FOTO: Ivana Pavlović · osnove fotografije i princip funkcioniranja i korištenja digitalnog fotoaparata. Cilj rada je da se pokaže malo drugačija i ne tako česta perspektiva

ORGANIZATORI / ORGANIZERS

Sveučilište u Zagrebu, Gra�čki fakultet, Zagreb, Hrvatska University of Zagreb, Faculty of Graphic Arts, Zagreb, Croatia

Sveučilište u Zagrebu, Tekstilno-tehnološki fakultet, Zagreb, HrvatskaUniversity of Zagreb, Faculty of Textile Technology, Zagreb, Croatia

Ogranak Matice hrvatske Senj, Senj, Hrvatska

Univerza v Ljubljani, Naravoslovnotehniška fakulteta, Ljubljana, Slovenija

University of Ljubljana, Faculty of Natural Sciences and Engineering, Ljubljana, Slovenia

Inštitut za celulozo in papir, Ljubljana, Slovenija

Pulp and paper Institute, Ljubljana, Slovenia

Hrvatsko društvo gra�čara, Zagreb, HrvatskaCroatian Society of Graphic Artists, Zagreb, Croatia

SUORGANIZATORI / CO-ORGANIZERS

University of Technology, Faculty of Chemistry, Brno, Czech Republic

ISSN 1848-6193

Matrix Croatica Senj, Croatia

Tekstilno-tehnološki fakultet

Veleučilište u Varaždinu, Varaždin, Hrvatska University of Applied Sciences, Varaždin, Croatia

17th international conference on printing, design and graphic communications Blaž Baromić

Senj, 2nd - 5th October 2013, Senj, Croatia Proceedings

1

FOTO: Ivana Pavlović

17. međunarodna konferencija tiskarstva, dizajna i grafičkih komunikacija Blaž Baromić

Zbornik radova Senj, 2. - 5. listopad 2013., Hrvatska

2



IZDAVAČ / PUBLISHER

Hrvatsko društvo grafičara, Hrvatska / Croatian Society of Graphic Artists, Croatia

UREDNIK / EDITOR

v. pred. dr. sc. Miroslav Mikota

GRAFIČKE UREDNICE / GRAPHIC ART DIRECTORS

Darija Ćutić, mag.ing.techn.graph.

Ivana Pavlović, dipl. graf. ing.

DIZAJN KORICA / COVER DESIGN

Ivana Pavlović, Jelena Kajganović

TISAK / PRINT

AKD, Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o.

ISSN 1848-6193

Niti jedan dio ovog Zbornika ne smije se umnožavati, fotokopirati, prenositi niti na bilo koji način reproducirati bez

pismenog odobrenja izdavača.



3

17th International Conference on Printing, Design and Graphic Communications

17. medunarodna konferencija tiskarstva, dizajna i grafickih komunikacija

Senj, 2. - 5. listopad 2013., HrvatskaSenj, 2nd - 5th October 2013, Croatia



4

ORGANIZATORI / ORGANIZERS

Sveučilište u Zagrebu, Grafički fakultet University of Zagreb, Faculty of Graphic Arts, Croatia

Ogranak Matice hrvatske Senj, Hrvatska Matrix Croatica Senj, Croatia

Hrvatsko društvo grafičara, Hrvatska Croatian Society of Graphic Artists, Croatia

Univerza v Ljubljani, Naravoslovnotehniška fakulteta, Ljubljana, Slovenija University of Ljubljana, Faculty of Natural Sciences and Engineering, Ljubljana, Slovenia

Inštitut za celulozo in papir, Ljubljana, Slovenija Pulp and paper Institute, Ljubljana, Slovenia

Veleučilište u Varaždinu, Varaždin, Hrvatska University of Applied Sciences, Varaždin, Croatia

SUORGANIZATORI / CO-ORGANIZER’S

University of Technology, Faculty of Chemistry, Brno, Czech Republic

Sveučilište u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloski fakultet University of Zagreb, Faculty of Textile Technology

