a dijelovirna sa strane, paceSljanim u sirinu i manje naglascnim gornjim dijelom.

Frizura za cetvrtasti lik mora biti naglasena visc u visinu, sa tijesno pril­jubljenim dijclovima.sa strane. Ukoliko lik posjeduje zaliske. preporucuje se cesljanje razdjeljka sa strane. Razdjeljak tj. kosa omogucava prckrivanje zall­saka, a dio kose koji prelazi preko cela smanjuje njegovu sirinu i visinu. Tako se ublazuju grube crte i lik priblizava neSto idealnijem obliku.

SJ. 55. Pravilno osisana i oblikovana kOSH vrsi korektl.lru izgleda glave

-132

Trouglasto lice. Ovaj tip karakterizirajll dvije razlicite forme lika: kruskasta i oblika srca.

. Prvi .lik jrn~1 izrazito siroke ostre linije donjeg dijela, dok je gornji dio hka, 1I pre?-Jelu sIJep.oocn~c~, fieSta uzi, sa uOCljivim prazninama sa stranc. Ov,,~ pr~zmne tr~ba lspumtI nesta duzom kosam, a kratku sirinu cela pro­dUZltl nrsko razdlJeli.enom kosom, pocesljanom djelimicno na celo iIi blago u stranu. U gornJem diJelU. ffIzura treba da bude nesto vise naglasena.

. . - Dru,gl Irk l:na suzen donji i prosiren gornji dio tlzionomijc lica. Donii dlO lIka oblcno J;'}ilJast u oclnosu na ~c:rnji. Ovaj nesrazmjcr ublazavamo vi­~o~lm, kratkIm slsanJem 1 tlJesno poceslJanom kosom sa strane. Moguce je ceslpnJe kose na polurazdJelJak, na stranu i nesto vise u visinu.

Pravila 0 tome kako treba oblikovati frizuru i obrvc nasminkati lice izabr~ti obl~k .naocara i ?~. nikada se ne smiju primjcnjivati doslovce. Savje~ ~taI?- ce struenpk svaku vfr~zu.ru, kao i sminku, individualno prilagoditi lieu po­Jedme.osobe .. Za tuvp~znJu l.~rud .stranka ce mu hiti zahvalna, jer ce uvidjeti da savJete daJe strucnJak, kO]1 svoJ posao ne obavlja sablonski, ncgo se prila­goduJe potrebama i zeljama lica koja usluzuje.

. I!: ~veg~ do s~da opisanog u vezi s estetikom frizuTe i sminke, mozerno zakl~ucltl da Je oblIkovanje frizure teska, I.e da trazi dosta iskustva i snalazlji­vOS~l. ~o .narn to uspijeva u s~islu osnovnih pravila 0 proporciji i hannoniji obltka 1 bOJa, onda s pravom sttcemo naziv majstora [rizera ili esteticara smin-kera. -

ZNATE LI ODGOVORE'! 1. OpiSi idealan lik mnskarca i odgovarajucu frimru! 2. Oplsi okrllglo lice muskarca i odgovarajucu frizurn! 3. Opisi duguljasto.lice mllskarca i odgovarajucu frizuru! 4. OpiSi cetvrtasto Ike rnuskarca i odgo\'arajucu frizuru! 5. Opisi trouglaste oblike lica muskaraca i odgovurajuce frizure! 6. D~ Ii .na~;de~la t:ravila u vezi frizlIre, obrva, sminke i dr., treba uvijek

pnmJenJlvatt zasto?

133

/, r

11

·.:1 I

Ii ~I ~I

.... 1 .• ···.··1

,

6. TEHNOLOGUA RADA U FRlZERSKOJ STRUCI

Rijec tehnologija sastavljena je iz dvije grcke rijeci: tchnos' (vjestina, spretnast) i logos (Dauka).

Tehnologija zanimanja sc bavi prollcavanjem radnih metoda iii operaci­ja koje u [Tizer~Koj struci uglavnom sJuie za njegu i uljcpsavanje kote liea, glave i kose covjeka.

U ovom dijelu knjige, pri opisu svih radnih operacija, izvrsen .ie opis upoznavanja sa alatom, priborom i materijalom, kno i priprcmom kOflsnika za ohavljanje radnih zadataka.

U tehnologiji zanimanja opisane su sljedccc tematske cjclinc:

1. Brijanjc; 2. Sisanje kose; 3. Njega kose i k02e glave; 4. YOclena ondulacija; 5. Zeljezna i trajna ondulacija: 6. Bojenje i bijeljenje kose i 7. Vlasuljarstvo.

6.1. BRIJANJE

Njega liea rnuskaraca se sastoji od svakodnevnog brijanja brade, upotre­be kozmetickih voda za dczinfekciju i osvjeienje, krema i pudera za osjetljivu i nadrazenu kozu.

Brijanje je osnova frizerskog zanimanja, pod kojim se ne podrazumijeva sarno odstranjivanje dlaka sa brade ncgo j ohlikovanje kose u predjc1u aka uha, ohlikovanje brkova, brade i ohrva. Ove radnjc se vrse veoma ostrim ala­tom, makazama i britvom, a usljed ncstrucnog rada moze doci do posjekotina koze. To za stranku i frizera nije nimal0 ugodno. Usljed toga frizer mOTa da ima lfdohru i laku" ruku, mora poznavati alat, pomocna sredstva za brijanje, kaa i pravilan naCin rada.

6.1.1. Alat i pomocna sredstva za brijanje

Za kvalitetno hrijanje, pored strucne sposobnosti, potrehni su alat i pri­bar te pomocna sredstva za hrijanjc. Od alata i prihora, potrebno je sljedece:

- britve razlicite sirine i debljinc, - ostrila- za britve,

135

_ -cetkica i posudica za sapun, _ platneni ogrtac (salvete i peskiriCi).

Od pomocnih materijala i sredstava) potrebno jc:

_ sapun i krerna za brijanjc) _ srcdstva za dezinfekciju britve i cetkice, - zaustavljac krvi, _ voda za dezinfekciju i osvjezenje liea,

kreme za leozu i puderi, _ papir za nasIon i vata.

6.1.2. Britve Britva se sas10ji od celicnog dijela sa ostricom i ddaca (plasticnog iIi

zasiitnog koji sluzi za britvu kao koric~). v' .' _ •

Bri1ve se izraduju iz cistog kvalttctI?og c~h.ka, a ~azl1~k~Ju. ~c p.0c>0bl.lk~, .. " .. ' d bi" . Za potrebe frizerskog z'tmmanJ3 lzraduJu se cetlll vrste bntvl, Slnfil 1 e Jllll. ..' (" .. 'l'k usl' 'lnj'a

_ Pune, siroke britve imaju tvrd rez, kO]l se n~ saVIJ3 pfl I, om e. II, '_

na Doktu. Ukoliko ovaj rez nije dovoljno ostar, prihkom bnpnj3 p,r~uz:ok.~jC bolan i nellgodan osjecaj. Siroke britve s~ naroclt(:'podesn~ za ~nJ(~nJ~ ~~~,LO duze dlake na bradi. Za razliku od ostahh, pune, srroke bntve sa nagrbljl\ rm rezom se teze ostre. .. .... ,

_ Srednja siroka, uleknuta britva je najP()d.es!,rj" za ,br,rjanjc svrh v~st~ brada. 1ma vrlo tanak i pokretan rez, zahvalJuJucl c~~u se lak~o pnlagodavd svim nejednakostima (neravninama koze), sto smanJuJe moguenost povrede

koze. _ Uska, Wjasto uleknuta brit~a i~a .veoma tar:ak i m~ka~ rez. ~k(~ S.? 't' 'a nokat vidlJ'ivo se saVIJa Za Jako tvrde 1 debele dlake ova bnlva rez pn lsne n , ..

nije pogodna, , ~'" d 13 Sirina britve se oznacava osminarna. N pI. v~/~ .odgovaraJu smm ()

mm, Si8 odgovara sirini od 16 mm i 6/8 odgovara smm od 19 mm.

Sl. 56. Rez britve nije ravall ncgo nHzubljcll

Kvalitet celika britve ispitujemo na ct,,:a naci~a, v ~ ,':.,," x', Ako noktom palea udarimo-po vrhll hS1a hntv~,.~llce se zaguscl1, a!l Clst

zvuk. Sto jc zvuk jasniji, to je britva boljeg kvaliteta.

136

Ako list britve dobro obrisemo, priblizimo ga ustima i dahnemo, kod dobre britve para ce brzo nestati, dok kod slabije nestanak pare traje nesio duz,e vremena.

Ako pogledamo rez britve pod povecalom staklom, primijetiCemo da rez nije ravan, nego nazubljen. Ovi, veoma sitni zubiCi omogucuju brie i lakse rezanje dlaka, Upotrebom, zubici britve se iskrive i istupe, Eritva tad a ne reie, kliie se prcka dlake iii je cupa. Vece zubice na rezilu moiemo vidjeti slobodnim okom iii ih mozemo asjetiti ako rez laguno povucemo preko nok­tao To je znak da sitne neravnine na ostriei britvc treba ispraviti bruiknjcm na kamenu ili remenu.

Pored klasicnih, primjenjuje se i iilet-brilva, koja svc vise nalazi prak­ticnu primjcnu u frizerskom zanimanju. Dok klasicnu britvu prilikom brijanja treba vise puta ostriti, kod zilet-britve se vrsi sarno zamjena uloska noziea (zileta). Za razliku od klasicnih hritv!, zilet-britva ima krace rezilo sa ostrijim siljkom, sto traii poscbnu opreznost kod brijanja da ne hi doslo do ozljede koze. Inace, rad sa zilet-britvom patpuno je isti kao i kod klasicnih britvi.

6.1.3. Ostrila za britve i oStrenje

Za ostrenje britve sluze razliCita pomocna sredstva: zidni i rucni remen i kamen za brusenje.

Zidni remen prii'vrscen je jednim dijclom n:r zid iii neku drugu podlogu. S jedne strane remena nalazi se koza, as druge strane tr"aka satkana od lane­nih vlakana. Koza na remenu se maze mascu_, a traka uljem, koje se dobro

S1. 57. Razliciti remeni za oStrenje britve

utrlja dlanom. Na ovako namazanom remenu izgladuju se vee naostrene brit­ve. Izgladivanje britve iii ispravljanjc zice, vrsi se prvo na lanenom dijelu rc­mena, pa tek onda na kozi. Jednom rukom se remen zategne, hritva poloii na pocetak remena, okrenuta ledima prema gore, a ostricom prema dolje. Iz­giadivanje pol'inje od strainjeg dijela britve prema vrhu, sa potezima odozdo prema gore. ·Kada se _stigne do vrha remcna, britva se okrece i povlaCi odozgo prema dolje.

137

Zidni remen u potpunostl zamjenjuje rnanjl, rueni, koji takod'e na stra~ nicama 1m3 kozu i traku od lanenih vlakana.

Drveno·kozni, rucni ostrac se sastoji od drvene glatke strane, sa jcdne, a sa druge strane nalazi se nalijepljena koza, Obje strane se mazu mascu iIi posebnim pastarna. Ovim ostraeern se sluzirno ~~da je britva nest~ vise tupa. Britva se polozi vrhom i gura prema gore, a poshJe toga se okrene 1 gura u su­protnorn praveu, prema doljc. Ovo povlacenje hritvc vrSi sc nekoliko pu1a uz ujednacen pritisak, prvo na drvenoj, a poslije na koznoj strani ostrila. Ostren~ je hritve se zavrsava sa jos nekoliko poieza na zldnom iIi rucnom remenu.

Kamenovi za brusenje su prirodnog iIi umjetnog porijckla. Poznati p~i­rodn,i, bclgijski kamen je na jednoj strani zuckaste, a na drugoj smede bOJe. Umjetni l;amen izraduje se od staklenog praha, sitnih otpadaka ze1jeza i po­schne vrste cementa. Pomocu kamena se ostre britve koje su izgubile jedno­llcnu ostrinu reza.

S1. .58. Pravilno ostrenje hritve n3 brllsnom kamenu

Ostrenjc se vrsi tako sto na karnen stavimo malo sapunice, vode iIi ne~ koliko kapi ul.la. Ostricu hritve vucemo preko kamena odozdo prema gore, a zatim je prevrnemo i vucemo u suprotnom srnjeru.

Da Ii je hritva dovoljno naostrena, ispituje se rczanjem odrezanc vIasi, laganim povlaccnjem preko nokta iIi opipavanjern jagodic~m pa1ca.

Previse tupe britve dajemo ostracu n8 strucno ostrenJe.

6.1.4. Cetkica i posudica za sapnn

Cetkica i posuoica za sapun se u mnogim frizerskim radionicama jos uvijck upotrebljavaju. Smatra se da je njihovo koristenje nehigijensko. Mora se vrs;ti staIn a dezinfekcija tog pribora, jer sc putcm njih mogu prenijeli neke zarazne, kozne holesti. Kao zamjenu za klasican nacin sapunjanja. neki frizcri koriste sprej, gotovu pjenu koja se utrlja prstima. Ova pjena jc vise higljcn­ska.

Ako se u radionici vee koriste cetkice za sapunjanje, treba da su izradene iz kvalitetnih vlakana, koja ne smiju biti pretvrda niti premeka. Ako sc koristi nova cctkica, za prvu upoirebu treba je obavezno dezinficirati (vidi dezinfekcija pribora i a1ata!). ,

-Pos~dica za sapunjanje mora biti izradena od stakl~, l?orculana, plas.!lke . iii kromiranog metal a, dakIe, rnaterijala koji se moze dobro odrZavati, prati i

dezinficirati.

138

I I I

6.1.5. Platneni ogrtaCi

Prilikom brijrmja, odijel0 stranke trcba zastititi cistim platnenim og~t~c~~m. Pos~!je brija~j.a i pranja vodorn lice musterije treba obrisati cistirn pesklneern kOJI St poshJc upotrebc ne smije koristiti za dru(Ju stranku. Jos holje je ako se upotrebljavaju papimi ubrusi, koji se posJije up~trcbe hacaju.

.. Pesl~iri~i se rnogu koristiti i za stavljanje toplih i hladnih ohloga, prijc i poshjc bnjan]a.

Platneni ogrtaCi i pdkiriCi trcba da su smjdteni u poscbnc ormarice, zastieene od prasine i vlasi.

NasIon za glavu se prekriv<-l papirom, koji treba za svaku stnmku promi­jeniti.

6.1.6. Pomocna sredstva i materijai

Sapun, krema iIi pjena za hrijanjc sluzi za natrljavanje i omeksavanjc dlaka na bradi. To su ohicno blago luznata srcdstva, koja stvaraju hogatu pje~ nu. Pod uticajem pjcne i masiranja cctkicom iii prstima, dlake orncksaju, sto omogueava laki'l'e brijanjc. .

Sredstva za dezinfekcijll hritvi j cetkica se nalaze u poscbnim posudica­rna na kojirna treba da sloji oznaka crvenog kriza iIi natpis "dezinfekcija ll (vidi dezinfekcija pribora i a1ata).

ZUlIstavljac krvi je posch no iZl"adeno srcdstvo oblika siapica ili sibice, koje se koristi prilikom manjih posjekotina koze. lJ slueaju povrede i krva­renja moze se koristiti i prasak za zaustavljanje krvi, koji se drii u zatvorenoj staklenoj bobci. Vrh drvcet.a se ornata sa malo vatc koja se umoei u prasak da bi se zaustavilo krvarcnje. Ranica TIn kozi se ne smije prstima opipavati i drZati da rie bi doslo do inficiranja.

Voda za dezinfekciju i osvjezenje 11ca upotrebljava se posJijc svakog bri­janja. Sapunjanjem i hrijanjern k02:a se llvijck malo nadrazi i postnje osjetlji~ va. Opuihcno kozno tkivo se upotrebom vade dezinficira i adstringira. Antiseptii'ki alkoholni dodaci u vodi vrse djejslvo hladcnja nadrazene kOle ii­ca, sto djeluje osvjezavajuce.

_ j{reme i jluderi su sredstva koja, sc primjcnjuju za osjetljivu, nadr~zenu kOZll lIt na zahtJev stranke. Kreme sc IzraduJu na haZI emu]gemh rnas110ca VI­

tamin,a kao i drugih bioloskih supslanci. PosJijc brijanja 1(Oti vracaju gipk~Sl i elashcnost.

Karistenjem puder a poslije brijanja sprecava se upala koie (vi.se 0 po~ moenim sredstvima vidi u dijeIu "Poznavanje matcrijala"!)

6.1.7. Vjezbe ruku i vjezbe sa britvom

Za rad sa britvorn potrebno je da [rizer ima laganu i pokrctljivu ruku. Prilikom brijanja, gornji dio ruk;e, nadlaktica i poctlaktica trcba da su potpuno mirni. Donji dio treha da su elasticni i pokrctljivi kako bi pokreti britvom po kozi lica bili sto laganiji i za musteriju ugodniji.

139

Brijanje je vjestina koja se stice sarno radom i ustrajnom vjezbom. Ovo posebno vazi za mIadi strueni kadar, koji se tek uvodi u posao i koji jos nema pravi osjccaj za rad sa britvorn. Kod frizera pocctnika zglobovi ruku su pri­lieno kruLi, a ffiisiCi slabo elasticni za one zahvaLe koje zahtijevaju pokreti i vodenje britve.

Vjeibe stieanja bolje pokretljivosti u zglobovima ruku i prsliju kao i cIa­sticite1a rnisica sasLoje se u tome da donji dio ruke nastojimo sagibati sve vise prerna naprijed i nazad, te kruzenjem sake i prstiju. Pri tome mora tIa su po­dlaktiea i nadlaktiea potpuno mimi.

Ove vjeibe ne treba dugo izvodili; njih lreba oesce primjcnjivali. Efekat vjezbi osjetice se odmah kod prakticnog rada britvom.

Nepravilno ddanje, kao i izvodcnje pokreta hritvom pri radu, mogu da izazovu mnage neugodnosti. Razurnljivo je da ucenici frizerskog zanimanja ne mogu odmah poceti brijati, a da nisu savladali osnovni naein ddanja i po­kreta hritvom. Zato jc i potrebno vjeibanje.

Kao prvo, treba uzeti britvu u desnu ruku, zatim je poceti polako na li­jcvom dlanu vuei gore - dolje, i to tako da leda britve idu uvijck naprijed i da se britva prevrce na lec.tima. Poslije uvjezbavanja na ruei, vjczbanje na isti oaein treba nastaviti na zidoom remenu iii rucnom ostracu. Ove vjezbe se od­nose na uvjczbavanja ostrenja klasicnih britvi.

Poslijc ovih osnovnih vjezhi moze sc preCi na vjezbanje pokreta kod bri­janja. U tu svrhu treba koristiti stariju britvu sa lupim rezom, koji radi sigur, nosti prekrijcmo ljepljivom lrakom. Uz nadgledanje iskusnog kolegc iii majstora, treba vrsitl provizorno brijanje bez prethodnog sapunjanja. Cilj ovog oaeina vjezbe jeste da se upoznaj u dva osnovna zahvata:

a) natezanjc koie i b) poloiaj britve.

a) Svrha pravilnog natezanja koze jeste da se dlaCiee isprave, a povrSina koze izgladi. Bez obzira na starosnu dob stranke, koza liea ima mnogo nerav­nina i bora koje ometaju klizanje britvc. Zatezanjem, neravnine se ispravlja­ju, i sto je najvaznije, koso lezccc dlaCice prelaze u ravan, uspravan polozaj.

SI. 59. Zatezanje koie dlaCice dolaze U lIspravan polozaj

N atezanje koie se vrsi pomocu jednog iIi dva prsta, nikako cijclom sakom. Kod natezanja treba paziti da se rukom i sakorn De prckriju oei, nos i usta~ Kod 1!brijanja~' predjela ispod nosa;.-sttanka sc ne smije vuGi za nos, nego se koza, sa fedne i druge strane, nategne sa dva prsta i pazljivo "obrije".

140

fi

I 'K ;~ 'j!

~ ,

'I

! I !

.. b) Kod erovizornoll brijanja, kao i kad pravog, treba paziti da britva uV~Jek koso Jezl Ida, pnhkom lzvodenJa poteza, vrh britve uvijek ide vise na­pr~Jed u blasom luku, a nik~ko cijcla britva odjednom. Kod previse polozene bntve dolazl do slabog, neu]ednacenog brijanja. Dlacice sc sijeku vise u vrha­VIrna nego pri koZi. .Ako se britva ddi suvise okornito njen rez se savija i brzo istupi. Nacin povlacenja britvc, ne moze sc nazvati brijanjem nego strugan-jem, sto je tipicno kod poi'etnika i slabijih Frizera. '

I -----~ ~ ,-_._--- -------q b c

~ T F t J ,

~ + " It" I

Sl. 60. a) NaCin povlacenja hritve, b) nepravilan polozaj britve i potezij C) pravilan polozaj britve i potezi korl hrijanja

Uvjeibavanje natezanja, ddanja i poloiaja brilvc lreba izvoditi tako du­go dok se ne savladaju svi oni zahvati i stckne sigurnost. Za pocetnika je veo­rna n5'prijatan osjecaj da u ruei ima ostru britvu kojom moie, zbog male ncp~.z?Jc, lza~a"tl o.zbIlJn~ "povrede koze. Osjecaj sigurnosti jedino mogu pruZltl stalna v]ezba I praktIcan rad. '

6.1.8. Predradnje brijanja

U prcdradnje brijanja spadaju:

- ogrtanje stranke, - procjena kote i dlake brade, - stavljanje toplih obloga i - sapunjanje.

~a ogrtanje ~tranke, s,e upot:ebljava iskljuCivo cisti, bijeli platneni o~rlae (salvela), kO]1 se pazlJlvo stavI za okovratnik stranke. Ako je okovrat­lllklltCSan, potrebno ga je prsti~a pazljivo povuc; k sebi, pa tek onda staviti ?gnac. Kod z~stIranJa se ne sffilJe mnogo salvete zagurati za okovratnik niti Jako za,tegnutr. Slrank~, ne smije imati osj;c~j gusenja. Ogrtac mora biti do­valJno slrok kako bl odlJclo slranke bllo zastleeno od sapunice.

'. Procjena koie i dlske brade .. Kod oJlrtanja treba neupadljivo pregledati lIc~ slranke 1 utvrdltr slanJe I kvalItet koze, kao I smJer rasta dlaka. Taka na pnm]er;

, '-:; Debela h;za se poznaje P" jednoIii'noj boji tena, cfebljini i salu - lan-, ka koza se poznaJe po krvlllm zlheama koje su vidljive ispod koze. Kod sa:

141

punjanja i brijanja ovakve koZe treba biti oprezan, jer je podlozna upalama i pucanju. .". , ...

- Stara koza sc poznaJc po nahonma 1 horama. Pnhkom bflJaop ,Dve :rfste koze, treha posebnu paznju pokloniti pravilnom natezanju - ispravlJan­JU,

Bez ohzira na Vfstu i k:valitct koze, na lieu i podbratku mogu da budu razni izrastaji kao hradavice, bubuljice iii neka kozna oboljenja, U slucaju da 5(: primijete sumnjivi znakovi neke od zaraznih holesti, ~a.k:ru stranku ne RIDI­

jemo posluziti u radionic1. Obavezno stranku treba uputltlIJe}caru. ." Kod drugih, nezaraznih bolesti kao s10 su npr. akne, posao sapUl1J3l1J3 1

brijanja trcba izvrsiti krajnje oprezno, a alat poslije upotrchc ohavezno dohro dezinficirati.

Stavljanje toplih obloga u praksi se testo ne praktikuje, nego se cini,~a, mo na zahtjev stranke, bda treba bnpl! dcbelu dlaku II! oSJetlJlvu bradu, la, plim oblogama se pospjesuje omeksavanje,dlake i koze, kao i bolja cirkulaclJ3 krvi. Koza sc laksc zateze, a dlaks bolJc reze.

Topic oblogc se primjenjuju taka sto u umjcreno toploj (ne prevrutoj!) vodi kvasimo dva cista peskirica, koja sc ncleoliko puta naizmjenicno mijen]a, ju na lieu strankc. Pri stavljanju pdkirica na lice, treha ostaviti nos slohodan kaleo bi stranka mogla neometano disati,

Pravilnim sapllnjanjem brade postizc sc orncksavanjc kOle i dlakc,. SiC: omogucava Cisto i glatko brijanjc:.be~ bolc;Na ~ nadrazata k~oz~. Neera:il1~lm 1

nedovoljnim sapunjanjem kod bnpnJa se lzaZlva bol, ostecen]e koze 1 bntvc, koja jos vise cup a i kida dlake na \)fadi.

' .. Za sapu~.ianje se m,oie 1?'p0trebljavati ?vrijaCi s?pun.,. krcI?c ~li vee ~o~o­vo lzradene PJene u sprC]-kutl]<-una. Ko.~m~tJcka ,vooa P!"IJC. t~nJ3nJa se n.~ k?­risti u frizerskim radionicarna. Naml]CD)Cna JC za lTICiIVldualno hnJ<:lll.Jc elektricnim aparatima. Sapunjanje bradc se moze vrsiti 01.1 dva Cina: cetkicom iii rukom. Ovi nacini sapunjanja se mogu prirnijeniti pojcdinacno iIi komhino­vano. Prije svakog sapunjanja pc~t~ehno je ob.avez.no oprati ru~e. ~o se. radi sa cetkicom i sapunoffi, U pOSUdICl se napravl uffiJcrcno gusta 1 vlazna pJcna. po mogucnosti sa toplom vodom, Suha pjena se prijc susi: Zato je bolje da jc neSto rjeda i vlaznija: Gotova lzra(lena PJena lZ spreJ,kullJa Ima posebne sul," stance koje vcoma brzo amekSavaju dlaku, taka da nije potrebno dodavanJe vade. Sa cetkicom iIi rukom pjena se nanosi na obraze, aka usta, pod nos, na bradu i pod bradu, U vidu kruznog masiranja treba sapunjati tako dugo dok se pod prstima ne osjeti da je dlaka postala mcka, ,

Kod sapunjanja tIcba paziti da se pjena ne nanese na usi, usta) nos 1

odijelo stranke. Za stranku je veoma neugodno ako pjenorn zacepimo nosne supljine. To-ometa normalno disanje. Isto tako je neugodno da se tijelom na­slanJamo na straoku i1i stolieu. Prilikom sapunjanja, tijelo frizera treba da je u pravilnom polozaju, na odrettenoj razdaljini od tijc1a straokc. .

Pravilnim _sapunjanjem Cinimo da hr\janje hude izvedeno lako. brZ?_.l za stranKU ·uQ:odno. Dohro sapunjanje jc veoma vaino. No trt.~ha zahoravltl na staru izrel~u I1Dobro nasapunjano je pola 6brijana tl

•

142

6,1,9. Brijanje i izbrijavanje

. Brijanjebrade mole se podijcliti u dva radna postupka: brijanje i izbri, J,wanJe. Ako Je pnll radm postupak dobra i strucno izveden anda izvadenje drugog nije potrebno, ,

Svakodnevno brijanje bradc nije nikakva ugodnost za stranku, naroCito a~? se brijanje izvodi ncstruc,n.o .i ?CZ osjccaja. Brijanje je vjestina koja se st?ce s\'~kod,nevnom praksom 111 vJczbama s ciljem stvaranja sto boJjeg i laga­lll]eg os)cea,!a ruke (0 tome sma vee ranije pisali), Prilikom hrijanja treba da s~ garn.J! ~lJclo~rl ru~e (nadlaktlca

v I p~dJakt!~a) pOlpuno mirni, a sarno donji

dID, ruke, (saka I prSll) U pokretu,S;[0.1C donJl dio ruke e1asticniji i pokretniji. to ce bnJanJe bit! za str~nku lagaDlJc I ugodnijc.

, Vee smG rekli do Je za dobro i lakSe hrijanje vainG pravilno sapunjanje, kao I lzbor bntve. All, mtI naJbol.Jc nasapunjana hrada niH astra britva nece koristiti m~ogo, aka ,koza nije dohro zatcgnuta, a britva postavljena u pravi­Ian po]ozaJ. NatezanJem koze dobija se glatka povrsina, a dlake se postave u usprav~n polozaj. Koz.u treba zatezati uvijck na onom mjestu gdje se britva postavlp. ?vo zatez,anJe pvo~rcb.n0 je:: tnkom ::i~clog brijanja iIi izhrijavanja.

~ekh sn:o da ] p010zaJ h,nlvc .1111a ZD(lCa]nU ulogu. Ako je britva suvise okomlto polo~ena, p:ouzrok',;Je ozl]e~u koie i bol. Osim toga, ne brije Cisto, Jer ostaJu krace 1 duze odsJccene dlaCicc. Kod suviik kosog poloiaja britvc, diacice su neujednaccno odrezanc a koza sc ostecuje. Za laaano i siaurna re­zanje dlaka poluokomiti P?lozaj n~jb~lje odgavilra. Brijati ireba ~amo niz dIaky. Zato)c potrel?Do pflJe sapunJanJa utvreliti rast dlake) pa se prcma to­:ne I r~voati. U .prottvnorn, koza aka d.1ake moze sc lako povrijcditi, .sto ce lzazvatl krvarenJc. Neugodnost hlagog krvarenja moze se desiti i kod najbol­jih frizera) dok je kod slabijih to uobicajeno. Tr·eba znati da dlaka na bracii ra­ste nva~oljc, ~O~? prema k~zi. Natezanjem ~oze, dlaka se uzdize u uspravan polozaJ, d?k J~clmv~atczanJ~m dl~ka prel<~zl u suprotan poloz.aj, prema gore. Aka se bnJanJe vrs] nedovolJno ostrom bntvom i u nedovoljno kosim potezi­rna) dolazi obavczno do osteccnja i krvarenja kaze.

Brijanje treha izvoditi u kosim potezima, ili jos bolje, u potezima oblika laganog luka, Sve poteze treba izvoditi II smjcru rasta dlake, Duiina poteza bntve zaVlsna Je od smJcra rasta, kvahtcta dlakc i koze brade. Tako npr.:

- kod meke dlake na bradi, mogu se izvoditi duii potezi britvoffi) - kod srednje jake dlake, srednji, normalni potczi i - kod dosta jake dlake brade, kratkj potczi,

Prilikom brijanja dijelova pod nosom i oko usta, treba biti naroCito oprezan da se koza ne zareze, jer se krvarenjc tdiko zaustavljaJ

Za izhrijavanje je potrcbno bradu opet nasapunjati, a britvLl naostriti i dez~nf~cirati. Za izbrijavanje se obieno upotrebljava uslca britva. Svrha izhrija­vanp .1c da se dlaka odreie sto bliie koi;, Zato je potrebno da koiu stalno natezemo i brijemo sr~4pje dugim potyzima. Kod natezanja koze, dlaka se ?zvdizr: jz ~vog 1.eziSta. a sa njome ~,ok.o.lni dijelovi kaze, k()ji se mogu leod Jaceg IzbnpvanJ3 veoma lako povnJcdltl. Zato britvu ne treba suvlse tvrdo

143

pritiskati uz kozu, ncgo meko i lagano. Izbrijavanje se vrsi na zahLjev musteri-je, uz najvecu paznju i Cistocu: .. ",' "

Kod brijanja i izbrijavanp kota postaJc oSJcllJIva 1 nadra~c:na. :Zbog I?o­gucnosli infekcije koze, treba izbjegavati s:ra ~epotre?na.dodl.nva.r:Ja p~~t:ma pO lieu stranke. Musteriji nc treba do.~adlvatl ne~mJesmI?- p~tanJlma III s1a­vise, voditi razgovor sa drugom rnusteflJom. Za vflJeme bflpnJa ra~govor tre­ba svesti samo na ana najpotrebnije, sto je vezano za rad, jer nlje zadatak [rizera da zabavlja musteriju, ncgo da svoj posao izvrsi brz? i,.korektno. V;o~ rna je neugo~no a~o [riz~r dise i pus~ s~ra~ki u lice. Glavu 1 llJelo treba drzatI na odredenoJ udalJcnostI od stranke I chsatl nn nos.

6,1,10, Brijanje glave

Brijanje glavc, vee nckoliko decenija, je u modi. U.mjctna "c~.la" nekim filmskim umjetnidma donijela je svojevrsnu slavu. rake Je danas flJetkost da stranke ;);de brijanje glave, ipak, nije iskljuceno du, iz bilo kojih razloga, neke od njih zde da obriju giavu. . . ".

Prije sapunjanja i bdjanja kasu na glav~. treba skratlll m~smlcom nn duzinu ad 3 mill. Nasapunjana glava se prva hnJe na vrhu, U predJelu v~~lo~a, redom u obliku kruga. Uvijek se brijc u smjeru rasta dlake, a kod bnlan]a, glavu treba ceSce vlaziti sapunicom.

Ako muslcrija ieli da brije glavu i bradu, treba uvijek prvo obrijali bra-di. pa tek onda glavu. .•. . . ...

Poslije brijanja, glava sc vadam dohro lsperc, POSUSII dezmhClra nekom od kOZlllctickih voda.

6.1.11. Zavrsni radovi brijanja

Poslije zavrsenog brijanja iii izbrijavanja potrebna je lice i bradu lsprati tekucorn vodom, kako hismo otklanili ostatke sapuna i dlac}ca. U poLreba hladne vode prilikom ispiranja djeluje adsLringirajuce na kozu hea.

Upotreba sundera za ispiranje lica je najstrozije zabranjena! Paslije ispiranja koza se POSuS! Cistim peSkiricem (salvetam) koji se od­

mah odlaic za pra~je iii papirnim ubrusom. Ukoliko je prilikom brijanja dosl0 do ostecenja i krvarenja koze, lice treba obavezno dezinficirati losio­nom i kolonjskom vodorn, a krvarenje 1z ranica zaustaviti sredstvom za zau­stavljanje krvi.

Poslije ispiranja liea i brack, za Ijepsi i njcgovaniji izgled kao i smirenje kaze mogu se staviti vruce obloge koje obavezno treha zavrsiti hladnim oblo­gama. Poslijc obloga, kao i nakon svakog brijanja. koiu liea treba obavezno dezinficirati i osvjeiiti sa kolonjskom iIi kozmelickom vodom. Nakon ovoga, po ielji stranke, upotrebljava se krema koju masaiom treba utrljati u koiu. Masazom se postize bolja cirkulacija krvi i prokrvavljenje celija tkiva koze, Od masaze i kreme koza lica postaje cvrsca, elasticnija i otpornija, - _ Sta~ljanjern puilera na lice, nakon' upotrcbe kozmeticke vodc i kreme, pokriva se crvenil0 iritirane koze i postize ujednacena boja tena. Pored toga,

144

puder upija vlagu preos talu od sapunjanja i ispiranja, i lice zasticuje od hlad­nog zraka i prasine.

6.1.12. Oblikovanje brade i brkova

Pojam brad a omacava ispupcenje donje celjusti "lave i dlakavost obra­za. Rest bsade je sazli"it k~d pojedinih ljud'kih rasa. B~ada je u poi'etku ima­Ia Slm?oIt~an zn~ca], a posIt]e se podredila modi. Bogate, pune brade su nosili vehkasl, u~enJacl, ~ornan ltd., a usk~ I zasiljene umjetnici, diplomate i dr. . Pravllno obhkovanom bradom 1 brkovima moguCe je uticati na estetski 'zgled 1 p!omjenu obhka glave. Taka npr. duguljasti oblik liea prividno se sman]u]e slfokom, punom bradom, a siroko lice dugom bradom.

. Pored pune i siljate brade, postoji jos i izbrijana brada. Ta brada se na­JaZl u us~om pasu ispod obraza i podbratka. Dijelovi na obrazima, pod nosam 1 dJehmlcn,? lsp~d US~lCa, .~a? I nayre-?njem dijelu vrata su izbrijani.

~vucene Ja~o(hc¥~ ~h. Jak~ .. lzr~ze~e .~eljusne ~osti moguce je bradom prekntl, pa tako hce uelyltl pUlllJIm 1 p.nbItzno ovalmm. Kod siljate brade, od­nos,?-o ~r.adc kOJa naglasava sarno ~onJllho hea treba obrijati predio ispod ja­g0;lica III sa strana obraza. Br~du , br~ovc oblikuje.mo i skratimo do ieljene duzme. Prelaz ()d ob~lJanog d'Je~~ ~oze do neobn]anog (dlake, rub brade), lreba da bude It]CPO lzveden. Raseesljavanjem Cesljem treba uzdizati pojedi­ne dlake brade i sve strsece dlake makazicama odrczati.

SI. 61. Pravilno ohlikovanom bradom i brkovima utice se na estetski izgJed oblika lica i glave

Za ra;dikU oct nosenja brade,. m~skarci cesee nose brkove razlii'itog obli­~a: z_ao~ruz.ene pr~ma gore ill dolJe)_ sl.1J~te, pune, uske i razdvojene. Prilikom ,zbora, obhkovanp.?rkov~, treba'pazltI na kvalitet i gustcicu dlaka, oblik-gla_ ve I hea, obhkpgod,cmh, cel]ustmh kostiju kao oblik i gustoeu obrva. _

145

Nosenjem bradc i brkova moguce ,ie prekritii neke koine nedostatke i prirastaje, koji bi mogli inace negativno uticati na estetski izgled liea i glave, Izbor brade i brkova je stvar licnog ukusa musterije. Duznost frizera je da pravilnim oblikovanjcm, britvom i makazama, ucini njihov izgled estetski lije­pim i prijatnim za oko.

ZNATE LI ODGOVORE'! 1. Iz cega se sast~ji njega lieu muskarra? 2. Sta se podrazumijevu pod pojrnom brijanje? 3. Nabroj alat i pomocna sredstva 1.a hrijanje! 4. Opisi razI-iCite vrste britve! 5. Koja sreustva koristimo za ostrenje britve? 6. Opisi cetkicu i posudicu 1.a sapunJ 7. Upotreha ptatnenog ogrtaca (salveta i peskirica)! 8. Koja se pornocna sredstva i materija\ koriste kod brijanja? 9. Kakva je svrlm izvodenju vjeibe ruku?

10. Kakva je svrha vjeibanja, natezanja i polozaja britve? 11. Koje sve predradnje spadaju n hrijanje? 12. Kako v!'Simo procjenu koze i dlake? 13. Kako se stavljaju topli oblozi? 14. Kako se vrSi pravilno sapunanje brade? 15. U koje radne postupke dijelimo brijanje? 16. Kako se izvodi postupak hrijanja brade? 17. Kakav je postupnk kod izbrijnvanja? 18. Kako se izvodi brijanje glave? 19. Koji Sll zavrsni radovi brijanja? 20. Detinisi pojam hrada! 21. Kalwv uticaj brada i brkovi imaju na estetski izgled ohiika liea i glave?

6.2. SISANJE KOSE

Poznata je stvar da su se ranije modne frizure sarno oblikovale, dok da­nas kasu najprije sisanjem priredimo, pa zatim prema kroju dadnemo ablik zeljenoj frizuri.

Savremeno sisanje. mogli bismo reCi i krojenje kose, osnovna je podloga svake pojedine linije frizure. Buduei da nai'in sisanja, odnosno krojenja kose. vee sam po sebi oblikuje frizuru, ne smijemo ovaj posao smatrati uzgrednim nego vaznim i bitnim.

Za harmonienost oblikovanja najbolji primjer daje priroda. Aka se ne obreze stablo iii npr. iiva ograda, njihove grane ce rasti unakrsno. te ce izglc­dati neuredno. Tek nakon pravilno izvedenog obrezivanja grana dObijemo dojam ravnoleZc i lijepog estetskog izglcda.

Isti slueaj je i sa kosom. N a glavi eavjeka u prosjeku ima od asamdeset do sto pedeset hiljada vlasi, koje frizer treba primjcrenim alatom i sredstvima te svojirn znanjem i vjeStinom da urecH u estetsko oblikovanu cjelinu- frizuru. Nema sumnje da se svakom obliku glave i liea moze prilagoditi modna frizura ako je,kosa prije toga osisana kako treba. To uspijeva sarno struenjaku koii_ radrrazumno, koji zna "kako i zastoTi taka radio

146

Prije nega sto predemspa opisivanje tehnike rada, pagledajmo koji su sve alat 1 pnbar potrebm za slsanJc kose.

6.2.1. Alat i pribor za siSanje

Za sisanje kose upotrebljava sc slijedeCi alat i pribor:

makaze (obiene i efilir), britve (obiene i zilet-britve), iilet-efilatori, masinice za sisanje, cesljevi razlicitih veliCina, stipaljke, ogrtac i eetke za i'isccnje adrezanih vlasi (pajaliee).

Makaze su osnovni alat frizera, izradene od kvalitctnog gvozda iii i'e1i­ka. Sastoje se od dva uska ostra kraka i dva okasta drZaca cije krakovc na srcdini spaja vijak. '

. Obienih m~~aza ima ~vijc vrste: dugc i kratkc. Duge makaze abicno ka­nst~. inzen za SISan]C, muske, dok kratke koriste za sisanje zenske kosc. Duzma makaza se krece od 15 do 25 em. Za saVr<lmeno sisanje zcnske kose upotreblJavaJu se male makaze, Jer je rad sa njima daleko laksi i bolji nego sa d.Uglffi makazama. Neke od kratkIh makaza imaju na jednom kraku ostrice, sltne male zubice koji prilikom sisanja onernogucuju klizanje kose.

SI. 62. Makaze za rtlZljedivanje kose

Pored obicnih makaza, postoje i specijalne tzv. efilir-makaze. Za razliku od obicnih, ave makaze imaju jedan krak sa normalnim ravnim rezilom a drugi krak Je nazubljen. Ncke makaze opet imaju aba kr~ka nazubljena. Efi­lrr-makaze ne mog~ kosu rezatJ ravna kao ablene, nego rezu sarno pribliino oka 5 do 10% vlasi od pramena koji se razrjeduje. Efilir-makaze pomazu fri­zeru u razrjedivanju jako guste i debele kose.

Kako se k~s~.o;b~~no sisa U ID?kIOrn staJ:juJ.potrebno ih je poslije sis£.ln­J3-obavezno POSUSltl, a po potrebl namazatl-ui]em, kako bi se zastitilc od hrde.

147

Britve i iilet-efilatori. Za sisanje mokre kose j za oblikovanje obrva ko­riste se obiene iIi zilet-britvc. Postoje specijalne zilet-britve, ciji tupi oblik re­zila ima izglcd kratkih zubaca oblika cdlja, ispod kojih se nalaze jcdna iii dvije polovine zileta (nozica za brijanjc). Ovakve britve sc koriste iskljuCivo za sisanje kose.

Pored iiJet-britvi, postoje jos i zilet-efilatori razliCitih oblika, u kojc sc stavlja po jedan, dva iIi tri zileta. Ovi iiIet-eGlatori se prodaju pod nazivom IlsamosisaC'l. Ovak:ve sisace mnogi koriste za kucno sisanje iIi, bolje reeeno, struganje kose. Njihova upotreba povezana je sa obavcznom upotrebom ma­kaza~ jer se kosa sarnO tanji i razrjedujc.

Masinice za sisanje. Do sredine proslog vijeka Ijudi su se 5i5ali pomocu makaza i ce.'Ijll. Negdje oko 1865. godine pojavljuju se prvi put u svijetu me­talne spravc za sisanje kose - masinicc, koje su uvdiko olaksale rad frizerima. Zanimljiv jc podatak da je izumitelj masinice bio Nikola Bizumic, brijacki po­mocnik iz sremskog sela Ncredina. Zbog nerazumijevanja mjestana i nedo­statka novea da svojom rukom napravi masinicu~ scli se 1846. godine u Sremsku Mitrovicu, gdje je postavljen za brijaca i hirurga Dcvete granicarskc regimente. Ova vajna js:dinica sc nalazila staino u pokretu, tako da je mladi Bizumic abisao Italiju, Cehoslovacku, Madarsku i Rumuniju.

Bio je cvrst i odlucan da svoju ideju u vezl s masinicom realizuje. Vrijed~ ni i posteni majstOf, koji je znao Citati i pisati latinski, 1855. godine odlazi u London. Tamo nalazi finansijcra i ubrzo patcntira svoj pronalazak, Nckad 5i­romasni majstor brzo postaje jedan od najbogatijih ljlldi u Englcskoj. Oko 1865. godine masinice za sisanje kose nalazile su se u gotovo svim radnjama Evrope, a nesto kasnijc i u ostalim zemljama svijeta.

Dolaskom u Englesku Nikola Bizumic promijenio je ima u John Smith. Umro jc u Londonu 1906. godine.

Postoje dvije vn;te masina za sisanje kose: [uene i elektriene. Ruene masinice se pokrecu pomicanjem prstiju ruke, Izradene su iz metaia, koji sa vanjske stranc~ 1ma zastitni sloj hroma. Sastavljene su iz devet dijelova:

1. okruglc podlozne oprugc, 2. matice, 3. vijka za regulaciju jaCine opruge, 4.oprllge, 5. vijka koji spaja sve dijclove masinice, 6. okrugle ploi'ice za regulaciju vijka, 7. gornjcg pomicnog rezila, 8. donjeg nepomicnog rezila, 9. pokretnc i nepokretne rucice sa pokrovnom glavom masinice (kom­

pletan izgled masinice).

Prilikom rada masinicom, odrezani djcliCi kose skupljaju se U UllU­

trasnjosti, pa ju je potrebno cescc rastaviti nn dijelove, oCisti~i i po potrebi na- , mazat-i uljem. -

148

" ,

'V Sl~~3: Masinica ,za ~iSanje i njeni sHstaYni dijelovi , vEleklncn~1 rnaSllllca se pOJavlla za vrijeme Prvog svjetskog rata. Postala JC vazna pomocno sredstvo kod sisanja muske kose.

Elektr~cnu m~si?-icu pokrece ill,ali eL ,f!10~or, keji izaziva pomjeranJ'c po­kr~~nog rezlia, }.nasmlce~.~eI?okre~m, ~onJI diO moze biti razlicite debljine, kOla se za :azhclte vrste slsanJa moze ffiljenjati.

. ZamJena ovog dijela moguca je i kod ruene maSinice. Masinicama se dodap! n~stavci v,isine}, 2 i 3 mm iii specijalni mctalni cesalj ad 5 mm, koii kod slsanJ.~ ostavlJa duzmu kose od J mm. Ovaj cesalj se koristi kod prelaza s'a kratko OSlsane kos~na vratu na duzu kosu potiljka iii iza i ispred usiju.

Ra? .sa c:l. .maSInICOm Je mnogo laksi nego sa rucnorn. Prilikom rada tre­ba obratItl pazllJu da su utikac i dovodni kabal u ispravnom stanju_

" ,cesljevi se izr~duiu.!z~ r~zlii'itih materijala: tvrde gume, celuloida, najlona, :O~~VlI~~,_ I metaIa. N?JbolJl cesIJeVl:~ !~rader:i i~ ro~vvine i tvrde gume, dok sc ceslJeVllz metala kOfL~te samo za rasceslJavanJe smletJckih vlakana perika.

Ilffinniiillii!lii!\lm=Hk~Miit &iliMiMi; 24

1:1

./:ii;,mP-

Sl. 64. Razliciti ohlid ccsljeva

149

Frizer pri radu upotrebljava razliCite cdljeve:

- siroki cesalj sluzi za rascesljavanje duge kase. - polusiroki cesalj za sisanje sa makazama, kao i za sisanje i -kracenje

dugc kose, - uski cdalj sluii za finu abradu kose aka uha i na vratu.

Pastajc i ccsljevi od specijalne Iegure aluminijuma. pogodni za obradu tanke, svilenkaste kase.

Svi nabro,iani cesljevi treba da su elasticni, sa njezno zaobljenim vrhovi­rna zubaca i da lagana prolaze kraz kosu.

StipaUke sluze za ucvrscenje odredcnih dije10va kose. U tu svrhu se ko· riste male stipaljke koje iuace sIuze za izradu sestica iIi duge metalnc j speci­jalne plasticne stipaljke.

Ogrtaci izradeni od platna, sintetike iIi najlona sluie za zastitu musteri· je prilikom sisanja. Platneni ogrtaCi se vise koriste u muS-karn, dok plasticni i sinteticki u zenskom frizerstvu, gdje sc radi sa zuatno duzom, mokrom ko­sam. Prilikom njihove upotrebe moze se koristiti papima ovojna traka oko vrata, koja sprecava prodor kratkih odrezanih vlasi. Platnene ogrtace treba cesce prati, otkuhavati i peglati, dok je za sinteticke i najlonske dovoljno pranje deterdientom.

Cetka za ciScenje odrezanih vlasi (pajaliea) treba da je izradena od nesto duzih vlakana (7 . lO em) cetine iIi sintetike, sa duzim drvenim iIi pia· sticnim drzaccm.

Sitno odrezane dlaCice na vratu stranke stvaraju ncugodanpsjecaj. Taj neugodni o.sjecaj moze se vise pojacati nepravilnirn Ciscenjcrn. Cetka se ne srnije vrhovima vlakna direktno naslanjati na kozll, jer moze izazvati crvenilo. Pravilna je da se cetka Iijevim iIi desnim stranskim dijelom u vrhu nasloni na kozu vrata i povlaci potezima sa strane prema sredini vrata. Taka sitne vlasi tjeramo za leda, a ne iRpred liea stranke.

6.2.2. Tehnika i5iS~nja kose

U z modnu liniju frizura dolazi obavezno i nova tehnika sisanja kose. Mnogi smatraju da u sisanju kose nema nekih hitnih promjena, sto je djeI;· micno i tacno. Istina je da se posljednjih godina u sisanju lease ne radi 0 ne· kim velikim promjenama, nego 0 usavrsavanju tehnike, 0 detaljima. "to sigurna ima svoju svrhu i opravdanje. Svaka modna frizura traii posebnu duiinu kose, dakle, i drnkcije podrezivanje. Frizer se ne moze pribliziti hne· %3ffi3 sto ih traii modna linija, aka staIna primjenjuje jedan naCin sisanja. Sisanje je jedna od najvainijih operaeija za dobar izgled i uspjeh frizure. To· me, na zalost, neki pridaju malo vaznosti sisajuCi kosu po ustaljenom sistemu, pri kojern se kosa uglavnom krati, a ne i oblikuje.

S~vjestan ce frizer. uvijek nastojati da iskm:isti strucne savjete izdate tIZ

modne frizurc, te kroz svof rad znace musterijama prikazati prednosti savre­menog individualnog sisanja i oblikovanja kose. Pri tome ce svakako uvnzava-

150

I)

"

! I I ,

I

I

>[

ti zelje, kao i psih,o}osku stranu rnusterije da joj se ne osisa "sva" kasa. Da bi se stranka postedjela tog straha, treba raditi sigurnom rukom i samopouzda. no.

S1. 65, Pmvilan naCin drZ<'Hljo mak.az.:1

, ~a,k~ smo ,vee sr:omenu1i~,prornjene ko? sisanja u veCini slucajeva nisu tako vehke cia hI od fr~zera traZlle neko posebno znanje. U sljedecim redDvi. 1!l~ o~lsacem~ d?~adas~)u ~ehI:uku I naCine sisanja kose, koji se kod modnih fnzura. sa veclm II! manJlm lzmJcnama. staIn a ponavljaju.

6.2.3. Sisanje sUlle iii mokre kose?

,. U p~cet~~l, ~tok :<;;u frizeri h~li bez iskustva, kosa se ~isala U suhorn stanju. NaJJ~dn.o~tavn.1Je J,e bIlo odrezatl kosu u okruglu, paz liniju, te jc u vrhovirna raZTl]edltl. To Je bIlo sve.

~ Rut~nirani. [~ize~i su vee ,od~vn~ p:imije~,ili da kod suhe kose postoji mo­guc.na~~ sam,? r,l~edenJa - proIJe~1VaI?-]a 1 s,k~aclvanja. Mogucnost sisanja i obli­kovanp ,u, zeljcnom pravcu bJIa JC mlmmaina. Za dobar uspjeh frizure pravllno ~1~'mJe Je b1lo naJbltnije.

Za s1S~nJc mokre kose prvobitno jc koristena britva, koja je zahtijevala dobra lzvJezbanu ruk~:.. P~onalask?n: zilct-efilatora, kao i drugih pomocnih sredstava. posao oko SlsanJa postaJc Jednmtavniji, a cfekat isti kao i pri upo. trcbl bntve,

Za n:~~ik~ od suhe, mokra kosa daje sire mogucnosti modeliranja, tako da s~ kod s:~~nJ~ unase ~ve ,one osnove koje zahtijeva linija frizure. Vee kod zavf?er:og s:~anJa ffi?gu:e Je prirnijetiti linije zamisljene frizure, Ciji oblik ostaJc I poshjc P?pustanja vodene ondulaeije iIi fcn·frizure. Prednosti SiSanja mokre kos~.su ?Clte. ~,at?~e t.aka:,naci~ p~iznaje kao jcdino ispravan.

. ,Mnog' mlSle da JC Slsan]e elIJ kracenJa kose, sto nije tacno. Odrezati i skr~,tIt~v kosu zI?-ao bi goto,:o :~vak! 131k, all dati kosi prije frizure pravi oblik, to t~raZI ,VIse ~nanJa, mnogo vJezh~nJa, dobro ako i spretnu ruku, Tek praksa po­kazuJe ~~}:.¥ot~)Vo za,svaku,fr~zur~ ~otrel:na odgovarajuca tchnika sisanja,

x ~~lJye,Sls~nJa potrebno Je lzvrsl~l razdlohu kose, a odijcljene pramenove u ... Vrstltl stlpalJkama da ne bl smetah pri radu. Prcthodno odjeljivanje kose je

151

obavezno potrebno. Ra:)podj~la i ??jeljivanje pramenova kose vdc se prcma tJustOCl kao i zamisljenom obhku tnzurc. ,.., v'

b Upoznacemo sc sa nckoliko rezova i naCina razdJelJlvanJa kose, sto Ih traze savremene frizure.

6.2.4. Tupi i kosi rez

Polazna taeka sisanja je svakako tehnieko znanje, bez koje~. bi pra~tiean rad bio izveden sa mnogirn nedostacima. Naglasava~~ da p~st.oJ1 sam0.J~da? naein sisanja, koji sjedinjuje dva radna postupka: tUpll UZdUZlll rez. Om se uz pomoc sredstava za sisanje raznoliko izvode.

Tupi rez postizemo sisanjem kose makazama (obienim i efilir), a uz-duzni fez upotrehom britve iii zilct-efilatora. . .

Kod izbora tchnike sisanja, odnosno primjene oVlh rezo,:a,. ~Jerc:~avnu ulogu imaju k-yali~et, duzina,~.gus~oca i debljina kose, k;O 1 lImp InzUl~c~ Duzinu kose regulisemo skraClVanjCm makazama,. a gu~~?CU, upo~~e~lom ~r~lt ve, zilet-efilatora~ efilir-makaza iIi posebnom tehmkom slsanJa oblcmm maka-

zama'Sisanje kose britvom iIi iilet-e~llatorom bilo jc nekada veo,,;a pop"dar: no. Ovakav naein slsanJa se djehmlCno 1 danas pnmJIe:nJuJ~ ~od ~;illJen)a s~ vise debelih vrhova iii kod oblikovanja kose u tzv. tlfus-tnzuru. Yazno Je napomenuti da britva iIi zilel-cfil~tor kosu VCDma t:IOJe.Ak? ~.e pn,.ovom naCinu sisanja upotreblFlvaJu tup zllet III slablJe na?strend bnt,a: dOlazl do mjestimicnih ostecenja u duzini vlasi, sto svakako ulice na kvalttet llzgled ko­se.

Prilikom rada makazama, dakle) tupog reza, do ovih ostet:enja ko[.;e nc dolazi.

Sl. 66. Dvostrukim rezom postiiemo da je svaki pramen Iijepo zaokruzen

6.2.5. Rez zasukanih pram en ova

Rez zasukanih pramenova je poznat od vremena kad~l se kosa siSala sa-. rna u- suhorn stanju. Ovakav naein rezanjtt'kose od vrem.ena do vrcmcna se

152

f pojavljuje kao novina kod sibnja za neke modne linije frizura. Ovaj rez se prirnjenjuje za sve duzine kose a posebno kada zelirno nesto duzu kosu U vrhovirna skratiti.

Za sisanje kratke kose u stepenasti, neujednaecni oblik pramenova primjenjuje se ovakav oaein sisanja. Vlaznu kosu rascesljamo i odijelirno u umjereno dcbeli pramen. Prstima Iijevc ruke pramen nekoliko puta uvrne­mo. a makazama odreZcmo u liniji tupog iIi kosog vrha. Za izraiajnije neu­jednaceno sisanje makazama mozemo sjeCi zasukane pramenove jedanput odozgo. a drugi put odozdo. Tako radimo naizmjenii'no, dok se ne osisa iel­jeni dio kose. Kada se odrezani pramen kose odvije, ne dobija se strago lupo odrezani vrh, nego pramen sa mnogo razliCitih duzina vlasi, sto i jeste cilj ovakvog nacina sisanja,

Da bi se bolje razumjela svrha ovakvog nacina sisanja kose, moze po­sluiili sljedeCi primjer:

Uzmi kornadiC cetvrtastog papinI i zavij ga u roinu ad ugla do ugla. Ma­kazama koso rasijeci rolnu papira po sredini na dva dijelal Kad razmotas obje polovine papira, odsjeeene stranice necc biti rayne nego nazubljene.

6.2.6. Dvostruki rez

Dvostruki rez izyodi se po staroj rnetodi sisanja, poznatoj vee iz rada muskih frizera, a sada prenesenoj u praksi sisanja -kose iznad prstiju.

Za dvostruki tupi rez svaki pojedini pramen se po jednom lupo odreze u vrhovima u dva suprotna pravca: jcdnom s lijeve, drugi put Sa desne strane u praveu uha. Tehnii'ki gledano, duplim rezom postiiemo da jc svaki pramen za sebe lijepo zaokruzen, sto pristaje uz ostalu kosu. Ovako prorni?iijena teh­nika sisanja omogm,ava Iijep, prirodan oblik kose.

6.2.7. Razrjedivanje kose (efiliranje)

Razrjed-ivanje kose je postupak pri kome kosi oduzimamo suvisnu gu-stoell. Razrjedivanje se moze izvoditi sa tri razliCita sredstva:

a) britvorn iIi zilet-efilatorom; b) efilir-makazama i c) obicnim makazama.

al Razrjedivanje britvom iIi zilct-efilatorom izvodi se obavezno na mo­kraj kosi. Debclc naslagc kose iii gusto i tupo odrezani vrhovi jcdnostavno i lako se stanjuju britvom iIi iilet-efilatorom. Da bi se izbjegio strsenjc efilira­nih vlasi, kod razrjedivanja je vaino nastojati da kratke vlasi ostaju uvijek u unutrasnjosti pramenova. Ovo se postize smjerorn sisanja) odnosno ra­zrjedivanja suprotnim ad zeljenog pravca cesljanja pojedinih dijelova frizure. Npr.. ako zelimo frizuru u predjelu sljepooi'nica poi'esljati prema nazad, kosu eesljamo prcma lieu i efiliramo potezima sa gornje strane pramcno~a.- Ovako efitiraJ?a kosa, poeesljana prema nazad, prekriva kratke vlasi koje osfaju lk unutrasnjosti pramena.

153

b) Razrjectivanje efilir-makazama cesto primjenjuju muski frizeri prili­korn klasiCnog sisanja suhe kose. Efilir-makaze upotrebljavaju i zenski frizeri kao i vlasuljari prilikom abrade pcrike i raznih dodataka kose.

Razlika izmedu efilir i obii'nih makaza je u nazubljenoj ostrici jednog iIi oba kraka makaza. Ova sitna nazubljenja ravnog oblika i oblika slova "M" ne onemogucavaju potpuno, nego sarno djelimicno rezanje pojedinih vlasi.

Razrjedivanje efilir-makazama se izvodi tako sto ispod pocesljanog pra­mena kase postavimo nazubljenu stranieu (oblika slova "M"). Naizmjenii'nim. hlagim otvaranjem i zatvaranjern makaza od v1asista prema vrhu pramena ko­gU razrjectujemo. To se Cini napola zatvorenim makazama, a kad jaceg ra­zrjedivanja sa vise zatvorena aba kraka makaza.

c) Razrjedivanjc obicnim makazama zahtijeva DeSto prakse j vcoma 1a­ganu ruku. Nacin razrjedivanja makazama jc star koliko ] sisanje kosc. 'Medutim, neki mladi frizeri takav naCin ne poznaju niti u praksi primjenjuju. Prirnjena makaza u savremenom naCinu sisanja kose u posljednje vrijeme se sve vise primjcnjuje u praksi frizera. Patrchna je svakako ovu tehniku dobra nauciti i savladati.

Pri razrjedivanju makazama, kosa se dijcli u tanke i ne presiroke pra­menove, koje u vrhu pridrz.avamo prstima. Desnom rukom rnakazama Cinimo brze i elasticne pokrcte od vrhova prema glavi, istovrerneno otvarajuCi i zat­varajuci makaze. Na taj naCin kosa se sarno djelimicno reze, a time vadi i gu­stoca pramenova. Pri efilaciji makazama ne smije se kosa i!tapirati

r1 niti

mrcvariti. Zato je potrebno da je aJat ostar. Ovakvim naCinom razrjedivanja kosa se lstoYremeno i krati.

81. 67. mago razr:jedivanje vrhova kose obicfiiID makazama

Poslije razrjedivanja kose bilo kajim od nabrojanih naCina, potrebno je izvrsiti rczanjc vrhova na nacin koji sma opisali kod "dvostrukog rcza".

6.2.8. Savremeno siSanje kose makazama

_Savremeni naCin siSanja mokre kose makapH113 omogucava oblikovanie tanh: i rijetkc kose, koja·bi sisanjem britvorn i1i zilet-efilatororn"1zg\1bila-i fia onako siromasnoj gustoCi.

154

~l •. '.'1.1

~ ,~

f' '): .... v .Za ra~~iku od sis.anja, odnosno kracenja kose iznad prstiju. sav[emeno ?lS~n]~ Z.~h~lJe~a rezanJc prarnenova sa unutrasnje strane prstiju sake. Ovo se lZ\OdI dIJelJcnJem kose u, tanke pramen5lVe. koje ddimo izmedu kaziprsta i ~re?nJaka, ~.a ravna lspr~zemm prstIma sake. Vrhove koji ostaju, zavisno od zelJene duzme, tup~ rezemo sa unutrasnje strane sake. Debljina odijeljcnih pr~menova Ima zn~~aJnu ulogu u za:rsnom izgledu kose. Debcli prarnenovi daJu tup, stepe?astl .IzgI~d. dO,k tan~I pramenovi daju blaga stepenasti oblik, kO]l se nepnmJetno stapa sa vee rall1Jc odrezamm pramenovimH.

Mozd"a ce se nekirna ci~i.ti ovakav nacin racta kornplikovanim, ali to je sarno. u p?~et,ku? do~ s~ prstI I ru~~ ne p~h~i~nu ~~ nov polozaj pri sisanju. Sta~mm vJ::zhan~e~ I prdksoI? postIze se vJcstma CIJI su efekti sisanja neupo­~edlV,? bolJI ad s]c!:enja kase lzt?-~d prstiju. Mogucnost posjekotina makazama Je neznatna, naro.clto ako su pnhkom rezanja kose prsti stalno ispruzcni i na-ravno, aka se radI sa malim makazama. - , " R(~?i lak~eg i bdeg si~~n}a,v~os~ treha prethodno podijcliti u prameno­~~. Pc:sh]e. toga prvo se pocInJe slsatI na vratu, hez obzira 0 kojoj sc duzini i {Tlzun radllo. '

81. 68. Sisanjc kose sa nnut,asl';e st,ane Il,st,'I'I' "'Ike " rez , .. 'oJ ,< • ,~, zasllhllnog pramena

155

Kao prvo octijeli se tanki p~~J?en .ko~e u _~~eloj .si.~lni vrata. ~aka;~~a - # pravimo prvi pocetni rez, ravne, sllJate -1 aSlmetncn~ ImlJe. To zaVISl ad zelJe~ ne frizure. Ovaj prvi rez i prvu pocet~u d~zinu .. ~ose na vrat~ tre~a strogo ~ '­pravilno odrezati. U narednom rezanJu slJedecIh prame~ova prvI odrezam pramen uvijek sluii kao uzorak kolikoko~.e treba odrezatl od narednol\ pra: mena. Prilikom uzimanja neodrezanog dIJela kose, Ist,:vremeno se ;JZlma I odrezani dio. Oba pramcna se skupa poceSljaju i provlac~ Izmedu kazlprsta I srednjaka. Odrezani pramen pokazujc gdje treba O?SJCCI kosu. Ako se kod sisanja ieli postiCi da gornji dijelovj kosc ostaJu d':~I, onda treba svakI pr~-men koji se rdc ostaviti za nekoliko milimeta.ra duzl.Kod~ekrh modmh fri-zura se moze uciniti i obratno: prvl pramenovl kose, na pot~IJku .. ostaJu dU.gI, a prethodni o,taju kraei, tako da je kosa ra tjemenu ~lave naJkrac~: , .;.

Rezanjcm l'ramenova makazamasaunutra~nJe straneprstIJ~(sakc) vrsl. se skracivanje i kontrola vee odrezarnh pramenova. Kako se skrac~vanJem ko­sa vee oblikuje u frizuru, ovako sisanje zahtijcva 'p(~se~:mu, preelznost _ 1 do­sljcdnost u poslu.

Sl. 69. Zu nagiaseno stepenasto sisanje kose mognce je primijeniti sve vrste rezova

156

Neke modne frizure odstupaju od ostre Iinijc na potiljku, taka da pra­menovi nisu. jednako odrezani nego djeluju kao nejednako dugi. Ta lInija sisanja, poccvSi od tjemena, odnosno prednjeg dijeJa kose koja pacta na cela, sluii kao "vodeca linija" za duiinu cijele kose, bilo da je na potiljku dulja iIi kraea U odnosu na tjeme.

6.2.9. Individllalno siSanje kose

Na ialost, u praksi ncki frizeri sisaju kosu sablonski i "na slijeJ.'o", bez prethodno zamisljene linije frizure i odjeJjivanja kose. Prije svakog sIsanja li­niju [rizure treba zamisliti, odrediti duiinu kose, a tek onda preci na sisanje. Oblikovanje kose makazama ne trpi nikakvu povrsnos!. Ovaj posao zahtijeva sigurnu ruku, preciznost i odgovornost. Treba uvijek znati kako, kada i zasto jedan pramen treba sisati ovako, a drugi onaka.

Savremena sisanje kose nije tek obican rueni Iad. Kad strucnog sisanja za savremenu frizuru treba uzimati U obzir kvalitet kose, oblik liea i glave, ielju stranke, kao modne, psiholoske, pa i prapagandne vidike, kojima treba tacno odrediti vrijcdnost.

KvaIitet kose i oblik glave irnaju znacajnu ulogu kod sisanja i gotove fri­zure. Nije svejedno da Ii je kosa jaka ili meka, rijetka iIi gusta, glatka iIi kovrdzasta, -masna iii suha. Odgovarajueom duzinom, tj. pravilnim sisanjem i izboram frizure moie se uticati na skrivanje nekih nedostalaka glave kao npr. strseee usi, visoko eelo, deformiteti lobanje, sirina)li visina vrata i s1.

Bez obzira na zahtjeve mode, usljed nabrojanih cinilaca, sisanje muste­rijetreba uvijek izvoditi individualno, kako bi oblik kose izraiavao punu vri­jcdnost ukrasa i urednosti. U svemu tome se i oCituju znanje I sirucna sposobnost frizera.

6.2.10. SiSanje muskaraca

Ako uporedimo sisanje muskaraca sa sisanjem zena, vidimo da su muska sisanja daleko skramnija od zenskih. Tek u posljednje vrijeme, zbog nosenja duge kosc, moguce je rnusku kosu gotovo isto oblikovati kao i zcn­sku - razlike su minimalne. Zato je potrebno da muski frizeri dobra prouce cijelo poglavlje 0 sisanju kosc, kako bi mogli udovoljiti sve prafinjenijim zaht­jevima mu.sterija.

Pogledajmo sada kakva sisanja rade frizeri za muskarce:

- potpuno kratko sisanje i sisanje do koze, - nisko sisanje, - polukratko sisanje, - visoko sisanje, - Hardy sisanje.

6.2.11. Klasicno SiSauje kose

Kod klasicnog sisanja kose koriste se masinica i makaze; a eventualno britva iliiiIet-efilator.

157

SiSanje masinom. Masinice za sisanje kose upotrebljavaju se obieno kod klasicnip sisanja muskaraca, a u posJjednje vrijeme i kad sjsanja zenske lease.

_ Potpuno kratko sisanje i sisanje cijele glave do koze (na nulu), jeste najjedno.;;tavnije sisanje, kod kojeg nema nikakvih prelaza, jer je kosa iste duzine. Sisanje do koze izvodi se sarno masinicom od 00 mm, kojim se vise puta prede preko osisanog dijela glave. To je potrebno zato da bi so odrezale zaostale, strseee dlacice. Poslije sisanja glava se ocetka pajalicom, a izrezi oka uba se oblikuju hritvom.

Za potpuno kratko sisanje upotrebljava se masinica sa uloskom ccilja od 5 iIi 7 mm, kojim se osisa cijela glava. Prema potrebi, sa strana i na potiljku izvrsi se prelaz masinom od 3,1 i 00 mm.

_ Za nisko sisanje masinicom se osisa k053 na vratu sasvim nisko do vi­sine donjeg dijela uha, a 05tala kosa oko usiju i prelaz se abrade makazama i cesljem. Ovo sisanje je, u stvari, blago oblikovanje kosc.

_ Za polukratko sisanje, masinom treba osisati kosu do visine polovine uba. Masinom treba oprezno odrezati kosu oko i isprcd uba. Ako je kosa rijetka, onda obradu oko tiSiju treba izvesti sarno makazama, bez upotrebe masine.

_ Za visoko sisanje, masinom treba odrezati kosu prilicno visoko iznad Iinije usiju iIi do tjemena, kao i iznad sljepoocnica.

Kod svih sisanja (izuzev sisanja "na nuIu") uglavnom se koristi masina za sisanje od 3 mm. Tom masinom, koja se polozi na vrat i polagano uzdize prc­ma gore, kosa se sisa sve do linije sredine usiju. Ovu masinu mozerna koristiti i za Iagano oduzimanje kose sa strana u predjelu usiju. Ovom masinom po­stizemo prelaz, odnosoo pripremu kose za fino sisanje makazama i ceSljem.

Poslije upotrebe masine od 3 mm, koriste se masine od 1 mm, i na vratu ad 00 mm.

SiSanje makazamai cesljem. Poslije sisanja masinom, potrehno je grube prelaze kose fino ohlikovati. To se tini ccsljem i makazama. Kosa se ceSlja po povrsini i uzdize odozdo prema gore Jaganim izvlacenjem ceslja. lstovremeno se kosa sisa Rolozenim makazama u vodoravnoj liniji. Makaze u ruei treba da Ide lagano. Sisanje makazama i cesljem obavlja se od jednog uha do drugog, sve u obliku izgleda glave.

S1. 70. Skradvanje i fino oblikovallje kose pomocn cesija. i makaza

158

I I

1

I I

. 'I Kada je sisanj~ oko glave zavrseno, preostaje jos skracivanje gornjih di­J~hov.a_ kose, u pnbhzno 0yalnom III ra~n<?m obJiku. Ovo skracivanje se izvodi te mkom. duplo~ ,,:oza, 0 cemu smo vee plsali.

d.. O~hkovanJe.l~reza oko 'uha vrsi se vrhom rnakaza, prj cemu treha izra­It I pravllno ovalm lzrez.

Kosuvp~ ~lav~ j~ potrebn,o rascesljati, a predjele ako usiju, cela 1 na vra­t~. ~reba OClstl!1 paJ3lrcom. TeK poslijc ovoga, oko uba i na vratu koza se na­v aZI vodo~ 1 nnaJ, makazama oblikovani ovalni izrez. kao i vrat hritvom se lagano obn]u. . , .

v Na kraju se knsa lijepo poccSlja i time hi hilo zavrseno klasicno sisanJ'e m~bre~ .

SI. 71. Izrezi oko uha ohlikuju se mnkazama i britvom

Hardy siSanj~. ,Naziv za o~u vrstu sisanja -potice od prezimena frizera (GeorgHardy), kO]I]c medu pfVlma upotpunio i uveo metodu sisanja mokrc kose hntvom, makazama i cesljem. (

V" Karakt~r~s~iCn~ za Hardy sisanje- je ohrada kose u predjelu vrata i oko USIJU, s~mo ce?i]em i makazama, a oslali dijelovi kose (zavisno od gustoce) obraduJu se bntvorn iIi zilet-efilatorom. ' '- '

. 1'!a o~laienoj r:'0kroj kosi prvo se podijeli razdjeljak, ako ga stranka vee ~~SL ~ d~Zl~: o.d 2 em o? raz?.J~I}k~ na,vrhu glave. kosa se poCinje sisati j tan­]Itl narzn:]emcmm potezlma c,,-sI].al bntve.Sa strane u predjelu sIjcpoocniea ~vo }anJc?:J~ .bntyom tr~ba. paz.lJ1VI]e lzvodlti. Ovako istanjena i osisana kosa I]epse se ccsI]a u jednu cjeImu, JeT ne ostavlja nikakve stepenaste gragove.

Sl. 72. SiSanje mokre kose hritvom

159

~oslije sisanja britvom, potrebno je izvrsiti korekturu stanjenih vrhova kose. Ccsljem i prstirna lrcba prekontrolisati pramcnove kose koji se pri vrhu rnakazama tupo odrezu. I u ovom slucaju treba primjenjivati metodu duplog reza.

Poslije zavrsenog sisanja, kosa se susi i oblikuje i'elkom i fenom u odgo­varajucu frizuru.

6,2.12. Sisanje djece

Za sisanje djece u savremeno opremljenoj radionici lrebao bi da bude pascban dio ukrascn slikama junaka iz crlanih filmova, igrackama i slikovni­cama. Alat za sisanje djece treba da je aslar, kako ne bi cupaa kosu i taka po­vecavao i onako prisutni strah od frizera.

Mala djeea kaja prvi put dolaze frizeru, pa i neka kaja su vee ranije sisana, gotovo uvijek se plase. Kako u toj dobi ne poznaju mnogo slranib lju­di, paZljiva prate ,ve slO se oko njih dogada. Mnoga djcea imaju ruzne uspo­mene vezane za ljekara, gdje su mozda primili injckeije Hi popravljali zube. Frizer je obucen u bijelo radno odijelo kao Ijekar. Frizerska stoliea je slicna stolici zubnog Ijekara, a sve radnje makazama, masinicama, navijaCima i [eno­virna djetetu kazuju da frizer ima posta sa !lstrasnimll masinama. Djeca sc naj­vise boje makaza, da im [rizer ne bi sta odrezao. Dakle, strah koji neka djcea pokazuju je opravdan i razumljiv. Iako mnogi frizeri takvoj djeei u radioniei ne mogu pruziti njihov kutak, smatramo da mogu pruziti paznju i razumije­vanje.

Sa djecom treba bili pazljiv i slrpljiv. Vee' prije sisanja, sa njihovim pra­tioeem treba se dogovoriti za"duzinu kose i vrstu frizurc. Postupak sisanja je isti kao i kod ouraslih. Djeei ne treba obratiti manje paznje nego odraslim osobama. Rad aiatom, naroCito ceSljanje.njczne djeCije kose, trcba da se izvo­di pazljivo i sa osjecajem. To je ponekad teSko. jer se mala djeea staIno okrccu. Zalo mnogi frizeri izbjegavaju sisanje djeee i pasao prepustaju uceni­eima. Ovi opet, zbog slabog iskustva, rad ne obavljaju kako treba, sto kod dje­ce slvara odbojnost prema sisanju i posjeti frizeru. Stoga sisanje kose djeci nije lagan posao, nego odgovoran i ozbiljan rad koji treba lzvrsiti sa najveeoffi paznjoru, strpljenjcm i razumijevanjem. Za utjchu neka bude to da ce ta dje­ca, mozda, postati nase staine musterije.

6.2.13. Modna frizura i sisanje

U posljeunje vrijeme, pulem strucnih listova, za svaku modnu frizuru se dobiva i uputa 0 Iinovom!l naCinu sLsanja i polaganja kose. Naglasavamo da se ne radi ni 0 kakvim novitetima i nekim bitnim promjenama u sisanju, nego sa­rno 0 <jopunjavanju i usavrsavanju lehnike rada pojedinih detalja.

Cinjeniea je da svaka modna frizura zahtijeva drukcije pOdrezivanje i oblikovanje kose. To je potpuno razumljivo. Kada bi se uvijek primjenjivao isti narin sisanja, onda se ne bi mogio pribliziti Gnesama koje zahtijeva svaka modna linija:--Istina, praksa'_ne dopusta da bi se mogli baviti nizom strucnih detalja i finesa, posebno onda kada sma preoptcrceeni poslom. Medutim, po-

160

stoj~ mom~~ti k~~a se ov~:n. pi.tanjima treba posvetiti. Tada mozemo dati oduska s':OjOr mash: te za~llslJenJu frizuru prenijeti na zivi mode1. . . MusterIJe tr.aze kval~tetn: usluge, uz lijepo i moderna cesljanje. Na to ImaJ~ pray?~ SaVJestan fn~~r ~e uvij~~ nastojati da iskoristi sve novitete i strucn,e savjele u pogledu Sl~~nja, navlpnja i cesljanja kose. Novitete koji su vez~~l uz svaku modnu ImlJu treba prihvatiti. Bas takve promjene unose SVJeZlllU uyosao, ~a m~sterijino i nase zadovoljstvo.

~oshJe pravtlno lzvedenog sisanja, izgled kose ravnog talasasto iii kov:,dza;-<;g obhka te postojanostJ:-izure postiiu se kombinova~om ;ehni~om naVI,ljailJa III femranp. PravIlmm SISanjem i uvijanjem posliiu se 2/3 vee goto ve nzure. -

,,!os donedavno,. posao muskog frizera predstavljao je jednolican rad na ~~ds:v~nJu ~bnJanju. Posljednjih godina muske musterije sve vise zahtije-

JU . a l~etll!J" I bolje usluge, koje se ne odnose sarno na sisanje i brijanje nego 1 na" oJcnJe kose, brade 1 brkova, kao i izrade hladne trajne. Pojacan i _ ter~s ml!sk~raca z~ k~su zahtijeva od frizera nove napore, strucnost i mno no ~olje, :li OVI n~p()n vlsestruko se isplate. Ceste tvrdnje nekih frizera da mo~a

.1!_ge ose.zna~l manJe pos!a mkaka nisu tacne. Ova mnda od muskaraca zah­tljeVa da nJeguJu kosu, 1 Oll! se ne mogu adreCi dragoejenih usluga frizera.

ZNATE LI ODGOVORE? _

1. Ka~v zn:lca~ ima siSanje kose za estetsko obUkovanje frizure'! 2. KOJI alat 1 pfjbor se koristi kod sisauja kose? 3. OpiSi makaze! 4. Opisi britvu i zilet-efilntor? 5. Tko je izumio masinicu za sisanje kose'l 6. Opisi masinicu!

7. Kako se cisti i oddava masinica zu sisanje kose? 8. Opisi cesljeve zu sisanje kose! 9. Zai::'to kOSH dijelimo prije sisanja?

10. Opisi tehniku tupog i kosog reza! 11. -!'ako se izvodi rez zasukunih pramenova? 12. Stu postizemo rezom zasukanog pramena? 13. Kako se izvodi dvostruki rez'!

14. Kako ~e ?ritv~m iii .Zil~t.e~Jatorom izvodi razrjedivanje kose? 15. Kako se Izvodl razrJedlvanJe sa efilir-makazama? 16. Kako se ~bicnim makazama izvodl rnzr:jedivanje kose? 17. Kako se lzvodj savremeno sisanje kose mak.'lzama? 18. Koja siSanja kose izvode muski frizeri? 19. Kako se ~zvodi potpuno kratko, a kako nisko sisanje kose? 20. Kako se Izvodi polukratko, a kako visoko sisanje kose? 21. Kako se izvodi siSanje sa makazama i cesljem? 22. Kako se vrsi oblikovanje izreza oko uh~? 23. Kako se izvodi sisanje britvom iIi efilator-iiletom? 24. Ka~~ treba postupiti kod sisanja djece? ._

.,25. 0PISt ulogu i inacaj individualnog siSanja kose!

161

6.3. NJEGA KOSE I KOZE GLAVE

Kosa je najljcpsi prirodni ukras svake zene i muskarea. Nj~govana kosa i uredna frizura naglasavaju Ijepotu, dok siaba ilJegovana I zapustena kosa lZ­

gled covjeka Cine grubim i neprivlacnim. Glava covteka, dakle i ko.sa, nala~e se u sferi medusobnog promatranp medll IJlIdlma. UsIJed toga nJezl kose 1 ;z~ gledu (,ovjeka treba posvetiti punu paznju. naroi'ito dana~ kada suk~zmetlekr preparati dostupni svakome: bez obma na nJegovo strucno znarye 1 spo:,ob­nosti. Ovo se svakako odnosl na osnovna sredstva za nJegu kose (sampolll. 10-sioni, lIcvrsCivaCi itd.), a nikako na preparate za dekorativnu kozmetiku kose (boje, sredstva za bijeljenjc iIi trajnu ondulaeiju). Sredstva d,ekorativne koz­riletike, usljed ncstrucne upotrebe, na kosI mogu lzazvatI nezelJcne poslJcdl­ceo zato je njihova upotreba povjerena sarno str~cnjm lici.~a ..

Nepravilna i prekomjerna upotreha mnoglh kozmencklh preparata, kao i tempo savremenog narina zivota, utieu na to da veliki braj Ijudi ima masnu, suhu i ostecenu kastl. K tome se jos pridruzuje i pefut (seboreja) vlasista, na izgled neduzna. ali veoma neugodna holest, koja je naji'esee uzrok opadanju kose,

Za lijecenje masne, suhe, ostcccnc .kosc i ob.oljenog ~~asista f!izcr upo­trebljava najrazliCitije preparate, Ciji kvahtet ne daJe gar,anelJu dobnh rezulta­ta. Osirn pravilne upotrebe oVlh preparata, veoma J~ vazno da se u:,:,rdl pravo stanje oboljele kose i vlasista, Tek poslije toga odablru se sredstva lh preparat koji ce omoguCiti, uz pravilnu upolrcbu, brie, sigurnije lijecenje i njegovanje vlasiSta i kose,

6.3.1. Procjena stanjakose

Kao sto Ijekar prvo postavi dijagnozu ncke bolesti pa tek onda propiSe lijckove, tako i frizer treba da utvrdi pravo stanje,~lasista ~ kose, pa t~k, onda da pristupi njezi i ohradivanju kose, Kose su razhclte, kao sto su razhCltl 1 IJU­di. Po svom kvaIitetu, rnedusobno sc razhkuJu 1 nc]cdnako reaguJu na prepa­rate, Zbog toga, od.frizera se trazi da poznaje strukluru svih vrsta kosa, kako hi u datom momentu znao pravilno da upotrijebi preparate i sredstva za nJe­gu kose i koze glave, , , .,... .

U svakodnevnom poslu fnzer se susreee sa kosom razhelte deblJlne 1

kvaliteta. Debljina i i'vrstoea dlake imaju znacajnu ulogu lead a kosu trajno onduliramo, bojimo iIi bijelimo. Debljina dlake govori 0 jaCini vlasnih niti u kosi, a sto svakako utice na njen afinitet prema boji, trajnom prepanranJu 1

vodenoj ondulaeiji. Tako npI. tvrda i debela kosa sporije prima preparaeiju trajne, ali zato duze drii izradene kovrdie. Tanka svilenkasta kosa pnma traJ­nu ondulaciju dohra, ali se kovrdre prije istegnu. Debe1u i tvrdu kosu mozcmo bijeliti i bojiti jaCim oksidativnirn srcdstvi!na, bez lzazivanja veCih o~tecenja, 'dok se kod tanke svilenkaste lmse ta mogucnqs.~,_ potpuno iskljui'uje.

162

Pod normalnom kosom se podrazumijcva kosa srednje debljine i tvrdoce. bez ohzira na prirodnu boju. Normalna kosa nije masna niti suha. Kad zdravih kosa razlicitih cl,ebljina elasticitet je jace iIi slabije izrazen, a povrsina kose, kutikula, je glatka i sjajna.

I masnoea kose ima znacajnu ulogu. Kosa po prirodi moze da bude izrazito suha iIi masna, stc isto utice na

njen afinitet i kvalite!.

