Primjena digitalne fotografije u reprodukcijskim medijima

Katedra za grafički dizajn i slikovne informacije

Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

FOTOMANIPULACIJA S PROJEKTOROM

SEMINARSKI RAD

Nositelji kolegija i voditelj rada:

Dr. sc. Maja Strgar Kurečić, doc.

Ime i prezime studenta:

Valerija Bunčić

Vilma Čondrić

Bonita Tocko

prosinac 2015.

Sažetak

Tema ovog seminarskog rada je fotomanipulacija s projektorom. Cilj seminara je

upoznavanje ove tehnike kroz eksperimentalni rad koji uključuje projekciju raznih motiva na

osobu, odnosno modela koji se potom fotografira. U seminaru će biti navedeni ključni

parametri za dobivanje ovakve vrste fotografija, te sva oprema koja je korištena u samoj

realizaciji ovog projektnog zadatka. TakoĎer, biti će navedeni i počeci korištenja ove tehnike

usporedno s razvojem projektora koji su neizostavan faktor prilikom ovakvih snimanja, te

različita područja primjene fotografija dobivenih uz korištenje pojekcija.

ključne riječi: fotomanipulacija, projektor, projekcija, tehnika, fotografija

Abstract

The subject of this seminar is photomanipulation with projector. The main purpose the

seminar is learning more about this technique through the exsperimental work that includes

projection of various motives on a person that is being photographed. The seminar will

include a list of main parameters essential for this kind of photography, and all the equipment

that was used through realization of this project. It will also provide a brief introduction of

the first known use of this technique along with the development of projectors which are

inevitable during these kinds of photo sessions, and also different kinds of applications in

which these type of photographs are used.

key words: photomanipulation, projector, projection, technique, photography

SADRŽAJ:

1. UVOD ......................................................................................................................... 1

2. TEORIJSKI DIO.......................................................................................................... 1

2.1 PROJEKTORI ..................................................................................................................... 1

2.1.1 Rezolucija i formati slike ................................................................................................. 2

2.1.2 Konekcija i jakost svjetlosti projektora ........................................................................... 2

2.1.3 Montaža i keystone korekcija........................................................................................... 3

2.1.4 Kvaliteta video slike ......................................................................................................... 3

2.2 PRIMJENA PROJEKTORA U FOTOGRAFIJI ............................................................... 4

2.2.1 Počeci primjene projektora u fotografiji ......................................................................... 4

2.2.2 Suvremena primjena projektora....................................................................................... 5

3. PRAKTIČNI DIO .................................................................................................................. 8

4. ZAKLJUČAK ...................................................................................................................... 14

5. LITERATURA .................................................................................................................... 15

1

1. UVOD

Fotomanipulacija s projektorom je specijalna tehnika fotografiranja u kojoj se za dobivanje

fotografija koristi projektor kojim se projiciraju željeni motivi na osobu ili objekt

snimanja.Ova sve popularnija tehnika počela se razvijati početkom šezdestih godina prošloga

stoljeća, s pojavom prvih projektora koji su u početku nudili isključivo monokromatsku

projekciju. Daljnim razvojem tehnologije, na tržište su stigli projektori u boji koji nude

mnogobrojne mogućnosti u raznim područjima, pa tako i fotografiji.

2. TEORIJSKI DIO

2.1 PROJEKTORI

Projektor je optički ureĎaj koji projicira sliku ili video na neku ravnu površinu (platno ili zid).

Najčešće su u upotrebi video projektori koji su ostali gotovo nepromjenjeni od početka

proizvodnje 50ih godina do danas. Početkom 21. stoljeća počinju se prozvoditi i projektori s

LED i laserskim osvjetljenjem. Projicirana slika se najbolje vidi u mraku, a pri normalnim ili

čak slabijim uvjetima osvjetljenja slika se gubi.

Početak razvoja projektora datira još od 5. stoljeća pr.Kr. kada su se prvi put pojavili nacrti za

takozvanu cameru obscuru. „Magična lampa“ mogla je projicirati uvećanu ali stranično

neispravnu sliku na nekoj ravnoj površini - tako što je svjetlost ulazila u crnu kutiju i bila

propuštena kroz rupicu napravljenu na jednom zidu kutije.Ovaj principno jednostavni izum

intrigirao je znanstvenike stoljećima i napokon je 1650. Christiaan Huygens napravio prototip

za tadašnju cameru obscuru, današnju preteču fotoaparata i projektora. Početkom 50ih

godina prošlog stoljeća pa sve do 90ih koristili su se tzv.slide projektori koje su danas gotovo

u potpunosti zamijenili projektori koji reproduciraju digitalnu sliku. U početku su se najviše

koristili u komercijalne svrhe, kod predstava i prezentacija – u svrhu zabave širih masa.