ORGANIZACIJSKI ODBOR / ORGANIZING COMMITTEE

M. Mikota (voditelj organizacije Konferencije), M. Bilović, K. Draženović-Metelko, K. Golubović, T. Jeličić, G. Kozina, R. Krajačić, M. Milković, N. Mrvac, R. Naprta, D. Nekić, Đ. Osterman Parac, I. Pavlović, V. Rutar, A. Tomaš, D. Vusić, I. Zjakić

PROGRAMSKI I RECENZIJSKI ODBOR / PROGRAMME AND REVIEW COMMITTEE

W. Bauer (Aus), S. Bračko (Slo), M. Brozović (Cro), M. Cheppan (Sl), D. Čerepinko (Cro), P. Dzik (Ch), N. Enlund (Swe), D. Gregor-Svetec, (Slo), J.Gyorkos (Slo), A. Hladnik (Slo), C. Horvath (Hu), M. Jurković (Cro), H. Kipphan (Ger), M. Mikota (Cro), M. Milković (Cro), D. Modrić (Cro), N. Mrvac (Cro), A. Nazor (Cro), B. Neff Dostal (SAD), K. Možina (Slo), Z. Paszek (Pol.), Đ. Osterman Parac (Cro), M. Plenković (Cro), A. Politis (Gre), Z. Schauperl (Cro), K. Skala (Cro), A. Tomljenović (Cro), M. Vesely (Ch), G. Vlachos (Gre), E. Vlajki (Ca), W. Walat (Pol.), M. Zlateva (Bug), I. Zjakić (Cro).

Naklada / Issue: 150



5

Uvodna riječ

Cijenjene kolegice, cijenjeni kolege,

pred Vama je Zbornik radova 17. međunarodne konferencije tiskarstva dizajna i

grafičkih komunikacija Blaž Baromić koji sadrži znanstvene radove kroz koje su

pokrivene teme Konferencije: povijest tiskarstva, knjige i pisma, grafičke komunikacije

i mediji, grafički dizajn, fotografija, izdavaštvo, priprema za tisak, tisak, dorada,

ambalaža, sustav upravljanja bojom i kolorimetrija, materijali, postojanost papira i

otisaka, kontrola kvalitete, marketing, ekologija i ostale teme vezane uz tiskarstvo,

dizajn i grafičke komunikacije.

Radove, koje možete pronaći u ovom zborniku, recenzirali su članovi Međunarodnog

znanstvenog i recenzijskog odbora Konferencije, no za sadržaj radova i podatke

iznesene u njima odgovaraju sami autori pojedinog rada.

Posebno poglavlje Zbornika čine mentorirani studentski radovi koji su u sklopu

Konferencije nominirani za Nagradu za najbolji studentski rad.

Vjerujem da ćete u Zborniku pronaći zanimljive radove koji će Vas upoznati s novim

znanstvenim istraživanjima i saznanjima te koji će biti poticaj daljnjem znanstvenom

radu i razvoju u područjima objavljenih radova.

Svim autorima, organizatorima Konferencije, članovima Organizacijskog i Znanstvenog

i recenzijskog odbora, sponzorima i donatorima te timu koji je oblikovao i realizirao

ovaj zbornik zahvaljujem na suradnji, doprinosu i trudu zahvaljujući kojem je Zbornik

i realiziran.

Urednik



6

Introduction Words

Dear Colleagues,

The Proceedings of the 17th International Conference on Printing, Design and Graphic

Communications Blaž Baromić is in front of you. The Proceedings contents scientific

papers covering Conference topics: History of printing, book and script,

Graphic communications and media, Graphic design, Photography, Publishing,

Prepress, Press, Postpress, Packaging, Color management, Materials, Paper and print

durability, Quality control, Marketing, Ecology and other topics related to printing,

design and graphic communications.

All papers are reviewed by members of the International scientific and review

committee, however the contents and date of the papers are the sole responsibility

of the authors.

Special chapter of the Proceedings is the chapter with mentored students’ papers

nominated for the Prize for the best student paper.

I believe that you will find interesting papers with new data about scientific researches

and knowledge, which will be incentive for further scientific work and development

in the area of the papers published in the Proceedings.