SlIha kosa je posljediea nedovoljnog lui'enja ilijczda lojniea. Njihovo nedovoljno lucenje loja, tj. masnoce, utice na elasticitet i slab sjaj kose. Usli­jed toga kosa je bez sjaja i lake se lomi. Nedostatak masnocc utice na jako izrazenu higroskopnost. Tak:va kosa na vlaznom vremenu slabo ddi [rizuru, jer muogo brie upija vlagu.

Higroskopnost kose utice j nn hrzo upijanje i djelovanjc svih frizerskih preparata, naroi'ilo kod hladne trajne, hojenja i bijeljenja. Suha kosa je i posljedica nestrucne upotrebe preparata za dekorativnu koz­mctiku.

Izrazito masua kosa je posljedica prekomjernog lui'enja zlijezda lojni­ca. Kosa je sjajna, opustena i slabog estetskog izgleda. Vee poslije dva dana iza pranja kosa se ponovo zamasti. Prisustvo masnoce na kosi utice i na po­stojanost izradene frizure. Afinitet kose jc slabo ltrazen. Kod izradc trajne, bojcnja i bijeljenja masnoca na kosi stvara prcpreku i preparati teze prodiru u kosu. Vrijeme djelovanja prcparaia je duze nego obieno. Izradena prepara­cija hladne trajne je kratkblrajnija, kovrdie bric popuste, nego sto je to slui'aj kod suhe i normalne kose.

Pod hemijski obradivanom kosom podrazumijcvarno kose razliCitog kvaliteta, nastale kao posljediea upotrebe nekih kozmetickih preparata (pre­parati za trajnu, bojenje i hijeljenje).

Osvjeiena kosa kolor-fiksativima za vodenu ondulaciju, osim boje, tj. vanjskog izgleda, ne trpi nikak:ve prornjene u strukturi. Malo jaee prornjene trpi kosa bojena raznim kolor-samponima. Najveee promjene u strukturi ko­se desavaju se kod trajnog prepariranja i svijetlog bojenja, a narocito kod bi­jcljenja kose. Sredstvima za bojenje ne boji se kosa sarno po povrsini nego i unutrasnjosti. 1sto tako, trajna prcparacija se ne vrsi sarno na kosi vee i u kosi. Da bi preparat dospio u kosu, u ovim slucajevirna potrebno je otvoriti vanjski zastitni sloj kose, kako bi se omoguCio nesmetan ulazak aktivnih supstancj preparata. lake se poslije svake hemijske obrade upotrebom regeneratora povrsina kose vraca u prvobitno stanje, nastale hemijske promjene u kosi ohavezno uticu na promjene u afinitetu, elasticitetu, sjaju j izgledu kose.Bi­jeljena kosa je po strukturi i k:valitetu najslabija i najosjetljivija na $Ve hemij­ske i fizikalne promjcne.

Ove promjcne bitno uticu na afinitet kase, taka da kad neke naknadne hemijske obrade preparat djeluje veoma brzo. Zato hijeljena kosa zahtijeva posebnu paznju i njegu.

163

Kod odredivanja slanja i kvaliteta, bojene iii bijeljene kose, moguce je primijetiti i kovrdie trajne preparacije, koja je jos vise uticala na proffiJcnu strukture i afiniteta kosc. . .

Prilikom konlrole kose, obavezno treba pregledati i koiu glave, da :,!e normaina, suha iii masna, te da Ii ima peruti ili mazda neklh druglh kOZlllh

promjena. . .. d'h I .. t d Postavljanje prave ocjene boje kose, kao , procenta sl)e , v as, J~s ~ 0

bitnog znaeaja za sastav bol' i odredlVan)e procenta vadomk.perokSlda, kako za bojenje tako i za bijeljenje kose.

Tabele za procjcnu stanja kose i koze glave Stanje kose i kaze g!ave BoJa kose Pracenat sijede kose lzvrsene hemijske

operacije

1. Debljina kose 0 1. Osnovou hO,ja 1. Sijeda kosa 1. Stanje kosc

- tanka kosa U - ema 0 bez sijcdih v!asi 0 · blago nijnflsimna kosa 0

- srednje debela 0 - tamnosmeda 0 20% sijeda 0 - kolorisana 0

- debe!a kosa 0 - srednjesmeda 0 30% sijeda 0 - bojena 0

2. Kvulitet kose - svijetlosmeda 0 40% sijcda 0 - svijetlo bojena 0

- norma Ina kosa 0 - tamnoplava 0 50% sijeda 0 · bijdjena 0

- meka kosa 0 - srednjeplava 0 60% sijeda 0 · izmzito bijeljena kosa 0

- juku kosa 0 - svijetloplava 0 70% sijeda 0 - bijdjefli pramenovi 0

- suha kosa 0 - izrazitoplava 0 80% sijetia 0 - trajno preparirana 0

- masna kosa 0 . pasteinoplava 0 90% sijeda 0

- porozni vrhovi 0 2. Kijansa boje lOO% sijeda 0

. porozna kosa - pepeljasta 0

cijelom duzinol11 0 - mat 0

- jako porozna kosa 0 - zlama 0

3. Stanje koze glave .. ctvcnoz.latna 0

- nonualna koza 0 . purpurna 0

- suhakola 0 - smeda 0

- masna kola 0 - bisemosiva 0

perut 0 cendre 0

Tabela 1 Tabela 2 Tabe!a 3 Tabela 4

Tabela 1 znacajna za sve [rizemke operacije,

Tabele 2 i 3 znacajne za kolorisanje, bojenje i bijeljenje kose,

Tabda 4 zllacajna za kolorisanje, bojcnjl;' bijeljenje, trajno onduliranje i njegu kose

164

I , 6.3.2. NaNn utvrdivanja kvaliteta kose

Nabrojanc vrste kosa treba obavezno svaki frizer da poznaje. Nekima je to tesko. Kosa se ne da "izvagati", a ni miris ne kaze nista na koji nacin i kako cerno utvrditi pravi kvalitet kose? Postoje sarno dva nacina: vizuelno i opi­porn.

Vizuelno. Izgled kose (boja, sjail nam mnogo kaze. Ako je kosa "mat" . bez sjaja, onda se radi 0 osteceuju kutikule, sto znac; da je atvarcna i odbija veoma malo svjetlosti.

Bojena iii bijeljena kosa pokazuje i razliku izmedu prirodne boje kose iii nejednako obojenih dijelova kose na glavi. Vizuelno opazamo i cvcntualna ostecenja izazvana gurnicom prilikom izrade hladne trajne, te razliku u kovrdzavosti na vrhovima od dijela kose pri vlasistu.

Opipom cerno utvrditi da li je kosa suha iIi masna. Ako je suha, onda mnogo bde reaguje na preparate nego masna kosa. Kosa u rn6krom stanju pokazuje svoj pravi kvalitet bolje nego u suhorn. Tu, prije svega, rnislimo na bijeljenu kosu, koja se u mokrom stanju rastde (gumasta kosa) i na kraju pu, ca.

Mnogo je teze procijeniti problematienu kasu koja na izgled djeluje zdrava. Kad takvc koso maze sc upotrijebiti sva struena sposobnost, najbolji preparati, pa da se ipak, dozivi neuspjeh. Sta je uz-rok? Poznato je da je kosa bioloski vezana za covjeCije tijdo, te reaguje na sve promjenc koje se des ava­ju u njegovom organizmu. Umor, uzimanje nekih lijekova, razne bolesti, menstruacija. trudnoca, porod, iscrpljenost itd. vazni su cinioci koji utiCll na afinitet kose. Promjenorn ovih Cinilaca, kosa se vraca u normalno stanje.

Sve nabrojane Cinjenice potvrduju izreku l1da je kosa barometar fizickog stanja svakog covjeka!1.

Ako se vadi knjiga iii kartateka musterije, sva opazanja kod koso i koie glave, treba upisati.

6.33. Ogrtanje musterije i rascesljavanje kose

Prijc pocetka rada, prvi zadatak frizera je da musteriju zastiti od opalih vIasi kod sisanja, kad pranja ili od hemikalija kod izrade trajne, bojenja i bijel. jenja.

N ajcesca zastita je koristenjc primjerno sirokih ruenika, koji treba da prekriju ramen a i lecta stranke. Pored rucnika, za vrat se upotrebljavaju pa­pirne, zastitne trake koje sprecavaju ulazak sitnih dIaCica za vrat i prljanje ogrtaca. Ogrtai'i izradeni ad najlona, platna i sintetike treba da su dovaljno dugacki i Siroki da prekriju koljena odrasle asobe u sjedecem polaiaju. Magu se vezali obicnim i samoljepljivim trakama i kopcama, te pri njihovom sta, vljanju treba paziti da se akavratnik ne izguiva.

Ogrtaci kao i rucnici trcba da su cisti i ispeglani. Ne treba zaboraviti da se posao frizera obavlja ako ljudi i njihovog tijela, te da neeisti pcskiri i ogrtaci ostavljaju los utisak 0 higijeni i strucnoj sposobnosti frizera. 'Mllsterija

165

se veoma neugodno osjeea ako joj se za vrat stavi prljavi peskir, na kome se nalaze dje1iCi dlaCica od prethodno posluzene musterijc. OgrtaCi i rucnici rno­raju biti besprijekorno Ci5tl i slozcni u posehnirn ormariCima.

Kada je stranka ogrnuta. potrebno je prvo utvrditi stanje kose i koze na glavi, a zatim preCi na rasceiiljavanje j cetkanje kose. Ovo posebno vazi za ja­ko natapiranu, zamrsenu kosu. Takvu kosu treha prvo rasccsljati velikim cesljern, a zatim naizmjenicnirn potezima cesljem i cetkom mehanicki otkloni­ti prasinu i peru!, koji se tokom cijejog dana skupljaju na kosi. Rasccsljavanje se vISi u svim pravcima: prema nazad i prema naprijed, na lijevu i dcsnu stra­nu glavc.

Nedopustiva greska je prije pranja ne rascesljati kosu musterije. Kod pranja takve kosc, pokretima prstiju kosa se moze jOs vise zamrsiti, sto oteza\i~a rascesUavanje i stvara neugodnosti musteriji.

Cesljanje i cetkanje 11isu samo naciui da se kosa rasceslja ncgo j to spa­da u osnovnu njegu kose. Cetkanjern se kosa zatcze, sto utice n3 bolju ishra­nu vlasne papiIe. Tako kosa postaje zdravija i ljepse izgleda. Kod i'elkanja nije svejedno kakve cetke koristimo. N ajbolje su cctke izradene od prirodnih ~lakana, dok jako guste cetke izradene od sintetickih vlakana nisu prakticne. Cetke sa metalnim iglicama se koriste samo za rasceSljavanjc jako zamr~ene kase (i'esljanje sintetickih vlakana kod perika i vlasnih dodataka.

Cesto cctkanje masne kose nije preporui'ljivo, jer pojacava lucenje laj-nih zlijezda i pomaze ios brie mascenje kose po njenoj duzini. .

ZNATE LI ODGOVORE? 1. Kakav je znacaj ojegovanja kose u estetskom izgled~l co~jeka'? 2. Kakva je svrha pro('jene stanja kose? 3. Kakv~l je uloga dehljine i cvrstoce dlake'! 4. sta podrazumijevHmo pod normalnom kosom'? 5. Kakav je znacaj suhe kose? 6. Kak.l.w je znacaj masne kose? 7. Stn podrazumijevamo pod hemijski ohrmtival101n kosom? 8. Nabroj i opisi uzroke otvorene i oStecene kutikule kose! 9'lY"a koji nac-in vrsimo procjenll kvaliteta kose?

10. Sta nam kazuje vizuelni izgled kose (boja i sjai),! 1], Stu mozemo utvrditi opipom kose? . 12. Na glavi mllsterije l1stanovi stanje kose i koze glave, te za odgovurajuce stanje

precrtaj kruziC! (Vidi tahelu za provjeru stnnja kose i koze glavc). 13. Znacaj ogrtanja mnsterije! 14. Kakav je znac_aj rascesljnvullja i cetknnja kose? 15. Koji pribor koristimo z.'l cetkanje kose?

6.4. PRANJE GLAVE I NJEGA KOSE

Vidjcli smo cia postoje razliCite vrste kose po kvalitetu, razliCite neu­skladene funkcije zlijezda lojnica i epiderma koze glave. Obaljenje zlijezda lojnica prouzro.kuje pretjerano iIi nedovoljno mascenj~ kosc. Nedostatak vi­

. -1-amina, kao i nedovoljna i nepravilna ishrana, dovoct'e _d~-- slabe ishranc epi-

166

,I :1 !

derma kOle glave. sto stvara dobru podlogu za razvaj gljivica i bakterija, a sve to prouzrokuje pojavu peruti i los izgIcd kose.

Izgled kase vezan je za nepazljiv rad kad hemijske obrade, kao i prom­jene nastale zbog spoljnih klimatskih uticaja i prirodnog starenja.

.Kosa nije n:rtvo keratinsko vlakno. Ona je dio covjeCijeg organizma i tako .Ie treba tretlfati. Sve sto se desava u tijclu covjcka odrazava se u izgledu i afinitetu kose. Zalo nije svejedno koja se sredstva koriste za njegu kase.

Jedan od vainih radnji frizerskog posl" jeste pranje kase. Mnogi misle da je dovoljno upatrijebiti hila koje sredstvo za pranje, pa da zadalak bude izvrsen. To nijc dovoljno. Pranje kose je mnogo znacajnije ncgo sto se misli.

Kosu peremo s ciljem da je oslohodimo neCistoce i prasine koje se sva­kodnevno nagomilavaju na glavi. Ovo jednostavno tumacenje poznato je i onim licima koja se ne have frizerskim poslorn. !vfedutirn

j dobar frizer zna da

pranjem ne treba ocistiti sarno kosu, nego kod stranke treba izazvati osjecaj ugodnosti j koristi od pranja.

Pri pranju se ne od5tranjuju sarno necist.oca, prasina, masnoca iIi Iak sa kose nego se odgovarajuCim samponom daje kosi i kozi glave sve ono sto je potrebno za zdrav izgled. Zato i postoji toliki broj razliCitih sampona, jer sva­ki ima svoju svrhu i namjenu.

lcdni samponi imaju vee ugradena regenerativna srcdstva za njegu po­rozne i suhe kose. Takvi samponi nisu podesni za pranje normalnc, zdrave kose. Druga vrsta sampona sa posebnim dodacin18 djeluje na upalu zlijezda lojnica, kao i nB djelovanje hakterija i gljjvica, sto otklanja rnasnocu i peTut.

Pranjc glave i kose, kao i pravilan izbor odgovarajuceg srcdstva ie mno­go znacajnije nego 5tO se misli. Pranjem kose neodgovarajuCirn srcdstvom ski­da se sa kose previse prirodne masnoee i tako ona postaje manje savitljiva i gipka. Nagli i cesti ncdostatak rnasnoca na kosi prouzrokuje ubrzan rad zli­jezda, sto dovodi do stvaranja masne kose.

6.4.1. Kako djejstvllju sredstva za pranje?

Kolika pula smo se prilikom nekog pranja upitali kako djeluju sredstva za pranje? Koji se sve procesi desavaju npI'. prilikom pranja i samponiranja kose? Pokusacemo to objasniti na najjednostavniji naCin.

Prvi zadatak sampona za pranje jeste da rastvori i otkloni suvisnu ma­snoeu i necistoeu sa koze glave i kose. Da bi se taj zadatak mogao ispuniti, voda treba postati "vlaznija". Mozda ovo izgleda srnijeSno, ali voda uopste ne vlazi (~\fasi) tako jako kao sto se Cini. Primjer: ako nam je ruka potpuno mir­na uspJecemo iglu po1oziti u posudu sa vodom) a da ne potone. Igla lezi na lIkozici" vode, gclje je zadrzava povrsinska napetost vode.

Djelovanje svih sredstava za pranje (sapuna, sampona, deterdzenta ild.) zasniva .se na principu smanjivanja pOVTsinskog napona. U unutrasnjosti neke tecnostI svaki Je molekul okruzen sa svih strana drugim molekulima- koji se medusobno pnvlace, taka da se sve privlacne sile nalaze u ravnotezi.

Drukcije je sa povrsinskim molekulima, koje u dodiru sa vazduhom pri­vI ace sarno unutrasnji molekuli tecno;;ti. Kako je to privlaccnje snazno, ·"510-bodna kap tecnosti zauzima najmanju mogucu povrsinu oblika lopte. Ovo se

167

81. 73.

moze ilustrovati promatranjem kapi vode na parafinu, pn cemu kap vode zauzima oblik lopte. ZahvaljujuCi toj napetosti, voda ne kvasi niti prljavst~nu (masnoeu) na rukama. To ce se dogoditi tck kada se uzme sapun kak~l,hI se voda uCinila "vlaznijom". Drugim rijecima, upolreborn sapuna smanJuJc se povrSinski napon, a sve supstance koje to Cine nazivaju se povrsinsko-aktiv­nim supstancarna.

Snaga pjenjenja takode potice od povrSinskog napona, koji izaziva po­Iarni rnolekul u vodenom rastvoru. Taka se pjcna moze smatrati disperzijom vazduha u vacti. Svaki vazdusni mjehuric zatvoren je u tankoj skramici (opni) od vode, koja je pokrivena orijentisanim rno1ekulskim slojem, npr. masnc ki­seline kod sapuna.

Osnovne supstance iz kojih su izgradeni samponi sastoje se od moleku­la) sitnih cestica koje, kad se rastvore u vocE, stvaraju bogatu pjenu i poprima­ju osobita svojstva. Da bi Se ovo JOB jednostavnije razumjelo, treba zamisliti da ove sitne cestice imaju glavice i repice. Svaka glavica vali vodu (hidrofilni dio molekule) a svaki repic izbjegava (hidrofobni dio molekule). Usljed toga svi repiCi zeIe pobjeCi iz vade u zrak. To se dogada aka mjehurica pjene, koie i leose koju peremo. Sicusne cestice probijaju "kozicu" vode i ako tih mjehu­riCa. pa omogucuju da voda okvasi cijelu povrSinu glave i kose. Milioni repica koji se nalaze u mjehuricima i vocli cvrsto prijanjaju uz masnocu i prljavstinu. Glavicama takva situacija uopste ne odgovara i one vuku u suprotnoffi_smje­ru, ali repiCi lie popustaju. Tako .. se masnoca i rieCistoca cijepaju u hiljade i

168

I

hiljade sitnih kuglica, cije cijepanje u jos sitnije djelice vrse neurnorne glavice i repici. N a taj se nacin masnoca emulgira i ispiranjem sa vodum otklanja sa koie i kose.

6.4,2. Izbor sampona

Izbor sampona na triistu je dosta sirok. Postoje obii'ni samponi, speci­jalni samponi protiv peruti kao i za njegu masnc kose, samponi sa dodatkom ljekovitih biljnih ekstrakata. samponi za njeznu. poroznu i ostecenu kosu itd. Svi ovi samponi treba da ispunjavaju sljedece uslove:

- da ne izazivaju bubrcnje kose, kao sto je to slucaj kod obicnih sap una i deterdienata,

da su u tvrdoj vodi bistro topivi, - da stvaraju dobru i postojanu pjcnu,

ne dovode do pretjeranog skidanja masnoce) da imaju dobru sposobnost pranja i emulgiranja masnocc,

- da imaju dobru sposobnost kvascnja, - da stite kosu, kao i pousminu (epidermis) koze.

Sve ove osobine nabrajamo zato sto mnogi ocjcnjuju kv;:llitct sampona sarno prema koliCini pjene koja se stvara prilikom pranja. To je veama po­gresno_ Nekada se i prasak za pranje rublja ocjenjivao po bogatoj pjeni. Da­naS-nji praSci (deterdtenti) veoma slabo ili gotovo nikako ne pjene, a ipak, rublje peru veoma dobro. Daklc. ne perc se sarno pjenom nego povrsinsko­aktivnim supstancama. Isto je i kod sampona: kosu ne pere sarno bogata pje­na nego povrsinsko aktivne supstance, kojc su vezane uz druge aktivne supstance za njcgu vlasista i kose.

Pregledom koze glave i kose treba odluciti koji ee sampon biti najpode­sniji za pranje i njegu. Mnogi ne razmisljaju kakav ce sampon upotrijeblti, sto je pogresno. Pravilnim izbbrom sampona j naCinom pranja omogucavamo istinsku njcgu vlasista i kose.

6.4.3. Nacin pranja VidjeIi smo da dobro pranje i Cistu kosu De uslovljavaju sarno gusta i ve­

lika kolicina pjene. Ali, na talost, mnogi tako smatraju i zato uzimaju vece koliCine sampona za pranje. Jaka i gusta pjena suvise iscrpljuje prirodnu ma­snoeu koie, sto dovodi do oboljenja zlijezda lojnica. To je uzrok cia kosa po­staje ponovo masna.

Iz cega se sastoji i kako se pravilno izvodi pranje kose? Pravilno pranje kose se sastoji iz njenog prethodnog cetkanja, pret­

pranja) pranja. Cetkanjem rascesljavamo kosu od evcntualnog tapiranja, odnosno me­

hanicki otklanjamo prasinu, lak i ostalu neCistocu sa kose. Pretpranje. Na pokvasenu kosu jednomjerno nanosimo malu koliCinu

sampana, koju smo prethodno protrljali medu dlanovima. Kosu poCinjemo trljati rasirenim prstima. Usljed prisustva necistoce na kosi, op'azicemo da

169

1 SI. 74. Pravilno pranje glave se sastoji b: prethodnog ces~jan.ia kose, pretpranja, pranja i

, masaze vlasiSta.

sampon slabo pjeni. Kod ispiranja. voda ce imati potpuno drugu boju, bicc prljava. To znaci da mala kolicina sarnpona veoma dobra rastvara I sklda necistocu sa kase.

GJavno pranje. Primjernu koliCinu sampona npet p:otrljamc;medu dla· navima i nanosimo na kasu. Prstnna lagano maSlramo IzazlvaJucl stvaranJe pjene. Prvo pocini,emo masirati od ,P0tiljbjagodicama prstiju, 6 11eCi kr~zne pokrete. Tom pnhkom svakl pOJedmi prst lma svoJ zad~taka. PTStlma vrSlmo pritisak na kozu i kruznim po.kretlrna l~az1Va:n? bolJu ~lrkul<lcIJ~ krvi. N a taJ naCin se i kozn terncljito Gersh od perutl, znOJ3 1 masnocc. :f\1asazu postep~no prenosimo na cijelu glavu. Posebno prijatan osjecaj dajc masaia oko prcdlela sljcpoocnica. . .

Ima stranaka koje prilikol11 pranja kase podnose. nC:'Jcroyc:tn? c:rs~~ masazu. Zato je potrebno prije pranja svaku stranku pltatI da 11 zeh Jacu III slabiju masazu. . ... .

Poslije samponiranja kosu treba dobro 1 temelJlto lspraVI VOdOffi. . Kako testo treba prati kosu? Taean odgovor je tesko dati, jer je pranJe

kose individualna stvar. Pranje kose ovisi 0 radu zlijezda znojnica i IOJ.l1lca (hrzog iii sporijeg mascenja),. kao i 0 sredini, odnosno radn~rn mjes~u gdJe s~ provodi duzi dio vremena. Slgurno da asobe na radnom mJcstu gd]e postO]l mogucnost brzog prljanja kose moraju cesto i svakodnevn() da ),eru kosu. Ko· su treba prati toliko cesto kohko Je potrebn? da Je ona uVIJek clsta ..

Poslije pranja kosu treba dobra lsprall toplom vodom, kako bi se otklo~ nili posljednji ostaci sampona i necistoce. Objema rukama kosu treba st!Snuti da se voda iscijedi, a onda dobra obm;atl rucmkorn. . v'

Za pranje glave se ne preporucuje upotreba hladne vode, Jer moze lzaz­vati opadanje kose.

170

ZNATE LI ODGOVORE? 1. Osnovni znacaj pranja kose i glave'? 2, OpiSi d,ielovanje sredstava za. pranje! 3. Koje tIslove sampon za koslltreba da ispunjava'? '.-4. Opisi kako se izvodi pravilan naCin pranjal

!

I

'11

6AA. Njega kose sa regenerator - sredstvima

Ako smo prali zdravu, kratku i ncprepariranu kosu, pri rasi'esljavanju necemo i~ati ni.~a~ih pot~skoca. P~oblcm rascesljavanja nastaje kod duge, tanke, bOJcnc, hlJclJene, traJno onduhranc, suhe, porozne i jako osteccne ko­se. Razlog teskog rascesljavanja kose moze hiti: rastvorena i oprana masnoca. nab~brene vlasi kao i otvorena iii ostecena povrsina kose. Prilikom pranja, tj. maslranJa glave prstlma, normalno je da se kosa neSto zamrsi. Ovo mrknje kose je vise izrazeno kod onih kosa sa jace otvorenom iIi ostcccnom kutiku~ lorn.

Uzroci otvorene i ostecene kutikule mogu biti sljedeci:

a) mehanicki, b) hemijski i c) patoloski.

. ~). N ajcescim I"?-ehanickim uzrokom otvorcne kutikule smatraju se tapi­rallJe 1 Jako natezanJc kose u duzinu. Tapiranjem, dakIe, pokretima ceslja od vr~ova prema .;rlasistu, ~ao i jakirn natczanjcm kosc kod uvijanja (nar06to traJne ondulaclJc), dolazl do toga da se Ijusi'icc kojc tvore kutikulu otvaraju i ra~l~vlJaJu Jedna od druge. Poslije ovoga nc mogu se vratiti u normal an po-10laJ.

.. Da bi se izbjegle o;akve posljedice, treha kosu pailjivije tap irati, pri UVIJ3llJU ne natezatl te swat! na uffiJcrenO] temperatun zraka lspod haube III fena.

..b) .NajveCi udio u razgractivanju i otvaranju kutikule kose ima primjena hemlJsklh sredstava za kosu. To se naroCito odnosi na sredstva za bojenje, trajnu ondulaciju i bijcljenje. Nedovoljno ispiranje hemikalija, poslije upotrc. be tih preparata iIi poslije pranja, maze prouzrokovati promjene na povrsini kose.

. . c) .Patoloske p~omjene na kosi mogu biti izazvane pretjeranim lzlucrvanJcrn raznih soh i kise1ina na povrsini koze, sto indirektno utice na 1(0-suo Ove promjene mogu nastati kao posJjedica nekih bolcsti, za Cije je lijecen~ je svakako nadleian Ijekar·dermatolog.

U svim slucajevima, otvorena i nakostrijdena kutikula kose ne odbija dovoljno svjetlosti i kosa izglecla bcz sjaja. Sarno glatka povrsina kose se sjaji, kako na dnevnom tako 1 na umjetnom svjetlu, jer sc svjetlosni zraci koji pada­JU na kulikulu rcflektuju, sto znati da odbijeno svjetlo stvara sjaj kose.

Duznost frizera je da ovakvoj kosi posveti posebnu painju i njegu, kako u pogledu rada tako i kod izbora preparala.

Najbolja i najefikasnija njega kose, poslije pranja, postize se-primjenom regenera~ivnih sredstava sa hrzim ucinkom djelovanja. Regenerativna sred~ stva za nJegu kose nalaze se na tdistu u ohliku tecnosti, emulzijG Lkrcme. Bez tih sfedstava, rad frizerabio hi otezan. O\'a sredstva imaju r-egenerativni i preventivlli uCinak.

171

Regenerativni ucinak dolazi do izrazuju kada se iele popraviti k:valitet kose, gipkost, elasticitet i sjaj. Vee smo naglasili da gotovo sva sredstva za pranje kose veoma dobro~ a neka slabija sredstva cak i previse rastvaraju pri­rodnu rnasnocu kose. Narocito oprana, suha i hcmijski preparirana kosa po svojoj povrsini ostaje bez prirodnog zastitnog sloja mash. Usljed nedostatka ovog zastilnoa sloja, kosa se tesko rasedljava i u suhom stanju postaje jako naelektrisana~Takvoj kosi potrebno je povratiti zastitni sloj masti, a kutikulu kose vratiti u prirodni, zatvoreni polotaj. Srcdstvo za regeneraciju obliku kre­me iii emulzije saddi ernulgirane masti, sto nu povrsini kose stvaraju tanku oblogu, koja kosu ne opterccuje niti masti. Kiscli sastojci ovih sredslava dje­luju adstringirajuce na kozu i kOSll, sto utice na lako rascesljavanje i susenje kose.

Sredstva za regeneraciju upotrebljavaju se poslije zavrsenog bojenja, bi­jeljenja i hladne trajne.

Upotrcba regenerativnih sredstava jc veoma jednostavna: regencrativ­no srcdstvo razmazcmo izmedu dlanova. nanesemo i lltrljarno u mokru opru­nu kosu. Sirokim cesljem kosu rascesljamo i regenerat.or ostavirno da djeluje od jedan do pet minuta. Prilikom nanoscnja i rascesljav<lnja, llcinak regencra­tara se odmah prirnjecujc. Kosa post.aje meka, poslusna i cesalj neornetano prolazi kroz nju. Poslije kratkog djelovanja regeneratora, kosu treba dobro isprati toplorn vodom, obrisati rucnikorn i prcCi na dalju obradu.

Preventivni uCinak. Poslije svakog bojcnja, a narocito poslije bijeljenja, pri cemu se upotrebljavaju luznala sredst.va, u kosi jos ostaju tragovi ovih he­mijskih supstanei, koji mogu neugodno djelovati na kvalitet i boju kose. Na­roi'ito ostaci kiseonika u kosi djeluju na prirodne i umjetne pigmente, te ako se ovi ostaci ne otklone i poslije bojenja, dolazi do naknadne oksidacije, tj. razgradivanja pigmenta i struktLire kose.

Dok su sa jednc stranc luzina i kiseonik ncophodno potrcbni, sa druge strane kosi rnogu st.etiti ako se u pravo vrijcmc ne uniste i otklone. Zato je poslije svakog bojcnja, bijeljenja iIi hladne trajne obavezna upotreba regene­ratora, kako bismo uz neutralisanje alkalija sprijecili i unistili i preostali ki­seonik.

Kada irnamo posla sa ostccenom i nejednakom strukturom iii su boje­nom i bijeljenom kosom, uvijek se suocavarno sa teskocama oka izrade hI ad­ne trajne. Vrhovi kose tada imaju slabiju strukturu od ostalih dijelova. Akc kod poroznih vrhova za izrudu lrajne upotrebljavamo veoma razblczcni pre­parat koji odgovara kvalitetu vrhova, ovi dijelovi ce biti lijepo trajno onduli­rani i neosteceni. Ali zato os tali dio kose nece biti prepariran, jer za njegovu strukturu preparat nije dovoljno jak. Suprotno tome, ako se upotrijebi jaCi preparat, trajna ce biti jaca, ali sa ostecenim neprepariranim vrhovima. IsH problemi mogu nastati i kod kose koja je po eijeloj dulini razgradena (poslje­diea bojenja iii bijeljenja).

U svim ovakvim slucajevima treba upotrebljavati regenerativna sredstva . koja stavljamo u vecoj kolicini na ostecene dijelove kose, hez ispiranja. Kise­lost tog sredstva zatvara vanjski sioj, kutikulu, a rnasnoca i.zastitne tvari u vi-

172

du cmulzije oblazu ostecene dijelove kosc. Taka se stvara zastitni sioj, koji onemogucava hrza prodiranje preparata u kOSll.

. I kod jako}zbijeljene, ostecelle. kose, koju zelimo obojiti u neku drugu bOJli, za IZJcdnacenJc strukture 1 afImteta kose koristimo regenerativno sred­stvo, koje u ovom slucaju isperemo sa kase. Kosu dobra posusimo rucnikom, pa tek onda bojimo.

Upolrebom regeneratora prije trajne ondulacije i bojenja kose dohija se. na :rreme~u za uvijanje i~~ aplik~H.:ij~ boje na"kosu: S10 daje mogucnost po­stlzan)a kvahtelne preparaCl)e I bOJe cIJelom duzinom kose.

I poslije zavrsenih operaeija hladne trajne, bojenja, potrebno je ponovo upotrijebiti neko regenerativno sredstvo.

Dakle, rcgenerativna sredstva za kosu su neophodna za:

neutralizaciju luzina, - sprecavanje naknadnih ostecenja zbog ostalaka kiseonika u kosi, - regeneracije i ucvrsccnja strukture kosc.

USljed nabrojanih asobina za regenerativna sredstva kaiemo da imajju preventivni (zastitni) uCinak.

6.4.5. Njega ruasne kose

Veliki procenat Ijudi ima prekornjerno masnu kosu. Ljudi sa masnorn kos9m eesto pribjegavaju pranju, sto je pogresno, jer kosa postaje jos masni­)3. Zlijezde lojnice luee masnoeu koja ulazi u gornji dio leiiSta dlake i odatle se razliva po povrsini koie i kose. Kod normalnog iiluCivanja ilijezda ta ma­snoca nije taka izrazita. Tek kada zUjezde lojnice abale, poCinje vece izlucivanje nego ito je potrebno. Za to oboljenje karakteristicno je da se kosa poshJc pranJa nakon dva do tn dana po novo zamasti. Aka se masnoca odstra­ni sa kaze i kose vadom i samponom, ubrzo se izlucuje nova koliCina.

Funkcija zlijezda lojnica je u tome da kozu i kosu oddavaju u rnasnom stanju. Ako ilijezde ne lUGe dovoljne koliCine masnocc, koza i kosa su suhe, a kod prekomjernog - sjajne i masne.

Koji su sve uzroenici oboljenja ilijezda lojnica i masne kose?

Nabrojacemo nekolika:

precesto pranje kose, - pranje jako koncentrisanim samponima i suvise gustom pjenorn,

prekornjerna upotreba raznih kozmetickih preparata) - razna oboljenja organizma)

pretjerana upotreba masti u jelima itd.

Mogucnost njegovanja i Iijecenja masne kose. Lijeeenje masne kose je dugo~raJno 1 mnago tete od odstranJlvanja peruti. U nekim slucajevima ne dolazl do pot,punog,. nego do djelimicnog izljeeenja. Zato lijecenje masne ka­se zahtrJeva strplJenJe, uparnost, poscbnu painju i njegu. Kao prvo, treba ut-

173

vrditi uZIak nastanka masnoce kose, pa tek anda preti na lijecenje i njegu. U vezi s tim, dajemo nekoliko opstih savjeta i uputstva:, ',"'

_ Ne perile cesto kosu i ne upotr~bI)avajte veee kohcme samp?na! S'u~ sta, koncentrisana pjena sampona SUVIse l~crplJuJ? pn~:)dnu ma~nocu koze I

kose, a posljedica je d~ zlijezde lojnic~ p!Olzvod~ ]o? VlS~ m~s~~)ce: ~ato s.a~;­jetujemo da se za pranJc upotrehlJavaJu sampom kO]1 su lSklJuCIVO IZladem za pranje masne kose, " " I

_ Upotrebljavajte preparate kOjl su posebno ~zradem za t;rasv~u k:~su, U ave preparatc spadaju sampani, reg~nerato~l, 10~IO.m, .. kao 1 ucvr~ClvaCl za vodenu ondulaciju, Pored dobrog kvahteta, vazna ]e 1 nJlhova pravllna, upo, treba. N ajveca se greiika Cini kad upotrcbc ucvrsciva.c~ vodene ondulaclJc ko­ji na kosi' stvaraju. sloj koji je cini t~dom. Akov sc pnh~om ~po5r.~h~ ~)rcJ?a~at utrlja u kozu, sIo] zatvara pore lezlSta dlake, slo Im~ zdravlb zlr]ezda Iojmca dovodi do oboljenja, a kod vee oboljellh do pogorSan]3 oboijcnp. ~ato ]e vaino da se ucvrsCivac uvijek rasporedl sarnO po kosl, mkako ~~) kozl! 0:'0 pravilo ne vazi za preparate kod kojih je u uputstvu navedeno nJlhovo utrlp-vanje u kozu vlasista. . . v

_ Razna unutrasnja oboljenja organizma, urnor, pSlhlcka ,napetost, kao i druoe halesti) takode, izazivaju stvaranje prekomjerne m3snoce. Ot¥:,la~J3n­jem ~vih uzroka, otklanja se i prekomjerno izluCivanje masnace nn kozu 1 ko-

= Z _ Na zamasCivanje koze j kose veliki uticaj irna nacin ishranc. a100na liea koja veCimaju maslm kosu treba da izhj~gavaju suvise masnu hr~nu. T~e­ba da sc. preorijentisu na biljnu i vitaminsku lshranu. Hrana treba da.lc bez]3-kih zaCina, sa malo soli, masli i ugljikobidrata. . 0 ,. . "

Kako izdriati sa masnom kosom bez pranl" , Odgovor je si]Cdecr: upo· trebom specijalnih lakova i p,;,dera za suho pranje rnasne kose. Specijalnila. kovi prekriju kasu' slojem kO)l se prlhkom cetkanJa lorn!. LakirvanJc U lTIallJlm koliCinama se moze cesce izvodltl, pod uslovom da se navece kosa dohra iscetka i izbriSc pcSkirom. ..' if • V v , •

Primjena pudera za pranje ]e ]ednostavna, Crm ,rome mascenje, pude· rom se cijela kosa prekrij.e i os}"avi da tako ~50J1 n~kolIko mmuta., :<:.:;sa se po· slije toga dobro i temcl]Ito lScelka 1 lzbnse peskrrom, SulIl d]ehel pudera upijaju masnoeu kose, dajUeljOj tako manje t;rastan lzgled.,

Izmedu pranja samponom pude: se mOze upotn]ebltl 1 - 2 puta. Sa llPo· trebom pudera ne treba pretjerivatl, u protlvnOj, kosa postaje Slvo,hljela, oblozena i tesko se rasceSljava.

6.4.6, Njega suhe kose

U 'poredenju sa masnom- kosom, prirodno suhe kose je mnogo manje, a izgledi u lijecenju su daleko holji. " ' V" ' ' •

I suha kosa je produkt nenormalnog lucenJa ZlljCzda. IOJnIca·v K~o S~()

bioloski, psiholoski, bemijski i dru&i faktori utiC,u na p:ekom]erno Jucen)e lop iz zlijezda, tako 15to mogu utlcail 1 na sJabo ~~cenJ~, s~o uzrokuJ~ pr~~Je.ra~.o suhu kosu. I nestrucna izrada trajne ondulaclJe, bOJcnJe: a.n~ro~lt~.blJel}enJe kose, mogu izazvati pretjerano suhu kosu. 1sto tako, flz1kalm utlcaJI, npI. ko-

174

ristenje jako toplog zraka za susenje, mogu izazvati suhu kosu. Usljed nedo­slatka masnoce, kosa je bez sjaja, lorni se i postaje vearna higroskopna, Kao takva postaje prcosjetljiva na preparale za trajno onduliranje i bojenje kose.

Nacin njegovanja i lijecenja suhe kose: Problem suhe kose rnnogi rjcSavaju na taj naCin da poslije susenja kosu namazu uljem iIi masnim krema­rna. Ta sredstva imaju privremeno djejstvo, jer sc odnose na njegu kose u nje­noj duzini. Medutim, njega se mora primijeniti j na vlasiste. dakIe, koiu glave, koja je usljed nedostatka masnoee, testo prekrivena otpalim Ijuskicama epi­derrnisa.

Biljna ulja i masti, posebno rieinusovo ulje i holesterolske emulzije, imaju pozitivan uticaj u lijecenju suhe koze i kase. Zato se i koriste u izradi pasebnih krcma za !'pak.unge iii kompresijeH

• Pored mas nih supstanci ove kre­me sadric i bioloski aktivnc supstancc, koje prodiru u kozu i kosu. Njihov du­binski uticaj pospjesuje toplota pod obicnom iIi elektritnom kapom (baubom), kao i duie vrijeme djelovanja na glavi i kosi, Pod uticajem toplote i aktivnih supstanci regulise se rad zlijezda lojnica, kosa se napuni emulgira­nim masnim supstancama, a ljuskice na povrsini kose fie zatvorc. Kosa postajc elasticna, gIatka i sjajna za duie vrijeme.

"Pakovanje koseH izvodi sc na sljedeCi nacin: - Kosu treba prethodno oprati, isprati i dobro iscijediti. Kremu za "pa­

kovanje" treba nanijeti pljosnatom cetkicorn cijelom duzinom kose, a poseb­no na vrhove. Kod duze kose nanosimo prvo Jia gornji dio glave, a onda postepeno prema lieu i bradi. Svaki namazani pramen zakaCi se na vrhu 5t1-paljkorn iIi ukosnicorn, Kosu prekrijemo polivinil,kapom i stavimo pod "hau· bull da djeluje petnaest do dvadeset minuta na umjerenoj tcmperaturi. Ukoliko posjedujemo sauna iIi solar·aparal, onda nije potrebno pokrivanje glave polivinil·kapom.

Poslije odredenog vremena djelovanja kosu treba dobra i tcrneljilo isprati nesto toplijom vodom. Na kosi ne smije da ostane niti najmanja lco­liCina b·erne. U protivnom bi kosa ostala suvise masna i teska za friziranje. U posljednju vodu za ispiranje dobro je dodati malo soka od Iimuna,

Pred izradu vodene ondulacije iIi fen·frizure pozeljno je da se upotrije. be ucvrsCivaCi namijenjeni posebno za suhu kosu.

6.4.7, Njega rascijepJjenih vrhova kose

Kod zena, narocito sa dugom kosorn, primjecujc se da je u vrhovima ko­sa ispucala. Kod nekih se na pojedinim mjestirna kose nalaze i cvorici, koji prilikom savijanja pucaju, i tako kosa opada. Posrnatramo li ('voric pod mi· kroslcopom. utvrdicemo da je kosa na tom mjestu razdvojena na vlakna. Stva, ranje cvorica dolazi cesta od nestrucno napravljene trajne.

Uzroci racvastom pucanju kose u vrhovirna su nepravilna ishrana, razne bolesti, a posehno to mogu biti i ostecenja vlasi prilikom upotrebe nekih he­mijskih preparata.

Nacin otkl~injanja. Cijepanjc vlasi u vrhovima pruza sliku slabog I nez­dravog stanja kose. Ako je kosa duga, jedini naCin je da se nesto skrati prim-

.'. 175

jenom ostre britve iii makaza. Postoji j drugi naCin, a to jc da se izvrsi spalji­vanje ispucaJih vrhova. To Cinimo na sljedeCi naein: kosu dijelimo u tanke pramenove i $vaki pramen pojedinacno zavijemo u spiralu te stip,iljkama pricvrstirno liZ giavu .. Odvojimo jedan pramen i prstima lijeve ruke ddimo u vrhovima, dok drugom rukom povlaCimo lagano od vrhova prema korijenu. Na taj naein se odvajaju ispucani vrhovi koji ostaju strSeCi u zraku. Plamenom svijcce iii plinskog upaljaca prelazimo preko ispucalih vrhova. Usljed loplote plamena, vrhovi is pucalih vlasi zaIijepe se jedan za drugi.

Frotiranjem brisacem i cetkanjem kose izgorjeli vrhovi (kvdice) se ot­klanjaju sa vlasi, te kosa dobiva zdrav izgled. Ovakav naCin lijecenja ispucalih vrhova ne donosi neke trajne rczultate, ali se u praksi pokazao kao dobar i praktican.

ZNATE LI ODGOVORE? 1. Kako postiiemo najbolju njegu osteceue kOSI;" poslije pr::mja? 2. Kakav je kurativan ucinak sredstava za regeneradjll kose? 3. Kakav je preventivan uCinak ~redstava za regenenlc~jll kose? 4. Kako se upotrebljavaju sredstva za regeneraciju kose'? 5. Sta utice nn stvaranje pretjerano masne kose? 6. Kakve su mogucnosti Ujecenja masne kose'! 7. Kako se upotrehljava puder za "suho pranje kose"'? 8. Sta utice na stvarauje suhe kose? 9. Kakav je naein IUecenja suhe kose?

10. Kako se izvodi "pakovunje" kose? 11. Sta je uzrok stvaranja rasdjepljenih \-Thova kose'? 12. Na koji nacin se otklanjajn rascijepljeni vrhovi kose'?

6,5. NJEGA KOZE GLAVE

Bez obzira na pol i zivotnu starost Ijudi najrasirenije oboljenje kOle gla­ve je perut. Opadanje kose vise je izraieno kod muskaraca, a manje kod zena. Blazi oblici ovih oboljenja spadaju u dje10krug lijecenja frizera; zato je potrebno da se sto opsirnije opisu uzrocL moguenosti i naCin lijccenja.

6.5.1. Seboreja i perutanje koze

Seboreja (lat. sebum = loj, gri', rein = treci) koze na glavi jedno je od veoma rasprostranjenih koinih oboljenja, cijim problemom se bave dermato­loz1, neurolozi, internisti i mnogi drugi strucnjaci.

Uz seboreju se obiCno javlja i boleSl perulanja koie, koja se razvija po­lagano, u pocetku gotovo neprimjetno. Najprijc se primijete male suhe Ijuski­ce koje se opazaju na kozi i vlasistu. Opale ljuskice nalaze se na kosi i odijelu, sJo nimaIo ne doprinosi estetskom izgledu. Perut izaziva veei iIi manji svrbei. Cesanjcm iIi grebanjcm perul se jos vise povccava. Najvise se nalazi na vrhu tjernena i u njegovoj okolini. Nisu rijetki slucajevi da se perut pojavi na obrvama, trepavicarna) brkovima j brad!.

.~ Sasvim mekaI)a i njezna perut javlja se i kod male djece, posebno u pu-bertetu, a i poslije. •

176

f, 1 Kod seboreicnog oboljenja koze na glavi razlikujemo dvije vrste peruti:

a) Suha perut - kada Zlijezde Iojnice izlucuju veoma malo masnoee. h) Masna perut- kada ilijezde lojnice izlucuju previse masnocc.

U svakom slucaju, fadi se 0 poremecaju rada zlijezda iojnica, koje, uz druge cinioce, stvaraju suho iIi masno perutanje koie. Primijeceno je da inlc­Iektualni rad pojacava rad i sekreciju tih Zlijezda i time pogoduje razvoju se­boreje, dok fizicki md vise pojacava funkciju zlijezda znojnica. Promjene na kozi se mogu razviti i kod male djece, ali se najcesce javljaju za vrijeme iIi od­mah posIije puberlela. Perutanje ko);e moze biti vidljivo i na drugim dijeIovi­rna tijela) a ne sarno na glavi. U jako izraZenim slucajevima, kod oboljenj~ koze glave, kosa izgJeda kao zaprasena veCim iIi manjim ljuskicama. PostOjl jak svrab, s(o tjera na stalno cesanje koZe glave. U nekim slucajevima ljusten­je kote preovladuje nad pojavam masnoce. Kosa je u tom slucaju dosta suha, lomljiva, a kota prekrivena naslagama brojnih Ijuskica sivobijele boje. Ako pincetom skinemo naslagu Ijuskice, primijeticcmo da je ispod koze lagano crvenkasta. Koia sa veCim naslagama peruti slabi i postaje tanja. Ako peru­tanje traje duze vremena, ovako stanjena koza negativno utice i na vlasnu pa~ pilu. U nekim slucajevima, prekomjerno izlucivanje masnoce Gini da se na koti stvara sivobijela naslaga, koja) liZ izrazeno perutanje, utice oa opadanje kose.

Seboreicna koza glave utice na brza mascenie kose, te ponekad kala i kosa izgJedaju kao da su preliveni uljem. Poslije temeljitog pranja takva kOLa i kosa, za vrla kratko vrijerne postanu masne i sjajnc.

Uzroci seboreje i perutanja koze su veoma razliciti, dosta komplikovani i dosada nisu potpuno istrazeni i objasnjeni. N aVeScemo neke od njih:

- Razna oboljenja i infekcije kojc obicno slabe organizamkao npr. ma­lokrvnost, grip, malarija, iivcana oboljcnja, oboljenja jetre, razliCile infekcije u llstima, nosu, grIu, zdrijelu itd;

- NeCista i zapustena k07A, kao i stvaranje gljivica i bakterija, uzrokuju stvaranje peruti, te uticu na slabljenje cirkulacije krvi i tkivne tekucine. Usljed toga dolazi do promjene u misiCu dlake, koji aktivno sudjeluje pri isti­skivanju loja iz ilijezda lojnica;

- Prekomjerna upOlrcba slabih sampona iIi sapuna i primjena nekih hemikalija kao npr. preparata t[ajne ondulacije, sredstava za bijeljenje iIi bo­jenje, kao kod nekih osoba izazivaju stvaranje seboreje i peruti.

Brojni uzrocnici koji su u vezi sa promjenama uzrokovanim pore~ mecenom funkcijom lojnih ilijezda nisu uzrocnici ovih stanja. Oni su njihovi pratioci. N a funkciju lojnih ilijezda ulvrden je i ulicaj polnih hormona, zatim hrana bogata mas lima, jak:i zaCini, alkohol, kara i dr. Ovi pojacavaju klinicke simptome seboreje. Danas se pouzdano zna da na funkciju lojnih zIijczda najcesee utice nadrazaj vegetativnog nervnog sistema.

U toku bolesti seboreje i perutanja koze mogu da se jave poboljsanja i ponovno pog~rsanje stanja. Ov~ promjene mogu da·budu uzrokovane prom­

- jenom mjesta boravka, godisnjih doba, ishrane i s1.

177

Smatra se da je blago perutanje koze norma Ina pojava~ jer je koza CO~­jeka organ koji se na svojoj povrsini stalno obnavlja - regencriSe. Ukoliko Je perutanje cesto iIi staIno, onda sc smaua oboIJenJcm.

6.5.2. J\1ogucnosti lijecenja seboreje i peruti

Lijecenje seborejc treba prepustiti specijalisti za kOlne, holesti. j(ako je tok bolesti duaotrajan (traje I po nekohko godma), Inzer moze pomocl odgo­varajucom nj~gom, npr. pranjem ~ utrljavar:jcm propisanih sred~tava za !!­jecenje i odstranjivanje pr~k?mJernog. 10]3. ~ Pra~lnom ~asa~?I? moz~ poboljsati cirkulaciju krvi 1 oJacah oslablJcnu tunkcIJu vlasmh mlSlca, kao I

odstranjiv3ti neugodni svrbei koze. Sustina Jokalnog tretiranja masne sebore~ je jestc odstranjivanje masnt:g l?,ja}a ylasista !.dezinfe~eija koze gla"ve. .

U slucaju suhe scborcJc ltJecenJc se vrSI sredstvllna za masazu kOJa n~ rastvaraiu masnoeu, nego je nadoknaduju. U tu svrhu ohicno se koristc masil sa sump~fom, salicilom, rczorcinom i ostalim supstancijama tog tipa.

Iako seboreja predstavlja stanje koje se ne moze potPUliO izlijeCiti u .ok­viru mjera koje mozemo preu.zeti protiv ie bolesti vazDa mjesto !rna pravllna ishrana. Treba izbjegavali suvIse masnu hranu, suhomesnate prolzvode, "lko­hoI, zacinjena jela itd. Veliku paznju treba posvetiti dobroj probavi. suncanJu i kretanju po svjezcm vazduhu. .

Lljecenje peruti sa uspjehom se obavlja upotrebom. sampona i loslona koji su pravljeni na hazi sumpora 1 d~ugl? b~ktencI~n~h l,fu.ngl~ldplh ~od~ta­ka. Ovi dodaci otklanjaju peTut na .t~J nacm sto. de~mflkuJll 1 pOFlcayaJu hlPC,­

remiju (sire krvnc sudove). PnlIkom. pral1J3 . s.an~ponom .. protlV yeTutl, pozeljno je da se rjena s~mpon.a ,?stavi na k<?s::. IZV]CSnO vTl.lemc: 1 ako "se ornogueava bolje dJc]ovanJc a~"t.IVmh sup~tancl sampona na oholJelu. kozu. Jos bolje dejstvq sampona postIze se kornhmovanom upotrebom sa lOSlO11om. ciji jc efekat usko vezan sa .pravilm:nn l!lasaiom. . . . v

Rijetko kada se uspiJc hrzo I odJedanput otklomtl perutanJc kC;ze. S~~ rna jednirn pranjern III maslra~Jem naJbolJlill sr.cdstvlma perut. se nec.e mO~l otkloniti. Treba da znamo da .1e perut dugotraJna holest I da Je za nJeno Jr­jeecnjc potrebna redovita njega i pranje koze glave ovim sredstvima.

6.5.3. Opadanje kose (alopecija)

Prvi znakovi oboljenja kose jesu pojava peruti, svrbez i pucanje ~ose. To ie upozorenje da tjemene stanice nemaju pravilan tok ishrane i da oSJctlji­va kosa ne dabiva potrehne supstancije za normalan zivot. Uz popratne pOJa­ve (svrbei i perut), korijen kose gubi snagu. a k?sa .~e lomi, jer Hema viSe jakosti. Kosa ispada, a ostafJelu I bolesnu kosu nece VIse zamlJemtl nova. Ta-da nastupa one najgore - poslepeno. ali sigurno - relavosL .

Bolest opadanja kase moze da se javi naglo, a moze da se razvija 1 pola­gano. Obieno se pocinje primjecivati da prilikom cesljanja na ce~lju ill pos1ij~ spavanja na jastuku ostaje sve vise i vise vlasi. Za vrijeme pranJa glave vlasl ispadaju, ponekad i u pramcnovima., .

Svako ispadanje kose ne mora dovcsti, do eelavosti;·a s druge stranc, do eelavosti maze dod i bez primjetnog prethodnog ispadanja kose.

178

Ii ! Ispadanje. kose u normalnim granicama, tj. zamjena starijih viasi novim, je fizioloska pojava. VIas raste normalno celiri do sedam godina. Poslije toga vrcmcna vlasni dio pod kozom odumire j dolazi do ispadanja vla5i, na Cijem mjestu poi'inje da se stvara nova vIas koja poslije izbija na povrsinu. Taj nor­malni proces ohnavljanja kose ne vrsi se na cijeloj glavi odjedanput nego mje­stimicno i u raznirn vrcmenskim razmacima.

Sezonsko pojacano izmjcnjivanje kose u jcsen i proljeee, takocte, spada u fiziolosku pojavu.

Za razumijevanje fizioloskog i patoloskog ispadanja kose, potrebno je poznavanje razliCitih [aza kroz koje prolazi svaka vIas u vrijeme svog rasta (0 tome smo vee ranije pisali).

Kako kosa u telogenoj fazi ostaje u svom folikulu i posto je vee izgubila svoju vczu sa papilom, v1a51, ona pocinjc ispadati tck rastom nove kosc. Telo­gene ispadanje je znak ponovnog rasta kose. Razlog tog ispadanja moze se prihiiino ustanoviti na osnovu pod at aka dobijcnih od bolesnika (da Ii je kosa ranije opadala i kada, zdravstveno stanje, upotreba lijekova. pol, starost itd.). Za d'ijagnozu i davanje prognozc vazno je utvrditi ogranicenost zarista, manja iIi veea podrucja, kao i hrzinu sirenja i stupanj ostecenja papile.

U svakom slucaju, ako kod covjcka do dvadcset godina starosti dnevno ispadnc do 30 vIasi, to se smatra normalnom fizioloskom pojavom. Na svakih deset godina star05ti broj vIasi treha povecavati za deset, stD znaCi do tfideset godina 5tarDsti maksirnalno ispadanje vlasi je cctrdeset dnevno, do pedesct gOdina starnsti. sezdcset vlasi itd.

Broj ispa!ih vlasi kod muskaraca mnogo je veci nego kod lena.

6.5.4. Uzroci opadanja kose

U starasti, kada se obnavljanjc smanjuje, smanjuje se i hroj dlaka, nasta­je stalni deficit vlasi. Konacan rezultat je cclavost. Opadanje kose i celavost u kasnijim godinama zivota uslovljavaju starost kaie koja se tanji i tako papila dlake atrofira (odumire). I zakrecenje krvnih sudova srnanjuje cirkulaciju krvi, pa korijen dlake ne dobija potrebnu hranu. To utice na njegovo odurni~ ranjc., Znak celavosti u starosti moze sc smatrati normalnom pojavom.

U podrucju izucavanja prohlema celavosti, americki naucnik Jang (Young) vrsio je cksperimente na majmunu. Na gJavi majmuna isjekao je ko­madie koze i ranu sasio. Zasivena rana je zategla ostalu koiu. Poslije izvje­snog vremcna kosa je poceJa da opada i majrnun jc ocelavio. N a osnovu toga Jang zakljucuje da je glavni uzrok opadanja kose i cc1avosti jako nategnuta koia na glavi. sto prouzrokuje slabu cirkulaciju krvi.

Neki naucnici smatraju da je za opadanje kose i nastanak cclavosti od­govoran jedan gen, koji kod muskarca irna dominantnu, a kod iena neznatnu ulogu.

Prema nekim drugim ispitivanjima, nasljedni faktor u opadanju kose i eelavosti zastupljen je sa devedeset posto, dok su uzroci celavosti, u deset po­sto, sljedeCi slueajevi koji. posredno jji neposredno, utieu na opadanje kose:

- Seboreja i jako perutanje koze smatraju se -neposrednim izazivacem opadanja kose kod muskaraca, dok je kod zcna to rijetka pojava. Zapoi'inje u

179

pubertetu jakom masnoeom koie i kose. Kod oboljenja, na pritisak prstom, cijedi se iz folikula rijedak loj. Usljed loja ijos neocijenjenih komponenata koji se u loju nalaze, kosa se postepeno staoJuJc U fohkulu 1 opada, a zamJcn"· juje je kosa koja, takocte, ispada prije vremena. U poi'etku je opadanje kose najizrazenije oa vrhu tjemena, odakle se siri ercma Ceomrn uglo,:"lma .. P?ste­penoj atroflji papile pridruzuje se i alrofija koze i smanjena funkclja IOJOlea.

_ Proces opadanja kose moze biti prouzrokovan i raznim obolJcnJlma u organizmu. Poznato je da poslije tifusa pjegavea dolazi do opadanja kose. I kod sitllisa dolazi do djclimienog iIi potpunog opadanja kose. Blazi obliei opadanja kose mogu se primijetiti kad sarlaha, pa cak i kad gripe ili povisene tjelcsne temperature.

- Poznato je da od celavosti i opadanja kose pate vise muskarci nego zerre. To prouzrokuje i uticaj zlijczda sa unutrasnjim lucenjem. Palni hormo­ni su produkti tih ilijezda, te oni imaju znai'ajnu ulogu u rastu kose. Kod zena i kastriranih muskaraca celavost se ne pojavljujc. Da uticaj na rast i opa­danje km,e ima svoj znacaj, dokazao je jedan arnericki naucnik. On je kastri­ranim muskarcima davao injckcijc ffiuSkih polnih hormona, zhog ccga su izgubili kosu. U zimanje muskih harmona iIi kontraceptivnih pilula ponekad utii'e na jako i upadljivo opadanje kose, do pojave celavosti.

- Nagli gubitak kose moie da nastupi prilikom trovanja iivom, arse­nom, olovom, kao i ad otrova koji u sebi saddc talijum. U takvirn slucajevirna ne opada samo kosa sa glave nego i dlaka sa obrva.

- Razne psihicke napetosti, nervoza, kaa i druga dusevna uzbudenja mogu da prouzrokuju opadanje kose. Veliki broj dermatologa je ubjectenja da ceste stresne situacije, osjecaj ncsigurnosti, kao i svi uobicajeni motivi neurotii'nih smetnji prouzrokuju opadanje kose. Ljudi skloni psihii'kim uz­budcnjima zapadaju u pravi zacarani krug: holest kose stvara stanje komplek­sa manje vrijcdnosti, koji je uzrocnik pravih neuroza, a zivcana nestabilnosl ulice na stanje kose na glavi.

Pored pomoCi dermatolaga, ovakvi ljudi treba da traze obavezno po~ mac psihijatra.

- Trajno zategnuta kosa kod nekih [rizura (upotreba snalica, kopti, nosenje konjskog repa, visoko natapiranih i ocesljanih punda, itd.) i kod ra­zlicitih nestrucno izv<;denih kozmetii'kih zahvata (hladna trajna, bijeljenje i bojcnje) izaziva opadanje kose.

- Vlasna papila je veoma osjetljiva na rendgensko zrai'enje kobalta is!. Tako npr. rendgenskc zrake kot! blaieg zraeenja izazivaju opadanje kose i privremenu celavost, dok jaca zracenja mogu izazvati eelavost kao trajnu po­sljedicu.

- Viasna papiia cesto apsorbira i prenosi u kosu sve hcmijske supstance koje se u tijelo unose putcm lijekova, sto moze da utii'e na opadanje kosc, npr. uzimanje preparata sa antitrombotii'kim djdovanjem, kod uzimanja tali­jeva acetata u svrhu prolazne epilacije i dr.

- U novije vrijcme se zna da pri lijeccnju nekih vrsta karcinoma dolazi do pojave trajne celavosti.

~ - Opadanje kose i pojava eelavosti javlja se u vezi s mnogim bakterij­skim, virusnim IIi mikoticnim oboljenjima. Trajnu celavos~ izazivaju bolesti

180

koje u svom tccaju razorc papile vlasi iii njihove folikule, npr. sifilis, favus, trihofitija i dr. . - Opadanje kose poslije porada iznenadi mnoge zene, jet su do tada lmale potpuno zdravu kosu i vlasiste. Dokazano je da je kosa najzdravija za vrijeme trudnoce. Medutim, ovo stanje se poslije poroda naglo mijenja: kosa poCinje da opada u vceoj iIi manjoj mJeri, ayonekad se poCinje stvarati peru!. Opadanje kose traJe nekoliko tjedana iIi vise mjeseci. Osim normalne njege -pranja, kod jai'eg opadanja kose ne preporucuje se izrada trajne, bojenje i bi­JelJenJe.

- Uzrok boleSli mogu biti i bioloske smetnje organizma kao npr. bolesti probavnih organa - zcluca iIi crijevnog trakta. Usljed oholjenja, ovi organi ne apsorbuju u dovoljnoj kolicini hranjive sastojke koji su potrebni za zivot cov­jeka.

- Ljudski organizam proizvodi hormone, ali ne i vitaminc. Zbog toga sto organizam nije u mogucnosti da ih stvara, vitamine treba uzimati u mjesovitoj hrani skupa sa mineralnim tvarirna. Faktori ishrane SU, takode veorna vazni) i dobro je pozna to da nedovoljna iIi rosa ishrana uticu na vital­nost koze i kose.

- Gd bitne je vainosti za rast i opadanje kose pravilna funkcija krvnih sudova koji kosu snabdijevaju hranljivim supstancama. Najbolji dokaz jestc lokalna terapija. Nairne, mehanicko (vibraciona iii ruena masab), fizikaino zracenje infracrvenim i ultraljubicastim zracima, kao i hemijsko aktiviranje epiderm a utiCll na lokalno sirenje krvnih sudova u kozi, sto ima uticaja na zivat i reprodukciju kose.

6.5,5. Krugoliko opadanje kose

" Ova bol~st se ad.,raz,ava ne~adnovm Eojay?m i za~yata ne sarno }!,lavu ne­go cak obrve l bradu covJeka. NJeno zanste llr podrucJc zahvata uVlJek sc ja­~~o ocrt~~a. Bolest poci~je u malom krugu i siri se sve vise po povrsinama J3Jastog llr okruglog oblrka. Ponekad se stvara samo po nekoliko krugova. Koia je na tim dijelovima l'0tpuno gla~ka. Ova stanje, koliko god je neugod­~o, P? pravl~u fll.le trajno, Jer kosa obicno poraste kraz nekoliko mjeseci bez lkakvlh poslJedica. U nekim slui'ajevima kosa na drugim mjestima opet pocin­Je opactatl. Od ove bolesti obolijevaju i'esce mlade nego starije osobe. Ova bolest naji'eSce je vezana za postojanje nekog hronicnog zapaljenskog proce­sa u orgarnzmu (kraJOlka, zglobova itd.). Stoga je potrebno da se takva osoba obavezno podvrgne ljekarskom pregledu radi lijecenja osnovne bolesti.

Posto je uzrocnik ave bolesti nepoznat, a frizer ne maze tacna utvrditi da Ii je to zarazna bOlest iIi ne, stranku sa takvim oboljenjem treba obavezno uputiti ljekaru dermatologu. Tek poslije njegovog misljenja, stranka se smije posluziti u salonu.

6.5,6. Mogucnosti lijecenja opadanja kose

. . Izgledi za ponovni rast kose zavise na prvom mjestu od uzroka zbog ko­Jeg Je kosa opala. Moze se tvrditi da je moguenost ponovnog rasta kose veea u onim primjerima gdje je kosa pocela naglo da opada nego tl onim gdje je

181

ispadanjc kose nastupilo postepeno. Ako je npr. opadanje kose posljedica neke opste bolesti, lijecenjern te bolesti, moze se zaustaviti.

Najjednostavniji naCin da se sprijeci opadanje kose je odstranjivanje uzroka opadanja. Ali, uzroci se abicno ne pozmiju. Nenormaina stanja i pato­loske promjene na kozi glnve, pa nasljedni faktori su toliko krivi koliko i van­jski uticaji, unutrasnje smetnjc i dusevne preopterecenosti. Kad holesti opadanja kose vise puta se poveie nekoliko tih uticajnih Cinilaca, koje samo specijalista dermatolog moze otkriti i odstraniti.

Za sada DC postaji naue-na metoda istrazivanja uzroka opadanja kose, koja hi bila koristena za siroki krug Ijudi koji pate od alopecijc. Uzroke moZe djelimicno utvrditi i frizer kroz razgovor sa strankorn, ali to je same povrsno. iz prakse. Zato lijecenje pojcdinih sIucajeva avisi j 0 sreci.

Moze se reCi da do sada nije pronadeno nikakvo sigurno sredstvo koje bi izazvalo ponovni rast kose, pogotovo u onim slucajevima gdje vee postoji celavost. Problemom opadanja kose i lijecenjem eelavosti bave se mnogi nauenicj. U tom pogledu su vrSeni eksperimenti rnetodom dircktnog pre­sadivanja korijena kose. Dosadasnji uspjesi i rczultati tih eksperimenata daju, u odrcdenim slueajcvima, pozitivne rczultatc.

6.5,7, Transplantacija kose

Transplantacija kose je najnoviji oblik kozmeticke korckcije izgleda gla­ve, koji sa uspjehom vrSe dermatolozi i hirurzi u svijetu, pa i u nas.

Postupak je, naizglcd, jednostavan. Koza glave se uCini ncosjetljivom pomoeu lokalne anestezije. Na eclavom dijelu glave naCine se cilindricna udubljenja u koja se usaduju zdrave vlasi prencsene sa drugih dijelova glave.

Dio glave sa koga se uzimaju "dcrmalni eepovi" ohieTIO je potiljak gdjc .ie kosa najgusea. On se potpuno osi5a. Posebnim instrurnentom (rotirajucc. supljom busilicom) iz d1!bine tkiva se izvuku "dermalni cepnvi" koji sadrfe vi­taini dio, korijen kosc. Cepov! se oeisle i utisnu u vee napravljene cilindriene otvore na celavom dijelu glave. Tu oSiaju dok sc kalerni ne prime, tj. dok se krv ne zgrusa i na taj naCin stvori prirodni Ijepak. Svaki kalem sc sastoji od deset do pelnaest dlaka, koje u prei'niku iznose oko tri do pet milimctara. Za transplantaciju sc koristi obieno od sto do cctiri stotine pa i vise kalcma, zavi­sno od povrsine celavog dijela koze. Obii'no se poi'inje sa dvadeset do pede­set kalema u razmacima od nedjelju dana. BuduCi da treba presaditi mnoStvo kalema, zahvat se ne moze obaviti odjedanput nego u nekoliko navrata.

Poslije operacije, glava pacijcnta mora biti povijena 24 sata, a zatim se zavoj skida. U vremenu ad dvije do tri sedmicc moze doei do stvarania krasta, koje se mogu prekriti ostalom kosom, ali ne i nosenjem perike. OzlIjci se iz­jcdnacavaju sa okolnom kozom glave tek za nekoliko mjeseci. Novoizrasle viasi dozivotno zaddavaju osobine podrucja na kojem su iznikle. Ta speci­fi~nost terena u presaclenom kalemu zapaza se u Zlijezdama l.11ojnicama i 10j­mcarna te u pigmentnim i drugim stanicama. Transplantacija kose je skup i bolan kozmeticki zahvat .

. Sasvim je besmisleno' pTesadivati kosu-.-u· podrucje krugoliko ispadnute kose (aJopccija areata), gdje, za razliku od prije navedeneJ~e1avosti) korijen

182

t: ,

I I

dlake ~~ propada nego iz nepoznatog razloga ostaje u stanju mirovanja. Kod alopeclJa areata kosa naraste za nekoliko mjeseci, eim se ukloni uzrok a to ~u: .~rajniciJ koji cesto obolijevaju, upala srednjeg uha, kvarni zubi i druga zansta.

6.5,8. Masaza koze glave

VeCina Ijudi primjeeuje osteeenje i oboljenje koze i kosc kad je vee doslo do najteiih posljedica, do opadanja kose. Tada je leze lijei'iti oboijenje, preostaJe sarno ~precavanje, odnosno odgadanje c1aljeg opadanja kose.

PogreSno Je misljenjc da sisanje i brijanje uticu na rast dlake. Ova za~ bluda je dosla od toga sto se na osis,lnoj iii obr'ijanoj glavi i hradi bde uocava­ju - ali ne i rastu izrasle dlacice. Isto tako se ne maze lijekovims iIi ko~~kakvim "eudotv~)rnirn preparatiI?a" uticati na rast dlaka Lama gdje je vee umsten"a viasna p'ae~l~, O?llOSnO kOflJen. Po~toje. mcdutim7 nelee mjere, koji­rna mozemo spflJeclil pnJevremena lspadanle kose. Pavolino na kozu i kosu mo&u .da dj.el~ju upol.reba vant~septicki.h pr.eparata, suncanJe, hrana bogata vi­ta~llnIma, lzb]egavan]e n?se~J3 kape 1. seSlra, kao i pravilna njcga j cesta ma­saza glave. ~etoda maSlran]a giave 1 upotreba odgovarajucih kozmetickih preparata. kOJI.U. I?-llogim sluc~j~vima sprecavaju infekc\ju koze, smanjuju. a pone~a~ 1 defJmtlvno odstranJuJu perul, odslranjuju iii ublaz.uju neugodnu svrbez, 5tO znatno odgada pojavu seboreicne cclavc:::'>ti.

Sl. 75. Pravilnom n-msa;lQIn gluve i vrata postiie se holja cirkulacua osjecaj

183

lz bioIogije znamo da se korijen vlasi hrani putcm krvi. Korijen vlasi ko- [r ji ispada obicno je siaba snabdjevcn ovom iivotno vainom tccnoscu. ~adatak pravilne masaze je da u kazi izazove jacu cirkulaciju krvi, a time i bolJu ishra-nu korijcna kose. Pogresnom i slaborn masazom koii i kosi se moze vise steti-ti nego koristiti.

Pravilna masaza kaze glave izvodi se u tIi dijcla: Prste obje ruke polozimo na kozu ceIa. Laganim pritiskivanjern i

gIa(lenjem postepeno prelazimo prema sIjepoocnicama i iza usiju. Ovim uvodnirp. masiranjem se poboljsava odliv krvi iz vena u kazi glave, .SlO djc!.ujc umirujuce na iivcani sistem. Vee kod ovog masiranja stranka oSJcca pnJat­nast i smirenost.

Poslije zavrsenog prvog dijela masaze, prelazi se na masiranje kaie gla­ve - vi2.sista. Prste obje ruke polozimo u predjslu sljepaocnica, pomjerajuti ih prema gore iii potiljku sve dok se ne sastave. Cineti kruzne pokrete, koiu za­teiemo i popusLamo. Tehnikom kruinog masiranja prstima izazivamo po­jacan prillv krvi u povrsinu koie, sto utice na boJju ishranu i rad ilijezda koie.

ZahvaljujuCi masaii, povecavaju se napctost i elasticitet koie i misiea, vlasna papila se boljc snabdijeva hranjivim tvarima. lstovremeno se meha­nicki povrsina koie Gisti od cventualnih naslaga pcruti. Aktivne supstancc upotrijcbljenog Iosiona iIi kozmeticke vode prodiru dublje u koino tkivo i vlasne kesice, i tamo vde ocekivanu funkciju. Djelovanje kruinog masiranja kote upotpunjujc se vibracionorn masaiom. Prsti se postave na kozu glave, te naizmjenicno jaCim i slabijim pritiskom izazivamo vibracije prstiju, kaje se prenase i na kozu glave. Ova se panavlja sye dok ne budu obradeni svi dijelo­vi koze na glavi.

TreCi dio ma~.;aze odnosi se na kozu vrata i ramena. Palcima lijcve i de­sne ruke vrSi se pritisak na kozu gornjcg dijcla vrata. U kralkim potezima prema dolje postcpcno spustamo palce vrseCi i dalje pritisak, a istovrcmeno ostalim prstima blago pritiscemo u predjelu ramena. Na ovaj nacin se vrse bolji odliv i priliv krvi, pojacava lokalna izmjena tvari i djeluje na zavrsetke zivaca u tim dijelovima kozc, sto izaziva ugodan osjecaj.

Kod masiranja koie glave sve pokrete treba izvoditi meknno, tako da ritmicki proizilaze jedan iz drugog. Struganje, grebanje iii grubo izvoctenje pokreta mogu kozi i kosi vise stetiti nego koristiti.

Treba napomenuti da se masiranje koze glave mora izvoditi potpuno cistim, apranim rukama. Prije masiranja dijelova koze cela i sljcpoocnica te oka usiju, treba oeistiti vatom namocenom u blazu otopinu alkohola iIi toa- "

Idet:ek~~~:kza lv~asista ~ozekse ifZ~Odjti i elektricnim aparat?~. ~b.og neSta _.*.' ..•.•......•... 1

1

uze ~ose o( zena, u zens om flzerstvu se aparat manJe pnmJenJuJc. , Svi navedeni naCini Iijei'enja. njege koie giave i kose mogu se smatrati

uglavnom profilaktickim mjerama za sprccavanje iIi ublazavanje stvaranja pe­ruti, seboreje i opadanja kose, a uspjeh umnogome zavisi od blagovrerneno zapocetog lijecenja.

Iz svega dosad izlozenag vidimo da je biofiziQIogija koze -i kose u uskoj .:. vezi sa svim procesim-,nl organizmu. Stoga se na kozi i kosi manifestuju sve

184 ·

'·.···.:·'···········1

!{

J; i, \1

promjene koje se desavaju. Zato za normalan izgled koze i kose kazemo da je ogledalo unutrasnjih organa covjeka, kao i pravilne njege.

ZNATE Ll ODGOVORE'! 1. Stu je seboreja'? 2. Koje pernti razlikujemo na koii glave? 3. Koji su uzroci seboreje i perutanja koze? 4. Kakve S1l mogncnosti Iijecenja seboreje i peruti? 5. Koji su prvi mad opadanja kose? 6. Ou Ii.ie opadanje kose u orlredenom periodu normalna t1zioloska pojava'! 7, Nabroj i optsi neke od uzroka opadanja kose! 8. U cemu se oCitllje krugoliko opadanjc kose? 9. Stn moil.'. da hude uzrokom krugolikog opadunja kose'~

10. Koje Sli mogllcnosti lijecenja opadanja kose? 11. Sta se podrazumijeva pod transplantacijom kose? 12. Kakav je znacaj masiranja koze glave? 13. Kako se izvodi pravilna mnsuzu koie glave? 14. Kako se izvodi masu'la koze (misica) vrata j ramena'?

6,6. VODENA ONDULACIJA

Vodena ondulacija je postupak pri kojem se_mokra kosa. uz pomoe ra­zliCitih sredstava,oblikuje u kovrdzasti, glatki i blago valoviti oblik. Pravi znacaj i vrijednost vodena ondulacija je dobila pronalaskom trajne ondulaci­je. Uspjeh i trajnost vodene ondulacije su veCi kod trajno prepairane i prirod­no kovrdiaste kose nego kod gIatke.

Rijec ondulacija je fraocuskog porijekla i dalazi ad rijeCi "and" sto znaci tala5. Ondulirati, znaCi napraviti oa kosi talasaste iii kovrdzave oblike, privre­menog iii duie·g trajnog znacaja.

U vodenu ondulaciju spada i savremeni naein oblikovanja kose - feni­ranje. Razlika izmedu klasicne vodene ondulacije i feniranja je sarno u sred­stvima i naCinu izrade. Skupni cinilac koji ih veie jesu voda (vlaina kosa) i topli zrak ([ena iIi baube).

6.6.1. Fizikalni proces vodenog onduliranja kose

Svakom je poznato da izguZvanu tkaninu mozeme vrucom peglom vra­titi u giadak obIik. Isto tako je poznato da se suba tkanina mnogo tde pegJa nego ovlazena. Tkaninu saCinjavaju razlidte niti sintetickog i prirodnog pori­jekla. Uz pomoG vode, odnosno vodene pare koja nastaje prilikom peglanja. vlakna se omeksaju. Pod uticajem toplote i pritiska pegle, voda isparava i ta­ko vlakna tkanme poprimaju ravan iii savijen oblik.

Primjer: uzmi vIas i stisni je izmedu nokata, potegni noktima po duzini vlasi i vidjeceS kako se spiralno uvija. VIas se savija sarno zato sto je pritiskom noktiju spljoStena.

_ Na osnevu ovih jednostavnih saznanja, uz pomoe stipaljki, navijaea i eL aparata za susenje kose moguee je ravnim vlaknima kos+e'dati kovrdzasti oblik

185

iIi kovrdzastoj kosi dati ravan oblik. Ovako privremcno obli~ovanje kose poz­nato je pod nazivom - vodena ondulacija.

Hemijski proces vodenog onduliranja kose mogli bismo obrazloziti i ne drugi naCin. U sastav dlake ulazi bjelancevina keratin. Keratin je bogat tlOa­rnino kiselinom cisteinom. Molekula keratina je izduzena i izlomljena u obli­ku cik-cak linije. Ova struktura je stahilizirana vodikovim vezama kojc su male snage i kidaju se pri pranju i cesljanju kose. Vodikove veze se ponovo uspostavljaju za vrijeme oblikovanja kose (friziranlc). Pnsustvo vode u kosI omeksa i olabavi postojece veze) te u takvom stanju vlakna djelimicno gube elasticnost. Uvijena kosa na navijace i sestice susi se pod el.kapama. Susen­jem top lim zrakom voda 1Z kose ispari, a omeksane veze u kosi se ponovo ut­vrde. Taka kosa dohija i zaddava za neko vrijeme novi, ondulirani obli~. Vodikove veze se mogu uspostaviti na razliCitim dijelovima molekulc keratI­na, pa zahvaljujuCi i tome [rizure mogu imati razliCite oblike.

Za bolje ucvrSCivanje kose i trajniji izgled frizure, prije vodene ondula­cije iIi fen-frizure, primjenjuju se kozrneticka sredstva, ucvrsCivaCi iii fiksativi, koji obavezno dolaze na cistu, opranu kosu.

6,6,2, Alat, pomocna sredstva i materijai

Za izradu vodene ondulacije i fen-frizure potrehni suo

a) ,iroki ('esalj za polaganje talasa. rascesljavanje i cesljanje kose, b) ('esalj sa zasiljenom rui'icom ili iglom (stilkam) za odjeljivanje kose, c) ('etke razlii'itih oblika i gustoca iglica, d) metalne iii plasticne stipaljke za iztadu cestica, e) navijaCi razliCite debljine, f) mreze za kosu :-:a zastitnicima za usi) g) el. aparali (fen, hauha) i h) sredstva za ucvrscivanje i sjaj kose (fiksativi, lak i kreme).

a) Siroki iIi nesto uzi ccsalj sluzi za rascesljavanje i cesljanje kosc. Cesljevi moraju biti tvrdi, a ipak dovoljno elastii'ni da se ne bi lomili.

b) Cdalj sa zasiljenom ruCicom iii metalnom iglom sluZi za dijeljenje prame­nova prilikom uvijanja, kao i za izdizanje poeesljanih dijelova kose kod fuzure.

Namjesto zasiljene rueice, neki eesljevi imaju ugradenu metalnu iglu, presvucenu kromom. Cesljevi sa rnetalnim, nekromiranim iglama mogu se upotrebljavati za cesljanje i uvijanje kod vodene ondulaeije, dok se kod uvi­janja za hladnu trajnu njihova upotreha ne preporui'uje.

c) Cetke za kosu mogu biti razlii'itih velicina. Uglavnom, dijelimo ih u d"jie grupe:J'etke za raseesljavanje i cetkanje kose, i eetke za izradu fen-friz Ira.

Cetke za rascdljavanje i cetkanje kose izraduju se iz plasticnih vlakana i materijala prirodnog porijekIa. Najbolje eetke se ilJaduju iz prirodnih vlaka­Ila .(kokosovih vlakana, svinjske dlake i 51:) fiji je raspored iglica nesto gusCi. Cetkc sa dosta gus tim iglicama nisu primjer~ne za izradu fcp-frizura.

186 I

I

Za izradu fen-frizura, primjenjuju se cctke sa rjede postavljenim iglica­rna, usadenim na ovalnorn tijelu cetke. Ove eetke ima ju tu pe iIi siljate drZace, kojima je moguce dijciiti kosu prilikom suknja, odnosno feniranja.

Cetkc sa metalnim iglicama koriste se 'za rasccsljavanje jako zamrsene kose (za njegu nisu podesne!) i za cesJjanje perika i dodataka izradenih iz sin­tetickih vlakana.

d) Metalnc iii plasticne stipaljke su korisno pomocno sredstvo za izradu sestica. Sluze jos j za pricvrscivanje podijcljenih pramenova kose kad sisanja i uvijanja hladne trajne.

e) NavijaCi razlicitih dchljina izraduju se od metal a i p.la~tike. Z~ uevrsCivanje navijaca nn kosi sluze gumice, plasticnc iii metalnc 19lIce. Neb navijaCi kroz sredinu imaju uhacene jezice od plasticnih iglica, koji omo­gucavaju lakse uvijanjc, narocito kratke kose. Ovi navijaCi nemaju glatke povrsine i zhog toga se ne preporucuje njihova upotrcha nn svjeze iZf<Klenoj hladnoj trajni.

UcvrsCivanje navijaca na kosi pomocu gumica je jednostavno i. brzo. SInha strana ovih navijaca je sto gumica ostavlja otisak na kosi. Da bI se to izbjeglo. preporucuje se postavljanje plasticnih iglica ispod gumica iIi ucvrscenja prednjih navijaca stipaljkama.

f) Mrezice za kosu lzradene su obicno oSl tila i mrezastih vlakana. Mrezica na glavi onemogucava ispadanje navijaca i stipaljki za kratke kose, kao i uzdizanje kase prilikom susenja toplim zrakam.

Zastitnici za usi iIi skoljkc izractcni su iz plasticnog materija]a, a sluze za zastitu usiju od opekotina pregrijanih navijaca.

g) Za pOlaganje i uevrscenje vodcne ondulacije koriste se ?e~bojni il~ kolor-fiksativi za kosu. To su sredstva kojima postizemo lakse ccSlJanJe kose 1

duzu trajnost [rizure. Sluze za smanjenje stvaranja statickog elektriciteta u kosi i za sprecavanje upijanja vlage iz vazduha.

Kreme i ulja za sjaj kose upotrcbljavaju se obicno za jako suhu kasu. I njihova upotreba otklanja statieki elektricitet kose, sto omogucava lakse cesljanje.

Lakovi za kosu sluze za ucvrscenjc vee poccSljane frizure. Rasprseni lak na kosi ,tvara tanku prozirnu ohlogu koja sprecava prehrzo upijanje vlage iz zraka. Ova presvlaka daje kosi sjaj i trajnost frizuri.

6,6,3, Polaganje ko,e

lzradu vodene onduJacije sacinjavaju razlii'iti nacini rada, koji se u prak­si vise iIi rnanje primjenjuju.

Jedan od starijih naeina vodenog onduliranja ko~e je izrada talasa na kosi prstima uz pornm: cdljeva iii slipaljki. Izrada talasa u dana~njcm sayre: menom friziranju se na lakav nacin nc izvodi. Ipalc, rnozemo reCi da su ta1a51 prisutni u gotovo svakoj liniji frizure, pa hila ona klasicna iii moderna. ._~ -- Posto je moda.frizura veorna 11rornjcnljiva, nije iskljuceno.da ce dan as: sutra doC} opet rnoda nosenja talasastc kose kao nekad. Bez ObZlT3 na modu 1

187

njene !lkaprice'\ poznavanje i izrada talasa je osnova vodene, savremcne on- f/ dulacije, koju treba obavczno dobra savladati. Ova posebno vall za ucenike frizerskog poziva.