Kasnije su postali neizostavan dio seminara i prezentacija, dakle u edukaciji; a danas

projektori, kao što možemo vidjeti, u kombinaciji sa fotografijom – služe umjetničku svrhu.

[1]

2

2.1.1 Rezolucija i formati slike

Postoji više vrsta projektora koji se mogu razlikovati po načinu i kvaliteti reprodukcije slike.

Prema tehnologiji kojom se proizvode mogu se podijeliti na: CRT, LCD, DLP (Digital Light

Processing), LCOS (Liquid Cristal On Silicone) i drugi. U ovisnosti od vrste osvjetljenja koju

koriste mogu se podijeliti na UHP i LED. Prema namijeni može biti projektor za prezentacije

(data projektor) i projektor za kućno kino (home cinema projektor). Prema tome, pri odabiru

projektora treba uzeti u obzir njegovu namjenu i prema tome se projektor odabire prema

jakosti svjetlosti, kontrastu i rezoluciji odnosno formatu slike. Karakterističan format slike za

data projektore je 4 x 3 (odgovara veličini slike kod klasičnog monitora ili TV prijamnika) te

16 x 9 koji je kino format. Kino format koristi wide rezolucije DVD, HDRead i FullHD.

Rezolucija projektora predstavlja umnožak broja horizontalnih i vertikalnih

piksela.Rezolucije projektora mogu biti različite, uobičajene su VGA (640 x 480), SVGA

(800 x 600), XGA (1024 x 786) i SXGA (1280 x 1024 i 1600 x 1200). Ove rezolucije su

uobičajene kod standardnog formata 4 x 3. Kod većeg formata 16 x 9 rezolucije su 852x480 i

1024 x 586, dok su za HDTV uobičajene 1280 x 720. Veća rezolucija omogućuje detaljniji

prikaz slike što je posebno važno kod data projektora jer se pretpostavlja da se u takvim

slučajevima češto projiciraju različite tablice i grafovi pa će veća rezolucija doprinjeti boljo j

čitljivosti podataka. [2]

2.1.2 Konekcija i jakost svjetlosti projektora

Osvjetljenje, tj. jakost svjetlosti projektora vrlo je bitna stavka prema kojoj biramo projektor

koji bi najviše odgovarao našim potrebama. Ovaj podatak može se dobiti izračunom koji

uključuje podatke o jakosti svjetlosti izražene u ANSI lumenima te nekoliko stavki kao što su

format projektora, format platna za reprodukciju i njegova refleksija te veličina prostorije.

Naprimjer, za manje prostorije potrebna jakost svjetlosti je od 1000 do 1500 lumena, dok bi

za veće dvorane (primjerice konferencijske) jakost trebala iznositi preko 3000 lumena.

TakoĎer treba uzeti u obzir i osvjetljenost unutar same prostorije, jer što je prostorija tamnija,

to je potrebna manja jakost svjetlosti.

Načini spajanja projektora mogu biti analogni ili digitalni priključci kao što su komponentni,

kompozitni, s – video, VGA ili DVI ili HDMI kao standard koji u današnje vrijeme

zamijenjuje sve postojeće.[2]

3

2.1.3 Montaža i keystone korekcija

Prilikom montaže projektora potrebno je izmjeriti udaljenost izmeĎu projektora i platna tako

da cijeli format slike može ispuniti platno. Udaljenost je moguće izračunati i upotrebom

kalkulatora projekcije. Montiranje na odreĎenu udaljenost odreĎena je specifikacijama

projektora. Po vertikalnoj osi trebao bi biti iznad ruba platna na 1/6 udaljenosti da bi se

izbjegao takozvani „keystone“ efekt.