I thank for the participation and cooperation in the creation of the Proceedings to all

authors, Conference participants, Conference organizers, members of Organizing and

Scientific and Review Committees, sponsors, donators and the team which designed

and realized the Proceedings!

Editor

__________________________________________________________________________________________

Senj, 2. –5. listopad 2013. Senj, 2nd – 5th October 2013

286

DIGITALNA MAKROFOTOGRAFIJA

DIGITAL MACRO PHOTOGRAPHY

Ivan Gaura, Darija Ćutić, Daniel Mandić, Lara Krupić, Ines Svaguša

Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Getaldićeva 2, Zagreb, Hrvatska

E-mail: [email protected], [email protected], [email protected],

[email protected], [email protected]

SAŽETAK

Tema ovog rada su problemi makrofotografije i izazovi koji se javljaju uz tu kategoriju

snimanja digitalnih fotografija. Za razumijevanje teme je potrebno poznavanje osnovnih

pojmova fotografije, a detaljnije su pojašnjene fizikalne pojave i ograničenja koja otežavaju

snimanje. U radu će se opisati zasebno sva potrebna oprema za makrofotografiju kao i ona

koja se često koristi kod ove kategorije fotografiranja poput objektiva i stativa. Razmotrit će

se različite postavke snimanja: izoštravanje, dubinska oštrina te prirodno ili umjetno

osvjetljavanje, kao i karakteristična digitalna obrada fotografije te kako utječe na krajnju

kvalitetu slike. Na temelju saznanja teoretske analize u digitalnom su fotografskom sustavu

snimane ciljane makrofotografije koje su analizirane te potom digitalno obrađene. Razrađuju

se tehnike digitalnog fotografskog sustava i mogućnosti primjene istog u području

makrofotografije s tehničkog stajališta. Ovim radom se pokušava istražiti područje

makrofotografije s praktične strane.

Ključne riječi: makrofotografija, dubinska oštrina, osvjetljavanje, izoštravanje

mailto:[email protected]

mailto:[email protected]

__________________________________________________________________________________________


287

ABSTRACT

The subject of this paper are issues and challenges of macro photography, which are

occurred accompanied by category of digital photography shooting. For understanding the

subject it is necessary to know basic terms of photography. Physical shooting phenomena

and limitations that determinate shooting are explained in detail. In this labor separately will

be presented equipment that is required for macro photography and equipment like lens and

tripod that is frequently used in this type of photography. Different types of settings are

examined, such as focusing, depth of field and natural or artificial light. There are also

examined typical digital processing of photography and its effect in the final quality of the

photography, for example computer correction and sharpness editing.

Key words: Macro photography, Depth of field, Illumination, Focusing

__________________________________________________________________________________________


288

1 UVOD

Kada se spomene pojam “fotografiranje” najčešće se pomisli na panoramske ili portretne

fotografije. Na putovanju, slavlju ili koncertu, uglavnom se slike okidaju nasumično,

pokušavajući uhvatiti određeni predmet ili osobu te okolinu oko nje. Često se traže druge

osobe da nas slikaju ili da se slika njih te da se slika određeni motiv za neki natječaj ili

prelijep prizor grada poslije kiše. Često se prolazi istim putem kada se odlazi do fakulteta ili

posla, pri odlasku u dućan, prolasku kroz park ili vožnji istim tramvajem. Uglavnom su to sve

isti motivi i okolina i najveće razlike se primjete pri promjeni godišnjih doba, kada pada lišće,

zapada snijeg, kada padna kiša ili pupovi procvatu i sunce obasja vodoskok. Primjeti se

uglavnom gužva u gradu, gužva u tramvaju ili prazne noćne ulice. To je uglavnom ono što

ljudi najčešće vide i primijete te najčešće slikaju i kombiniraju različite objekte i poze u skladu

sa promjenom pozadine. No ono što stvarno fascinira i sve ostavi u čudu je makrofotografija.