6.6.4. Izrada talasa

Kada promatramo talasastu kosu, primjecujemo vijugavost talasa u dva pravca: jedan nadcsno, drugi nalijevo iIi obratno. Talasasta kosa je, daklc) po­navljanje te vijugavosti u dvije, harmonicno spojene strane jedne sa drugom. Spajanjem desnog i Iijevog talasa postiie se cjelina talasaste kose Iijcpog iz· gleda. Talasi se mogu osim Mercel-zeljezom, izrattivati pomocu prstiju, cesljeva, stipaljki, djelimicno pomocu navijaca. N ajcesCi i najljepsi talasi su oni koji se izrade prstima bez upotrebe stipaljki i cesljeva.

Prije izrade talasa potrcbno je kosu dobra namociti vodom i ucvrSCivacem te je rascesljati.

Na pramen kose polo'Limo prste Iijeve ruke tako da tri prsta Ieze pljo· snato, jed an pored drugog, dok se kaziprst nalazi na odrectenoj daljini. Kaziprstom se vrSi presovanje (stiskanje) talasa. Prste polozimo na poeetak pramena i povucerno ceSljem u polukrug slijeva nadcsno ili obratno,) priti­snemo srcdnjim prstom u prvom, a kaiiprstom u drugom polukrugu. Cesljem podignemo kosu mectu prste i prstima stisnemo pOdignuti dio talasa. Preosta· lu kosu opet lijepo poeesljamo.

Na isti naCin izradujemo slijcdeci talas.

S1. 76. Navijanje, susenje i cesijanje umetka

Uvjczbavanje izrade talasa vrsi sc na pramenu odrezane kosc, pricvrScenom na jastucicu. Uz malo dobre vOlje i truda ovakav jastucic i pra­men kose mogu se Iako izraditi. Potrebna je jedna daska velicine 30 x 40 em, koja se prekrije veCim komadom evrstog platna, oblika kese. U platnenu kesu se mogu sipati pluto iIi piljevina, tako da se dobijc meka podloga. Platnena kesa sa piljevinom zakuje se ekserCiCima za dasku, a na nju se iglicama pricvrsti tresirani pramen kose. (0 tresiranju kose vidi "Vlasuljarstvo"!).

Na ovako jednostavnom pomocnom sredstvu moze se vjezbati uvijanje kose zeljezirna, navijaCima za vodenu i hladnu ondu]aciju i izrada talasa i scstica. Poslije ovakvog uvjezbavanja, prelazi se na uvjezbavanje na- perici; koja predstavlja sliku kose na zivoj glavi.

188

:; i

SI. 77. ,lastucrc za trening uvijanja sestica~ navijaca iIi polaganja talasa

Pri polaganju talasa na glavi stranke, potrebno je ustanoviti kvalitet i rast kose. Kakvi su prirodni poloiaj (pad) i rast kose, mozemo najlakse usta· noviti ako rukom pocesIjamo mokru kosu lagano potisnemo prema celu. N a taj naein ustanovicemo gdje se nalazi i razdjeljak na glavi. Na odijeljenoj i zacesIjanoj kosi talase polazemo tako sto cesljem obuhvatimo kosu iznad eela i pocciljamo. stavljajuCi srednji prst na pocetak talasa. Cesljem se napravi rub talasa i kaziprstom ga stisncmo. Ako smo prvi talas polozili u lijevom srn~eru, drugi polazemo u desni smjer. Tako se stalno vrsi ponavljanje, dok se ne lzra­de talasi po cijeloj giavi.

6.6.5. Izrada sestica i lIvijallje kose

Izrada sestica i uvijanje kose je posao koji se najeesce izvodi prilikom izrade vodene ondulacije. U tu svrhu se upotrebljavaju metalnc iIi plasticne sestice i navijaci razlii'itih debljina. Primjena ovih.pomocnih sredstava je Yeo· rna znacajna. Hladnom trajnom na kosi stvaramo vcce iIi manje kovrdze, koji­rna treba dati blaii i Ijepsi izgled. Hladna trajna je u vccini primjera sarno podloga za vodenu ondulaciju iIi fen ['rizuru. Kombiniranom prirnjenom sti· paljki i navijaca postize ,se ljepsi izgled kovrdzi i veti volumen frizure, na­roeito kod glabe, tanke i rijetke kose.

Izrada sestiea stipaljkama iii ukosnicama je posao koji se mora izvoditi Cisto i uredno. Svaka sestica treba da ima svoj smjer, lijep i pravilan oblik. Za­to je potrebno prije polaganja sestiea utvrditi smjer rasta i prirodnog pada ko·

Sl. 78. Razliciti naCini llvijanja sestica

189

se~ kao i liniju frizure koju 7..elimo izraditi. Na osnovu toga izraduje se i plan uvijanja kose, odnosno polaganja sestica i navijaca.

Sestice se mogu polagati na razlicite nacine:

obavijanjem pramena oko prsta; - obavijanjem pramena oko vrha (igle) ceslja i - ohavijanjem vrha pramena stipaljkom.

Prije polaganja sestica treba ustanoviti prirodni poloiaj kose. Vrhom iglastog ceslja odijelimo pramen kose, sirine do dva centimetra, i omotamo ga ako vrha kaiiprsta lijeve )Ii desne ruke. Kod izrazito kratke kose mozemo se koristiti i malim prstam. Stipaljkom iIi cesljem omatani pramen kose pritisne· mo prema vlasistu i prst izvucemo. Izradenu sesticu pridrZavamo kaziprstom i palcem, dok je ne prievrstimo stipaljkom iIi ukosnicom. Kod izraziio kratke kose mozemo sc koristiti i malim prstoffi. Stipaljkom iii cesljem om otani pIa­men kose pritisncmo prema vlasistu i prsl izvucemo. Izradenu scsticu pridrzavamo kaziprstom i palcem, dok je ne pricvrstimo stipaljkom iIi ukosni­com. Kod izvlacenja prsta, odnosno skidanja omotanog pramena i zakacivan­ja stipaljkom, treba strogo paziti da se vrh i ovalni oblik sestica ne pokvare. U protivnom ne bismo dobili zeljeni izgled. I kod polaganja sestica vaii pravilo: aka se jedan red ,estica uvija ulijevo, drugi treba uviti udesno. U svakom siucaju, rast i prirodni pad kose, kao i linija frizurc, odredujc smjer polaganja sestica.

Izrada sestica obavijanjem pramena kose oko vrha igle ceslja se prim­jenjujc kod izuzetno kratke kose. Nacin izrade je potpuno isti kao kod izrade sestice prstima. Izuzetak je izrada sestica vrhom s1ipaljke. U tom primjeru ko­sa se ne obavija aka prsta, nego se vrh pramena prihvati (stisne) stipaljkom. Okretanjem ulijevo iIi udesno, pramen se p61aze u sesticu i odmah prii'vrscuje istom stipaljkom.

81. 79. Pravihm nacin uvijanja kose

Svi navedeni nacini polaganja sestica lmajJ.Lnc5to zajednicko: svaki pra­men kose "mora biti od vlasista do vrha cisto poceSljan i pazljivo pricvrsccn 8ti-

190

:!

paljkom iIi ukosnicom. Treba da zapamtimo da dcbljinu pramenova za sesti· ceo smjer pOlaganja sestica diktiraju gus toea i duzina kose te linija frizure.

Uvijanje kose na navijace zahtijeva cistocu rada i odredeni smjer uvijan­ja. Kosa se moze uvijati napolje iii unutra, od cela prema nazad iii prema na· prijcd, sa strana preroa sljepoocnicama ili nazad, pri cemu je polozaj navijaca vodoravan i1i okomit.

Kosa se na.vija tako da vrhom ccAlja podijelimo pramcn cija sirina trcba da bude uza za jedan ad dva centimetra od sirine navijaca. Debljina prame· nova je zavisna od gustoce i kvalitcta kosc. Odijeljeni pramen se poce,slja, uz· digne u visinu i zategne prstima lijeve ruke. Desnom rukom se uzima navijac i prinosi vrhu pramena. Naizmjenicnim pridrZavanjem i popustanjem kaziprsta i palea, uz okretanje navijaca desnom rukom, kosu uvijamo. Pri uvijanju treba strogo paziti da se vrh nc slomi, da je kosa na navijacu lijepo zategnuta, a na­vijac primjerno ucvrseen. Za stabilnost uvijcnih navijaca koriste se gumice, stipaljke iii iglice. Da se izbjegne otisak, gumiee sa prednjih navijaca treba obavezno oslohoditi, a navijace ucvrstiti iglicama iii stipaljkama.

Kod uvijanja kose treba uvijek nastojati da svaki llvijac leii na osnovu pramena. Da hi se to postiglo, odijcljcni prarncn treba poccsljati vise od sebe, prema naprijed, tako da u odnosu na svoju osnovicll uzima kosi polozaj. U tom polozaju pramen kose sc uvija, a uvijac dolaz! na osnovu leiista prame­na.

Debljina navijaca i pramenova kao i smjer uvijanja SU ovisni 0 duzini, kvaliteti, stanju kose) zclji stranke j liniji frizurc.

6.6,6, Oblikovanje kose fenom

Oblikovanje vIazne kose fenom i cetkom odusevijava sve vise mustcrija. Ovakav nacin oblikovanja kose u modnu liniju popularno se naziva fcn-frizu­ra. Fen·frizura je obicno glatko . valovitih oblika, koji se postizu, prije svega, posebnom tehnikorn sisanja i ohlikovanja kose cctkom i fenam, uz eventual­no koristenje e1. uvijaca (zel)eza).

Prilikom izrade fcn-fnzure potrebno je obavezno imati (:isiu kasu, na koju s~ stavi odgovarajuce sredstvo za uCVTscivanje. Najbolje je koristiti fen­uL'Vrsclvace koji imajll nesto blaze supstance od ucvrscivaca za vodenu ondu­laciju. Oprana kosa na koju smo stavili odredenu kolicinu llcvrs6vaca, prethodno se malo prosusi, kako bi frizura bila bde gotova. Kosu treba odije· liti u nekoliko posebnih grupa i pricvrstiti stipaljkama. Prvo poCinjemo susiti kosu na vratu i oblikovati. Odgovarajucom debelom cetkom pramenove kose dijclimo, uzdizemo i uvijamo oko cetke, uz istovremeno susenje fenom. Kad cetkom uvijamo kosu, moramo paziti da se vrh pramena kose ne siorni, jer ga je kasnije mnogo teze ispraviti. Stalnim uvijanjem i odvijanjem kose na i'etku, topli zrak 1Z fena usmjeravamo uvijek od vlasiSta prema vrhovima kose. Pri tome treba paziti da se fen ne priblizava suvise blizu kosi iii kozi glave, kako ne bi doslo do paljenja kose i opekotina glave. 1z tih razloga nije preporuClji· vo dui~_ zadrzavanje fena na jednom mjestu. '- .

Kada se oSllsi i oblikuje jedan pramcn, odrnah se prelazi na druai, sve dok se ne oblikuje cijela frizura. Kod susenja i oblikovanja duge kose~ prvo

191

pocinjemo u predjelu vrata, postepeno prelazeCi na gornji. dio glave i ~a stra~ na, u predjelu usiju. .. ..

Izbor i velicinu cetke za feniranje uslovljavaJu poznavanJe vrste I kvah~

teta kose kao i linijc frizure. Poslije SQ,enja i oblikovanja fenom i cetkom, dobra je fenirane dijelovc

kose utvrditi navijanjcm na el. navijac. Frizura ohlikovana fenom i cetkom ima jednostavne, umirene linije traj­

nijeg oblika, za i'ije odriavanje nije potreban veliki trud i sposobnost.

6.6.7. Foto-frizura i tehnika polaganja

MnoO"o puta frizer dode u situaciju da treba izraditi frizuru sa slike iz nekog modnog casopisa koju je musterija donij~la sa sobom. Kako poloziti navijace i sestice, kako fenirati i oCeSljati takvu fnzuru. . .

Oni koji se premalo trude da u posao unesu raznovrsnost lzrade fnzura i oni koji smatraju da im takva frizura "oduzima sllvise mnogo vremena", na~ stojacc. (~a u,:jcr~ rnusteriju da f~izura ne od~.ovara nji~~voI? tipu li~a, da .!1~ce dugo bItt traJna ltd. Ncke od oVlh konstataClJa mogu bIt! tacne. Duznost ffIze­ra i jeste da savjetuje liniju i tip frizure koji ce najbolje odgovarati lieu, obliku glave i pojave stranke.

Frizura sa stika modnih casopisa cesto su radovi poznatih frizerskih majstora, koji svoje umjetnicke sposobnosti prikazuju na modelima sa pravil~ no oblikovanim crtama liea i glave. Frizure na slikama mogu hiti starog iii no­vog stila. Bez ohzira na to, duznost je frizera da u okviru svojih strucnih sposobnosti i postojeCih cinilaca izradi zahtijevanu [rizuru.

Maiemo tvrditi da osnova svih lijepih frizura leii, prije svega, u pravil­nom iiboru frizurc, tchnici sisanj"a, kao i polaganja navijaca, scstica iIi u naCinu [eniranja kose. Zato je potrebno, uz ostale vjdtine, nauciti i "citanje" frizure sa slike. Frizuru na slici treha izvjesno vrijeme promatrati nastojeCi da se utvrde glavne teiisne taeke i smjer linija pojcdinih detalja. U smjeru u ko­jem teku Iinije kovrdti i talasa, treba polagati navijacc i sestice. Za glatke oblike linije frizure trcba upotrebljavati nesto deblje navijace, a za kovrdzastije - tanjc. U. svakom primjeru, pravilno osisana kosa i pravilno odredeni smjer polaganja kao i uvijanje kose, uticace na jednostavniju i laksu izradu zeljene frizure.

6.6.8. Cesljanje kose

Pravilno osisana i polozena kosa predstavlja oko dvije treeine gotove frizure. Ostalo spada u zavrsno oblikovallje, odnasno eesljanje.

Za vrijcme suscnja, pod cl.kapom treba da bude odgovarajuca tempera­tura. Visoka temperatura isusuje kosu, usljed eega pojedine viasi mogu da pucaju, naracito ako je kosa prethodno bila hemijski abradivana iii precvrsto uvijena na navijace.

Navijenu, osusenu kosu treba prethodDo rasceSljati i iscetkati, kako bi obliei·kovrdia i talasa sta priradnije izgledali. Oi'ctkana iii sarno rascesljana kosa te~i tia se panovo vrati u kovrdze, ali sada U DeStO blazcm obliku. Neke

192

mus~~rij~ z~htij~vaj~ upravo tako slobodno oce.~ljanc frizurc, dok druge opet zahtljevajU I taplranje kose.

. Tapiranje kose je vjestacki zahvat obogaCivanja volumena frizure. Izvo~ ,II se taka ,stokosu dijelimo u primjerno debeli pramen koji podriavamo vrhom prstIju hJeve ruke. Desnom rukom i'esljem i cetkom poteiemo od vrha prema vlasistu, tako da kratke unutrasnje vlasi blago potisnemo - natapiramo. Tapiranjem postizemo da rijetke i tanke vlasi vizuelno m:;inimo gusGim iii da glatku, neurednu kosu kako-tako davedemo u uredno stanje .

. Tapiranje kose u praksi se eesto pogresno primjenjuje. Mnogi kosu gru­b? 1 bezobZIrno tapiraju. Takav nacin tapiranja jedan je od glavnih uzoraka ostecc:nJa.~ose. Pozn~to JC da Je povrSina kose prekrivena Ijuskicama Ciji su vrho~l uVljek okrenutl prema gornjem dijelu vlasnog stabla. Kako se cesljem poteze u~lJek od vrhov~ prema dolje, Cestim i Jakim tapiranjem ave se ljuski­ce otv~raJu, kosa PC?staje porozna, bez sjaja i lomljiva, te mnogo bde upija vla¥u IZ zraka. lz tIh razloga kosu je potrcbno tapirati oprezno i njeino. Vazno Je ~apamtltI ~.a ~e ne smije nikada tapirati Citava duzina pramena, ne­g? sarno n.1e~ov donJl dlO. Tako se postize da donje natapirane vlasi dde gor­nje nenataplrane, koje se mogu individualno cesljati.

Evc,ntualno nastale praznine izmedu pojedinih dijelova kose, koje nastaju od naVIJaca, lspravlprno taka sto uzmerno sa jedne i sa druge strane praznine po pramen kose. koji pOCesljamo u jednu cjelinu, a zatim natapiramo. . Pnhvacanjem mode slobodnih frizura (fen, afro i slobodnih uvajaka), pko taplranje kose je izgubilo na svom znacaju. Kod fen-frizura kosa se moze na vrhu glave malo natapirati. U mnogim slucajevima tapiranje se izbjegava, kaka bi frizura ostala !eprsava i lezerna.

6.6.9. Ui'vrsCivanje i lakiranje kose

Kosa kao keratinsko vlakno je veoma osjetijiva na vlagu. Upijanjem vla­ge deformIse se obUk vlasi, a time i frizure. Za frizuru nije dovoljno da bude sarno lije~o i estetski oCesljana. Pored toga, mora biti jos i postojana, da traje bar nekohko dana. Ove probleme su frizeri pokusali rijesiti na razne nacine: od upotrebe tekuCine - kuhanog lanenog sjemena do primjene limunovog so­ka I plva. Na z~lo~~, u mnogim krajevima ta sr~dstva jos i danas se upotreblja­vaJu u svrhu ucvrsclVanp kose. Ne treba naglasavatI da su nabrojana sredstva, nar?Cit" pivo, bila nehigijenska i da su sarno olaksavale posao frizeru, dok su mustenpma stvarala poteskoce. Kose obloiene tim sredstvima bile su po­dloine kvarenju. Pod utieajem znoja, vlage i bakterija stvarala se perut kao i nepnJatan mlrls. NJlhovom upotrebom, problem sprei'avanja upijanja vlage kose lllje bID njesen. Trebalo je pronaei sredstvo koje bi imalo sljedece osobi­ne:

- da sprecava kosi upijanje vlage i zraka; - da kosu ucvrsti tankom prozirnom i elasticnom oblogom; - da kosa dobije sjaj i. .-...:.. neutralise u kosi staticni elektricitct.

193

Ovim osobinama najbolje je odgovarala grupa N - vinil piralidona i aee- ! f tata, topivih u vodi iii alkoholu. Tako su na bazi sintetickih smola izradena posebna sredstva za uevfscivanje kose, cijom se upotrebom znatno produzava vijek trajanja frizure. Dodatkom boja, ovim fiksativima, dobijaju se kolor­llcVTsCivaCi, koji, pored postojanosti ftizuTe, kosi daju blagi efekat boje. Bez-bojni i ka1ar -ucvrsCivaCi se nanose na opranu i vlaznu kasu, sa koje se ne ispiraju. Za ucvrscivanje gotove, pocesljane frizure koriste se razliCiti lakovi namijenjeni za razlicite vrste i kvalitete kosc. Kvalitct lakiranja nije ovisan sa-rno 0 sastavu sirovina nego i 0 nacinu prskanja laka na kasu. Nekvalitetnc prskaliee i kratka razdaljina lakiranja mogu kosu ulijepiti, pa se tako postiie suprotan uCinak od ocekivanog.

Kvalitetni lakovi ne smiju kosu da lijepe. Lakirana kosa treba cia se do­bra rascesljava. a lak otklanja vee samim cetkanjem iIi cesljanjern kosc.

Prilikom lakiranja, treba paziti da lak ne dospije u oei. Aka bi se to ko­jim slucajem desilo) oei treba odmah isprati vodom. Pri jacem prskanju sprej­laka u oci, treba potraziti pomoe lijecnika.

ZNATE L! ODGOVORE? 1. Staje vodena ondulacija'~ 2. Na koje se sve nacine izradllje vodena ondlliadja?

4. Koja se pOllloena sredstva i materijaJi koriste kod vodene onduladje? 3. Kakav je fizikalni prO(~es kod vodenog onduiiranJa kose'! :/

5. Opisi elektricne aparate za susenje kose (hauha, fen)! : 6. Koji naCini rada se koriste kod izrade vodene ondulacije't 7. Nn koje se sve !luCine izraduju talasi un kosi'? 8. Na koje se sve nacine izraduju sestice? 9. Kako uvijamo kosu ua uavijace?

10. Kako obIikujemo kosu sa fen~aparatolll? 11. Na sta treba paziti prilikom izrade fen·friZllre? 12. Kakve cetke se koriste za fen~frizurll? 13. Nabroj sve Cinioce koji Sll vai.ni za lIspjeh vodene onduladjel 14. Sta za friZlInt predstavlja pravilno osisana i poloiena kosa? 15. Kako se vrsi rascesljavanje, cetkanje i eventualno tapiranje kose'! 16. Sta se podrazllmijeva pod tapiraojem kose'! 17. Knkva je nlogn ucvrSCivaca i lakova za kosu?

6.7. ZEWEZNA I TRAJNA ONDULACIJA

Istorijski spomenici starib naroda, kipovi, slike i freske svjedoi'e da .ie ondulaeija vee tada imala veliku ulogu prilikom izrade frizure. Stari grcki rat­nid nosili su dugu onduliranu kasu, a grcke zene su vee tada upoznale prak­ticnu primjenu vruceg zeljeza. los prvi, primitivni naeini izrade ondulacije prdli su od ,tarib Egipcana, preko Gri'ke i Rima do ostalih naroda.

Crkveni prcdstavnici srednjeg vijeka pove1i su borbu protiv noscnja OTI­

dulirane kose i sirokib dekoltea, jer se smatralo da to zenama daje izgled "pokvarenosti tl

• Ovo se nije odnosilo na vitezqy.~,~ velikase, koji su ostali \!jer~ ni ondurIranju i friziranju kose i brade.

194

Poslije doba rokokoa, doba nosenja wetjerano visokih fantazijskib fri­zura, dolazi do smirenja u linijama frizura. Zene Sll poce]e nositi jcdnostavni­je frizure sa bogatim uvojcima. Za vrijeme bidermajera zene Sll na prednjem dijelu kose ondulirale sitne kovrdziee. a na zadnjem dijelu kose i'esljale su ka­rakteristicnc kovrdie, oblika svrdla.

Za svc to vr~ierne u nacinu i sredstvima za onduliranje lease nije se mno­go mijenjalo: korisccna su topla zeljeza, razne igle, krpice od tkanine i uvi~ jai'i, mijenjao se sarno nai'in i'esljanja, odnosno izgled frizure.

6.7.1. Zeljezna ondulacija

Upotrebu vrueeg zeljeza, u sirokoj primjeni usavrSio je oko 1872. godi­ne pariski [rizer Marsel (Roul Marcel). Do tog vrernena, frizeri su ondulirali kosu hvatajuCi je zeljezorn odozdo, a zlijebom odozgo. Marcel je ucinio obratno i uspio za to vrijeme izraditi izuzctno lijepe valove, slicne prirodnim.

Nov usavrseni nacin onduliranja kose odusevio je zene Pariza, zatim su ubrzo prihvatili i ostal1 frizeri u svijetu.

Nekada nepoznatom i siromasnom frizeru, takav naCin onduliranja kose donio je slavu i bogatstvo. Po njegovom imenu ta ondulacija je nazvana Mar­cel-ondulaeija.

6.7.2. Nacin izrade Marcel-onduiacije

Za izradu Marcel-ondulacije treba savladati pravilno ddanje zeljeza, tehniku· otvaranja i zatvaranja, okrctanja, hladcnja i onduliranja kose, sto zabtijeva mnogo vjeibe, strpljenja i sprctnosti.

Kosa za onduliranje mora biti cista i suha. Zcljeza se zagriju do odredene temperature, na e1cktricnom, plinskom iIi spiritnom grijacu. Ukoli­ko su zeljeza pregrijana, potrehno je da se vrcenjem u ruei ohlade. Tempera­tura zeljeza se ispituje prinosenjem obrazu iIi testiranjem na komadu papira.

S1. 80. lzrada Marcel~ondulacije pomocu zeljezn i ceslja

195

Zeljezo za onduliranje ddi se u desnoj ruci vodoravno, tako da donj~ ddac lezi obuhvacen kaziprstorn i malim prstom sa vanjske, a srednjakorn I

prstenjakom sa unutrasnje strane. Gornji ddac len naslonjen na dlan, iz­medu palea i kaziprsta.

Marcel-ondulacija se sastoji od dva vala: desnog i lijevog. Svi ostali su njihova ponavljanja. Pocetak je poluval, koji zapoCinje lijevim rubom zeljeza. liZ vlasiste kose. Poeetak predslavlja uvijek drugu polovicu drugog vala. Kod pocetnog vala treba pazili da se zastiti koia glave, kako bi se izbjegle opeko­tine. To se cini prstom iIi edljem podmetnutim pod zeljezo. S~aki val ~e izraduje sa dva poteza zeljeza, a valovi se medusobno dl]ele UZVISInOm, ko]a nastaje ad rub a ispod pramena kose. Uzvisine ce biti ostrije i ondulacija tra]­nija ako se pazi da unutrasnji rub bude sto jasniji i izrazitiji. Ljepota zeljezne ondulacije ovisi 0 razumnoj sirini valova, 0 njihovoj mekoCi i jasnoCi, te skI ad­nosti smjera. Dobra sirina vala je obieno tri do cetiri centimetra.

Pri onduliranju kose lreba raditi temeljito, tj. ondulirati pramen po pra­men, drreCi ga rukom ili cesljem. Aka se radi sa cesljcJl1 koji je u lijevoj ruet, rad treba da bude koordiniran u adnosu na zeljezo. Zeljeza ne smije ostati duga na jednom mjestu i ne smije nikad utisnuti val. Pri navijanju treba paz~ti da se zeljezom ne prignjece krajevi odijeljenih pramcnova, nego da se pravII­no uvijaju. Prilikom uvijanja treba nekoliko puta zeljezo otvoriti i popustiti, a pramen nategnuti. Okretanjem zeljeza, kosa se od vrhova prema vlasistu UVI­ja, a moze i obratno, od vlasiSta prema vrhovima. Ovaj drugi nacin uvijanja se naziva spiralno uvijanje kase.

Savladivanje rucnih spretnosti otvaranja i zalvaranja Ie okretanja zelie­za medu prstima jeste osnova za izradu frizure ugrijanim ze1jezima. Za uv­jezbavanje koristenja zeljeza i izradu valova mogu posluziti pramen ttcsiranc kase i jastuCic, Ciji smo nacin izrade vee opisali. Tek poslije vjezbi na jastuCicu prelazi se na onduliranje "five" kosc.

6.7.3. Savremena zeljezna ondnlacija

Savremena zeljezna ondulacija u asnovi je ista kao i Marcel, sarno sto se radi sa savremenim elektricnim aparatima. Ovi aparati su razliCitog oblika, vcliCinc i namjene. Neki ad njih imaju ugradene termoregulatore toplote. Pri jako povecanoj temperaturi, automatski se vrsi iskljucenje struje, a kod hladenja, ponovno ukljucenje.

Od savremenih eL zeljeza za onduliranje kose, najcesce se upotreblja­vaju sljedeca:

- Zeljezo sa jednim krakom i zljebom. Ovo zeljezo se naziva elektricni uvijac iii "figaro". Za razliku ad Marcel-zeljeza, mnogo je deblje a ima ga s ra­zliCilim debljinama. Uvijanjem kose dobijaju se blago valoviti uvojci za nesto umirenije Iinije frizura. Ova zeljeza se mogu kori'titi i kod izrade fen-frizura, naraCito aka se zele naglasiti pojedini detalji.

Elektricni uvijac naisao je na siroku primjcnu kad zena j frizera. Sa ma­lo vjeStine maguce je brzo pppraviti postojecu iIi izraditi novu friz~ru. Ova_ elektricna zeIjeza koriste se sarno na suhoj kosi.

196

- Zeljezo sa cetiri i vise krakova i udubljenja je mnago starije od zelje­za Marcel-ondulacije. Sluii za tlai'enje (krepanje) kose. Ondulirana kosa ovim zeljezom dobija izrazito bujan izgled, sa jako sitnim kovrdzama, sto oso­bito odusevljava mlade osobe sa dugom iIi tankom kosom.

11acenje kose elektricnim aparatom ne zahtijeva mnogo spretnosti kao klasiCna Marcel-ondulacija. Opranu i osusenu kosu treba podijeliti u vece pramenove koji se zakaee stipaljkama. Tlacenje zeljezom poCinje prvo na po­tiljku. od vrata do visine usiju. Kosa se dijeli u tanke pramenove, koje pri­tiscemo zeljezom od vlasista postepeno prema vrhovima kose. Zalim se pre1azi na prepariranje pramenova od lijeve na desnu stranu. To cinimo zato da izradeni pramenovi ne smetaju prilikom dalje preparacije kose. U grijano zeljezo na kosi treba driati sarno nekoliko sekundi. Pravo vrijeme drianja odredujc se na osnovu kvaliteta i gustoce kosc.

Prilikom izrade ovak:ve vrste preparacija moguca je kdmbinovana upo­treba i elektricnog aparata za uvijanje lease.

6.7.4, Trajna ondulacija

Prve pokuse lrajnog onduliranja kose vrsio je 1827.godine francuski frizer Nardin. Odrezane pramenove kose evrslo je uvijao na drvene stapice i kuhao u rastvoru boraksa iii sode u vodi. Usljed visesatnog, neprekidnog ku­hanja u Iuznatoj otopini kosa je omeksala, te se- prilagodila obliku stapic.. Nakon temeljitogsusenja i hladenja skmtila.se u novi, kovrdzasti oblik.

Ovakav naCin trajnog kovrdianja odrezane kose primjenjuju se i danas, ali sarno u vlasuljarstvu. Izrada kovrdzi na glavi covjeka je bila iz razumljivih razloga neprihvatljiva.

U to vrijeme bio je teiak problem kako rijesiti primjenu toplote na kosi bez st"tnih posljedica na covjeka. DjelimiCan uspjeh nesto trajnijeg onduli­ranja kase postizao se zagrijanim fuljezima. Ali, takav naCin onduliranja kase davao je djelimicne rczultate: ondulacija nije bila postojana, cesta se morala ponavljati, toplota zeljeza osteCivala je kosu itd.

Tehnicki problem primjene toplote za izradu trajne ondulacije 1906. godine rijesio je Nijemac Karl Nesler. On je izumio posebni elektrii'ni aparat kojim je bilo moguce izraditi vrucu trajnu bez opasnosti po ljudsko zdravlje. Te godine je u Londonu prvi put demonstrirao svoj aparal i izradu nove traj­ne ondulacije. Godine 1915. Nesler je u Americi aparat usavrSio. Njegovim aparatom bila je moguce kosu na giavi "kuhali", usljed i'ega je nova trajna i dobila naziv vruCa trajna ondulacija.

Za razliku od sadasnjih nai'ina uvijanja, Nesler je uvijao kosu spiralno, tj. od vlasista prema vrhu. Takav naCin rada bio je nepraktii'an i moguc sarno na dugoj kosi. Praces izrade trajne ondulacije trajao je i po nekolika sati.

Mada nosenja kratke kese, koja je upravo u to vrijeme uzimala sve vise maha, zahiijevala je nesta novo. TezeCi za napretkom i usavrsavanjem u zani­manju, fdzeri su nastojali pronacl nesto novq, kako bi udavoljili sve veCim zahtjevima svojih musterija. - .-

197

6.7.5. Elektricna trajna ondulacija ! t Znacajan preokret u izradi trajnvog onduliranja kose uCinio je Jozef Ma­

jer (Josef Mayer) iz Karlovih Vari , CSSR. Zanimljiv je podatak da je Majer roden u Sremskoj Mitrovici (1881. do 1952.). U Drezdenu 1924. god. prvi put javno dcmonstrira svoj aparat i novi nacin izrade trajne. Dotadasnji naein spi­ralnog uvijanja kose zamijenio je ravnim uvijanjem. tj. od vrhova prema vIa­sistu. Takav naein uvijanja omoguCio je slaganje kovrdzi i talasa u svim moguCim oblicima, prema potrebi frizure. Majerov aparat bio je bolji i teh­Dicki usavrseniji od Nes]erovog. U to vrijerne postojala su dva aparata sa ra­zlicitim sistemom grijanja: sa unutrasnjirn i vanjskim. Za danasnje pojmove aparati su bili dosta neprakticni: praces izrade trajnc ondulacije trajao je da­sta duga, prisustvo elektricne zice na glavi onemogucavalo je slobodu pokre­ta musterijc. To je, opet, uticalo na prona]azenje boljeg, praktiCnijeg aparata. Uskoro 5e pojavljuju elektricni aparati Ciji grijaCi nisu bili zicama direktno povezani s elektricnorn strujom, nego posehno zagrijavani i onaka vruCi sta­vljani na glavu. Za zene, je to svakako bila llugodnije ll nego splet ziea i clek­tricnib grijai'a na glavi.

SI. 81. Zeljezna i e1ektricna trajna ondldacija

Postupak izrade bio je sIjedeCi: kosa se dijelila u tanke pramenove na koje su se navlaCile pravougaone krpice i drveno-mctalni zastitnici. Poslije ovoga slijedilo je sisanje kose i kvasenje alkalnom tecnoseu. N akvaseni pra­menovi uvijali su se na specijalne gvozdene navijai'e, preko kojih je stavljena za,titna hartija (stanioi folija) i topli, zagrijani grijaCi. Poslije hiadcnja grijaca. kosa je ostajala u kovrdiastom obliku.

Elektricna trajna ondulacija imala je svakako mnogo Iosih osobina koje Sil 5e ogledale u przenju koze i kose, opckotinarna, isusivanju itd. I pored to­ga, ova trajna ondulacija odriala se dosta dugo.

U zqlji da-po&ao frizera budc laksi j a za mustcriju ogodniji, oko 1941. god. u Americi je izmisljen nov postupak izrade trajne ondulacije, bez kuhan­ja kose i komplikovanih e1. apara1a.

198

. Uz po~oc hcmijskih.,sredsta~a, postupak izrade trajao jc kratko i bio ffiallJc komphkovan. HemlJska traJna davala jc kovrdze prirodllo lijcpog iz­glcda koje su odusevilc frizere i zene. Ta nova trajna nazvana jc "hladna traj­natT i taj se naziv zadrZao sve do danas.

Poslije Drugog svjetskog rata, hladna lrajna se rasirila po cijeloj Evropi, a u nasoj zemlji nalazi prirnjcnu oko 1950. godinc.

ZNATE LI ODGOVORE'! 1. Ko,it" lIsavrsio upotrebn Yrllceg zeljeza u sirokoj primjeni? 2. Opisi postupak izrade Marcei-ond1l1acije! 3. Kakvnje razlika izmedu savremene i Marcel-ondulacije? 4. Koja se ieljeza koriste kod izrade savremene zeljezue ondlllacije? 5. Opisi zeljezo sajednim krakom? 6. OpiSi ieljezo sa cetiri i vise krakova i udllhIjenja! 7. Koji frizer.ie rije.sio tehnicki problem primjene toplote kod izrade trajne

ondulacije? 8. Kako je Nesler uvijao kosu? 9. Koji frizer.ie izvrsio zuacajan preokret u izradi trajne ondulacije'?

10. Koje su bile sIabe strane elektricne tmjne ondulacije?

6.8, HLADNA TRAJNA

, Kao i svaka navina, tako je i ~Jadna trajna u pocetku bila razliCito prih­vacelJa. Tome je pndomo novInskl clanak jednog Ijekara koji je tvrdio da pre­paran hladne tralne lZaZ1VajU lspadanje nokata. upalu srednjeg uba itd. Ove ilJegove pretpostavke svakako nisu bile tacne. '

Jednostavnost izrade hladne trajne i lijep. prirodan iz"lcd kose uticali su na Lo da su je prihvatili gotovo svi frizeri. I::>

Hladna trajna je postupak kojim se pomocu bemijskih i mehanii'kih sredstava gIatka kosa obiikuje u kovrdiasti i talasasti oblik. Ovakav oblik sIuzi kao idealna podloga za trajniji izgled vodene ondulacije i fcn-frizure. . Prije ncgo sto predelIlo na ,rravilan opis izrade hiadne trajne, potrebno JC da se up.ozn~rno sa hemlJsko~flZlkalmm procesirna koji se desavaju za vrije­me prepanranp kose.

6.8,1. Hemijsko-fizikalni proces hladne trajne

H"mijski proces pretvaranja glatke kose u kovrdzasti oblik, je prilicno komphclra~ 1 bez.P?tr?bnog ?snovJ?og znanja hemije, gotovo nerazurnljiv.

Keratm: kO)1 elDl gIavm sastoJ3k diake, je bjclani'evina izgradena od 18 vrsta ammokIselma. Za keratm dlake je karakteristicno prisustvo veCih ko-licina arninok,iseline cistina sa s~mpor0!ll u molckulu (ok? 15,4%). ,

ReduklIvne supstan~e kOje sadrze preparat za traJnu. pod odredemm uslOVlma u alkalnoJ sredml c9cpaJu dlsulfldne veze cistinovih molckula u ke­raiinskj~: lancirn? N.a t.aj nacir: se .I?0~tize mogucnost slobodnog ohlikovanja kose, CIJI < s~ obh~ flkslr~ ,?ksldacIJskll~ sredstvQIXl,. Fiksiranjem .se ponovo uspostavIw.lu pokIdane cIstmovedlsulfrdne veze i tako se dobija kovrdiava kosa.

199

8 B • c g

o c

E D

F F • F

A B

GJ:l I~~I ,

S1. 82. Sbematski prik..'lz peptirlnih spiralu, cistinovih i solnih veza 11 kosi

A

• 8

C

Ii

• F

C D

SI. 83. Shematski prikaz veza u kosi kod rayne (a), korl uvijene kose (b), Z1\ vrijeme redukcije (c) i ponovne oksidacije (d)

Za trajnu preparaciju najbitniji hemijski elemenat u kosi je sumpor iz aminokiselinc cis tina koji u hemijskom pogledu grade tzv. cistinav iIi disulfid­ni most.

Pored cistinovih mostica, lanci aminokiselina u keratinu povezani Sil jos vczama tipa sali pcptidnim i vodikovim vezama. Cistinove veze daju kosi cIa­sticnost i predstavljaju njen kvalitet. Alkalno jaka i redukciono oksidativna sredstva djeluju na kidanje ovih veza u kosi, sto dovodi do bitne prornjene u strukturi i kvalitetu kose.

Kao redukciona sredst~a upotrebljavaju ~e tioglikolna kiselin~ i- njen~ soli.

200

r.' ~1 ~ ';

'1i

i :}!

Poznato je da je normalna kosa elasticna i da uvijek z~li zadrZ~ti SV?j prirodni izgled. Promjenu glatkog stanja kose u kovrdiasti I talasastl obhk mozerne izvrsiti vodom i toplim zrakom. Izvrsena promJena Je kratkotraJna, a trajnije promjenc vrsimo hemikalijama, procesom redukcije i oksidacije.

Proces redukcije. Kao sto je pozna to, hemikalije hladne trajne sastoje se iz dva preparata: razvijaca i fiksira. .

Razvijac je luinat preparat. Njegova alkalnost djeluje na otvaranJe gar­njcg sloja kose. Higroskopnost kase upija aktivne supstance preparata. TlO­(flikolna kiselina u kombinaciji s rastvorom amonijaka i drugih baza djeluje ~eduktivno na cistinove veze. Cistinove veze se kidaju, a aminokiselina eistin pretvara u cistein. Poslijc ovog proccsa, kosa gubi elastienost, Gvrstinu, i tada obieno za kosu kazemo da je "mrtvatl

•

Proces otvaranja vanjskog sloja kose i cijepanja unutarnjih veza maze da traje bric iii sporije. Na to uticu jaCina prep arata, v[]Jeme d]elovanja, a; prije svega, kvalitet kose. Kod poroznc, ostece:r:e, bojene i bijeljene kos~ ova] proces se razvija mnogo bde nego kod zdrave I normalne. I kod zdrave 1 nor~ maIne kase postoje razlike u procesu prepariranja koji moze da tmje od !let do trideset i vise minuta. Proees prepariranja razvijacNpreparatom r:e smIJe trajati suvise dugo. U protivnom, dobija se trajna veoma slabog kvallteta, uz ohavezno ostecenje kose.

Hemijskim procesom kidanja cistinovih i dr,!gih veza u kosi, trajna pre­paracija sc jos ne dabiva. Primjer: poslije reduktivuog djelovanja prepara!a odvij jedan navijac! Na izgJed kovrdzasti prdmen rascesljaj, dobices potpu~ no glatku kOSll!

lz ovog primjera se vidi da je kosa izgubila elasticnost i da jos nema mo­gucnosti da zadrii kovrdze. Ovalan oblik navijaca daje i ovalan oblik izgledu kosc. Kada bi, na primjer, navijaCi bili elipsastog, cetvrtastog ili trokutastog oblika, iste oblike bi i kosa preuzela, odnosno, dobili bisrno na kosi ovalne iIi izlomljene linije.

Proces oksidacije. Prvu fazu prepariranja kose u kovrdZasti oblik posti­gli sma razvijac-preparatom. Njegovo reduktivno djelovanje u kosI treba spn: jeciti, a kosu utvrditi u novonastalom obliku. U tu svrhu koristimo kIseh, fiksir-preparat. Kiselost preparata neutralise luzina u kosi, a oksidativnim sredstvom (npr. H202), dakle oksidacijom, panovo uspostavljamo disulfidne veze u molekularnoffi lanell. To se radi tako da se cistinovi mostiCi vezu sa najbliiim atomskim grupama. Oksidacijom se cistein ponovo pretvara u ci­stin. Na taj naCin kosu opet llozivimo l

\ a kao produkt toga dobijamo trajnu kovrdzavost.

Nova otkrica 0 anatomiji i strukturi kose pomazu u boljem sagledavanju problema trajne ondulacijc. Tako npr. naucnici pretpostavljaju da se veCina hcmijskih reakcija desava u kit-supstanci kose. Kit-supstanea obavija mikro­skopski sitna fibrilna vlakna, a nalazi se i'ak i medu slajevima kutikule. Kit­supstanca djeluje kao ucvrsCivai' (cement) stabilnosti flbrilnih vlakana tj. kose. Pod reduktivnim djeJovanjem preparata kit-supstanca omekSa, a flbril­na vlakna postaju manje stabilna i elastiena. Kosa prelazi u !!mrtvo!l stanje i

201

preuzima oblik nav]]"ca. Oksidacijom fiksir-preparatom kit-supstanca se utvrduje, a kosa ozivljava i prcuzima trajni, kovrdzasti ohlik.

6.8.2. Postupak izrade hladue trajne

Pronalaskom trajne ondulacije zene sa raVDom kosom mogic su da se priblize idealu nakovrdzane kose. Taka se priznaje Ijepota i ravnoj kosi, znacaj trajnc ondulacije nije izgubio od svoje vrijednosti.

Hladna trajna je. pored bojenja kose, sasvim sigurno jedan od najosje-tljivih radova frizerske struke, koja obuhvata oko jedanaest radnih operacija:

1. Ogrtanje stranke 2. Rasi'esljavanje i odredivanje levaliteta kose 3. Pranje kose 4. Sisanje kose 5. Razdjeljivanje kose na pramenove 6. Kvasenje preparatom i uvijanje kase 7. Kontrola reagovanja kase i pokrivanjc glave kaporn 8. Ispiranje VOdOIll uvijene kase 9. Fiksiranje kose

10. Ispiranjc lease i upotrcba regencratora 11. Ponovno sisanje i oblikovanje frizuTe

S ciljem da pasao frizera teee nesmetano, hrza i kvalitetno, za izradu hladne trajne potrebno je sljedece:

- preparati: razvijac) fiksir i regenerator - navijaCi razlicitih dehljina - posudice sa vatom i spuZvicom - papirne i polivinilske kape - mcnzura - gumene iIi polivinil-rukavice - zastitni polivinil-ogrtac za musteriju.

1. Ogrtanje st~anke. Prije pocetka rada stranku treba zastititi ad odre­zanih vlasi, vode i hemikalija. U tu sVThu se upotrebljava cisti peSkir koji sta­vimo preko ramena, tijesno priljubljen uz vrat. Prije toga mozemo oko vrata staviti vatu iii specijalnu Ijepljivu papirnu traku, kako bismo oncmoguCili sli­vanje hemikalija nil, vrat. Odijelo stranke zasticujemo slrokirn najIon­ogrtacem.

2. Rasi'esijavanje i odredivanje kvaliteta kose. Za dobar uspjeh trajne ondulacijc ie kao prvo potrcbno utvrditi stanje i kvalitet kose. Raccdljavan­jem kose i opipom utVTdujemo da Ii je kosa zdrava, ostecena, bojcna. bijelje· na) preparirana iii nepreparirana. suha iIi masna. Na osnovu utvrctcnog stanja, odnosno kvaliteta kose, dolazimo do zakljucka kakav prepara! !reba upotrijebiti: Nije svejedno da Ii se koristi standardni' razvijac iIi preparat sa zastitnim supstancama jace iIi blaze koncentracije. Utvrdeno stanjc kvaliteta

202

! " J!

I I '\ ;I I

I I I i I i

kase i zeljena linija frizure, uticu i na izbor dehljine navijaca, kao i na prvu procienu vremena djelovanja preparata.

I kod kose koja nije hemijski preparirana iIi ostecena postoji razlika u strukturi i afinitetu) pa makar se Cinila zdravom.

Svilenkasta, tanka i meka kosa je zdmva, ali u pogledu afiniteta i posto­janosti slaba, pa zahtijeva posebnu painju. Misljenje da na ovalevoj kosi treba izraditi jake, sitne kovrdze je pogreSno. Na jako sitno prepariranoj kosi frizu­ra mnogo slabije izgleda. Za ovalevu vrstu kose treha nastojati da se izrade .lace, elasticne, ali ne sitne kovrdie. To se postize, prije svega, srednje debljim navijacima, odgovarajuce adijeljcnom debljinom pramenova, pravilnom proc­jenom djelovanja preparata, kao i temeljitim fiksiranjem kose.

Jos vecu paznju zahtijeva bojena i bijeljena kosa. Taleva kosa je hemij­ski preparirana i veoma je osjetljiva. U takvim slucajevima potrebno je oba­vezno preparat razrijcditi vodom, a prije toga upotrijebiti jedno od zastitnih sredstava.

Suha kosa veoma brzo prima trajnu) a masna nesto sporije. Kod masne kase, bez obzira da Ii je tanka iIi debela, na to treba racunati, jer se usljed ma­snoce kosa bde rasieze i kovrdze trajne manje drze.

Sa normalno zdravom i tvrdom kosom imamo najmanjc problema. Kosa je elasticna, a povrsinski sloj neostecen. Preparatu-razvijacu treba dosta vre­mena da prodre u kosu, sto daje mogucnost dobijanja u vremenu za korektno uvijanje kose. Na ovalevoj kosi izra(1ene kovrdze flajduze zadrzavaju novona­stali oblik.

Prilikom u!vrdivanja levaliteta kose, obavezno je potrebno pregledati i kozu glave. Taka se kOla giave ne smije levasiti prcparatom, prisustvo i naj­manje ranice na kozi mogio bi biti uzrokom raznih neugodnosti.

3. Pranje kosc. Hladna trajna se pocinje izractivati vee pranjern kose. Kosa treba da bude oslohodena masnoce i necistoce, prasine, sredstava za utvrdivanje i lakiranja. Na Cistoj kosi preparat djeluje mnogo holje i uspjesni­.ie. Istina, postoje i izuzeci kada kosu ne treba prati, kada 1reba ostaviti ma­snaeu na kosi. Ovo vazi sarno za jako osjetljivu kosu iii ako zelimo napraviti potpuno blagu, hladnu trajnu.

U svakom slucaju, najbolje je kosu oprati odgovarajuCim samponoID. Pranje za trainu ne treba smatrati obii'nim pranjem glave. Kod pranja treba nastojati da se pere samo kosa bez jai'eg trljanja koze glave. J aCim trljanjem koia glave se moze nadraziti i pri slui'ajnom levasenju koze preparatom dolazi do neugodnog osjecanja pecenja.

Poslije pranja, ncki frizeri praktikuju susenje kose. Smalramo da je to nepotrebno trosenje vremena i cl. struje. Kosu mazemo djelimicno prosusiti iIi dobra posusiti rucnikom i pristupiti uvijanju. Treba zuati da se preparat mnogo bolje rasporeduje i upija po vlaznoj kosi, dok suha kosa TIC upija sa­svim dobra prepara! i on se cijedi, taka da ga ima svugdje. Primjer: u posudu sa vodorn istovremeno ub,!ci dva odrezana pramena kase Uedan suh i jedan v]azan). PrimijcticeS da suhi pramen ostajc da pliva na povrsini"vode, dok vlazni odmah tone na dno. -

203

Ovaj jednastavan primjcr kazuje da je s ciljem apsorbovanja i rasl'0-redivanja preparata balje ako je kosa nesto vlaina. ana ne smije da bude Ja-ko mokra, jer voda maze razblaziti preparat. . ~.. .'

lake vlaznu kosu ostavljamo sarno U omm slucaJcvlma kad~ lzraduJ.e~o trajnu na izrazito suhoj i osjetljivoj kosi. Ali, i u tim sl~cajevlma. bol)e )e izvrSiti pravilno razblaiivanje preparata vodom, a kosu zastlllll neklm od re­generativnih sredstava.

4. SiSanje kose. Kod izrade hladne trajne sisanje kose bismo magli po­dijcliti u dva radna postupka: sisanje prije uvij~nja i ,poslije izrade traj~e. Ovo zahtijeva vise utrosenog vremena, ali zato daJe bolJe rezultate, naroclto kad izrade modcrnih frizura.

Hladna trajna se ne srnije izradivati na k?si koja vee ima osta.t~e ~?tare trajne iIi jako osteccne vrhove kose. Staru t~~Jnu treba o?avez~o lS]CCI. To mazerna ui':initi rnakazarna, britvom iIi zi1et~eblatorom. KOJe od lih sredstava treba upotrijebiti, prepusta se vlastitoj procjcni svakog frizera.

Sisanjem treba gruba i pribliino odrediti duiinu pramcnova kos"e. Ako se radi makazama, kod guste i tvrde kase, Je potrebno u vrhovlma lzvrsltl b~a­gu efilaeiju radi lakseg uvijanja. Kod sisanja kose treba imati u vidu da s,: n)e­na duiina poslije trajnog prepariranja nesto "~kraeuJc. Zato )C preporuclJlvo ostaviti nesto duzu kasu, sto ne bl trebala vazltl kad lzrade standardne traJne ondulacije, odnosno frizure.

Sisanje i trajna pripadaju jedno drugom: sisanjem kosa dolazi do forme, a trajnom preparaeijom do duieg ddanja vodene ondulaeije iIi fen-fnzure.

$1. 84. Plan razdjeljivanja kose prije uvijanja

204

, { , 5. Razdjeljivanje kose na pramenove. Na izgled nam se cini da je kosa na glavi po svom kvalitetu svugdje ista i da je svejedno odakle je pocinjemo prvo da navijamo. Medutim, to nije tako. Kosa je po svojoj strukturi najvise porozna iznad liea.

Usljed stalnog doticaja sa vodom prilikom umivanja liea, puderima i raz­nim kozmetickim sredstvima za njegu liea, kvalitet kose se mijenja. Pored to­ga, prednje partije kose su vise izlazene suncevim zracima nego kosa "unutra" iIi pozadi. Svi ovi cinioci utiCll svakako i na njen afinitet. Kosa pastaje mnogo osjetljivija na preparat trajne, pa zata prednji dio kose uvijamo na kraju.

Kosa na vratu je nesta masnija i slabije prima hladnu trajnu nego kosa sprijeda. Tjelesna temperatura je veea na prednjem dijelu glave nego na zad­njem. To nam sve kazuje da kosu treba da pocnemo prvo da navijamo na tom dijelu glave.

Radi lakSeg i bdcg navijanja, potrebno je prethodno kosu razdijeliti na pojedine pramenove. Podjclu kose neki ee smatrati gubljenjem vrcmcna, sto svakako nije tacno. Naprotiv, na vremenu sc dobije, jer sc cijeli pramenovi odjednom nak"Vase preparatom i navijanje kose je mnogo jednostavnije i brie.

6. Kvasenje preparatom i uvijanje kose. Za kovrdzanjc glatke kose, po­red hemikalija, potrebni su i navijaCi razlicitih debljina. Za lakSe raspozna­vanje obojeni su razliCitim bojama iIi na sebi imajy utisnute brojeve. Pomocu navijaca pravimo one krivine koje utiCll na preoblikovanje kose. Zato izboru navijaca i uvijanju kose treba posvetiti posebnu paznju.

18mm 14mm l1,5mm lOmm 8mm' 7'mm Gmm 5.l!lm. 3,!5~mm

e • • • • • • • Sl. 85. Razlicite debljine navijaca uticu na izgled i trajnost kovrdZi

205

Za izradu hladne trajne mnogi upotrebljavaju drvenenavija(:e, koji ima­ju neke slabe osobine.Drvo upija hemikalije koje se ne daju niti briiljivim ispiranjcm otkloniti. Po pravilu. poslije upotrebe drvene navijace treba oba­vezno oprati i osusiti, sto se u praksi ne Cini. Ostaci hemikalija mogu ncgativ­no uticati na ishod trajnc, naroCito ako je u pitanju slaba i ostecena kosa.

Plasticni navijaci imaju prednost nad drvenirn. Na tije1u navijaca nalaze se udubljenja - zljebovi, koja amogucavaju daticanje fiksirne tecnosti u unu­trasnjost pram en a do vrhova kase. To omogucava sistematsku neutralizaciju i fiksiranje kose.

Utvrdivanjc navijaca na kosi VISi se pomoeu gurnica i plasticnih iglica. Kvalitetniji plasticni navijaci irnaju jednostranu gumicu priCvrScenu na jed­nom kraju navijaca. Za vrijeme uvijanja ova gumica treba da se nalazi na lije­vom kraju strane navijaca. Gumice se zapinju slijeva nadesno. Ako se pri uvijanju 'koristi cesalj sa iglorn, za uvijanje kratkih, ispalih vIasi, za iglu ceslja gumice ne predstavljaju nikakvu prepreku.

Kad k:vasenja preparatom, pogreSno je ako se kvasi cijela duziTIa kose, zajedno sa viasistem. Preparat je luznata tekuCina koja u dodiru sa kozom moze izazvati razna ostecenja. Kosu je potrebno kvasiti sarno u duzini do dva centimetra od koze glave. Dio kod koze glave ostaje obavezno nenakvasen.

.1 ,

. ! .. 1.11,

, , !

; ;

'(;\' ~

206

S1. 86. Pravilno i nepravilno uvijanje kose

1: ,0

! "

i ! ! ; l : , . , !j,t.. ~

!

I •

i ! 'i , I ,

Kvasenje i uvijanje kose pocinjemo na dijelovirna oznacenim na s1. 84. brojcvima 8, 7 i 9, a zatim 4, 3 i 5 na kraju brojevima 2, 6 i 1. Ovakav naCin uvijanja odnosi se na siandardnu hladnu trajnu. Ukoliko to zahtijeva linija fri­zure, ,cdoslijed uvijanja moze biti i drukciji.

Sirina odijeljenih pramenova ne smije biti sira od navijaea nego mora biti takva da kosa II navijcnorn stanju ne prelazl njihove ivicc. Navijanje kose treba izvoditi taeno i Cisto. Vrhovi km;e ne smiju biti izlomljeni, a uvijcni pra­men ne smije da bude pretvrda niti prejako nategnut. Sialno treba imati u vi­du da kosa usljed djejstva prcparata nabubri do jedne trecine svoje debljine. Kosa treba imati dovoljno mjesta za bubrenje i sirenje. Suvise tvrdim iii una­krsnim uvijanjcm te jakim sLezanjem gumicama, onemogucavamo bubrenje kose. To izaziva tanjenje, ostecenje i lcidanje kose.

Kod natczanja i zapinjanja gumica, treba obralili paznju da razdaljina ad vlasista do gumice TIavijaca treba da bude sto kraea. Aka bi npI'. razdaijina bila jedan j po do dva ccntimentra, to bi bilo jedan i po, do dva mjeseca man­je trajanje hladne trajnc. Ovo se posebno odnosi na standardnu i afro-trajnu

81. 87. Nekorektno lIvijanje i zatezanje gurnicarna izaziva iomljenje i opadllnje kose.

207

ondulaciju. Gumice navijaca ne smiju biti prenategnute. Tamo gdje gumica dadiruje kosu dalazi do udubljenja, ostecenja kose, sto je narocito vidljivo kod zavrnutih gumica. Malo jaCim ceSljanjem iii tapiranjem na tom mjestu kosa obavezno puea i opada. Otisak gumiea na kosi je posebno vidljiv na prednjem dijelu iznad eela. Neieljeni otisak izbjegavama ako ispad gumiee dva do tri navijaea stavimo plastiene igliee iIi trake.

Kad nekorektno izvedcnog uvijanja i pretjerano dugog drianja prepa­rata na kosi, dalazi do pucanja i opadanja kase. U takvim slucajevima moguce je primijetiti citave pramenove "hemijskill odrezane kose. Da bi opravdali svoj ncuspjeh, ncki frizeri tjese stranku da im "izrasta nova kosa". Od toga i potice zabluda da poslije hladne trajne kosa balje raste,

Kod standardne trajne, na donjem dijclu tjemena u visini linije usiju ko­su treba uviti na najtanje navijace, a u predjclu sljepoocnica i gornjeg dijela tjemena na srednje i debele. U svim ostalim slucajcvima, koju debljinu navi­jaca pri tome koristimo zavisi od kvaliteta kose i zeljc stranke kakvu zeli imati trajnu Uaee iIi slabije kovrdzavu). Sitniji navijaCi i odijeljcni pramenovi daju jai'u, dok deblji navijaCi i pramenovi daju blazu trajnu ondulaeiju. Strui'njak pravilno odabire navijace.

Kod izrade trajne za modne linije [rizura, smjer uvijanja (pastavljanja navijaca) treba da bude uvijek u praveu zamisljenih linija oblika frizure.

Prilikam izrade trajne ondulacije, oesto primjecujemo da dvije osabe na jednoj glavi istovremeno uvijaju kasu, sto nije dobro. Protiv takvog naCina ra­da ne bi se moglo nista reci, pod uslovom da obje osobe za uvijanje koriste istu debljinu navijaca, pramenova te isti nai'in rada. U praksi je to dosta tesko uskladiti, jer dvije osobe jedan posao -nikad ne mogu raditi potpuno isto. 'Usljed toga, na pojedinim dijelovima glave su jace iIi slabije nakovrdzani pra­menovi kose.

Ovdje se postavlja i pitanje praktii'nog dijela ucenja uvijanja kose za ucenike. Ucenik maze uporedo da uvija kosu sa rnajstoroffi, ali pod uslovom da radi bez kvasenja kose preparatom. Ovo se odnosi sarno na uvijanje vlazne kose. Da se musterija ne bi brinula za ishod trajne, treba joj obrazloziti da ueenik radi bez koristenja preparata. Kosu koju je ui'enik navio potrebno je odmotati, nakvasiti i ponovo uviti. Ipak, smatramo da je najbolji nacin sa­vladivanja vjestine uvijanja vjezbanje na jastucetu, pedei iIi na mladim kolegi­eama. Vjezbanje uvijanja kose mora trajati tako dugo dok se ne postignu odlicni rezultati: cisto uvijcna kasa, pravilno zategnute gumice i pravilan ra­spored uvijai'a. Tek poslije ovoga moguc je samostalan rad na glavi musterije.

Poslije uvijanja koso i kvasenja preparatom potrebno je odmah ruke oprati i oslatke preparata na koZi neutralisati malom kolii'inom [iksira iii ne­kim drugim kiselim sredstvom.

Slucajni ostatak preparata u zdjelici ne smije se vracali natrag u bocu. U protivnom bi se magla pokvariti njegova vrijednost

7. Kontrola reagovanja kose i pokrivanje glave kapom. Koliko dugo treba ddati preparat na kosi: 5, 10, 15 iIi vise minuta? Ne postoji odredeno

-.' vrijeme djelovanja prepafata, koje bi moglo vaziti,za sve kose jednako. Vrije~ me djelovanja preparata se najbolje utvrduje ako poslije uvijanja kose na"dva

208

, ,

ii,

~ ,~ ;i j :1 4

~

.~. S1. 88. Kontrola ,en,gmmn:in \,ose

Sl. 89. Graticki prikaz djelovanja preparata

do tfi razlicita mjesta odmotamo navijace, ali ne do kraja, nego sarno do vrho­va. Ovako odmotani pramen lagano nekoliko puta pavratimo prema vIasistu i taka utvrdimo utieaj preparata na stepen kovrdiavosti. Prilikom toga prim­JccuJemo pravu reakeiju kosc: kod dabre prijemljivosti admah se pokazuje blaga kovrdiavost, a kod slabije kovrdie se slabo iIi nikako ne primjecuju. Na asnovu utvrdenog stepe~a prijemljivosti odreduje se i vrijeme djelovanja. Kad kose kOJa slabo reaglra ponovna kontrola se vrsi tek poslije petnaesl do dvadcset minuta ~jelovanja prep arata, a kod kose sa jacom prijemljivoscu drugu. kont~.olu vrSlmo kroz asam· do deset min uta. Prilikom odredivanja dje-10vanj3, uVIJek treba postovati pravilo da je bolje tri puta kantrolisati nega Jcdnom zakasmtl.

Na ~,:ij~nu i kontrolisanu kosu, prema potrebi, stavljamo 'papirnu iIi tanku pollVlml kapu. a na avu jos jednu deblju. Kapa na glavi mora biti dobro postavIJenad~n.e. propusta vazduh,kako, bi ,-"ogla zadriati unutarnju tempe­raturul spnJeeltllsparavanJe amofllJum-tlOghkolata. Ovdje se postavlja pitan­Je svrslshodnostl upotrcbe el. kapa za susenje kose. Kad zdrave, Lvrde kose. za bje prcpariranje treba nesto duie vremena, iIi kod kose koja slabo prim~ trajnu ondulaciju, moze se upotrijebiti kapa za susenje. Time se proees pre­pariranja ubrzava i skracuje. Temperatura ispod eL kape mora biti umjerena (ne vise od 30°C), a glava abavezno pokrivena plastii'nom (najlon) kapom.

Kod ostecenih. slabih. bojenih i bijeljenih kosa upotreba elektricne ka­pe se ne preporucuje.

U frizerskim salonima postoji jos jedna vrsta elcktricnih kapa koje nc sluie za susenje kose, nego za skraCivanje proccsa djelovanja boje i bijeljenja kase (sauna, salar).

Pojedini frizeri upotrebljavaju ove aparate i za hladnu trajnu. Neki strucnjaci ne preporucuju upotrebu tih aparata kod izrade hladne trajne, obrazJazuCi, time da njihova temperatura 5zaziva brzo_ osJobactanje amanijaka iz prep arata, sto se odrazava na kv~liiet hladne trajne.

209

S obzirorn na ove pretpostavke, solar~aparat maze se upotrijebiti za prcparaciju trajne, pod uslovom da je glava prethodno pokrivcna plasticnom kapam, dok se upaireha 'sauna-aparata ne preporucuje.

DjeJovanje preparata. Graficki prikaz djelovanja preparata vidimo na slici 89. Preparat poCinje djelovati od O. Reduktivni praces preparacije raste i dostize tacKu A, gdje treba tlksiranjem prekinuti dje10vanje preparata. Ako se djelovanje ne prekinc na tacki A, tada kulminacija preparata opada j do1a~ zi na tacku B, kada je kosa vee jako razgradena, sto se odrazava na suhoj kosi i slabom izg1cdu trajne. Ako se i na tacki B ne izvrsi fiksiranje kose, kulmina· cija preparata jos vise opada i opet dolazi na (] (nulu). Samo, u ovom primje­ru kosa nema zdravu strukturu, ncgo potpuno razgradenu. Tak:va trajna je veoma slabog haliteta.

ZAPAMTI!

Vrijeme dje10vanja preparata na kosi je zavi5no od kvaliteta kose! (tanka, debela, glatka, vaiovita),

staoje kose (hojena, bijeljen{l, porozna, suha, masna). debljine oavijaca i pramenova, izbora i koncentracije preparata;

- temperature u radnoj prostoriji (ljetno ili zimsko vrijcme) i - zelje stranke (lagan a iIi jaca trajna).

8. Ispiranje uvijene kose vo(\om. Nakan posljcdnjc kontrole utvrdenog afiniteta kose, a prije fiksiranja, potrcbno je uvijenu kosu isprati primjerno toplom vodom. Zatim je potrcbno 5acekati neko vrijerne da se iscijedi vada sa kose. Kosu i navijace treba posusiti papirom iIi sintetickom krpom. Ispi­ranjem, prisustvo preparata na kosi sveli sma na minimum. Taka smo omo~ guCili da fiksir-preparat "vcCi ft dio snage usmjeri na fiksiranje novonasiaIih veza u fibrilnim vlaknima kase. a sarno mali dio za neutralizaciju preparata. Ova ispiranje preparata treha primjenjivati kod gotovo svih haliteta kose, izuzev masnc. Veliki broj 1.ena pati od masne kose, za koju na 1.a105t, ne po­stoji siguran lijek. U praksi je primijeceno da sc takva kosa poslije lrajne on­dulacije mnogo sporije masti oego inace, narocito onda aka preparat nije ispran sa kosc. Do toga vjerovatno dolazi usljed jaee izraiene hemijske reak­cije prilikom neutralizaeije preparata, kao j promjena koje nastaju na povrSinj kose. Povrsina kose postajc manje glatka, vlasi se iSllSUjU, sto orno­gucava bolje upijanje masnoce, minosno sporije zamascivanje.

Kod ispiranja vodom bojene kose, primijeticemo i jako ispiranje boje. Razvijac - preparat djelovao je reduktivno i na sinteticke pigmenle hoje, koji su se usljed toga srnanjili. Kod procesa fiksiranja, oksidacijski dolazi do po~ novnog utvrdivanja sintetickih pigmenata, ali sa malom razlikom u boji.

9. Fiksiranje kose. Prilikom kantrolc prijemljiyosli kose, na prari1enovi~ rna smo primijetili kovrdzavost, za koju smo vee ranije utvrdili da nije trajnog

210

znacaja. Za ucvrsCivanje kovrdzi u novom obliku koristi se preparat fiksir, ko­ji neki frizeri nazivaju i "neutralizator'\ sto je sasvim pogreseno. Ako hi fiksir­preparat bio sarno neutralizator, onda hi neutralizovao samo alkalije. Iz teorije "hemijsko-fizikalnog procesa trajne" jasno nam je da to nije dovoljno. Razvijac-preparat u kosi kida cistinove veze koje se fiksiranjem ponovo uspostavljaju, ali u drugom molekularnom rasporedu. Ako je razvijac~prepa~ rat sarno neutralizovan (a to mo1.emo uCiniti i ispiranjem vodom j nekirn kise~ linama), onda je glavni zadatak da se uevIsti kosa u novom ohliku - ostao nerijden.

. Pored dobrih i halitetnih preparata za cvrstocu i trajnost ondulacije, potrehno je obavezno izvrsiti i pravilno fiksiranje kose. Samo prelivanje sa fiksir-tecnoscu iii rnazanje cetkicom nije dovoljno. Trcba imati u vidu cinjcni~ eu da je vias preparirana citavorn duzinom i napojena, preparatom i u dubini vlasi, dakle, u sarnoj fibrilnoj zoni. Zato su za svako fiksiranje potrebni vrije~ me i dovoljna kolicina fiksira, kako hi kosu utvrdili u ieljenom obliku.

PraviJan nacin filu;iranja kase sastoji se iz dva radna postupka: prvog i drugag fiksiranja.

I f'iksiranje. U nemeialnu, plasticnu, porculansku iii staklenu posudicu ulije se odredena koliCina fiksir-tccnosti (vid! uputstvo proizvodaca!) i po~ moeu spuzvice iZ<lzove se stvaranje bogatc pjcne u pasudici. Opet pomocu spu1.vice fiksirnu Lecnost sa pjenom nanosimo sistematski prvo na donji red navijaca iza usiju, pa tek onda na ostaJe. Svi navl}:'1Ci moraju se nalaziti u obi~ latoj, gustoj pjeni. Prilikom fiksiraoja, glava treba da je zabacena nazad, a vrat tijesno priljubljen uz korito. .

Poslije odredenog vremena djelovanja (ovisno 0 debljini namotane ka­se i kvalitetu navijaca), drugo fiksiranje treba izvr5iti na odvijenoj kosi. Kasu poCinjeino oprezno odvijati, -pazeci pri tome da uvojke ne istczemo, nego ih prstom ponovo namot.arno i polozimo natrng uz glavu. Odrnotavanje poCinje prvo tamo gdje je k05n najprije uvijena i fiksirana.

II fiksiranje. Ostatak fiksir-teenosti u posudici panovo dobra zapjeni­rno j nanesemo nn vrhove odmotanih prarnenova. Prstima kosu lagano rnasi­ramo, nastojeCi da kovrdie ost.anu tijesno priljubljene uz glavu. Prilikorn drugog fiksiranja, pod prstima, na kosi mozerna osjctiti toplotu koju ranije ni­smo asjecali. To je oCiti dokaz da neutralizacija, odnosno fiksiranje kose jos nije zavrSeno. Poslije izvjesnog vremena djelovanja osjecaj topline nestaje, sto je opet dokaz da je prvi prcparat nClltralisan, a kosa fiksirana U Dovorn, trajnom ohliku. lspitivanjc potpunc neutralizaeije prepnrata najsigurnije se vrsi indikator-hartijom.

Teenost koja se cijedi sa kose prilikom fiksiranja nema vise ulogu fiksira i DC smije se upotrijebiti za ponovno fiksiranje.

Primijeceno je da mnogi frizeri kod drugog fiksiranja ne skidaju navi~ jace sa glave, nego po drugi put kosu fiksiraju prcko navijaca. a neki opel drze fiksir duze nego sto je propisano.

- Napominjemo da navijaci pod fjksir~tccnoscu mogu ost<iti duze- vreme­na, bez ikak:vih stetnih posljedica za kosu. Kod dllzeg djelovanja, ornogucav{I

211

se bolje ucvrsCivanje kose, ali pod uslovom da se obavezno iZVfSi jos jedno fiksiranje vrhova odmotanih kovrdzi.

UKRATKO!

Toplom vodom uvijenu kosu dobri isprati! Kasu posusiti rucnikom, papirom iii sintetickOlll krpom! Fiksirnu tecnost sa pjenom, spu:bicom sistematski nanijeti na navijace! Oslaviti da fiksir djeluje odredeno vrijeme! Namotace pazljivo odmotati. Ponoviti [iksiranje kosel

ZAl'AMTI!

- Svi prcthodni radovi mogu biti veoma dobra i temeljito izvcdcni, ali neispravno i ncdovoljno fiksiranje pokvarice say trud.

- Dosljedno i sistemalsko fiksiranje kose je kruna uspjcha iii neu­spjeha hladne trajne.

- Povrsnim, tek djelimicno izvrsenim fiksiranjem stctimo kosi, ugle­du frizera i, konacno, dobrom glasu salona.

10. lspiranje kose i lIpotreba regeneratora. Poslije fiksiranja, kosu je polrebno dobra isprati toplom vodom, kako bismo otklonili ostatke hernikali­ja. Na talost, i najpazljivirn ispiranjem kosu ne mozerno osloboditi u potpu­nosti_ od hemikalija. lz hemije nam je poznato da prilikom neutralizacije luzina i kiselina nastaju nova jedinjenja - soli. Kako smo u nasem slucaju vee imali "jednu ncutralizaciju", eventualne ostatke treba otkloniti, a kosi povra­liti oduzetu masnoeu, gipkost i sjaj. U tu svrhu korislirno bogati izbor raznih rege.nerativnih sredstava, izradenih na kise10j osnovi, sa dodacima sredstava za nJcgu kose.

Regenerativrio sredstvo pratrljamo izmedu dlanova i naneserno na vrhove kose koje prstima dobra utrljamo, a zatim cesljem rasi'esljamo. Od­mah ce se prirnijetiti ui'inak regeneratora: cesalj lako prolazi kroz kosu, a ko­sa poslaje mekana i sprernna za dalje obractivanje. Poslije djelovanja, regenerator trcba obavezno dobro isprati sa kose. Kod sJabog ispiranja, uz upotrebu ucvrsCivaca za vodenu i fen-frizuru, kao i lakova za kosu, mozemo postJCi suprota,:. cfc~a~ C?d 7.eljeno~1 Kosu trcba ispirati tako dugo dok se pod prstnna ne doblJC oSJccaJ potpuno lspranog regeneratora.

Prilikorn ispiranja lrajno-preparirane, bojene kose, mozerno primijetiti eventualne razhke u bOJI, koje su nastale kao posljedica reduklivnog djelo­v,;nJ~ ,preyarata. Ove razlike ublazavamo i ispravljarno upotreborn kolor­ucvrSClvaca za vodenu ondulaciJu.

~ .~- l~. Ponovno' siSanje i oblikovanje -rrlzlIre. -Praksa je pokazaj~ da je na­ken traJne potrebno obavezno izvrsiti jos jedno sistematsko sisanje, naroCito

212

jt rl , '

I

kod .. m~odniih frizura i ,duge kosc. Bez sumnje, svaki frizer zna uviti kosu na navIJace za ?ladnu t~aJnu. Ali rutinski r~d, nekad) preoptercccnosl poslorn, ?m~nJuJu paznJu. fnzera, te se taJ r~d l,zvrsava povrsno. I ked slstematskog uvi­JanJa kose dolazl ponekad do lomlJenJa u vrhovima kose, koje jedino rnoiemo otklomtl rezan/em makazama.

" P,:,slije h adne trajne sisanje je peojJh~dno, jer tek tada vidimo pravu duzmu 1 v~lumen ~?se za odgovaraJucl obhk tnzurc.

PoshJe tcrnelJIto obavljenog sisanja pristupa se polaganju za vodenu on­dulaciju iii izradi fen-frizure.

ZNATE LI ODGOVORE'! 1. Kada se prvi put pojavila hladna trajna? 2. Sta :;>e podrazumijeva pod hladnom trajnom ondulacijom? 3. Koji se fizikalno~hemijski procesi desavaju kod hilldne trajne? 4. Opisi proces redl1kdje! 5. Opisi proces oksidacije!

6. Ko.ie sve endue operacije obuhvaca izradn hladne trajne? 7. K~ii materijal i pribor je potreban za izradu hlarlne trajne'? g. Ogrtanje stranke! 9. Na koji Daein odredujemo kvalitet kose'!

10. Kako Postul)amo korl suhe, a kako kod masne kose? 11. Kako reagu.ie hojena, a kako hijeljena kosa? 12. Da Hje prije hIadne tmjne potrebno kosu pnUi? 13. Kako se pere kosa za hladnu trajnu? 14.l?a Ii opranu kosli treha osuSiti l>rije hladne trajne? 15. Sisanje kose za hladnu trajnu! 16. Kako se kosa dijeli u cjeIine i zasto? 17. Stn utice un redosHjed lIvijanja kose? 18. Kako se kosa kvasi preparatom za trajnu ondulac\ju? 19. U kojem smjeru treba uvijati navijace'? 20. Kakve nav\jace treba koristiti kod uvijanja? 2L ~a sta se mora paziti prilikom llvijanja kose? 22. Sta nn kosi prouzrokuje suvise cvrsto uvijHnje i stezanje gnmicama? 23. Kako se na kosi izbjegava nezeljeni otisak gumice? 24. Da H,ie dobro da prilikom uvijanja dvije osobe istovremeno uvijaju kosu? 25. Da li se ostatak preparata smi,ie vratiti 11 bocu? 26. Kako se odreduje vrijeme djelovanjn preparata na kosi'! 27. Kako treba da se postavi piasticna kapa na glavu'! 28. Kako .se koriste kod prepariranja kose elektricne kape za susenje, a kako

solar I sauna·aparat'! 29. ~acrtaj graficki prikaz djelovanja preparatal 30. Sta se desava ako na kosi preparat stoji duie od odredenog vremena? 31. Od kojih faktora zavisi vrijeme djelovanja preparata? 32. Od kakve vaznosti.ie ispiranje kose'? 33. Od kakve vainosti,ie flkE;iranje kose'! 34. Kakve su posljedice nedovoljnog i slabog fiksiranja? 35. Opisi pravilan naNn fiksiranja kose! 36. Ispiranje kose i lIpotrebe regeneratora! 37. Oa Uje potrebno poslije hlndue tmjne pOnovno sisanJe kose?

213

6.8.3. Hladna trajna na dugoj kosi

Zene sa dugom kosom Sll rijetko kada bile zadovoljne trajnom ondul~­cijoffi) a is~o t8ko i friz:cri k~)ji, mora~o priznati, u veCini sIucajev~ jzbjegavaJu izradu traJne na dugoJ kosI. Nckada Je to opravdano (ako so radIo nedostat-ku odgovarajuceg pribora kao npI. specijalnih spiralnih navijaca). ..

Duga k05a zahtijeva ispunjenje odredenih uslova i osnovnih pnnclpa potrehnih za trajnu prcparaciju. U prvorn rcdu dalazi duzina kose~ navijaCi, i tehnika navijanja. Iz prakse je poznato da jako dugu kosu nije pozeljno tral­no prepar~rati., jer umjest? ocekivanih uvojaka i k~~rdz!, rnogu se, dozivjet~ :"a­rno neuspJch 1 nezadovolJstvo. J3ko dugs kosa ohlcno JC U vrhovlrna stao)cna i ispucana. Kosa je teska i usljcct du~ane prijeti mogucnost istezanja uvo]aka, taka da se dohija djelimicno iIi potpuno raVila kosa, sa jaku razgradenom strukturom.

Bezuslovno treba stanjene 1 ispucane vrhuve isjeCi i kosi dati odredenu duzinu. Na to svakako utlcu kvalitet i gustina kose, kao i to da Ii je kosa boje-na ili bijeljena. ~

o tome kako treba trajnu preparirati dugu k~)su pustoje razlicite rneto­de koje, svaka za sebe, imaju opravdanje i turnacenJe.

a) Uvijanje kose na debele navijace ubicno daje privremen rezultat. Po­stlo-nuti valovi se dosta brzo istegnu i kusa opet postaje glatka. ali sa vee raz­gr~dcnom strukturom. Svako ponavljanje prepariranja kose dovodi do jos slabijih rewHata.

b) Uvijanjem kose na tanje navijace postize se jako valoviti oblik koji usljed duzine kose, u stvari, poprima vise ravan izg1ed. naroCito aka je kosa u suhom stanju. Struktura kose je jos vise razgradena nego u prvom slue.aju. Zbog nemogucnosti pristupa fiksir-tecnosti do unutarnjih namutanih sloJeva kose, u prvom i drugom slucaju dolazi do ostecenja i razgradenosti strukture, sto neminovno dovodi do slabog rezuitata.

Ublazavanje ovih nedostataka, u tak:vim slucajcvima, pastize se meto­dam uvijanja kose sarno do polovine njene duzine. Upotrebom tanjih navi­jaca dobiva se preparacija sa kovrdzama u vrhu i glatkom kosom od sredin~ prema vlasistu. Ovisno 0 duzini kose) kao i starosnoj dobi musterije, ovo 1)1 hila nekako i poctnosijivo, ali za veCinu zena takav naCin prepariranja kose, odnosno nosenja frizure bio bi neprihvatljiv.

c) Metoda koristenja srednje debelih i debelih navijaea sa razblazenom koncentracijom i produzenim djelovanjem prcparata daje dobre rczultate, pod uslovom da je kosa zdrava i da nije jako duga. Umjesto razblaicnog pre­parata moze se koristiti i nerazblazeni preparat namijenjen za bojenu kosu.

Kod ovakvog naCina onduliranja duge kose, djelovanjc preparata na ko­su traje duze nego obieno. Ako se prilikom kontrole primijeti slabija prijem­ljivast kose, onda je potrcbno izvrsiti ponovno kvascnjc kose preparatom, ali sada u nerazblazenom stanju.

d) P;oblem prepari~anja duge kosc pokusao sc rijesiti tehnikom uvijan­ja na svaki pramen po dva navijaca. Prvi navijac se uvijao od sredine prarnena

214

prema vlasistu, a drugi od vrha pramcna do prvog navijaca. Na ovakav naCin hilo je moguce izvrsiti temeljito tlksiranje, sto je kao rezultat daIo zdraviju kosu i priblizno jednaku preparaciju cijelorn njenom duzinom.

Ovakav nacin rada zahtijevao je pre.:iznost uvijanja i zatezanja gumica navijaca, kao i rnnogo vise vremena nego sto je to zahtijevao klasican naCin uvijanja kose.

Sl. 90. Tdmikn odjeljiviloja i spirillnog uvijimja kose

e) Neprakticnu straml dvostrukog uvijanja -kosc zamijenili su ?piralr:-i navijaci razliCitih duzina i ohlika. Vee sarnO imc kazujc da se kod oVlh naVl­jaca primjenjuje metoda spiralnog uvijanja koje pocinje od vlasista, a zavrsava se na vrhovima pramena. Prednost ovakvog uvijanja ornogu~ava potpuno fiksiranje llvijene kose i postizanje po cijeloj duiini lijepih uvoJaka spiralnog oblika. Ovakav nacin uvijanja zahtijeva prethodno odjeljivanje kose koje vidimo prikazano na slid 90. Uvijanje se pOClnje prvo na dijclovlma oz­nacenim brojem jedan, zatim hroj dva i tIi. Prilikom dijeljenja u prarnenove,

Sl. 91. Spiralno uvijnnje kose nn posebne navijace

215

kosa se dijeli vertikalno, a ne horizontalno .. De~ljil:la odijeJjenih prameno,:,a ne smije biti sira od deblji~e na'?ja~a:.VrhoVl ~ylJ.,<?mh p~~m:?~va se utvrduJu pornocu poscbnog rnchamzma III tolIJC, a navlpcl s~ pn~vrscuJ~ za.k~su po­motu kukica. Zhog raznolikosti ovih navijaca, svakl prOlzvmtac daJc I upul­stvo 0 koristcnju.

f) Pored meloda spiralnog uvijanja, posloji meloda uplclanja kose, za koju sc koriste pomocna sredstva obltka uske potkove .. To su tanJc III ~ehlJe, ovaine, poiusavijcne igie, izradene iz piaslike, na ko)e se pramenovl kose uplicu. Poslije uplitanja, pomocu posebnog zatvaraca IiI stIpalJkc kraJcvl ovakvih upielaca se spoje i lako onemogucuje odvijanje uplelene kose,

S1. 92. Spiraini naCin Ilvijanja kose na obicne navijace

Ovakav naCin prcpariranja daje sitno vajovite uvojke cijelom duzinom kose, koji odusevljavaju posebno mlade djcvojke,

.. g) Spiral~,i naein u~ij?nja,,~~gc ~o?.? ITl?ze sc dj~lirnicn~'po~tiCi ob~~nim naviJacIma, kOJl su U svoJOJ duzml pnbhzno Iste deblJloe. UVIJanJe se vrS} pO­moeu tankih hartijica) a maze i bez njih. Vertikalno odijeljeni tanki pramcn skupimo u vrhu i malo ga uvijamo oko navijaca. Prstirna lijeve ruke pritisne­mo pramen na pocetku jednog kraJ.a navijaca, npr. tamo gdje se naJ.azJ &~mi­ca, a desnom rukpm preastalu dUZlllU pramena namota~o na navlJac. Kada_ se.kosa namota do vlasista, onda gumicu navijaca zatezem~. -

216

I I' U svim opisanim slucajevima ne smije se zaboraviti da su veoma vazne

kontroie djelovanja preparala na kosu kao i lemeijilo fiksiranje, lz svega dosad iziozenog vidimo da je problem prepariranja duge kose

problem navijaca i lehnike uvijanja, Sve ostaio se radi onako kako je vee rani­je opisano u pogiaviju hladne trajne,

6,8.4, Afro-trajna preparacija

Afro-trajna preparacija irna svc VIse pristalica medu mladim osoba­rna.Ovu preparaciju odlikuju sitno oblikovane trajne kovrdzice, za cije je oddavanje potrebno veoma malo truda. Kosa se ne uvija niti tapira. Poslije pranja kosu jc potrebno samo osusiti i - frizura je gotova.

Za ovu vrstu trajne potrebno je uviti yeliki broj sitnih navijaca, a vrije­me djelovanja produziti vise nego obieno. Car afro-frizure je dobra prepara­cija, koja ne smije biti prcjako niti prcslabo izvedena i pedantno osisana kosa, 6ji se lijepi oblik zaddava i onda kada je kosa zamascena.