„Keystone“ efekt nastaje kada se projektor stavi pod kutem većim od 90 stupnjeva u odnosu

na platno te tako dolazi do deformacije slike. Slika više nije kvadratnog nego trapezoidnog

oblika. Pomak može biti prema horizontalnoj ili vertikalnoj osi, a ispravlja se optičkom i

digitalnom korekcijom. Digitalna podrazumijeva kompresiju proširenog dijela slike i rezultira

manjim zamućenjem ispravljenog dijela. Dakle korekcijom je moguće ispraviti deformiranu

sliku ali se ipak preporuča da ser projektor postavi okomito na platno da bi se izbjegle

poteškoće s deformacijom.[2]

2.1.4 Kvaliteta video slike

Projektori za kućno kino najčešće koriste DLP i LCOS tehnologiju s obzirom da one

omogućuju izuzetno velike vrijednosti kontrasta i mogu reproducirati boju vrlo blizu čisto

crnoj. TakoĎer možemo obratiti pozornost na Progressive scan tehnologiju. Naime, bez ove

tehnologije ureĎaj skenira svaku drugu horizontalnu liniju što nekad može rezultirati da

pokret (ukoliko se radi o videu) može izgledati zamućeno i nastaju artefakti odnosno sjene

oko pokretnih tijela. S progressive scan tehnologijom omogućeno je skeniranje svih linija

odjednom te su linije u pokretu poravnane i prikazane sve odjednom. [2]

4

2.2 PRIMJENA PROJEKTORA U FOTOGRAFIJI

2.2.1 Počeci primjene projektora u fotografiji

Fotomanipulacija s projektorom počela se sve više primjenivati u vrijeme kada su fotografi i

umjetnici uvidjeli raznolikost i prilagodljivost koju im nudi korištenje projektora u njihovom

umjetničkom stvaralaštvu. S pojavom modernizma, ljudsko tijelo počelo se percipirati kao

subjekt i objekt umjetnosti. Tradicionalne materijale kao što su platno, kist i sl., umjetnici

zamjenjuju ljudskim tijelom koje na neki način predstavlja umjetnički materijal, odnosno

sredstvo pomoću kojega oni prenose i ostvaruju svoja umjetnička djela, pa tako tijelo postaje

najizravnije sredstvo izražavanja.Takva djela s naglaskom na ljudsko tijelo u službi

umjetnosti poznatija su pod nazivom body art.[3]

Jedan od zasigurno najpoznatijih fotografa koji se koristio tehnikom fotomanipulacije

pomoću projektora bio je John French koji se spomenutom tehnikom počeo koristiti

šezdesetih godina prošloga stoljeća. Fotografirao je modele na kojima je projicirao cvjetne

motive, čime je postizao efekt odjeće sa cvjetnim uzorcima (slika 1).

Slika 1. – projekcija u modnoj fotografiji (John French)

http://daydreaming5.tistory.com/5135

5

Njegove su crno-bijele fotografije naglašavale mnogobrojne mogućnosti koje projektor nudi

umjetnicima za stvaranje originalnih umjetničkih djela, a fotografije iz njegove opusa odišu

posebnošću te predstavljaju svojevrsnu inovaciju s naglaskom na razdoblje iz kojeg su

proizašle. [4]

2.2.2 Suvremena primjena projektora

Zbog gotovo neograničenih mogućnosti, današnja primjena projektora zahvaća sve više sfera

umjetnosti, te se kroz učestalu upotrebu rapidno razvija. Projektori se ne koriste isključivo u

fotografiji, a najbolji primjer za to su videospotovi u kojima se projektori koriste u svrhu

izmjene vizualnog izgleda prostora kao što je prikazano na primjeru fotografije sa snimanja

videospota kamerunske pjevačice Irme za pjesmu ‘’Save me’’. (slika 2). [5]

Slika 2 – videospot

http://stemplusd.com/blog/industrial-design/super-music-video-filmed-projection-mapping-technology/

6

Ova tehnika se takoĎer sve češće primjenjuje i u modnoj industriji. Francuski dizajner Franck

Sorbier na taj je način izdao svoju zimsku kolekciju 2012. godine koja ubjedinjuje modu i

tehnologiju u jedno. Njegova linija kreacija sastojala se od modela u bijeloj haljini koja je

služila kao platno za projekciju, tvoreći isti odjevni predmet u mnogobrojne različite kreacije

(slika 3). [6]

Slika 3 – projekcija u modnoj industriji (Franck Sorbier)

http://www.mymodernmet.com/profiles/blogs/franck-sorbier-haute-couture-fall-winter-2012-2013

Fotograf Charles Guo koristio je tehniku fotomanipulacije s projektorom za reklamnu

kampanju za koju je fotografirao modele na čijim je golim tijelima prikazivao luksuzne

satove poznatih svjetskih brandova (slika 4). [7]

7

Slika 4 – reklamna kampanja (Charles Guo)

http://www.charles-guo.com/Fashion-1/8279932

Poznati brand sportske obuće i odjeće Puma prikazao je jednu od svojih kolekcija koristeći

projektor za dobivanje jedinstvenih šarolikih fotografija pomoću kojih su predstavili liniju

svojih nadolazećih proizvoda (slika 5). [8]