Makrofotografija je slikanje predmeta sa jako male udaljenost, pri čemu kukac poput muhe

postaje velik poput automobila, tučak cvijeta poput planine, a kap kiše velika poput sante

leda.Ljudi prolaze i gledaju u nešto, a pritom se ne sjete približiti i detaljnije proučiti poneki

detalj prirode ili nekog objekta. Jednom kad se krene sa pokušajima slikanja makrofotografije

nemože se prestati istraživati i pokušavati nešto novo, težiti boljem i fascinantnijem, onom

što ljudsko oko u 99% slučaja niti ne primjeti. Kada se počne baviti makrofotografijom malo

intenzivnije tada detalji postanu sve uočljiviji, u svakom predmetu ili prirodi vidi se nešto

zanimljivo i rijetko viđeno. Teži se da se to snimi što bolje, što oštrije i jasnije, a onda se

kreće na još manje detalje, dok se ne dođe do granice mogućnosti naše fotografske opreme.

Ono što je bitno u makrofotografiji je da se posjeduje i odgovarajuća oprema i rasvjeta, ali to

će se objasniti dalje u radu. Kako bi se makrofotografija shvatila moraju se poznavati i neke

osnove fotografije i princip funkcioniranja i korištenja digitalnog fotoaparata. Cilj rada je da se

pokaže malo drugačija i ne tako česta perspektiva snimanja fotografija, prikazati kako to

izgleda u praksi te ukazati na tehničke zahtjeve i potrebu za specifičnom foto opremom.

1.1 Što je makrofotografija

Makrofotografija je sposobnost slikanja predmeta sa jako male udaljenosti gdje detalji

predmeta moraju ostati jasno vidljivi i oštri. Cilj makrofotografije je da slika predmeta bude u

prirodnoj veličini ili veća, tj. da slika bude u omjeru sa predmetom 1:1 ili više (2:1, 4:1...).

__________________________________________________________________________________________


289

To je zbog toga što je makrofotografija definirana veličinom senzora fotoaparata. Tada se taj

stil slikanja može nazvati makrofotografijom.

Sve ostalo, što je manje od tog omjera, nije makrofotografija. (4.) Kada se govori o veličini

senzora fotoaparata mora se znati da veličina objekta projiciranog na senzoru nije

proporcionalna količini informacija koju detektiraju senzori različitih vrsta. Senzor iste

površine može zaprimiti manje ili više informacija, ovisno o vrsti senzora. To je potrebno

naglasiti jer senzor s većim brojem fotoosjetljivih elemenata može na istoj površini dati i

mnogo više informacija (broj megapiksela je veći ili manji). Odnos objekta i njegove

projekcije na senzoru se rijetko spominje budući da je omjer povećanja relativan. Iz tog

razloga se kod fotografiranja makrofotografija više ističe najmanja moguća udaljenost objekta

od objektiva fotoaparata pri kojoj je moguće dovoljno dobro izoštravanje. (3.)

Makrofotografiju možemo podijeliti u “dvije skupine” fotografiranja. To su: mikrofotografija i

fotografiranje izbliza. Mikrofotografijom se smatraju snimke na kojima je objekt uvećan 10

puta pa naviše (10:1, 20:1, 50:1 itd.), a fotografiranjem izbliza se smatra fotografija kojom se

postiže objer 1:10 pa do pune veličine (1:1) objekta na fotosenzoru. (3.) Pojam “makro” koji

se pojavljuje u marketinškim materijalima se upotrebljava sve češće kao funkcija fotoaparata

te određuje sposobnost visokog izoštravanja predmeta sa male udaljenosti. Kako se razvija

tehnologija fotoaparata i dolaskom digitalnih SLR fotoaparata, makrofotografija se znatno

razvila te su i oštrina i kvaliteta slika sve bolje.

1.2 Stvaranje makrofotografije

Makrofotografija je za razliku od drugih kategorija snimanja fotografija malo drugačija i

zahtjevnija. Objekti koji se snimaju su jako blizu leće objektiva. Mrtvu prirodu je donekle i

jednostavno snimati, ali kada dođemo do predmeta slikanja koji se kreću, poput cvjeta na

vjetru ili pčele na tučku tog cvijeta, tada je to znatno teže i zahtjevnije. Fizikalna ograničenja i

optička izvedba makro opreme sprečavaju veliku dubinsku oštrinu i otežavaju zadatak. Kada

se pri tome još doda i kut iz kojeg se snima te zadovoljavajuća oštrina i osvjetljenje može se

reći da je makrofotografija dosta zahtjevna u smislu znanja i talenta, ali i potrebne opreme

kako bi se određeni detalj mogao što bolje snimiti i pohraniti “zauvijek”.