Jako duga kosa za afro-preparaciju nije primjerena, dok su kratka i srednja duZina kose najpodesnije,

6,8,5, Hladna trajna na bojenoj i bijeljenoj kosi

Dosadasnji opis izrade hladne trajne odnosia se sarno na zdravu i oor­malnu kosu. Mcctutim, sve vise zena kosu boji u prirodne iii modne tonove, iIi lamniju boju kose boje u svijetle, plave nijanse, Bojenje i hijcljenje ulicu na promjenu strukture kose. Oksidativna srcdslva koja sc tom prilikom koriste boje kosu izvana i iZllutra, sto indirektno utice na prornjenu kvaliteta kose. Ovo se posebno odnosi na sredstvo za bijeljenje kose kaje pored svijetlog ho­jenja pigmenata u kosi, djeluje reduktivno na cistinove i ostale veze, kao i na aminokiseline. Prornjene k:valiteta kose, nastale procesom bijeljenja, tako su velike da i najrnanja nepaznja prilikom izrade trajne maze izazvati kidanje i opadanje vlasi,

Izrada trajne na ostecenoj kosi stavija frizera pred odgovornost da ne­kim svojim nepravilnim postupkorn ne ozlijedi ionako vee osteccnu kasu. K lome treba priCi promisljeno i savjesno, uoCiti suslinu problema, te nastojali da se olkioni i ublazi, Kod ovakve kose prvi problem predstavlja slab kvalile!. Usljed djelovanja hcmijskih sredstava, a eventuaino i fizikainih uzroka (tapi­ranje i jako natezanje kose, vruc zrak), kUlikula kose je otvorena, a vezivna kit-supstanca razgradena, Takva kosa je obiono suha i prilikom kvasenja pre­paralom posloji moguenost da preparal suvise brzo proche u kosu, Zato osta­je malo vremena da se uvijanje kose izvedene korektno, pedantno i bez zurbe .

Dakle, kvalitet kose je prvi probiem, Slrukluru kosc treba regenerisati, ozivjeti i uCiniti jacom i otpornijom. U tu svrhu se koristi rcgenerator-sred­stva, koji je pravi eliksir za ostecenu kosu.

U potreba regencratora prije izrade trajne je veoma jednostavna. Na opranu· kosu stavljamo regenerator u normalnoj kolicini. Ked manje

osteecne kose regenerator ispiranio;- a kod jacc ostceeoe ostavljamo ga na

217

kosi bez ispiranja. Svojim aktivnim supstancarna ovaj preparat gradi na povrsini kase za5titni sloj, ne dozvoljavajuCi preparatu trajn~ brz u~azak ~ ko­suo Ovaj zastitni sloj nije tako jak da bi zadriao preparat traJne U nJcgovoJ fJu: noj koncentraciji. To nam govori da koncentraciju preparata treha smallJltl zavisno od stepena ostecenja kose. Vrlo je korisDo takvu kosu navijati tako da se krajevi zastite tankim' papirieima i prednost je dvostruka: krajevi .~os~ se ne isuse preparatom, a osim toga, dObiju se jednake kovrdze na Cl]elO] duzini kose, sto je vrlo trazeno za lZradu moderne fnzure.

6.8.6, Razblazivanje preparata

Postoje prcparati za hladnu trajnu, namijenjeni za zdravu, nonnalnu bojenu, bijeljenu i jako ostecenu kosu. Svi ovi preparatl se mogu konstltI 1. za izradu traine na poroznoj i ostecenoj kosi. ali pod uslovom da su razblazem.

Razhlazivanje preparata vrsi se obieno mekom i1i jos bolje destilisanom vadom.

Tako npI.: - za bojenu kosu mijeS~mo cetrdeset grama prep~ra.ta i dvadeset grama vodc,

za bijeljenu kosu tndeset grama preparata 1 tnd~~et grama vode. - za jako izbijeljenu kosu dvadeset grama preparata 1 cetrde.<;ct gram a vode.

Vodom razblazujemo ~ollcentraciju preparata i ta~? ~mogucavaf!l0 njegovo slabijc djelovanje. Pnsust~o vode u prepar~.tuv nc TI11JcnJa ~.no~o TIJe­govu pH vrijcdnosL Primjer: u~ml pel gra~a raZVl1?~-preparata J mdlk~tor~ papirom izmjcri niehovu pH vrlJed~ost. Na lstu kohcmu preparata doda] pet grama vode i opet izmjeri pH vnJ~'lllost. Indlkato~-p~plr pokazu]e da sc pH vrijednost mnogo ne mijenp. lzvrsl probe kod razrJedIVanp Jedan prema dva ijedan prema tri! . _ _ ..... ... _ .. .

Kod izrade trajne na .Iako ostecenoJ I blJelJenoJ kOSI, nece bIll dovoI]no sarno snizenje koncenlracije preparata, nego JC potrebno SUIZlh I llJegovu pH vrijednost. To je moguce izvrsiti na dva naCina:

a) neispiranjem regenerativnog sredstva sa kose prije kvasenja prepara­ta i uvijanja,

b) razbJazivanj~m preparata otopinom vode i regenerativnog sredstva.

Umjesto Ciste vade za razblazivanje prep arata, moZe se koristiti otopina vade i rcgeneratora u odnosu devet prema jed an. .

Prilikom izrade trajne na ostecenoj i izbijeljenoj kosi, treba uvazavatl cinjenicu da takva kosa ima veoma mali broj nerazgradenih cistinovih veza, dok je veCi broj pokidan dejstvom oksidativnih sredstav? Zadatak frjzeraJc da djelovanje preparata i razgradlVan]e prcostahh clStmovlh veza stn vISe uspori, kako bi ITlDgao dobiti na vremenu da cijelu kosu uvije. Zato je P?treh­no 'takvu kosu uvijati na tanje pramenove i tanje navijace da bi se u k051 stvo~ rile vcce napetosti.

. K9d kratkih. jako izbijeljenih kosa, bez prethodnog kvasenja prepar": tom cije1u kosu mozcmo ~ naviti na navijace, pa tck onda. nakvasiti prepara­tom. Ostali postupci oko izrade trajne vee EU nam poznati.

218

Iako se za izradu trajne na oSlecenoj kosi moze koristiti razblazen standardni prcparat, ipak, savjetujcmo upotrcbu spccijalnih prep arata, koji u svom sastavu vee imaJu ugradcne zastitne materije a Cija su koncenlracija i P!i ~rijednost prilagodene i namijenjene iskljucivo za izhijeljenu i jako ostecenu kosu.

Prilikorn razblaiivanja preparata, treha radijc koristiti blazu koncentra­dju nego jaeu! Na taj naCin se euva kvalitet kose. SiD je uz dobro izradcnu trajnu i osnovni zadatak svakog frizera.

6.8.7. Izrada trajne na kosi sa dvije, u pogJedu duzine razliCite strukture

Ima primjera gdje na jednoj kosi postoje dvije jako razliCite strukture. Takvi primjeri najcescc se susrecu kod oHoba koje su dugo vremcna bojile ko­su, a poslije pres talc" Kosa je do polovine pramcna obicno zdrava, dok je u vrhovima ostecena. Cesto stranke ne dozvoljavaju da im se ostceeni vrhovi kose osisaju, zahtijevajuCi da im se trajna napravi na takvoj kosi. Sla treba ra­diU u ovakvim slucajevima?

Prvo, moramo zastititi vrhove ostecene kose nekom masnom krernom iii regeneralorom. Zavisno od kvaliteta vrhova kose, preparat trajne trcba razblaziti vodom. Razblazenim preparatom kvasimo samo ostecene vrhovc (nikako vlasisle), a zatirn kosu navijamo na nav~jacc. Sada preparatom u pu­~oj koncentr~lcjji kvasimo pazljivo zdrave dijelove _kose, pri cemu pazimo da Ih ne nakVaSlTIlO vise nego sto treba. Glavu pokrijemo pJasticnom kapom i cesto vrsimo konlrolu afiniteta. Poslije odrcc1cnog vremena djelovanja prcpa­rata, primijcnimo vee ranijc opisani postupak fiksirania kose.·

Za izradu hladne trajne neke fabrike proizvoctc spccijalnc hartiiicc za uvijanje kose koja ima dvije razlicite strukture u duiini. Ove hartijicc" su sa­stavljcne iz tIi razlicita sloja. Pri njihovoj upotrebi prvi sloj jc uvijek okrenut prema kosi, koja je prethodno namotena preparatom. Taj sloj je premazan hemlkahJom ko]a U spoJu s preparatom traJne reducira njcgovu snagu za 10 do 20%. Prilikom naknadnog kvasenja preparatom, srednji sloj hartije ne dozvoljava preparatu da ponovo dospije do ostecenih vrhova kosc. Primjena ovih hartijica daje .los bolje rezultate upotrebom specijalnih preparata, cija se alkalnost regulise putem biokatalizatora (encima). Tako se postize kvalitet kovrdzi i na ovako prohlematicnoj kosi.

6.S.8. Prvo hladua trajna iii bojeuje?

Pokusajmo prvo izradili hladnu lrajnu, a zalim odmah kosu bojili. Prili­leom bojenja opazicemo da kosa mnogo brie prima boju nego obicno. Nesto kasnije, kada je kosa osusena, primijeticemo da je boja tamna i neujednacena (neravnomjerna). Jos prije, kod pranja bojene kose opazicemo da kovrdie traJne ostavljaju ncki "umorni" utisak. Nisu vise elasticne i tvrde kao ,sto Sll bi­!e poslijc i:iksiranja trajne. Sta je svemu tome uzrok? Nista drugo nego hojen­JC kose. SJetimo se da u kosi postoje cistinovi mostiCi, koje mozerno razbiti reduktivnim i oksidativnim putem. Bojenje kose nijc nista druoo nego oksida­cija. ZnaCi, hojenjem kose novonastalc veze smo pokidaIi, pa je rczultat toga slaba trajna i neravnomjerno obojcna kosa.

219

Poslijc trajnc ondulacije, potrebno je nekoli~o dana l~a bi s~.D:0vonasta­Ie veze u uuutrasnjosti kose utvrdile. Nakon toga Je moguce oboJItl kosu bez stetnih posljedica 11a trajnu ondulaciju. ... F •

U drugom primjeru ucinimll obratno, kosu prvo oboJlmo. Doblccmo lJ­jepu ujednacenu boju. l!potrij.ehimo. rcgenerato~, preparat "raz~lJedlmo, ucinimo sve po propisima I pocmmo sa lzrado~ tnlJne. !Sad kYasc0.Ja prepa­[atom moida cemo opaziti da boja kose u vrhovlma postaJe nesto sVJcthJa. To skidanje bojc sa kose narocito s~ prim~~cujc ko~ GksiraI!ja, tj. ot~~anj,:.fiksi~­tckucine sa kose. Kada sma OdVlh navlJase, razhka u bOJl na kOSI JC oC~la.: VI­dimo svjetliju i neujednaccnu boju kose. Sta je uzrok tome? U ovom pnmJcru uzrok je bio preparat trajne. .

Svojom rcduktivnoscu nije djelovao sam~ ?3 cistinove ve~e nego 1. na pigmente. Oduzeo im je kiseonik koji su doblh putem vo~olllk-perok?lda. Pigmenti su se brzo isprali iz kose. Kao rezultat svega toga Je dohra traJna -slaba boja kose.

lz svega naprijed izloienog zakljucujemo da nijc preporuCljivJ) istovrc­meno kosu trajno ondulirati i bojiti. Onim strankama koje to zaht~JevaJ.~ na razumljiv nacin treba ohjasniti i posayjetoyati ih. Ako hudemo U sltuacIJI da to iz nckog razloga, ipak, rnOramo uciniti, onda se odlucimo da PIVO kosu obojimo, pa tek onda pravimo hladnu trajnu.

6.8.9. Mogllce grdke kod izradclle hladllc trajllc

Kosajejako uakovrdzana

Kod jako nakovrdzanc kose potreh11o je mnogo truda da ~i ~e frizura oddala u zeljenoj [ormi. Trajnost frizure poslije vodene ondulaclJe Je kratka. Higroskopnosl kose i.z zraka usisava ylagu i ubrzo se glatke forme kose pret­varaju u sitne kovrdzice. Vodenu ondulaciju treba eesce ponavljati ako se ±eli imati uredna kosa i lijepa frizura.

MoguCi uzroci: upotreha tankih nayijaca, tanka odijcljeni pramenovi kose, jako koncentrovani prcparat i predugo vrijeme djeloyanja preparata na

. kosi.

Korektura je moguca ako cijelu kosu ponovo pokvasimo razvijac-pre­paratom, razblazenim sa yodom u omjerll jedap prema jedan iIi jedan prema dva, ovisno 0 stepenu kovrdii i kvaliteta knse. Sirokim cesljem kosu rasceslja­vamn i vee poslije nekoliko poteza primijetice se da kovrdie popustaju i po­primaju blaii oblik. Kada Sma postigli ispravljanje kovrdZi, cijclu kosu isperemo vodom, posllsimo rucnikom i izvrsi.mo dva puta fiksiranje, uz po~.re~ meno raseesljayanje. Kosu ispcremo, upotriJcbimo sredstvo za regeneraCIJll I

pristupimo izradi vodene ondulacije.

Kosa je slabo nakovrdzana

Lose iZf<:lliene kovrdz,e daju slabu trajnost frizurl. -Za pvakve kovrdze . karakteristicno je da se'na mokroj kosi jos nekako primjecufLi~'-dok na suhoj

220

kosi imaju potpun gladak oblik. Kosa izgleda istcgnuta i visi opusteno. Uzrok ovome je uglaynorn sto preparacija nije izvrsena u unutrasnjosti nego sarno na povrsini kose.

51. 93. Preparacija kose omogucHva ljepsi izgled i trajnost frizure

Moguci uzroci: debelo ocljcljivanje pramenova kosc, upotrcba clebelih navijaca, prejako razblaiivanje razvijac-preparata, kratko vrijcme djclovanja preparata na kosu i slabo izvrseno tlksiranje kose.

Korektura nije moguca drukCije, nego da se ponoy! izrada trajne na opustenim dijelovima iii ponovo uvije cijda kosa. Pri ponovnom uvijanju po­trebno je koristiti blaii rastYor preparata, a say postupak oka uvijanja i fiksi­ranja treba izvrsiti s najvecom paznjom i oprezom.

Kosa je ua pojedinim mjestima kao odrezana

Odsjecene, kratke vlasi su obieno u visini od jednog centimetra od koze glave.-Ako su na vidljivirn_ dijeI6vima glavc (eelo, sljepoocnice), narllsavajlc estetski izgled kose i friz_ure. N a tako izradenoj preparaciji, 'na kosi je moguce

221

vidjeti tragove, oziljke izrnedu glatkog ~ovoizraslog i .rrep.arir.anog dijc~a ko­se. Prilikom cesljanja, cetkanja i tapiranp, kosa na OVlm mjestlma puca lopa­da.

Uzrok: prejako natezanje i omotavanj~ gumice oko navijaca, upotreb~ navijaca sa dvostranom gumicom, upotreba Jako koncentrovanog preparata I

suvise dugo vrijeme djelovanja preparata na kosu.

Korektura nije moguca, jer je kosa odrezana i spalj::na. Stv~ranje ozil­jaka i cijepanje kose moguce je izhjeCi paIljivim natezanJem g,umlw te uyo· trebom navijaca sa jednostranskom gumlcom III postavlJanJcm plastlcmh iglica ispod nategnutih gumica.

Koza na g\avi ima crvene mrlje

Promatranjcm vlastista na ponckim mjestima koze moguce jc primijctiti cD/cne okrugle rnrlje iIi tackc) kojc izazivaju bol i peccnje na glavi.

Uzrok: jako natezanje pramenova kose kod uvijanja, .kvasenja kole gla. ve preparatom, ranice nastale od jakog trlJanJa kod pranp IlTltrrane deJstvom preparata. .. _. .

N aknadna korektura TIlJe moguca; staTIJe se popravlJ3 sarno od scbe. Moguce je ublaziti osjecaj pec,enja ako se iritiraJ?i dijel,?",:i namazu re~~n~n~­tivnim sredstvom kojc se poslije nckog vremena lspcre, lh odmah poshJe ISP1-ranja koze namaze blago kiselom kremom nam~enjenom za njegu ~oie.

Za vrijeme izrade trajne treba obratltl pa~n.Ju na to da s5' koza J~ko nc nateze na navijaee, a pri kvasenju preparatom lzbJcgavatI kvasen]e koze gla­ve.

Iz svega dosad iz]ozenog vidimo da. se ne moz~ tako jednostav~o napra­viti dobra i lijepa trajna ondulacija. Za lzradu kvahtctne hladne tralne tIeba savladati pravilnu tehniku rada kao i raspolagatl podesmm preparatlma 1 pn­borom.

6.8.10.Ispravljanje prirodno kovrdzave kose

Priroda je neke Ijude nadarila lijepom talasastom kosc;m, a neke opet iako kovrdzavoffi. Ovi drugi, rosebno zene, pomalo gU razocarane lzgledom kose i cesto mastaju 0 glatkoj ili blaze talasastoj kosi. Posta kosa spada u do­men frizerskc njege, takve stranke su cesto kod frizera sa zcljama da im se pomogne.lma Ii tu pornoCi? Dobar frizer kame nisu nepoznate !\ajneTl.frizer­ske struke pruzi"e pamoc takvim strankama, na njihovo veliko zadovolJstvo.

Postupak ispravljanja prirodno kovrdzave kose nije nova stvaL To je stara vjestina koliko i hladna trajna ondulacija, ali, na zalost, cesto u praksl nepravilno primijenjena. Usljed toga dolazilo je do unistavanja kose, a u Lezim slucajevima i do ispadanja. .

I\)stupak ispravljanja kose nije nista drugo nego "hladna" -ustvan, glat~ ka trajna, kod koje se ne··upotrebljavaju ·navijaci. On sc iivodi na slijedeCi naCin:

222

- Sva se kosa ili sarno kovrdzasti d~jelovi namoce preparatom za hladnu trajnu. Glava se pokrije polivinil-kapom. Kod jako kovrdiaste, lvrde kose moze sc upotrijebiti i kapa za susenje sa normalnorn tempcraturom. Glava ostaje ovako pokrivena oko 10 minuta. ". .- ~o~lije odred?no~ ~remena ~k~l'a se skida s g~ave i kosa se rasceSlja SlfOkJ~ ceslJcm. PnlIskuJuCI obod ceslJa uz kosu, rascesljavati jc u raznim pravclma. , . P~d uticajern p~epara~~, supst~nca kose s~ razmeksa i nastaje cijepanje

cIstmovlh veza u kosI. PoslJ]e toga. kosa posta,le blaze valovita i glatka. Ova bitna promjena rnnoge prevari, te odmah pristupe samponiranju kase i izradi vodene ondulacije. Poslijc izvjcsnog vremena, kod stranke opaze subu, po­roznu kosu sa njenim prirodnjm kovrdzama.

Ne zaboravimo:

- poslije ispravljanja, prcparat trcba saprati sa kose mlakorn vodom, a zatim dobro izbrisati kosu cupavim ubrusorn i pristupiti temc1jitom fiksiranju onako kako smo do sada radili.

- za tiksiranje upotrebljavamo uvijek jedan i po put vetu kolii'inu od kolii'ine upotrijehljenog preparata prilikom izrade trajne;

- za vodcnu ondulaciju se ne smiju upotrebljavati mali i srednji navi­jaci. Treba upotrebljavati sto deblje. Dehljina navijaca i toplota kape za susenje uticace na konacni glatki izgJed kose. _

.. I?rugi naCin ra~n~nja prirodno kovrdzave kose jeste pomocu debelih fliWIJ3ca. Kosa se OdlJell u pramenove kaa za hladnu trajnu, a pramenovi se kvase prcparatorn i uvijaju na debe1e plasticne navijace, kojc pricvrscujemo pla?ticnim igJicama. Metalni navijaCi, iglice j stipaljke se ne srniju upotreblja­V(ltd

Poslije uvijanja, kosu ponovo treba nakvasiti, i st3viti Icapu na glavu. Ovisno 0 kvalitetu kase, kapa ostaje na glavi odrecteno vrijeme. Poslije ski­danja kape, ko~~. se is'pi~e i fiksira. Nakon Pr:'0g fiksiranja, navijaCi se skidaju a preostala kohcma flkslra se ponavo nanOSl na kosu, koju sada treba stalno rascesljavati, pritiskajuCi rub ceslja uz kosu. Na taj naCin sc prirodne kovrdze mebanickirn putcrn jos istezu) a fiksir-preparatorn se kosa ucvrscuje u novoffi, glatkom obliku.

Opi~a~i naCini ispravljanja prirodne kovrdzaste kose ne daju trajni re­zultat. U IZVJesnom vremenskorn razrnaku postupak trcba ponoviti.

ZNATE LI ODGOVORE?

1. ?pisi razlicite metode izrade hladne trajne nn dugoj kosi! 2. Staje afro-preparacija?

3. OpiSi postnpnk izrade bladne trajne na bojenoj i hijeljenoj kosi! 4. Kako vrsimo rnzhlaiiyunje preparata:

a) za hojenu, b) za bijeljenll j

c) za jako izbije1jenu kosil'? 5. Sa time mozemo razblaiiti preparllt?

223

6, Kako se izradllje trajna onduladJa na kraeoj kosi, koja u svojoj duzini ima dvije razliCite strukture?

7, Da lije dobro da se istovremeno vrsi izrada trajne i bojenje kose'! 8, Kako su moguet: greske i kakvaje mogllcnost korekture akoje:

a) kosa Jako nakovrdzanu,

b) kosa slaho nakovrdiana, e) kosH nll pojedinim mjestima izgled~1 kao odrezana i d) ako koza nn ghwi ima ervene mrlJe?

9. Opisi pruvilan postllpak ispravljanja kovrdiave kose!

6.9. BOJENJE I BUELJENJE KOSE

Bojenje kose, obrva i trepavica kao i bijeljenje kose sp~daju u ~,ekora~ tivnu kozmetiku, kojoj svrha nije njega kose, nego estetsk? ulJepsav~~Je: .

Kozmetika bojenja kosc je jedna od najinteresantmJIh operaClJa lnzer· skog poziva. Ona pruia frizeru siroko poIje mogu~nostl otknyanp.IJcpote u svijetu boja a musterijama zadovoljstvo u ljepsem, mteresantmJem lzgledu.

Usljed odgovornosti posla i operacije koje spadaju u boj~njc ko~e, od frizera se zahtijeva osnovno znanje 0 zakomma sVJctlOStl I bOJa, hemlJsklm procesima, poznavanju tehnike rada i radnim proeesima, kao i ostal0 dopun­javanje i usavrsavanje vee postojeeeg znanja.

6.9.1. Istorijski razvoj bojenja kose

U starim egipatskim grobnicama pronadeno je mnogo predmcta i zapi­sa koji ukazuju na to da bojenje kose Egipcanima nije b~la nepoznata stvar.

Jos za vrijeme 3. dinastije starag Egipta upotreblJavala se kao sredstvo . za bojenje kose . hena. To je jedna od najstar~ih .boja koja s:' do dan·danas zaddala u upotrebi. Pored bO.lenJa kose, Eglpcam 1 neki lstocm narodl su JC upotrebljavali i za hojenje koze i nokata. . .

Rimljanke su svoju kosu njegovale drvenim pepelom kako 1;1 doblle svjetliju boju kose. Kasnije su raSceSljavale kosu ~astvoro~ sod,? 1 susile JC na sunell. Pod uticajcm suncevih zraka i sode, kosa Je postaJala sVIJetla. Ovakav naein bojcnja kose l1 svijetliju nijansu u njih se zaddao dugo vremena. . .

RiJVljani i Germani su za bojenje kose upotreblja,:ali ekstrakte kaml!tce i oraba. Zene starag Izraela svoJu kosu pudrale su I poslpale sltmm prahom a plavuse Sll upotrebljavale srebrni prah. Isto Sll radile i zene u starom Rimu, kao i u Francuskoj za vrijeme Luja (Louia) Napoleona. To je bio obieaj samo dvorskih dama.

Mijesanjem metalnih soli bakra, olova i srebra u rastvorima dobivale su se boje koje su odlieno bojile kosu. Boje su se spajale u kosi sa sumporom (sulfati) i na povrSini kose ostavljale sloj metala. Dugotrajnim bojenjem kosa je bila neravnomjerno obojena, sto je davalo cudan metalni i~gled.

Dokazano je da su metalne hoje otrovne i zato su zabranJene za upotrebu. letina francuska firma 1883. godine patentirala je i preporucila za bo­

jenje kose preparat Paraphenylendiamin. lako je ovaj prepa,aj bio oksidativ·· na baja, pokazivao je toksicne znakove, pa je zbog svoJc otrovnostl zabranJen

224

, " u mnogim zemljama. Paraphenylendiamin iii kako ga neki jos nazivaju "leteca

boja", na zalost jos se uvijek krisom upotrebljava iako je za kosu i organizam covjeka veoma stetan.

6.9.2. Elementi ucenja 0 boji

U pvrirodi opaza!ll? i div.i.mo. se" razliCitim hojarn~ cvge~a'J?redmeta i SV~­ga onog sto nas okruzuJc. SVIJct JC saren sarno zate sto covJeCIJC oko reaguJe na svjetlost i tako raspoznaje boje predmeta.

Kako dolazi do toga da pojedini predmeti obasjani svjetloscu izgledaju bijeli, drugi crni, a treCi sareni? Kako da razjasnimo bogatstvo boja prirodc i brojne cfekte baja. Na ova pitanja odgovaraju iri elementarna cinioca:

- svjetlost kao izvor zracenja, - predmcti i njihova reagiranje na svjetlost i - oko kao prijemnik svjetlosti.

Svjetlost emiluju svjetlosni izvori npI. Sunee, sijalice, svijece itd. NajveCi dio toga sto vide oei jeste odbijena svjetlost, koju razni predmeti rcflektuju. Glatke povrSine kao npr. staklo, plastika, zdrava povrsina kose itd. odbijaju gotovo svu upadnu svjetlost, dok neravne povdine predmeta vcCi dio svjetlo­sti upijaju, a manji odbijaju.

Njemaeki umjetnik Gete (Goethe) u svojoj knjizi "Nauka 0 bojama" (Cija snaga !eZi viSe na psihologiji boja nego na fiziekom tlstanovljavanju) napisao je: flSvjctlo prenese vidljivo oku, ako prenese covjeku. Uho je gluhe, usta su nijema, ali oko raspoznaje i govori. U njemu se od vani ogleda svijet, a iznutra covjek. Cjelovitost - potpunost .unutrasnjosti i vanjstine se odrazava prcko ociju".

Okom saznajemo mnogo vise 0 okolnom svijetu nego ijednim drugim osjctilom. Oko omogucuje da raspoznamo i osjetimo boju. To potvrduju slije­pi za hoju, koji u svome zivotu, nikad nc upoznaju zelenu iii crvenu boju. Za njih je svijet ogranicen, jer ne vide sarenilo boja kakvo vidi normalno oko. Boje predmeta koje nas okruzuju, a koje imaju uticaj na raspoloienje eovjeka zavise od svjetlosti koja predmete obasjava. Ovo mozemo ilustrovati na slje­decem primjeru.

Neki nauenik je pozvao goste na veceru. Sto je bio pun raznovrsnih jela i poslastica. Prije jela naucnik je ugasio normalno osvjetljenje i upalio druga svjetla, koja su preko filtera obasjavala sta zelenom i crvenom bojom. Do. maCin je zamolio gostc da jedu, neka im TIe smeta misteriozno svjetlo. Ali go­sti su vidjeli drugu sliku, sto je izgledao potpuno ern, eureee mE-SO krvavo crveno, grasak tamnoplav, vino potpuno crno. Sve je izgledalo sablasno, gosti su izgubili apetiL U tom trenutku naucnik je ponovo upalio Itpravo" svjetlo. Na stolu su opet leiala primamljiva ukusna jela: meso i ribe opet su izgledali svjeze, vina je dobilo svoju prirodnu boju, svi su odahnuli. Gosti Sil u momen­tu apet dabili izgubljeni apetit.

Predmeti apsorbllju i ret1ektlljll razliCite talasne duzine svjetlosti ovisno o njihovoj hemijskoj i fizikalnoj gradi. Crni predmeti apsorbuju svu svjetlost, a od bijelih predmeta svjetlost s~ reflektuje.

~ Pigmenti kose S·u tYari koje upijaju dio svjetlosti, a ostatak odbijaju: Ako znama da crveni pigment upija sve dijelove vidljivog spektra, asim crve·

225

nog, a zeleni sve, osim zelenog, na osnovu toga rnoierno zakljuCiti da se dje­lovanje ova dva pigmenta poniStava.

Primjer: na bijeli okrugli kafton nalijepimo isjecke crvcne j zelene boje. Ako ovaj karton brzo zavrtimo, boje sc nece vise opaziti, vidjecemo sarnO bi­jelu povrsinu kartona. Islo ce se desiti i sa sljedeCim bojama: luta - Ijubicasto, plavo - narandzasto. To je poznato kao mijcsanjc hoja.

6.9.3. Sta je boja? Rijec I'bojal! ima nekoliko razlicitih znacenja:

- oznacava bojilo, pigment, - oznacava boju koju ima neb predmet obojcn bojilom, - oznacava boju kakvu vidimo i osjetimo na nekom predmetu, - boju predmeta mozemo oznaciti i kao neki poseban ton smjditcn u

posebnu ljestvicu (skalu).

Boja je nekaK\lo protivrjecje u samoj sehi. N alazi se u svjeilosti za koju nase oei sude da je bezbajna. Bogatstvo nijansi baja, koje nas svuda okruzuje, ne kazuje da se nalazimo u svijetu raznobojnih prcdmeta, nego da se sa povrsine lih predmela odredcni diD padajuce svjetlosli odbija,

Vidljiva svjetlost je bijela svjetlost koju emituje Sunce iIi drugi izvori. Njutn je otkrio da je bijela svjetlost sastavijena od lalasa, One se mogu vrlo lako razloiili, Dovoljno je propustili svjetlosl kroz slaklenu prizn1U koja ce nejednako prelomiti njcne sastavne komponente i slaziti ih u sareni niz. Ovaj sareni niz boja naziva se spektar bijele svjetlosti. Razlaganje bijele suncevc svjetlosti se vrsi u kisnim kapirna usljed cega se na nebu opazi duga, i u njoj sljedece boje: crveno-narandzasta, iuto-zelcna, plavo-ljubicasta, Svaka od ovih boja ima odredenu talasnu duiinu na koju oko reaguje i raspoznaje je kao odredenu boju,

Oko raspoznaje boje koje se nalaze u talasnoj duiini od 360 do 780 na­nometara (1 mm = 10) m). Tako razne talasne duiine svjetlosti u nasim oCirna prouzrokuju svijet raznih boja:

670 - 780 nm - crvena 650 nm - narandzasta 585 nm- zuta 520 11m - zelena 470 nm - plava 360 - 420 nm -ljubicasta

Na krajevima spektra ovih boja nalaze sc infracrvene i ultraljubii'asle zrake koje nisu vidljivc nasem oku,

Svjetlost je prema danasnjem shvatanju dualna - ima taJasnu i cesticnu prirodu, Svjctlost predstavJja elektromagnetne lalase razlii'itih talasnih duzina, 0 i'emu smo vee govorili. Shodno cesticnoj prirodi, svjetlost se maze tretirati kao skup -fotona~ Qdredene encrgije. Encrgija £otona sc'-smanjujc iduCi od ultraljubii'astog, prcko vidljivog do infracrvenog dijela spektra,

226

6.9.4. Mijdanje boja

VeCinu hoja raspoznajemo tek onda kada iz spektra odstranimo talase jedne iii vise talasnih duiina, Ak" bismo islovremeno udarili na sve tipke kJa­vira, nastala hi zvucna kasa. SHeno je i sa bijelom svjCtlOSCll, koja saddava sve taiasne duzine.

o glazbi govorimo kada se istovrcmeno javlja nekoliko muzickih tono­va, SJicno je i sa bojom, kada iz bijele svjetlosti izdvojimo neke talasne duzine.

Poznato je da svjetlost daje spektar koji U osnovi sadrii sest razlicitih hoja, U prirodi vidimo u stvari mnogo vise boja, RazliCite hoje nastaju medusobnim mijesanjem i daju veliki broj drugih nijansi. Aka zelimo ostvariti boje koje nalazimo II prirodi, treba sarna koristiti tri osnOVDC hoje: crvenu, zutu i plavu. Za Jakse razumijevanje, sastavljen je krug boja koji nam omo­gucava da upoznamo medusobna mijdianje i na taj nacin stvaranje razlicitih boja,

U oku nastaje utisak hijele svjetlosti aka na njcga djeluje cia spehar vi­dJjive oblasti, hil0 da ga emituje svjetlosni izvor bUo da ga retlcktujc neko ti-.Ielo, .

o Q

~O~ ~

S1. 94. Krug boja

U uglovima trougla smjestene su osnovne boje: zuta, crvena i playa. Mi­jesanjem boja, npr. iute i plave nastaje zelena, plave i crvene - ljubicasta, a crvene i iule - narandiasta. NovonaSlale bajc zovu se mijdane boje. Daljim mijesanjem stvara se vcliki broj razJiCitih boja i nijansi, Mijesanjem zclene sa crvenom, narandzasle sa plavorn i zule sa Ijuhicastorn dabija !I.e jedna nova boja - siva. Sivotamnu hoju dohijcmo isto tako, ako pomijesamo svc boje sku-pa u jednakoj razmjeri. '

U krugu boja nigdje ne primjccujemo emu, hijclu iIi ~rnedu. Ove bojc nastaju rnjesavinom drugih boja, npI. erna je mjdiavina ljubicasle, zelene i

227

plave boje, a smeda boja - plave, iute i crvene. Bijela i erna boja nemaju odredene talasne duzine.

Utisak erne boje dobivamo posmatrajuci tijelo koje apsorbuje eio vidlji­vi spektar upadne svjetlosti iIi tijelo koje nije uopste osvijetljeno (nalazi se u tamnem prostoru). .

N a osnovu medusobnog mijesanja hoja prikazanog u krugu, dolazlillo do zakljucka, da se baja koja lezt jedna nasuprot drugoj medusobno ponistava.

U praksi bojenja kose ovo mijesanje pomaie u otklanjanju iIi matiranju neieljenih tonova boje. Na primjer:

- crvenkasti ton boje kosc ublazavamo prirnjenom zclenkastih kompo-nenata-i1i

1 obratno, zelenkasti ton primjenom crvenkastih komponenata,

- zuckasti ton (sijede, bijeljene) kose Ijubicastim ili modrim komponentama. - Ijubicasli ton otklanjamo zuckastim komponentama.

Prilikom mijesanja baja za kosu, ova pravila trcba obavezno uvazavati.!

2.9.5. Jasne i mutne, svijetle i tarnne boje

Jasne boje su ciste. sarene bojc. Ove boje mOlemo bijelom posvijetliti. a crnam iIi sivom bojom pOlamniti, uciniti da gil mutne. Boje za bojenje kose su rijetko kada Ciste. Pored osnovnih boja, zute, crvene i plave, imaju jos odredeni dio sive neulralne boje. Ova boja odrectuje da Ii ee konacna boja bi­ti iivahnija iii mutnija, tarnnija iii svjetlija.

Po ui'inku, boje se dijele na tople i hladne. Tople boje su ervena, na­randzasta i zuta, a hladne playa, zelena i ljubicasta boja.

Topli tonovi (svijetli) i hladni tonovi (tarnni) suprotni su jcdni drugima i u dekorativnoj kozmetici iiea omogucavaju igru svjetlosti i sjenke (npr. smin­ka oCiju iii obraza).

U psiholoski uticaj boja na covjcka uvjcrili smo se vise puta. Boje nas mogu razveseliti iii oneraspoloiiti. Imaju neke osobine koje su sarno njihove: svijetle boje tluvelicavajull povrsine i predmete, tamne boje ih llsmanjuju ll

, Ta­ko npr. svijetla, topla boja kose djeluje prijalnije i mladalacki, dok tamna bo­ja, naroCito crna, \J veCini slucajeva djclujc hladno i Cini lice strozijim i starijim.

Svijetla boja kose npr. pored lamnog lena djeluje jas svjetlije i tamna boja kose pored svjetlijeg tena jos lamnija. Na baju mogu uticali prikljui'ne boje, dok suprotne boje stvaraju kontrast, a sIii'ne boje harmoniju. Da bi se postigla skladna harmonija, boja kose i sminke iiea treba da bude u skladu sa bojom odjece i oCiju.

6.9.6. Skala nijanse boja

Frizer mora znati razvrslati u odgovarajucu svjetlosnu s~alu utiske koje daje boja, mora nati njihovo mjesto i grupu kojoj pripadaju. Cesto to nije la­ko i jednostavno. Qanas se proiivode siroke sKale nijansi, koje medusobno pomijesane daju jos veti broj razlicitih varijaeija boja. Kod mijeSanja boja za

228

" "

W'! .~

li il J

il t~ '.'

\1 ;,

I 'i

bojenje kose 0 krajnjem rezultatu odlui'uje jos jedan [aktor - prirodna boja kose. Sinletii'ki pigment, bojilo, mijesa se sa prirodnim pigmenlom kose, a kao produkt toga nastaje treea boja koju [rizer mora uvijek predvidjeti.

Svaku boju sacinjavaju dva osnovna elementa:

- dubina boje (osnovni ton) i - nijansa boje (smjer naginjanja npr. prema crvenoj, smedoj itd.).

Dubina boje oznacava razliku intenzitcta t0110va izmectu erne do izrazi-10 pastelno svijetle boje. Boje koje spadaju u ovu osnovnu grupu jesu slije­dcce: crna, crnosmeda, tamnosmeda, srednjesmeda, svijetlosmeda, tamno­plava, srednjeplava. svijetloplava, izrazilo svijetloplava i paslelno plava boja.

Dodatkom drugih nijansi osnovnim bojama stvorena je skala oct preko 60 razlicitih boja za kosu, ciji smjer naginjanja ide prema slijedeCim tonovima: pepeljastim mat (sivo rnaslinasti), zlatnim, crvenozlatnim, purpurnocrvenim, Ijubicastim, smedim, bisernosivim itd.)

Radi lakSeg snalaienja, sve boje i nijanse imaju svoje grupe. Svaka poje· dina boja i grupa oznai'ene su karakleristii'nim brojem iIi npr. pocelnim sIo­vom doticne boje. Tako~ prvi bIoj uvijek oznacava dubinu boje iii osnovni ton, a drugi nijansu iIi ton grupe kojoj boja pripada. Uzmimo kao primjcr bo­ju ciklarne. 1z tabele je vidljivo da eiklama leti na trecem stepcnu od crne, sto znaCi da je njcna osnovna boja tamnosmcda. KaRo je sastavijena iz veceg di­jela Ijubicastih nijansi, nije Cista tamnosmeda, ncgo je sada ciklama boja. Zato lezi u grupi Ijubicastih nijansi i ima njihovu oznaku 03/6.

Na osnovu ovakvog sistema sa nekim manjirn odstupanjima izradeni Sil

katalozi (nijanseri) gotovo svih proizvodaca boja za kosu, koji omogucavaju frizeru lakse snalazenje prilikorn izbora boje i bojenja kose.

Ovaj kratki pregled boja kazuje nam da tehnicka strana bojenja jos ne znaCi sve. Poznavanjem boja i zakonitosti njihovog mijesanja uz poznavanje tehnike rada) praksu i iskustvo, dobija se mogucnost majstorske igre, sa svim nijansama boja.

6.9.7. Bojenje kose

Principijelno se razlikuju dva nacina bojenja kose: fizikalni i hemijski. Fizikalni naCin bojenja kose omogucava bojenje sarno gornjeg, povrsin­

skog sloja kose. Za takav nacin bojenja upotrebljavaju se koior-ui'vrSCivai'i za vodenu ondulaciju) kao i ncki kolori za Cije razvijanje se ne koristi vodonik­peroksid. Trajnost boje kose obojene fizikalnim bojama je mala. lspiranjem i samponiranjem, ove boje se veoma lako odstranjuju sa kose.

Hemijski naCin omogucava bojenje kose u svijetlu ili t~mniju nijansu, bez obzira ka1.-va je priradna podloga boje kose. Za takav nacin bojcnja kori­ste se tckuCine, kreme, zelei i sredstva za izbjeljivanje, za cije razvijanje je obavezna upotreba vodonik-peroksida. Kako ova sredstva boje kosu i u unu­trasnjosti, to je trajnost boje postojanija.

229

."

'" a; _41

i

" o 0= em E.g J!!E

OSNOVNI TON (dubina boje)

~ L-________________________________________ ~

230

"!

2 5 -1

r r f 6.9.8. Nijansiranje kose

Fiksativ:i sa dodatkom boje su ucvrSCivaCi za vodenu ondulaciju kojima osvjezavamo bqiu kose, dajuCi joj prirodni iii modni ton. Sijcdu kosu ne po­krivaju. Nezeljene zutocrvene tanove kose odlicno matiraju srebrcnohiserne nijanse uCvfsCiv<1ca. Ova sredstva prilikom nijansiranja ne svijetle niti raz­grm1uju pigmentc kose.

Za ostecenu, svijetIu boju kosc pojcdine nijanse kolor-ucvrsCivaca SU

prcjakc, te sc kao takvc moraju razrijediti bezbojnim ucvrsCiv(lcem. Prije upotrcbc na svijetloj kosi, potrebno je izvr,iti test-probu.

Da hi uCinak kolor-ucvrsCivaca u utvrdivanju i boji kose bio SiD bolji, opranu kosu treba dohro posusiti brisacem.

6.9.9. Kolorisanje kose

Aka zclimo boju kose osvjeziti jaCim e[ektom boje iIi promijeniti u neki modni ton, sluzimo sc raznim kolorima.

Tabela 6. Stepeni bojcnja kose

Stepeo! I II III Operacije Nij3nsiranje Kolorisanje Bojenje - Svijetlo

bojenje f-prctpranje Obavczno Ohnvczno Bez (mogucc) Dez I Vodonik~-- --

j peroksid Hez Sa j bez Sa 60(~ i Vrijcme

130-45 min. I djelovanja 20·30 min. Pr,l11je $81110 ispiranje Potrehno Balzam regenerator Potreboo

1 stepeo: njezno nijansiranjc kose hez pokriYClJ1ja sijedih vlasi, II stepen: kolorisanje kose i djclimiCno pokrivanjc sijedih vlasi,

Sa 9Sf, i 12%

30-45 I'nio.

Potrebno

I Potrehno

III sic-pen: hojenje i svijctljcnje kosc uz 100%, pokrlvanje sijedih vlasi i IV stepen: bijcljenje t11l11l1e boje kose

IV

Bijeljenje

I Bez

Sa 6\k i 9%·

Nije odre-deno

OhavezllO

Obavezl1o

K010ri su nesto blaze boje za kOSll. Djelimicno pokrivaju sijede vlasi i kosu boje u neb modni ili prirodni ton. Pojcdini kOlori nose naziv "kolor-5amponi", 5(0 ne znaCi da njima peremo kasu. Naziv "5amponi" dobili su zata ,to mnogo vise pjene u odnosu na jaee boje. UporedujuCi ib sa bojama, vid­jccemo da saddc mnogo manji proccnat amonijaka, sio znaCi da jc i pH vri­jednost niska . . Kolori su sastavljeni iz oksidativnih i aditivnih pigmcnata, sto znaCi da jedni pigmenti uJaze u unutrasnjost kose i tamo oksidiraju, a drugi oSiaju na povrsini ·kose. Za razvijanje pignienata s]uzi votfoni.k-peroksld, koji se mijesa u propisanoj srazmjcri.

231

Usljed aditivnog djelovanja na kosu, hoja nije postojana i trajna, Pranja i ispiranja kose uticu i na pigmente koji se tako u vecaj iIi manjoj mjeri od­stranjuju sa kosc.

Postoji jos jedna vrsta kolora koja se ne mijesa sa vodonik-peroksidom, nego se direktno nanosi na kasu. Takvi kolori su oesto slabiji ad prethodno pomenutih.

Da bi oksidativno i aditivno djelovanje pigmenta oa kosi hili stD uspjesniji) kolori se uvijek nanose na 68tU, opranu i uobro izbrisanu kosu.

Za razvijanje pigmcnta, kolor-samponi se mijesaju sa 6% vodonik~pe­roksidom-teku6m ili u tabletama. Pomijdana rn3sa kolora i vodonik-peroksi­da nanosi se oa debelo odijeljene pramenove kose, koji se oa kraju posiupka izmasirajll i rasceiiijavaju. Vrijeme djelovanja kolora oa kosi je od 20 do 30 minuta. Ispiraju se sa kosc bez upotrebe sampona.

6.9.10. Intenzivnije bojenje kose

Za pokrivanje sijede kose i bojenje u neku modnu. svijetlu iIi prirodnu nijansu upotrebljavaju se baje prirodnag i sinlelickog porijekla. U polrebom viseprocentnog vOdonikwperoksida, sa oksidacijskim bojama, moguce je tam~ nu prirodnu haju obajiti u svijetlu nijansu. Aka je kosa ranije bojena tamnim sintetickim bojama, bojenje u svijetlu nijansu nije moguce bez upotrebe sred­stava za bijeljenje iii redukeijskih sredstava.

Savremena srcdstva za bojenje doprinijela su laksem i sigurnijem paslu i omoguCila frizeru bojenje kose u razliCilim nijansama. Iako je upotreba boja za kosu jednostavna) tom poslu ne treba olako prilaziti.

Pravi frizer je umjetnik kao i slikar koji bojarna stvara umjetnicka djda. Frizer takode "sIika" hojama, sarno nc na platnu nego na kosi. On slika nasli­jepo. jer je veCina boja u kremi naizglcd bez svoje pravc ~ojc. Boja nastajc mijcsanjem sa vodonik-pcroksidom i pi&mentom koji je saslavni dio. Taka, u stvari nastaje potpuno druga boja. Ovu 'drugu" boju frizer treba unaprijed da predvidi. To uvijck nije lako. S razlogom tvrdimo da je bojenje kose jcdna od najtezih disciplina frizerskog poziva. Postati majstor u igri boja i njihovih efe­kata moze sarno onaj koji se unese u taj posao. Kroz teorijsko znanje, a po­sebno praktieno isk.ustvo svaki frizer ce sam stvoriti tchniku rada. Strueni savjeti i uputstva neka mu sarno slul,e kaa smjernicc koje ce ga odvesti do cil­ja i uspjeha.

6,9,11. Bijeljenje kose

Za izbjc1jivanje tamne bojc kose i preoksidaciju sintetickih pigmenata sluze razna oksidaciona sredstva u obliku praska, kreme i emulzije. Po sasta­vu i snazi bijeljenja ova sredstva se mnogo razlikuju od boja. Izradena su obieTIo iz jakih oksidanata sa dodatkom amonijumovih soli. MijeSanjem sa vo­donik-peroksidom, imaju veliku snagu svijetljenja prirodnih i sintetickih pig­menata.

Sredstva za bijeljenje kose mijesaju se sa 3%, 6% i 9%-tnim vodonik­peroksidom. Upotreborn .viseproccntnog vodo.nik-peroksida kao i. ncpravil­nom primjenom sredstava za bijeljenjc izazivaju ~e jaka os.tecenja kose.

232

6.9.12. Hemijski proces bojenja

Prirodna boja kose ovisi 0 kolicini i vrsti pigmenata koji se nalaze u unutrasnjosti izmedu vczivne supslance i Gbrilnih vlakana. Ulvrdeno je da kosa boje zlata sadrli crvene i lute pigmente. tamnocrvena - crvene, Iju­bicasta - plave, a pepeljastosiva - crvenozelene i lute pigmente. Kako su ovi pigmenti u kosi rasporedeni zavisi od rase i raznih bioloskih faktora.

Bijela kosa je bezbojna. Njoj nedostaju pigmenti koje mozemo raznim oksidacionim bojama ponovo vratiti u kosu.

Poznato jc da sredstva za bajenje, koja obicno nazivamo bojama, jos ni~ su boje. To su, u stvari) baze baja za cije je razvijanje potrehan kiseonik. Njc­ga doelajemo mijeSanjem boja sa vodonik-pcroksidom, koji mora da bude oelredcnc koncentradje i Cistoce. Stvaranje boje vrsi se sa elva razliCita srcel­stva: jedno uvijek predstavlja bazu boje. a dnigo razvijai' (H202).

Primjeri:

1. NaizgIed hijelu masu kreme rastrljaj na Cist papir iIi staklo i ostavi na zraku neko vrijeme da stoji. Poslije izvjesnog vremena primijeticcs dn sc do­~kora neodredena svijetla masa kreme mijenja u tamnu, crvenu iIi smedu ho­)u . zavisi koju boju koristis za eksperiment.

2. Pod mikroskopom (iii slobodnim okom) promatraj na staklenoj pIoCi kapljicu svjde boje. U kapljici neces vidjeti tjelaSca boje. sto znaGi da su bez­bojna. Kapljici boje dodaj sredstvo za razvijanje (HZ02). Poslije izvjesnog vremena razvIJanp, kod drugog promatranja) primijetices tjelasca bojc, ali sa­da u daleko vecem obimu i broju.

Sto nam OV1 primjeri kazuju? U prvom primjeru vidimo da su sintelicki pigmenti za razvijanje u boju koristili kiseonik iz zraka i da je laj proces razvi­janja trajao nesto duze. U drugom slucaju proces razvijanja hoje smo ubrzali dodavanjcrn vodonik~peroksida.

.. Iz ovih primjera zakljui'ujemo da su boje u kremi iIi tekucini sposobne obo)ltl kosu sarno tada ako im se u odrcdenom omjeru i procentu doda sred­stvo za razvijanje koje saddi kisconik.

AlkaIitet hoje razgraduje vezu u molekuli vodonik-peroksida i oslobada atom kiseonika. Kiseonik se veie sa pigmentom i time poi'inje proces oksida­cije, pretvaranja u boju. Oksidacijom se pigment povecava i do tri slotine pu­tao Da bismo razumjeli postupak vezanja pigmenata u kosi, moramo se podsje1i1i na njenu anatomiju. Kao slo je poznato, vIas je sastavljena iz veli­kog broja sitnih vlakanaca povezanih sa kit-supstancom. Medu tim vlaknima nalaze se i prirodni pigmenti iz grupa melanokeratida i rodokeratida, te praz­ni, suplji p~ost::rL .narocito izrazcni u sredini vlasi. Prisustvo prirodnih pigmc+ nata u kOSI ullce I na krajnji ishod bojenja kose, zbog cega je vaino odrediti pravi sastav bOJc.

Alkalitet boje olvara povrsinski sloj, a higroskopnost upija pigmente u unutrasnJost kos~. Prazninc sc ispune pigmentima i hemij.ski sC'vezu sa pri­rodnim, tc lijepe liZ fibrilna vlakna i kit~sups-tancu. Pod dcjstvorn kiseonika iz

233

vodonik-peroksida pigrnenti se povecaju i kao takvi ne mogu napustiti zauze­te praznine u kosi. Na njihovo smanjivanje i otklanjanje iz kose mogu djelo­vati neka reduktivna sredstva kao npr. razvijac za trajnu ondulaciju.

1z do sada navedenog zakljucujemo da se poveeanje pigmenata mora izvrsiti u kosi, a nikako na kosi, iIi jos manje u posudici gdje je boja priprem­ljena. Zhog toga pomijeSanu boju sa yodonik-peroksidom trcba sto prije na­nijeti na kosu. Ako boja nije brzo nanesena, p'gmenti se poveeavaju u samoj zdjelici. Tako povecani nece moei UCl u unutrasnjost leose, nego ce ostati oa povrsini. Ispiranjem i samponiranjem brzo cc se otkloniti sa kase. Ovako ohojena k053 izg1eda neprirodno, a postojanost boje je veorna kratkotrajna.

umjelni pigment + kiseoniklQl.~_~rirodni pigm~nt = bo-a kose -krema Doje + vodonik peroksid (H202) + boja kose J '

L... __

Kod ovog primjcra namjerno smo izostavili rijec "zeljena" boja, zato iho se ovdje pigment mijesa s prirodnirn pigmentom (sjetimo se kruga mijesanja boja!), a time nastaje trec. boja. Da bi sc dobila prava boja, potrcbno je do­bra ocijeniti prirodnu boju (podlogu) kose, pa prema tome izabrati odgovara­jucu oksidativnu boju.

Hemijski proces svijetlog hojenja kose je potpuno isti kao i kod normal­nog hojenja. Kod svijetlog bojcnja je razlika u tome sto se prirodni pigment hoje prelhodno jako osvijetli, a tek poslije matira. Kod normalnog hojenja in­tenzitet svijetljenja i bojenja je jednak.

Za izbjeljivanje prirodnih pigmenata upotrebljava se 9%-tni iii 12%-tni vodonik-peroksid. Pomijesani vodonik-peroksid u jednakoj razmjeri sa hojom 1:1 uvijek se razrjeduje na p010vinu, sto znaci: ako mijeSamo boju sa 6%-tnim vodo11ik-peroksidom, ob dolazi 11a kosu kao 3%~tni.

234

ZNATE LI ODGOVORE? 1. U koji dio kozmetike spada bijeljenje i bojenje kose, bojenje obrva, trepavica,

brade i hrkova? 2. Koje se sredstvo zn hojenje kose smatra llnjstarijim'? 3, Cernu nas. uti nauka 0 hoji"? 4. Sta prollzrokuje da pojedini predmeti pod normainom svjetloscu izgledajll

hijeli, drugi crni, a treCi sareni'? 5. Kakav je znac.aj oka kao prijemnikn bojn? 6. Kakav je znacaj svjetlosti i predmeta·? 7. Sta oznncavn rijec hoja? 8. Iz koliko bojn jc snstavljena bijela suncc\'a svjetlost'! 9, Kojc su osnovne hoje'?

10. Koje sn mijesane boje? 11. Kako oko ras))oznaje bijelu, a knko emu boju'? 12. Koja se boja dobija mijesanjem svih boja spektrn'! 13, Od kakve je vaznosti za frizern poznavanje krnga mijesanja b~ja? 14:_K9jim se bojama matirn zllckasti ton kose'? 15; Kojim se-i)Ojama matini crvenkasti ton kosc·t 16. Za kqje boje kazemo da snjasne, n za koje mutne hoje?

17. Na stn dijelim~ boje po uCink .. '? 18, Koje boje Sll topic, a koje hladne? 19. ~ako djeluju nn promatraca svijctle, a kako tamne boje? 20. Sf..') oznacava dubinu boje? 21. Sa time jc oznacenn svaka boja i nijansn? 22. Knko se koriste katalozi (nijanseri) boje'? 23, Nabroj i ukratko opisi stcpene bojenjll kosel 24. Kadn j sa cine se vrsi bingo nijansiranje knse'? 25. D~. Ii se kolori nanose na opranu m neoprann kOSll i ZllstO'? 26. Da li se kolori sarno ispiraju ili samponiraju? 27, Kakav je znacaj sintetickih hoja'!

28. Sta se sve koristi za izbjeljivanje tamne boje kose? 29, OpiSi hemijski proces bojellja koseJ

6.10. PO STUPAK BOJENJA KOSE

~ozmctika ~~~bojenje ko~e je. u, ros~jednje vrijeme dostigla ncvjcrovat­nc uSPJeh~. ~a trz]stu s~ nalaZI vehkl broJ sredstava za bojenje, koja u ruka­rna ~estrucn.laka ne,znac.e mnogo. Svaki frizer svoje strucne probJeme vise iIi lTIanJc dohro poznaJe, all u svom radu najcesce zuri i tako moze da zaboravi na l1sitnice" koje mogu tia umanje uspjeh bojenja kose.

Prije svakog bojcnja kose. potrebno je drzati;,c nckog redoslijeda:

1. Utvrditi halite! i stanje kose 2. Utvrditi prirodnu boju i procenat sijede kose 3. Utvrditi eventualnupreosjetljivost koze (alcrgija) 4. Karto(cka musterije 5. Odjeljivanje kosc i zastita koze tela i sljepoocnica 6. Priprema potrebnog alata, pomocnih sredstava i materijala 7. Priprema i mijesal1je boje sa vodonik~peroksidom 8. N anosenje boje na kosu (aplikacija) 9. Vrijeme djelovanja hoje

10. Prekid djelovanja hoje 11. Pranje bojenja 12. Korektura bojenja

6.10.1. Kvalitet, stanje kose i koze glave

Prilikom utvrdivanja stanja haliteta kose, grubo posmatrano, razlikuje­\po debelu, srednJ~l tank,:, a prema kvahtcti zdravu, poroznu i tvrdu kosu. Sto JC kosa jlofOZl1l]a to v,~e up,]a bOJu , postajc tamnija. Bijeljcne, bojene i traJ110 onduhrane kose oblcno ImaJu poroznu strukturu.

Kod svakog bojenja kose P5imjecujc se "individualitet", odnosno poseb­no ~~?gov~,nJe. Ista ,boJa ! lstl m).~m bOJenJa kQsc pojedinih osoba daje sasvim razhCIte 11lJ.ans~, lX?Ja. ~a ,to, pnJ~ s.vega, utite sastav prirodnih pigmenata i sposobnostI uplJallJa bOJe 1 ullutraSI1Jost kose, -

235

- Kod dcbele, tvrde iii kako se popularno naziva "slaklenaste" kose, zbog tvrdoce i zdravc kutikule vlasi, baja tesko ulazi u unutrasnjost.

- Tanka, meka, ncostecena, zdrava kosa ima normalnu sposobnost upi­janja boje.

- Trajno ondulirana, bojena i prirodno suha kosa boju veoma brzo i la· ko upija.

- Svijetlo bojcna, hijeljcna i jako porozna kosa najbdc upija boju. Tak­ve kose zahtijevaju prethodnu njegu i zastitu, kao i brzu i jednakomjernu aplikaciju boje.

. Kod odrcdivanja strukture kose ne smijemo mimoiCi ni akalnost da je kosa na razliCitim dijelovima glave razliCita. Sunee utice na kosu, te mijenja njenu baju i kvalitet. Kosa je iznad cela obicno neslo svjetlija nego na zatiljku i temperatura glave je visa sprijeda nego pozadi. Pri nanosenju boje, ovo ire­ba obavezno uzimati U obzir.

Uz kontrolu kvalileta kose, diskrelno treba pregledali i kozu glave, da Ii je zdrava, da nema nekih izraslina, ranica iIi krasta.

6.10.2. Prirodna boja i procenat sijede kose

Prilikom utvrdivanja kvaliteta i stanja kose, a posebno boje i procenta sijedih vlasi, nikad se ne mozemo osloniti na podatke muslerije, jer je rijelko koja sposobna da ulvrdi pravu boju i postotak sijede kosc. Utvfl1ivanjc stanja boje kose i procenta sijedih vlasi je veoma bilna, jer to utice i na izbor i sa­stav, kao i naCin apl~kacijc boje.

Sve oksidacione, sinteticke boje izradene su za patpuno bijelu, 100% si­jedi kosu. Prirodni pigmenti boje mijeSaju se sa dodanim sintelickim pigmen­tima. To znaci, sio je vise prirodnih pigmenata toliko vise utiell na promjcnu bojc.

Najsigurnije utvrdivanje postojece boje izvodi se pomoell nijansera (ka­taloga boja). Uzroci baja u nijanscru obicno 5U izracteni iz sintetickih vIasi, koji ponekad ne daju stvarnu sliku boje. Odredeni uzorak boje primaknemo kosi musterije i uporedujuCi) trazimo priblizno istu boju uzorka. Ako se musterija odlui'i za svjetliju nijansu, a ima tamnu prirodnu boju, takvu kosu je potrebno svijcllo bojili, sa veCim procenlom vodonik·peroksida. Sve boje ko· je se od utvrdene prirodne boje nalaze prema crnoj rnoguce je bojiti u tamni­ju nijansu) sa nize procentnim vadanik-perok<;idom (6%).

Od dubine tana prirodne boje, razlicitih pigmenata u kosi i koliCine sije­dih vlasi zavisi ujednai'enosl i uspjeh bojenja. Tamnije boje kose teze je obo· jiLi u svijetle tonove. avo posebno dolazi do izrazaja aka baja kose saddi u sebi crvene pigmente, koji su veoma otporni prcma oksidativnim bojama. Pravilnim izborom boje i odgovarajucim proccntom vodonik-peroksida rjesavaju se takvi problemi. Poznato je da koliCina sijedih vlasi utice na kvali­tet bojenja. Jedna vrsta sivih vlasi prima normalno boju, dok druga veoma

_ teSko. I ovaj problem se rjesava pravilnirn izborom boje i tehnikom nqnosenja na kosu. '

236

i , ;1

-'\ H i! ,

6.10.3. Preosjetljivost koze na boje (alergija)

ProizvodaCi kozmetiekih sredstava za bojenje kose sastavljaju preparate sa sto manje prisutnih supstanci koje izazivaju preosjetljivost koze. Mora se priznali da je to veoma teSka i kompleksna slvar, jer se uzroci alergije nalaze svuda: u hrani, preparatima, prasini, cvijetnom prahu itd.

laka su rijetki slucajevi pojave alcrgije prilikom bojcnja kose po pravilu, trcbalo bi da frizer svaku nepoznatu stranku oa kojoj se prvi put primjenjuju preparati (bojenje, trajna ild.) lestira, odnosno utvrdi njenu osjetljivosl.

Testiranje Se izvodi taka sto sc malo preparata koji i.eEmo da upotrije­bima (npr. hoju i vodonik·peroksid, sredslvo za bijeljenje i vodonik peroksid) nanese na kozu iza uha. Kontrolu vrsimo poslije 24 sata aka se preparat obrik, ili poslijc 30 minuta . 1 cas aka se preparal ne brise. Ukoliko se kon· trolom na knzi ustanovi crvenilo) znaci da je to osoha preosjctljiva. Takvim osobama frizer ne smije bojiti i bijeliti kosu.

6.10.4. Kartoteka iii knjiga musterija

Ljekaru mnogo znaCi kartoleka bolesnika. Pomaze mu da prali tok boo lesti, posto u nju zapisuje svc vaznije podatke 0 stanju pacijenta. I [rizer ima svoje "pacijente", musterije cije kose njcguje i uljepsava. Za svoje stalne musterije [rizer mora vodili kartoteku iii knjigu muslerija. Tesko je zapamlili koje smo boje ranije koristili. Uzmimo primjcr bojenja kose. To je opcracija koja zahlijeva stalnu kontrolu. Kontrola nam daje mogucnost da stalno prati· mo tok bojenja pulem upisnih receptura. Kakve i koliko boja smo izmijesali i upotrijebili za neku stranku, to se uvijek ne da zapamliti. Ponekad se ne mozemo sjetiti zasto i kakvu smo gresku napravili kod bojenja, kako bi je sli· jcdeCi put popravili iIi 9tklonili. Sve ove neugodnosti se izbjcgavaju) aka za svaku pojedinu stranku zabiljezimo vaznijc podatke 0 mijesanju boje, radu i zapazanjima. Ovakav naCin rada utice psiholoski na stranku. Ked frizera vidi i osjeti brigu 0 njenoj kosi. Takva stranka postaje staIn a musterija i u razgovo­ru sa drugom kaze: UZnate, moj frizer irna sve zapisand l

•

6.10.5. Odje\jivanje kose i zastita koze, cela i sljepoocnica

U poglavlju 0 kvalitetu kose tereno je da temperatura na pojedinim di· jdovima glave nije ista. S obzirom da temperatura ubrzava sve hemijske pro· cese, avo moramo obavezno uvaziti j kod bojenja i kolorisanja kese.

Kod nepazljivog nanoscnja boje, ponekad se primjecuju jako naglasene brojne konture koze na sljepoocnicama i iznad cela. Da bi kozu zastitili od. nezeljenog bojenja, neki frizeri stavljaju premaze masnc kreme. Ovakav naCin zastite euva kozu od prcjakog primanja boje. Istovrcmeno, masnoea kreme oblaze sitne dlacice i sijede viasi, sto umanjuje njihovo bojenje.

Za izbjegavanje bojenja koZe na celu i na predjelu sljepooenica najsi­gurniji naCin jeste pazljivo nanosenje boje. Ako se na tim dijelovima vee mo­raju narnazati· i sitne ·vlasi, onda. to treba i uCiniti. Poslije kraeeg vrerriena djelovanja boje, treba uzeti komadic vate namocili ga u preoslalu bojuiz po·

237

:mdice i njime izvrsiti brisanje kaze. Praces se zavrsava brisanjern kornadicern vate, bez prisustva boje. Na ovakav naein boju sa koze veoma dobro otklanja­rna, bez posehoo velikog uticaja oa otklanjanje hoje sa kose.

6.10.6. Priprema potrebuog alata, pomocuih sredstava i materijala

Da bi bojeoje kose bilo sto bdc i korektnije izvedcno, potrebno je neo­phodno pripremiti sav potrebni pribor i materijal.

U alat i pribor za bojenjc kosc spada sljedeec:

poluvinilasti ogrtac primjerne sirine, - papima traka za vrat,

gumene iIi poluvinilaste rukavice za zastitu ruku, posudica za mijesaoje hoje, cetkica za nanosenje bojc, menzura,

- cesa~i sa siljastim vrhom i siroki cesalj, - vata, - boje i - vodonik-peroksid razliCite koncentracije.

Tek kada su izvrscnc sve priprcmc (ogrnuta stranka, rasccSljana j podi­jeljcna kosa), prilazi se priprcmi bojc,

6.10.7. Priprema i mijesanje boje sa vodouik-peroksidom

U poscbnu zdjelicu od stakla iIi plastike istisnemo odgovarajueu ko­lii'inu boje. Bez obzira da Ii upotrebljavamo jednu iIi vise boja, masu je po­trcbno prcthodno dobro izmijcsati. Ovo cinimo zato da bismo sprijeCili stvaranje grudvica, a kremu ujednaceno i lako pomijesali s vodonik-peroksi­dam. U menzuru se odlije odredena koliCina vodonik-peroksida, koju dodaje­rno masi u malim koliCinama i uz staIno mijesanje.

Svaki proizvodac boje daje i uputstva 0 tome koliku koliCinu vodonik­peroksida treba upotrijebiti. Neki Jrizcri koliCinu vodonik-pcroksida odreduju i mijesaju sa bojom Ilod aka". Cesto daju i veeu kolicinu vodonik-pe­roksida razrjedujuCi tako boju kako bi je bilo "sto vise". Na kraju bojenja ui­vrde da sijeda kosa nije primila boju ili da tamni izrast nije osvijetljen kako su zeljeli. Za ovaj neuspjeh mnogi krive "slab kvalitet bojc", dok neki uo"avaJu pravu gresku.

Za razvijanje boje potrebno je onoliko kiseonika koliko ga sadrii propi­sana kolii'ina vodonik-peroksida. Ako se upotrijebi veea kolii'ina od propisa­ne, dolazi do brie oksidacije boje U sBmoj zdjelici, a nc u kosi. Poznato je da oksidacione boje sadrie odredeni procenat alkaliteta. Alkalitet u bojama po­treban je za -otv~.r.~~je povrsine rose_ i za osJobadanje kisconika iz vodoirik-~ peroksida.

238

" e

j ~I

1

Ako se upotrijehi veca kolicina od propisane, koncentracija boje sC smanjuje, sto se negativno odrazava na ishod bojenja. Primjer: Uzmi jcdnu hoju npr. svijctlu, priprcmljenu sa dvijc razIiCitc koliCine 9%-tnog vodonik­peroksida. Jcdnu mijesaj 11 razmjeri 1:1 a drugu 1:2 iIi 1:31 Oboji odrezani prarnen kose, utvrdi razliku!

Boja sa propisano izmijesanom koliCinom vodonik-peroksida, bolje haji ncgo hoja sa vecom kolicinom. To dokazuje da suvise velikorn koliCinom vo­donik-pcroksida postiiemo slabiji rezultat bojcnja kose. Od ovog pravila po­stoje izvjesna odstupanja. posebno kod bojenja, bijcljcnja osteeene kose, ked bojenja u svjctlije nijansc. U takvim primjcrima, potrebno je konccntraciju hoje i alkaliteta sniziti t a to postizemo Desto vecom koliCinom vodonik-pe­roksida. Tada boju mijdamo u omjeru 1:1, 1:2 iIi 1:3 itd., zavisno od zdje obojenosti kose, ali sa niiim procentom vodonik-peroksid (npL 3%).

Pored vodonik-peroksida, vazna je i njcgova koncentracija. Za to je najbolji stabilizovani 6 %-tni, 9 %-tni iIi 12 %-tni vodonik-peroksid.

6.10.8. Nanosenje hoje ua kosu (aplikacija)

Nanosenje boje na kosu je vazan posao koji treha obaviti brzo i siste­matski. 000 se vrsi pomoeu cetkice (aka je boja u kremi) te stapicem oko ko­jeg je namotana vata iii posebnorn plasticnom bocicom (ako je hoja u tekuCini). Da Ii boju treba nanositi na Cislu, opra1}u kosu iIi ne, pitanja su oko kojih su misljenja pedijeljcna. Jedni smatraju da na (jstoj, opranoj kosi boja ima manji otpor ulaska u unutrasnjosl, a drugi da masnoca koja se nalazi oa kosi i vlasistu zaSticuje kosu oct ostecenja, a kozu glavc od moguce iritacije.

51. 96. TopJotne zone na glavi i plan nanosenja boje

SI. 97. Kosa cijelom duiinom Ima tri nlzlicita knditetH

I jedno i drugo misljenje imaju svoju opravdanu osnovu. Ipak, praksa je pokazala dapred hojcnje kos'; nijc potrebnoprati(izuzev ako nijc jako ma­sna), dok je pranje pred kolorisanjc obavezno potrebno.

239

Po pravilu, nanosenje boje se vrsi prvo na zadnjem dijelu glave - potil­jku, pa tek anda na prednjem dijelu. U slucaju da ima vise sijedih vlasi na prcdnjern dijciu glave, prva se boji taj dio pa tek anda prclazi na potdJak. PrI­likom aplikaeije baje, kosu treba dijeliti u tanke pramenove nanose", bOJu ravnomjerno i brzo.

Odjeljivanje prarnenova vfsimo zasiljenim ceSljem iIi cetkicom koja irna duguljasti, 5i1]a5ti tIdac. Odijeljcni pramcn kose uzme se prstima lijevc ruke i zategne, a boja sc cetkicom utrlja na vlasiste sa abje strane pramena. Kad ,na­nosenja boje treba nastojati da se cetkicom ne trlja cesto i dugol Svaka bOJa u sebi sadrii blago pjenece sredstvQ, pa laka i najmanja koliCina boje stvara uti-sak kao da je nancseno dosta boje. . ..

U stvari, to nije boja, nego mjehuriCi vazduha koji ne mogu oboJ1t! kosu. Nanesenu boju ne trcbu rasceSljavati cesljem. RasceSljavanjem se boja meha­nicki skida sa kose i ne dozvoljava joj se prodiranje u kosu. Pored toga, rascdljana boja dolazi u dodir sa vee obojenom kosom, sto ncminovno dovo­di do stvaranja tamnijih i svjetlijih mrlja.

Poslije bojenja, kosa ne smije ostati slijepljcna. Vrhom <"eilja trcba kosu odignuti od koze i razbaeiti. Tako omogucavamo ujednacenu oksidaeiju. Pred sam kraj bojenja kosu i boju pri vlasistu treba navlaiiti toplom vodom, [zmaS!­rati i rascesijati.

6,10.9. Bojenje kose u cijeloj duzini

Kod bojcnja kose u cijcloj duzini uzimamo U obzir njen kvalitet od koze glave do vrha. Posmatranjem jednog pramena, utvrdicemo da kosa djelom svojorn duzinorn ima tri razliCita kvalitcta. Najotporniji dio kose na boju jeste srednji (zona a). Ovaj dio poCinje priblizno na 2 em od koze i zavrsava se na 3 do 4 em pred kraj vrha pramena. Uslijed tjelesne temperature, kosa do 2 em ad vlasista veoma se lako i brzo aboji (zona b), a isto tako i vrbovi (zone c) (S1. 97.).

Ako se kosa prvi put boji, boju treba nanosili u dvije etape:

- Kao prva, minosimo dva-tri centimetra ad vlasista prema krajevima pramenova. Kako danas veCina boja za kosu sadrii poscbna sredstva za izjed­naccnje boje, istovremeno bojom mazemo zonu a i c.

- Poslije deset do dvadeset minuta djelovanja boje na vrhovirna (zavi­sno od afiniteta), ponovo se priprema svjeza boja koja se nanosi na dio kose prema vIasistu (zona b). UsIjcd djelovanja tjelesne temperature, a kako je novoizrasla kosa meka, bojenje se odvija mnogo bde nego u srednjem dijelu i vrhovima kosc. Bojenje kose u cijeloj duzini ua opisani naein daje potpuno ravnomjerno obojenu kosu.

Ravnomjernost boje i skracivanje procesa bojcnja u vrhovima postize se primjenom razliCitih koncenlracija vodonik-pcroksida. Tako npI. za vrhove kose mozemo upotrijebiti veCi procenat (UpL 9%). a za vlasistc nesto manji (6%). .

240

I 6.10.10, Bojenje sijede kose

Kod bojenja 70 do 100% sijcde kose, u pogledu izbora boja nema nckih vecih poteskoca. Svc boje su priprcmljene za 100% sijedu kosu. Razlikc u iz­gledu boje nastaju u onim momcntima kada je veCi dio kose prirodne boje, dok su pojedini dijelovi u bijelim, sijedim pramenovima. Poslije bojenja ovi pramenovi uvijek ostaju nesta svjetliji i odudaraju bojom od ostale kose. Ovu razliku ublaiavamo na taj naCin sto PIVO poCinjemo bojiti sijedu kosu, bez ob­zira gdje se ona nalazi. u toploj iii hladnoj zoni. Prilikom bojcnja sijede kose cesto se prave greSke, posebuo prilikom nanosenja boje. Neki smatraju da ce se upotrebom veee koliCine boje bolje pokriti sijeda vIas. Naprotiv, desava sc obratno! Vecom koliCinom boja sc Ilzagusi" a time i oni pigmenti koji su u ko­si, i zato slabije oksidiraju. Uslijed toga sijedu kosu treba bojom tanko mazati. Ovakvim naCinom bojenja postiiemo vece uspjchc u bojenju sijede kose.

Ako je sijeda kosa uglavnom na prednjem dijelu glave, sto je cest slucaj, a tamna leosa pozadi, mozemo upotrijebiti dvije razliCite jaCine vodonik-pe­roksida. Za tamnu kosu cemo upotrijebiti 9%-tni a za sijedu 6%-tni vodonik­peroksid. Na ovaj nacin postiie se veama lijepo izjednacenje bojc.

Postoji jedna vrsta sijede kose koja je veoma otpoma i tesko prima bo­ju. Takvu kosu neki nazivaju i "staklenasta". Kod ovako problematicnc kose preporucuje se da se prethodno namate bojom bez dodatka vodonik-peroksi­da. Za ova Itsuho" mazanje upotrebljava se za jeqnu iIi dvije nijanse svjetlija boja od one koju inai'e upotrebljavamo.

Suha boja se tanka nanosi cetkieom iIi prstom na sijedu kosu. Poslije nekoliko min uta, kosa se ponovo premaze tfglavnom" bojom koju smo pomi­jesali s vadonik-peroksidom. Ubrzo Cemo primijetiti da nekada problema­ticna kosa veoma dobro prima boju. Sijeda kosa se potpuno oboji. Zasto?

Usljed alkaliteta. suhe boje, otvara se kutikula kose, Ponovo nanesena boja pomijesana sa vodonik-peroksidom nailazi na otvorenu kutikulu i sa la­kocom prodire u kosu.

Time je omoguceno razvijanje pigmenata u samoj unutrasnjosti vlasi i bojenje sijede kose u zeljenu nijansu.

U nekih sijedih kasa koje imaju inace izrazen afinitet kod primjene su­he boje, postoji moguonost da se kosa oboji nesta tamnije. Da bi se ovo izbje­glo, za suho bojenje boju motema razblaziti vodom u omjeru 1:1: Bojenje sijede, problematicne kose moze se postiCi na jos jcdan naGin: upotrebom za jednu nijansu tamnije boje nego abieno i veCim procentom vodonik-peroksi­da (npr. 9%).

6,10.11. Vrijeme djelovanja boje

Vrijeme trajanja bojenja potrebnog da se postigne odgovarajuca boja veoma je razlicito. U pojedinih osoba istim se sredstvom za bojenje kosa za kratko vrijeme lijepo oboji, dok kod drugih i znatno duie trajanje bojenja da­je slabiju boju.

Vrije.me _djelovanja boje zavisi, prije svega, od afiniteta kose. Za nor-. fl?alno boje~je vrijcme se krece od 30 do 45 minuta. Tokom ovog vremena

241

pigmcnti S0 utvrde u unutrasnjosti kose. Svako prijevremeno samponiranje dovodi do ispiranja pigmenata iz vIasi. Boje su sastavljene iz razliCitih pigme­nata (mat-zelenih, ljubicastih, plavih itd.) razlicite koncentracijc. Da bi se svi ovi pigmenti razvili, treba im odredeno vrijeme. S obzirom na svoju baju i ulogu, oni se nejednako razvijaju, jedni brie, a drugi sporije. Ako S0 proces razvijanja prekine prije vremena, ne damo 1m mogucnost matiranja zuto­crvenih pigmcnata prirodnc boje kose. Ovo poschno dolazi do izrazaja kad pastclnih boja kod kojih se napredak svijetljenja opaia vee poslije 10 do 15 minuta. Boju moramo pustiti da do kraja oksidira. Ne zaboravimo da pastel­ne, plave bojc prvib minut" svijetle boju kose, a u posljednjim minutima mati­raju.

Treba da znamo da na vrijeme djelovanja boje na kosi utice i tempera­tura raclnih prostorija. U hladnoj radionici vrijeme cljclovanja kao i proces bojenja bice znatno duzi nego u toploj prostoriji.

PIoces oksidacije boje na kosi moierno uhrzati i za 1/2 vremena f)manjiti upotrebom solar ili sauna-aparata. Kontrolu primljenosti boje vrsimo taka da odijelimo jedan dio kose i rascesljamo gao Vrh jednog pramena polozimo na vlasiste i rascesljamo gao Kad dobra obojene kose razlika u baji se neee opa­ziti.

6.10.12. Prekid djelovanja boje

Kad bojenja kose moze doCi do toga da boja oa pojcdinim dijc10vima bdc oksidira i postaje tamnija nego na oslalim. Ovako brzo oksidiranje boje motemo sprijeCiti upotrebom sredstava koji su na kiseloj bazi (npr. regenera­torom iIi balzam-emulzijom). Komadicem vate koji smo prethodno namocili u regenerator natopimo tamna mjesta. U sljed njegove kiselosti usporava se iii prekida proces oksidacije pigmenata.

Umjesto regcncrator-sredstava, mogu se upotrijebiti i neke blage kiseli­ne, kao sircetna iIi limunska.

6.10.13. Pranje bojenja

Poslije isticanja vremena djelovanja, masu boje, odnosno pigmenata pri­iijepljenih na vanjskoj povrsini koso treba oclstraniti pranjem.

Bojena kosa zahtijeva posebno briiljivo pranje. Nepazljivim pranjem i jako koncentrisanom gustom pjenom maze se skinuti prilicno veliki postotak boje sa kose. Za prve pranje kao sampon sluzi masa boje. Gna jc najbolje sredstvo dn se boja sa koze i vlasiSta otklonL

Dodatkom vode ns kosu masa boje se pjeni i povecava. P",to je alkaI­na, rastvara svu prljavstinu sa kose.

Kod pranja i ispiranja treba posebnu painju posvetiti ispiranju donjeg dijeJa potiljka i dijelova iza usiju. .

Mrlje na koZi se najlakse i najbolje otklanjaju ako se pramenom kose i masom boje trljaju obojena mjesta na koii. Oksicliranastara boja u z<ljelici je najbolje sredstvo za skidanje mrlja sa koze. Moze se desiti da ne uspije ni je­dan ni drugi naCin. Za taka uparne slucajeve posluzieemo -se obicnim pepe-

242

~~m od.cigar~te .. Vlaznim ko~adic~m vate prenesemo pepeo cigarete na obo­Jena ITIJesto I trlJamo dok rnrlJa bOle nestanc.

T P<?slije t~ljanja masom boje,. kosa sen isp.i~a. i jcdnam blago samponira. 1\akon lspl~~nJa Yociom, potrebno Je upotnJchltl Jcdan od kurativnih prcpara­ta (balzam 111 regenerator).

6.10,14. Korektnra bojenja

Iz neki~ ra~loga moZe se desiti da postoji razlika u boji izmedu dijelova kose na v.laslstu 1 vrhova. C?ve razlike 5e nar~)~ito de.~avaju prilikom bojenja kose u .svletlu, pastelnu bOJu. Do toga dolaz!, Jer se kosa pri kozi glave boji tek pM put. clok. su vrhovl. kose tu "opcraciju" imali vee vise puta. Usljed to­ga, ko.,\R. U vrh"ov:ma pm;.tajc POI"?zniia i. s\jetlija, le prima neke nijanse koje odstupaJu od zeyene bOJe. Da b! se IzhJeglo ponovno bojenje kose, ukoliko ~lSU ~~hke razhke u h0,ll, korektura se maze izvrsili posebnim fizikalnim bo­J3ma Ih upotrebom kolor-uevrsCivaca za vodenu ondulaciju.

ZNATE LI ODGOVORE?

1. Kqje sve predradnje treba izVfsiti prije bojenja kose? 2. Kakav je znflc-3j kVflliteta, stflnjfl k08e i koze glnve?

3. Kakav ~e ntic~j yrirod~e I!.oje i pro:enflt sijede kose nfl konacni izgJed b~jenjfl? 4. Kakav je znac'lJ prcO-"JctlJlvostl koze na boju'! 5. Kako se vrsi testiranje preosjetijivosti na hojo? 6. Dfllije Jlotrebno voditi knjigll iii kartotekn IDnsterije i zasto? 7. KakvOl .Ie svrha odjeljivanja kose i zastita koie, cc1a i sljepoocnica? 8. Koja sredstva spOldaju u alat i prihor za h~jenje kose'l 9. Kako se pripremfl boja za kosn?

10. Sta se postize doduv~n.Iem verih koliCina vodonik-peroksida II bOju'! . 11. Kako se vrsi nanosenje boje na kosu? .

12. Zasto obojena kOSH ne smije biti slijepljena?

13. K~ii diD koseje najosjetljiviji na boje i sredstva za hijeJjenje? 14. Koje se greSke Cine prilikom nanosenja boje na sijedu kosu? 15. Opisi naein bojenja sijcde, llroblcmaticne kose! 16. Kalw djeluje "suha" boja ua kosu? 17. ?d cega ZJlvisi vrijeme djeloyauja boje'! 18. Cirne se moze !lhnati protes oksidiranja boje 11 kosi'! 19. Kako se YrSi kontrola kvaliteta prijema hoje na kosi? 20. Kako i time se prekjda proces hojenja kose? 21. Kako se Yrsi pnlvilno pranje bojenja kose'! 22. Kako i Cirne se otkJanjaju mrlje un koZi?

23. Koja se sredstva upotrehljavaju za njegu kose poslije hojenja? 24. Sa kojim sredstvima se vrsi blaz.'l korektura bojenja? .

6,10.15. Bojenje svijetle (ostecene) kose u tamniju nijansu

U praksi bojenja nailazimo na primjere kada klimo svijetlo bojenu ko­?u potamm_tl U pnro.dnu boJu 1~1 ne~ tarnniju nij.ansu. Ovo djeluje naizgled Jednostavno, all ona] ko se bavlO OVlm problemom zna da nije tako. SvijeHa

243

boja kose sa razgradenom strukturom. obojenom u ~ajtamniju rijansu. vee poslije nekoliko dana poCinje da mijenja boju u ,svjethJu lllJ3nsu. Sta Je uzrok tome? Uzrokje jako razgra,tena struktura kose I nedostatak plgmenta kOJI su se stalnim oksidiranjem viseprocentnim' vodonik-peroksldom po~puno raz­gradili. Usljed toga, kosa postaje porozna i supljikava. Zato pOStOJI opasnost da kosu pretamno i nejednakomjerno obojimo. . .".. ,,., o.

Za bojenje svijetle kose u tamniju nijansu. postoJe razhelll naeml kOjl daju slabije iIi bolje rezultate. . . ... .

Jedan ad naeina je da boju kojom zelimo ObOjlll kosu pnpremlmo I IZ:

mijesamosa vodom (bez vodonik-peroksida!) u omjeru 1:1 iIi ]:2. ako,seradl na vlaiDoJ kosI. Aka se kosa hOJI suha. and a se DmJer vade maze povccatl.

Ovako pripremljenom bojom kosa se namaze u cijcloj duz~ni. Uz s~a~nu kontrolu, rnasa boje stoji priblizno deset do petnaest mmuta, OVlsno 0 afmltc­tu i zeljenom stepenu obojenosti kosc. Aparate za skraCivanje proc~sa djel?­vanja (solar, sauna) ne tIcba koristiti. Poslije odredenog vrcI?-cna dJel~vanJa masu boje, tj. kosu treba preliti sa dva do 1ri proccnta otorme. vodomk-pc­raksida. Do tada svjetlija boja postaje tamnija. a kosa se bOJ' u .Iednakom.ler-nu i postojaniju boju. . ... .