Slika 5 – reklamna kampanja (Puma)

http://jeremydante.com/2009/07/11/nadav-kander-puma-projection-campaign-images/

8

3. PRAKTIČNI DIO

Za potrebe izvedbe praktičnog dijela ovog seminara korišten je fotoaparat Canon EOS 600D i

objektiv EF-S 18-55mm, te Nikon D5100 i objektiv 18-55mm. Mjesto snimanja bila je

zamračena prostorija, a projektor je bio postavljen dijagonalno iznad pozicije modela na

udaljenosti od približno 1 m. Sve fotografije snimane su bez ikakvog izvora osvjetljenja,

izuzev svjetlosti od samog projektora. Većina fotografija fotografirane su pomoću stativa i

vremenske odgode od 2 s, a nekoliko ih je snimljeno ručno, bez stativa i vremenske odgode.

Sve postavke fotoaparata koje su se mijenjale naznačene su ispod svake fotografije.

Fotografije su prošle kroz minimalnu dodatnu obradu u programu Adobe Photoshop CS6 u

svrhu izrezivanja neželjenih dijelova, povećanja kontrasta i zasićenosti boja.

Canon EOS 600D + EF-S 18-55mm

f/5.6, 1/20 s, ISO 100, stativ

9

Canon EOS 600D + EF-S 18-55mm

f/5.6, 1/2 s, ISO 100, ručno

Canon EOS 600D + EF-S 18-55mm

f/10, 1/8 s, ISO 100, stativ

10

Canon EOS 600D + EF-S 18-55mm

f/10, 1/8 s, ISO 100, stativ

Canon EOS 600D + EF-S 18-55mm

f/10, 1/8 s, ISO 100, stativ

11

Canon EOS 600D + EF-S 18-55mm

f/10, 1/8 s, ISO 100, stativ

Nikon D5100 + Nikorr 18-55mm

f/10, 1/5 s, ISO 100, stativ

12

Canon EOS 600D + EF-S 18-55mm

f/5.6, 1/2 s, ISO 100, stativ

Canon EOS 600D + EF-S 18-55mm

f/5.6, 0.6 s, ISO 100, stativ

13

Canon EOS 600D + EF-S 18-55mm

f/5.6, 0.6 s, ISO 100, stativ

14

4. ZAKLJUČAK

Tehnika fotomanipulacije uz korištenje projektora versatilna je i maštovita, te nudi pregršt

mogućnosti u mnogobrojnim područjima primjene, osobito u današnje doba u kojemu je vrlo

bitno vizualno prikazati odreĎeni objekt snimanja na odgovarajući način. Korištenjem

specijalnih efekata pomoću projektora moguće je uzdići objekt i atmosferu u kojoj se on

nalazi na neku drugu dimenziju čime se na drugačiji i mnogo dinamičniji način mogu

istaknuti odreĎeni prikazi. Ono što je neizbježno za uspješno dobivenu fotografiju te vrste je

fotoaparat s izmjenjivim postavkama otvora objektiva, vremena ekspozicije i ISO

osjetljivosti, stativ, te dakako, projektor i računalo pomoću kojih će se projicirati željeni

motiv. Ovim seminarskim radom kroz praktični dio zaključuje se da ne postoje odreĎene

postavke fotoaparata pomoću kojih se dolazi do zadovoljavajućeg rezultata, već je potrebno

kombinirati glavne već spomenute postavke ovisno o motivu koji se projicira na objekt

snimanja, te ih izmjenjivati po potrebi radi različitih svjetlina fotografija koje se prikazuju

projektorom.

15

5. LITERATURA

1.) https://en.wikipedia.org/wiki/Projector

2.) http://www.avmax.hr/sve-o-projektorima~tekst_21.html

3.) http://documents.tips/documents/tijelo-kao-medij-luca-jovic.html

4.) http://www.photographyblog.com/articles/a_beginners_guide_to_projection_art_phot

ography/

5.) http://stemplusd.com/blog/industrial-design/super-music-video-filmed-projection-

mapping-technology/

6.) http://www.mymodernmet.com/profiles/blogs/franck-sorbier-haute-couture-fall-

winter-2012-2013

7.) http://www.lesrhabilleurs.com/les-montres-de-femmes-emblematiques-magazine-

numero-chine/

8.) http://everythingvisual.net/?p=402