Kada se i uspije nekako pokretni objekt smiriti na tren tada se moraju u tom trenu podesiti

sve ostale postavke fotoaparata kako bi motiv bio što oštriji. Tu je potrebno još i spomenuti

dovoljno svjetlosti jer je naš objektiv toliko blizu da gotovo dodiruje objekt koji se

__________________________________________________________________________________________


290

snima pa blic gotovo i nema nikakvog utjecaja jer nemože potrebni objekt osvjetliti zbog

objektiva koji se nalazi ispred njega. Zato je potrebno dodatno osvjetljenje sa strane objekta

koje opet neće utjecati na plašenje objekta koji fotografiramo (ako je riječ o pčeli ili mravu).

Kada se to sve sagleda i zbroji, riječ je o vrlo zahtjevnoj kategoriji fotografiranja.

2 TEORETSKI DIO

2.1 Izoštravanje objekta Slika je dovoljno oštra kada se određena točka nekog objektiva projicira u samo jednu točku

fotosenzora kroz objektiv fotoaparata. Tada je taj dio, koji se želi dobiti, oštar i dovoljno

izoštren tj. fokusiran. Kada se odbijena svjetlost sa objekta rasprši po površini senzora slika

je mutna i nije dovoljno čista da bi se razaznali detalji fotografije te se gubi čar

makrofotografije. Točno to je prikazano na slici broj 1. Dva kruga na krajevima strelica

predstavljaju prostor koji nije izoštren tj. mutan je, a sredina prikazuje točku koja je izoštrena.

(1.)

Slika 1 Izoštravanje fotografije

2.1.1 Automatsko izoštravanje Svjetlo koje ulazi kroz objektiv dolazi do zrcala koje veći dio kroz pentaprizmu reflektira u

tražilo. Naime zrcalo nije zrcalo u pravom smislu jer ne reflektira 100 % svjetla koje padne na

njega. U refleksnom sloju se nalaze sitne rupice koje propuštaju dio svjetla na senzore koji

se nalaze iza zrcala.

Svjetlo tako dolazi do CCD-a za izoštravanje koji ga pretvara u električni signal, identično

__________________________________________________________________________________________


291

kao kod digitalnih fotoaparata, s tom razlikom da se ovaj signal ne pretvara u sliku. On samo

služi mikroprocesoru za analizu nekog dijela slike. Kod snimanja fotografije, mikroprocesor

analizira intenzitet signala koji dolazi s CCD-a.

Ako se intenzitet signala susjednih piksela ne razlikuje dovoljno slika nije izoštrena te će

mikroprocesor pokrenuti sustav za izoštravanje prateći pri tome što se dešava s intenzitetom

signala. Kad razlika u intenzitetu, koju generiraju susjedni pikseli, postane najveća objektiv je

u zoni optimalne oštrine. To upravo prikazuje slika 2 i prvo je prikazan izoštreni objekt, a

zatim mutni tj. nedovoljno izoštren objekt. (2.)

Izoštreno Neizoštreno (mutno)

Slika 2 Izoštreno i neizoštrenog objekta

2.1.2 Dubinska oštrina Dubinska oštrina ovisi o formatu na koji se snima, o žarišnoj duljini i relativnom otvoru. Što su

veći format, žarište i relativni otvor, to je dubinska oštrina manja i obratno. Područjem

dubinska oštrine naziva se udaljenost između najbliže i najudaljenije točke

trodimenzionalnog objekta unutar kojih je fotografija prihvatljivo oštra. Pravilo kaže da se

područje dubinske oštrine prostire 1/3 ispred objekta i 2/3 iza objekta koji je izoštren.