MijeSanjem boje sa vodom omogueili smo razblazlvanJe JaCine bOle, ~ istovremeno sc popunjavaju praznine u unutrasnjosti kose pigmcntima, kOJl tck poCinju da oksidiraju prclivanjcm otopinom vodonik-pcroksida.

U nekim slueajevima, naroi'ito kod jako izbijeljenje i porozne strukture. iscrpljeni vrhavi kose ne primaju zeljenu baju. Svaka boja. pa i hoja kose mO­ra u sebi imati crvenc pigmentc. U protivnom, obojcnost kose Je kratkotr~J­na. Prije Ilglavnogll bojcnja, potrc~no je iscrpljcne v.r~.ove kose pre?pl~~ mentirati crvenom bojom. Crvene ptgmente imamo u.tiCIJan, kest~nJastlm l~l konjak-bojama. Razrjedujemo ih obicnom vodorn, a mkako vodomk-peroksl­dam. Pripremi se rijetka boja i tanka se nanosi na kosu. Poslije izvjcsnog vre­mena kosa se ispere vodom i istrlja ubrusom. Ukoliko je voda potpuno isprala boju sa kose, potrebno je pripremiti i upotrijebiti nesto jacu koncen­traciju boje iii produziti vrijeme djelovanja. Jos vlaznu, dobra obnsanu kosu bojimo ieljenom bojom. .

Problem bojeuja svijelle, izbijeljene i porazne kose je posao koji zahtl­jeva znanje, a prije svega, vlastito zapazanje i strueno iskustvo.

6.10.10. Svijetlo bojenje kose

Vecina firmi proizvodi takve boje kojima je istovremeno moguce bojiti i svijetliti kosu. To je dobra strana boj~. posto su u jednom radnom poslupku sjedinjene dvije razlicite operacije. Cesto neki frizeri od boja zahtij.eyaJl! 1

oi'ekuju previk Ima ih koji bi zeljeli od jako tamne kose odmah dobltl sVJe­tliju boju. To je nemoguee. Bajama postiiemo lijepe rezultate svijetljenja ko­se sarno na odgovarajutoj podlozi. Najbolji rezultati p~stizu se ad syjjctlo ~~ tamno-plave podloge. Sto je prirodna boja kose tamlllJ3, to se postlZU slabIJl rezultati. Takvu kosu potrebno je prethodno izbijeliti. pa tek onda obojiti.

Jedan od problema bojenja kose u svjetliju boju jesu zuekasto crvenka­sie nijarise, koje stvaraju razlicite vrsJe-oksidiranih pigrnenata u kosi. Ove

244

pigmente rnoguce je matirati pravilnim izbororn boja i koncentracijorn vodo­nik-peroksida, a nezeljene nijanse ublaziti. Veoma je vaino utvrditi pravu prirodnu boju kose (podlogu), te na osnovu toga izabrati odgovarajuee sred­stvo za bojenje.

Tako npr:

- Ukoliko prirodna boja kose sadrii vise zutih pigmenata. za njihova matiranje upotrebljavamo boje sa pepeljastirn cendre komponentarna.

- Ukoliko prirodna boja kose sadrZi vise crvenih pigmenata, onda se upotrebljavaju boje sa sivomaslinastirn, rnat-komponentama.

- Ako se u kosi primijeti jednako prisustvo boje sa iutim i crvenim pig­mentima j njihovo matiranje vdimo pepeljastirn biserno sivim komponenta­rna.

Za svijetJo bojenje kose koristi se 6,9 i 12%-tni vodonik-peroksid. Sto je procenat vodonik-peroksida niii, to boja ima vecu snagu matiranja i bojen­ja kose u tamniju nijansu. Ili obratno, sto je procenat Yeti, boja ima jatu sna­gu svijetlog bojenja, a manju snagu matiranja nezeljenih nijansi. Povecavanje djejstva matiranja pojedinih pigmenala u kosi vrsimo dodavanjem u glavni sa­stav boje neke boje iz grupe "miks-tonova". Ove boje su jako koncentrovanog sastava crvene, ljubicaste, mat, cendre iii modre boje. Upotreba tih boja krece se u centrimetrima (mjeri se masa koja izade iz tube!) Pretjeranim do­davanjem ovih boja kosa se moze obojiti u potpuno npI. zelenu, crvenu iIi ljubicastu boju. Zato rad sa njima zahtijeva najvcCi oprez.

Da bi se omogu61o matiranje nezeljenih nijansi, korl izrazito svjetlijeg bojenja kose djejstvo boje treba produziti i do sezdeset minuta.

Prilikom bojenja lamne kose u svjetliju nijansu, boju na kosu treba na­mazati u nesta debljem sloju nego obii'no.

Kod svijetJog bojenja kosa, ne smijemo zaboraviti na vazno pravilo da bojom i veCim proeentom vodonik-peroksida mozemo svijetliti sarno prirod­ne pigmcnte kose. Tamno bojena kosa ne moze se svijetliti oksidacijsko-sin­tetickim bojama! Takode, i jako tamne, prirodne baje kase ne mozemo svijetliti u potpuno svijetloplave nijanse. To su teii zadaei, za Cije ispunjenje treba koristiti sredstva za izbjeljivanje kose.

6.10.17. ViSestepeno bojenje kose

Pod visestepenim bojenjem podrazumijeva se bojenje kose na glavi u dvije iIi tri razlii'ite nijanse, koje po skali svjetlosti iIi efektu boje malo odstu­paju jedna od druge.

Prije su ovakva bojenja izvoctena na modelima prilikom raznih frizer­skih takmicenja, ali u posljednje vrijeme imaju sve vise pristalica, naroCito rnedu mladirn osobarna.

Prednji dio kose iznad eela obicno se boji u svjetJiju, a zadnji dio. potil­jak i kosa u predjelu sljepooi'niea u tamniju nijansu. Kod ovakvog nai'in~ bo­jenja kose potrebno je prvo obojiti zadnji dio - potiljak i predio sljepoocmea

245

bojom i 6%-tnim vodonik-peroksidom, a gornji diD kose svjetlijom bojom iIi 12%-tnim vodonik-peroksidom. Kosu izrnedu svijetlog i tarnnog dijcla kose treba razdvojiti staniol-folijom.

Ovakav naCin visestepenog bojenja vrsi sc prema zahtjcvima trenutnc mode i prcdstavlja malo bogatiji i ckstravagantniji nacin uljcpsavanja kosc.

6,l(U8. Skidanje boje (dckoloracija)

Desava se da ponekad kasu neravnomjerno iIi pretamno obojimo. Ne sarno str~nka nego i mi sami stojimo pred naugodnim problem om kako boju kose osvI]ethtl. . Praksa je vaian preduslov za usrjeh u radu. Nema sumnje da je bojenje ]edna od najteiih, a svakako i najinteresantnijih disciplina frizerskog zani­man]a. OsvJetlJavanJe tamne kose I za Iskusnog fnzera predstavlja prohlem. Nije problem sarno u skidanju boje nego i u tome kako sai'uvati kvalitet kose.

Osvjctljivanjc obojene kose vrsi sc nn dva nacina.

. 1..~aknadnorn oksidacijom, odnosno preoksidacijom pigmenta na alkal­nOI baZlI

- 2. redukcijom pigmcnta na kiscloj bazi.

Redukcioni postupak osvjetljavanja boje kose je u hemijskom smislu su­prot~n po~tupak bojcnja kose, sto znaci da redukcijom pigmentirna oduzima­rno klseODlk. Usljed toga. pigmenti sc smanjuju i pranjem otklanjaju iz kosc.

. Preoksidacija pigmenta (bijeljenje) se cesce primjenjujc, posto je ovaj nacm gotovo svima poznat i efikasan. (ViSe a tome vidi: Bijeljenje kosc!)

6.10.19. Bojeoje kose sa kana-bojom

. . . ~ana je jedno od najstarijih sredstava za bOjenjc, kose, koje se primjen­}u)~ JOS 1 danas. To Je pnrodna bOla doblVena ad sasusenog lisca jcdne biljke kOJa raste na Bliskorn istoku. Njorn se postizu tarnnosrnede, tamnocrvcne ill svjetlije nijanse, ovisna a prirodnoj boji kose. Aka je kosa nrr:

- prirodno svijetloplav3, dobija se izrazito crvena nijansa bOle - iIi tamnaplava i svijetlosmeda, dabija se mahagani iii kestenj~sta nijansa, - na crnoj baji kose kana ne daje nikakav efekat hoje .

., Ublazr~vanje intenziteta crvene baje kane na svjetlijoj podlozi kosc po­stYl,e se ml)esa?Jem kane sa talogorn erne kafe, a za jacc ervenu boju sa kuha­mrn crvemrn Vlilom.

Upotreba kana-hoje prilii'no je jednostavna. Prasak kane pomijda se sa ~rucom vodom, tako da se dobije kasasta masa. Ohladena kasa (oko 40°C) cetkrcom se nanese na. kosu, od vlasl,ta do vrhova kase, u cijeloj duiini pra­mena (ako se kosa hOJI prvi put). Kod vee ranijeg bojcnja kanom, kasa se na­nOSI na lzrast kose, a preostalu kasu kane razrijcdimo vodom i premazemo krajeve kose. Glavu umotamo papirom i polivinl!-kapom, a moguce je preka . kape omotati jos i rucnik. Ucinak djelovanja bojc na kosi mozemo pospjditi aka na glavu stavlmo e1. kapu za susenje. Zagrijavanje kose pod Ilhauborn"

246

, ,. traJe najrnanje sezdeset rninuta. Sto duze ostavimo kanu da djeluje na kosi, to su mtenzitet i trajnost boje bolji.

Poslije djelovanja kane, k0sa se dobro isperc i sarnponira. Kod izrade hladne trajne, kOSH bojenu kanom moterna tretirati kaa

zdravll i primjcnjivati prcparat normalne kancentracijc.

6.10.20. Bojenje obrva i trepavica

Bojenje obrva i trepavica postizemo sredstvirna kao npr. tusem, krejo­nom (olovkom) i oksidacionim bojama.

Boje koje se upotrebljavaju za bojenje kose ne odgovaraju i za hojenje obrva, posebno trepavica. Usljcd konccntrisrmosti alkaliteta u njima mogu izazvati stetne posljedicc. ~

Postoje spccijalno napravljcne boje za bojcnje obrva i trcpavica. koje imaju minimalan dodatak amonijaka. Uz hoju se nalazc i tablete za njihova razvijanjc.

Tehnika bojenja trepavica j obf\'a prikazana je na slid 98. Mekim peracim sredstvom ocistirno ohrve, trepavicc i kozu. M asnom

krernorn namazemo kozu oko oCiju kako hismo sprijecili upijanje hoje u kozu (sl. 1.) .

. Ispred ociju poJotimo papiricc ad tankog rnasnog papinI u obliku po­lumJeseca (s1. 2.).

U rnalu staklcnu ili plasticnu posudicll izdrohimo tablclu razvijaca j isti­sncmo hoju iz tube. Sve skupa pomijcSamo .

S1. 98. Prjkaz pravilnog bojenja' i ohlikovallja obrva i trepavica

247

Boje prvo nanosimo na donje trepavice. Poslije toga stranka mora pailjivo oci zatvoriti. Zatim premazemo i gomje trepavice (sl. 4. 5.). Pri tome moramo strogo paziti da boja ne dospije U 06. Cetkicom se sada namazu i obrve (sl. 6), pazeCi pri tome da boju ne razmazemo presirako. Kod plavuSa ne smijemo previse tamno bojiti obrve, jer se dobija suvise jak kontrast. Naj­boljc su boje izmedu erne i smede nijansc.

Poslije c-dredenog vremena djelovanja boje prclazimo 11a pranjc. Prvo peremo obrve. Tamponom vate grubo obrisemo boju sa obrva, a poslije ih to­plom vodom i nekim blagim sredstvom za pranje dobra oi'istimo. Pri i'iscenju vatom, poteze uvijek vrSimo prema gore, pazeCi da voda ne ide u 06 (sl. 7.).

Kad pranja trepavica, mora se posebno biti pazljiv kako ne bi baja i vo­da doprli u 06. Tampon vate uvijek povlacimo prema dolje (sl. 8).

Slika 9. 10 i 11. prikazuje formiranje obrva britvom iIi pincetom. Prije ovih opcracija potrebno je koZu namazati blago-masnom kremom.

Kod formiranja britvom iIi pincetom, koza mora biti dobra nategnuta. o obliku ohrva za pojcdinc tipove liea, vidi: HE')letika frizure i sminke".

6.10.21. Bojenje brade i brkova

Nosenje brade i brkova nekada je bilo opsta moda. Danas to cine neki koji time zele "naglasiti muskost" iIi, pak, ani koji zelc izmijeniti izgled i fizio­nomiju Iica.

Pored oblikovanja rnakazarna i britvorn, naglasavanje lijepog izgleda brade i brkova moze se izvrsiti i hojenjem u odgovarajucu nijansu. U tu svrhu se koriste oksidacionc boje za cije razvijanje se upotrebljava 3%-tni vodonik­peroksid. Kako je koza lica osjetljivija od kaze vlasista, upotreba viseprocen-tnag vodonik-peroksida se ne preporucuje. .

Za bojenje brade i brkova najpodesnije su srednjesmeda, tamnosmeda i erna boja, dok cmomodra boja nije pagodna. Aka bi brada i brkovi bili pri­radne boje. svijetlosmedi, svijetloplavi (blond), onda bi nakon bojenja crnO­modram bojom dobili intenzivno tamnomodru iii, cak, na zuckastoj podlozi zelenkastotamnu nijansu. Obojena brada i brkovi ne smiju djelovati upadno. Zato se i preporucuje upotreba srcdnjesmede i tamnosmedc boje prije nego erne.

Poslije bojenja, na kozi se ne smiju primjeCivati mrlje baje. Da hi se to izbjeglo, boju treba nanositi pornocu tankog Siapica (palidrvce, cackalica iE plasticna iglica), na Ciji vrh sma nama tali nesto vate. Ovo posebno vazi za bo­jenje brkova cije konture moraju biti lijepo izvedene. Boju je moguce nanosi­ti i pornocu ceslja. Masu boje nanesemo na tanki i gusti cesalj, a onda pazljivim rascesljavanjem prenesemo na dlake brade iIi brkova.

Vrijeme djelovanja boje odreduje se individualno na osnovu prijemlji­vosti i zelje intenziteta obojenosti brade i brkova, a obicno traje od pet do petnaest minuta.

Poslije odredenog vremena djeJovanja, boju treba oprati samponom iIi sapunom za lice, i izvrsiti temcljito ispiranje tekucom VOdQffi.

248

6.10.22. Neuspje\o bojenje

rako smo priIikom bojenja uvazavali upute proizvodaea boje, a prije to­ga odredili taenu procjenu kose, sastavili pravu mjesavinu boja, moze se desiti da bojenje kose ne uspije. Ovaj neuspjeb se moze ocitovati u tome da sijeda ~osa ne primi boju, da se boja jako ispire ili da se kosa nejednakomjerno obo~ Jl.

Pored kvalitetnih boja i strucnog rada, treba uvazavati i druge moguce uzroke koji bi mogli imati uticaja na ishod bojenja. Tu u prvom redu spadaju:

- zdravstveno stanje musterije: (neuroticne smetnje, menstruacije, kli-makterij. upotreba lijckova itd.),

- nedovoljna koncentracija vodonik-peraksida i - pokvarena boja.

Znamo da je kosa bioloski vezana sa tijelom covjeka i da reagira na sve promjene koje nastaju u tijeIu, prilikom bolesti, upotrebe lijekova iii hormo­nalnih smetnji. Tako npr., arsen-preparali kao i nekc druge supstance kod li­jekova mogu da utieu na afinitet kose. TeskoCe frizera su, dakle, u tome da Sil

dijelovi tih supstanci presli il dijelove kose, koji sada, jace iIi slabije, primaju baju nego druga kosa.

Kvalitet, prirodne boje i afinitet kose od vremena do vremena se mogu­mijenjati, pa ako se to kod nekoga primijeti, potrebno je zapamtiti i upisati u knjigu Hi kartoteku musterije. Bojenje istim sastavom boje i pod istim uslovi­rna moze dati Isti rezultat.

Kozmeticki efekat bojenja kose nije sarno u tome da je kosa obojena. Mnogo vise je u lome da se zadovolji musterija. Bojenje kose je, dakle, postu­pak koji pomaze da se izbjegnu neprijatni vanjski utisci, kao npr. sijeda kosa. Zato bojenje kose zahtijeva strucnu sposobnost, znanje i iskustvo.

ZNATE LI ODGOVORE? 1. Opisi natin bojenja svijetle (ostecene) kose u tamniju nijansul 2. Koji rastvori vodonik-peroksida se upotrebljavaju prilikom svijetlog bojelJ.ja kose? 3. Dn Ii se bojom mogu svijetliti umjetni pigmenti i zasto'! 4. Sta se podrazumijeva pod viSestepenim bojenjem kose? 5. Na kt1ie nacine se vrSi skidanje, odnosno osvjetljavanje boje kose'! 6. Kako se vrsi bojenje kose sa kana-bojom'? 7. OpiSi nacin bojenja obrva i trepavica! 8. OpiSi nacin bojenja brade i brkova! 9. Koji sve uzroci mogu biti ZH neuspjelo bojenje kose'?

6.11. BIJELJENJE KOSE

Bijeljenje kose je postupak kojim jako tamnu boju kose mijenjamo u svijetlu boju. Nekad se nije moglo zamisliti bijeljenje kose, kao sto to radimo danas. PriJe s~ zene pokusavale bijeliti kosu krecom, sumporom i cajeyima od . kamilice, sto svtlkako nijc davalo zeIjene rezultate.

249

Pronalaskom vodonik-pcroksida otkriva se njcgova snaga u bijeljenju nebh materija, ali za mijenjanje bojc kose se nijc primjenjivao, Tek nakon nekoliko decenija, tacnije godine 1867, pariSki frizcr Lcon Ugo (Hugo) JC pokusao sa 3%-tnom otopinom vodonik-peroksida da bijeli kosu, sto je djeli­mieno, za tadasnje pojmove, dalo dobre rezultate, ad tada pa sve do pronala­ska savrcmenih sredstava za bijeljenje frizer je bijclio kosu smjesom kOJu Je obicno sam pravio, Kao osnova te smjese upotrebljavao se od 6 do 15%-tni vodonik-peroksid. kame se dodavalo nekoliko kapi salmijaka i nesto sampo­na. Sampan je donekle masu zapjenio, sto je onernogucavalo oticanje sa kose i racionalniju upotrebu te smjese.

, Kod sastava te smjese pasebna paznja morala se posvetiti dodavanju amoniJum-hlorida. Ncpravilno doziranjc i vcce kolicinc (we alkalnc teku6nc izazivale su na kosi ostecenja, Kosa je postajala suha, brzo se kidala i opada­la, Poslije ovakvog bijeljenja, kosa je bila svijetJa iii zlatnoiute, crvenkaste boje, N a njoj su se primjcCivale razlike izmedu si;cgi novog hijeljcnja kose, ,

Razvojem kozmetike za kosu sredstva za hlJe1JenJc postaJu bolJa I kvalt­tetnija. Savremena sredstva daju frizeru mogucnost da svijetli vcoma tamnu kasu, bez veCih ostecenja.

Iako gU ova sredstva neuporedivo bolja od prijasnjih sredstava za hijeJ­jenjc, smatraju se kaa najagresivnija za strukturu kase, sto posebno dolazi do izrazaja kod nepravilne i nestrucne upotrehe.

6,11,1, Hemijski pl'Oces bijeljenja kose

Hemijski proccs hijeljenja se razlikuje od hemijskog procesa hojcnja u lonie sto kod bojenja "ubacujemo" u kosu pigmente, dok ih kod hijeljenja faZ­

gradujemo (oksidiramo), Sredstva -za bijeljenje sadric u, sebi abieno arnonijumove solj i perokso­

sulfa!' Perokso-sulfati su oksidativna jedinjenja koja pod uticajem alkalija ta­kode hijele kasu, Taj proccs bijeljenja se odvija nesto sporije, a da hi se ubrzao, sredstvima se dodaje kao razvijac vodonik-peroksid. Alkalitet sred­stava za hijeljenje oLvara vanjski sloj kase, stD omogucava ulazak ostalih sup­stanci u kosu. Istovremeno, alkalitet ncutralizira kiselost vodonik-peroksida, te djeluje na kidanje veza izmedu vodonika i kiseonika. Pufer -supstance usporavaju proces asiobadanja kiseonika, kako se ne bi izvdio odjedanput, nego postepeno. Oslobodeni kiseonik iz perokso-sulfata i vodonik-perokslda jedini se sa pigmentom kose i oksidira gao Tamni pigment se razara I kosa po­staje svjetlija.

Vee ranije smo spomenuli da su perokso-sulfati jedinjenja koja pomi­jesana sa vDdonik-peroksidom predstavljaju najjace oksidativno srcdstvo za bijeljenje kose, Jacinu sredstava za hijeljenje mazemo jedino regulisatl, s ra­zliCitim koncentraeijama vodonik-peroksida koji se ohieno koristi u 1, 6 I 9%­tnom rastvoru.

Vodonik-peroksid je osjetljiv hemijski spoj. Zata ga treba euvati u do· bra zatvorenim boeama na hI ad nom i tamnom rnjestu.

. _- -Oksidacija pigmenta kod nekih kosa se r?-zvija veoma brza, sto s~. __ odrazava na stepen osvjetljenja boje. Na to svakako uti~e i vrsta pigmenta.

250

11 :'l

Aka se u kosi nalaze ljubicasti, zeleni iii plavi pigmenti, ani brzo reaguju i po­svijetle se, Tcskoce se javljaju aka kosa sadrii mnogo crvenih, iutih i na­randiastih pigmenata. Ovi pigment! su najotporniji i tesko se hijek.

.. Mnogi prihjegavaju upotrebi jaceg procenla vodonik-peroksida, kaleo bi OSVI]etllh I ave otporne crvene plgrnente. To nije pravo rjesenje. Crvenona­randzaste nijanse boje kose ce sc i poslije ovakvog hijcljenja isticati, a struk­tUfa kose ce hiti poipuno razgradena. Bolji rezultati se postizu aka se kosa dva puta bijeJi slabije procentnim vodonik-peroksidom nega jacim.

Pranjem kose, sredstvo za bijeljenje kao i vodonik-peroksid se u potpu­nosti ne atklanjaju iz kose. Ukoliko ostanu u kosi, vrse se naknadna oksidaci­ja pigrnenta i razgradivanje strukturc kose.

Koliko je to znacajno, mozerno uoeiti na slijedecern primjeru: jedan pramen hijeljcne kose stavimo u casu sa malo destilavane vade. Poslije ·izvje­snag vremcna voda ce postati sve mutnija, sio je dokaz da se iz kose luce raz­gradeni polipeptidi, Ako na hijeljenu kosu upotrijebimo odgovarajuCi regenerator, do te pojavc nece dati. .

6,11,2, Postupak bijeJjenja kose

~ijeljenje kosc na prvi pogled izglcda jednostavno. Zato se taj posao C~S10 lzvodi povrsno .. Sv~ko nepravilna hijeljcnje moze da steti kosi i ugledu [nzera. Kako kod bOJenp tako i kod bijeljenja kose potrebno je izvrsili sve predradnje i pripreme: ' _

~ Utvrdivanjc kvaliteta i slanja kose - Utvrdivanje hoje kase . - Utvrdivanje preosjetljivosti koie (alergija) - Kartateka musterije - Odjeljivanje kose - Priprema potrebnag alata, pomocnih srcdstava i matcrijala ~ Mijesanje sredstava za hijcljenjc sa vodonik-peroksidom - Nanosenje sredstava za bijeljenje - Vrijeme dje10vanja - Prekid djelovanja - Pranje bijeljenja - Bojenjc hijeljene kose

6,11,3, K valitet i stanje kose

Bijeljenje kase zahtijeva najvecu predostroinost u procjcni kvaliteta i stanja kose. Rascesljavanjem kose pregledavamo i stanje koze gIave da nema slucajno nekih ranica iIi izraslina. Duzina kose, h .. "Valitet i stanjc imaju znacaj­nu ulogu 1I bijcljenju kose,

Najmanja astecenja kDse, prouzrokovana nestrui'nim hijeljenjem iIi trajnom ondulacijom,-_mogu izazva~i nezcIjene posljedice - opadanje kose . Ovo posebno vail za nekvaliLetno napravljenu hladnu tr'ajnu kod Cije izrade su gumice od navijaca ostavilc trag na kosi. Na ovim mjcsiima kosa jc udu-

251

bljena i to se jasno primjecuje prilikom kontrale kvaliteta kose. Bijcljenje ovako ostecene kose treba izbjegavati.

Jako izbijeljena kosa obicno ima Iijepu, pastelno·svijetlu boju, ali jako razgradcnu strukturu. U vlaznom stanju ovakva kosa izgleda jadno. RazvlaCi se kao guma, cesalj taka ide kroz kosll i kosa puca. U suborn stanju kosa iz­gleda nesta "zdravija", sto moz.c dovesti u zabludu. Aka nismo sigurni u proc­jeni k-valiteta suhe kose, prcporucujemo da se nakvasi nekoliko pramenova koji ce u mokrom stanju pakazati pravi izgled i kvalitet. Ovo ispitivanje je vatno naroCito U onim slucajcvima kada kosll Ze!iffiO iz hila kojeg razloga u cijeJoj duzini bijeliti.

Kosa je pri kozi glave abieTIo boljeg k:valiteta, sto je i razumljivo. Vrhovi kose bili su vee nekoliko puta pod uticajem sredstava za bijeljenje i bojenje. dok je, dio kose pri koh bio manje izlozen.

Zene obieno :!.ele da boja kose bude cijelom duiinom potpuno jednaka. Bez Zrtvovanja kvaliteta kose) iz opravdanih razloga, to je teze izvodljivo. Stranku treba na razumljiv naCin upoznati sa posljedicama kojc moze ostaviti jai'e izbjeljivanje kose. Smatramo da je bolje imati zdravu kosu (pa makar i slabije obojcnu). nego lijepu boju kose, ali »u torbici«.

Za tanku, svilcnkastu kosu treba koristiti nizi procenat vodonik-perok­sida. Jace tvrda i zdrava kosa moze podnijcli ijace sredstvo za bijcljcnje.

6.11.4. Boja kose, testiranje osjet/jivosti i kartoteka musterije

U priradnoj boji kose postoje pigmenti koji indirektno utieu na isbod bijeljenja. To su dvije razlicite grupe rodo·i mclanokeratida. Rodokeratidi obuhvataju crvene pigmente koji se veoma tesko bijcle i koji uvijek ostavljaju narandiastocrvenc nijanse. Melanokeratidi su grupa tamnih pigrnenata sa kojima prilikom hijeljenja nemamo veCih problema.

Utvrdivanje prisustva crvenih pigmenata u kosi dosta je tesko. Proma· tranjem kose prema svjetlosti moguce je djelimieno primijetiti njihovo prisu· stvo koje se kazuje u obliku crvenkastosmedeg refleksa. Zavrsni rczultat bijeljenja kose je najbolji pokazatelj da Ii neka kosa ima crvene, otporne pig· mente.

Protiv crvcnih pigmenata i ncieljenih zutonarandzastih tonova cesto se koristi jako koncentrovan vodonik·peroksid. Teskom mukom je postizana zeljcna boja, ali jc za to bila placcna visoka cijena - kvalitct kosc, a u nckim slucajevima i opadanje. . Iste, a mozda i teie probleme predstavlja kosa obojena u tamne, crvene Iii kestenjaste nijanse, koju treba bijeliti u svjetloplavu boju. Sa takvom ko· ~oI? t~eba oprezno ~ostu1?iti) jer su sinteticki pigmenti veoma otporni na bi­Je\JenJe. Kosa slabo I neuJednaceno reagira, pa se dobije sarenilo baja, koje za fnzer.a prcdstavlJa tezak zadatak u postizanju svijetlopastelne boje.

Fnzcr treba da radi u granicama mogucnosti. U tome ne treba nikako pretjerivati, jer jc bolje bijeljenjc otkloniti nego prihvatiti se posla i izazvati neieljene posljedice, koje se tesko lijei'e i ispravljaju.

Ako stranka prvi put bijeli kdsu, potre~no je izvrsiti testiranje prcosje· . tljivosti, 0 cemu smo vee ramje pisali. -

252

-~

~va zapaz~nja u vezl s }cvalitetom, stanjem kose i procentom koristenog vodomk·perokslda treba up,sati u knjigu musterijc.

6.11.5. Odjeljivanje kose

Rek~~ sr:no ~a sc k?sa na glavi nalazi u razliCitim toplotnim zonama: to­pia· gornJI diO (tJeme) I hladna . zadnji dio (potiljak). PromatrajuCi boju ko· se, ut~rduJe!?o da Je kosa na zadnJem dijelu uvijck nesto tamnija oct kose nn prednJem diJelU. glave. Kako,zelimo svu kosu izbijeJiti. sredstvo za bijeljenje potrebno Je uVIJek prvo namJeti na zadnji dio glave. pa tek onda na prednji. Dakosa pnhk~m aJ.'hkacIJ~ ne bl smetala. potrebno je izvrsiti prethodno od· JelJlvanJe na Ist1 nacm kao I kod bojenja kose: od eela preko tjemena do potil· Jka, te od uha do uha, preko glave.

6.11.6. Sastavljanje sredstava za bijeljenje i upotreba

... Say p~treban alat i pribor treba pripremiti, a stranku dobra zastititi po· h::m~l-owtacc:~. U nemetalnu POSUdlCU stavi sc odredena koliCina sredstva za blJelJenJe, kOJoJ se dada odgovarajuca koliCina vodonik.peraksida. Kasasta masa ne smiJe da bude pre~ust~ niti prerijetka. Kako sva sredstva za bijeljen· JC msu sastavlJena lZ lstlh slrovma (neklma treba davati manji, a drugima veCi proccnat H2<?2), s::ogo ~c treba pridrZavati uputstva proizvodacal

-0-ko gdJe vazl pravllo da sc treba tacno ravnati po odredenoj recepturi, onda Je to kod upotrebe sr"dstva za bijeljenjc. Treba znati da je uspjeh sa ne· krm pr~paratom OVlsan, ,PflJC svega, 0 pravilnoj upotrebi. Ncpraviina upotre­b~ .t?0z:e prouzrokovatl mnoge teskoce i neprijatnosti. Neka sredstva za blJ~IJ~nJ~ do od~~dene koncentracije vodonik-peroksida nisu stetna za kosu. MIJesanJem say~sepraccntn~m vOdonik-peroksidom stvara se tako jaka snaga da pod odred~mm okolnostrma ko.su cijepa i od nje stvara bezlienu gumena· stu masu. Maze se desl~l da u .ta~lm slucajevima kosa potpuno iii djelimicno otpadne sa glave. Da bl se to IzbJe~lo sredstvo za bijeljenje, treba dobro paz· navatr, razurnJeti nJegovo dJelovanJe, te ga pravilno upotrijebiti.

j)ok se pranJe kosep:ije bojenja tolerise, dotle se prije bijeljenja ova mogllcnost apsolutno.IsklJucuJe. Sredstva za bijeljenje su po svojoj koncen· tracI), I pH vflJednostImn?,g.o pca od sredstava za bojenje kose. Usljed toga, blJclJ~nJe Je potrebno IzvrSliI na neopranoj kosi. Masnoca koja se eventualno nalazl na kosi u tom slucaju djeluje u ulozi zastitnika kosc.

.. . Pripremljeno sredstvo nanosimo prvo na potiljak. Tamo je kosa najtam· lllJ3 1 J?aJotporlllJ.a. ~oshJe p,re!az.lI1~o na prednji dio glave. Kosa na tom dijelu ~;l~vc)e nesto sVJet~IJa, a ve~a J.e 1 tJelesna temperatura. To ubrzava proces bi­JelJenp kose. Kao I kod bOJenJa tako i kod bije1jenja moramo uzimati u obzir d~ sc ~lasl u ?eposrednoj blizini vlasista mnogo bde bijele nego u srednjcrn dlJc1u 1 vrhoVlma.

Ako ~ratku kosu I:rvi put bijclimo, prvo treba namazati vrhove. Kosa d() dva centlmetra od koze se ne maze nego ostaje slobodna. Prilikom aplika. c~Je~ tr~b~a s.tro.~o ,raZltl da sredstvo ne dospije na vlasiste~·u protivnoffi, dobil.i._ b,smo pce IzblJelJenu kosu u odnosu na vrhove. Kada su vrhovi postali dovol·

253

jno svijetli, pripremi .'Ie ponovo svjeze sredstvo i njime namaze kosa u prcdje­Iu vlasista. Proces oksidacije pigmenata pri kozi glavc odvija se mnogo bdc nego na srednjem i krajnjem dijelu kase. Ovakvim naCinom postizemo rav­nomjcrno izbjeljivanje cijelom duzinom kase.

Ako se prvi put bijeli jako duga kosa, postupak bijeljenja se vrSi u tri fa­ze: prvo se maze srednji dio kase, vrhovi, pa tek onda k083 pri kozi glave. Razmak nanosenja boje na kosu vrsi .'Ie u vremen:;kim intervalima koji zavise od prijcmljivosti kose.

Kod b~jeljenja izrastka vee bijeljenc kose, srcdstvo nanasimo prvo ns zadnji dio, pa tek onda na prednji dio glave.

l\;od nanosenja sredstva, kosu treba dijeliti u umjereno debele prame­nove. Cetkicom masu nanosimo na ohje strane pramena, koji polozimo na 1i­jevu iii desnu stranu glave. Mass se nanosi u debljim slojevima, pri cemu treba paziti da se ne nanese na vee ranije izbijeljenu kosu.

Prilikom kontrole stanja leose, u nekim slucajevima mogu se prim~ietiti u sirini pramenova svijetle i tamne pruge. Ove razlike u nijansama su ociti znale da musterija kod svakog bijeljenja mijenja f'rizera iIi kod bijeljenja kose frizer ne upotrcbljava isto sredstvo, kolicinu i procenat vodonik-pcroksida. Ovakva kosa do neke granice moze podnijeti bijeljenje, ali nije rijedak slucaj d'~sc takve vlasi kidaju i otpadaju. To su neugodni slucajevi koji se daj,:spri­Jecitl Jedmo pravllmm sastavom srcdstva za bl.lclJcnJe 1 slstematsklm nnCInom aplikacije.

6.11.7. Vrijeme djeiovanja

Kod sredstava za bijeljenje kosc vrijcme djelovanja nije odredeno. Vri­jeme se odreduje individualno i zavisi od duzine, kvaliteta i stanja kase te od sredstva za bijeljcnje.

Kosu premazanu sredstvom za bijeljenje nikada ne sm~jemo prekrivat i polivinil-kapom ili grijati pod e1. kapom za susenje kase! Visaka temperatura pospjesuje oslobactanje kiseonika iz vodonik-peroksida i drugih oksidativmh supstanci, s10 na kosi prouzrokuje jacu hemijsku reakciju. Aka je glava pre­krivena kapom, temperatura djeluje ubitacno na kasu. sto moze prouzroko­vati kidanje i opadanje kose.

Za ubrzanje procesa bijeljenja, kao i za oksidaciju otpornih crvenih pig­menata, moguce je koristiti sauna iIi solar -aparate, koji skracuju vrjjeme dje­lovanja. Prj upotrebi ovih aparata, moguce je koristiti i niz} procenat vodonik-peroksida ne~o abieno, Ako se ovi aparati ne koriste, potrebno je vrhom ceSlja uzdignutl priljubljenu kosu od glave, kako bi oslobactanje kiseo­nib i temperature hila podjednako na cijeloj glavi.

Kod svih operacija kad kojih se vrse hcmijski procesi, dakIe, i kod bijel­jenja kose, moramo paziti da osoba sjedi na takvom mjestu gdje ee biti izlozena jednakaj temperaturi zraka. U svakam slucaju, potrebni su stalna nadgledavanje i kontrola procesa bijeljenja. . .

Ako se primijeti da na pojedinim dijelovima glave kosa brie svijeth, a na drugim sporije, tamo gdje se vrsi brii proces oksidacije potrebno je prckinuti premazivanjc leose rastyarom sircetne, vi~ske.i1ijimunslee leiseline u vodi. kaa i direktnim nanosenjem rcgenerativnog srcdstva; N a taj naCin izbjegavamo eventualne razlike u boji.

254

6.11.8. Pranje bijeljenja

I~ada j~ rostign~to zelj~no. osvje.t,ljenjc kase, masu za bijcljenje treba d??fO Ispratl, a kosu. sampomratl. P?shJe temeljitog ispiranja treba upotrije­blt~ regenerator za ~le¥:u ,kase. OVt~ Jc.po~cbno ~~lino da hemijske supsiance k?Je su ost~le u kOSI ~Clm~o n~ak~lVnIm I cla spflJeCimo naknadnu oksidaciju plgmenata 1 rastvaranJe ammokIsclma u kosi.

J~iseline k?)~ se I!a]az~ ~ sre?stvu za regeneraciju kose ncutralisu ostat­ke ~uzma, !:: ~~Zll kos1 vracaJu pnrodnu kiselost. Kosa postaje gipka. sjajna i lakse se rasceslJava.

j(od dobro i pn~vilno, izbijeljene kose, za. korekturu hoje doyoljno je UP01fIJc:bl,tI k~.lC?r-ucvrsclvac Z? v?dcnu ondulaclJu. U ostalim slucajevima po­trebno .Ie IzvrSIlI naknadno bOJenJe kose, 0 cemu smo vee ranije pis ali.

ZNATE LI ODGOVORE? 1. Knko se kosa nekada hijelila? 2. Opis! hemijski proces hijeljenja kose!

3, Koje sve predrudnje j pripreme treba izvrsiti prije hijeljenja kose? 4, Na sta se treba ohratiti posebnn paznja kod procjene kVllliteta kose? 5. Kakay je tlticnj crvenih pigmenata na kon<"lcan ishod bijeljenja? 6. Kakva.ie swIm odjeljivanja kose prije hijcljenja't 7, Da lije kosu prije bijeljenja potrebno prati? 8. Koji rastvori vodonik-perok.,>idll se npotrebljm·aju zn bijeljenje knse'? 9. ?pisi naCin nflnoseuja sreclstava za hijeljenje nn kOSll!

10. Stn sve ntlee un odredivanje vremenn djelovanja sredsh·a za hijeJjenje?

11. On Ii jt?' za vrijeme bUeljenja kose prepofllcljivf) pokri"vanje glave plasticnom krlllOm?

12, Cime se moie uhrzati proce...<; hijeljenja kose'! 13. Kako se vrsi prekid djelovanja sredstva ZH hijcljenjc? 14. Kllko se vrSi l)ranje hijeljenj::l kose'!

6.11.9. Svijetljenje pramenova

, §vij~tl~ pramenovi na tamnoj kosi djeluju veoma dekorativno i osvJ~zavaJ~ce, posebno ako su pravilno rasporcdeni i izbijeljeni. Ovi prame­~OVI ne daJu sarno modne efek1e nes:o po~azu mnogim zenama da sakriju si­J,e~u ~os~, bez obaveze na s~alno 1 vredovlto bojenje kose, jer se postupak sVIJetlJenJa yr~menova pon~lVlJa u d~zem vrcmenskorn pcriodu.

Kod z~l.le za postlzanJc.l!l ~la~lJeg kontrasta izmedu priradne hoje i pra­!lle~ova, OSlm sredstava za b~JelJen.Je, moguce je koristiti i boje za svijetlo ho-JcnJc kosc. '

Svijetle pramenove u kosi mozemo postiCi sa nekoliko razlicitih metoda: - upotrebom specijalne gumene kapc, - upotrehom najlonskc kesice, - upotrebom aluminijum - folije,

upotrebom debelih navijaca, . direktnim nanoscnjem sredstava zn bijeljenje pomocu ceslja na kosu.

255

Posljednje lri metode se primjenjuju kod jako duge kase, a prve dvije za kratku kasu,

6,11.10.Svijetljenje pramenova na kratkoj kosi

Kod svijetljenja pramenava kralke kase, potrebno je prije slavljanja k~­pe kosu rascesljati sa odgovarajutim razdjeljkom (ako ga slranka nasI): Na rascesljanu kosu postavlja se speclj(llna gumena kapa, a u.ll1Jcsto ilJ? mo~e se koristiti i plasticna vreCica. Kukicastom iglom kroz ruplce kape lzvlace se primjereno debeli pramenovi. koji moraju po cijeloj glavi bi~i pravilno raspo­redeni. Plasticna iii gumena kapa zastlcuJC koz,u glave 1 vlaslste.kose od utIca-

._ ja srcdstava za bijeljenje, pa zato TIC smije na sebi imati suvise stroke otvorc.

81. 99. Iz\'lacenje pramenova pomoclI knkicaste iglc

Na ovako pripremljene pramenove stavlja se src,clSlvo za bijeljenjc kDje je pomijesano sa nesta jaCim vodonik-p~roksidOl~. ~~cm~ vodomk-p~~o~sl~a treba prilagodili slanju, kvaliletu kose I zeljenoJ mj3nsl. Masa}a bIJeJJenJe nanosi se odjedanput na cijelu duzinu pramenova. Kako u .~ecml sl,uca}eva stranke icle da im se pramenovi izbijele u svijetlu, gotovo sIJedu bOJu kose, proces oksidacije ubrzavarno i ojacavamo pokrivanjem p~amenova na glavi sa jos jednom poJivinil-kapom. Ovu drugu kapu treba stavIl! na gJavu,takoda ne propusta zrak. Zato se sa strana, iznad eela i na POIIlJku utvrdl slIpalJkama eiji konlakt sa sredstvom za bijeljenje mora biti izhjegnut. StIpalJke se posta­vljaju jednim dijelorn ispod prve, a drugim iznad druge kape. ,Ubrzo poshJ~ stavljanja druge kape primijctice se brza oksidacija lamne bOJe kose, kao I stvaranje jaee lemperature koje osjetimo pod prstima. To nam kazuJe da Je praces oksidacije izuzetno jak i da treba stalna Vrihtl kontrolu, k~ko blS~O kosu sacuvali od jacih ostecenja, Kada srno utvrdili da su pramenovi dovolJDo osvijetljeni, proces oksidacije prekidamo ispiranjem i samponiranjem prame­nova. Kapu sa glave jos uvijek ne skidamo niti kod l?rame~ova k~~ist~m~ sredstvo za regeneraciju. Aka se smatra da su pramenovl dovolJno osvlJetlJem ida se mogu ohojiti sarno upotrehorn kolor-ucvrsCivaca, prva, kapa se skidCl a kosa sarnponira i dobro isperc vodorn uz koristenje regenera~lV~og sredstva.

U veCini slucajeva pramenovi_ostaju iuckasti, a ponegdJe 1 narandzasto"' crveni, sto zahtijeva obavczno matiranje-odgovarajuCim bojama. Praksa je

256

" e

i: :!~ 'fA ~1 -z

!~ ,. 1';

ill ,1) ~j'l

~-:11

n !I 1 ;1 I

j

ii 11 ;1 i\ , )

/1 21 ,~ (

~1i 'I ;! )~~;

i;\

~J

I ~ ~ j -;)