Fotografija snimljena pri otvoru blende f:16 imat će veće područje dubinske oštrine nego li

fotografija snimljena otvorom blende f:2.8. Ako se snimaju portreti ili objekti koje se želi

istaknuti nije potrebna velika dubinska oštrina, jer je važno da objekt snimanja kojeg se

prikazuje bude oštar. (1.)

__________________________________________________________________________________________


292

Slika 3 Velika i mala dubinska oštrina

To je najbolje prikazano kod slikanja na slici broj 3. Kada se kod slikanja portreta želi

istaknuti samo osobu onda nam je potrebna manja dubinska oštrina, a kada se želi uloviti i

pozadinu koristi se veća dubinska oštrina.

Slika 4 Otvor blende i oštrina

Slika broj 4 najbolje prikazuje ovisnost otvora blende i dubinske oštrine. Što je blenda

otvorenija dubinska oštrina je manja, a kada je otvor blende manji dubinska oštrina je velika i

veći dio slike je oštriji i jasniji.

2.2 Osvjetljenje u makrofotografiji

Osvjetljenje u makrofotografiji je jedna od najvažnijih stavki kod snimanja fotografije. Pravilno

doziranje svjetlosti na fotoosjetljivi element garantira tehnički ispravnu makrofotografiju.

Doziranje svjetlosti naziva se ekspozicijom. Ona se sastoji od ukupne količine svjetla koju je

__________________________________________________________________________________________


293

apsorbirao/registrirao fotoosjetljivi element (fotosenzor).

Ekspozicija je ovisnost otvora objektiva i vremena eksponiranja (vremenu osvjetljavanja).

Kod manjeg otvora objektiva vrijeme eksponiranja je duže kako bi veća količina svjetlosti

mogla ući kroz objektiv, a time i fotografija postaje oštrija i kvalitetnija.

2.2.1 Jako osvjetljenje

Kod makrofotografije količina svjetlosti je uvijek bila problem. Razlog tome je što kod

izoštravanja objekta otvor blende je uvijek vrlo mali. Kako bi smanjili i dužinu eksponiranja tj.

dužinu okidanja fotografije cilj je nabaviti što jači i bolji izvor svjetlosti. Zbog svih tih

parametara, balansiranje svim postavkama u makrofotografiji je vrlo teško i zahtjevno. (6.)

Kada se nabavi dovoljno jak izvor svjetla, tada se dolazi do drugog problema, a to je

stvaranje sjene. Sjena nastaje od samog objektiva zbog ekstremnog približavanja same leće

objektiva do objekta kojeg se slika – na svega nekoliko milimetara.

Pri toj udaljenosti objektiv počinje bacati sjenu na objekt slikanja i osvjetljenje je automatski

smanjeno. Tada se mora razmišljati o osvjetljavanju objekta sa neke druge pozicije jer

svjetlost trenutno dolasi s vrlo male površine.

2.2.2 Prirodno osvjetljenje

Najpoznatije i najkorisnije prirodno osvjetljenje je sunčeva svjetlost. Prednost sunčeve

svjetlosti je da je svugdje prisutno i da daje jače prirodno svjetlo nego bilo koji drugi umjetni

proizvod. Snimanje fotografija u prirodi na dnevnom suncu, a pogotovo tijekom ljeta i oko

podneva, može sadržavati dovoljno svjetla za svaku fotografiju.

Koliko je samo prirodno osvjetljenje prednost i koliko je korisno toliko je i ograničeno i ima

nekih svojih mana. Najčeća mana je da je pozicija u odnosu na motiv fiksirana tj. da može

doći do stvaranja sjene na nepomičnom objektu i tada se ne može ništa učiniti kako bi se

riješilo te sjene dok se sunce samo ne pomakne (što može trajati satima). U tom slučaju se

koristi umjetna dodatna rasvjeta. Prilikom nastajanja same sjene, osvjetljenje objekta je

znatno smanjeno za razliku od onog objekta koje je direktno izloženo suncu i tu dolazi do

stvaranja problema pri snimanju oštrih i kvalitetnih fotografija jer se sam fotoaparat puno teže

__________________________________________________________________________________________


294

prilagodi osvjetljenju nego li ljudsko oko. (7.)

2.2.3 Umjetno osvijetljenje

Kako bi se izbjeglo stvaranje sjene, kod snimanja fotografija na prirodnom svjetlu ili kod

snimanja fotografija u zatvorenom prostoru, koristi se umjetna rasvjeta. Kada se osvjetljava

određeni objekt postoje dvije mogućnosti osvjetljavanja:

• Kontinuirana rasvjeta

• Trenutna rasvjeta

Prednost kontinuiranog osvjetljenja je što ima karakteristiku prirodnog osvjetljenja tj.

konstanatan izvor svjetla u jednom smjeru. Prednost konstantne rasvjete je ta što se može

za vrijeme fotografiranja svjetlost pojačavati ili smanjivati te joj mijenjati smjer. Razina sjena

se može dobiti regulacijom općeg, pozadinskog i glavnog svjetla. Konstanta ravjeta može biti

od običnih malih baterija do velikih reflektora koji su veliki potrošači energije, ali mogu i

dodatno grijati prostor i scenu pa ako je riječ o osobi kao objektu slikanja, tijekom nekog

vremena pod reflektorima postaje neugodno vruće. (5.)

Jedina značajna vrijednost trenutne rasvjete (bljeskalice) je brzina. Bljesak elektronske

bljeskalice može biti kratak i vrlo velike brzine do čak 1/10000 sekunde, što je brže od

snimanja fotografije na fotoaparatu. Zahvaljujući tome bljeskalica daje veliku količinu

svjetlosti u vrlo kratkom vremenu čime se smanjuje dužina ekspozicije fotoaparata te je

fotografiju moguće snimiti znatno brže i sa manje problema. Količina svjetla, koju daje

bljeskalica u tom trenu, nadmašuje količinu svjetlosti koje daje kontinuirani izvor svjetlosti što

je velika prednost kao i to što je iste temperature kao i dnevno sunčevo svjetlo. (7.)

2.2.4 Bijeli balans (WB)

Ljudsko oko za razliku od fotoaparata ima veliku sposobnost prilagođavanja različitim

izvorima svjetlosti. To je najizraženije kada ljudsko oko može identificirati bijelu boju čak i

kada je osvjetljenje vrlo toplo poput klasične žarulje sa žarnom niti ili hladno poput halogene

svjetiljke. Fotoaparat to vidi kao žućkastu boju tj. kao plavkastu boju dok ljudsko oko i mozak

to prepoznaju kao bijelu boju.

__________________________________________________________________________________________


295

Bijeli balans govori o toplini boje koja je različita za svaki izvor svjetlosti. Upravo to prikazuje

slika 11. Raspon topline svjetlosti je od 2400k – 9000k, gdje najmanje predstavlja običnu

kućnu žarulju, a najveće dnevno ili halogeno svjetlo.

Svaki izvor svjetla emitira svjetlo određene boje. Boja izvora svjetla ovisi o temperaturi žarne

niti ili procesa kod kojeg se oslobađaju fotoni. Ako je temperatura pri kojoj isijavaju fotoni niža

svjetlo je crvenije, a što je temperatura viša svjetlo je plavije. Temperatura boje svjetla

izražava se u stupnjevima Kelvina (K). (3.)

Slika 5 Skala topline svjetla

2.3 Oprema za makrofotografiju

Kada se spominje oprema za fotografiju, uz obavezno posjedovanje fotoaparata tu se još

misli i na objektive, rasvjetu, filtere i ostale raznorazne dodatke. Tako i u makrofotografiji je

potrebna dodatna oprema čak i više nego u ostalim kategorijama fotografije.

Objektivi se dijele u četiri kategorije:

• Normalni

• Širokokutni

• Teleobjektivi

• Makroobjektivi

Rasvjeta se dijeli u ove kategorije:

• Bljeskalice

• Reflektori

• Difuzori

__________________________________________________________________________________________


296

Normalni objektivi imaju žarišnu duljinu jednaku dijagonali senzora fotoaparata koji iznosi oko

50mm. Vidni kut im je pritom između 40° i 50°.