! I I

~ 1

\ I ( q

~~~- f "I , i)

~i , "-1

-:--) I

pokazala da je u takvim slucajevima najbolje koristiti boje miks-ionova: cen­dre i ekstra mat. Boju eendre koristimo oko 4 do 6 em (mjerena masa istisnu­ta iz lube) i 1 do 2 em ekstra mat-boje. Boje prethodno treba izmijeSati cetkicom, uz dodavanje u malim kolicinama obicne, ciste vade (bez H202).

N a opranc, isprane i dobro izbrisane pramenovc cetkicom nanesemo yeti dio baje, dok jedan manji dio ostavima za slueaj ako je sredstvo za bijel, jenje proslo kroz otvore kape i osvijetlilo kosu na vlasiStu. Ovaj ostatak boje nanosi se lek poslije skidanja prve kape sa glave.

Prilikom nanosenja boje na kosu, primijcticemo nagli matirajuCi efekaL U momentu boja dobija cendre-Ijubicastu, mat-boju. Na ovako brza razvijan­je boje uticali su ostaci vodonik-peroksida koji se, i poslije pranja i ispiranja, nisu isprali sa kase. (Zato poslije pranja pramenova i nismo upotrebljavali sredstva za regeneraeiju, a boju sma mijesali sarno sa vodom). Bez ikakvog straha da bi kosa potamnila, treba pustili da pramenovi duze stoje pod utiea­jem hoje. Poslije bojenja pramenova, kapu treba skin uti, a kosu samponirali i poslije ispiranja upotrijebiti sredstvo za regeneraciju. Kosa u mokrom stanju neee odmah pokazali svijetlo i izbijeljene i bojene pramenove. Pravi efekal boje pramenova primjecujc se tek poslije susenja, odnosno poceSljane frizu­reo

6.11.11.Svijetijenje pramenova na dugoj kosi

Svijelljenje pramenova na dugoj -kosi je mal~ komplikovaniji posao, jer zahtijeva odredenc predpripreme. Kod duge kose je neprakticno kOTiStenje kape,jer bi se pramenovi tesko izvlaCili ispod kape. Upotrebom aluminijum­folije rnoguce je dijeliti nesto deblje pramenove nego kod metode koristcnja kape ill navijaca. Aluminij foliju kori§tirrio najceSce u slucajevima kada zeli­mo osvijetlitimanji broj pramenova. Zeljenu debljinu pramena odijelimo, na­mazerna sredstvom za bijeljenje, pazeCi pri tome da se-ne namaze i vlasisle. Namazane prarnenave urnotavamo u siroku aluminijumovu foliju koja u ovom slucaju ubrzava proces oksidacije pigmenata i vrsi zastitu ostale kose od sredstava za bijeljenje.

SI. 100. Aluminjumova folija omogncavll brii proces bijeljenja pramenova

257

Aluminijum folije motema koristiti i za hijeljenje veeeg brojn tanjib pramenova. Vrbom ccilja (stilkam) na potiljku kosu dijelimo u pramenove, ali ne u ravnoj,nego u cik-cak horizontalnoj liniji. I.')pod ovako odijeljenih pram en ova pastavljama aluminijumovu foliju. Kosu premazerno sredstvom za bijeljcnje i opet prekrivamo folijom. Tako radimo naizmjenii'no, dok zelje­ne pramenove kose ne odijelimo. Ovakav nacin fada zahtijcva utrosak vise vremena i materijala, sto svakako poskupljuje i uslugu frizera.

Drugi naCin je jednostavniji, brzi i lak~i. Izmcdu odredenih cik-cak pra­menOV3 kosu uvijamo na najdeblje navijace, tako da dobijemo jedan red pra­men ova i jedna red uvijene kose. N avijenu kosu zastitimo opet aluminijum-folijama, a odijcljene tanke pramenovc premazemo sredstvorn za bijeljenje. Nakon odredenog vremena djclovanja, kada sma postigli dovoljno osvijetljene pramenove, kosu isperemo, samponiramo, upotrijebimo regcne­rator-sredstvo, a po potrehi i kolor-ucvrsCivac.

SI. 101. Raziiciti nadni izvlaceoja pramenova

TreCi nacin podrazumijeva diskretno osvjetljavanje tarnne boje kose. Pripremljeno sredstvo za bijeljenje nanesemo na zupce sirokog, velikog ceslja, kojim pazljivo r:ascesljavamo suhu kosu. Rascesljavanjem na pojedinim vlasima ostaje sredstvo za bijeljcnje, koje hlago oksidira kosu u nesto svjetliju nijansu.

Izbijeljeni pramenovi mogu se kolorisati, bojiti iIi preliti kolor­ucvrsCivacem.

Osim razlike u boji, svijetljenjem pramenova dobivamo i dvijc razliCite strukture kose, na koje moramo obratiti osobitu paznju prilikom izrade hlad­ne trajne. Aka stranka zeli da istovremeno radi svijetle pramenove i hladnu (rajnu, onda je potrebno prvo izraditi hladnu trajnu, pa tek anda pramenove.

6.11.12.Sredstvo za hijeljenje kao osvjetljivac boje

.. Ako "elimo tamno· obojenu kosu osvijetliilu blazu nrpnsu, ,upotrije­bioemo sredstvo za bijeljenjc sa sljecteCim sastavom:

258

I

\ ;!

109 sredstva za bijeljenje, 109 tekuceg sampona, 30 g 6%-tnog vodonik-peroksida i 60 g vruce vade.

Mijesanje vrsimo ovim redam: sredstvo za bijcljcnje, sampon, vodonik­peroksicl i tek na kraju dodajemo taplu vadu. Ovako pripremljcnu smjesu na­nosimo ua tamno ohojcnu kosu brza, uz stalno masiranje kose prstima.

Moguca jc upotreba solar i sauna-aparata. Staru i suvise tamnu boju kose osvjetljavamo pripremljenom oesto

jacom smjcsam. Poslije pranja, ohavezno je upotrijcbiti jedno od zastitnih sredstava, pa tek onda preCi na bojenje, odnosno kolorisanje kose.

Iz svega sto sma dosada pisali u vezi s bijcljenjcm, mazemo zakljuciti da kosu ne smijemo pretjerano izbjeljivati. Kosu treba bijeliti sarno toliko koliko mote podnijeti njen kvalitct. Pretjerivanje i precjenjivanje izdrZljivosti kose stetno je za stranku i za frizera.

Hladna trajna, bojenje i bijeljenje kosu mijenjaju hemijski i fizii'ki. I po­red toga, opravdano govorimo 0 njezi, jer ova sredstva su toliko kozmeticka koliko pruzaju covjeku da se u pogledu urcdnosti kose osjcca siguIno u drustvu i okolini.

Zivi materijal koji obradujemo, kosa veoma je razliCit. Bas zhog toga bi-10 bi opasno postavljati neke i'vrste norme, bila u_pogledu traine ondulacije, bojenja iIi hijeljenja kose.

Prilagodavanjem i promatranjem, te individualnim radom sticcmo boga­ta iskustva. To je u zanimanju najbolja i najpouzdanija metoda koja vodi do uspjeha, do lijepc, njegovane i uredne kose.

ZNATE Lt ODGOVORE? 1. Nabroj razlicite metode postizanja svijetlih pramenovn nn kosi! 2. Opisi upotrebu specijalne gllmene kape! 3. Opisi upotrebu najlonske keske! 4. Opisi upotrebu aluminijske folije i navijaeal 5. Opisi onein nanosenja sredstva :ta bijeljenje zn svijetle prllmenove pomocll ceSJja! 6. Kako se izvodi svijetljenje pramenova na krntkoj kosi? 7. time prilagociavamo upotrebll jaceg rastvora vodonik-peroksidn? 8. Kada koristimo llpotrebu dvostruke kape? 9. Kllko se peru bijeljeni pramenovi'!

10. Kako vrsimo matiranje, odnosno bojeoje prameoova u sivl1 i1i neku drugll nijansu?

11. Kako se vrSi svijetljenje pramenovn nn dugoj kosi? 12. Ako zelimo izraditl pramenove i bladou trajnu sto cerno prije uCiniti? 13. Kako se pripremn sredstvo za bijelje_nje kao osvjetljivac hoje?

6.12. VLASULJARSTVO

Nekada vee zaboravIiena djelatno't ponovo jc postala aktuclna. Vlasul­jarski proizvodi osvojili su siroke krtigoveJjudi i tako se sa ovim proizvodinia svakodnevno susrecerno u nasem poslu. Razni dodaci i perike izradeni ad

259

prirodnih i vjditackih vlakana nasH Slt put do potrosaca: Ovi proizvodi, go"to­va preko noei postaju znacajni i cijenjeni, ne sarno kao rnodni navitet nego kao patreba savremcne radne zene, kao i onih koji su nesretnim slucajem ostali bez kose.

Nabavkom vlasuljarskih proizvoda, problemi frizure se ne rjeSavaju. In­dustrijski proizvodi zahtijevaju jos i finalnu obradu, sto znaci da se moraju strucno obraditi i prilagaditi potrosacu. Obradeni i upotrebljavani proizvodi se moraju njegovati, prati i frizirati. Te radnje ne moze da izvrsi laik, nego sa­rno strucnjak vlasuljar iIi frizer.

Ovaj znacajan preobrazaj primjene vlasuljarskih proizvoda ne treba mirno posmatrati. U njega se treba uklopiti. Svaka navina pruza sirake ko­mercijalne mogucnosti zarade. To obavezna treba iskoristiti.

Na osnovu svega ovoga napisan je ovaj dio u vlasuljarstvu. Nije nam cilj da ulazimo u sve finese i probleme vlasuljarstva. Ono zahtijeva strucno znan­je i praksu. Ove zahtjeve ne moze ispuniti veCina frizera zato sto je ta djelat­nosl jedno vrijeme bila zaboravjjena i nije se ucila, a drugo, djelokrug rada frizera odnosio se na njegovanje zive kose. Bez obzira na uzroke, u vlasuljar­slvu posloje pojedine grane, kao npr. vlasni dodaci, koji frizeru daju mo­gucnosl da uz poznavanje teorije I malo prakse savlada vjestinu njihove izrade. Ne sarno to. Obradu, pranje i njegu svih vlasuljarskih proizvoda treba da vrSi svaki frizer. Teze discipline vlasuljarskog poziva, kao izradu tupea, transformacija i perika, u ovom poglavlju sarno cemo djelimiCno opisati. Nji­hovu izradu i dalje prepustamo vlasuljarima.

6.12,1, Potreba nosenja vlasnih dodataka i perika

Savremeni iivot danas ad iene zahtijeva mnogo vise nego prije: rad u kuCi, brigu oko porodice, rad u sluibi, a pored svega i lijepo uredenu spol­j~~nost. Jvfnoge ~~ne, pored ob~veza ,u porodi.ci,,,~cestvuju u drustveno-poli­trckom ZIVotU. NJlhovg krug aktlvnostr postao Je Sirok, a uloga u savremenom drustvu veca i znacajnija. U takvim prilikarna ostaje joj veoma malo vremena za uredenje vIas lite spoljasnosti.

Poznato je da dabro njegovana i lijepa zena im3 mnago vise uspjeha u zivotu i radu od neuredne i zapustene. Takva zena ima povjerenja u samu se­be i stice sigurnost. Jo su psiholoski momenti koji ne vaze sarno za zenu nego i za svakog od nas. Zelja svake zene jc da ima lijcpu kosu koja jc uvijek ured­na, kako na paslu tako i uvece kada se odlazi na neku svecanu zabavu. Zene se ne zadovoljavaju uvijek istom frizuram, sto je potpuno razumljivo. Zasto bi 1Z dana u dan nosila istu frizuru? U ovirn momentima dolaze do izraz,aja razni vlasni dodaci i perike. Oni daju mogucnast da se stara frizura obogati iIi zamijeni po baji i izgledu.

Kako se asjecaju oni kojima su priroda iIi nesretni slucaj uskratili da imaju gustu, lijepu kosu i frizuru? Neprijalno! Kosa je najljepsi prirodni ukras covjeka na koji smo svi osjetljivi, Ljudima bez kose se maze i trcba po­moei. Razni dodaci i perike u ovim slucajevima dobijaju svoj pravi znacaj i smisao. ZahvaljujuCi lijepom izgledu tih pomagala, ovim ljudima se ulivaju povjerenje i sigurnost. Da Ii se_orida moie govoriti 0 vlasnim dodacima i peri-

260

" , kama kao nekom modnam kapricu? Svakako da ne! Oni su postali potreba svake savremene radne zene, pomocnik u urednijem i ljepsem izgledu svakog i'ovjeka.

6,12.2. Znacaj za frizera

Sto u svijetu vlasuljarski proizvodi predstavljaju svakidasnjieu, to je za mnoge novina. Razumljivo je, Cim se covjek nade pred nekom novinorn, usljed nepoznavanja naslaju poteskoce. U pogledu dodataka i perika, islo je i sa frizerima. Mnogi su bili skeptici, a oni napredniji frizeri vee odavno su uvidjeli komercijalne prednosli vlasnih dodalaka, oslvarujuci tako lijep doho­dak.

Uvodenjem vlasuijarskih proizvoda ne ostaje nam sarno staranje 0 njezi kose musterije nego i njega liIi arlikala. Dodatke i perike isto lako treba nje­govati kao i prirodnu kosu, istina ne taka cesto kao norm aInu kosu. Into se vlasuljarski proizvodi izraduju industrijski, zahljevi i potrainja za njima su jos uvijek veliki. Osnovni materijal za njihovu izradu - kosa, pri ruei je svakom frizeru. Uz malo znanja i strpljenja, ovaj materijal se maze pretvarati u jedan od vlasnih dodataka. Tu je prilicno dobar izvor zaradc, u sta se ulazu veoma mala sredstva, a dobit je velika.

6.12.3. Opis vlasuljarskiIi proizvoda

Asortiman vlasuljarskih proizvoda jc dosta sirok, pacey ad obicnih ma­lih pramenova, pa do pcrika, brada, brkova i trepavica. Ovdje cemo ukratko opisati sarno one proizvode koji su povezani sa izgledom frizure:

Pramenovi su mali dodaci izradeni od kose duzine 10-15 em, razlicite boje. N ajvise se proizvode i lraze u bijeloj baji. Izradeni su iz upletenog dijeIa kose zasivenog u vrhovima. U kosu se pricvrste ukosniearna. Sluze kao doda­tak tamnijim bojama kose, koju boju osvjeze i cine interesantnom. Mogu se postaviti na svako mjesto u kosi. Djeluju veoma dekorativno. Izrada je laka i jednostavna.

Pletenice se abieno izraduju iz sintetickih vlakana. Tvornicki se proiz­vode i razliCitih Sil duzina. Suze kao ukras kod dugih kosa.

Lokne se izraduju od uplcta koji je dva do tri puta savijen i prisiven u jed an dio duzine 2 - 3 em. Lokne su u kovrdzastoj formi. Stavljaju se sa strana iIi pozadi frizure.

Cop iii rep je duiine so do 60 em. U gornjem dijelu sirine oko 8 em je cvrsta zasiven. Zbog svoje duzine i gustoee, proizvodi se od sintetickih vlaka­na. Upolrebljava se kod izrade puncti, vecernjih i istorijskih frizura.

Dodaci (viasni umeci) transformacije, tupei, izraduju se u razlicitim ablieima i velicinama. Proizvode se industrijski i rucno iz upletenc i uvezane kose. Transformacije i,tupei se rade na specijalno napravljenojmontuti od mrezaStog tila, najceSce od priradne kose. -

261

Perike se izraduju od upletenc iIi uvezane umjetne iIi prirodne kosc. Uvczene perike su nesto skuplje, zato sto se taj pasao radi rueno. Upletene perike su jeftinije. Proizvode se rDena i industrijski. Oba Lip a perika imaju mrezastu monturu iz elasticnag iIi tvrdog tijela. Elasticni til se prilagodava svakoj glavi, dok je kod tvrdog tila vcliCina perike taeno odredena. Pojedini tipm-ri perika u svom zadnjem dijelu imaju regulator - gumu~ kojom se sman­juje iii povecava vcliCina perike. Neke vrste perika za monturu nemaju mrezasti til, nego trake za Ciju je povrsinu prisivcn upIct kose. Takve perike se preporucuju za tople ljetne dane. Proizvode se perike razliCitih duzina j ra­zlieitih preparaeija kose.

6.12.4. Opis vlasuljarskog pribora

Za izradu vlasuljarskih proizvoda potreban je sljedcCi pribor:

Greben sa l.ltvrdivacima. Greben se sas10ji iz cetvrtaste mctalne podlo­ge veliCine 4 x 10 em, iz koje strse 4 do 6 em duge, ostre celiene igle. 19le su rasporedene u nekoliko redova. Greben je pricvrscen za povrsinu stoIa sa dva utvrdivaca. Sluzi za rasceSljavanje kosc.

Kardesa se sastoji iz dva kvadrata koZe ili jace plastike vellCine 20 x 20 em_ Oba kvadrata su probodena ucvrscenim, u vrhovima zavrnutim iglama. Kardesa sluzi za izvlacenje i sortiranje razlicitih duzina kose-;

Okvir iii palice za uplitanje kose imaju dva, po 30 em duga drvena sLa* pa. Jedan stap ima 4 do 5 otvora u koje se stavbaju namotaji konea iii zice. Konei se nateZu do drugog stapa u jednu tacku. Stapovi se postavljaju na raz­daljini jedan od drugog ad 60 do 80 cm. Oni su odvojeno fiksirani u driace iIi postolje okvira.

Model glave je izradcn od drveta iIi stiropor-mase koja ne upija vodu. Model glave se nalazi u razliCitim velicinama kao npr. 55, 58, 62. Sluzi za izra­du, friziranje, pranje i susenje vlasnih dodataka i perika.

IgJa za llvezivanje (knipfanje) kose je izradena oct celika sa drvenom iIi plasticnom ruckom. U vrhu je nazubljena i sa njome se uvezuju vIasi za mrezieu monture. Igla se dobija u razlicitim veliCinama.

Cetka sa metalnim iglicama. Ove igliee u vod] ne oksidiraju. One su usadene na gumcnom jastuCicu i veoma su elasticne. Zbog elasticnosti iglica, cetka je veoma njeina i prilagodena za rascesljavanje sintetickih i prirodnih vlakana.

Metalni cesalj je izraden iz neoksidirajuceg mctala. Upotrebljava sc kod navijanja i finalnog cesljanja sintetickih vlakana.

Postoljeza glave sastoji se iz dva dijeia: drvene palice i .metalnog driaca. Utvrduje se za ivieu stoIa.

262

(f

e

G

E

S[ 102. 'V1asuljarski proizvodi

c

F

263

o

SClti3~ Vlasuljarski pribor- -.

264

Ostali pribor: kordel-stroj za uvijanje pletenica, klijesta za postavljanje montaze, cekic, ekseri i iglice za utvrdivanje rnonture, igla za sivenjc, na­prstak, mrezica za montuIu, trake itd.

6,12.5. Sirovine za izradu vlasuljarskih proizvoda

Za izradu vlasuljarskih proizvoda kao sirovina upotrebljavaju se vlakna prirodnog i vjestackog porijekla.

Prirodna vlakna se dijele u tri grupe:

- ljudskog, - zivotinjskog i - biljnog porijekla.

6.12.6. Biljna vlakna

Kada se osuse lan, konoplja i morska trava, daju vlakna grubog izgleda. Ova vlakna nisu pogodna za izradu vlasuljarskih proizvoda za ljudsku upotre­bu.

lz biljnih vIa kana izra(1uju se perike za pozorista i izlozbene lutke.

6.12.7. Zivotinjska vlakna

U nesto vecoj mjeri U odnosu na biljna vlakna, u vlasuljarstvu se upotre­bljavaju zivotinjske dlake: bivola, jaka i bufala, tibetanske i angorske koze, damace avee i konja.

Zivotinjska vlakna sluie za izradu maskerskih proizvoda, perike i isto­rijskih frizura, dakle, onih artikala koji nalaze svoju prakticnu primjenu uglavnom u pozoristima. To su: bra de, brkovi, zalisci i perike.

6.12.8. Ljudska kosa

Kao sirovina za izradu vlasuljarskih proizvoda Mroke potrosnje, najpri­stupacnije vlakno je ljudska kosa. Preradena kosa daje pravu sliku, pa je veo­rna tesko uoCiti razliku mrtvc odrczane (npr. dodatak) i normalne kosc. Prirodna odrezana kosn i dalje zaddava svoje kvalitele. Iaka nema prirodnu osobinu regeneracije, tj. rasta, maze se i dalje bojiti i trajno ondulirati. Sva ljudska kosa nije dobra za izradu vlasuljarskih proizvoda (npr. kosa africkih crnaea). Posta rasa pojedinih narada utice na kvalitet i osobinu kosc, to sma i Ijudsku kosu svrstali u grupe.

Azijska kosa. Ako uporedimo ovu kosu sa evropskom, dolazimo do sljedecih podataka:

- vias azijske kose je mnogo deblja, - kutikula je jaca i izrazenija, -boja kose je tamnija.

265

Usljed nabrojanih osobina, ,azijska kosa je jeftinija ad evropske, Zbog niske cijene, mnoge vlasulJ3rske brme Je konste, all Je odmah ne upotrel1lJa­vaju za izradu proizvoda, Kosa mora prvo da prode kroz J;0sebnu hemlJsku ohradu kako bi se stanjila, obojila i po svom lzgledu pnbhzlla evropskoJ de-hljini kase, '" ' , ,

Normalno je da ova ohrada ut!ce na kv~htet kose. Tc: se llaJbolJc pnm­jecuje prilikom bojenja i izrade traJne, kao I o~da, kada Je ~asa u mokrom stanju. Posto je kosa pomijeS"ana sa k?som raZI!Clhh IJudt, znaCI mellr~?a,.to 1 ovaj faktor bitno utice na njen kvahtet. Ukol1k~ se prethodn? heml]skJ n~ obradi, izradeni proizvodi od takve kose stva~aJu prohl~me : nCl1:godnostl (mrsenje kose), Zamrsena kosa se tesko rasceslJava 1 t~kvl prOlzvodl su krat­kog vijeka, Ovu negatrvnu osobmu uslovlJavaJako mazena kutlkula I nepra­vilno postavljanje viasl kod mehranJ3 (kutrkula vlasl okrenuta suprotno drugoj),

Evropska kosa je tanja i ima manje izraienu ~utikuhL Osobir:e i kvali­tet cvropske kose su nam dobro ,P0znatL PoslJ,ednJlh godl,:a potraznJa kose hila je velika. To je uticalo na, DJCI?U vI~oku .cIJ~nu I, !1a cIJcnu, ::~asul.larsl(lh proizvoda, Iz tih razloga vlasulJarskr prol?,05li msu blh do~tupm SlTem krugu Ijudi. To je dalo povoda da sc lzrade v]cstacka vlakna, shena kosl, sa ncklID prednostima koje nije imala prirodna kosa.

6,12,<). Vjdtacka vlakna

U posljcdnjc vrijcme u svakid.asnjcm zi.v0tu. nailaz~~o na ces.tu primtc­nu sintetickih vlakana. To se odnosl na tckstllnu mdustnJu, a sada 1 na pr01Z­

vodnju dodataka kosa i pcrika, Niska cijcna, jednostavno odriavanje, uslovi su da ova vlakna postanu trazcna na trZi~tu.

Postoje razlicite vrst.e sintetickih vlakana koja se po svom kvalitetu ra­zlikuju, Dobra vIakna ne smlJu bill predebela, a m pretanka, Sa malom ko­liCinom i tezinom vlakana treba imati sto veei volumen. Zato neke firme vIakna De proizvode u okruglom, nego u obliku slova (Y), Sjaj vIakna ne smi­je hiti iako izrazen, nego umjeren i prirodan.

Boja nekih sintetickih vlakana je dosta prir()dna i lije,Pa, ta,ko da je po­nebd tesko razIikoyati ad prirodne kose, SlabiJe vrste smtetlcklh vlakana imaju visok sjaj i neprirodan ~zglcd, sto s.c b~~o ~ocav~. Boja bC?ljih sintet~ckih vlakana je trajna. Na sunell I zrakuvne IzbhJ~dl. ~a~ st~ se desava ~a pnrod­nom kosom. Boja vlakana se ne moze .1?rom~~e:~Jil.:ll ~~ Jcdnom oksldatrvnom bojom, sto znaCi da se ta vlakna. n~ SJ?lJU bOJltll b~!~l!tl. 9.vu ~l~bu ~tr~nu v1a­kana tvornice nadokna<.tuju vchkIm lzborom razhcltlh filJanSl 1 bOJa. fo sva­kom omogucava da sebi izabere odgovarajucu boju. Boju treba birati na dnevnom iIi obicnom svjctlu, a ne na nconskom (tluorcsccntnom)!

Preparacija,Vlakna vee imaju [abricki napravljenu jacu iIi sbbiju pre­paraciju (valovitostJ- Kvalitet preparacije holjih vlakana omogueava cesljanje dodataka i perika u ravnom, talasastom iii kovrctZastom obliku,

. Posebnim postupkom frizer moZe da na vlaknima napravi novu iIi po­pravi staru preparaciju (vidi prepariranje perikili), Preparacija se DC smije iz­voditi klasicnirn preparatima trajne ondulacije!

266

U svojoj unutrasnjosti sinteticka vlakna su kornpaktna, te kao tak:va nc­maju mogucnosti higroskopije - upijanja vlage. Pocdljani oblik preparacije ostaje trajan na magli, kisi i snijegu.

Da bi sc sacuvali kvalitct i prcparacija vlakana, mora se paziti na slje­dece:

- dodaci i perike ad sintetickih vlakana ne smiju se cesljati obicnim cesljem i cetkom,

- ne preporucuju sc tapiranje i lakiranje, - sinteticka vlakna treba cuvali od visoke temperature.

1z svcga do sada opisanog dolazirno do zakljucka da sintelicka vlakna zahtijevaju poseban tretman i nacin rada drukciji od prirodne kosc (vidi peri­ke od sintetike!),

ZNATE LI ODGOVORE?

1. Da Ii se u potpunosti r:jesuvtl problem frizure kupovinom industrijske perikc i d()d~ltka?

2. Kakav znacaj imaju Z<l frizera vlasni dodaci i perike? 3. Nabroj i opisi neke od v}asuljarskih proizvoda! 4. lz cega se sastoji vlasuJjarski prihor i alat? 5. OpiSi greben! 6. OpEH kardesu! 7. Opisi okvir iii palice za upletanje (tresiranje)! S. Opisi model glave!

9. Opisi iglu za lIvezivanje (knipfanje) i ostali sitni prihor1 10. Koja se vlakna 1I11otrebljavaju kao sirovine za izrndu vhisnljarskib proizvoda? 11. Koja se iivotinjsk.'l vJakna mogu npotrebljnvaU zn izradll vlasnljarskih

proizvoda? 12. Opisi izgled azijske kosel 13. Kak.av je znacaj primjene umjetnih vIa kana u izradi dodatk.'l i perika? 14. U cemn 811 prednosti sintetickih "Inkann? 15. Da Ii se mOle mijenjati boja sintetickih vlakana bojenjelll iIi bijeljenjem7 16. Da Ii se sinteticka vJakna mogu trajno ondulirati sa preparatima za hladnu

trajnu? .

17. Da hi se SaCllV<lO kvnlitet sintetickih "lakana i preparacije, na stn se mora obratiti posebna paznja'!

6,13. KRATAK OPIS NACINA IZR4.DE VLASNIH DODATAKA I PERlKA

Odrezana kosa jc sarno materijal koji treha uobliCiti u jed an odrcdcni oblik, Bez obzira koji cerna vlasuljarski proizvod izraC\ivati, kosa mora proCi kroz prethodne pripreme i obrade, U to spadaju: grebcnanje, pranje, iz­vIacenje, prepariranje, meliranje i bijeljenje kose,

267

6.13.1. Grebenanje kose

Normalno je da kosa nije istih duzina vlakana. Gna se sastoji iz kracih i duzih vlasi. medusobno pomijeSanih. Cilj grebenanja je da se posebno kratke vlasi odstranc iz kose, a jako zamrsena kosa dovede u normalno stanje. Za ovaj posao sluzi grebcn, sa kojim smo vee ranije upoznati. Prije nego sto pocnemo grcbenati kasu, na iglice dobra pricvrscenog grebena st3vimo nesto veti komad hartije koja sc iglom pritisne prema dnll. Poslije upotrebe grebe­na papir se izvllce, a sa njimc i otpala kratka kosa.

PrameD odrezane kose ddimo rukom tako da vrhove kose nekoliko pu­ta nabacimo na igle, lagana povlaced prema sebi. Tom prilikorn korijen pra­mena ddimo ('vrsta. Poslije toga mijenjamo postupak. Sad a vrhove pramena u duzini do korijena ddimo cvrsto fukom, nabacujuCi lagana korijen na iglc grebena. Grebenanje pol:inje u kratkoj duiini donjeg dijela vlasi stalnim po­vecanjem dubine rasceSljavanja. To povecanje ne smije iCi suvise duboko, jer se mogu izvuCi i one vlasi koje su za upotrebu. Poslije grebenanja svalci pra­men se veze na sredini koncem, a igle grebena se pokriju nekom dasCieom iIi kutijom.

6.13.2. Pranje pramenova

Zavezane prarncnove kose treba oprali. Za pranje uzimamo lopiu vodu u kojoj smo prelhodno rdzrijedili dovoljnu kolicinu sampona. Za pranje je najbolji tckuCi sampon. Kod jako prljave kose pramcnove ostavirno u vodi i samponu da neSto duzc stoje, pa ih tck onda peremo.

Prilikom pranja) pramenove ne smijemo trljati niti masirati da se ne bi zamrsilL Perema ih stiskajuCi sarno po duzini. Oprani pramenovi sc dobro lsperu i osuse.

6.13.3. Izvlacenje kose

Ranije smo napomenuli da se jedan pramen sastoji iz kraCih i duzih vla­si. Cilj izvlacenja kose je da sc viasi razvrstaju po odredenirn duzinama (u em). Za izvlacenje kose sluz.i kardda. U kardesu ciji su vrhovi iglica ad nas okrenuti unazad, stavimo odredenu koliCinu kose da vrhovi kase ostanu spol­ja. Na kardesu slavimo neki lezak predmet, tako da su njene ohje povdine cesto priljubljene jedna uz drugu. Tada pocinjemo rukom izvlaciti male pra­menove prcbacujuCi ih u drugu ruku. Kada sc skupi dovoljna kolicina kosc stavimo je na sto, tako da su izvuceni vrhovi u jednoj liniji. Na taj naCin se iz­vuce sva kosa iz kardesc. Kardesa se razdovji i ocisti od ostalih viasi.

Izvuccne pramenove kose ponovo polozimo u kardesu u ravno{ liniji i ponovimo postupak izvlacenja. Pramenove razvrstamo po duzini i koncem zavezemo na sredini. Ovako_ pripremljeni i izdvQjeni po duzini pramenovi spremni su za prepariranje, bijeljenje, hojenje, uplitanje i uvezivanje.

268

S1. l04.lzvlacenje i sortimnje pmmenova po duzillama u centimetrima

6.13.4. Prepariranje kose

J. 30 , 35

40 .~5

50 55 60

.i2.65 70 75

.. 1;! .. 80

. S?rt~ranu kosu mozemo preparirati prije izr~de nekog vlasnog dodatka, a I poshJe lzrade.

Kosa se preparira na dva natina: - kubanjem i - preparatima za trajnu ondulaciju.

Kod prvog naCina, kosa se prcparira u izvucenorn klasiranom stanju, dok kod dru~o~ so moZe prepariratiprije ili poslije izrade dodatka iii perike.

KuhanJe Je .~t~n .nanD prepanranja kose. Tanki pramenovi kose naviju se na drvene navIJaee 1 zaveiu koncem. U vodu se dodaje nesto boraksa i gli­cerola. Boraks kosu amek,a, a glicerol joj daje sjaj. Kuhanje traje 2 do 6 sali, zaVlsno c:.~i v!asne strukture l.?d toga kakvu preparaciju zelimo.

V' • ~acm .:~ra~e. preparacIJc sa preparatima hladne trajne je jednoslavniji, brzll slgurmJl (vIdl: Hladna trajna ondulacijal).

6.13.5. Bije\jenje kose

. Odsjecenu kos.u cese~ bijelimo n.ego bojimo. Bijeljenjem postiiemo svi­Jetlu .boJu kose, kOJu mozelllO poshje made dodalka iIi perike nijansirati (ObOJlt1).

Kosu bijeIimo na dva nacina:

a) smjesom vodonik-peroksida i amonijum-hidroksida b) sredstvima za bijeljenje (prasci, lekuCine, kreme).

269

Prvi nacin je jeftiniji, ali nesto sporiji. Za bije!jenje upotrebljavamo 6%­tni do 15%-tni vodonik-peroksid, kome se dodaje malo sampona i nekoliko kapi salmijaka. Skreee se paznja da sto je veti procenat vodonik-peroksida, uz veti dodatak, amonijum-hidroksida to je veea mogucnost bije1jenja. ali i unistavanja kvaliteta kose.

Za ubrzanje procesa bijeljenja kosc sredstva za hijeljenje i pramenovi kose stave sc u staklenu posudu, a ova, opet, u drugu posudu, u kojoj se nala­zi i dodaje topla voda. Toplota vade pospjesuje proees oksidacije, tj. svije-

tljenjc kose.. "b" I' . k 'd' d' "B" I' k " Za drugl naClIl IJC JcnJa ase Vl 1 10 IJC Jcnc ase. Kod aba naCina, poslije pranja i ispiranja pramenova treba izvditi tc­

mc1jitu neutralizaciju i regeneraciju strukture kose nekim od kurativnih pre­parata.

6.13.6, Meliranje kose

Ponekad se dogodi da nam nedostaje odredena boja iIi stranka zeli kod narucenog dodatka iIi perike meliranu boju kose. U takvim slucajevima kosu razliCitih vesta (hoja) treha ilmijesati.

Meliranje kose vrsi se na grebenu iIi kardeS:i. RazliCitu kosu u rasirenom pramenu sa vrhovirna stavimo na grehen.

Rukama kosu blago zavijemo potiskujuei je srednjim prstom prema doljc. Ovako radimo sve dok ne zasucerno cijeli pramen kose. Tada kosu vadimo 1Z grehena, eime se vrhovi kose izmijesaju. Zasukanu kosu provueemo nekoliko pula kroz greben. Ovakav postupak se ponavlja svc dok se ne dohije jedna~ Iiena boja.

Drugi naCin je da u kardesu stavima pramenove raziiCitih boja kose ko­jt: izvlaCimo u tankim pramenovima i tako ih medusobno mijesamo. I taj naCin meliranja izvodi se taka dugo dok se ne izjednaCi boja kase.

6.13.7. Upletanje kose (tresiranje)

Upletanje kase je jedan od najstarijih i najjednastavnijih naCina rada la izradu pleteniea. dadataka i perika.

Tresiranje je upletanje kose na dva, tri iIi eetiri nategnuta konea, zavi­sno od vrste upleta.

Izrnedu palica okvira nategnu sc konci koji sc vczu u jednoj tacki, ahieno na lijevoj strani prj palici. Konce trcba dobro utr1jati voskom. Umje­sto jednog konca. mogm::a je i upotreha tanke zice (c)Vo vazi za izradu tvrdih vlasnih dodataka).

Kad upletanja primjenjujema 5 razlicitih upleta, zavisno od njihove namjene.

A), B) Njemacki jednastruki i dvostruki uplet upotrebljava se za izradu dodataka, Copova, pramenova i jednostavnih perika. Duzu kosu upleeemo u jednostrukom, a kraeu u dvostrukom upletu.C) Engles!ci uplet ,e primjenjuje

,.-za pocetak izrade upleta pletenita, i za pakrivanje grubih uplcta kod dodata­ka.

270

, ,

A

B

c

D

E

IQ,q ,f{

iQ9 ; '\

I ~ 1 ( 1 f Ci ! ,. I I r I

S1. l05._Razli.cite metode npietnnja i llvezivanja kose

D) Holandski uplet se primjenjuje kod raznih fadova koji zahtijevaju pazljivu izradu (npr. raldjeljci).

C) lednostavni uplet primjenjuje ,e za izradu krep-trese. pozorisnih vlasulja i maskerskih dodataka.

~. KSd upl';;tanja pramencic'e kose treba ,\,[,10 stegnuti jedan do drugog. Duzllla brada up!etene kose ne sml]e bllI veea od 3 do 4 em.

Tanjim pramenciCima kose pastize se Ijepsi i kvalitetniji rad.

6,13.8. Uvezivanje kose (knipfanje).

. , . To je postupak uyczivanja kosc na platnu iIi mrezastim monturama pe~ nka,l dodatak~, tupea I transforrnacija. Izvodi se kukicastom iglom savijenom u vrhu kao udlca .

. U::czivanj~. se.izvodi tako da desnom rukom driimo iglu, dok u lijevoj ruel drzlmo SaVI]Cm .pramer;. kose. Kasim uhodom krol platno iii mrdieu Igl?ID uZl:~namo vlasl I pr,?vlac~mo Ih kroz mrezicu. Iglom provuccmo kroz"vla-8m prevoJ, okren.ep:o JC 1 kuklcom prOVllcemo kosu, te napravirno evor. CVO~ rOVI se mogu radlt! Jcclnostruko i dvoslruko.

Kad m:ezivanja peri~~ montura se skine sa glavc i prevrne. Paraleino sa monturnom trakom uvezuJu se Ldo 3 reda kratke !cose i to 1 do 2 em od spol­]ne IVlce penke. Ova] uvezam d,O ne dozvalJ"va da se rub perike primijeti.

271

Perika se ponovo izvrne i postavi nazad na model glavc. Viasi razliCitih duzina se uvczuju u smjeru lezista vlasi, sto periki daje prirodni izglect.

6.13.9. Tamburirauje

Tamburiranje je uvezivanje kose u razdje! i smatra se jednim od naj­tezih poslova vlasuljarstva. Tamburiranje kose zahtijeva dobre oei, strpljenje i praksu. Postoji vise nacina tamburiranja kose, ali upoznaccmo sc sa jednim koji se u praksi najceSce primjenjuje.

Uertani razdjeljak na hartiji prii'vrsti se na glavu, a preko njcga posebna vrsta gaze koja se pricvrsti eksercicima iIi iglama. Preko gaze se postavlja jos jedna sa gusCim tkanjem, obojena prozirno crvenkastom bojorn. Ova se gaza pricvrScuje sarno sprijeda.

Zagrijanom pletecom iglom se uvije u svitak da prilikom rada ne smeta. Tamburiranje se vrSi tako da iglom probodemo spoljasnju gazu, zahvatajuCi nit i donje gaze, zatim se uhvati kosa i zaveZe. Zavezanu kosu izvucemo na povrsinu.

S1. 106. Tamburiranje kose

Tambliriran(dio se skidasa model a glave·i prisiva na mjesto razdi"ljka monture perike. + .- _

272

6.13.10. Izrada pietenica

Z,,~ izradu p~etenice trebaj~, tri do cetiri upleta duzine 30 do 50 cm i kor­del.masma. l! t?cak k?rdel-rnasl.nc uvuce se traka i na traku se zasije jedan kratup~eta. 10cak rnaSl?~ se vrti tako dugo dok se ne zavije traka. Prilikom zavlJanJa, tr"aka mora bItl z~itegnuta kako se ne hi stvarali cvorici. Zavijena ~raka se nesto n~~llo POPlIstt, tako da se sarna odvija. Uz odvijanje, up let se lstovremeno navIJa. Zatlffi ga dobro zasivarno iglom i koncern. Trakll u duzini 3 do 4 ~~ od zavr.sctka z~~iv~r:?g upleta odr.ezemo.' previjemo i zasijemo. Ta­ko dobljCn;O pctljU za pncvrselvan!.c pletemee. Istl postupak se ponavlja i sa ostahrn duzmama upleta, kOJc postIJe slvaop upletemo u pletenicu.

6.13.11. Izrada vlasnih umetaka

"" Iz upletene kose daju ~e izraditi razlii'iti oblici vias nih umetaka koji ce SI';'ZIll kao dopuna za bc:galIjI Izgled lnzure. Kod sivenja umetka izraduje se VISe [ormI, npr. obhk eVIleta, kruga, zVllczde, trouda, karea itd. Neke od tih oblika vidimo na sliei 107. . ~

S1.107. VlaSlli umetd

273

Pri sivenju treba paziti da su spojna mjesta upleta dohro i evrsto zasive­

na. Za izradu vlasnog umetka potrehno je jedan do tri metra upleta, zavi-

sno od veli6ne i zeljenog ohlika dodatka. . . . ' . Postoji jos jedna vrsta vlasnih umetaka, Iz!ad<:-l1l? uv~zlvanJ~m na tl~U.

Uvezivani umetak nije taka praktican kao uphtam zong lzra~e I m<:~ta~.e: Ako se til ohlozi kosturom od zice, na njega se moze uv~zatl kosa lit USltl uplet, te na taj naCin opet dobijemo jednu vrstu umetka.

6.13.12. Izrada transformacije i til pea

Dijelovi umetka za zene (transformaeijc)i zamuskaree (lu!lei) slute za pokrivanje mjesta dje!imieno olpale kose. Ukohko su dobn I kvahtetno izradeni, na gIavi se uopste ne primjecuju. . .

Transformacije se prievrscuju na glavu usivenim gumlcama, a tUp~1 dvo­strukim Ijepltivin~ trakama. Za iz~~du tra~sfo~rm.acija i tup.e~ potr~bno .1e pr?­thodno uzetl lTIJeru gole povrsme, kOJu zelimo pokntl Jedmm od oVlh dodalaka.

SI. 108. Transformacije sluze za pokrivanje mjesta djelimicno otpale kose

Uzimanjc mjere vrsi se na slijedeCi na6n: Na alavu stranke postavi se veti komad plasticne folije koji se sa strane

skupi i r;kama drii, pa nateze nadolje. Razumljivo je da nam pri t?me P,o­maze i sarna stranka iii neko drugi. Flomasterom (olovkom) se zacrtaJu po fo­liji konture dijcla glave bez kose. Sa jedne iIi druge strane, po zclji, nacrta se i razdjeljak. .

Na zaertanu i zalegnutu foliju lijepe se posebne tvrde trake Jedna pored druge i taka se dobije negativ otislca glave koji je usljed traka sada lvrd. U njega se sipa lopla specijalna smjesa sai'injena od cementa. glpsa. prlJevme I

jos nekih drugih dodataka. Smjesa se· nakon lzvJesnog vromena slvrdna I na njoj oSlaje plastiena [olija sa ucrlanom konturomdije]abezkose. Na osnovu ovog pozitiva izraduje se montura tupea, transforrnaClJe 111 cIJcle pcnke.

274

, , 6.13.13. Mjere i izrada monture perike

Montura rnuske perike kod izrade zahtijcva posebnu veeu tacnost, p~znju. i ~.rrljivost nego izrad~ zenske perike. Pogledajmo kako se uzimaju ffiJere 1 vrSllzrada monture penke.

Za mjeru se uzimaju:

a) vclicina - op.~eg glave h) duzina od eela do zatiljka po sredini glave. c) ad u ha do uha preko cda, d) od zaliska ispred uha do drugog uha preko sredine glave, g) od uha i sljepoocniee do drugog uha i sljepaocnice preko zadnjeg di-

jela glave; h) sirina vrata, kao i i) oblik usne linije. sirina eela. visina te dulina razdjeljka.

Prikaz uzimanja mjera vidi se na slici 109. Ove mjere se prenesu tacllo na model glave. Na oznaccnu liniju oko glave polazu se trake kojc sc pricvrste i u naborima zasiju. U prcdjelu sljcpoocnica postave se i zasiju i'elicni listovi (oprugc) koji periku drie priljuhljenu uz kozu. N a pricvrscene trake pozadi se montira i prisije cvrsta mreiica, a sprijeda mlinska svila iii til vezetal (slika 110). Tako se dohije golova mantura. na koju mozcmo poccti da uvczujemo kosu. Nacin na koji se izractuje montura l11uske perike primjen­jujc se i kod zenskih pcrika.

S1. 109. Uzimnnje mjcre xu izradu perike

6.13.14. Njega i pranje vlasnih dodataka

Poslije odredenog vremena upolrebe, vlasni dodaci se moraju oprati. Na njih se.svakodnevno talozi razna neCistoca, prasina, lakovi za kosu itd., te je ovakve dodalke neophodno·njcgovali i praii. Ako se pridriavamo uputa. pranje je veoma jednostavno.

275

Sl. 110. Izrada montu['e perike

Prije pranja potrebno je dodatak obavezno pricvrstiti nehrdajuCim igli­cama na model glave i temeljito ga rasceSljati. Ukoliko jc umetak izraden od tvrdog zicanog upleta iIi tvrde rnonture tila, mozemo ga prati i bez rnodela glave.

Ostali dodaci, kao tupei i transformacije, treba da se peru i suse na mo­delu glave. I jcdni i drugi zahtijevaju pranje vodom i samponom. U posebnu posudu sipa se odredena kolicina mlake vode u koju dodajemo neSto tekuceg sampona. Posebno prljave dodatke ostavimo da stoje u vodi i samponu ncko­liko minuta; a poslije ih izvadimo i peremo ne masirajuCi i ne trljajuCi. Pere­rno ih povremenim urnakanjem u vodu i stiskanjern od monture prerna vrhovima kose. lako prljavu monturu istrljamo sunderoril. Oprani dodatak treba dobro isprati tekucom vodom i upotrijcbiti balzarn-preparat.

Na dobro posus~nu kosu cupavim peskirorn upotrijehi se- ucvrsClvac vo­dene ondulacije, zatim kosa navije i osusi. Ovakav jednostavan nacin pranja omogucava osnovnu njegu s,":akog vlasnog dodatka, bez rnogucnosti zarnrsavanja kose.

Ukoliko smo se ddali navedenih uputstava. a ipak je doslo do zamrSavanja, onda je za to kriva nekvalitetna izrada dodatka.

Vlasni dodaci se ne srniju prati benzinom, eterom i drugim, brzo zapalji­vim tekuCinama.

6.13.15. J30jenje dodataka

I kod bojenja dodataka vaii pravilo: prvo pogledaj i utvrdi kvalitet do­datka i kvalitet kose! Nije svejedno da li je kosa prirodna ili umjetna, evrop­ska ili azijska, preparirana iIi nepreparirana. Ovi cinioci uticu na uspjeb bojenja. J\zijske i preparirane kose se veorna tesko boje. VeCina dodataka izradena iz ovakvih kosa je vee tvornicki obojena industrijskirn bojarna, koje u spoju s klasicnim, reaguju neujednaceno iIi tamno obojeno.

Utvrditi da Ii je neki dodatak izraden od problematicne kose. ponekad je veoma teSko, jer su razlikc u izgledu neznatne. Pri utvrdivanju treba obra­titi paznju na izgled bojc. opip. kose i ctiketu firme na kojoj pise kakva je ko­'sa uiiotrebljavana ia' izradu. U svakom primjeru, pred bojenje treba obavezno izvrsiti test-pr6bu.

276

Ako nismo sigurni u kvalitet kose, izrade dodatka i boju ovakav doda­tak ne treba uzeti urad. Time izbjegavamo neugodnosti dobiv~nja neravnOID­Jerne bOJe, a pnJe svega, zapetlJavanje kose. . .~ bojenju cerno imatl mnogo vise uspjeha kod dadataka kaje sma sami ~zradlh. P.o:znat nam je njihov kvalitet, pa cerno tako u korekturi boje sigurni­JC nastupll1. .. Bojenje dod atka se uvijek vrsi na modelu stiro-glave. Ako ielimo zasti­

tltl glavu ,modela od boje. onda je cijelu pokrijemo najlonskom vreCicom. N a glavu pncvrstlmo 19Itcama dodatak 1 dobra ga Iscctkamo. Pripremljenu boju nan?SlmO ~~a y t~nko. razdIJe!Jen~ pramenove kose, uz istovrcmeno rasceslja­vanJe .. Rasceslj3vanJem bOJu uJednaceno rasporedujemo po kosi. Prilikom bOJenppe,smlJen:o bOJ~ nanOSll11 na '9?nturu dodatka. Na taj nacin izbjega­vamo ostecenJ3 mil kOJlma Je montura swena.

!,:od bijeljenja i jako ostecene kose, .treba p~etbodno upotrijebiti jedno od zastltmh kuratlVlllh sredstava 1 kosu b0J111 u vlaznom stanju.

6.13.16. Trajna prcparacija

1] pr~ksi susrecemo mnogo dodataka kovrdiastog oblika. Njihova pre­paracIJa I?-lJe traJnog vij~ka ~ P?slije i0iesnog vremena zahtijeva naknadno kovrdzanJe. Kod prepanramh 1 glatkih kosa. vodena ondulacija rjdava taj problem sarno za kratko vrijeme. Frizura brzo izgubi oblik. Ovakvi dodaci se n:ogu tr~Jno ondulirati isto kao i normalna kosa. J'ada treba uvazavati Cinje­~lCU d.c: Je kosa dodataka vee ranije bila preparirana, te da nema onaj kvalitet I elastlcno~t kao.normalna kosa. Taj problem se rjesava upotrebom regenera­tora, raznJedcmm preparatom kao i korektnirn i pravilnim radom. (Vidi "Hladna trajna ondulacija"!). .

Napominjemo da se prilikom izrade hladne trajne mora paziti da se pre­par~tom n~ n~lkvasl I ~on~ura umetka iii perike. Ovo zbog toga. sto preparat maze da osteb konce I VeZIva monture.

6.13.17. Namjestanje dodataka

Prit~ ,;amjestanta umetka na glavu stranke. potrebno ga je prethodno grubo rasceslJ3tl. To cmlmo na modelu stlro-glave. Ovako pocesljani umetak namJestI se na glavu stranke. Prethodno je potrebno pripremiti podlogu za pricv~sCivanje ces~ica umetka. To cinimo tako sto prednji dio kosc iznad cela ost~v:mo slabodmm. Ostalu kosu na gornjem dijelu glave malo natapiramo i poceslJamo unazad. Kod vlaslsta priCvrstimo dvije ukosnice. stavljajuCi jednu pored druge i za njih zakaCimo cesljic umetka. Sa donje strane prihvatimo umetak, zategnemo ga i zakacimo ukosnicom. To isto uradimo i sa svim osta­lin:: ~ij~lovi.ma umctka. ~ada je umetak uCvrScen na glavi, pocinje se pazIjivo c~slJ~tl .. Pflrodn~ .kosa 1 kosa umetka se medusobno kombinuju i cesljaju. Vldn: d10 upleta lIt mc:nture umetka se prekrije vee odijeljenim pramenom iz­nad cela. pa se taka C10 umetak nepnmJetno potpuno uklapa u cjelinu frizu­reo

'Y Z~ 'podlog~ cesljica u!llet}<a moze se prirodna .. kosa zaviti u pramencic, pncvrstltl ukosnrcom 1 za nJega zakaCiti umetak. Namjestanje ostalih dodata-

277

ka je gotovo isto, osirn transformac.ije ~,o~e se zakace gumicom i kopcama i tupea koji se pricvrscuje dvostruko IJeplJlvlm trakarna. ...

Svi dodaci moraju biti dobro pricvrsceni. tako da stranka kOJa Ih nOS1 ima osjecaj sigurnosti.

ZNATE LI ODGOVORE? 1. Kako se izvodi grebenanje kose? 2, Kako se penl pramenovi kose? 3. Kako se vrsi izvlacenje kose'? 4. Nil koje se nacine moze preparirati odrezana kosa'! 5, Kako se moze bijeliti odrezana kosa'? 6. Knko se vrsi melirllnje kose'? 7. Stu se podra:t,um\jeva pod npletanjem kose,? 8. Koje naeine upleta kose pozoajes'? 9. Kako se izvodi upleL.'1nje kose?

10, Kada se primjenjllje jednostnlki i dvostruki uplet? 11. Kadfl se primjenjuje engleski llplet'? 12. Knda se primjenjllje holandski IIplet? 13. Kada se primjenjuje naijedoostavniji lIplet'! 14. Sta se podrazumijeva pod uvezivanjem kose'! 15. Kako se izvodi uvezivanje kose'! 16, Stu se podrazumijeva pod tamburiranjem kose'? 17. Kako se izvodi tamburirtmje kose? 18. Kako se izrlldujll pletenice? 19. Kak{) se lzradnjll vlasni dodad'? 20. U koje se sve ohlike maze siti upiet vlasnih umetaka? 21. Kolika je duzina upleta potrebna za izradu vlasnog umetkl.l? 22. Sta su transformacUe i tupei'! 23. Kako se uzima mjern Zli transform~lcije i tupee'! 24. Kako se ULima mjera za perike'! 25. Ukratko opisi izradu monture za periknl 26, OpiSi postupak pranja viasnog llmetkn! 27. Da Ii se vlasni dodaci i perike smiju prllti henzinom iii eterom? 28. Cemu treba da se obrati posebna painja prije bojenja nekog dodatka'? 29, OpEd postupllk hojenja vlnsnih dodntaka! 30. Kako se veSi nllmjestanje llmetalm na kosi'! 31. Kako se izvorli nflmjestanje tnmsformacije i tupea'?

6.14. PERIKE

Sto je nekad bila samo zeija, 10 je danas postal a stvarnos!. lmali uvijek uredenu, lijepu boju kose i frizure, to je zelja mnogih, koju jedino mogu lSpU­niti perike od prirodne i vjestacke kose.

Ne maze se reCi da su perikc DeStO novo, neko d(~stignucc danasnj~,g vrcmena. Sjetimo se doba haroka i rokokoa, kada su pcnke carevale. Noslle su ih i zene' i mu~karci. Ovo su sehi magE dozvoliti sarno bogati ljudi.

Zbog prakticnosti, jednostavnosii upotrebe i niske cijene, danas su peri·. ke u svijetu mode zauzele znacajno mjesto. One SU postale ne samo rnnda ne-

278

I :" d: (~

! ~!

~ ';" ),} ~~ ~~1

J

go svakodnevno pornagalo koje ornogucava urednost frizure 11 svakom tre­nutku i za svaku priliku.

Svaka Dovina dODosi sa sobom ncpovjcrenje i odbijanje. Covjcleu je u prirodi da sa nekom nelagodnoscu gleda na ,ve sto je novo. Tck kasnijc, kada upozna pravu vrijednost i prakticnost navine, odusevljava sc i prihvata .ie.

Tako jc hila i sa frizerima koji Sll u pocetku na pcrike glcdali s nepovjc­renjem, rnislcCi da ce im one ograniCiti mogucnosti zaradc. Pornisao da stran­ka kupovinom perike ne(~e vise dolaziti u salon, nije hila osnovana. Moida stTanka izvjesno vrijcme necc dolaziti 31i ga ncce napustiti. Prirodna kosa je najvcce hogatstvo svake zene i :waka zena koja ddi do svoje urednosti i lia~ie ce posjcCivati frizera.

Umjesto angazovanja sarno oko prirodne leose i glave musterija, posao frizera se prosiruje i oa perike. Perike taka postaju dodatni pnsao i dodatna zarada, koji nisu tako mali. Treba ih modelirati, pravilno osis31"i i njcgovati. Zato su potrebne strucne rUf,e i znanje frizera. Od slrucnog fada na perika­rna, zavisi kako ce zena njima biti z(ldovoijna.

Kako se vidi, rad sa perikama je znacajan i im3 Iijepu perspekiivu. Zhog toga ga ne trcha zanemariYati, ncgo mu dati ono mjcsio kojc mu i pripada.

6.14.1. Namjestanje i obrada perika

Perika na glavi stranke, Lreba da sioji sigurno, DC lahayo, a ne ni suvise cvrsto. Zato mora imatl odrcdenu vcIicinu. Neki tipoyi perika rmicni su Da clasticnoj mont uri koja s.e prilagodava svakoj ghlVi. Go1ovo svi tipoyi pcrika (osirn muskih) imaju na zac1njcrn dijclu monturc poschnu rcgulator-gumicu. Povlacenjem gumice, obim perikc sc smanjuje, a popustanjcrn povccava.

Serijski ractcnc perikc ima.iu ~tandarclni oblik i veliCinu, pa ne odgovara­ju za male iii dcformisane glave. Blah oblici dcformacije i stahilnosti perike ispravljaju sc dodalkom komada vate iii stvaranjc·m bujnije kose tapiranjem, izvijanjcm u pramcnove iIi pletenicu.

Sl· 111. SiSanje perika pomocn efilir-makaia i britve

279

Najvaznija predradnja za dobar izgled pcrike je sisanjc, bez obzira da Ii je perika izradena rueno iii tvornicki. Sve novoizradene perike imaju vise ko­se nego sto treba. Ovaj visak kose stvara nepotrebnu tciinu i kvari izgled fri­zure. Da bi perika imala lijepc oblike talasa i kovrdze, viSak kose i tezinu treba smanjiti kroz razliCite faze razrjedivanja. Zato je potrebno prethodno periku poceSljati u grubim crtama na strankijoj glavi i zamisliti odredeni ?blik frizure. Sisanjc se mole vrsiti na stranb iIi na stiroglavi. Perika treba da JC na glavi pravilno i ravnomjerno namjestena.

6.14.2. SiSanje perika od prirodne kose

Kod nove perike, Cija je kosa gusta, slijedi grubo sisanje, uz primjenu efilir-makaza. Odmah na pocetku naglasavamo: odsjecena kosa ne rastc. Sva­ka mala greska prilikom sisanja se ne da popraviti. Zato pri ovom poslu mor~ postojati najveca oprezDost. Nikada ne treba makazama iei nasumice u kosu 1

grubo je razrjedivati. Kosu treba dijeliti u pramenove i svaki posebno, od monture do vrhova, razrijediti.

Poslije zavrsenog grubog sisanja pramenovi kosc se nakvase vodom i onda se sisaju brilvom iIi obicnim makazama. Oblik i izgled osisanih dijelova kose se poznaju aka je kosa mokra. l' kod ovog naCina sisanja kose naglasava­roo pravilo: radnije pramen kose vise puta rasccSljati i kontrolisati ncgo od~ jednom mnogo osisati.

6.14.3. Njega i pranje perike

Povremenim, a pogotovo stalnim nosenjem perika je izlozena prasini i neCistoCi koja se svakodncvno' na nju talozi, a unutrasnji dio montura je pod stalnim uticajem znoja. Zaprljanu periku treba oprati i ocistiti. Pranje perike je strucni posao koji jedino maze izvrsiti frizer.

Laiku se moze desiti da nepravilnim i nestrucnim pranjcm izazovc mrScnje i ostecenje perike. Ova se moze desiti i frizeru, posebno ako se nije ddao up uta i redoslijeda predvidenih za pranjc perika.

Prvo treba oprati monturu perike. To Cinimo, tarnponom vate na­mocenim u nesto jacu koncentraciju sampona. Poslije loga perika se postavi na odgovarajucu veliCinu stiro-glave. Iglicama se cvrsto ulvrdi 1 rasceSlja. Rascesljavanje se vriii iskljuCivo metalnom cetkom, pazeCi da se De oiHete konci monture. Rascesljanu pcriku, zajedno sa stiro-glavom, polozimo u vo­du sa samponom, gdje treba da stoji izvjesDo vrijcme. Ovo posebno vazi za ja­ko zaprljanu periku, Poslije toga, perika se pere tako da se ne trlja niti .masira, nego sarno me~ano dlanovima stiska. uz povremeno namakanjc u ra­stvor vode i sampona. Sampan se moze direktno nanositi na periku.

Ispiranje se vrSi pod tekucam vadam, da mlaz vode pada u pravcu uple~ tene iIi uvezane kose. PoslJJe pranja obavezno je upotrijebiti jedno od rcgc­nerativnih srcdstava. za njegu leose.

280

6.14.4. Sinteticke perike, obrada i njega

Posto postoji velika razlika izmedu prirodnih i vjestaekih vlasi, to svaka~ ko postoji razlika u n'aCinu i obradi, tj. cesljanju, pranju i njegovanju, te pre­pariranju vjestai'kih vlakana,

6.14.5. Cesljanje

Kod obrade sintetickih vlakana hila je gavora da se ta vlakna ne smiju cesljati obicnim cesljem i cetkom. Obican cesalj i cetka su napravljeni od pla~ stienih materijala koji nisu pogodni za i'esljanje sintetickih vlakana. Ovo po­sebno vazi za cetku, koja ima bezbroj gusto poredanih plasticnih iglica, sto veama tesko prolazi kroz vjestacku kosu. Cesljanjem, tj. trenjem u vlaknima se stvara staticki elektricitet, koji onemogucava rascesljavanje. Tom prilikom vlakna se natei'u, a preparacija gubi svoju formu ~ postaje glatka. Istegnuta vlakna se ne vracaju vise u prvobitni oblik, sto utice na njihov kvalitet i traj­nos!. Da bi se vlakna sacuvala od kidanja i ispravljanja treba ih obavezno i'esljati sarno i'etkom koja ima metalne iglice. No, sve cetke sa metalnim igli~ cama nisu prakticne za cesljanje. avo posebno vaii za one Cijc su iglice gusto postavljene na tvrdorn, neelasticnom jastucctu.

Sintcticka vlakna treba uvijek rasceSljavati ad vrha pramena prema monturi. RasceSijana vlakna mogu se normalno cesljati, pazeCi pri tome da se cetkom iIi cdljem nc struze po monturi perike.

6.14.6. Tapiranje i lakiranje

Za postizanje dabre i trajne frizure kod prirodne kose, u veCini slucaje­va, potrebno je natapirati je i lakirati.

Odmah napominjemo da se ove dvije radnje ne preporucuju kod sinte­tii'kih vlakana koja su njeinija od prirodne kose. Tapiranjem se vlakna guiva~ ju, lakiranjem utvrde. I jedno i drugo za vlakna predstavlja teret, koji dugo ne mogu izdriati. Na taj nai'in se smanjuje vijek perike. Ako smo ponekad pri­nucleni da pojedine pramenove perike tapiramo, onda to ui'inimo njeino eet ~ kOID. U svakom slueaju, ne treba pretjerivati.

U pogledu lakiranja, treba znati da je vet'ina lakova izradena od smola koje se veoma dobro vezu sa sintetickim vlaknima. Taka na njihovoj povrsini stvaraju sivobijelu naslagu, koja se u nekim slucajevima veoma tesko otklan­ja, vlakna postaju teska, gube sjaj i boju, te se tesko rascesljavaju.

6.14.7. SiSanje

Prirodnu kosu sisamo u su.hom i mokrom stanju, dok kosu od sintetike sisamo sarno u suhom. Mokra sinteticka vlakna bi se teSko rascesljavala, a pri­sustvo vode bi na njima izazvalo klizanje britve i teze rascesljavanje. Prije sisanja periJ.<.u je potrebno po~taviti·na glavu stranke,- utvrditi oblik frizure, a vlakna podijeliti i zakaCiti stipaljkama u pramenove. . .

281

Za sisanje se upotrebljavaju ostre makaze i britva, jer se tako izbjegava ostecenjc vlakana, koje bi svakak9 izazvao tupi alat. Uvijek se. pocinje sa sisanjem od zadnjeg dijela perike. SiSa se pramen po ~ran;e:, uVI]ck Iz~utra: uz stalnu kontrolu osisane kosc. Istovremeno se penka ceslJ3 u zamlslJcm oblik frizure.

Dohro izvedcno strucno sisanje, posebno kad sintetickih vlakana, ima najznacajniju ulogu u izgledu, trajnosti i mogucnosti ceSJjanja razlicitih vrst? frizura. Ukoliko nismo dobro savladali tehniku sisanja kose, driimo se pravl­la: sisajrno sarno onoliko koIiko je potrehno. Radije os1avimo kosu nesio duzu. nego kracu.

6,14.8. Njega i pranje Svaka slvar ima svoj vijek. Taka je i sa perikama. Odriavanjem i pravil­

nim njegovanjem taj vijek se produzuje. Periku treba njegovat~ .. Pr~njem! ko­je nije taka testo kao kod prirodne kose, otklanJamo svu neclstocu ko]a se nakupila nosenjem. Nai'in pranja je potpuno isli ~ao i kod I?rirodnckose: Ra­zlika jc sarno u tome sto sinteticka vlakna ne sffilJcmo pratl u tapID] vodt, ne~ go u mlakoj iIi hladnoj. P~)Znat nam je neg~tiva~ uticaj toplote na vlakna 1

preparaciju. Ovo kod pranJ3 trcba obavezno Imatl na umu.

Ukratko:

- mrezica iIi inontura pcrike izlozena je direktnom uticaju znoja. Ako je previse zaprljana, treba je oCistiti vatom namocenom u samponu i vodi,

. - na odgovarajucu velicinu stiro-glave perika se pravilna namjcsti i pricvrsti iglicama,

- u duboku gosudu naspe se neSto ako 4 litra mlake vode Cija teo:pcra­lura ne prelazi 35 C. Yodi se dolije 10 do 20 g tekuceg sampona. Penka se natapa u ovorn rastvoTU, zajedno sa stiro-glavom i to trajc 5 minuta. .

- jednom rukom se ddi perika, a drugom blago sliska. Stvorena pjena brza ce da rastvori necislocU sa perike. Postupak se s vremena na vflJerne po~ navlja. Prilikorn pranja, vlakna se ne smiju trljati iii cijediti. Treba ih dobro isprati pod lekucorn mlakom iii hladnom vodom. Ovim je P(lstupak primp zavrscn. Poslije pranja dolazi na red njegovanje vIa kana specIJalnorn antlsta­tik-balzam-emulzijom.

Poslupak je sljedec;:

- u odgovarajucu posudu se nalije ;) do 4 litra mlake vode, kojoj doda-mo 125 grama specijalne balzam-emulzije. .

- opranu i cupavim .peskirorn ohrisanu p~~iku sa g.lavorn polozlrno r: balzam-emulziju ako 15 mmuta. S vrerncna Da vTlJcme penku treha prevrnutl i zamociti u tekuCinu,

- poslije 15 min uta stajanja u ernulziji perika se vadi i vlakna ne ispiraju vodom. Balzam-emulzija ostaje na njima. Perika so obri,e mekim peskirom i pristupi se daljim operacijama susenja perike.

5ta je antisla'tik - balzam-ernulzija?

282

Tme tog preparata kaze da je antistatican, sto znaei Lia spreeava stvaranje sta­tickog elektricileta u opranim vlaknirna. Pored toga, taj preparat waca sjaj i omo­gucava lakse rasceSljavanje vlakana. Ukra tko, antistatik halzam~ernulzjja je neophodno sredstvo, jer ornogucava svc uslove dobrog friziranja umjctnih vlakana.

6.14.9. Susenje

Oprana i njegovana perika, ako irna dohrn sacuvanu preparaciju, susi se prirodno, na vazduhu, hez navijanja. Perika ,lie ne smije susiti pod direktnim utieajem sunccvih zraka, niti toplotno~ izvora (pee, fen-aparat itd.). Tempe­ratura vazduha ne srnije biti veca od 35 C.

Sintcticka vlakna se veorna hrzo suse, jer ne upijaju vingu. To [las ne smije prevariti. Periku skidarno sa glave tek ooda, kada je i montura suha. U protivnom, monturn se moze skupiti, a veliCina pcrikc srnanjiti. Ovo isto vazi j za perike napravljene ad prirodne kose.

6.14.10, Preparacija sintetickih vlakana

Vremeoom pcrike rnogu postati glatke ~ez preparaclje iii sarna muslerl­ja izrazi zelju da imn nesto jacu preparaciju. Sta treba ueiniti,? Odmah se po~ misli na navijanje kose i klasican naCin susenja. Naglasnvamo da bilo kakav oaCin navijanja, sa hila kakvim navijaCima iIi upotreha prcparata za trajDo kovrdzanje dovoctc do ostecenja sintetickih vlakarra.

Za preparaciju se ne smiju upotrebljavati nikakvi preparati trajne ondulacije iIi drugib hemikalija!

Preparacijc na sintetickirn vlaknima se postizu sarno pravilnom tehni­korn navijanja i temperaturom.

Navijanje Opranu j- njegovaou periku vlaznu navijamo na odgovara­juce deblje navijace. Za kralke perike dcbljina navijaca treba da bude 2,5 do 3 em, a za druge 3,5 do 4 ern. NavijaCi sa suvise supljikavim povrsinarna nisu prirnjereni. Najbolji su oni sa glatkorn povrSinom.

Navijanje je vazna operacija. Zato se mora strogo paziti da su odijeljenj prarnenovi ravnornjerno i dobro rascesljani. NavijaCi rnoraju biti uvijeni j po­lozeni jedan pored drugog, tako da svaki od njih lezl na svojoj osnovi. Za­katiti se srniju sarno iglicama, a nikako stipa!jkama iIi gumicama, jer ostavljaju trag na vlaknim<:l.

UPc:treba stipaljki kod izrade sestica se ne preporucuje. Scstica se pricvrscuJc rnekanim, ±icanim ukosnjcama. Navijanje treba izvesti sto bolje i korektno. Nepravilnim navijanjem se kvarc v!akna i na njima ostavljaju trajno ostecenje.

Preparacija i susenje Navijenu periku pokrijemo najIon-vrcCicom koja ne smije propustati vazduh i stavimo pod kapu za susenjc (hauba).

Treba paziti da perika pod kapom stoji simetricno kako bi na taj nacin bila izlozena nwnomjcrnom strujanju toplog vazduha. Toplotni regul?tor ka~ pe za susenje jJostavimo na 50°C. Ovo je postupakprcpariranja (ne s"senja) koji traje 20 rnm-uta. Pod uticajern tako visoke temperature, sinteticka vlakna

283

omeksaju i primaju oblik navijaca. Najlon vreCica ne dozvoljava isparavanje vlage i na taj naCin cuva vlakna od ostecenja. . v'

Skrecemo painju da suviSe visokom temperaturom 1 dUZlm vreme~om prepariranja ne pretjerujemo. U protivnom, dolazi obavezno do promJene boje vlakana i njibovog trajnog ostecenja... " .

Poslije odredenog vremena prepanranJ3, naJlcmska vreclca,se skida sa l'e­[ike i sada se prelazi na njeno suS:cnje. Aka nam vnJcme 1 mogucnostl v"~?zvoIJa­vaju, najbolje je periku prirodno osusiti. U nedostatku vrcI?-cna, posluZlcemo se kapom za susenje, Cija temperatura sad a ne smije da prclazl ~5°<?. , . v •

Ovakvorn mctodorn prepariranja vrsi se i popravka ostecemh smteucklh vlakana.

284

ZNATE LI ODGOVORE? 1. Kako se regulise velicina pcrikc kod pojedinih tipovn? 2. Cime se koriguje blaia deformadja glave i utvrduje stabilnost perikc?

3. Koji je najvainiji thktor za dobur izgled perikc? 4. Kakvll kontroln treha izvrsiti prije §isanja perike? 5. Kako se izvodi sisanje prirodne kose perike'! 6. Kako sc vrsi pranje perike izradene od prirodne kose? 7. Dn Ii je poslije pranja perike potrebno upotrijebiti bulzurn regeneratore za

kosu'! 8, eime sc raseesljnvajll sinteticka vlakna? 9. Da lije dozvoljena upotreba obiene cetke za rasceSljavanje 5intetickih viakana'!

10. Kako se vnii pravUno rascesljavanjc'! 11. Da Ii 5e dozvoljavn tapirnnje i lukiranje sintetickih vlakana'! 12. Stu nil vlaknirna prouzrokuje tapiranje j lakiranje? 13. Dn Ii se sinteticka vlakna siSaju u suhorn iii mokrorn stanjll'! 14. Kakav se alat smije llpotreblja\'ati za sisnnje sintetickih vlnkana? 15. Kog pravila se fdzer mora pridrZnvati kod sisanja svih vlasuljarskih proizvoda. 16. Da Ii se perike i ostnli dodaci izradeni od sintctickih vlnkana smiju prati II

toploj vodi? 17. Kako se prnvilno izvodi pranje perika izradenih od sintetickih vinkann'! 18. Knko i Hrne se izvodi postupak njegovanja sintetickih vlakana'! 19. Cemll 51uzi specijalna balzam~ernulzija? 20. Kako je najbolje susiti perike, prirodno Hi pod kapom za susenje'? 21, Dn Ii se perikn smije susiti bez rnodela glave i zasto'! 22. Ako rnrezica (montura) perike nije suha, a vinkna jesn, da li se periku moie

skinuti sa glave rnodela i z3StO? 23. Na koji se naCin postiie preparacija sintetickih vlakann? 24. Kl1ko se izvodi nvijanje sintetickih vlakann?, 25, Sta izaziva un si.ntetiCkim vlaknima sllvise dugo prepariranje i visoka

temperatura'! 26. Na koji se naCin poslije preparacija SUS! perika?

7 SIROVINE ZA PROIZVODNJU KOZMETICKIH PREPARATA

Izr~da kozmetickih preparata nije sarno jednostavno mijesanje razlicitih supstancl medu sobom, nego JC to komplikovan postupak koji zahtijeva strucno znanje, kvalitetne sirovine, savremene laboratorije i proizvodne rnasine. Sastavi svih preparata su tacna utvrdeni hernijsko-medicinskim i far­makoloskim probama, te su izabrani zavisno od toga u kakve svrhe treba da se upotrebljava odrcdeni praizvod.

Izrada l'rizersko-kozmetickih preparata je veoma dugotrajan i odgovo­ran'p0sao, za koji su potrebni osnovno poznavanje hemijskih supstanci sirovi­na, ,., veliko prakticno iskustvo, koje svakako frizeri i kozmeticari ne posjeduju. Iz opravdanih razlol\~ u ovom dijelu knjige namjerno nije izvrsen op~~ recep~ura, sastava kozmetlcklh preparata, nego su sarno navedeni mo­gucI"sastav~.preparata. ~ecept~ sa sastavima prep~rata ~oje su objavi1e neke strucne knJIge, lzdate U Javnostl, trcha sa rezervom uzetl. Ne treba zaboraviti da su rccepture sastava kvalitetnih frizersko-kozmetickih preparata u najvise slucajev~ s~rogo cuvana. tvornicka tajna!

" SVI fnzerskc;-kozn;eticki preparati se mc(\usobno razlikuju po svc}rn he­~llJskon: sastavu 1 ylozl. Jedm su po svom sastavu i namjeni bezazleni npr. ~ampom, dok drugl kao npc. preparati za trajnu ondulaciju, bojenje i bijeljen­JC kose, ako se dovoljno ne poznaju, mogu na koii i kosi izazvati neieljene posljedice.

U poznavanje sirovina i njihovih osobina je stvar hemicara. Iako frizcr koz­meticar nije specijaliwvan kao hemicar svaki dan radi sa nekim sirovinama od­nOSTIa gotovim preparatima, te 0 njima'mora i TIe.~to mati To CC mu porno~i da pri radu ne grijcii, odnasno da izbjegne eventualna oStecenja kaze i kose.

. U proizvodnji kozmetickih preparata primjenjuju se mnoge siravine. Po vanJskom obliku razlikuju se plinovito, tekuce, gusto stanje, pastozne, polut­vrde I tvrd~ Slravme .. ~o nacinu dobijanja: prirodne (organske i mineralne), polusmtetlcke I smtetIcke prOlzvodnJe.

7.1. VODA

Voda je osnovno higijensko sredstvo za oddavanje Cistoce. U civilizo­vanoj sredini covjek trasi za svoje higijenske potrebe velike kolicine vode.

Hladna voda djeluje na krvne kapilare koie (suiava ih), sto smanjuje dovod krvl. Ta okolnosl uzrokuje i prekidanje normalnog rada ilijezda znoj­nica i lojnica, sto smanjuje njihovu se~reciju.

*) Pri opisu pojedinih :>.irovina upotrebljavani su vise trgovacki,· s· manje hemijski nazivi.-

285

pH LUZINE

12

11

,o~

9

8

6

5

4

3

2

1

Kl$ELINE

Sf. 112. Prikaz uticaja luzina i kiselina na kosu.

Topla voda sa koze i kose dobra sapire nasI age masnocc i neCistoce. a pored toga prosiruje krvne sudove, sto omogucava holju cirkulaciju krvi i sekreciju zlijezda. Naizmje­niena upotrcba topIc i hladne vade na krvnc sudove i kozu djeluju pozitivno. Upotreha hladnc vode za pranje kose nije prcporucljiva. jeT maze izazvati opadanjc kosc.

U prirodi vodu susrecemo u tri agregatna stanja: kao paru, vodu i led. Kada je Cista, voda je bistra i hezhojna tecnost bez mirisa i ukusa. Hemijski gIedano. sastavljena je iz dva atoma vodonika i jednog atoma kiseonika. Formula je H20. U svojoj reakeiji voda je neutralna (pH vrijednost 7). Zarnrzava se na temgeraturl od OOC. a kljuca pri temperaturi od 100 C.

Prirodna voda nije nikad hemijski cisla. Voda sadr.zava mnogc razliCite mineralne soli kakijuma, magnezijuma, zeljeza i drugc. Voda upija gasove, rastvara teenosti i evrste supstan­ee, a pri tome se sa nekima i jedini.

7.1.1. Tvrda i meka voda

Prema sastojcima koje voda saddi. razli~ kujemo tvrdu i meku vodu. Tvrdu vodu Cine kalcijum i magnezijum - hidrogen - karbona!; koji se kuhanjem pretvara u netopivi karhonat (vapnenac). To je privremena tvrdoca vode. Za vode koje sadrie sulfate magnezijuma i kal­cijuma, a koji ostaju u vodi rastvareni i poslije kuhanja. kaiemo da su stalno tvrde vode.

Vada koja ne saddi mineralne soli je me­ka vada. Najholje meke vode su kisnica i sni­jeznica. Ali, usljed nedostatka mineral a, te vode nisu zdrave za pice. Da li je neka voda npI. izvorska ili bunarska, tvrda ili mekana, za­

visi od toga da Ii zernljiste iz koga ana potite sadrii stijenje, kamenje, glinc iIi druge sastave. Prolazenjem kroz takvo zcm­Ijiste, kisnica prima npr. "kalcijum-karbonate i druge rninerale koji utieu na tvrdocu i pH vrijednost vade.

Primjer: na slaklenu plocu slav; jednu kap destilovane i jednu kap tvrde vode. Zagrijavaj "ploeu odozdo dok sc"voda nc" ispari. Tvrda vodn osta­vlja bijeli trag. dok destilovana voda ne ostavlja.

286

Upotreha tvrde vade kod pranja kose izaziva na vlasima stvaranje sloja sivkaste hoje, koji se ispiranjcm teSko uklanja. Kosa se tesko rasccSijava i [ri­zira. Ovaj s]oj se moze otkloniti jedino kiselim ispiranjern, odnosno dodavan­jcm u vodu nesto limunske ili sircetne kiseline.

Za pranje kose najbolja je upotreba meke vode. Kisnica se smatra najCistijom prirodnom vorlorn, jer je bez alkalija, kiselina, bakterija i ostalih nepodesnih supstanci. Kao takva moze se upotrijehiti i za proizvodnju sred­stava za njegu kote i kasc.

7.1.2. Omeksavanje i destilacija vode

Tvrda voda je nepogodna za mnoge svrhe. Zato se na razliCitc nacinc omeksava. Sus tina omeksavanja vade je oslobadanje soli kalciJ"uma i magnezi­juma. Najjednostavniji naein omeksavanja vode je kuhanjem. Poslije 15 mi­nuta kljucanja, vod" Sloji 1 do 2 sala. a zalim se filtrira kroz filter-papiL Ovako omeksana voda podesna je za rastvaranje preparata, kao npI". manjih koliCina vodonik-peroksida i preparata za hladnu trajnu.

U kozmetieko-[armaecutske svrhe upotrehljava sc destilovana, potpuno Cista iIi dejonizovana voda. Jonski naCin omeksavanja vode vr~i se taka da vo­da prolazi kroz specijalnc filterc i jOl1oizmjenjivaec, gdje nastaje izrniena an~ jon a i katjona. .

Destilaciju vade vrsimo u posehnim aparatima u kojirna se vrse dvijc ope~'acije: isparavanje i kondenzaeija. Destilovana voda je hcmijski eista vo­cia, Jcr je oslobodena svih primjesa. U farmaciji, za izradu lijckova i u poseb­nim medicinskim primjerima upotrebljava se redestilovana voda, dakle, voda koja je dva puta destilovana.

Pulem elektrolize vade dObijaju se dvije supstance vodonik i kiseonik. Vodonik i kiseonik se izlucuju u odnosu 2:1.

7.2. AI,KOHOLI

Alkoholi su hidroksilni derivali ugljikohidrata. jer sadrie jedan ili vise hidroksilnih grupa.

Kod alkoholnog vrenja secera pod uticajef!) encirna iz kvasca nastaje al­kohol, koji sc naziva jos ctanol iIi etil-alkohol. Cisti etil-alkohol jc bczhojna, lako zapaljiva tecnost, karakteristicnog mirisa i icstokog ukusa. Alkohol je laksi ad vade i sa njom sc m~jeSa u svakorn omjeru. U kozmetickoj industriji etil~aIkohol sc rnnogo upotrehljava kao rastvarae. U njemu se rastvaraju eta~­ska ulja. mnoga organska jedinjenja i neke masne supstance. Hemijska for­mula je CH,CH20H iii CZH50H.

U jacoj konccntraciji zgrusava bjelaneevine. Veorna lako prodirc kroz kozu i siri krvne file, pa zato postoji mogucnost otvorenog djelovanja na or­ganizam.

U vodama Za q'iyjezenje kofe lita najpodesnija je "65%-t~"a koncentracr ja alkohola.

287

Za razblazivanje etil-alkohola vodom primjenjujemo sljedecu for­mulu:

x = B" E - X = voda a X - masa etil-alkohola koju treba razblaiiti E - zeljena koncentracija razblaienog etil-alkohola a - koncentracija etil-alkohola koji se razblazuje e ~ zeljena koncentracija etil-alkohola E - X = potrebna koliCina vade za razblazivanje

Npr.: iz 96% etil-alkohola potrebno je pripremiti ISO grama 45% etil-alkohola.

X = 150 ~~ = 70.3

150 - 70,3 = 79,7

X = 70,3

Dakle, masu alkohola koju zeiimo, pomnozimo sa procentom kojim icliffiO i podijelimo sa proccntorn koji imamo. ZnaCi, treba uzeti 70,3 grama 96%-tnog elil-alkohola i dodati do 150 g vode, tj. 79,7 g.

U zamjenu za skupi ctil-alkohol, posljednjih godina u kozmetickoj indu­striji upotrebljavaju se svc vise propil i izopropil-alkohol. I ovi alkoholi imaju karakteristican ncugodan miris. Zato, prilikom izradc razliCitih kozmetickih preparata sa ovim alkoholima, potrebni su dodaci mnogo vise parfema, odno­sno etarskih ulja.

Propil i izopropil-alkohol sa vodorn se mijesaju vcoma dobra kao ctanol iii eter. Koza dobro podnos; ove alkohole. Zato se upatrebljavaju u kozme­tickoj industriji u proizvodnji vada za lice, voda za masazu vlasista i sredstava za i'iscenje maslle koie. Izopropil-alkohol sluii kao rastvarae za luviskole koji se koriste u proizvodnji ucvdCivaca za vodenu ondulaciju i lakova za kosu.

7.2.1. Masni alkoholi i masne kiseline

Masni alkoholi i masne kiseline imaju ulja i masti biljnog i zivotinjskog porijekla. Hcmijskim razgraltivalljern rnoguce je biljne i zivotinjske masti do­biti u Cistom obliku) u tecnom iii cvrstom stanju. u kozmetickim preparatima, masni alkoholi i njihovi esteri sa visokornolekularnim masnim kiselinama sluzc kao odticne o~movc na kojima sc gradi kvalitet tih preparata. Ova se od­nosi posebno na farmaceutske i kozmcticke kreme, kod kojih je vaina emul­girana sposobnost tih estera.

7.2.2. Masni alkoholi Glicerol se dobija iz prirodnih ulja i masti hidrolizom. Hidroliza se

maze vrsiti sa_ vodoqI, vadenom paroll1,,, kiselinama ili- bazama. U svakom -.­primjeru dobijaju se gllcerol i masne kiseline iz kojih se sastoje ulje i mast.

288

Cisti glicerol je bezhojna, bistra i jako gusta tekuCina, gotovo bez mirisa. Lma karakteristicno sladak ukus. Sa alkoholom i vodom mijesa se u svakom omjeru. Vazna osobina glicerola je njegova higroskopnost, sto znaCi da veo­rna brza upija vlagu iz zraka. Usljed te asobine, glicerol se upotrebljava kao dodatak krcmama za njegu koze, jer sprjecava njeno isusivanje i pucanje. Ta­ko koza ostaje meka i glatka.

Osirn u kozrnellcke svrhe, gliceral se mnaga upotrebljava i u medicini.

Holesterol se nalazi u svim zivotinjskim mastima: u mlijeku, jajima, krvi. Topiv je i u izopropil-alkoholu. Od holeslerola se izraduje holesterol-krema, koja se upotrebljava u izradi boja za kosu, a posebno u srcdstvima za njegu ostecene slrukture kosc.

Cetil-alkohol ima oblik kristala, bijele je boje i gotovo bez mirisa i uku­sa. Sam po scbi nije emulgatQ[, jer masni alkoholi ncmaju emulgenih sposoh­nosti. Pomijesan sa ugljikovodicirna i mastirna, postaje emulgator.

Koza obieno dobra podnosi cetil-alkohol, jer je neutralan i ne drazi kniu. Upolrebljava sc za izradu krema za hladenje koze. Cetil-alkohol u kre­mama utice na glatki, barsunasto rneki izglcd koze.

Lanette-vosci su mjcsavina raz!icitih masnih alkohola, uglavnom cctil­nag i sterilnog, kao i natrijum-lauril-sulfata. U trgovini su poznati kao "Lanet­te 0", '(Lanette E" i dr.

Lanettc-vosci su bijele do zlickasle boje _sa karakteristicnirn mirisima i ukusima. Imaju veorn<:.\ dobIe emulgirne sposobnosli i dobro se mijesaju sa biljnim, zivotinjskim i mineralnim uljima i rnastima. Sa njima se dohijaju mno­gobrojnc emulzije razlicite gustoce. Kreme izradene na bazi log voska su do­sta stabilne. Zadriavaju kvalilet i ne kvare se pri slajanju vise od dvije godine. Koza ih u veCil1i slucajeva dobro podnosi. Rijetko izazivaj"u nadrazaje, odno­sno zapaljenja kaze.

7.2.3. Masne kiseline

l).almitins~ i stearinska .kiselina su vise masne kiseline koje su vezane u mastlma na glicerol. Zato se 1 dobijaju iz masti biljnog i zivotinjskog porije­kla. Na obicnoj temperaturi su u tvrdom stanju, bijele boje i bez mirisa.

Dodatkom boraksa iii trietanolamina u stearinsku kiselinu, dobija se osnova za emulziju tekuceg oblika (U/V).

~Oleinsk~ kiseli~a, .za ra~liku od palrnitinske i stearinske kiseline, je u tckucem stanJu. Ta klSchna pnpada jednobazicnim kiselinama, a nalazi se u prctez~oj ~olicini .vc~ana u uljima, narocito u maslinovom i bademovom ulju. BezboJna Je, a slaJanJem na vazduhu postajc zlatnozute boje. Kod 14()C iz ie­kuce& stanja prelazi u iglaste kristale. Upotrebljava sc kao dodatak u emulzi­Jama 1 kremovlma.

. Stcarinska, palmitinska i oleinska kisclina upotrebljavaju se kaQ raz-mcksivaCi za kreme, svijece, sapune i dL -

289

ZNATE Ll ODGOVORE? 1. Kako po vunjskom obliku razIikujemo Siroyjne'! 2. Kako nn kozu i kosH djeluje hladna, a kako to}lla voda'l 3. Za koju yodu kazemo daje tvrda, ll. za koju da je mehka? 4. Kakav je uticaj na kosu tvrde vode, a lulkn\' mehke'? 5. Na koji oaeill omek.~avamo vodu? 6. Kako se dobija hemijski potpuuo Ci5ta voda? 7. Staje nlkohol i kako se dobija? 8. Gclje se sve upotrebljava alkoho!'! 9. Na koji naNn vrSimo razblazivanje alkobola'!

10. Nabroj j opiSi ueke od masnih alkohola! 11, Nahroj i opiSi neke od masnih kiselina!

7.3. ULJA, MAST! I VOSCI

Ulja. masti i vosci su u prirodi mn?go rasprostranjc~i. Dobijaju s,e iz hil­jab, zivotinja i raznih minerala. Kod bll)aka 'c nalaze u 'Jcmcnkama I ploelo: virna, a kod covjeka i zivotinja u rnasnom tklVU. Mash 1 ulJa se DC IsparaV~Ju. J

ne moou sc destilisati. a da se hemijski ne razgrade. U alkoholu se sarno dJel!­micno <:?rastvaraju, dok se u benzinu, benzolu i cteru rastvaraju veoma lHko. Prcma svom sastavu razlikuju se prave i neprave masti i mastima slicne sup­stance, koje po svom izgledu imaju neSto zajednicko sto nestrucnjak upravo ohiljezava kao mast.

7.3.1. Mineralna ulja, masti i vosci

Pored prirodnih, postoje ulja, masti i vosci koji sc dobivaju prcradom nafte.

U proizvodnji krema uvijek se upotrebljavaju u kombinaciji sa prirod­nim iii sintetickim mastima koje imaju bioloski uticaj na kozu.

l'arafinsko ulje je bezbojna uljna tekuCina, netopiva u vodi i alkoholu, upotrebljava se u izradi emulzija za njegu koZe. za ,kidanje sminke,. krema za masaz.u i kao dodatak zastitnim sredstvima za suncanje. Za kozmetlcke 1 me­dicinske svrhe parafinsko ulje mora biti cisto i neutralno. bez mirisa i ukusa.

Parafin pripada istoj grupi kao j vaze1in. Prema izgledu, ~azljku.iu se tvrdi i tekuCi parafin (parafinsko ulje). Parafin se dohija iz naftmh elcstrlata, nakon odstranjivanja sve nize frakcije. Poslije kristaliziranja parafina, centri-fugiranjem se odvijaju kristali parafi~a od pa~afins~ih ulja. V' •

Tvrdi parafin se ponekael doda)e osnOVI ncklh krema, a u c"tom oblrku se upotrehljava za parafinske maske.

Lokalna primjena parafina u kozmctii'ke ,vrhe je za'tupljena u trauma­tologiji. kod reumatizma, u pla'licnoj hirurgiji. kod opekotina i sportsklh po­vreda iSlezanja misica. U .l1emijskoj industriji se parafin upotrcbljava u prolZvodnji svijeca, krema: parketnih mastl;- a ~ kozmetici kod izrade rnaski za lice.

290

I

VazeHnsko uIje se razlikuje od parafinskog po sastavu ugljiko-vodika, a zhog toga i po gustini. Vazelinsko ulje iIi mast upotrehliav3 sc~u izradi krema za povrsinsku njcgu koze kao i sminkc. .

. Po propisima farmakopeja. parafin,ka i vazelinska ulja moraju da budu blstra, bezbojna, bez ikakvog miris(l i prisustva kiselina.

Vazelin je mjesavina tvrdih i tekuCih ugljikovodika. Razlikujemo prirod~ ni i umjetni vazelin. Prirodni vazeIin se dobija iz ostatka poslije dcstilacije nafte zemljanih ulja, a umjetni mijesanjcm ozokcrita. cerozina iii parafina sa vazelinskim iii parafinskim uljem. , Prirodni vazelin sc razlikuje od umjetnog po tome sto se prirodni vazc-

1m razvlai'i, a umjctni lrga. Ovaj prvi je providan, gladak i kri,talnog izgleda. lake eba vazelina imaju jednak stepen topivosti, umjetni vazelin se rnnouo brte topi nego prirodni. 0

Zbog ovih razlika, prirodni vazelin dajc vise homogene kreme i zato se viSe upotrcbljava za izradu kozmetickih proizvoda. "

7.3.2. Prirodna ulja i masti

. Prir~dna 1!lja i masti hemi.jski su sastavljeni iz smjcsa gliccrida, tj. estera gilcerola 1 razmh organskih kisclina. Sva priroLina ulja i masti su, dakle he .. mijski esteri koji se mnogo upotrebljavaju u kozmctici i medicini. Zhog ~VO(T ~astava . ~rzo po~Uijeiu razlicitim hemijskim uticajima, posehno aka s~ lzradem lZ nezasl~enih. I?asnih kiselina. Pod uticajem svjetlosti i povisene tempe!aturc, mast1 sa klslkom iz zraka oksidiraju. sto ima za posljcdicu da po­stanu zestoka (pokvare sc). Zato sva prirodna ulja i masti imaju izrazit miris ..

Prirodna ulja i masti mogu biti hiljnog i iivotinjskog porijckla.

7.3.3. Biljna ulja i masti

"."' Cisto orahovo lIJje dobija sc iz jczgre zrelih plodova. Iz osusenih i oc"ceOlh )ezgra presovan)em ,e dobija ulje ugodnog mirisa i uku,a. To ulje ,e najccSce UpOlfcbljava u medicini. .

Dru~i nai'in dobijanja orahovog ulja je iz i,itnjene orahove lju,ke: 100 g orah5lVC IJuske pOml)~Sa 'c sa 75 g elilanola i 3 g amonijaka. To se dobro iz­mlJe~.a 1 ost3V1 da stO]1 u poklopljenom sudu 12 casova. Poslije toga, masa se zagnJ~va na vodenom kupatilu da bi isparili alkohol i amonijak. Smjesa se prcsuJe i procijedi kroz krpu, Poslije leianja od jednog dana ulje ,e filtrira. Ovako frltnrana tekuCina je svijellozuckasle iii zelenkaste hoje, prijatnog mi­nsa. UpotreblJ3va se za mazanje kose, a maze jos da sluli i za zastitu koze prilikom wncanja.

. . Bademovo ulje se dohija cijedenjem uz pritisak zrelog sjemena gorkog 111 slatkog .ha~ema. Dobijena uljasta tecDost je gotovo bez mirisa i blagog je ukusa. StaJanJcm na vazduhu ostaje nepromijenjena. Podnosi nisku tempern­turu. Slabo se rastvara u alkohoiu, a dobro u benzinu. , Bademovo ulje ceslo ,e upotreblj3va u kozmetici za iziildu kvaliletnijih . kozmetii'kih preparata. . ,

291

M 'I' 0 Ilj'c se dohi]'a presovan]'em plodova masline, koji se presuju as lUOV I , , I" I' , e 'e Dodacl

'edan ut iIi dvaput. Za potrebe kozmetike naJbo JC Je U JC Pr:~ p~ s. >'

Jmasli~ovog ulja u kozmctickim preparatima blagotvorno dJcluJu n3 kosu I

kohL b' Suncokretovo ulje se dobiJ'l cl]eden]e,m pod pritisk?m~ Do l]Ckna

v • •• 'tloz'ule bo]e priJ'atnog mifisa 1 ukusa. UIJe sddrzl oiems u, teenost JC sVIJe ..' ,' .. stearinsku i 1ino10u klsehnu, veza0':l za ghcenn. ',.;> hI"' v,'u u

VeIl'ke koliCinc maslinovOl! 1 suncokretovog UlJd se up?tre Jd ad]I ~, 'I'· puna 1 kao po oga ishrani. U kozrnetici se upotreblJavaJu za prorlVO( oJu Sd

za kreme i druge preparate. . '" Laneno ulje se dobija iz sjemena lana. Zute je hoje, irn~. ~an~ktenst1<.:ar:

miris, Na zraku se brzo susi i zato se upotrebljava u industn]l bop, Iakova 1

firnisa, , I k 'I' I k's -line ko]'a ima Lancoo ulje je sagradcno iz estera hoo c~s rc 1 100 nc. 1. e :, U osobinu da pospjesuje zarasCivanje k?!-~og tklva kod rana I opekOtind. po­trebljava se u izradi Iijckova i kozmellCklh sredstava, "R ' ">d> a

Kuhan'em lanenog sjcmena dobija ~e plhhJasta tekucl~~. ~Z~l~~ !.e~_, sa vodom, o~a se tekuCina prijc .. upotrcblJavala kao sredstvo za UC'VfsCl\anJc kose kod izrade vodene ondulaclJc.

Kakao-maslac se dobiva iz sjemenki ka~(\a. I?lij~dozu~ka.s~c ~c .~?j: i n~ kvari se brzo. Osim razlit::itih glicerida, sadrZl I ghccnd mrdvlJc klselmc kop posjeduje konzervirajuci ucinak. . .. .. I' d

' Pored navedenih ulja, u kozmetici se.upotrebIJav~tJu I speClJ~l~a U Ja" o~ bijena iz razliCitih ljekovltih trava .. Ova ulJa se ugraduJu kao dodtlcl u rem za n'cgu koie, kose i drugc kozmctlck~ preparatc" ' ' '.. k

J Medu uljirna posioje razlike u .I?Jl~?V?m vezanJu ~ ktseomkom l~ zra -? Neka ul'a se brie, a druga opet spon]c lli mkak? ne vezu, odno~no suse, V:la koja se ~poro iii nikako ne suse najcesce se konste u prOlzvodnJl kozmetlcklh

preparata,

7.3.4. Zivotinjska uija, masti i vosci Masti su jedinjenja nastala iz m.asnih k~sel~~~ J t:ov~l~nt~og alkohola

licerola pa se nazivaju ios i "ncutralmm mastlma , 11~ gh.cendlm~. . '; ~~, g Uk'oliko jedna mast sadrii ,,:i~e masne, cvr?te .klseime, utolIko J: ~vrsc~~ Ako u masti preovladavaju nezaSlcene masne ,klseh~e, onda tak:vu mast naz varna uljem. Oblik &tanja masti n~ziva se. konz]stenc~Ja. , ., _,

Za ciscenje masnih prljavstma konste se ~~nzm, ~~e:,~ benz~n~ tet:a.~~or _ ugljik, itd. Za t::iscenje perika u vlasuljarstvu Lflzer naJcesce konstl mcdlcm-

ski benzin, " ' b" ' "t' lzu­Masti gotovo nisu rastvorlJlve u alkohc:1u pfl ~ ICnO] tempera un. "

zetak Cini ricinusovo ulje koje se rastvara u cetm dl]ela 96%-tnog alkohola 1

zato moie da se upotrijcbi kao ulje za kosu, , ", .' U roizvodn'i kozmetii'kih preparata upotrebI]ava se velIkl bro] razno·

vrsnih nfasriih pod\oga, sio otezava njihovu anahzu I pnkaZlvanJC. Ipak, OPl-

saccmo sarnO one najosnovnije. .

292

Svinjska mast se nekada najcesce upotrebljavala kao dodatak drugim Ijekovitim sredstvima u lijci'enju nckih koinih oboljenja, Ova mast ima osobi­nu dobrog upijanja u koiu, ali brzo se kvari (oksidise). Vcoma slaho upija vo­duo Svinjska mast spada u polucvrste supstance, a loj u cvrste masti.

Zbog navedenih ncdostataka, svinjska mast nestaje iz popisa kozme­tickih masnih materija.

Ulje iz kopita goveda (papkovo ulje) hcmijski ima veoma komplikovan sastav. Saddi mnogo nezasiccnih masnih kiselina i nekih supstanci slicnih vi­taminirna. Koza vr10 dobro podnos! to ulje.

Lanolin se dobija ekstrakcijom ovcije vune u blagirn alkoholnirn rastvo­rima sapuna iii sode, Dobijeni lanolin je zuto do smede boje, Za medicinsko­kozmeticke svrhe ovakav lanolin se posebno preCiscava.

Lanolin je sastavljen iz siobodnih masnih kiselina (palmitinske i dr.), aI­kohola, holesterola, vitamina D kao i drugih primjesa, Lanolin se djclimicno mijesa sa vodom i ima dobre emulgatorske sposobnosti, Zbog te osobine se upotrcbljava u izradi raznib kremova i kao dodatak u samponima,

Pri duzem stajanju lanolin se ne kvari, ali zbog prisustva nezasicenih esiera na zraku se mijenja i postaje tamniji. Zato se euva u dobro zatvorenim posudama i na tamnom mjestu.

Hartolan se proizvodi iz lanolina. To je u stvari, trgovacko ime za mje?iavinu eca 30% slobodnog holesterola i 70%_ estra holestcrola i kiselina koje se nalaze u lanolinu. U taka mijesanom obliku, djelimicno slobodan i u vccoj koliCini estcrifikovan holesterol daje hartolanu odlicne emulgatorske sposobnosti.

Holesterol se nalazi u svim zivotinjskim mastima u krvi, mlijeku, zuman­cetu itd, Nedostatak holesterola utice na bolesne funkcije Iojnih zIijczda, Ho­Iesterol povoljno utice na ocuvanje kosc, U potrebljava se kao dodatak u sredstvima za bojenje i regeneraciju kose,

Lecitin se nalazi u svim zivotinjskim iivim celijama, mozgu, krvi, mlije­ku, zumancetu, jetri. Lecitini su rnjesavina estera sa fosfornom kiselinom, gIi­cerolom i masnim kiselinama. 1z zurnanceta i soje dobija se lecitinovo ulje visoke vrijednosti, koje se dodaje sredstvima za njegu koze i kose. Lecitini se primjenjuju u proizvodnji sapuna da bi ublazili njihovo masuo djejstvo,

Lanolin, holesterol i lecitin su mastima slit::nc supstance koje se dobra mijesaju sa vodom i imaju odlicne emulgatorske sposobnosti.

Pcelinji vosak ima prijatan i karakteristiean miris. Nastaje iz secera i Cvi­jetnog praha tokom bioloskog procesa u tijelu pcela. Jos u davnirn vremenirna pcelinji vosak je sluzio za izradu svijeca kao impregnacijsko i kozmeticko sred­stvo. Danas vosak sluE za izradu medicinskih i kozmetickih krema, za sta se ugJavnom upotrebljava bijeljeni pi'elinji vosak. Sirovi pi'elinji vosak moZe hiti ra­zIii'ite boje, zavisno od cvijetnog praha, odnosno boje koja sadrii taj prah,

Vosak se Cisti, mehanicki filtrira i bijeli pod uti~ajem suncevih zraka iIi hqnijsko-oksidacijskim sredstvima kao np" vodonik-peroksidom, hlornim krecotn itd. - -

293

U hemijskoj industriji koristi se i sinteticki vosak, koji se uglavnom upo­trebljava u proizvodnji svijeca, parketnih i linolejskih masti i emulzija.

Karnallba vosak. Pored iivotinjskog, postoji i biljni vosak. Najpoznatiji je karnauha vosak. Dohija se sa jistova paIme koia raste u Juznoj A.merici. Vosak se nn tim tistovima nalazi u sloju od 5 mm. Zute je hoje, sa osohinama koje karakterisu sve voskove. U kozrnetici ohicno sluzi kao zamjena za pcclinji vosak.

Vosak se razlikje od ulja i masti po fizickim i hcmijskim osobinama. Hc­mijski, vosei su estri raznih alkohola s masnim kiselinama, a nc kao masti, od­no::mo ulja, koja su estri masnih kisclina sa glicerolorn.

Masti, ulja i vosei obicno sadrze masne kiseline i glicerol koji se djcli­micno razlaiu pri cemu usljed oksidacije nastaju aldehidi jedinjenja neprijat­nog mirisa. Na kvarenje masti i ulja utieu vlaga, toplota, svjetlost i vazduh. Zato je potrebno masti, ulja i vosak driati u dobro zatvorcnim staklenim po­sudama smede iIi zelene bojc na hladnom i tamnom mjcstu.

7.4, EMULZIJE I EMULGATORI

Premazivanjem koze maseu iIi uljem, prirnjec,uje sc da nn koii ostaje masna prcvlaka. A.ko se u istu svrhu upotrijebi masna krema anda ce se ova upiti u kO:l;u, ada pri tom ne ostane mast an sjaj. Razlika u ponasanju mash i kreme zasniva se nn tome sio krema sadri.i mast U obliku emulzije. Pod ernul­zijom sc podrazurnijeva rastvor npr. dviju tecnosti koje sc mcdusohno ne mi­jeSaju (voda j ulje). Emulzije nastaju energicnirn mijeSanjem dviju tecnosti kod kojih se jcdna supstanca Hls-prsi u drugoj u veoma sitne kapljice. Kapljice mogu hili sitne do 1/1000-tog dijela milimetra. Ovako sitne kapljice se lakse i bolje sjedinjuju sa kozom i kosom, a da pri tome ne ostavljaju mastan trag.

Tako razlikujemo dvije vrste emulzija. 1. Emulzija oblika vode u ulju - masnoCi (V/U) kod koje je disperzna fa­

za vada, a disperzDo sredstvo ulje. U ovom obliku emulzija vade jc fino razdi­jeljena u ulju. Svaka testiea vade je ohavijcna masnom supstancom. Ovakva emulzija je osnova npr. maslaca iIi nekih masnih krema.

2. Emulzija oblika ulje-masnoca u vodi (UN) kod koje je disperzna faza ulje, a disperzno sredstvo voda. Svaka cestica ulja je fino rasprsena i ohlozena vodom. Npr. ovakav tip cmulzije jc mlijeko, u kame je mast emulgirana u s11-nim kapima vode. Ovakva vrsta emulzije koristi se kod suhih dnevnih krema.

Primjer:

U boCicu nasuti ~ca 3 mg ulja i 10 ml vode. Primijetice se da ulje pliva po povrsini vode. BOCICU dobra pra1resti, Ulje se mijesa u sitnim kapima sa vodom, ali poslije izvjesnog vremena opet ce da ispliva na povrsinu vade.

Ovaj opit Dam kazujeda emulzija nije stabilan sistem. Nakon i"'icsnog vremenaspecificno laksi sastojci(uljc) isplivaju na povrsinu, 'a te"i padaju prema dnu (voda).

294

Primjer:

Istu smjesu ulja i vode dabro protresti. U nastalu emuiziju dodati cca 2 m] rastvora sapuna i opel dohro protresti. PosHje duzco- stajanja uljc i voda se vise ne ras1avljaju, dak1e, dohija se stahilna cmulzija. e

~a hi nek~ emulzija post<-lla stahilna tj. postojana. dOdaju joj se supstan­cc kOJe povezuJu sastavne dijclove, tzv. emulgatori. U navcdenom primjcru kao emulgator je posluzio rastvor sapuna. Dejstvo emulgatora zasniva se na tome sto oko pojedinih kapljica ulja stvaraju zastitnu opnu, koja sprecava ka­pljice ulja da se opet sjedine u vece kapi Stoga se emulgatori nazivaju zasti1-oi koloidi iIi stabilizatori.

Supstanca kao bjelance, zumance, sapun, lanolin, horaks, holesterol itd. su em~lgat?~i. Za potrehe kozm~lickc induslrijc izraduje se niz cmulgatora sa pUlllm dJcJstvom. Pomocu tnkvlh vjeStackih ernulgatora mogu da sc dohiju trajne emulzije iz malo masti i mnogo vadc. '

. . ~rotegin emulgator po vanjskom izgledu sliean .ie vazclinu i saddi je­dlDJenp holestcrolske grupe. Dajc neutralne i blago kisclc masne kreme ohlika vade u ulju. Emulgator sc moze kombinovati sa drugim masnim sup­stancam<-l kao uljem i voskom.

. . rl~egi .. n je ~jesav.im.\ s~~arina, giicerola, kalijum-steara1a i drugih jcdin­Jen.1<:l. Zuckastc JC hOJe J sllcan vosku. Tegin sc l.?vrsno emulgujc sa vodom i stvara dohrc emulzije. Kreme izgradcne sa tcginom koza dobro upija.

TrietanoJ-amin je u obliku tecnosti, svijct1c bojc. Ima dobru o;.;obinu da saponj[ikuje mast! i slobodne masne kiseline. Posto se dobiva iz etilen-oksida i a!ll0nijaka, ima osobinu jake ?3ze. Zhog omeksavajuceg djelovanja na kozu, OSlm u druge svrhe, upntrehlJ<wa sc ,kao emulgator kod izradc mlijcka za ciseenje koZe ad sminke. ...

. Traga,,! gl~ma dobi)a se od biljaka koje rastu u zemljama Male Azije i Bhskog Istaka. U trgovlOl se tragant guma prodaje u razlicitim oblicirna. Kao emulgator ima primjcnu u kozmctici i medicini.

7.5, VITAMINI U KOZMETICI

D?kazano je da su vitamini neophodni za zdravljc i zivot covjeka. Uticu na. pravlJan rad ~)rgana i aktivno sudjciuju u izgr<-ldnji novih celija i biohemij­Sklh pracesa u tl.1e1U covjeka. Vitamini djeluju samostalno kao bioloski katali­zatori, ali nastupaju kao sastavni dio druge grupe icdinjenja - encima. Visi organizmi, covjek i zivotinje, djelimicno su u mogucnosti da ih sintctisu iz osnovnih .tedi.njenja. Or~anizmi ~itaminc ne proizvode i zato je potrebno nji­hova unasen,le u orgamzam u vldu raznavrsne hranc. Nedostatak vitamina maze da prouzrokuje razlicite holesti kaD rahitis, bolesti zivaca i zglohova, krva~enje iz dcsni kao i mnnga oboljenja kaze i kose. . '-

<U posljedn!5' vrijeme, u proizvodnji kozmetickih preparata za njegu koze l-kose sve vISe se upotrcblJ"vaju vltamini kao dodaci koji djeluju izvena.

295

Njihova prekomjcrna upo.trcba ncma .tako st~tnog. uticaja na kozu.i ko&u, ~ac: sto jc slucaj sa hormonskIm preparatlma. U Izradl prcparata za nJcgu koze I

kose kao dodatke 1110guce je upotrijebiti vcCi broj vitamina.

Vitamin A sc nalazi u povrcu, mrkvi, mlijeku, ribtjem ulju itd. Cisii viia­min Ajc veoma koncentriran. U masnoci, ulju i alkoholu je topiv, dok u vodi nije. Vitamin A ne podnosi viSu temperaturu od 40o~. Rastv~ra se P?d u~ica­jem svjetla i kisika 1Z vazduha. Vitamin A je bezboj<ln, dok JC provltamm A karotin u obliku zuckastih kristala.

Nedostatak vitamina A u LijeJu covjeka prouzrokuje bolcsti odrzavanja epitela sluznica, oboljenjc roznice i osljepljenje oka, smetnje u rastu. zuba it.d. Sa kozmeticke sirane, nedostatak vitamina A utice na stvaranje akm vulgans, perutanjc kaze i vlasista, nenormalno djelovanje zlijczda lojniea i znojniea, stvaranje bora, oboljcnje noktiju i kose. ..

Kreme sa dodatkom vitamina A iIi provitamina A hrane 1 podmladuJu kozu. Zato se i upotrebljavaju u izradi krema, maski i vitaminskih obloga.

Vitamin Il - kompleks obuhvaca oko jedanaest vitaminskih supstanci, od kojih sve nemaju kozmcticki znacaj. Vita mini B grupe su u lijesnom medusobnom odnosu, jer ve6nom utieu u organizmu na izgrac1ivanjc zlvotno vaznih elemenata. Znacaj vitamin a B grupe je jos u tome sto Sll topivi U vodL Kao takvi se mogu ugrai..iivati ne sarno u kreme nego i u tckucc preparate kao npI. Iosione za kazu liea i masazu v1asista.

_ Vitamin B nema velikog znacaja u kozmetici za njegu liea. Kao doda­tak od 0,3% u sastavu sa ckst.raktom kestena, upolrcbljava sc u emulzijama za njcgu hogu.

__ Vitamin B2 ili laktollavin. Njegov nedostatak U lijelu covjcka prou­zrokujc oboljcnje koze iIi sluzniee, nas~anak peruti, promjenu sjaja kosc, ispadanje kose i dL bolesti.

_ Vitamin Bs iIi pantotenska kiselina. Nedostatak ovog vitamina, odno­SilO kiseline prouzrokuje malaksalost, nervozu, podloznost tijcla raznim in­fekcijskim oboljenjima kao i opadanju kose.

Panlotenska kiselina se upotrebljava u mcdicini kod up ale sluznice u ustima i pri lijecenju rana.

_ Vitamin B6. Nedostatak ovog vitamina utiee na smetnje ncrvnog si­stema, slabokrvnost, opadanjc kose i stvaranje ekcema kaze. Vitamin B6 n<:1-lazi se najvise u jetri, mesu, siru, zumancetu i drugim hranjivim supstancama.

_ Vitamin B 12 je potreban za stvaranje i djelovanje nervnih celija. U obliku injckcija daje se kod opasnog oblika malokrvnosti. Njegovo antiane­micno djelovanjc pomaze, takode, kod kozne atrofije.

Vitamini B6 i B 12 nalaze fie kao dodaci u srcdstvima za njcgu vlasista i kose te u maskama i oblogama za kozu liea.

O~{ali vitamini grupe n kompleks za kozmetiku nisu znacajni, p-a ih Z~lto necerno Diti- opisi-vali.

296

Vitamin C iii askorbinska kiselina je veoma vazan za covjeCiji organi­zam. Nedostata~ tog vitamina utice na krvavljenje koze iIi sluznice i umanjuje otpornost orgamzma prcma zaraznim bolcstima. Sok limuna sadrli vdike ko-1icine ,:itamina C. U razblazenoj koneentraciji vitamin C djeluje na kozu i 1m­su pazI~ivno: Kota postaje glatka i napeta, a kosa sjajna i zdravog izgleda. . Vltamm C se upotrebljava prilikom izrade sredstava za pranje kose, 10-

S10na, krema, maski i obloga za k02:u i vlasista.

Vitamin D2 je nctopiv u vodi, a u alkoholu sarno djclimicno. Pod ut1ea­j~m u~traljubieasti~ zraka (sllnea), provitamin ergosterol se pretvara Ll kozi u vitamm D. DodaCI tog vitarnina u kremarna povoljno utleu na razne koznc promjene. Ovaj vitamin se dodajc i sredstvima za njegll kose.

Vitamin D se nalazi u ribljern ulju, mesu, maslacu, rnlijeku, ja jim a itd. Vitamin E je u o?liku uljne tecnosti. lJ. masti, ulju i alkoholu je topiv, a

u VOdi lllJC. U kozmelIckim prcparatlma sluzi kao dodatak kremama za kozu i losionima za masazu vlasista. Potpomazc bolju cirkulaciju krvi. Kedostatak vit.~mina E u tijelu covjeka uticc na smetnje u perifernom krvotoku kao i na pnJcvremeno starenje kozc. Vitamin E se najvise nalazi u zelenoj salati, spi­natu, rcpi, mlijeku itd.

v Vitnmin F je u stvari, kise1ina koja je tivotno vaina za organizam eovje­ka. Cisti vitamin jc hczbojna uljana tekuCina, rastvorljiva u mastima i ulju, dok .': voeli, nije. Vitamin Fje osjctljiv na kisik i3 vazduha. Uzegnut postaje takslcan. U pnrodl se nalazl u razmm ulJlma, kao masllllovom, lanenom, sun­c.okretovom itd.

Vitamin F je veoma vazan za koiu. Pod djejstvom vitamin a Frane -nn kozi brza zacjeljuju. U kozmetici se upotrebljava za njegu suhe i porozne k?ze, kac: i za sllzbijanje pe~uti. Vita~in F pokazao sc kao dobar u lijecenju i nJegovanJu suhe kose I protJv opadanJa kose. .

V!tamin If iIi biotin je vitamin oblika bezbojnih kristalnih iglica. U ulju i masnocama Je netopIv, dok se u alkoholu i vodi to pi. Vitamin H, odnosno knstah su veoma osjetljivi na kisik iz zraka i na ultraljubii'astc zrake.

yitarnin. H)e veoma vazan za kozu covjeka. Njegov nedostatak prou­zrokuJe nastaJ3nJe ekcerna i koinih upala. Primjenjuje se u elermatologiji koel seboreJe, akni i drugih distroficnih smetnji koze i sluznice, kao i u nedostatku rasta nokata. Sprei'ava masnu degeneraciju gornjih slojeva epiderme. Zato kaiemo da vitamin H ima antiseboroiean uCinak. ... ~itamin. H se nalazi u svinjskoj i govcdoj jetri, gljivama, vocu j povrcu, JaJIma 1 drugoJ hrani.

Vit.amin H se upotrebljava u kozmetici za izradu emulzija za kozu, 10-siona za masazu vlasista i njegu liea poslijc brijanja.

. VeCina promjeqa nn kozi kao u rastu i izgledu kose najeeSce nastaje uslJcd nedost~tka nekih od vitamina. Jedan od naCina primjene vitamina je nJIhovo_nanosenJc na kozu, vlasiste i kosu U obliku krema, cmulzija i losion3. p'rednost takve priP1jene'-vitamina je u tome sto se daju na .tacno odrccteno mjcsto. Drugi nacin primjene vitamina, '~a koji rnozemo reCi da je najbolji'i

297

najefikasniji. jest upotreba prirodne i odgovarajucc hrane. Iednolicna iIi slaba ishrana dovodi do nedostatka nekih vitamina koji prouzrokuju promjene u organizmu. U tak:vill1 slucajevima koriste se vitarninizirane tabJete, kapsulc, kapljicc itd .. cija je prednost u tome ,to djeluju na cijelo tijelo i tako se po­stiiu bolji rezultati.

7.6. HORMONI U KOZMETICT

Pored vitaminskih prcparata za njegu koze i kose, u kozmetici su­sreccmo i preparate sa dodatkom hormona.

Hormoni su supstance koje u tijelu proizvodc zJijezdc sa unutrasnjim Im"enjem. Oni se putem krvi prenose po cije10m tije1u i taka utieu na djclo­vanje drugih organa. Oni potpomazu iii usporavaju djelovanje pojcdinih or­Gana iIi medusohno jedni na druge uticu negativno, zavisno od kolicine u kojoj pristizu U organe. Pravilan rasl i razvijanje tijcla u mladosti, razmjena tvari. jacanje psihicke i duscvne sposobnosti, sve to zavisi od luccnja zlijezda sa unutrasnjim lucenjem. Ako dode do poremecaja lucenja hormona, dolazi i do raznih poremecaja u covjeCijem tijclu, a u nekim slu~ajevima i do smrti.

Hormoni mogu biti covjeCijeg, iivotinjskog. biijnog i sintetii'kog porijekla.

Biljni bormoni iIi fitohormoni 5C nalaze u raznim hiijkama u malim ko­liCinama. Ugradcni u kozmeticke preparate, npr. kreme za njegu koze. djelu­ju sarno Dcl odredcni dio koze i ne rernctc hormonalnu ravnotezu eovjeCijeg tijela.

Biljni hormoni zcnskog spola fitoestrogeni se dohijaju iz zclcnog kuku­ruza, crvene djctcline i drugih zitarica. Ovi hormoni imaju pozitivan uticaj na kozu, jer prodiru duhoko u potkozno lkivo, gdje ih koza patpuno iskori~tava. Pospjesuju stvaranjc novih ce1ija. popravljaju tonus tkiva i djeluju na holju cirkulaciju krvi.

Test.osteron, androsteron su muski hormoni koji se primjenjuju u medi­cini, dok sc u kozmctici veoma rijetko upotrehljavaju. To 1stO vall i za zenski hormon progesteron.

Ekstrakti piacente. Placenta iIi postcljica koja je vezana do porada na unutrasnje stijene materice je, u stvari, neka vrsta transformatora koji pove­zuje majCin organjzam sa plodam. Placenta saddava estrogen i druge hormo~ ne, razlicite vitamine, aminokiseline, hjelancevine i mnoge druge hranjive tvari, koje farrnaceutska industrija upotrehljava u medicini i kozmetici. Ek­strakti pIacente utieu regenerirajuce na sve slojeve epiderrnisa. Ujedno, po­vecavaju cirkulaciju krvi, sio pozitivno utice pri lijecenju raznih koinih aboljenja, akni i stare koze.

Placentna tekuCina je topiva u vodi i ulju, zbog cega se ugraduje u kre­me, losione i maske za njcgu koze. Za potrehe kozmeticke industrije koriste se ekstrakti pIacente sarno zivotinjskog porijekla npr. krava i svinja.

Estrogeni hormon se upotrebljava u kozmetici za njegu Koie. Pravilno pripremljena krema sa estrogen-hormonom utice na bolju prokrvav!jenost i

298

, c zategnutost koze. Moogi kozrnetieki proizvodaci koristc estrogen hormon

kao i ekslraktc pIacente u proizvodnji krema "za povecanje malih grudi". Poz~ nato je da pod uticajem ienskih spolnih hormona d01azi do pojaeanog razvo­ja mlijccnih ilijezda. ,to jc povczano s povecanjcm grudi. Medutim. Ijekari specijalisti kaiu da kreme za povecanje grudi kao i ostali kozmeticki prepara­ti koji sadric estrogen i druge hormone mogu biti pod odredcnim okolnosti­ma i opasni. Zato je potrebno upozoriti i na negativne pojave koje izazivaju estrogeni hormonski preparati. Tako. na primjer:

- Estrogen sc ne moze upotrehljavaLi nckontrolisano. J\ko se kozme­ticki preparat sa estrogenom upotrebljava na lieu, moze prodrijeii u unu­trasnjost organizma. sto maze izazvati porcmccajc u menstruaciji i tcska krvavljenja.

- Efekat nategnutc, zdrave i mladalacke koze nastaje odmah poslije zavrsetka, odnosno prestanka cstrogenskc ojege (kure).

Na osnovu ovih negativnih osobina, mnogi medicinski strucnjaci u svije~ tu savjetuju da se nikako ne upotrchljava niti primjenjuje nckontrolisana upotreha hormonskih preparala. U viSe zapadnoevropskih zemalja, pa j u nas, donesen je zakon po kojern sc wi preparati sa sadriajrn hormona rnogu dobiti sarno u apotekama j na 1jekarski recept.

ZNATE LI ODGOYORE? 1. NHhroj i opisi ncka od mineralnih lilja, masti i vosk(ml! 2. Nllbroj i opiSi uelal od prirodnih uljn. mnsti i voskova! 3. Nnbroj i opisi ueb od zivotinjskih nljn i voskovn! 4. Stn se podrazumijevn pod emnlzijom? 5. Kctie vrste emlllzijn pownjemo'? 6. Stit s\~ emlllgHtori? 7. Nahroj neke od emulgatora! 8. Kaknlje uloga vitamina u biohemijskom procesu, tl tijelu covjeka'l 9. Knkav.ie waeaj vitam inn 1I kozmetickim preparatima?

HI. Knkav ,ie znncaj hormonn tl kozmetici? 11. Nnhroj i opiSi neke od hormoml koji se koriste t1 proizvodnji nekih kozmetickih

preparatnl 12. Kakva opasnost prijeti od nekontrolisnne upotrebe hormonskih prepnratn'?

7.7. ETARSKA ULJA I MIRISI

Etarska ulja se nalaze najeesce u biljkama, odnosno u pojcdinim organi­rna biljki i nekih iivotinja. Tehnicki se dobij<lju na razne naCinc, najceScc de­stilacijorn uz pomm~ vodeoe pare, ekstrakcijom iIi cijcdenjcm na hladno. Dobijena etarska ulja se naknadno precjeduju za svrhc prahramhene j koz­rneticke industrije.

Primjer: jedan komad ljuske nmandze stisni prstima prema plarnenu svije(~.Jz Ijuske cc da prskaju sitne kapljice i da se pale u. plamenu svijcce. Poprskaj" komad hartijc kapljicama iz narandiinc korc. Masne mrijc ncstacc poslije kratkog vremena.

299

Etarska ulja Sli lako isparljive supstanee sa karakteristicnim mirisom, obicno prijatno ili Ijuto arornatienog ukusa. Od rnasnih ulja, etarsko uljc sc razlikuje zbog osobine brzog isparavanja i mirisa.

Za razliku od masnih ulja, etarsko ulje na hartiji ne ostavlja trajnu ma­snu mrlju. Etarska ulja se razrjeduju u alkoholu, etcru i masnim uljima, dok u vodi daju mlijecnu emulziju.

Pored prirodnih elarskih ulja, posloje jos i sintetii'ka ulja koja proizvo­de tvornice etarskih ulja i koja se po mirisu gotovo ne razlikuju od prirodnih. U fabrikaciji parfema etarska ulja su vazna kao nosioci mirisa. Prema odrectenoj vrsli elarskog ulja neki su ljudi prcosjelljivi. U lahim sluacjevima dolazi do nadrazaja kaze Iiea iIi vrata prilikom upotrehc kozmetickog sred­slva u kome se ovo uljc nalazi.

Od velikog braja elarskih ulja i mirisa koji su nasli prakticnu primjenu u proizvodnji kozmclickih preparala, opcsal cemo sarno ncke ad njih:

Bargamotovo ulje jc svijetlozelene bojc. Sluzi za izradu kolonjskih voda i drugih kozmelii'kih proizvoda. Bargamolovo ulje daje posebnu svjeiinu, za­to se cesto upotrebljava kao dodatak drugim mirisima. Ulje se dobija prc:'.o­vanjem knre bargamota iii destilacijom pomocu vodene pare.

Ruzmarinovo uJje ima prijatan iIi opor miris. To jc tecnost hlijedozute iIi zelenkaste hoje. DObija se od ruzmarina. Upotrebljava se u kozmetici u proizvodnji sap una i parfema, te u farmaciji za izradu sredslava protiv rcuma­tizma.

Limunovo u~je se dobija presovanjem kore limuna. Dobijeno ulje je zuckasta do zelcnkasta bistra teenost. prijatnog mirisa. Glavni sastojak. lirnu­novogulja je aldehid citra!. LimunovQ ulje upotrebljava se u prehrambenoj industriji u proizvodnji likera i keksa, a u kozmetici se najceSce upotrebljava u praizvodnji sampona, sapuna, parfema i kolonjskih voda.

Ruiino ulje se dobija ekstrakcijom iii deslilacijom sa vodenom paramo Destilirano etarsko ruzino ulje ima mali procenat fenil-etilalkohola, dok ok­strakciono ulje saddi oak 46%. Ruiino ulje je blijedo zelenkaslO-zuckaste boje i ima veoma prijatan i jak miris. Ulje se upotrebljava u proizvodnji parfe­rna, kolonjskih voda, sampan a, kao i likera. najvise se proizvodi u Bugarskoj i Francuskoj. Iz sto kilograma sirovine ruZinog cvijcta dobija se svcga 50 do 80 g mirisnog ulja.

Geranijumovo ulje se dobija vjcStackim putem, redukcijom ncza­sicenog aldehida citrala, koji se nalazi u nekim etarskim uljima, naroCito u Ji­munovom ulju. Geranijumovo ulje je dosta postojano. Ima prijatan miris ruze. Nc nadrazujc kozu i ima veoma malo terpcna. Upotrebljava fie u proiz­vodnji mnogih kozmctickih preparata i mirisa.

Mirisi zivotinjskog porijekla nisu brojni, ali po svojoj vrijednosti zauzi-maju znacajno mjesto. .

Siva ambra je izlucina jedne vrste kita. Nalazi se ponekad dapliva na povrsini mora. Iz preradene izlucine kita dobija se skupocjeno sredslVCl koje sluil kao dodatak drugim mirisima.· '. .

300

Mosus je skupoejeni miris, poznat jos od davnih vrcmena. Dohija se iz zlijezde jelena koji Zivi u unulrasnjem dijelu Azije, Tibetu i jednom dijelu Ki­ne. Mosus je supstanca srnede boje sliena masti, vrlo jakog i postojanog miri­sa. Postoje dvije vrste mosusa: kineski koji je kvalitetniji i skuplji i sibirski, nesto slabijeg kvaliteta. Mosus oema stalan hemijski sastav, vee mu kolicina mirisnih sastojaka i kvalitet zavisi od starusti zivotinje, ishrane te ad godisnjih doba. Yeoma se dobra rastvara u alkoholu.

Postojc i drugi proizvodi po mirisu sHeni prirodnom mosusu, ali njihov miris nijc taka jak i postojan kao prirodni.

Cibet jc mirisna supslanca koju izlucuje iz zadnjii'nc zlijezde jedna vcsta divlje macke koja zivi u toplim predjelima Afrike, Filipina itd. Sirov cibet ima neprijatan miris, a rastvoren u hloro[ormu i eteru dobija svoj pravi miris. Glavni nosilac mirisa cibe!a je cibelon, ciju je slrukluru molekula i hemijski sastav pri dokazao, nosilac Nobelove nagrade prof. Leopold Ruzicka. I miris cibeta se proizvodi sintetickirn putem.

7.7.1. Znacaj mirisa u kozmetiCkim preparatima

Eterska ulja i mirisi zivotinjskog podjekla sluze u parfimeriji za spra­vljanje raznih mirisa. Osim toga, etarska ulja se upotrebljavaju i kao sredstva za dezinfekciju. Posloje i vjeStacka elarska ulja od..kojih se izractuju parfcmi slabijeg kvaliteta. Pod parfemima podrazumijevamo alkoholne rastvore cistih mirisnih supstanci iii njihovih kombinaeija. Parfemi iIi mirisi su znacajna kom­ponenla kozmetickih proizvoda i sredslava za njegu i uljepsavanje tijela i ko­se: lake mirisi nemaju utieaja na kvalitet njcgovanja koze i kose, utiCll svakako na culo mirisa, ito je njihova vazna funkcija.

Kult mirisa je veoma star. Smatra se da je bio poznat i civilizacijama vise oct 5000 godina. Praizvodnja mirisa ulazila je u red vjestina koje su bile veo­rna cijenjene. Pa i danas mirisi zauzimaju znacajno mjesto u proizvodnji koz­metiCkih sredstava. Etarska ulja i parfemi u kozmetickim preparatima daju prijatne mirise l istovremeno prekrivaju miris jako mirisljavih sastojaka prepa­rata. Kao primjer uzmirno prisustvo amonijaka u prcparatu za trajnu, bojama i sredstvima za bijcljenje kose. Zamislimo kako bi ovi preparati izgledaJi bez dodatka mirisa. Veoma neugodno, iako se poslije parfimisanja npr. preparata za trajnu jos uvijek osjeca jak miris amonijaka. Zato mnogi kozmeticki prep a­rati, samponi, sapuni, vode za lice i masiranje vlasista, kreme za njegu koze i kose, sredstva za kupanje itd. zahtijevaju posebna etarska ulja, odnosno par­ferne sa trajnim osv.iezavajucim mirisima.

U proizvodnji parfema etarska ulja su vazna kao nosioci rnirisa. Etarska ulja iii parfemi, kako ih obieno nazivamo, sastavljeni su iz dvadeset do tride­set razliCitih komponenala prirodnog, biljnog iii zivotinjskog izvora. Ove komponenle se izabiru tako da sc uzajamno dopunjuju i svojim zbirom daju zcljeni miris.

Posebna naucna grana; parfirherija) strucno sc bavi problemorp. parfimi­sanja razliCitih pripravaka, analizom pojedinih sa."stojaka mirisa, sastavljanjem

3lll

kombinacija i fiksacijorn mirisa. Mirisljave supstancc SU, U stvari, vrlo nepo~ stojane i brzo gube miris. Da bi se ucinio trajnim i da bi se miris oddao, vrsi se fiksacija, odnosno dodaju tzv. fiksatori. Sastavljanje i testiranjc novih kom­pozicija i harmonija mirisa vrse poscbni strucnjaci, koji Sll ccsto pravi umjet­niei osobitog talenta.

7.8. BOJE ZA PREPARATE I SMINKE

Kao sto ctarska ulja i parfemi daju prcparatima karaktcristican miris, isto tako boje daju prcparatim3 karakteristicnu boju, po kojoj ih r3spoznaje­mo. Boja preparata je prvi cinilae koji privlaci palnju potrosaca. Zato je izbor pravilne boje od velike vaznosti, jer ona mora da hude prijatml za oko. Ova posebno vali za proizvode dekorativne kozmetike kao npr. lakove za nokte. bojc za kosu. pudere za lice i ostala sredstva za uljepsavanje. I sredstva za njegu koze i kose, sampani, kreme, vode za lice i masazu koze i vlasista, rege­nerativna sredstva za kosu itd. moraju imati prijatnu baju za oko. Mnogi od ovih preparata, zbog dodatka koji se nalaze u njima, vee imaju svoju hoju. Ta­ka npr. azulen daje plavu boju. biljni ekstrakti srnedu a hlorofil zelenu boju.

Pored efekta boja, sredstva za bojenje moraju imati i neke druge osobi­ne. Hemijski, boje moraju biti potpuno indiferentne do supstancija koje sadrzi preparaL, sto znaci cia hoja ne smije reagirati sa supstancarna iz kojih jc sastavljen prcparat. Pored toga, hoja ne smije bojiti kozu iIi kosu. Zato se kod sastavljanja preparata strogo pazi na izbor i koliCinu boje. Srcdstva za hojcnjc prcparata se DC razlikuju sarno po efektu boje nego po svojoj topivo­sti i trajnosti. Neke hoje su topive i zadrzavaju svoju traj11os1 u vodi, ulju, a]­koholu i drugim tecnostlma. Na trajnost i efekat boje utiee i pH vrijednost preparata. Za kiselc preparate biraju se hojc koje su trajne u kjselo~ mcdiju, a za luznate preparate uzimaju se opet druge hoje.

I u proizvodnji sredstava za sminkanje upotrebljavaju se razlicl1e vrste prirodnih i sintetickih boja, rastvorljivih u vodi. alkoholu. ulju i masnoeama i nerastvorljivih kao, na primjer, neke zemne boje i lakovi.

Boje mogu hiti iivotinjskog. biljnog, mineralnog i sintetickog porijekla.

Boje zivotinjskog porijekla su upotrebljavane u kozmeticko-dekorativ­ne svrhe jos od davnih vrernena. Purpur je jedna od najstarijih hoja. Dobija se iz jedne vrste puleva. U pocetku je dobijena tekuCina bezbojne. a poslije ok­sidira i prelazi u crvenu boju.

Iz sipe j drugih masnih mekusaca dohija se mrka hoja. Iz jedne vrste insekta zvanog kosenila c10bija se crvena haja. Ovi insekti

zive na kaktusima, a u nekirn zemljama se posebno gaje. Za proizvodnju boje upotrebljavaju se sarno ienke. Insekt se ubija

vruCim zrakom -i za jcdan kilogram suhe robe potrebno je oko paJa miliona ovih zivotinjica. U osusenom tije1u ovih zivotinjica nalazi se karminska kiseli­na. Dodatkorn nekih drugih kiselina dobija. se crvena boja. koja pornijdana

. sa slipsom daje kilrmin -13k. Ova oojaj lak sluie kao dodatak sminkarna za li-ce i usnice. - ,

302

lloje biljnog ~orijekla se.dohijaju iz cvj~tova, Iisea i korijena biljaka. On~.s~ mn~gohr?JmJ~,,(~d bO.la.,zlvot~~Jskog ponJekla. Neke ad biljnih hoja se doh.1J3JU mlJcvcnJem h?ca. ~?nJ:n~ 111. korc biljaka i drveta, jji natapanjcm u V?~il sa dodatkorr: n~klh :u~lDa. 1 k~sclma. Tako npr. crvena boja se dohija iz hllJaka kane, hrocevme. saframke 1 dL Playa boja se dobija iz hiljke indigo i nekih lisajeva. A zuta boja se dobija iz srzi jedne vrste lropskog duda. Ova hoja se naziva m?rin j :~oma jc postojapa na svjetlost i atmosferske uticaje.

.?vako dOhIJ.ene Ih.prera~~ne hOJe uI?~trebljavaju se u kozmetickoj in­dustn]1 kao dodacl U prOIzvodnJl preparata 1 srninki.

M.it.Jera~ne ~oje (z.emnc;) nalaze se u .. mineralima i zemljistu. Ove boje rnogu bitl topIve I netoplve. 1\.ao nerastvorlJlve boje u posebnim vrstama zem~ ljista nalaze se oksidi gvolda. rnangana i drugih metala.

Sinteticke boje se proizvode iz anilina i katrana kao i benzena, tolucna antracena i s1. ad prve sintcze "katranske boje" proslo je lek stotinu godina, ~ danas vee immno vise od deset hiIjada sintctickih boja. koje po boji. postoja­nostl I mSk.oJ clJem daJeko prevazllaze prirodne boje! ad ovako vclikog broja. u kclZmetl~ke svrhe upotreblJava se sarno mali hroj boja, od kojih su najpoz­natJJc: mdlgotm-svlJctloplava bOJa, entrocin-crvena boja. azorbin-purpurno­crvena, oranz~crvenonarandzasta i df.

. Boje koje sc upotrebljavaju u kozmctickim prcpara1ima i sredstvirna za ul]cpsavanje, treba cia su lako rastvorljive u vodi,_alkoholu, g\icerolu i cIL 0[­

gansk~m. rast\~ara~i~1a. ~orc:d. toga:"boje n~ smiju .sadriavati supstance koje nad:azu~u k?zU 1l1.tl.sml]U blil tokslcne. BOJe moraJu da hudu stabilne prema suncevoJ sv]etlostl 1 otporne prema tern per at uri i oksidativno-rcduktivnim sredstvima.

.. Z~ trajnost. boje u preparatima i srcdstvima za sminkanje znacajan uti-_ ~aJ IrnaJu sVJctlo I zrak. Zato sred~tva za hojenje kao i gotove proizvode treha cuvatl u dohro zatvorenoJ ambalazl ns suhorn, hladnom i tamnom mjestu.

7.9. DOPUNSK!' SUPSTANCE U PROIZVODNJI KOZMETICKIH PREPARATA

Za proizvodnju preparata za njegu tijela. koie. vlasista i kose, kao i de­~orativne koz~ctik~, ko~isti se :~likj hr?J. he~ijsklh sups.~anci. Za znanje fri­~era - kozrneyc~ra bllo bJ pr~opslf.no vOI?:~lvatl sve te hemlJske supstance, zato cerno se zadrzatl sarno na Olllm naJvazlllJlm.

Accton je hezbojna zapaljiva tekuCina koja se u vodj, alkoholu i etar­skim uljim~ mijesa u sv;:~ko~ omjeru. Dohija sc 1Z sekundarnog propil-alko­h(?l~ kao .. 1 suh~~m; destllaCI]Om drveta. Laksi je od vode, karakteristiCnog mlfl~a kOjl podsJeca na kloroforrn. Aceton sluti kao rastvarac za masti i lako­VC. Cesto .~e upotrcb~~:,a kao sredstvo za otklanjanje laka sa noktiju, iako u te svrhe lllJe preporuclJlva upotreba tistog acetona.

. Adherol je fini bezrnirisni .~ijeli prasak koji sl~ii kao glavno.§redstvo u prOlzvodnjl.pudera. PostoJc razlIcite vrste adherola sa oznakarna A B,cM. ko­je se medusobno razlikuju po efektu matiranja boje i pokrivanja koie liea.

303

Adipinska kiseIina je rastvorljiva u vodi. Kao dQ(~atak do 20%\ dodaj~ se solirna za kupanje. U sredstvirna za pranje kose dodaJe sc od 0,1% sto kosI daje efektan sjaj.

AlauD je srcdstvo koje adstringira i zau.slav~ja krv(~renjc iz. razrc-Lane kole (kod brijanja). Alau~ te v?d~top.iv i reaglnl kts~~o .. UpotEchll~va se k~::~c.: dodatak u vodama za osvJczcnJe hca I vodama za bnJanJe (0,) - 110). SIUZI I

kao dodawk u kiselim krernama i sredsivima za ucvrSCivanjc nokala.

Alllminijum~sulfat je topiv u vodi. Kao dodau~k do ~% ~pot:eblj~:'a se u proizvodnji voda za brijanjc. Na kozu djeluje adstnngiraJuce 1 antlseptlcno.

Amonijurn-peroksoslIlfat je oblika bijclih kristalakoji su topivi. u vodi. To je jako oksidativno sredstvo koje se na vlagi raspada I postaJc manJe aktIV­no. U prisustvu lulina, arnonijum-p~roksosultat d~IJe amonIJak: Po t(?:ne se lako razlikuje ad kalijum peroksosullata. Upotrcblpva se u prolzvodnJI sred­stava za bijeljenje kose.

Amilatin je supstanca biljnog porijekla. To je ferment. koncc~trat smede boje, U obliku praha. Upotrchljava sc kao dodatak sredstvlma za nJegu koze.

Amonijak je bczbojan gas veoma ostrog mirisa, usljcd cega izaziv~i. su­zenjc ociju. Ran gas veoma lako se rastvara u vodl. Vodeni r~~tvor amonIJaka naziva se amonijum-hidroksid i reaguje alkalno. KoncentraclJa .ovog ~ast~ora zavisi od toga koliko je gasovitog amonijaka rastvorcno u vodt To JC blstra bezbojna tckucina sa karaktcristicnim mirisom koja nagriza kozu, a posebno je opasna za oct. Amonijum-hidroksid se upotrc~ljava kao dodatak u prcpa­ratima hladne trajnc i sredstvima za bojenje i bijeljenje kose.

Biosumporna tekucina je tamno~mel1.e bojc. 9vaj sUf!1porn~ prep<i:r~t se topi u vodi i alkoholu. To sredstvo Ima Izrazlto JUko antlparazltsko dJeJ­stvo. Zbog tc osobinc, primjenjuje se u izradi tccnih i krem-preparata za li­jecenje akni i scboreje.

Borna kiselina se upotrebljava u iZIadi pudera, krema i losiona za kozu i brijanje. Na kozu djc1ujc meko adstringirajuce i antiseplicno. Rastvara se u vodi, alkoholu i glicerinu.

Cetiol je mjesavina biljnih, zivotinjskih i mineralnih masnoca i ulja. Sluzi kao dodatak i osnovna jc baza za izradu ulja za masazu, krcma i tekuCih emulzija za njegu koie.

Cikloform se rastvara u biljnirn uljima alkoholu. Kao dodatak se upo­trehljava za kreme, pudere, ulja za kozu i sredstva za suncanje.

Deitil! je tckuceg oblika, bez boje i mirisa. Sastavljen je iz mjeSavine ra­zlii'itih ulja i masnoca. U potrebljava se kao dodatak u kremama za nJegu kole.

Eurezol je crvenkasto ulje sa slabo kiselom reakcijom, topivo u ~lkoho­lu. K(;!o dodatak u rastopini alkohola upotrebljava se u losionima pro.tlV peru- -ti i za jacanje "epidermisa koze. Irna dezinfidrajuce dejstvo.

304

Eutanol G je vodeno jasna, uljana tekucina bez mirisa, sastavljena 1Z iivotinjskih, biljnih i mineralnih ulja i masnoca j alkohola. Upotrcbljava se u PToi:vodnji ulja za masaiu koze i kao faktor za zamas6vanje u alkoholnim 10-Slomma.

Fungicidi DA i UMA su supstance koje imaju antigljivicno djelovanje. Upolrebljavaju sc za izradu losiona i sampona protiv peruti.

Formaldehid (formalin) je otrovna tekucina koja se nalazi u trgovini u 40%-tnom rastvoru. U jako razrijectenom stanju 3 do 5% formaldehid dezin­ficira i dezodorira.

Ihtiol spada u grupu sumpornih jedinjenja, a nalazi se u tekucem i gu­stom obliku. ZahvaljujuCi svom hemijskom sastavu, djeluje na mikroorganiz­me baktericidno.

Kalijum~peroksosulfat Cini bijele kristale koji su tesko toptvi u vodi. Kod obicnih temperatura je postojan, dok se kod visib temperatura, posebno uz prisustvo vlage, rasp ada. Pri raspadanju se razvija kiseonik i tako gubi na svojoj vrijednosti. Kalijum-peroksosulfat je oksidaciono sredstvo. Upotreblja­va se za bijcljenje raznih vlakana i slui! kao osnova za izradu sredstava za bi­jeljenje kose.

Kalcijum-benzoat je topiv u vodi. Djelujc a-ntisepticno nu koiu. Upo­trebljava se kao dodatak puderima protiv znojenja.

Komperlan KD je bijela do svijetlozuta, gusta uljana leku6na koja pri malo niioj temperaturi dobija odmah oblik masti. Komperlana ima razlicitih vrsta. Komperlan se izraduje iz masn}h kiselina dietanolamina. Koristi se u proizvodnji sredstava za pranje kose. Samponima daje zeljenu gustocu i ujed­no sprjei'ava prejako izlui'ivanje masnoce sa kose. Pored toga, djeluje prijat­nO na kozu.

K1orofiI je zelena supstanca dobijena iz lisea biljaka. Kao prirodna boja sluzi za bojenje cmulzija, ulja i tekuCina, pripremljenih na bazi alkohola. Po­red uloge bojenja kozmctickih preparata, sluzi i kao dodatak u sredstvima protiv akni, losionima za kosu i protiv znojenja.

Limunska ltiselina je topiva u vodi i alkoholu. Djeluje adstringirajuce na kozu i kosu i ima antisepticni ucinak. Upotrebljava se kao dodatak u dezo­doransima, losionima za lice, citronskim kremama i sredstvima za pranje ko­se. Kosi daje svilcn sjaj i mekocu.

Lucel je karboksil-mctilceluloza, u obliku bijelog do zutog praha iIi gra­nulacijski razlii'itog oblika i velicine. Lucel u vodi ima osobinu da nabrekne j sa njime se mogu dobiti razlicito gust! rastvo1'i, odnosno kreme. U kozme­ticke svrbe se upotrebljava potpuno neutralni luce!.

Luviskoli su u obliku bijelog pras\<:a iii koncentriranog rastvora. Medusobno se razlikuju po topivosti i higroskopnosti. ledni se tope u vbdi, a

305

drugi u alkoholu. Sluie za izradu sredstava za ucvrSCivanje kose, kod vadene ondulacije i lakova za kosu.

Mentol djeluje antisepticno. Ima osobinu da hladi koiu. Topiv je u al: koholu i masnim uljima. Kao sredstvo za hladcn]c upotrehl.J3va se U 1zra(h krerna i losiona za masazu vlasista, poslije brijanja i u srcdstvima za njegu no­guo

Paraklor - metaksilenol (I'CMX) je u ohliku bijelih krist<lla. TeSko se topi u vodi, dok se u alkoholu vc?ma dobra r~stvara .. ~ mastim~ i ulju .~~ topi, sto olak.~ava njcgovo ugradivaoJc u kreme I ernUIZI.lC. U !flahm k?hcman:~ slui! kao dezinfekciono sredstvo. Upotrehljava se u sredstvlma protlV perutl 1 u proizyodnji antiseptickih sapuna.

I'erhidrit je vodikov peroksid u tvrdom obliku. S<ldrii olprilike oko 35% H202. Upotrebljava se u razliCite svrhe. U frizerskom z~nimanju m",,: sluziti kao sredstvo u izradi fiksir-preparata za traJilu ondulaClJU 1 kao raZVIJ3C za boje.

I'erubalzam je topiv u alkoholu i djelimicno u m<lstima i ulju: Upolre­bljava se kao dodatak u medicini protiv ekcema, a u kozmetlcl U loslOmma za masazu vlasista. 1ma jako antiparazitsko djclovanje.

Raluben je bijeli prasak s karakteristicnim mirisc:.m. V ~c u malirn k?­liCinama djeluje antisepticno. Unistava raznc baktenJ~ ko~~ prouzro~uJu kozne bolesti i pefut. Upotrehljava se kao dodatak u antIscptIcknTI sapumma i sredstvima protiv peruti.

Silikoni Sll stabilne bistre tckuCine, koje nislJ topive u alkoholu, vodi j

masnocama. Preradeni silikoni u kozmetickim preparatima zas1icuj~ kozu od raznih negativnih uticaja, pri tome ne ornetaju njeno normal no disanje. Kao dodaci, silikoni se ugraduju u kreme za sjaj kose, losione za kosu, sredstva za suncanje i kreme za zastitu ruku.

Sulfonati su masni alkoholi obogaceni esterima pomocu sumporne ki­seline. Sulfonala je vise vrsta. Medusobno se razlikuju po vanjskom izgledu: mogu biti prozirni, gusti, tekuCi, pastozni i U ohliku praska. Ujedno se mzli­kuju i po konccntraciji aktivnih supstanci. Sultonatl su tOPIVl u vodl. StvaraJu bogatu, gustu pjenu i veorna dobra rastvaraju masnoce. U kozrnetici sluze kao osnova za izradu svih vrsta sampona.

Sumpor. U slobodnom stanju u prirodi ga ima veoma mnngo. N a njega nailazimo i u nehm drugim jedinjenjima. Sumpor je prah iute boje. Proizvodi se u obliku stapica i u komadiCima. U vodi se ne lopi. Topi se u ugljik-disulfi­duo

Koloidni sumpor se dobija iz sumpornih jcdinjenja. To jc smedi prah bez mirisa. St<lro je sredslvo za lijei'enje koinih bolesli i njegu kose, posto unist~va bakterije rgljivice koje iiazivaju nastanak peruti.Koloidni sumpor se upotrebljava i kao dodatak specijalnim samponima protiv peruti.

306

Sumpor u malim kolicinama djeluje na kosu keratoplasticno, sto znaCi izgraduje ker<ltin kose. U veCim koliCinama i u cestoj primjeni djeluje suprol­no - razgraduJe keratm kose.

Skrob se dobija iz sjcmenja iitarica j krornpira. Ima osobinu da u vodi ~abrekne i tako daje gustocu nekom preparatu. Ta njegova osobina se isko­nstava u farrnaceutskoj i kozmetickoj industriji. SIuZi kao sredstvo za zgusnja­vanje pri izradi tableta, pudera i krema.

Selak Ie rrir()dn<l_s:~()la,_ crvenkaste. hoje, koju je potrebno za dalju upolrebu JOS blJchtl. OClSccm selak JC sVIJctlo do tamnoiulc hoje u ohliku plocica iIi praha. Koristlo sc djelimicno u proizvodnji lakova za kosu.

. Tanin jc lopivu alko~olu, vodi i glicerolu. Djeluje adstringirajuce, anti­septH,no, na bolJu mkulaclJu krvi i kao regulator sekrecije zlijezda. Kao do­datak se upotrcbljava u preparatima za njegu koze j vlasista, masnc seborcje, ekcema i prckomjernog znojenja.

Tioglikolna kiselina je organska jednobazna kiselina dobijena iz klori­da sircetne kiseline. Po vanjskom izgiedu jc bezhojna tekuCina sa karakteri­sticnirn mirisom, koncentracije oko 80%. Za kozu je veoma opasna. Izaziva opekotine i mjehurove. Na opecenim mjcstima koza olpada. Tioglikolna ki­selma se koristi kao osnova za izradu razvijac-preparata za hladnu trajnu. la­ko sc u preparatu nalazi u dastn razblazenorn stanju, opasna je za Dei i kozu.

Vinska kiselina jc topiva u vodi i alkoholu. Djeluje adstringirajuce na koz.u. Kao dodatak se upotrebljava u puderima, dezodoransima, losionima za njegu lica, sredstvima za sjaj kase i fiksir-preparatima za trajnu onduIaciju.

7.9. L Sredstva za konzerviranje

. Svi kozmelicki preparati su izradeni taka da ostanu svjezi i po nekoliko godma, svakako, aka fiU dobra zatvoreni i cuvani na odgovarajucem mjestu.

Za trajnost i stabilnost sirovina u kozmetickim preparatima, posebno organskog porijekla, veama je vaino da su preparati pravilno konzervimni. Konzerviranjem se sprecava razvoj plijesni koje rastvaraju pojedine sups tan­ce i tako preparat ostaje duze vrernena upotrebljiv.

Vee dugo su poznata kao sredstva za konzcrvaciju benzoeva kiselina i njena so natrijum-benzoat.

Fenacetin je U obliku bijeIih kristalnih listica. Ima karakteristican miris i ukus. Teska se topi u vodi. Osim u medicini, upotrcbljava se i u kozmetici. Sluzl za stahilizinmje nekih rastvora.

Nipagin M jc po hernijskorn sastavu ester para-oksibenzojeve kiseline. Kao konzervans se upotrebljava u svim kozrnetickim preparatirna, naroCito kod onih koji su osjetJjivi na mikroorganizme i b<lkterije. ._ . .

Nipagin M je bez mirlsa, rastvorljiv ili topiv u alkoholu, zagrijanom ulju i masnocama, kao j dobro kljucaloj destilovanoj vodi. -

307

ZNATE LI ODGOVORE'! 1. Sta Sli etarskn utja i kako se dobijaju? 2. Nahroj i opiSi ncke od etursklh ulja! 3. Kakav je znacaj mirisa u kozmetickim preparatima'? 4. Kakav je znacaj boja 1I izgledu kozmetickih preparata? 5. Nabroj i opisi neke od hoja koje se koriste 11 proizvodnji kozmetickih

preparata! 6, Sta je aceton'! 7. Sta,ie alann'! 8. Stu je amonijak'! 9. Kod kojih preparata se kao dodutak koristi amonijllffi hidroksid'!

10. Stu Sll sHikoni'! 11. Sta Stl sulfonuti'? 12. Kako djeluje sumpor un kozlI i kosu'? 13. Sta je tioglikolna kiselina'! 14. U kojim preparatimfl se koristi vinska i limunska kiselina'! 15. Znacnj sredstava za kOllzcn·jsanje preparata!

7.10. HEMUSKA I BIOLOSKA KONTROLA KOZMETICKIH PREPARATA

Iz prethodnog poglavlja vidi,!,o da se za izradu k;lZmctickih prcp~rata upotrebljavaju supstance bllJnog, zlvotmJskog 1 smtetlCkog, o<..~nosno. heml]­skag parijekla. Svaka od ovih supslanci i~a neke korisne osobme kOJe treba da budu doprinos u Iijeccnju i njezi koze I kose. . .. . S druge strane, postoje isto tako s~pstance s.~ pozr:atl:n .1 ncpoznatlm~ nepozeljnim i stetnim djejstvom. Bez ohma na ponJeklo 1 pnmJ:efiu supstanCl ne smije se dozvoliti upotrcba nijedne ad onih. k;,]e donose stetn:: e\ckte. Nekontrolisana upotreha ovih 'supsta~Cl ra(h hJece~Ja I llJega koze 1 ~?se maze biti stetna. Resorbovane u orgamzmu mogu da lzazoVU mnage nepflJat­De reakcije. Zbog toga, mnoge .. ze~lj~ iI?aiu ~a~o~e ~oji:na. se zabranjuje upotreba rnnogih supstanci namlJenJcmh hJecenJl.~ 1 nJ~Zl koz~ 1 lease.

Uporedo sa lchnologijom i napretkom u smtezl, raZV1Ja se ~avremena laboratorijska tehnika za kontrolu i ispi.tivanjc he.m5js~ih supstancl:,odnosno kozmetickih preparata koji su u ekspenmentalno] taZ!. Pored heml]skc kon­trole, znacajnu ulogu ima i bioloska kon~~ola. U ,tll ~vr.hu: kao Pr:o? konste ~e test-organizmi (biljke i zivotinje) na kO]lma se lSpltU]U stetna d)e]stva nek;h sirovina. Rezultati toksikoloskih istrazivanja na opltmm orgamzffitma utlcu na donoScnje odluke 0 primjeni kozmetickih preparata i njih~vom stavljanju u promet. Dermatolozi, ekspenmentalm bIOloZl 1 drugl naucm~l s~k.upIJaJu dokaze 0 toksicnosti, iritacionoj snazi, odnosno osobinama po]e<..hmh sup­stand. Zato se svi kozmeticki preparati koji su u cksperimentalnoj fazi stva­ranja moraju prethodno podvrgnuti hemijskom j bioloskom ispilivanju.

, Hemijsko ispitivanje vrSi se najsavremeni}om tehnik9m i apar.atima. Po .- vee utvrdenim kriterijumima ispituju se saddaj i s1abilnosl u gotovlffi prepa­

ratima. Kao norme uzimaju se miloge fizicke i hemijske konstanlc, oplsahe u

308 .\' ,

zv~nicnim.i in.ternirnyropisima. Kod ispi1ivanja kozmc1ickih sirovina mjere se tacka topljenJa, SUhl ostatak, procenat vlage i neCistoce koju supstance ne smiju da saddc.

Bioloska kontrola se izvodi na opi1nim zivotinjama, na izolovanom tki­vu iIi organu. U tu svrhu koriste se misevi, pacovi, kuniCi itd. Bioloska kon­trola obuhvata ispitivanja:

1. Akuine loksicnosti 2. Hronicne toksicnosti 3. Korne toksicnosti i iritaciona svojsiva - zivotinjska koza 4. Iritaciona svojstva - zivotinjsko oka 5. Anligene osobine

1. Akutna toksicnost izvodi se na opitnim zivotinjama uz aplikaciju vi­sokih doza ispitivane supstancije. Svrha ispitivanja je utvrdivanje smrtne doze (LD) poslije aplikacije jedne jedine doze. Na ovaj nacin odrelluje se minimal­na latcntna doza (MLD).

. 2. Hr~micna toksicnost traje od nekoliko nedjclja pa do dvije i vise go-d~m~. ~r.oJ zlyotmJa, kao 1 v::Jeme traJanJa zaVIse od supslanci koje se ispituju. 10 lspllIvan]e treba da pruZl podatke a stetnosti ad dugotrajnc upotrebe jed­ne supstance. Za vnJcme nanosenja ispitivanih supstanci, zivotinje su pod stalnom kontrolom cksperimentatora. -

3. Korna toksicnost i iritaciona svojstva - zivotinjska koza. Za ispiti­vanje kome toksicnosti potrebno je dlaku eksperimentalne iivotinje pre­thodno osisati i depilirati bez ikakvih osteccnja. Supstanca iii kozmeticki preparat nanosi se direktno na kozu. Uz pomo'; naroi'itih pomagala (gume­nih manzetni) pojedine supstance se dde u stalnom kontakt~ sa kozom. Srcdstva koja irnaju masnu podlogu, kao kreme, lako se nanose i same se za~.rZavaju oa kozi. l!. direktnom kontaktu sa kozom ispitivana sups1anca se dm oko 24 sata. Poslt]e toga vrsi se registracija svih promjena na koZi.

4. lritaciona svojstva - zivotinjsko oko_ Prilikom rada u kozmetiCko-fri­zerskim salonima mogu se nenamjerno nanijeti na 06 preparati kao kreme, losioni, lakovi i samponi. Kako bi se iskljuCila mogucnost osteeenja oka kod slucajnog iii namjernog nanosenja (npr. kod lijekova), potrcbno je ove prepa­rate prethodno ispitati na iivotinjskom oku. Ispitivanje npI. kod sampona za pranje kose, vIsi se u tIi faze:

a) Prvo se nanosi koncentrovan preparal od 0,1 ml u svako oko. To bi bili uslovi nanoSenja na kosu iokom pranja, kada preko ruku postoji mo­guenost direktnog nanosenja u DC!.

b) Pri ispiranju glave vodom, voda curi prcko oCiju sa razblazenim sred­stvom za pranjc. Tada se u svako oko sipa razblaien sampon u odnosu 1:10.

c) I na kraju se koristi ~o~a razbfazeni rastvor sampona U odnosu 1:100.

309

Kod sve tri faze eksperimentator vrsi strogu kontrolu i biljdi sve prom­jene na oku. Reakcije poslije nanosenja preparata prate se za vrijeme od 24, 48 i 72 sata poslije tretmana.

Pored utvrdene iritacije, vISe se stepenovanje ostecenja na oku i duzina trajanja.

5. Antigene osobine. Tek u novi.ie vrijeme u laboratorijskim uslovima ns opitnim zivotinjama moguce je utvrditi antigene osobine za neku supstan\u iIi gotov kozmetiCki proizvod. Za njihova otkrivanjc postoji citav niz opitmh metoda. Organizam opitne zivotinje dovodi se u stanje preosjetljivosti na odredenu supstancu. Pri susretu sa ovim odredenim agensom, organizam rea­guje alcrgijski, sto se manifestuje vidljivim promjenama ns. kozi, dIad i ncrvo­zi zivotinje.

Na asnovu dObijenih rezultata u wim dosacta.~njirn opitima, vrsi se ko­rcktura recepture, odnosno sast,lVa supstanci sve dotle dok se ne dohiju naj­balji remltati. Tek poslijc ovih opita moguce je izvrsili Dpite i na ljudskom tijelu.

7.10.1. Ispitivanje kozmetickih preparata na ljudskom tijelu

Kralak prikaz bioloske kontrolc supstanci i preparata namijenjenih li­jecenju i njezi koze i kose, ispitanih na zivotinjama, sarno nas upozorava na Dpasnas!. Cilj kontrole je otkrivanje stetnih agenasa i posljedica pri njihovoj upotrebi. Savremene rnetode_ ispitjvanja u lahoratorijama rnogu da pruze pouzdane dokaze 0 ~tetnosti iIi korisnosti ispilanih preparata. To je dobro, jer savremenoj terapiji i njezi omogucava selekciju i dobar izboL

Za otkrivanje iritacionih osobina, kao i k9nacnog efekta kozmetii'kih preparata, potrebno je izraditi testove i na Ijudskoj kozi i kosi. Testovi se iz­vode na velikom broju osoba (oct 200 do 400).

Za utvrdivanje alcrgenog djejstva nekog kozmetii'kog proizvoda prepa­rat se nanosi na povrsinu kaze iza uha i unutrasnjeg dijcla nadlaktjce i po­dlaktice. To su najosjetljivija rnjesta. Mjesto na kome je izvrseno nanosenje supstance pokriva se gazam, a rezultat se eita poslije 24 sata. Ako se na kozi poslije tog vremena ne primijeti nikakvo crvenilo, svrah iii otok, smatra se da doticni preparat u sebi ne sadrli alergcne koji bi mogli izazvati preosjetljivost koze. Za izbijanje alergijskih rnanifestacija vaznu ulogu ima i ufodena ili steccna osobina koja eini celije manje otpornim za sprecavanje prodara aIer­gena u organizam. Supstanci koje izazivaju alergiju ima mnago. Ne sarno u li­jekovima j kozmctickim preparatima nego u hrani, prasini. cvijetnom prahu itd. Ne postoji gotovo nijedna supstanca na leoju se ne bi ispoljila preosjetlji­vast kod pojedinih ljudi. Zato je ispitivanje skopcano sa znatnim teskocama. Studioznim testiranjem postizu se zadovoljavajuCi rezultati.

Ispilivanje namjenskog (konacnog) efekta frizerskih preparata vrsi se u lahoratorijama i nB odrezanoj kosi. Na takvoj kosi sc ne rnogu utvrditi pravi rezultati kao na kosi koja je hioloski vezana sa tijelom covjeka. Da bi dohili sto bolje, bric i sigurnije reiultate, n"ke od kozmetiekih tvornica u svome ,a'­stavu imaju ek'perimentalne studije u kojima se na odredenim osobama vrsi

310

i,' i'

testir~nj~ pr?izvoda. S.vaka ek~rerime~talna osoba ima svoju karticu u koju se uplsuJe vflJeme posJcte SludlJU, kao I karton u koji se biljeie sva zapaznja ekspenmentatora.

, U ekspe~im5',nta~nom studiju postoje razne melodc za testiranje kvalite­ta sampo~va'v~cvrSClv~ea. 1 h?J,a za kosu, sredstava za trajno onduliraIlje i njegu ~os~. ~~Je?sce se pnn:Jen~uJe meto~a up?redivanja. Dva preparata koja se zele u k\ ahtetu upor~ctl~atl promatraJu se lstovremeno na glavi testirane oso­be. Npr. kod test!ranJ3 sampona ?dr~denom koliCinolTI sampona "An prvo se ~ere Jedn,a polo':'llla ,glave, a p?shJ~ sampopo~ !lB" druga polovina. Pri tome ,e.~t':TdU1U kvahtet I ~ranulaclJ3 PJene, skldanJe masnoca. opip mokre kosc, rascc:s~~~an~e rt;Jo~re I. guste ~?se, e1ektrc;>staticnost, vizue1ni izgled i mnogi dr~gl Cml?Cl: ! e.shran,le se vrS1 na. modclnna sa razlicitom kvalitctom kosc, gdJe se pnmJecuJu vehka odstupanJa u efektu ispitnog preparnta. Cilj ckspe­r:l1!~n,tlra~Ja :Jc da se p~onade Idealan sas~av, odnosno postignc neki optimum kO]I. hI valla za sve vrste kose: normalnu I zdravu, tanku i meku, hojcnu i pre­panranu.

Na 1st1 naCi~ vrSi s.e te~tiranje i ostalih kozmetickih preparata. Kod e~~pen:nenhr~n)'l.;a ko~m~ti~kim r.reparatima na ljudima mnogo

puta treba uZlmatI U ObZlf I heno oSJecanJe testlrane asobe. sto lnaCi da treba uvaza~atj, j njih~v? rnislje~j~ i primjedh:. ?trpljenje',volja, 'staino ponavljanj~ t~stov~, kontrold.I, suradn)a IZ~1edu str~e~.Ja~a ~azvoJnog laboratorija i ekspe­nrnentalnog studlJ3, kao 1 samlh potrosaca, jedmo dovode do dobrih rezulta-tao . ,

ZNA'fE LI ODGOVORE'?

1. KakYa je svrha hemijske i bioloske kontrole kozmetickih prepflrnta? 2. Kako se vrsi hemijsko ispitivanje preparata'? 3. Kako se vrsi biolqska kontrolfl preparat:cl? 4. Koja ispitivanja obuhvata bioloska kontrola? 5. Znacaj ispithanja nkutne toksicnosti?

6. 8t:l poknzuje hronicna toksicnost kod ispitivanja kozmetickih preparab? 7. Kako se ispitnju kozna toksicnost i iritaciona sYojs"h'a preparata? 8. Kako se ispituje iritaciono svojstvo prepflrnta 11 iivotinjskom oku? 9. Zmlcnj ispitivaoj.a flntigenih osobina!

10. Kako se vrsi ispitivanje p~iedinih kozmetickih preparata OJI ljudskom tijelu?

311

8 POZNAVANJEMATERIJALA

Posljednjih godina kozmeticka industrija dozivljava velike uspjehe u proizvodnji i sirokoj namjeni svojih proizvoda. Taj veliki uspjeh kozmctika duguje citavom nizu strucnjaka: hemicara, farmaceuta, biologa, Ijekara, dizaj­nera, koji brinu da kozmeticki preparati budu sto bolje pripremljeni, dobrog izgleda, prijatno aromatizovani i ukusno pakovani. ZahvaljujuCi naporima ovih strucnjaka, domace tdiste danas raspolaze brojnirn kvalitetnim kozme­ti~kim preparatima, koji ne zaostaju za preparatima renomiranih svjctskih fir-mr.

Sve le novosti uzimamo u uvjerenju da oni Ciji je to posao znaju sta ra­de. Upotrebom i promatranjem uCinka kozmctickih preparata ffizer - kozmc­tiear stvara svoj vlastiti sud 0 korisnosti iIi nekorisnosti nekog proizvoda. Novi kozmcticki preparati nisu prepusteni volji pojedinaca. Nad njima imaju kontrolu posebnc ustanove, kojima je proizvodac duzan dati podatke 0 ko­lieini i sastavu pojedinih supstanci preparata. Posehno kada se radi 0 kozme­tic kim sirovinama i pripravcima, uzimaju se standardi koji su dali norrhe za ispitivanje identiteta Cistocc i s"adrZaja. Tako postajemo sigurniji da nam rc­klama ne maze nametnuti bilo sto.

Dakle, svaki proizvodac kozmetickih preparata odgovoran je za ispra­van sastav kao i za Clstocu upotrijebljenih sirovina. Svi ovi prcg1edi i analize osnovnih sirovina, kao i kontrola gotovih preparata, moguCi su samo 11 labo­ratorijama pod kontrolom strucnjaka i naprava za mjerenje.

Ovo naglasavamo iz razloga s10 neki frized - kozmeticari smatraju da mogu sami izra(tivati pojedine preparate kod kuce. Svi ovi "sastavljaci!l pre­malo su svjesni dalekoseinih posljedica primjenjivanja ovako nekontrolisanih preparata na kozu i kosu, a konacno i na ljudski organizam.

Cilj ovog dijela knjige je da upozna [rizera - kozmeticara sa pribliznim sastavima kozme1ickih preparata i sredstava za njegu tijela, koze i kose, jer svaki posaa zahtijeva poznavanje materijala, adnosno sredstava sa kojima se radi. Poznavanjem sastava preparata i pamacnih materijala, uz prakticnu primjenu i iskustvo, dobija se mogucnost brie, jednostavnije i sigurnije upo­trebe.

Sve frizersko-kozmeticke preparate dijelimo na dvije grupe:

1. Sredstva.za njegu koseikoze i 2. Sredstva za dekorativnu kozmeiiku kose i koze.

313

8.1. SREDSTV A ZA NJEGU VLASISTA I KOSE

8.1.1. Samponi Kao sredstva za pranje kose najcesce se upotrebljavaju samponi. Sam­

pani su sastavljeni iz vise razlicitih komponenata. Kao osnovna s.':lpstanca z~ izradu upotrebljavaju se alkil-sulfati koji su po svom sastavu natnJumove soh rnoTIosulfocstera visih masnih alkohola. Za razliku od sapuna, ave supstancc Sil hemijski potpuno drugaCije sagradene. . . ~. .

Osnovne sirovine sampona su rnasm alkohob obogaccm estenma po-moeu sumporne kiscline. . .

N a trzistu postoje razlicite vrstc sulfonata. Medus,?bno se r~zhkuJu PC: vanjskom izgledu: mogu biti bistri iIi mutni, gusto lekuC!, pastozm, kremastl iIi u konecntriranom praskastom obliku. Ujedno se razlikuju i po konccntra· ciji aktivne supstance. TekuCi i kremasti sulfonati mogu sadr*avati eea 30% do 60% aktivne supstanee, a praskasti i do 100%. Sulfonall se od sapuna mnago razlikuju. a naroCito po tome sto su neutralni. l! tvrdo~ i ~ckoj vodi se potpuno jednako rastvaraju i imaiu velike sposob!,OSll emulgIran)a. ~tvar? ju stabilnu i dobru pjenu. veoma dobr~.r~s1Var~!~ I otklanJ~Ju SVll nCClstocll

sa kosc. U samponima sc nalaze u razhCltlffi kohcmama, zaVlsno od toga kak­vu koncentraciju sampona zelimo.

lcdnostavni samponi priprcmaju se od mjeS3vine sapuon u prahu sa bo­raksom, uz dodatke sumpora, katrana, aromaticnih esencija itd. Takvi sampo­ni rcagiraju blago luznato, pa je potrcbno poslije pranja z~ ispiranje ~os~ koristiti sircelnu, vinsku iIi lirnunsku kiselinu dodatu u zadnJu vadu za lSP1-

ranje. Ovakvim postupko'm vrs} se neutralizacija luzine i sprecava jako :mscn­je kase. Kosa sc ne lomi, ne postaje sl,ijcpljcna vee postaje glatka j me kana. Ova vrsta sampona nije primjerena za njegu kose.

Po obliku poznajemo jos: tekuce sampone i sampone u berni, a po namjeni upotrebc razlikujemo vise vrsta.

TekuCi samponi su ohieno bistri iIi ohojeni. prozirni rastvori koji sadrie oko 10 do 30 procenata aktivne supstanee za pranje. Nalaze se u razliCitim pakovanjima sa razIii'itom koncentraeijom i namjenom. Za siroku potrosnju pakovani su u najIonskoj iIi plasticnoj ambalazi sa manjom koncentraeijom. Za frizerske salone pakovani su u jedno i petolitarskoj ambalazi sa vee-om konccntracijom. pa se mogu razrjedivati vodom.

Krem-samponi su takode sa jacorn koncentracijom, razlititog pakovan­ja, konzistencije, boje, mirisa i namjene.

Pored sulfonata, u sampone se ugractuju jos i posebni dodaci kao npr.la­nolin i neke druge masne supstance, koje sprecavaju vece izlucivanje ma­~mocc sa kaze i kose. U ove dodatke spadaju i razni ekstrakti bilja, vitamina, proteini i sredstva za sprecavanje uzrocnika peruti.

Samponisa ekstraktombilja. Za zdrav i lijep izgled kose odavno ~e upotrebljavaju razni biIjni eJestrakli·koji se dobijaju kuhanjem iIi natapanjem

hiljaka u alkoholu.

314

. U ove ekstrakte,u prvom redu spadaju ekstrakti koprive, hmelja, breze, kamlhc~ I kcs~e~a. U sarnpomrna se rnogu primiJcniti zajedno ili pojedinacno. Br,ezov 1 kop~l:rm ~amp~m povecavaju cirkulaciju krvi i jacaju korijen kose. 1z Cv)ctova kamIhc~ IZc!va)a SC ckstrakt azulen, ~oji je posebno dobar za osjetIji· vu I upal)enu kozu. Sampon kamllrce dale SVI)ctloplavo) kosi visoki sjaj i li)'ep Izgled.

Ekstrakt hmelja saddi vita mine B grupe i poschno jc dohar za ostcccnu strukturu kose, jer joj daje elasticnost i cvrstocu.

. Vi1aminski .i,protein~ki vsampoI?i. Pored nabrojanih sampona sa doda~ elll;a ekslrakta billa, postoje sampom za slaou. ostecenu kosu i kozu, 000-gaceD! vllammima grupe B kompleksa (Be, i B 12) i F·vitaminom. Vitamin Be, pokazao se kao v~om~ do~~r u lijcccnju masnc kose, a vitamin F u lijecenju SlI!'e kose: U posl)edn)e vrIJeme prirnjena 1.'f(;tei;,a dobila je znacajno mjcsto usampomm:I, kO)I su Isk))UCIVO namIjen)em osleecno) 1 poroznoj kosi. Protei· m s~,bJ~lancevme potrebne svakom :livom organizmu, pa i kosi. DjeIimicno heml]skl razgradeni, proteini postaju topivi u vodi, pa ih kao takve kosa upija u scbe. ' . P?rozna: ostecena kosa oprana proteinskim samponom postaje zdravi-]3. Vlasl posta)u tvrde, deblje i elasticnije, a kvalitet kosc sc popravija.

v~:pecija)ni .~a~poni, ~.ast~v -j namjena specijalnih sarnpona su potpuno dr,ukcIJ1, od klaSlcmh. Sp~cJJalm saI:np~mj su n.aI1Jijenjcni za pranje oboljclc masne} suhe ~ose. ~ao 1 za otklanJ3n.le perut!. Pored ostalih dodataka. po­sehno samponJ protIv .peruti imajl:l dodatkc haktcricidnih i fun12icidnih srcct­stava, .~t~ z~a~i cia imaju moguc~osti unistavanja i. sprcca';;'anja razvoja bakten)a I gl)IVIca. U tu svrhu sc konstc raluben P, kolOldni sumpor, ihliol, ei· kloton. , GotOV? s.vi samponi" saclde ,u sebi sredstva za zgrusavanje i zamasCivan­Je. To su vazm dodaCl u sampomma. Kao sto sarno imc kaze takva sredstva ~u p~tre?~a j~r daju. sarnponiI?a zeljenu gustocu i ujedno sprecavaju suvise pko lZlu~lvan.Je maS!! sa povrsme kose. Pored toga, ta sredstva djeluju prijat· no na kozu I lma)U IStO dobre emuigirne sposobnostl. To suo komperlan KD i KN, etolat S·)O i dr.

8.1.2. Puderi za "suho pranje" kose

" Py~:::ri za su~o,p~~nje se ubr?jaJu u sredstv? za njegu kose. Namijenjeni su IskIJu~lV? z~ dJ~lImlCfl(~ otkianJanJc masnog lzgleda kose i u tu svrhu se ~ogu p:-uTI.!CnJlvatJ sa.m? ]e9an do dva puta. Poslije toga potrehno je kosu s:lmpomratl odgovaraJuclm samponom. Kod visekratnc upotrebe kosa dobija slVkast talog, tcsko se ceslja i odriava.

~ud.e!i za ~uho pranje kose na tdistu se nalaze upakovani u malim ot­voren~m III spr.c~-~ozama. qSl20vna supstanca tib pudera je specijalno prc­radem skroh pmnca. Tu se JOs nalaze 1 neke smjcse magnezijum-karbonata, boraksa) surnpora u prahu itd.

. Pud,er, je n~roclto. suh ,1 ,llsli.ed t,oga veoma-dobro upiJa masDo.cu sa kose, a odstran)u)e se eetkan)cm I frotlfan)em.

315

8.1.3. Vode za vlasiSte

Na tdiStu se nalazi mnogo patenliranih vada iii losiona za masazu vla­sista. Sva ova sredstva izradena su ad razrijcttenog alkohola sa primjesama raznih dodataka:

- dodaei La rastvaranje loja i roznatih Ijuskiea (peruti) - dodad koji stvaraju laku pjcou i supstance koje daju tijep sjaj kosi,

dodaei biljnih cbtrakata koprive i breze, dodaci raznih vitamina, dodaci organski vezanog sumpora i . .' ., dodaci raznih antiseptickih i dezintekcionih sredstava, kao I bOJC J mmsa.

Svi nabrojani dadaei se nalaze u losionirna u lacno odrcdenim koliCina­rna. Ovo posebno vazi za antisepticka i dezinfekciona sredslva, eija se odredena koliCina ne smije prekoraciLi.

Djelovanje spoljnih Ijekovitih preparata kao i razlii'itih losiona sastoji se u lome sto mogu poboljsati cirkulaciju krvi u kozi glave, sto se postize i ispravnom masazom. Zahvaljujuci alkoholu kao i navedenim dodacima, losio~ ni ublazuju eventualni svrab i neke druge neugodne osjecaje, dezinfikuju povr.~inu koze i na taj naCin indircktno omogucuju bolju ishranu kose, ubrza­vaju porast i smanjuju ispadanje vias!.

Efekat losiona za njegu vlasista nije sarno zavisan od njegovog kvaliteta nego i ad pravilnc upotrcbe, odnosno pravilno izvcdene masaze.

8.1.4. Sredstva za regeneraciju i sjaj kose

Rad frizera je gotovo nezarnisliv bez upotrche regcncrativnih sredstava. Kod izrade hladnc trajnc, bojcoja i bijeljcnja, kod pranja porozne i o,tecene lease, potrebno jc uvijek upotrijebiti regenerativno sredslvo, odnosno kreOle za oblogu i sjaj kose.

Balzam~regeneratorRpreparati su emulzije specijalnih masooea u vadi. Kao takve, kosa ih moogo bolje prima. Po svojoj pH vrijcdnosti ovi preparati su kiselog karaktera i sluie za neutralizaciju svih stetnih alkalija koje ostaju na kosi poslije trajne, bijeljenja iii bojenja. Balzam-regeoeratori djeluju na ostccenu slrukturu kose pozitivno. Usljed svoje kiselosti, vlasiste j povrsinu kose adstringiraju, tj. povrsinu kutikule zatvaraju - stezu. Hcrnijski preparira­noj i ostccenoj kosi vracaju izgubljenu masnocu, sjaj i gipkost. Upotrebljavaju se na ostecenoj strukturi kose, prije i poslije hladne trajnc, a eventualno i bo­jenja.

Jedna vrsta ovih preparata ima u sebi dodatke biljnih ekstrakata i pro­teina koji veOrna pozitivno djeluju na jako osteceno vlasiste i strukturu kose.

Kreme za oblogu kose. U praksi cesto nailazimo na jako ostecenc kose, koje su usljed ncstrui'ne iIi prekomjerne upotrehe hemijskih sredstava posta­Ie suhe, gumaste. Ovak-ve kose zahtijevaju.yise njege. a ne sarno u'potrebu balzam-prcparata. Postoje pm;ebne emulzije u obliku knrm-e. cija jc snaga mnogo veca ad obicnih regencratora. Radene SU, lakode, na kiseloj osnovi i

316

sadr~~ lecitin:, lanolin i hole:sterol. Na ostecenu strukturu kose djeluju kerato~ plasticno (vezu se sa keratmom kose). Yearna su ekonomicne i izdasne. Po­~rebna je n:a1a kolici~a n krcm~_ (~a bi se pos~tigao dobar efekat. Sluze kao p~kunge, lJ· kOmpreSije za osteeenu kosu. Efckat krema za oblogu kose je

veel aka se upotnjcbl toplota (haube), sauna iii solar·aparat. Poslije upotre­be. kremu treba sa kose dobro i temeljito isprati toplom vodom.

v Kre~e i ulj~ za nje~u i sjaj kose. U slucaju suhos-ti, napetosti i svrbeza koze posltjC pranjaglave I u slucaju prirodno suhe kose bez sjaja, preporuClji­vO)C; kosu lagano IstrlJatt nekom kremom iii uljem. Po svom sastavu, neka~ da~nJe kreme za kosu uglavnom SU bile identicne iIi vearna slicnc masnim pnpravcima oblika voda - ulje, iIi ulje - voda.

, . U novije vrijeme. speeijalne kreme za kosu potpuno su istisle neka­das?je kreme kao bnlJ30ttn i ulja. Specijalne kreme sadrie supstanee koje lakse I bolje pnonu za kosu beL LamasCivanja.

Pored zadataka da, kosi daju visok sjaj. kreme imaju i tu ulogu da iz kose ?t~one, .lJ: s~anJe stat~ckl elektncItet. Uz dodatak antistatika, sastavljenc su JOs lZ lecltll?a I hole~terma. Ove masne supstance nalaze se u kremi u emulgi~ ranom sU.lOJU. Kosa Ih veoma brzo i lako prima.

. Po svojoj svrsi i ryamjeni, postoj~ ~u.he i masnc kreme. Poslije upotrebe oVlh kre~a ko~a ,postaJc glp~a, meka 1 sJ3Jna, te se veorna lijepo ceSlja.

v' .UIJ~ za sJaJ kose su vlskozne, tekuce masne supstance. Po specificnoj tezl~.u laksa su?d v?de. Na ~artiji ostavljaju masnu mrlju. Zbog prisustva ma~ snoce ~I?otrebIJav~J~ s.e za-.r:Jegu ~?se.i za stvaranje visokog sjaja.

Ulj3 mogu bltl ~mtetlckog lit pnrodnog porijekJa. Poznata su Cickova i ora~ova. u~a. Uloga ll~ masmh sredstava u kozmetiei je i dekorativna: zahval­jUjUCI njlma, kosa doblja ugodan sjaj, postaje poslusna i lako se i'eslja.

ZNATE Ll ODGOVORE? 1. Znacaj poznavanja materijala!

2. Kako dijelimo iii svrstavamo sve frizersko·kozmeticke prepnrate? 3. Koja sredstva zu pranje kose poznajes? 4. Ix cega sn sastavljeni samponi'? 5. Kaje biljne ekstrakte sadrze neki sampani? 6. Kukvu.ie uloga vitaminn i proteina u samponima'! 7. Kakl.l\' je sastm' plldera za "Sliho" pranje? 8. Iz cega se sast~je vode za vlaSiste? 9. Kakvaje uloga vode za vlasiste'?

10. !\-oja sredstva za njegu vlasiSta poznajes? 11, Sta Sll halzam~regeneratori?

12, P? SY?joj pH~Yrijednosti, kukvog su karaktera regenerator~I>reparati i kako dJehlJlI ou strukturu kose?

13. Knda upotrehljavamo kreme za ohJogu kose i kako djeluju na nJenu strukturu? 14, Koje kreme i utja za ojegu i s.jaj kose poznajes'? . 15. Kakvu jos ulogu kreme za sjaj kose imaju?

317

8.2. SREDSTVA ZA DEKORATlVNU KOZMETlKU KOSE

U sredstva za dekorativnu kozmetiku kose spadaju preparati pomoou kojih frizer utice na estetski izgled kose. To su u prvom .:edu boje za kosu. preparati za izradu trajn,e, llcvrSciva~i za vode,nu on?~la~lJU 1 gotovu [n.~uru (lak). Preparati dekoratlvne kozmetlke nemaJu znacaJnJege. Rad sa nJI:"a, naroCito sa bojarna za kosu i preparatirna za lzradu traJne. zahtlJeva strucno znanje i urnijece.

8.2.1. Sredstva za bojenje kose

Moderna kozmeticka industrija proizvodi neprekidno citav niz nov~h preparata ~a b,?jenje k?se: razliCitog naziva i .~adrzaja. Po sup:<>tancama. ,kOle:­se upotreblJavaJu za bOJcnJe kose, ova kozmetlcka sredstva mozemo podlJelItI u: fizikalne boje, biljne boje i boje ncorganskog i organskog ponjekla.

Fizikalne hoje su vee gotovo izradenc hoje, sto zpaCi da za ,njihova ra~­vijanje nije potrebno nikakvo sredstvo kao npr. vodolllk - pcr?ksld. Ove bOJc se hemijski ne spajaju sa ko~om, llego ostaJu na nJenoJ povrs!m .. Ovako ho­jenje nije trajno. Jednostavmm pranJem bO)3 se ukhmJa sa vlasl. Flz'kalne~o­je se uglavnom upotrebljavaju za bojenje obrva I trepavlca, kao 1 ,u, pozonstu, One sluze kao dodatak nekim oksidacijskim bojama (kolorima) Ih za kOlek­turu vee ohojene kose.

Bil,ine boje se dobijaju iz pojcdinih dijelova biljaka: kore. listova, kori­jenja itd. U boje za kosu biljnog porijckla spadaju: kana, indigo, katehu i ora­hov c!cstrakt. Za izradu boja za kosu ave biljke.su cinile posebnu grupu. Pronalaskom sintelickih hoja, uloga biljllih boja svedena je na najmanju mje­ru. Danas se upotrebljavaju za bojenje tkanina, izvjesnih zivotnih namirnic,a, za izradu slikarskih hoja ild. Kana je jedna od najpoznatijih i najstarijih bll­jnih boja za kosu. Ona se jos i danas upotrehljava u le svrhe i zato zasluzuje detaljniji opis. . .

Kana je biljka !coja raste u lropskim predjelima Sredozemlja, SrednJeg istoka i Afrike. Osuseno lisce i korijen te biljke se melju u silni prah koji je veoma osjetljiv na vlagu. Boja koja se nalazi u kani naziva se alkanin. Daje kosi iarkocrvenu nijansu. Na tamnoj odnosno crnoj boji kose kana daje slab uCinak. Kana djejstvuje na kosu sarno dok je svjeza. Nije skodljiva i kada je nesto starija (duie sloji), ali je onda djejstvo boje nesto slabije.

Boje neorganskog porijekla - metalnc bO,je. Sirovine koje su se koristile kao hoje za kosu neorganskog porijekla suo srebro-nitral. hakar -sulfat, ko­balt-sulfat. natrijum-liosulfat itd. Metalne hoje su dobro bojile sijede vlasi i sa njima su se obieno dohivale smedecrne nijanse. Zbog prisustva soli melala. na kosi su se tl'llozili slojcvi hoje koji su davali izgled neprirodno ohojene kos<=:o Kosa je bila bez sjaja, cesto se lomila i opadala. Nije se smjda trajno ondulI­rati piti bojiti s oksidacionim hojama. U slucaju izrade hladne trajne, mctalna boja kose uticala je na promjenu prep"rata. Utrenutku spajanja tioglikolne losehne sa metalmm sloJem bOla kose se ml)enJ3la I postapla crvenol)u-

318

bicasta. Te hemijske promjene utica Ie su negativno na kvalitct ko!)e i na rc­zu~tat trajne ondulacije, Slicno se deSavalo i ako jc kosa bojena oksidacionim bopma.

Utvrdeno je da su metalne boje bile ne sarno 8tetne za kosu neo-o otrov­ne i opasne po citav organizam covjeka, pa su zato u nasoj kao i ub mnogim zemljama zakonom zabranjene.

Boje organskog porijekla ~ sinteticke, oksidacione boje. Za boje organ­skog porijekla kao sirovine najeesee se upotrebljavaju boje iz grupe boja koje vode porijeko od organskih jedinjenja anilina i [enola. .

Suhom deslilacijom i redukcijom iz mrkog uglja dohijaju se polazne supstance 1Z kO]lh se lZra(tU]u amhnske boje za lekstilnu i hemijsku industriju. Pored toga, boje s~ izrad,?ju 1Z jedinjcnja koja saddc veliki broj ugljenikovih atoma, tako da se lzvode 1Z henzena, naftalena, antracena i dr. U stvari, to ni­su vee izractene gotove boje oznaccne brojevirna, odnosno nazivirna: erna, playa, smeda itd., ncgo os nova boja koja je vcoma nsjctljiva na kiseonik, po-sehno na oksidanle (H202). . .

. Sinteticke boje za ko!)u nazivaju se i oksidacione, jer hoja nastaje tck u pnsustvu sredstva za oksidaciju. Nairne, ovirn hojama se mora dodati i razvi­jae, jer bez njcgove uloge bojenje bi bilo veoma sporo. Kao razvijai' uglav-nom se upotrcbljava rastvor vodonik-peroksida u raznim procentirna. '-

Bo~: za kosu: Po ~n.a.zi hO.ie?ja i pokrivanja sfjede kose, najjace su boje. Kosu ~oJlmc:, u p:lf(Klm 111 modm ton. Upotrcbom viscprocentnog vodonik­perokslda, TIJlmn Je rnoguce tamnu. prirodnu boju kose obojiti u svijetlu. Bo­jo~ se ne moze obojiti u svjetliju kosa koja je ranije bila obojena tamnom hOJom.

Krernu u tuhi obieno nazivamo baja, sto, u stvari, nije. To je; zapravo, baza hoje u obliku kreme iii tekuCine, za cije je razvijanje potreban kiseonik. Mijesanjem kiseonika iz vOdonik-peroksida sa bazama nastaju boje. Zato za boje kaiemo da su oksidativne.

Boje za kosu izradene su u razlicitirn srazmjerarna iz mas nih kompone­nata u obliku emulzija. razlii'ilih organskih eslera. sinletickih pigmenala. am,~nijum-hidroksida i mirisa. Tako hi opsti sastav sinletii'kih bOja hio slje­decI:

- Masne komponente oblika ernulzije irnaju znacajno mjesto u zastiti strukture kose. U praksi su se najbolje pokazali lecitin, lanolin, a posehno ho­lestenn. Holestcrol-krema je jedno od najpoznatijih sredstava koje efikasno i pozilivno djeluju na strukturu kose.

Si~tet~cki pigmenti su razlicite organske supstance kao iho su: para-to­luyien-dmmm, meta-toluylen-diamin, resorcin triethanolamin itd.

Sinteticki pigmenti se jos nazivaju i praboje. Pod uticajem kiseonika iz vodonik-peroksida povet~ava se pigment. Tako se mikromolekuli pretvaraju u makromolckule, povecavajuCi se za 200 do 300 puta.

,-- -- Amonijum-hidroksid se u kozmeiici za izradu preparala upotrebljava u 25%-tnom rastvoru. _

319

Prisustvo eve lutine u bojama ima dvostruku ulegu:

olvara povdinu kose i taka omogucava ulazak pigmcnata u ~osu i. vrsi cijepanje molekule vodonik-peroksida i omogucava brzu okslda-

ciju pigmenata. Amonijum-hidroksid _ utice i na pH vrijednost boje koja se krece od 8

do 9. _ Dodaci mirisa u bojama ublazava)u ~arakteristicni miris amonijaka,

ali ga, oa :lalost, TIe mogu pOlpuno neutrahsah. .

Po svom spoljasnjem izgledu oksid;>cione boje mogu bili u obhku te­leuCine zeIca i kreme. N ajceSce se u tekucem I kremastom o,bltku.

p'rve oksidacijske bojc za kosu bile su u tcenom s,taoJu, In:wle so sh:bu , . ·k b· .. . .. d·1' . kosu a to JC dovodllo do nerav-stranu sto su se pnh om oJcnJa CIJC 1 e mz , < 'I" .

. .. b··e·a koce Dodatkom masnih komponenata obilka emu zlJe I nomJernog oJ nl ". .. . 1·1· hl"k' larne sredstava za zgrusavanje, hcmicari Sll bOJli zgusnuh I preraCl 1 U 0 1 ze I

ili kreme. .. ,. .. k d ·h U posljednje vrijeme tckuce h';Jc nalaze ponovo slru pnmJ~nu, 0 O~l

koji zele sami bojiti kasu, bez pomon [nzer.a. T!eba &p(?menutJ da ~e ~o~,~a~­vo', bojenja mnogi razocaraju. Nairne, ok:\;jdaClOIl~ bOJe, s.u sas~av: h,e,,-mlJ:~lh je~njenja koji djeluju pod tacno, odredemm uslovlma. ~c~s?,unJav~nJe ncko~ od tih uslova rezultira s1abo obOJcnom ~O~Ol~. Pored k,:ahld~lc. b~Je, potr~b no je imati sLrucno znanje i iskustvo kOJe Jcdmo dovodl do uSPJcha, odnosno

ieljene nijanse. k ,. b· b· k n· Po cfektu njcgovanja i bojenja kosepred te u~lm oJama: oJe u, reI I

imaju vcliku prednost. Najve"a prednostJc u lOme sto se·ukreml bOJe b~IJe ugraduju zastitne supstance za k?su: OSlm ~og~, b?Je" u k~enll l~aJu, dalcko veti ui'inak u e[eklu i lrajnosti hOJenJa ncgo st,: ImaJuzde I tekuce b~Je. , .

U izlaganju 0 bojama za kosu kOJe sadrze amlIDske .boJenavedena su sarno hcmijska imena nekih boja, ;i0k se nij~ g?von~o ,0 nJlhO~lm hem,lJsk~~ osobinama, nacinu dobijanja itd. t)poznav~nJe tlh bop Je veoma k0r:'phk,(J'.~­no, te bi njihovo detaljno proucavanJe lzaslo It, apsega programa namlJenJc­nog za frizrsko zanimanje.

8.22, Sredstva za bijeljenje kose

Za izbjcljivanjc tamne boje kose i preoksidaciju siIlte~i9~ih pigmcna~~1 sluze razna oksidaciona sredstva. Na trZi~~u se~ nalaze u !azhCltIm pakovanF~ ma i oblicima. U obliku tekucine, kreme III praska: Tekuca sred~lva mogu blu manje iii vise u obliku ulja i ielea. Kreme za blJelJcnJe kose s,u emulzIJ5" ~oJe kao i tekuca sredstva imaju masne zastitne supstanc.~ za spre~avanJe oS.tecen­ja koze vlasista i kose. U poredenju sa praScima, njlhovo pnsustvo daJe kre­mama i tecnostima slabiju snagu blJelJeIlJa kosc. . ." "'"

Sredstva za bijeljenje kose oblika praska ilL kako se nazlvaJu blansevl, dijele se u dvijc grupe: obicn~} z~le. ~az~~ka ~zme(tu tI~ s.~edstav,a.za blJ~IJen~ te~e u tome sto jcdna oa vla:~lstu I kOSI stvaraJu t~rdu ~~p~asl_Uv~dSU, dok ~ru ga _ zelatinsku masu. Zato su zele-prasci kvaittelmJI I Jaksl za upotrebu.

320

Treba naglasiti da prasci za bijeljenje kose imaju manje ugradcnih zastitnih supstanci, ali zata imaju veeu snagu bijeljenja kose.

Sredstva za bijeljenje kose izractena su od oksidanata kaiijum-i amoni­jum-peroksosulfata sa dodatkorn amonijumovih soli. U prisustvu alkalija iz amonijum-perokosulfala razvija se arnonijak, koji tim sredstvima jos vise daje alkalni zoaeaj. MijeSanjem sredstava za bijeljenje sa vodonik-peroksidom, pe­roksosulfati predstavljaju najjace oksidaciono sredstvo za svijetljenje prirod­nih i sintetickih pigmenata. Ovisno 0 zelji slepcna izbjeljivanja i kvaliteti kose, sredstva za bijeljenje mijeSaju se sa 3,6 i 9% vodonik-peroksidom. Za neka srcdstva moguca je upotreba i viseprocentnog vodonik-peroksida. dok se druga granica od 9% ne smije prekoraciti. Pretjerivanjc kod upotrebe viseproeentnog vodonik-peroksida neminovno dovodi do cijepanja i opadan­ja kose. Da bi se izbjegle neieljene posljediee, potrebno je svako sredstvo upoznati i pailjivo prouciti uputstvo, te dobro ovladati tehnikom rada.

8.23, Vodonik - peroksid

Vodnik-peroksid se u trgovini moze nabaviLi pod razlicitim imenima kao: vodonik-superoksid, pcroksid, perbidrol, oksigenta i hidrogen. Vodonik­pcroksid je jedna od vainih hemikalija u frizerskoj slruei. Spada mcdu oksi­daciona sredstva kojima se vrsi razvijanje sinteiickog pigrnenta i oksidacije (svijetljenje) boje kose. Vodonik-peroksidje u hCI!lijskom pogledu sastavljen od dva atoma kiseonika i dva atoma vodonika. Hemijskom formulom ga ukratko oznacavamo sa H-O-O-H. Ova strukturna formula pokazuje da su dya atoma kiseanika neposredno vezangt medu sobom. Ova veza nije jaka i prcma tome je cio molekul nestahilan. Cist vodonik-peroksid moze da se ru­spadne s eksplozijom na vodu i kiseonik. U razblaicnim vodenim rastvorima je mnogo postojaniji. Vodonik-pcroksid je produkt koji se dobiva posebnim elektrohemijskim postupcima, I kao takav upotrebljava se u mnogim indu­strijskim granama (tekstilnoj, prehrambenoj i hemijskoj). Koristi se u onim slucajevima kada je potrebno oksidirati sa povrsine neku supstancu koja se relativno laka razara. Jako razblazeni rastvor se dasla upotrebljava u medici­ni za ispiranje gria i rana. Vodonik-peroksid sluzi takode za bijeljenje svi1e, slonove kosti, krzna, perja itd. U frizerskom zanimanju sluii kao razvijac ok­sidacionim bojarna i sredstvima za izbjeljivanje kose. Koristi se i kao dodatak u fiksir-preparatima za hladnu trajnu. Pored toga, sluzi i kaa sredstvo za de~ zinfekciju alata i pribara.

Vodonik-peroksid dobro rastvara mnoge soli. Sa vodom, alkoholom i eterom, mijcsa sc u svim omjerima. Njegov razblazeni rastvor ima neprijatan "metalant! ukus. U jakoj koncentraciji je otrovan. Koncentrovan raslvar stva­ra na kozi opekoline, pri cemu opeceno mjesto pobijeli i boli.

Vodonik-peroksid daje lako svoj suvIsni (u poredenju sa postojanjimje­dinjenjem - vodom) atom kiseonika. Tako pa cak i 65% H202 na hartiju, strugotine i druge zapaljive supstance utice da se zapale.

Za vodonik-peroksid najkarakteristicnije oksidaeiono raspadanje moze se shcmatski predstayiti na sljedeCi naein:

321

Mnogo rjede, pod djejstvom nekih jakih oksidacionih srcdstava, nastajc redukciono raspadanje vodomk-perokslda:

H202~ 02 + 2H

Oksidacione funkcije kod vodonik-peroksida su jasnije izrazene u kise-loj sredini, a redukcione u alkalnoj. , ," " ., _, .

N a osnovu ovoga moze se zaklJuCltl da se kod nebh bop za kosu,( sa al­kalnom sredinorn) mijcsanjem sa vodomk-peroksldom lstovremeno vrS1 pro­ces oksidacije i redukcije prirodnih pigmenata kose, "..,.,

Sredstva za bije!jenje kose sastavlJena suo~ oksldac!Omhjedmjenja (kalijum i amonijum-pcroksosu!tata), kop pomljesana sa vodomk-peroksl~ dom djeluju na pigmente i kosu reduktlVDo. Ovo negatlvno dje!ovalljedolazl naroCito do izra);aja kod nekontrolisane. primjcne . sredstava za blje!J?n)e I

upotrebu viseproccn.tnog; vodomk-p?rO~slda. Negat~vno dJcJstvo se .oClt~Je ~ mrtvoj rrumastoj kosI, kOja se lako klda I opada, Usljed toga, VOdoillk~perok sid se ~ora koristiti u tacna odredenom procentu, a praces blJelJcnp kose potrebno je stalno kontrolisati, .. . .

Sarna po scbi alkalna sredina, izgleda, ne !zaz!va razlaganje vodomk-pe-roksida, ali omogucuje njegovo kataliticko raspadanJe. NaprotlV, kIsela src(lI­na avo raspadanje otezava. lak(~ vodom~-I?,eroksld 1m3. tak?d~, vrlo. slal~o izrazene kiselinske osobine, doda]u mu se JOS neke posehne klse\mc. kO;I~ sta­hilizuju njegovu postojanost: ~ajn:e: vc:donik-peroksid j~ veor:,a C?S.1CtlJIV he,­mijski spoj, koji moze egZ\stlrat1 Jcdmo pod odredemrn u~lovlma. Sv~k~ ncCistoca, 'poviscna temperatura il~ uticaj s:jetla Pf(:uz:o,kuJu rasp~_I~anJe 1 oslobadanjc kiseonika, Zaio vodomk-peroks!d treba cuvatl u dobra zatvore-nim bocama na tamnom i hladnom rnjestu: V' • , ••

Medicinski 30% vodonik-peroksid mora biti potpuno Clst 1 zato n.IJC sta­biliziran sa dodacima kiselina, Taj vodonik-peroksid se eesto upotreblJava za bojenje i bijeljenje kose, Usljed njegove nestabilnosti ~ ~eznanja pOjedImh frizera kod pripremanja razlieitih otopina, dolaz! do sluc.ajev~ neuspje~a bo: jenja i bijcljenja kose. Zata se o~?je izlaze naelD n.a kO]l m~zemo lzracunatI pripremanjc razliCitih koncentrac!ja rastvora vodOll1k-perokMda,

y_%axKa - %b

%a = koncentracija rastvora koja se ieli dohiti;

Ka = koliCina rastvora koju );climo dobiti:

%b = koncentracija koja se razblazuje;

y = koliCina rastvora jace koncentracije koju tr~~a razblaziti da bi se dobila zeljena koncentraClja,

100 -.y . = razrjedivac

322

Dakle, ako proccnat koji zclirno pomnozimo sa koliCinom koju zelimo i podijelimo sa procentorn koji imamo, dobicemo koliCinu ouog sto se ra~ zrjedujc, a ostatak do 100 je razrjedivac.

Razrjedivanje, odnosno priprcmanje vcCih kolii'ina otopine vodonik­peroksida se ne preporucuje. Otopinc odrcdcne koncentracijc pripremiti ne~ posredno pred upotrebu i po mogucnosti sa mckam vadom (destilovana vada iIi kisnica)!

Mnogi proizvodaci sredstava za bojenje kose nude potrosaCima j stabili­zirani vodonik-peroksid u koncentracijama od 6%, 9% i 12%, kao i u perok­sid-tabletama. Vodonik-peroksid u tabletama je adicijski vezan na neka organska jedinjenja, koja se u rastvoru vode tope. Vodonik-peroksid u tablc­tam a moze biti pomijesan i ~a dodatkom skroba koji omogucava bde rasta­vljanje tableta u vodi, Tablete sa dodatkom skroba u ra,tvoru bojc daju sivobijelu hoju, Tahlete bez dodatka skroha teie se rastvaraju u vodi, ali '" zato trajnije od tableta sa skrabom,

RazliCite lvrdoce vade i sporo raspadanje tableta u vodi utieu ns kvali­tet vodonik-peroksida, Zato se prilikom bojenja i bije1jenja ne preporucuje upotreba tableta.

Pri radu sa tahlctama, i1i razvijac emulzijama zbog r3z1iCitosti proizvoda, treba se ddati uputstva proizvodaca.

8.2.4. I'reparati za trajnu ondulaciju kose

Preparati za trajno onduliranje kose nalaze se na tdistu u razlieitim sa­stavima, namijenjenim za razliCite vrste kvaliteta kose. Frizer cesto stoji pred pitanjem koji su prcparati bolji, Svaka firma nastoji da proizvodi sto kvalite!­nije preparat:e, pa zHto moiemo reci da slabih prepmata i nema.'Uspjeh traj­ne ondulacije nije zavisan sarno od k:valiteta preparata nego u najvecoj mjeri od strucne sposobnosti frizera.

Preparati za izradu trajne ondulaeije sastoje se iz dvije potpuno razlicite tckuCinc: preparata razvijaca i fiksira.

Preparat-razvijac. Prema kvalitetu i strukturi kose, proizvode se ra­zliCite vrste razvijac-preparata. Tako imamo preparate za zdravu, normalnu, bojenu, bijeljenu i jako ostecenu kosu, Ako se ne upotrijebe pravilno, ti pre­parati mogu biti veoma agresivnl za kozu i kosu. Njihova nestrucna upotreba izaziva lomljenje, lddanje, a u nekim slucajevima i opadanje kose. To poseb­no dolazi do izraiaja nn ostecenoj, prepnriranoj, bojenoj i hijeljenoj kosi.

Dok se hemijski sastav preparata za toplu i elektricnu trajnu ondulaciju bazirao na anorganskim sulfidima, asnov hladnoj trajni su organski sumporni spojevi. lz mnostva takvih organskih spojeva se izdvaja kao opcenito najpoz­natija tioglikolna kiselina. Ona se,. uz utvrdene uslove, koristi kao osnovna si­rovina kod proizvodnje razvijac-prcparata. U preparatima za trajnu ondulaciju je tioglikolna kiselina prilicno razrijedena. N alazi se u rastvaru od 4,07% pa do.7 ,24%. I u ovako. slaboJ koncentraciji ·moze da migrize koz.u i

,,, kosu, i posebno je opasna za Dei. Kao zastita pred kiseliiIom koristi se zastit­na krema za ruke, gumene rukavice, a posebno je bitna paznja prilikom rada.

323

Uz tu kisclinu, rasivoru za hladnu trajnu dodaje se Ddto baze Ouzine) kaa npr. arnonijum-hidroksid. Time se kiselost tioglikalne kiseline neutralise i taka nastaje amonijum-tioglikalat, ~oji jc giavna aktivn~ s~pslan~a pr~par~­tao Usljed prisustva slobodnog amoTIlJaka. preparat postaJe Jako luznat I dobl~ ja pI-(vrijednost ad 8 do 9. Luzina u preparatu, kao s10 J; ;:~monijak, ima osobinu da 1ako isparava. Zato boeu sa preparatom treba drzatt dobro zatvo­renu i na primjerenom mjestu, a polivinil-kapa za pokrivanje glave poslije uvijanja kose treba da obuhvati sve navijace. .. .

Amonijum-lioglikolat u dodiru sa gvozdem stvara mtcnzlvno crveno Je­dinjenje. Tako i najmanja kolieina gvozda utiee da se preparat oboji u erveno. Pod uticajem gvozda preparat se brie raspada i gubi od svoje vrijednosti. Za­to, prilikorn rada sa preparatom za trajnu treba izbjegavati dodire sa rnetah­rna, kao sto su makaze, stipaljke, navijaci i ostali metaini alaL

OSiffi aktivnih tvari rastvor preparata sadrii destilisanu vodu i dodatke masnih, zastitnih tvari. koje ublazuju njcgovo negativno djejstvo na strukturu kose (mlijecni i balzam-preparati).

Pored alkalnih razvijac-preparata. postoje jos neutralni i blago kiseli prcparati, namijenjeni za jako osteeenu, hemijski obradivanu kosu. U nekim zemljama se proizvode specijalni razvijac-preparati, Cija se pH vrijcdnost re­gulira poscbnim katalizatorima.

Pomijesani razvijac sa katalizatorom dohija nizu pH vrijed~?st .i u tak­yom stanju dolazi 11a kosu. Poslije odrectenog vremena (nak(?n uVIJ<1np kose) pH poCinje cia raste i dostiie svoju vrijednost. Tek tada aktlvne supstance u preparatu pocinju djelovati u kosi.

Preparat u kosi ima reduktivnu ulogu. Kosa se omeksa i "urnrtvi". U tom stanju se prilagodava obliku navijaca. Ako-zelimo sacuvati zdravu kosu i po~ stiCi dobru preparaciJu, say spomenuti tok razgradivanja kose treha ispravno usmjeravati do odredene, dopustene granice. Svako pretjerivanje ide na stetu musterije, sto se prije iii kasnije sveti i frizeru.

Preparat~fiksir. Mnogi ovaj preparat nazivaju i neutralizator, sto jc po­gresno. Taeno je da on neutralise alkalnost razvijae-preparata, ali ima jos jed­nu mnogo vazniju ulogu: panovo uspostavlja pokidane veze, umrtvljenu kosu ozivljava i fiksira u novom kovrdzavom obliku. Za neutralizaciju preparata moze se koristiti ispiranje vodom i rastvorima vinske, sircetne, limunske iIi bi-10 koje druge slabe kiseline, sto svakako ne bi dalo ocekivani rezuhat (trajno kovrdiavu i zdravu kosu).

Ako je prvi preparat reduktivan sa pH vrijednoscu luzine, onda mora biti preparat~fiksir oksidativan, sa pH vrijednoseu kiseline. U kakvom su od­nosu ta dva preparata, nijc svcjedno! Preparat-fiksir treba daima uvijek su­protnu pH vrijednost od pH vrijednosti razvijac-preparata. To znaCi da fiksir-preparat moze da bude blago alkalan kod primjene kiselog razvijac­preparata iIi blago kisco kod primjcne alkalnog razvijac-preparata.

Svaka kozmeticka tvornica iIi proizvodac i~raduje preparate za trajnu . ondulaciju po svome sastavu, i u skladu s tim, proizvodi i jaci~~Jiksir-prcpa~ rata. Ovi preparati moraju biti uskladeni, sto znaCi da se ne preporucuje upo~

324

treba razvijae-preparata od jedne, a fiksira od druge [irme. Nekvalitetni i ne­odgovarajuCi fiksir nc izvrsava svoju ulogu,:ho se odrazava oa kvaliteti trajne ondulacije i strukturi kose.

Preparati za fiksiranje kod hladne trajne sastavljani su iz:

- oksidacionih sredstava kao sto su npr. natrijum i kalijum-bromat, na­trijum~perborat, ali se u te svrhe najccsce koristi vodonik-pcroksid,

- blagih kiselina, kao sto su vinska, sircetna, limunska itd., kojc sluze za neutralizaciju i fiksiranje,

- pjenusavih supstanci i sredstava za njegu kose.

Sva sredstva za fiksiranje upotrebljavaju se u ohliku vodenih rastvora. Prisustvo kiselina u fiksir-preparatu utiee na pH vrijednost koja se

krece od 3 do 4. Fiksir-preparati se nalaze na triistu vee pripremljeni za upotrebu i kon­

cenirisani koje treba razrijediti destilovanom vodorn. Prilikorn izrade hladne trajne moie sc slucajno desiti da ostanemo bez

fiksir -preparata. Da bismo sprijeeiIi dalje reduktivno djelovanje preparata, odnosno razgradivanje kose, maiemo i sami sastaviti fiksir-preparat. U tu svrhu k,oristim? 40 em3 re~neratora za. njegu

3kose (rege?erator c:mulzija

brzog dJclovanJa) plus 40 ern' tople vode 120 ern' 6% VOdoOlk-perokslda. Ta­ka dobijamo 100 cm3 fiksir-prcparata, koji je narocito podesan za jako ostecenu j bijeljenu kosu.

Naglasavamo da ovaj fiksir koristirno sarno u slucaju nedostatka odgo­varajuceg fiksira j d(;l zbog prisustva masriih emulzija regcneratora nije pode­san za fiksiranje zdrave, normalne kose.

Dakle, za konaean i dobar uspjeh hladne trajne fiksir-preparat je nemi­novan. Kvalitetan fiksir i pravilno izvedeno fiksiranje kose, uz ostale ispunje­ne predradnje, daju garanciju uspjeha i trajnosli ondulacije.

8_2.5. Sredstva za ucvrsCivanje kose

Sredslva za uevrsCivanje kose mogu sc podijeliti u dvije grupe:

- sredstva zauevrsCivanje kose koja se upotrebljavaju kod polaganja (uvijanja) vodene ondulacije i izradi fen-frizure i

- sredstva za ucvciCivanje gotove pO'Ccsljane frizure.

Ucvrscivaci za vodenu ondulaciju i fen~frizuru. U ovu grupu spadaju sredstva koja upotrebljavamo pred uvijanje kose za vodenu ondulaciju iii izrade fen-frizure. Kod slabih, tankih vlasi, u jesenskim i zimskim danima, ka­da je procenat vlage u zraku veCi nego inace, obavezna je upotreba jednog od Qvih sredstava. Poznato je cia je na vlaznorn vremenu frizura nepostojana, jer je kosa higroskopna (upija vlagu) i brzo popusti. S ciljem sprjei"avanja Dve negativne osobine kose, primjenjuju se ucvrsCivaci koji se na trZistu nalaze u zele-obliku, a najceSce u tekueern stanju. Ova sredstva izradena su uglavnom iz nemasnih supstariei prirodnog iIi sintetickog porijekla. Glavni sastav veeine

325

ucvTsCivaca je mjeSavina razlicitih smola, izopropil-alkohola, destilisane vade, parfema i drugih dodataka.

Rastvorene smole U ovim sredstvima kosu presvlace elasticnom prozir­nom oblogom, koja onemogucava upijanje vlage. Pod ulicajem ovih sredstava kosa postaje jaca i Ijepsa. TVTdoca kose, pored na trajnost [Tizure, utlce na lakse slaganje i cdljanje frizure. Prozirna ohloga koja pokriva vlasi elasticna je i nevidl}iva. Kosa se moze cesljati, obloga se necc krsiti j nece prouzroko­vati neprijatnu perut kao sto je bio slucaj kod primitivnih sredstava (pivo, li­munska ldselina iIi tckuCina prokuhanog lanenog sjcmena).

Upotrebom ucvrsCivaca sa kose sc djelimicno otklanja i staticki elektri­eitet, sto omogueava lakse cesljanje.

Dodatkom boja ucvrsCivaCima, hemicari su frizeru dali veoma dohrog pomoenika u korekturi tonoV3 poslije bojenja, kao i za osvjezavanje prirodne boje kose. . ycvrsCivaCi se stavljaju na opranu i dobro izbrisanu kosu, odakle se ne lSplraJu.

Efekat boje kolor·ucvrsCivai'a zavisi od prirodne pod loge boje kose. N ajbolje se primijeti na svijctloj kosi. Dobri ucvrsCivai'i ne smiju kosu oblaga· ti i iijepiti) niti smiju na rublju kaa i oa jastucnicama ostavljati nikakve trago­,:C hoje. Po upotrebi ucvrscivaca, kOS3 trcba da bude elasticna i sjajna. Cetkanjem, a rosebno pranjem treba da se otklanja sa kose.

Ucvrscivaci gotove friznre ~ lakovi. Da hi se frizura oddala sto duze u lijcpo pocdljanom ohliku, upotrebljavaju se lakovi za kosu. S ohzirom ns kvalitet kose (normalna i masna) i lakovi ;.iU tome prilagodeni. Tako, za ma­snu kosu postoje specijalni lakovi, koji joj oduzimaju suvisnu masnoell. Lak ablaze kosu j prilikom cetkanja kose lomi se, a njegove sitne suhe supstance upijaju masnoeu. Mehanickim· putem, dakJe, cctkanjem, sitni djeliCi laka j masnoce otklanjaju sc sa kosc. Na ovaj nacin kosa postaje manje masna. Ta­ka se izhjcgava ojeno preccsto pranje.

Pritiskom na rasprSivac, lak se izbacuje U ob1iku sitnih, finih kapljica po kosi. Sprej-metalne kutije, pored laka, punjene su freon· frigen gasom, koji u unutrasnjosti kutije razviia veliki pritisak. Zato se upotrijebljene kutije ne smiju bacati u valru, niti izloiiti nckom vecem toplotnom izvoru (npr. infra· pet u kupatilu). Povecanjem temperature, pritisak u kutiji raste i moze izaz­vati eksploziju.

Kolar sprcj-lakovi su po svom sastavu gotovo isti kao i bezbojni. Razli­ka je u tome, sto kolor lakovi u scbi sadd,e dodatkc boja. Njihovom upotre­bom, ko,a se utvrduje i ujedno dohija odrccleni stepen obojenosti. Pojedine nijansc lakova trcba prije upotrebe dohro protresti, posto se boja taloz,i oa dno. Usljed prisustva boje u laku, rasprsivac kutiie se ponekad zacepi. U tom slucaju kutiju treba okrenuti naopako i pritisnuti na rasprsivac. Pritisak gasa ce izbaciti cestice boje kojc su zaccpile raspr,~ivac. .

Prilikom upotrebe lakova za kosu, ccsto dolazi do zapusavanja otvora rasprsivaca. . _ ._

To se, moze veom~ lakD otklohiti jednostavnim -ispiraoJcm organs kim rastvarai'em kao npr. alkoholom iii benzinom.

326

Po kvalitetu, lakove za kosu mOlemo podijeliti u dvije grupe: - lakove koji se hrzo suse i daju cvrslc forme kosi i - lakove kOJl sc sporo suse i koji daju nesto slabiju formu kosi.

. ~a~ovi .koji s~.cetkanjem i pranjern odstranjuju sa kase radeni su iz kva­htctnrh slrovma. BIJele gumene grudvice. koje ostaju na i'eSlju i kosi poslije pranJ3, su dokaz da Je takav lak slabog kvaliteta. . .Kao C?snova za dekorativnc kozmeticke preparate ove vrstc. koriste se

SIrOVInC kOJe treba da ispunjrwaju slijedece uslovc:

- trc:ba da imaj.u sposobn?~t da .l1:~ k~)~i stvaraju prozirnu i elastiCnu oblogu kOJa se ne smIJe hrzo lomlt!, a ill hJCpltl kosu.

- t~ ob~oga mora !?iti t?~iko V:C;dot~)piva da se pranjcm moze lako od<;traniti, ---: Slrovme ne smlJU bIll SUVlse hlgroskopne, s.to znaCi da ne smiju upijati

vlagu lZ vazduha.

~ . ~vi,m ~ahtje~in:a .odgovaraju luviskoli, tj. grupa razliCitih vrsta sintetickih N·vmll plrahdona '. vlml·acetata. Zbog hemijskog sastava, luviskoli se razlikuju po hrgroskopnostl.l lOPlvostl II ~odl. Jedna,v~sta se topi u vodi, a druga mnogo manJe, 1 zato sc n:cd~]sohno mlJcsaJu u razhcltlm koncentraclJarna.

U elanolu I u lzopropil·alkoholu svi su luviskoli topivi. ZNATE LI ODGOVORE?

1. Nahroj sredstva za dekorativull kozmetiku kose! 2. ~oja se sredstva sve koriste :w hojenje i bijeljenje kose? 3. Stn S1I fizikalne boje? -4. Stn sn biljne boje'?

5. Koje Sll boje neorganskog porijekJa, a kqje organskog porUekla'? 6. Koje SlI l}(~je sintetiCkog porijekla'? 7, ~ako se jos nalivnjll sinteticke boje i lnsto? 8. Stu sn kolori? 9. lz cega su sashlVljeni kolori i kako djelliju na kOSll?

·10. Iz cega SlI sastaYljene boje za kosu?

11. U cemll je razlika izmedll tekllCih hoja i bojn 11 kremi? 12. Iz cega sn sastavljeni prasci, kreme i tekllCine la hijeljenje kose?

13. ~od kojim imenom u trgovini se moze nahaviti vodonik-Ilerok"id? ]4. Sta je vodonik-perok"id'?

15. Kakva,ie Illoga vodonik~peroksidl1 korl hojenja i hijeljenja kose'?

16, ~a kqje nacine moiemo pripremiti razlicite rnstvore vodonik-peroksida? 17. Sta su peroksid-tablete'?

18. Koje preporete sacinjnvaju hemikalije hladne trnjne? 19. OpiSi nlogu j sastnv razvijac-preparatn! . 20. Pored alkalnih ralvijac-prepl1rntl1, koji .ios prcparati postojc'! 21. Opisi ulogu i sastav fiksir-preparata!

22. Kako moiemo za jako bijeljeuu i bojenu kosn izrnditi fiksir.preparaf? 23. Opisi ucv~Civnce za vodenu ondulaciju i fen-frizllrH! 24. Od Cegll ZlIvisi cfekat boje kolor-ucvrsCivaca? 25. OpiSi llcvrsCivace _ lakove zn kosn! 26. Iz cegn su sastavljeni uevrsCivaCi za kosn? 27. Kako un k?~;u djeluju sl'edstvu zil"llcvr.scivllnje?-

28. Kukve osobine treba da imaju dobri ucvrsCivaci?

327

8.3. SREDSTV A ZA NJEGU LICA, USTA I ZUBA

8.3.1. Sredstva za ciscenje koze i liea

Svaka njega kate i tijela poCinje ciScenjem. Koza liea je izlozena ra­zlicitim necislocama. Pored izlucivanja prirodnih masnoca, znoja i upotrebe raznih kozmetickih sredstava, koza je i:zJozena i uticaju bakterija, prasine i ostalih neCistoca koje se nalaze u zraku. Ciscenjcm odgovarajucim srcdstvima kozu oslobaltamo od neCistoca i tako priprcmamo podlogu za dalju njegu.

Kod Ciscenja kaze mora se misliti na La da sredstva sa kojima radimo ne smiju zatvarati koznc pore, alkalizirati kiselost koze, kao ni rastvarati previse prirodnu masnocu kaze.

Voda i odgovarajuCi sapun su najjednostavnija sredstva za odstranjivan.­je necistoce sa koze, ali to ne vazi za svaki tip. Nairne, sapuni ~u blage: lu~na~l, sto u vecoj i manjoj mjeri rastvaraju prirodnu masnocu. UsIJcd dchldnranp (oduzimanja vode kozi), kod nekih osoba kOLa moZe postati pretjcrano suha.

Kako se dimas upotrebljavaju mnoga kozmeticka sredstva za njcgu i ul·· jepsavanje Iiea, u svrhu otklanjanja tih sredstava primjenjuju se za to posehno izradeni prcparati.

Emulzije i losioni za ciscenje i osvjezenje koze po spoljasnjem izglcdu i konzistenciji podsjeeaju na mlijcko. Zato se u kozmetici obieno nazivaju mli­jeka za ciscenje liea.

Tekuea sredstva za Ciscenje koze mogu biti izradena"na bazi alkohola ciji procenat ne smije preiaziti 40% iIi na bazi mas nih supstanci tipa ulje - vo .. da. uz dodatke nckih drugih supstanci.

Taka bi za emulziju sastav bio sljedeCi: emulgator V/U, parafinsko uljc. orahovo ulje, destilovana voda, stearinska kiselina, ekstrakti kamilicc, par-fcmsko ulje i dr. .

Po pH vrijednosti tckuca sredstva za Ciscenje koze lica su blago luznata iii kisela. To je potrebno zato da bolje rastvaraju masnocu, sminku i ostalu nccistocll nc samo po povrsini nego i u dubini pOTa koie. Poslijc ciscenja sredstvima koja su blago IU'lnata, potrcbno je kozi vratiti njen kiseli ornotat.':.

Tonik.losioni. Za adstringaciju i obnavljanje kiselosti kozc. poslijc 6scenja koze mlijekom upotrebljavaju se tonik-Iosioni. Ova sredst9a saddc veoma mali din alkohola. Ne iritiraju kozu, ncgo u njoj regulisu cirkulaciju krvi i osvjezavaju. Radena su nn blago kiseloj bazi. Idcalno su sredstvo za od­stranjivanje mlijcka i emulzija za Ciseenje koze.

Kreme za ciscenje koze. Za razliku ad losiona, mlijeka i emulzija, krc­mama za ciscenje nc dodaje se voda (sastavljenc su bez prisustva vade). Upo­trebljavaju se za i'iscenje zaprljane koze. normalne koze i za odstranjivanje sminke. dok se emulzije i mlijeko koriste kod osjetljivih kOLa.

Osnovni sastav kreme za Ciscenje kaze i otkhinjanje sminkc su mineral­ne masti kao: vazelin, parafin. parafinsko ulje. deUol5 j cetil-alkohol. Svc ave. mash u krcmi ne vezu se sa kozom i zato na kozi ostavljaju tarE(k sloj. Poslijc

328

cis~~vn)a ~tobija se osjecaj neCistoce, sto se opel otklanja tckuC1m sredstvima za CIscenJC.

Hidrolilna llija se mogu emulgirati hladnom vodom i kao takva sluze za rastvaranje neCistoce sa kozc. Hidrofilno ulje ne iheti sloju kozne kiseline. Za njegovo odstranjivanje sa kate koristi se nesto veca koliCina vade, sto je po­scbno ugodno kad suhe i osjetljive kozc.

8.3.2. Kreme za njegu lica

Krema za dan ima zadatak da stiti kozu od vjetra, suholJ zraka i atmo­sferskih nei'istoca (prasine. plinova). Pored toga. dnevna kr;ma sluii i kao podloga za puder, a moze da ima i matirajuCi efekat na hoju koze.

Sastav dnevne kreme izgledao hi avako: "Lanette N", tri puta presovani steann, cetIl-alkohol, eutanal G, dcstilovana voda, trietanolamin, boraks, parfemsko ulje i sredstvo za bojenje kreme.

Postoje jos polumasne, masne i vitaminske dnevne kreme.

Kreme za hladenje namijenjene su za kozu koja naginje crvcnilu (usljcd ?la~og zapaljenja iii velike vruCine), za masnu kozu iii kozu sa izrazitirn zno­JenJem.

Kr~ma za hlacten1e sadrzi izvjesnu koliCinu vode u kojoj je crnulgovana mast. Pn postepenom lsparavanju vode, dalazi do snizenja temperature i do blagog osjecaja hladcnja na koii. -

. Krema za hladenje namijcnjenc su za kozu koja naginje crvenilu (uslJed bla~og zapaljenja iIi velike vruCinc). za masnu kozu iIi kozu sa izrazi­tim znoJenJem.

Kr~ma za hladenjc saddi izvjesnu kolicinu vode u kojoj je emulgovana mast. Pn postepenom lsparavanju vodc, dolazi dosniknja temperature i do blagog osjeeaja hladenja na koii.

.Krema za hladenjc mogla bi imati sljedcCi sastav: maslinovo iIi bade mo· va uIJe, e~~tanol G, destilovan~ vodu, trietanolamin i ruzino ulje. . Vecmav~rerna za hla<-ien]c vee u svojoj podlozi saddi emulgator. Lano-

1m npr. sadrzl holesterol kao emulgator. Djelovanje emulgatora ne smije biti prep~o. Ko~t patpun? stab.ilizovane emulzije ne moze doCi do isparavanja vode lZ mast!. tako da lzostaJe efekat hladenja koze.

.' . Hr~nj~ve kreme ~a "dubokim" djelovanjem namijenjene Sli za rcgenera­C1JU 1 bolJU lshranu kaze. Kao sredstvo za posebnu njegu i ishranu kozc, ove kreme su sastavljene od najskupljih biolosko·aktivnih supstanci. Kreme sa in­tenzlvmm d)elovanJem mogu biti tip a ulje - voda i voda - ulje, tvrde iIi teene konzlstenclJe. Kao primjer mogu se navesti lecitinske i holesterolske kreme

. sa lipoidima koji su veoma hranjivi za kazu. Hranji:,e kr~mc" kao i niz slicnih preparata, saddc uglavnom vitamine

A, B, C, D 1 F (vltammske kreme) iIi hormone kao fermente, encime i bje­lancevine (hormonske kreme) i brojnekomplekse aktivnih supstanci ekstrak­ta bllJ3ka. sokova, voca i povrea. te peelinjeg matiCnog mlijeca.

329

Krema za noe slu:b za njegu koze u casu mirovanja, k.ada je koza lica pOlpuno 0puslcna ~za,vrijeme ~pavanja). Za razliku od ostahh krema, kreme za noc sadde u sehl VIse masnoca tlpa voda u uIJ~., _ .

Ugljikahidrati kaa vazelin, parafin i parafmska uip se n~. ugraduJu u kreme za noc. Te supstance se ugraduJu U sredstva sarno ,za povr~l!lsku. ~Jegu: npr. za skidanje ';ninke .. U kremama za noc ugljenohldrati hI Imah sletm uCinak a nikako ucmak nJcgovanJa. . .

Kreme za noc su istovrcmeno i hranjive k~cmc. !.orcd ?odat~a vltamma i drugih aklivnib supstanci: sadr~e jos. i skupocJcna bllJna ulJa, kaJa lako pro­diru u kozu i tako obnavlJaJu cehJc epldermlsa.

Suhe polumasne i masne kreme razlikuju se po koliCini masnoca koje sc u njima' nalazc. Tako u grupu .. suhih. kre~a spadaju ~rer;tc sa :re.oma n:a~o masnaca. To su kreme sa emulzlJam lIpa ulJe ' voda. Sadrze veIrkl procenal vode (do 75%) i veoma malu koliCin,: masnoca. ., ... ,_ .-; ... > c

Za priprcmanje ovih kre~a siuze .kao osnOVlll matenJah razlICItl stcard­ti, cetilni alkohal, trietanol- ammo leal I dluge supstance .•

Suhe kreme se upotrebljavaju za njegu masne koze I za prekrivanje koze izrazitim sjajcm. . v

Polumasne kreme sluzc za njegu normal!1c 1 suhe koz~. . ... Masnc kreme Sli namijenjene za njegu Jako suhe koze 1 odstranJlvanJc

~~g~. ..' .• • Pojarn fluhe, po1umasne iIi masnc k~em.e JC uVIJck relatlVan, sto ~nach

ako ncka osoba sa masnom kozorn upotriJcbl polurnasnu kremu, .na ~~)J. kOZl

ce polurnasna krerna hiti masna. IIi obratno, masna krema na suhoJ kOZ1 !zgle~ dace kao polumasna.

8.3.3. Zelatini, ulja i maske za lice

Zele u kozmetici oznacava bezmasne preparate p!htijastc:g izglcda, rnc­ke, palutvrde i tvrde konzis!encije. SJsnovne supstance Jednog z~le,prepar~ta SUe voda i sredstvo za zgrusavanJc, zlvolmJskog, brlJnog •. lh heml.1skog ponJc­kla. Prvoj grupi pripada zivotinjski zelatin, ," drugoJ cHav njZ bllJaka k;).1e sadrie dosta sluzi (psenieni, kukuruzm, pmncam skrobltd.): Zelc~pleparatl: rna se dodaju i ostale biljne supslance u obhkuekstrakt~: vltamml IIr sokovl voca i povrca (np~. vkras.t3;,.ca iii 1irnu~~). ~? parf,lmlSanjC zele-~re~arata ~po­trebljavaju sc osvJczavaJucl: vOdOt0I2.IVl n:1ns1. voc3,Yao. narandz~,.llI:nun; It.Ll. ,

' Sluzava presvlaka kOJu tvorc zelatm~kl prep.dratl na povrslill k()~e Ima izrazito higroskopno djelovanje. To zna6 da uplJa vlagu lZ vazduha i tako sprjecava susenje roznatog dijela koz~. v _.

. U slucaju kada koza nvc;.v~od,nm)l JIasne kreme, zele-preparatI se mogu upotrijchiti kao srcdstvo za clsc~nJe ~~:)Ze. '.V _" • c <

U1ja za koZ11. JednD od naJslar~lh sredstava za n):,gu k;lZe tlJda, smat.rd sc, bila su ulja doblJcna 1Z razmh bliJaka, nJlhoyog sJemena I plodova .. Ka~ kvalitetna ulja za njeou koze su poznata: maslmovo, bademovo" palmmo. I

mnoga:.druoa: Sva ov~ ulja sadde visoko. a~tivne .prirodne. supst~~e, ko~e vearna d()b~o hrane kozu,'cine je otparD?m lelastlcnom. Zato se bllJna ull" primjenjuju kaa dodaci u ostalim kozmellckrm preparahma. .

330

Ulja za njegu kOle ne smiju sadriavali dodatke mincralnih ulja.

Maske. Za dopunsku njcgu koze primJ'enjuju se razlicite maske, tvor­nicke i domace izrade.

Tvornicko izradeni preparati za maskc mogu hiti u ohliku praha, idea i emulzije. Za izradu ovih preparata. upotrebljavaju se visoko aktivne materi,je biljnog i zivotinjskog porijekla. Tu u prvom rcdu spadaju razlicita ulja, para­fin, ekstrakti voca i povrca, vitamini, biljni ekstrakti: azulen, mentol, klorofil i neka druga hemijska jedinjenja kao koloidni stJmpor.

Pored gotovih izradenih prcparata Z(l maske i obloge, postoje i "prepa­rati" kucnc izrade. To su ohicno sastavi od voca i povrca, meda, zumanceta, hasca, sira. mlijeka. Zbog prisustva svjezih sokova vaca i povrca, vitamina i hiolosko aktivnih supstanci. koza lic(~ dohija njegovaniji j Ijepsi izgled. '

Primjenom maski na kazi pasllze sc bolja cirkulacija krvi, olkianjaju se cpitclni ostaci koze, normalizira se napetost koze, rcgulira dje10vanje lojnih i znojnih zlijezda kao i Ciscenje kaze od akni i ugaraka.

8.3.4. Sapuni, kreme i vode za brijanje i osvjezenje lice

Sapuni i kreme za brijanje su sredstva koja stvaraju ohi1atu pjenu. Sa­puni za brijan.ic izraduju se iz dohro preCiscenih masnoca loja i svinjskc masti, sa dodacima kokosovog, palminog ulja, stearin a, Janolina i drugih supstanci. Ovi sapuni se rade _sa natrijum-hidroksidom, kaleijum-hidroksidom, kako bi se odriali potrebna mekoca sapuna. gustoca i postojannst pjene. U tu svrhu se koriste jos 'Ilanetlctt vosak, celil-alkohol, stearinska kiselina i sl. Kao stabi­lizator dodaje se natrijum-benzoat iIi vodeni rastvor kiselog sumpornog na­trona, boraksa i s1. BrijaCi sapun treba da bude neutntlan, pa se prilikom njegove izrade vi~ak hidroksida uklanja isoljavanjem i rastvaranjem te panov­nim isoljavanjem. Taka dohijeni prccisceni sapun se SUS!, inclje, parfimise i presuje u kalupe.

Osim mnogih kvalitetnih sapuna za hrijanje, sve vise se upotrehljavaju razliCile kreme u tubi i golove pjenc za brijanje. Ove pjene se nalaze u pa­sebnim metalnim kUlijama (spreD. Pod pritiskom, gotova pjena izlazi iz me­talne kutije i nanosi se ravnomjerno na koiu.

Uloga sap una, krcma i pjena za hrijanjc je u tome dn omeksaju i nahu­bre dlake brade, sta omogucava laksc rezanje, odnosno hrijanje. Pjena, odno­sno sapumca treba da je obilna. od finih mjchurica, masna i ne smije hrzo da se susi. Ne smije da nadrazuje kozu niti da izaziva ncugadan osjecaj zarenja i zapa1.jenja kozc.

Luzine u kremi iIi sapunu mogu kod osjetljivih osoba na koz! izazvati jace upalc. Do upale moie doCi i kod nestrucnog hrijanja, odnosno upotn:;be tupe britve ill zileta. Poslije brijanja. obavezna je upotrcha dczinfckcionog sredstva (vade za osvjezenje) iIi kreme i pudera. Ako je uzrok up ale koie sa­pun iIi krema, potrebno je promijeniti proizvod iii preCi na brijanje elck­tricnirn aparatom.

. Zaustavljac krvi se upotrcbljilva kod manjih posjekatina britvomc Proizvode se u ohliku stapica i sibice. UpOlrcba kamena od stipse (alaun) u

331

komadu iIi stapieu oblika olovke zabranjena)e, jer se njima .mogu prcnas5.ti kozne bolesti, a krv se maze zaraziti hakteriJama .. Utvrde~o Je da ala un, nI~e dobro sredstvo i da ne unistava uzrocnike zarazmh bolestl. ~a zaustavlpnJc manjih krvarenja koze moze ~e k?~i~.ti~~ po.s~ba~ yr~,s.ak ~oJ~ s:: ?al!osl yo­moeu cistog pamucnog smotulJka 1!1 Slbl~a~tl stapici ~ zaustavlJacl krvl kOJl se poslije jednokratnc upotrebe moraJu bacttl.

Vode za brijanje i osvjezenje lica namijenjcnc Sll za njcgu ~oze p:ije i poslijc brijanja. Upotreba posebnih losiona prije brijanj~ je ogramGena: po­vezana samo sa upotrebom elektriGnog aparala za bnJanJe, dok kod klaslcnog

brijanja britvom ne dolazi u obzir. . _ . . . ]edna od najpoznalijih i najkvalilctnijih voda za osvJezenJc hca)este ko­

lonjska voda. lme je dobiia po gradu Kelnu (Ki1In, Zapadna Njemacka), gdJc se jos od 18. stoljeea proizvode najkvaliletnije vode za hce.. .

Kolonjske vode su, u stvari, raslvori etar,s~lh u~Ja, de~ttlovan: V(:d~.1 cistoo- alkohola. Prilicno su skupe. Za potrebe tnzcra lzraduJu se nesto Je~tl­nije ~ode, ciji akcenat nijc na mirisu nego vise ~a ,dezinfc~cij?n; ~fe~t.u i nJe­govanju koze. Pri tome se svakako ne zapostavlJa: est~tskl o~JecaJ.~lr,ls~. ,

Kozmeticke izradcne vode kaje se upotreblJavaJu poshJc bnpTIJa }maJu zadatak da kozu dezinfikuju, da oslabljenu i nadrazenu kozu ponovo ocvrs~u i da ncutralisu eventualne ostatkc luZine brijackog sapuna. Upotreborn oVlh voda otklanjaju se crvenilo i zapaljcnje koze, koje se poslije brijanj~. najC~sce javlja. Usljed loga, vode djeluju osvjezavajuce i hladno. Ako se pO,shJcbnJa?­ja osjeca da voda pcce, to ne znaci da njen kvaltt~.l~ nIJc dobar. ve~ da JC ~oza irilirana brijanjcm, usljed Gega sups lance kozmetlcke vode prodlfu dublje u

kozu. Pored aikohoIa, vodama za lice dodaju sc jos hidrofilne supstancc. One

vezuju vodu, sprjecavaju isusivanje, pucanje i ljuskavos~ koze. Ta~odc ~e do­daju masne supstance za zaslitu koze od vanjskih uticaJ3 sunca, vJctra 1 hlad­

noce. Kod jednostavnije pripremljenih voda za upotrebu poslijc brijanja pro-

cenal aikohoia ne smije bili manji od 40% nili vec'i od 65%.

8.3,5. Sredstva za njegu usta i zuba

Vode za ispiranje usta i grla sluze za otklanjanje, o,dnosn,? ~blaza~an~e neugodnog zadaha iz usta. Neugodan zadah moze na.~tatl u slucaJu obolJenJa zuba, krajnika, zeluca i oboljcnja sluznicc usne suplpne. Ako ?eugodan z~­dah traje dul.e, potrebno je izvrSili slruGni pregled 1 preduzctl potrebno h-

jcGenjc. .. . Kao pomocno, kozmelii'ko sredstvo za dezodoraclJu konste se vode za

ispiranje usta i grla. Vode za usta i grlo su alkohoIlll raslvon etars~lh ulp. Blaga koncentracija alkohola u?~~ava cirk~laejju ~!"l.U slllzn!cl usne s,uplJme i grla. dok elarsko ulje djeluje donekle antlbaklenjskl, prelezno u smlslu od-stranjivanja neugodnog zadaha. - - .

332

Kod znakova zapaljcnja desni sluznice usne supljine mazemo sami izraditi vodu sa slijedeCim sastavom:

1 g mentola 40 g koncentrovanog alkohoia 60 g lOo/c rastvora vodonik-peroksida.

Od ovog rastvora uzima se jedna kasiCica na casu. vode, kojom se usta i grlo ispiraju. Za ispiranje se moze primjenjivati i rastvor sarno 3% vodonik­pcroksida.

Kod boJesti usta i grla treba da se upotrijcbc, umjeslo vode, za "rio pro-pis ana sredstva, odnosno lijekovi. ;:,

Prasci i paste za njegu zuba. Redovno Ciscenje i pranje zuba je osnovni higijenski propis, kojeg se treba redovno priddavati. Ako se ne oddava urcdna njega zuba, zaostaci hrane izmedu. zuba ina njihovoj povrsini predsta~ vIjaju dobru podlogu za razvoj bakterija, slo ulice na slvaranje zubnog ka­menea i pojavu karijesa zuba.

Sredstva za ciscenje zuba magu bili u obliku praska i pas Ie, Za izradu ~ubnog praska 1 pasle upotrebljavaju se naroCito fino samljeveni magnezi­Jum-karbonat, magnezijum-silikat, kaolin, kalcijum-fosfat i drugc soli. Kao dodaci dolaze u obzir ctarska uija radi dodavanja ukusa, eventualno siabo 31-koholne supstance radi neutraIisanja vrcnja kiseline u ustima, razliCita sred­stva za oksidaciju (vodonik-peroksid) te za dezinfs:kciju i dezodoraciju.

Ako sc prasak za njegu zuba, pomijesa sa vodom, glicerolom, sluzavirn sredstvirna, pJen:-xsavirn sredstvima i preradi u zilavu kasu, daje zubnu pastu. Pasta se u pnnclpu sastoji iz mjesavine materijala za poliranje, stabilizatora prijatn()g ukusa i osvjeiavajuec arome. razliCile boje, kao i specijalnog anti­baktenJskog sredstva. Dakle, pasta za zube sadrii isle aklivne supslance kao i prasals, sarno sto su ovc dosta mekane konzistencije, oblika kreme.

Zvakaca guma sa specijalnim dodacima maze takodc da sluzi za njegu zuba i usta, kao i uzimanje sirovog voca i povrra. . '-'

ZNATE LI ODGOVORE? 1. Nabroj i opisi sredstva za ciscenje koze i liea! 2. Nubroj i opiSi kreme ZH njegu Iiea! 3. Opisi ulogu i sastav ielea i ulja za kozlI! 4. Opisi ulogu i sastav maski za lice! 5. Opisi ulogu i sastav sapuna i krema ZH brijanje! 6. KakHv je znacaj zHustavljaca krvi'? 7. Opisi ulogu i sastav voda za brijanje i osvjeienje liea! 8. Opisi ulogu i sastuv sredstava za njegu usta i zubi!

8.4. SREDSTVA ZA DEKORATIVNU KOZMETIKU LICA

8.4.1. Puderi

.Pod -puderima podrazumijevamo smjese raznih, najfinije .~amljevenih i proslpmh supslancl, bjIinog iIi mincrainog porijekla, obJika praha, lekuCine .­iIi kompaktnog izgleda.

333

Upotreba pudera kao sredstva za uljcpsavanje raste iIi opada, saglasno idealu ljepote i propisima mode. Jos u starom Egiptu puder je bio poznat i ci­jenjen kao kozmetii'ko sredstvo za uljcpsavanje liea. I Rimljanke su upotre­bljavale puder, zaprasivale lice i kosu i tako dobijale na tamnoj kosi posehne efekte boja.

Upotreha pudera je dostigla svoj vrhunac u vrijeme baroka i rokokoa (17. i 18. stoljece), kada su ga bogatasi prekomjerno karistiii ne sarno za lice i tijclo nego i za pudranje kase, odnosno visokih fantazi frizura. U te svrhe su se trosile, za nase pojmove, nezamislive koliCinc pudera.

Puderi se danas primjenjuju u kozmetici kao sredstvo za uljepsavanje i z3stitu kate protiv stetnog djelovanja prasine, sunea, vjetra i drugih atmosfer­skih uticaja.

Puderi za lice (toaletni, luksuzni puderi) su u obiiku praska, kompaktni ili teeni, te imaju razliCitu namjenu. U veCini slucajeva, puder na kozi znatno povecava povrsinu sa koje se isparava znoj i tako fizikalno smanjuje lokalnu temperaturu, tj. hladi koiu. Zato se puder upotrebljava poslije brijanja kao i u onim slucajevima kada je koza nadrazena jakim znojenjem. Puder na lieu sakriva i nedostatke koze, razne mrlje, bubuljice i prikriva mastan sjaj koze. Da bi se puder na kozi sto bolje odriao, upotrehljavaju se za podlogu suhe iIi masne kreme, zavisno od tira kaze.

U dekorativnoj kozmctici za lice, uz obican puder, upotrebljava se j

kompaktan puder, prcsovan iIi hez spojnog sredstva, koji se na kozu nanosi "purnom" iii vatom.

U kozrnetici, kao i u dcrmatologiji cesto se upotrchljavaju j tekuCi pu­deri koji predstavljaju suspenziju pudera u vodi uZ'dodatak alkohola, gl.icer6-la, glikola j njegovih derivata. ,

Kompaktni, a posebno tekuCi puderi bojadisu se bojama slicnilTI tenu koze. Dodatkom veee koliCine bojc tekuci puderi postaju l"neka vrsta sminke.

Sa upotrebom pudera za lice ne treba pretjerivati. Cesta upotreba, pa makar i najkvalitetnih puder a na kozi maze izazvati stetne nadrazaje. Najsit­nije cestiee tada ulaze u pore kaze j zacepe ih, sto otezava norm aInu funkeiju koze.

8.4.2. Sminke

Sredstva za uljepsavanje, odnosno bojenje koze liea, usana, oCiju. obrva i trepavica nazivaju se sminke. los u davnoj proslosti sminke su bile paznate starim civilizacijama, kojc su za razliku od sadasnjih sredstava koristiii sup~ stance prirodnog porijekla.

Sredstvima za sminkanje pokrivaju se razliciti nedostaei kao pigmentisa­nn mjesta na kozi, ispravljaju se razliCite nepravilnosti u izglcdu usana, nos a, oCiju, obraza, hrade. Pravilnim izboroJl1 sredstava za sminkanjc i nacinom sminkanja postize se ljepsi izgled liea. Sminke, kao kozmeticko sredstvo, ne­maju uCinak njegovarija na koh nego estetsko-dekorativni znacaj. Osiln u dekorativne syrhe, sminke se upotrebljavaju u pozorisnoj i filmskoj umjetno-5tL

334

Prema vanjskom izgledu i namjeni, razlikujemo sijedece sminke:

, . SlIhe}mill,ke su razlicito obojeni puderi sa veCim dodatkom boje nego ~to JC sadrzl obI.em p~der: C?snova ~).vih sminki je eink-oksid, krom, magnezi­Jum-karhonat, tltan-dJoksld I dr., kO]lma se dodaju odgovarajuca boja i miris.

T~cne ~mink~.su r~stvori ??g?varajudh bo.ia u alkoholima i boji. Da bi se pos~l~ao 5t? bolJI 0l:hk tckuclh sminki, tim rastvorima se dodaju sredstva za zgusllJ3vanJe, kao ghccrol. sorhitol i slicne sups-tance. " . Tck~ce sminke mogu hiti U obliku emulzijc. Kao osnova za ovu vrstu sn:ll~ke UZIma se tekuca pudcr-krerna, kojoj se dodaju odgovarajuce hoje i ffims.

lVIasne sminke obuhvataju dvijc vrstc sminke, ito: - srninke za lice i - sminkc za usne

Kao os nova za pripremu masne sminke za lice uzima se ncka masna kremailisu!:.stancekaov~zelin.lanolin.pi.elinjivosak.triputa prcsovani steanD, parafmsko ulJe 1 bOJC topive u ulju i masnocama.

1z priblizno istih sastojaka izradcne su i sminkc za usne. Da bi se u?l~zi? mastan sjaj sminke, dodaju se i puderi, a za miris razna aromaticna jc­dIilJcnJH, bez izrazito jakog mirisa.

Neke sminke za usne Sc izraciuju j hez dod a-taka rnirisa. Sminkc za Usne treba da irnaju sljedeca svojstva:

da nisu oi tvrde ni meke, treba da hudu postojane - hoja ne smije cia se skida, treba da,se raVD?lTlJerno .rasporeduju po usnama, a

- pored etekta ho]e, trcha 1 da njeguju kozu, odnosno mme.

,,,. S~inke za ?oj~nje. ocnih kapaka izraduju se u obliku paste iIi u obliku s~:~t~)Va . ~omoc.u eet,kIee se nanose na acne kapke. Kakn postoje u ra­Zh~ltIm hOJ~ma ~~~vc, slvozelene, sivoplave, plave, veOma Ejepo naglasavaju pnrodnu bOJu OC1JU.

Za izradu ovih sminki upotrebijava se bijeli vazelin, vosak (bez kiseli­na), tnputa presovam stearm, holesterol, parafinsko ulje, lanolin, titan-diok­Sid, ,boje 1 druKe supstance. Kao, dodatak bopma upotrehljavaju se obii'no i ffiJcsavme razheltlh metalmh praskova zlata, aluminijuma, bronze i df.

SJ.llinke za trepavice i obrve izraduju se u CVTstom i teeDom obhku. Ova dva obhka iin:rinkc su sast~v razliCilih masnoca sa dodatkom boja ad crnotam­noplave do sJVozelene bo)c. Supstance ovih boja su obicno topive u ulju i sa trepaVlca se skidaJu masmm kremama. . .Pribl~zan s?stav ~~sa za ~repa,vice bio hi .slj~deCi: tri put a presovani stea­

rm, mgrozlD, bOJe (opIVe u uI]u, tnetanol-amm, Jcdanput presovano ricinuso­vo ulj€(:, cetil-alkohol i parafinsko ulje. '. ~vrsti oblik sminkeziltrepaviee bio l,i pribliino sljedeceg sastava: cera­

sm, pcehnJl vosak, valorat, vazehn, cClIkllkobol, eulanol G parafinsko ulje i hoje topive u ulju. . - '

335

Sminke za obrve sadrie priblizno istc supstance kao i cvrsti oblik smin­ke za trepavice. Sminke za obrve se pakuju u aluminijum-folijama, a najcesce U obliku olovke ("kreon").

Bojenje trcpavica oksidativnim bojama za kosu i vodonik-pcroksidom se ne preporucuje!

Gledano sa medicinskog stanovista. supstance bogate bojama, koje se nanose u blizinu oka, ne mogu se smatrati pogodnim, jer mogu izazvati ra­zlicite ncugodnosti u oCima i lakse zapaljenjc ocnih kapaka. Prilikorn takllog sminkanja preporucuje se najveCi oprez.

8.4.3. Sredstva za skidanje dlacica (depilacijn)

Pretjerani rast dlaCica na bratii, na usnicama j ostalim dijeiovirna tijc1a brine mnoge zene i ne doprinosi njihovom lijcpom izgledu. Za olklanjanje -depilaeiju nezeljenog i pretjeranog rasla dlaciea (malja). posloje razlicite me­tode i sredstva.

Najpoznatija sredstva za otklanjanje dlaCica su tzv. depilatori. Koristen­je hemijskih depiIatora je veoma jednostavno. Mjesto obraslo dlacicama se namaze preparatom i poslijc izvjesnog vrcrnena dlaCicc se lako i bezbolno od­stranjuju sa kaze.

Kaka postoje i druga sredstva, odnosno naCini za otklanjanje dlacica, ova kozrncticko sredstvo nazivamo i hcmijsko sredstvo za depilaciju. Hernij­ska sredstva za depilaciju po izgledu dijelimo na kreme i praske. Zajednii'ka osobina irn je prilicno visoka alkalnost. S obzirom na njihovu konzistenciju sastavljena su iz razliCitih sirovina. Takav npr. depilator-krcma ima sljcdeCi sastav: destilirana voda, stroncijum-sulfid, magnezijum-karbonat, tilan-diok­sid, trietanol-amin, tekuci karion F i druge dodatke. Depilatori u prahu sadtie kalcijum-sulfid, stroneijum-sulfid, skrob i talk.

Sva ova sredstva djeluju na osnovu supstance iz koje je dlacica iz­gra(tena (bjelancevinu keratin) u tolikoj mjeri da poslije izvjesnog djelovanja dlacicc opadaju. Reduktivno djelovanje depilator-preparata djelimicno utke i na karijen dJacice koji se vremcnom ohnavlja, sto znaCi da je depilacija dlacica sarno privrcmena. Poslije izvjesnog vremella dlacice ponovo izrastaju.

Koza nekih osoba moZe da bude preosjetljiva na hemijske supstanee depilator-preparata. U takvim slucajevima maze se koristiti drugo sredstvo koje se ne zasniva na hemijskom odstranjivanju dlaCica. nego na fizikainom. Pored mctode brijanja, mogu se koristiti spedjalni voskovi sastavljeni od smola u prabu, terpentina, parafina, bijelog voska i vazelinskog ulja. Raz­mek~ani vosak stavlja se na mjesto obraslo dlacicama. Poslije hladcnja, masa voska postaje krula. Naglim potezom, vosak skidamo sa koze, a time i otkinu­te dlaCiee-malje, koje smo zeljeli depilira!i.

Usljed hemijskog saslava depilator-preparata luzine ne djeluju samo na dlaciee, nego djelimicno i na kiseli omotae koze. Poslije upotrebe ove vrste depilatora, kozu je potrebno dobra oprati, a eventualne hemijske oslalkc ncutralisati_nekoin.blagom kisefinom (limunska; sircetna) iIi tonik-sredstvom za kezu. -

336

. . ~od .manje i~razenih ~laCica, urnjesto depilatora moze se primijeniti i IZbJelJIvanJe vodomk-peroksldom.

ZNATE LI ODGOVORE? 1. Koja sredstva spadaju u dekor~)tivnu kozmetiku lieu? 2. Sta se podrazumijeva pod puderimu'! . 3. OpiSi znaeaj i sastnv puderal

4. Knko nazivamo sredstva zu uljepsuvanje, odnosno bojenje koze liea, usana, ociju, obrva, trepavica, itd.?

5. Nabroj i opisi neka ud sredstava za sminkunje liea! 6. Kako se nazivaju sredstva za skidanje dlacica'!

8.5. KOZMETICKA SREDSTVA Z ... NJEGU RUKU I NOKTIJU

. Njc~ovane ~uk~ i lijepo uredeni nok.ti su vazni faktor u estetskom i higi-Je~s~o~ lz&,led~ covJcka. Ruka~a sc umlvamo, hranimo i obavljamo mnoge vazmh 1 slozemh poslova. Ruke zena, dornaCica izlozene Sll razlicitim uticaji­rna. I na poslu, naroeito kod nekih profesija (kao npt, frizerske) ruke su Izlozene stalnom uticaju vode i drugih hemijskih sredstava, ' . Osnovno pravilo za njegu ruku je zastita od hladne vode hemijskih fi-

zlkalnih i atmosferskih uticaja. "

«' ,Krem~~.emlllzije i ulja. K~~ zastita i sr~~s~o za njegu ruku upotreblja­vaJu se razlicIte krcme (masnc III nemasne slhkonske kreme). zelei (bezma-sni) i razliCite tekuee emulzije i ulja, '

, Za ispucalu, osjetljivu i nadrazenu koiu upolrebljavaju se kreme slje- . deceg sastava: emul,gator,. valorat. vltammsko ulje, izopropil-palmitat, destilo­vana voda I kao mlfls pariemska ulJa.

U kremama ~u masnoee iii ulja rasporedena u vodi (U/V). Ovako di­sperzovan~ m.asnocu I.vodu koza I~kse i bolje upija. Tako kOla dobija potreb­?-u masno:u 1 vlagu, sto se odrazava u gipkosti, elasticnosti i njegovanom Izgledu koze.

. Posehne vrste krema za zastitu ruku. pored nabrojanih dodataka, satlrze hemlJske supstanee srhkone, koje su veoma trajne i otporne prema he­mikalijama i ostalim ncgativnim uticajima.

~~ulzije za njegu ruku mogu bid 'lipa ulje u vodi, sa dodatkorn vitamina F. Tu JOs dolaz~ supstance kao "lanette N", emulgade A rnaslinovo ulje. gli­cer()leste~, des.hlo~ana voda, tekuCi karion F i parfcmsko ulje. . Za Izrazlto Ispucalu -,uhu kozu upotrebljavaju se razlicita ulja _ zelei, Izradena bez P:lsustva vode. U svrhu nje~ovanja jako suhe koze mogu se upotnJeblll I pnrodna .uIJa~kao bademovo IIr maslinovo ulje.

,Pnrodno mas~oJ kozl na ~ukama mogu stetiti vlamost, voda ili vjetar. Za nJegu takve koze odgovaraJ.u sredstva radena na bezmasnoj osnovi i sa eventualmm dodatkom nekog bllJnog ekstrakta. Kao sastav jednog lelea mo­gle bi bIll shJedece supstance: pladicin prah, deslliovana voda. dcrmolan u prahu, ekstrapon karriiliee, sorbeks i kao miris vodotopivo parfemsko ulje. '

337

Kreme, emulzije i ielei za njegu ruku treba da budu blagokisele reakci­je pH vrijednosti oko 6.

S.S.l. Sredstva za njegu noktiju

Kozmeticka sredstva za njegu noktiju imaju i dekorativni znacaj. U ta sredstva spadaju:

1. Voda za nokte:

a) ocvrsCivaCi i b) vode za bijeljenje 2. Kreme i ulja za nokte 3. Prepafat za odstranjivanje kazice nakta 4. Praskovi za poliranje 5. Lakovi za nokte 6. Tecnosti za odstranjivanje laka

1. Vode za nokte

a) OcvrsCivaCi. Upotreba deterdzenata i drugih hemikalija za pranje i Ciseenje, kao i mnogi drugi kurni poslovi, cesto prouzrokuju osteeenje nokti­ju na rukama. Nokti se SllSC, postaju krti i 1ako se l.ome.

Za zastitu i ocvrscenje ova1.."vih noktiju izraduju se posebni preparati tzv. acvrsClvaci. Oni irnaju pozitivan uCinak na nokLe: vee paslije prve upatrc­be gornja povrsinska struktura nokata vidno se poboljsa. OV1 prcparati djelu­ju paput. neke vrsLe zastitnog sloja, glacaju nerav.nine, ispunjavaju rupice i krte nokte cine otpornijim.

Yedna tih acvrsCivaca ne smije prilikOlll upotrebe da dode u dadir sa kozom, posebno sa balesnom i osjetljivom. Zbog prisustva formaldehida u ocvrscivacu, prilikom upotrcbe ne preporucuje se njihovo prinosenje lieu.

Jednostavniji ocvrsCivac za nokte magao bi biti sljedeceg sastava: desti­lovana voda, alaun i sorbeks, iIi vinska kiselina, mirova tinktura i aromaticni alkohol.

b) Voda za bijeljenje noktijll. Usljed razliCitih valljskih i unutrasnjih uzroka, pored ostalih promjena, nokti mogu da promijene i svoju prirodnu boju. Prirodno ruzicasta boja nestaje. Nokti postaju sivkasti iIi zuckasti, a po­nekad se javljaju j brajne mrlje. Promjena boje noktiju moze da nas upozori i na mnoga unutrasnja aholjenja organizma. Kad jako izrazite promjene hojc nakta treba traiiti misijenje Ijekara, jer promjene u baji noktiju mogu da uka­zuju i na neka obaljenja U organizmu. U normalnim slucajcvima na boju TIok­ta maze se uticati vodom za bijeljenje noktiju. Izbjeljivanje se moze vrsiti raznirn sredstvirna, kaa npr. vodonik-peroksidom, limunskam kiselinam iIi posebno pripremljenimkazmetickim preparatom. . '

Yoda ia noktesa ucinkom bijeljenja je npr. sljedeceg sastava: destilova­na voda, vodonik-peroksid, tekuCi karion F i amonijum-hidroksid.

338

il is , 2. Kreme i ulja za nokte sluze za masazu nokata. Za oddavaoje ookata u zdravom stanju i lijepom izgledu masaza se smatra vaznim kozmetickim zahvatom. Sredstva koja se upotrebljavaju u te svrhe ohicno su emulzije tipa voda u ulju.

Ova sredstva mogu hiti sUedcceg sastava: hijeli pcelinji vosak, vorvanj, hijeli vazelin iii glicerol, magnezijum-hlarid i karmin.' .

Za masazu nokata mogu se upotrijcbili i ulja namijenjena za niegu koze. . L

.. 3. P~eparat ~a .odst~~njivanje kozice nokta. Prilikom manikiranja nok~ tlJU mnogl odstranJuJu kOZICU nokla iz cstctskog razloga. Kozica se moze od­stra.niti r:a .dva nacina: ma~azlca~a iii spccijalnim odstranjivac-prcparatom. Prvl nacm JC dobro poznai I zahtiJeva spretnost, strpljenje i vise vremena. Da hi kozicapmeksala i lakse se sjekla, nokti se moraju natapati u otopini vode i sapuna. Cesto se ne raspoJaze vrcmeoom i u takvim slucajevima primjenjuje se drugi naein. Preparatom se namaze kOl-Ica Dakta koja se u veoma kratkom vremenu odstranjuje. .

.. Preparat ~a omeksavanje koiice nokta sastavljen je iz destilovane vode, k.ahJumove luzll:e tckuceg kariona F i jos nckih drugih supstanci, koje hrzo i slgurno omeksa.lu kozicu nokta te sc uspjdoo i 1ako odstranjuje.

v 4. P.:~~koviv za p?liranj~ .Doktiju. Za izrazitu glatkocu i sjaj noktiju slll~e razh~ltJ praSkO\il lzradcm 11, supstanci kojc-se ohicno upotrebljavaju u prOlzvodoJI pudera. Za tc svrhe koristc se cisti cink-oksld. titan-dioksid, cink­oksid puder talk. kold-kaolin. aerosil. alkohol. kamfor i parfemsko ulje.

POVrS1l13 nokta mOle se pol irati "vodorn!l, u kojoj se nalazi desti-lovana voda. aJkohol, stanum-oksid i karmin. Za postizanje sjaja nakta moze se kori-stiti sok od limuna ili razrijedena sirce1na kisclina. .

5. Lakovi za nokte. Proizvodnja i potrosnja ovog dekoralivna-kozme~ tickog sredstva veoma je prosirena u mnogim zemljama. Za lakiranje nokata koristc se mnogi lakovi razliCitih nijansi, najceSec crvene hoje. Lakovi imaju zadatak da noktima daju poslojan sjaj, hoju i u nekim primjerima tvrdocu.

Kod upotrebe hila koj~g laka bez obzira na levalitet. baju i miris, nokti mogu postati krti i lomljivi. Cesto dolazi do Ijustcnja, pucanja i gubitka sjaja. Smatra se da ove promjenc nastaju vise zbog upotrebe acetona, kao rastva­ra~a laka .. Derm~tolozi pr~porucuju da se lakovi upotrebljavaju sarno 11a omm noktnna ko.J] su dovolJoo otporni i cvrsti; ako su krti, bolje je da se izvje­sno vrijeme njeguju ocvrscivaCima i kupkama u biljnom ulju.

U nekim profesijama, kaa npL frizcrskoj, lakiranje noktiju maze se smatra1i potrebnim i pozeljnirn, jer sluzi kao zastitno sredstvo za nokte. Poz­nato je da haze (luzine), a frizer ima posla sa njima, cesta razmeksavaju i ostecuju rozevinastu supstancu nokta. Ta supstanca spada u grupu bje­lancevina. Poznato je da sc hje1ancevine u alkalnom mediju rastvar';ju i u tak­vim slucajevima lak donek~~ zasticuje Dokte ~)d s1etnih uticaja hernikalija.

. Lakovi ~a nokte su rastvori nitrocefuJo?e rastvorljive razIicitim brzora­stvorljivim sredstvima. Kada se Ink nanese· na Dckte, sredstvo za rastvaranje

339

se isparava i nitroccluloza ostaje kao laku sliena prevlaku. Aka se laku dodaju omeksavajuca sretistvu, lak DC postaje kruL i ne otpada.

Svaki lalc za nokte se &astoji iz: _ Osnovne baze za koju se koriste nitroceluloza, acetatna celuloza,

aceto-butirat celuloze, etilna celuloza i sL _ Omeksivaca _ plastifikatora gdje se najceSce koriste esteri viSebaz­

nih kiselina, kaa i ricinusovo ulje, kamror, derivati urce i slicno. _ Smole sintctickog porijekla kao sulfonamid-formalina, polivinil-acc­

tat, polistirol i dr. _ Sredstva za rastvaranje aktivnih rastvaraca, aeeton, estri glikola i

drugi ulombinaciji sa sredstvima npr. butil,alkohola i butil,acctata. _ Sredstva za razrjedivanje, odnosno stabilizaciju viskoziteta laka.

U glavnom se koriste alifaticni i aromaticni ugIjikovodici.

_ Boje. Kao boja za lak koriste sc boje sintctickog porijekla koje treba da su postojanc prema svjctlosti, a osjetljive na sredstva za rastvaranje laka.

6. Tecnosti za odstranjivanje taka su lako isparljiva sredstva, kao aceto­ni i drugi visokomolekularni ketoni. I nizemolckularni ali[aticni estri rastva­raju lak, ali ne tako dobro kao (leeton, a imaju i dosta nametljiv miris. Kombinuju se sa acetonom.

Sva ova sredstva prctjcrano oduzimaju masnocu sa povrsine nokta. Za­to se nikad ne upotrcbljavaju Clsta, nego uvijek U kombin~ciji sa ostalim sred­stvima za zastitu i -njegu nokata. U tu svrhu se kombinuJu masne supstance kao ricinusovo ulje, derivati masnih alkohola is!', kako bi se nadoknadila oduzeta masnoca noktima. RastvaraCi ne smiju nadrazivati kozu u okolini nokta, niti smiju da imaju neugodan iii nametljiv miris.

Jedinjenja etil-acetata, kao i aeeton,!iU za roznatu supstancu nokta stet­nL Za rastvaranje laka na noktima upotreba Cistog acetona sc ne prepo­fucuje.

ZNATE Ll ODGOVORE? 1. Kojn sredstva se koriste za njegu rUkll i noktiju? 2. Opisi ulogu i snstav krema za njegll ruku! 3. Koja sredstva se koriste za njegu noktiju! 4. Opisi ulogu i sastav sredstava za njegu noktiju! 5. OpiSi ulogu i sastav lnkova za nokte! 6. Koje tecnosti se koriste kao odstranjivaCi (aka za nokte?

8,6. KOZMETICKA SREDSTV A ZA NJEGU TIJELA

8.6.1. Sredstva za kupanje

Voda je osnovno higijensko sreds~vo za odd3vanje Cistoce tijela.- Za ku­panje i njegu tijela upatrebljavaju se razliCita sredst~a, koja sa vodom.stvaraju obilnu pjenu i tako rastvaraju nei'istocu sa tijcla. ." ~

340

S~pun je j~dno od vainih sredstava za oddavanje licne higijene. Pret­po~tavlja :~e da je u stara vremena pranadem sasvim slucajno, prilikom pri­no~~nJa zrtava bogovima. Zivotinje koje su prinoscne zrtveniku bile su oblc~.o dobra ugojene. Mast koja je od njih kapaia mijdaia se sa pepeIom u ognJlstu.

, , Covjek koj,i je vrsio religiozni obred slucajno je otkrio da se tom smjcsom lako sklda nebstoca sa tijela i odjeee. Tek kasnije je smjesa dobila lme sap un.

,. Sapuni se u vodi koloidno rastvaraju i daju IUline i soli masnih kiselina. L.uzr~J.a donekl.e ra~tvara ~asnocu i omeksava gornji sloj kaze, a soli masnih klselma stvara)u pjenu kOJa uz ispiranje vodom odstranjuje znoj i neeistocu. Ljusklce, !\ornJeg sloja kOle otpadaju i oslobadaju izvodne kanale Iojnih i znojmh Z1IJezda.

Po hemijskom sastavu, sapuni su natrijumove iii kalijumove soli visih masmh klselma: U ,svrhu dobijanja masnih kiselina, odnosno proizvodnje sa­pun,~' upotreblJuvaJu se gotovo sve vrste masti i ulja biljnog ili zivotinjskog ponjekla.

. Prema sasta~u, .ra~likuju se tvrdi i meki sapuni. Konzistencija sapuna van~a u n~~na~no~ mJer; prema vrsti upotrijcbljenih masli, a narocito prema VIstl ,up~~~JeblJemh luzma. Razlika medu ovim sapunima je u naCinu proiz­vodnjc eljl se tehnoloski postupak izrade sastoji iz:

a) ~aponifikucije masti iIi ulja luzinom, b) Is~ljavanja, bistrcnja i hladcnja, c) susenJa I obrade sapunske masc.

a) Masli sc najprijc top~, filtriraju, i'iste i zagrijavaju do taeke Idjucanja. Ma~tlma se postepeno dohjeva razrijedena luzina. Uz stalno mijcsanjc, mJesavma se kuha do zavrktka saponifikacije.

b). Novonast"Ia smjesa iIi sapunski Ijepak se isoljava dodavanjem rastvo­ra natnJum-,hlonda (NaCl)',Pri t,ome nastaju dva sloja; donji s viskom upotri­JeblJ~ne lUZlI~C, razne neclstoce ghccrola, kuhinjskc soli. Gornji sloj je odvoJen U obhku polutei'nog isoljenog sapuna.

. ,Ovaj postupak kuha~ja i isoljavanja se I?onavlja sve dok donji sloj pri kljuca?Ju ne IzblJc na povrsmu I to bez gradenp pjene. Gotova sapunska rna, sa se hjc u kalupe za hladenje.

. c) Poslije. hladenja osnovni sapun se vadi iz kalupa i prcma potrcbi pre­raduJ.l? u 'p~Jedtlle sapunske vrste, kao toaletm sapun, sapunski prasak, sapun za bnj3nJe ltd. '~ Ovi osn?~~i sapuni r:isu je~na~! za,pojed,ine vrste sapuna. Npr. za bri­~ace sapu~e bl!aJu se drugl sastavi luzme I mast! u odnosu na toaletne sapune I sapunskt prasak.

Toaletni sapuni se proizvod,e ad prvoklasnih sirovina, jer kvalitct sapu­na mnogo zaVISI od lzbora masnoca, odnosno osnovnc sirovine

~.a ~oje~je sapuna se najcesce uzimaju vodeni rastvori a~ilinskih boja, a za parhmlSanje s~mogr: upotrijebiti originalna aromalii'na elcriena ulja, koja, znatno poskupIJuJu prOlzvodnju sapuna.

341

Pjeneca sredstva - kupke. Za razliku od sapu~a koji su veCi~om bl~go luznati, pjeneca sredstva za kupanJc ImaJU hlago luznat :11 neutralan Zl1ClC<lJ.

Sa kozmetickog gledista. pjeneca sredstva - ku~ke smatraJu se elementarn~m mjerom za odrfavanje potrehne Cistoce i svjezme. Veoma JC ~n.JU~an oSJ~caJ da tijelo obavija gusta. topla pjena. koja uz ostale supstance dJeluJc u smlSlu povisenja tODu8a koze. . . . v •

Srcdstva za kupanje poznata su U obhku ulJa, SO!1, praska I tab,leta. . . Kao osnov za stvaranje boga1e pjene u srcdstvlma za kupanJ~ l~zlm(\l~

se izabrane kvalitetnc sup stance za pranjc. Tih supstanci im~ velJl~J hro.1 1

medusobno se razlikuju u prvom rcdu po vecoj iii manjoj snaZl l?r~mJU, ~yva­ranja pjena, vetoj iii manjoj agresi~no~ti n3 ~_?ZU, sin svaka,ko za~lSI od nJl~O~ ve hemijske strukturc. Aka se zell p:lprcl:lltl vefik~sno, 3. lstovr~me.nc~ b:ago sredstvo za pjenecc kupke, treha pazlJlvo 1 tacno lzabratl odgovanlJuce sup-stance sa tacno dozirajucom koliCinom. "

Ulja za kupanje kojaprave dosta pjenc izraduju se iz parafmskog ~IJa: sulfurisanog maslinovog ulp, PRfrema III etarskog uIp, lzopropll-nllflstlOdta I

boje. Kao soli za kupanje koriste se koncentrirana so prirodnog izvora ill uru-

jctno pripremljena. .,". ._. . ," , U tu svrhu se obieno konstc mJcsavme razhcl1lh anorganskIh soh, sa do­

datkom potrebnih supstanei, hoje i mirisa. Za boje se ko:iste one supstanee koje se rastvaraju u vodi i podno~ev lu7.~a:.e, ,!(~~osno ku~e]c supstancc. :z:a parfimisanje se abieTIo koriste oS"\'J?~av~JucJ mlrt.Sl ment?]a, smreke, l~orov:h iglica i dr. Ovako pripremljene sob ImaJu zadatak da utlell ugodno Dd boJ}u cirku1aciju krvi. . '. . . "; '" . ,

Mirisne soli se proizvode u ohlIku knstala tableta III praska. sa PJe­nusavim i nepjenusavim ucinkom. Neke od n.11~ ImaJu P?sehne d()dat~e, ~ dodiru sa vodom reaguju i daju kisconik, sodu hlkarbonu 1 neke hIage klseh­ne. kojc djelotvorno uticu na kiseli omotac kole. . . '" . . .

Kod wih vrsta soli za kupanje potrebno Je pazltl (naroclto I«)~I tableta 1

kristala) da su zatvDreni u nep:opusnoj 3t;tbalazi kako bi se spnJeclh ulazak vlage i prijevremeno oslohadanJc supstancL

8.6.2. Puden za tijelo

Puder za tijclo: sa iIi bez mirisa, ima zadatak da upija znoj i sprijeci pre-komjerni m3stan iZJ;?!ed koie... . ... 0> ' ",

U pudere za tlJel0 ~pa?~Ju 1 posebm pud~~1 kOJl po~~d ostalog ?.leJs:~~, imaju zadatak da neutrahsu 111 otklone raznc mInse na kozl. Ove pudcrc naZl-varno i dezodorans-puderima. .. .. ..

Kod koze sa izrazitim, prekomJermm znoJenJem upotreblJ~':'~Ju s~ Pl!-­deri koji u svom sastavu sa9de sr~dstvfl 1:3 stc~anje pora na .~OZl 1 uplpnJa znoja. Na sliCl10j osnovi su lzraden~ I?uder~ za. nJegu nogu,.IW]I po-:ed ostahh supstanci imaju dodatkc alauna, sahctlne klsehne, kamfora 1 form.ahna.

:. l\1ed'idn'~ki ·_puderi se upotr"ebljavaju kod nckih kc;±nih .ncdos1at(ika,_ k30 akni i1i U liJer,enju gljivicnih oholjcnjeL Sastavljeni su n3 hal.] sumpora S(j-

342

licilne kiseline. mentola, benzojeve kiseline, derivata formaldehida i sl. Svrha im je da kozu oslobode nepozcljnih klica i otklonc neugodne rnirise_

Ljekovitim puderima dodaju se razliciti mcdikamenti. Svaka nestrucna upotreha oV1h pudera moie dovesti do nepozeljnih pojava i oste(~enja kaze. Preporucuje se izbjegavanjc njihove upolrche u kozmetii'ke svrhe bez ljckar-skog savjeta. .

Djeciji puderi su abieno nesto masniji puderi. Zbog osjetljivosti i nedo­statka rnasnoce na djeCijoj kozi puderi su ablika veoma sitnog praha i hcmij­ski najcistiji. Izradeni su iz naj"boljih supstanci ko.lc VL'oma dohro upijaj"u vlagu. Osnovna sirovina djeCijih pudcra su talk, kaolin i cink-stearat uz do­datke sredstava za konzerviranje kao npr. henzojeve kiseline.

Puderi za suncanje imaju zadatak da sprccavaju iii omogucavaj"u upi­janje suncevih zraka u kozu. Ovi puder!. pored ostalih tvari sadrie i dodatke cink-oksida, kinin-sulfata, titan-dioksida, razne pigmente itd. Ove supstance, usljed svog fluorescentnog djcjstva. prctvaraju razliCite talasne duzine, po kozu stetnih zraka, u talasne duiine neskodljivih zraka. sto utii'c na piamen-taciju kOle bez jakih opekotina. b

Druga vrsta pudera je namijenjena za ublazavanje opckotina izazvanih pretjeranim suni'anjem koze. Da bi imali .'to bolje djcjstvo, (lvi puderi sadrie hlorbutanol i tanin, koji uhlazavaju i lijece opckotine. Puderi Ove vrsle imaju vrlo sitna, fina zrnca, cia bi imali sto boljc djcjstvo ~ll smislu hladenja kozc.

I kod pudcra za njcga tijelu treba naglasiti da sa njihovom upotrehom ne trcba prctj"erivati. Pored dobrih osobina, puderi imaju i neke lose osobine kao:

- najsitnije cestice pudera mogu zatvoriti pore oa povrsini koze, s10 onemogucav3 vrScnjc njene normalne funkcij"e i

- 'neke supstance u puderima mogu kod osjctljivih osoha izazvali na­drazaje i upaJe koze_

U takvim slucajevima potrebno je promijeniti proizvod[lca, odnosno pu­der. iii prestati s njegovorn upotrebom.

Sredstva iz kojih se izraduju razlieiti puderi hila bi: talk magnczijum­stearat. magnezijum-karbonat, kaolin. cink-oksid. titan-oksid, skrob rize i psenice, aluminijum-stearat, vazelin. lanolin, glicerol, sumpor, kamfor. alaun. salicilna kiselina. etarska ulja, boje u razlii'itim nijansama i dr.

TvaTi iz kojih sc izgraduju puderi rnelju se u specijalnim mlinovima i prosijavaju na najfinijim sitima izradenim od svile, pocin&1.nc iIi niklovane zice_

Parf~I~isanj~ .se vrsi poslije bo.i.enja puclera. Koja boja iii parfem Z3 pu­der se konsti, zaVlSl od sastava 1 namJene pudcra.

8.6,3, Sredstva za masazu tijela

Za kozmeticku masazu, ciji jc pldatak da pospjeSi boliu cirkulaeiju krvi, a time i briu razmjenu hranjivih tvari u koii;upotrebljavaju' se bioloske aktiv­ne kreme. ulja i emulzije. . .... .

343

Sastav ulja za masazu bez mineralnih ~od~taka bio bi sljedeci: eut.an?l G. pur-selin ulje i ulje lavandele. Za emulzIJu tIp'a voda u ulJu sastav hI bIO sljedeCi: emulgator hidromisterol, eulanol G, deSltlovana voda, sorbeks I ruz-

marinovo ulje. . .... . " _ .' Za masazu tijela mogu se konstltl I pnrodna ulp, kao maslm~JV?, r~c~nu-

sovo i druga. OSiffi u kozmeticke svrhe, masaza tijela se mnogo pnmJenJuJe u sportu i rekreativnoj rnedicini.

8.6.4. Sredstva protiv znojenja

Znojenjc je prirodna pojava, vezana za opstanak covjcCijeg organizma. Sa znojenjem se iz organizma iziucuju ra~liC1te stetne, hemlJs~e t,van (kao npr. ziva, a[Sen, jod, hloroloform itd.), zatIm nestalne lllasne bselrnc, ?ole­sterol, bjelancevine. soli i produkti metabolrzma baktenjH. Znolen]e ]e cuvar zdravlja, neophodna funkcija od koje zavisi bioloska ravnoteza, pa 1 sarno

zdravlje. . ' . . Ima osoba koje su sklone prekomJcrnom. stalnom III povrcmenom }no-

jenju. Pod pazuhom, aka tecta, mcdu prstima, ~a nogama I .na pet:, n:oze" s~ desiti da znoj ima cak i alkalnu reakciju. Kako JC na tom m~estu ~l?elt kozm omotac unisien, tamo se naseljavaju bakterije koje razgnH.tuJu zna] J taka na-staje veoma neugodan miris. .... . .... .

Najefikasnije sredstvo za odstraoJIvanJc ffilflsa znoJ3 Jes~e cesto ,pr~nJe dijelova tijela koji se znoje i upotrcba sredstava za otkJan]anJe nepozel]nog mirisa. Svrha kozmetickih sredstava ili kako ih nazivamo - dezodoransa Jeste da se znojenje svede na normalnu mjcru i sprijeCi ~tvaranje neprijatnog miri­

sa. Dezodorans-sredstva proizvode se u razliCitim oblicima: u tvrdom sian­

ju, kremi, prusku i tccnostima (sprej). Ova kozmeticka sredstva sastavljena su iz supstanci kao:

_ formalin, tanin i dr. koji reguliraju znojcnje, adstringiraju i utvrduju

kozu, ~ vazenolnog pudcra za tijelo i noge, koji susi i upija znoj, _ borne i salicilne kiseline, finng spirita, klorofila, kalijum-permangana-

ta, vodonik-pcroksida, koji dczinficiraju i dezod?~iraju, . . . V' •

_ sredstva za "maskiranjetl neugodnog mlflsa znoJa u obhku razhCltlh

parfema.

Pored nabrojanih supstanci. ugraduju se jos aluminijum-hlorid. sulfati, acelati, stearati, magnczijum-karbonat, cink-oksid, boraks i dr.

Vazno je naglasiti da dczodorans-sredstva nc utleu na s~rcc~vanjc z~~­jenja, vee na odstranjivanjc mirisa ziloja i dje10micnu normalt~acIJu ra?a zh­jezda znojnica. POlpunim potiskivanjem znoja prckinula bl se pnrod:ul regulacija ciscenja tijela od raznih stetnih t,:ari, st<? bi svakako imal~} negattv-ne posljedicepo zdravlje covjeka. .

344

8.6.5. Sredstva za zastitu kozeod suncevih zraka

Racionalno suncanje iIi izlaganje koze ultraljubicastim zracima koristi covjecijcm zdravlju, dok pretjerano izlaganje suncevim zracima moZe izazvati sup rotan efekat koji se oCituje u glavobolji, povisenoj ternperaturi tijela, nc­raspolozenju i s1. Zato se ne preporucuje dulje izlaganje tijela suncevim zraci­rna, bez odgovarajuce zastite koze. Ovo posebno vazi za osohe sa osjetljivom suhorn kozim i za one koji prvi put izlazu tijelo suncevim zracima.

Savremena kozmeticka industrija proizvodi specijalna sredstva. kreme. ulja, tekuce emulzije i Iosione za zastitu koze od suncevih zraka. Ova sredstva su radena uglavnom na osnovu masnoca ili ulja Lipa voda u ulju iIi uljc u vodi. Masne supstance su stabilne prema vodenim rastvorima. sto je znacajno kod pojacanog znojenja za vrijeme suncanja i za vrijeme kupanja. U tu se svrhu mnogo koriste biljna ulja, koja potpomazu djelovanje zastitnih supstanci. ad ulja se upotrebljavaju sezamovo, maslinovo i dr.

Sastav zastitne kreme tipa voda u ulju hio hi sljedeCi: apikerol, jedanput presovano maslinovo ulje. epidermin u ulju. destilovana voda. parfemsko ulje i uljano zastitno sredstvo za filtriranje ultraljubicastih zraka.

Druga vrsta sredstava za zastitu protiv suncevih zraka su bezmasne mli­jecnc emulzije radene sa dodatkom nizih alkohola i malih kolicina glicerola. Siaha strana ovih sredstava se ogIeda u tome sto su osjetljivi prcma vodi. Kad znojenja iIi kupanja ta sredstva brzo gube svoju zastitnu sposobnost.

U sastave sredstava za suncanje dodaju se !)'Upstance koje mogu znatno ubrzati pigmentaciju koie. Nagomilani pigment u koii stiti kozu od jakog djejstva suneevih, odnosno ultraljubii'astih zraka.

U. svrhu zastite dijelova tijela koja sc izlaiu suncevim zracima. pored gotovih kozmetickih sredstava, mogu se koristiti i Cista prirodna ulja. kao ba­demovo iIi maslinovo.

ad kozmetii'kog sredstva za zastitu koze protiv suncevih zraka zahtije-va se jos slijedece:

da "filtrira" sunceve zrake odredenog spektra, ne smije iritirati kozu, treba da imaju nesto trajnije djelavanje na kozu, za vrijeme djclovanja ne smije doti do hemijskog jedinjcnja sa vodom

i znojem, niii se zastitno sredstvo smije resorbovati, - sredstvo za zastitu koze ne smije imati neugodan miris niti smije bojiti

kozu.

Jedan od najvainijih zakljucaka je ovaj: svako sredstvo za suni'anje, bilo da je to specijalno mlijeko. ulje. krema. zele iIi sprej pjena, mogu da se po­kaiu i kao dobri. ali i kao losi. To sve zavisi od toga kako i gdje se ta sredstva koriste. Nije svejedno da Ii jc koza suha, masna iii normalna i da Ii se sun can­je vrSi na moru iIi planini, u basti iii na balkonu.

Za veCinu sredstava za suncanje mozerno reci da nisu sasvim otporna na djejstvo vode. Zato je poieljno poslije svakog kupanja tijelo ponovo namaza· ti odgovarajuCim sredstvom.

345

8.7. ClJVAi'lJE KOZMETICKIH SREDSTAVA I MATERIJALA

Iz svega dosad izlozenog saznali sma da sastav frizersko-kozmetickih preparata maze varirati od nekoliko jednostavnih supstanci pa do sIl}jese vise komplikovanih supstanci prirodnog iii vjeStackag porijckla. Samponi, uevrsCivaCi za kosu, kreme, pomade, losioni za kosu i kozll, mirisi itd. izradeni su tako da ostanu svjezi i moguCi za upotrebu nekoliko godina. Svakako, aka su dobra zMvoreni i uskladisteni nn odgovarajucern mjestu.

I u slui'aju pravilnog usk1adistenja moze daci do kvarenja frizersko-koz­metickih preparata. UZIak tome Jell u nascljavanju rnikroorganizama, na­rocita U onirn preparatima u ciji sastav ulazi veca kolic.ina vade koja stvara pogodnc uslove za razmnozavanje bakterija. Razmnozeni mikroorganizmi u preparatima rnogu da izazovu razlicite promjenc, koje se rnanifestuju stva­ranjern neprijatnog mirisa. gasa (napinjanje ambalaie, naroCito plmiticne). promjenom boje i viskoziteta preparata, prornjenorn pH vrijednosti itd.

Kod takvlh preparata pnmjecuju se Citavi sIojevi sluzi iIi !1ccpovjlt, nasta­Ii prilikom razmnozavanja bakterija iIi gljivica.

TakYi preparati gubc svoju vrijednosi i nisu vise za upolrebu. Kontaminacija (zaraza, prljanje) kozmetickih preparata moze se desiti

ne sarno pri upotrebi nego i za vrijeme proizvodnje i pakovanja. Isto taka, mi­kroorganizmi mogu poticati iz sirovina koje se preraduju. iz vazduha ili za­gadene orreme proizvodaca.

Kvalitct i trajnost kozmetickih sredstava u najvccoj mjeri je zavisna od sastavnih sirovina iz kojih su izradena i oct toga da 1i su izradena sterilno. S ciljern oeuvanja preparata ad kvarenja. u sastav ulaze posebne supstance sredstava za konzerviranje koje spreeavaju porast i razmnozavanje mik~oor­ganizama. Obieno su to sredstva koja se upotreblj,avaju i u prehrambenoj in­dustriji i sasvim fiU neskodljiva.

Svjet1mt, top10ta i zrak su neprijate1ji frizersko-kozmetickih preparata, posehno parfema, vodonik-peroksida. fiksira za trajnu ondulaciju. sredstava za bojenje i bije1jenje kase itd. V1aga i 'vjetlost, uz poviknu temperaturu, vrse mnoge hemij,ke promjene sto se odraiava na kvalitet i djejstvo prepara­tao NaroCito visa temperatura utice na trajnost preparata. Taka npr. kreme kaa i krem-samponi mogu da se istope, u boeama sa vodonik-peroksidoffi, kao i sprej kutijama ,lvara se unutrasnji prili,ak koji moze izazvati eksploziju boee iIi kutije.

Da bi se sprijecile ave neie1jene posljedice, kozmeticke preparate i rna­terijal treha cuvati na hladnorn, suhom i zrncnom mjestu. Dohro uskladisteni preparati i materijal i poslijc duzeg vrernena zadrzavaju sve svoje vrijcdnm;ti. Zato cuvanju frizersko-kozmetickih preparata i materijala trcba posvetiti po­sebnu brigu i painju.

ZNATE Ll ODGOVORE'! 1. Koja sredstvn 1.a kupanje poznajes? 2. Znacaj Sil}Hma kao sredstava Za kupanje'! 3. -OpiSi Ukratko sastav i proizvodnju s<lpuna! 4. Opisi uJogu i sastaY nieneCih sredstava: lmpki, nlja i soli!

346

5. Nabroj i opisi neke od pudera 1:a tijelo! 6. Kakav.ie sastav pudera Z3 tijelo? 7. Opisi znacnj i sastav sredstavll za maSUZll tijela! 8. Opisi nlogll i snstav sredsUIVH protiv znojenja! 9. ?piSi nlogn i sastav sredstava za zHstitu koze od snucevih zraka!

10. Sto moie prouzfokovuti kvarenje kozmetickih preparata? 11. Kako se manifestlljn promjene preparnta izazvane djeJovanjem

mikroorganizama? '

12. Pored ll1ikroorganizllmll~ koji jos faktori bitno utiCll on promjene i trajnost prepanlta? '

13. Kako se skladiste (cm·'HjU) kOzlUeticki prepamti'!

347

LITERATURA

ABRAMOVIC v,: Kozmetika, Epoha, Zagreb 1968. BUNKE W.: Die Friseurchemie, Verlagsgemeinschaft, Leine, BIRSA M,: Nekaj poglavij 0 pljucnih bolezni, Ljubljana 1974, BIERGANS L Was der Friseur wissen muss, KOIn CAJKOVIC S,: Specijalna dermatologija, Medicinska naklada, Zagreb 1977, DICKIFRANKE: Haarmikroskopie, VEB Fachbuchverlag, Leipzig 1974, EBRINGER L: Ljudje in mikrobi, LjUbljana 1965, FROLAND A.; Posluzivanje muS'terija u knjiiarama, Mladost, Zagreb - Prosveta,

Beograd 1966, F1LIPOVIC/KOVACEVIC: Prirucnik za ienske frizere, Beograd 1976, GUSKE F: ABC der Kozmetik VEB Fachbuchverlag, Leipzig 1968. GRANZAN D,: Kozmelika zene, NOlil, Beograd 1977. GRANZAN/BOBOJEVIC: Savremena kozmetika tene, Beograd 1967. KORNHAUSER A: Organska kemija, Ljubljana 1970. KRAJCINOVIC J,: Slopa10 i obuea, Novi Sad 1967, KOSTIC V.LJ.: Hemijsko-lehnoloski leksikon, Rad, Beograd 1980, KNAJTER l.: Dermatovenerologija, Medicinska knjiga Beograd - Zagreb 1978, KURUZOVIC J.: Frizerski udtbenik za brijacki, frizerski i vlasuljarski zanal, Sara-

jevo 1928. . LIKAR M.: Glivice, Ljubljana 1962. Leksikon Cankarjeve zalotbe, Ljubljana 1973. LEHMBERG H.: Rechenbuch fUr Friseurinen und Friseure, Bonn. MARINKOVIC R: Analomija, Beograd 1966. METODI/NIKOV: Medicina rada, Nauena knjiga, Beograd 1980. Material und Berufskunde, Schueiz. Coiffeurfachlchrer, Zurich 1973. MIHAC/SlMIC: Privlacna tena, BIGZ, Beograd 1976. MITIC C.: Spas kose u bilju, Pirot 1974. MISKO VIC Z.: Tehnologija za frizere, Zavod za izdavanje udzhenika, Beograd

1962, Medicinski Jeksikon, Medicinska knjiga, Zagreb - Beograd 1981. Narla bilteni, lIirija - Vedrog, Ljubljana 1960 - 1980. NJEKRASOV RV.: Opsta hemija, Naradna knjiga, Beograd 1976, ORAVEC M,: Sla lreba da zoa savremeni frizer, Panecva 1959. OPACIC/ZDRA VKOVIC: Lepata i zdravlje tene, Delta1"es, Beograd 1977. Prirocn.ik za interne izobrazevanje, Ilirija~ Vectrog, Ljubljana 1967,. PRETNAR T.: Anorganska kemija, Maribor 1971.

349

PERTL E.: Koine in spolne bolezni, Ljubljana 1972. PODRZAJ F.: Preparacija kose i njeni problemi, llirija· Vedrog, Ljubljana 1978. PESIC 0,; Postati j ostJJi lepa, Izdavacki zavod Jugoslavije, Beograd 1967. POPOVIC O. R: Prirucnik tchnologije materijala 1, II, Beograd ]970. PERTL E.: RazSirjene iile nam grenijo Zivljenje, Ljubljana ]967. PEKARIC D.: Strucni prirucnik za obrazovanje zcnskih frizera, Ljubljana 1973. ROSENBERGER H.: Friscur Fach ~ Buch, Verlagsgcmeinschaft, Leinc.

RA VNIC H.: Higiena, Ljubljana 1971. RENEE CH. H.: Schbnhcilsptlege, Falken - Bueh, Wicsbaden 1969. RUBINSTAJN M.: Knjiga 0 Icpoti, BlGZ, Beograd 1975. Strucna knjiga muskih i zenskih frizera, vlasuljara, kozmeticara, manikera, pedikcra

i kazalisnih maskera, Zagreb 1953. SCHMIDT/LEHMBERG: Fachkunde fUr Friscurinnen und Friseure, Dilmmlcrs

Ver., Bonn 1967. SCHUMACHER R: HislOrische Frisuren. SCHWARZKOPF H.: Dcr pH - wert, Hamburg. SCHWARZKOPF H.: Biologie und Pathologie des Haares, Hamburg. SCHWARZKOPF H,: Die DauerweUe, Hamburg. SLlBAR U.: Lepodrl.ne vaje za mladino in l.eno, Ljubljana 1930. TlJDURI 0.: Tajna lepole . sminkanje, Nolit, Beograd. Tchnologija zcnskega frizerslva, Solski center B. K1dric, CCl.ie 1970. Tehnologija moskega frizerstva, Solski center B. Kidril:' Celje 1968. Tehnologija lasnicarstva, Skalski center B. Kidric, Celje 1968. VUCKOVIC R.: Estetika frizure i sminke odgovarajuce Hku, Beograd. VASILJEVIC A.: Kaine i venericke bolesti, Medicinska knjiga, Beograd - Zagreb

1967. VERBlNC F.: Slovar tujl<, Cankarjcva zalozba, Ljubljana 1974. VUKIC M.: Hemijska citanka, Zavod za izdavanje udzbenika, Beograd. ZORE A.: Tehnologija zenskega frizerstva, Zavod za solslVO, Ljubljana 1974. ZINNECKE H.: Kulturgeschihtlichtliche bctrachtungen ZUI Haarkosmetik, Wel1a

AG, Darmstadt. ZAGAR :t.: Higijena, higijensko tehnicka zastita, Zagreb 1960.

ZIVKOVIC U; Parafin, Beograd 1976. WRONOWSKI H.: Die Fohnwelle, Ver. Bergische Post GmbH, Opladen. WRONOWSKI H.: Haartcil und Zwcirfrisur, Ver. Bergische Post GmbH, Opladcn. \VRONOWSKl H.: Modellieren mit Messer, und Sehere, Vcr. Bcrgischc post

GmbH,Opladen. WELLAAG: Die Wel1a Haarfarbenkosmctik, Darmstadt 1974. W""ELLA AG: Zur Struktur des Menschenhaares, Darmstadt. WELLA AG: Dr pH - Wert, Darmstadt. \VELLAAG: Wellmitel der Wel1a - Haarkosmetik, Darmstadt. ~ELLA AG: Das Wella - Haarkurprogramm, Darmstadt.

350

00000000

• 0000000000000 E 'N e

" "- E • • e c

• N , • ~ .§ • 1i 0'

0: 0 0 c.

• • c c • • • '" '" 0 0 " -0 ~ 0 >

:E .c C, t- t.

000000000 OOOOODoa

DOD 00000000 000000