Širokokutni objektivi imaju vidni kut od 60°-100° uz žarišne duljine najčešće od 14-35 mm.

Teleobjektivi imaju vidne kutove manje od 35°, a idu čak i do 1°. Žarišne duljine im se kreću

od 85 pa sve do 1200 mm. (2.)

3 EKSPERIMENTALNI DIO

3.1 Snimanje makro fotografija Oprema koja je korištena za vrijeme snimanja:

• Digitalni fotoaparat: Canon 5D MarkII

• Objektiv: Canon 30-70 f2.8 sa macro funkcijom

• Bljeskalica: prstenasta i obična bljeskalica

• Stativ: tronožac 50-150cm

• Dodatak: sjenilo

Snimanje fotografija se odvijalo početkom lipnja 2012. godine. Snimalo se u razdoblju od 14

do 16 sati, a vrijeme je bilo djelomično sunčano, vjetar slab do umjeren.

Sve fotografije su bile snimane uz pomoć stativa sa ISO postavkom na 100 kako bi se

izbjeglo što više šuma i dobila što kvalitetna snimka objekta.

Lokacija je bila na otvorenom u zavjetrini sa jednim izvorom svjetla, a kasnije sa dodatnim

izvorima svjetla i promjenom pozicije fotoaparata.

__________________________________________________________________________________________


297

Slika 6 Prikaz snimanja fotografija

__________________________________________________________________________________________


298

4 REZULTATI I DISKUSIJA

Slika 7 Postavke: f/2.8, 1/640, ISO-100, 70mm, bez bljeskalice, sjenilo

Prvi primjer snimljene fotografije bez bljeskalice (slika 7) je snimljen sa postavkama koje

daju samo jedan dio slike oštrim i jasnim. Otvor objektiva je bio otvoren do kraja, točnije na

2.8, što je omogućilo ulazak veće količine svjetla u fotoaparat pa je i zbog toga brzina

snimanja bila jako velika, čak 1/640 sekunde. Ta brzina je omogućila da dio scene, na koju

se fokusiralo, bude jako oštra te da ne dođe do niti najmanjeg pomaka objekta.

Ta prednost oštrine snimljene fotografije ipak ima i svoje mane. Najveća mana je što je

većina snimljene fotografije mutna, a tek fokusirani dio je jako oštar, jasan i detaljan.

Objektiv je bio veće kvalitete i sposoban otvoriti blendu do čak f/2.8. Bio je postavljen je na

70mm čime se može najbolje snimiti makro fotografija.

__________________________________________________________________________________________


299

Slika 8 Postavke: f/8, 1/80, ISO-100, 70mm, bez bljeskalice, sjenilo

Drugi primjer snimljene fotografije bez bljeskalice (slika 8) je snimljen sa postavkama koje

daju veći dio snimljene fotografije oštrim i jasnim. Tu se vidi kako je dubinska oštrina veća i

područje koje je bilo prije lagano mutno, sada je čisto i oštro. Najjasnije se vidi kod teksta

"Istanbul" koji je prije bio mutan, a sada je oštar i lako čitljiv.

Otvor objektiva je bio postavljen na 8, čime je povećana dubinska oštrina. Time je automatski

bilo potrebno više svjetla pa je brzina otvora objektiva stavljena na 1/80 sek gdje se već

moralo paziti na trzaje i pomake.

Objektiv je opet bio postavljen na 70mm.

__________________________________________________________________________________________


300

Slika 9 Postavke: f/16, 1/20, ISO-100, 70mm, bez bljeskalice, sjenilo

Treći primjer snimljene fotografije bez bljeskalice (slika 9) snimljen je sa postavkama koje

daju još veći dio snimljene fotografije oštrim i jasnim. Vidi se kako je sada veći dio snimljene

fotografije oštar, a samo jako daleka pozadina je ostala i dalje mutna ali bolje vidljiva i

prepoznatljivija. Sada su cvijet, posuda i vaza već dovoljno oštre dok je najudaljenija

pozadina i dalje malo mutna, ali dovoljno jasna da se može prepoznati da je riječ o grmlju.

Otvor objektiva je bio postavljen na 16, čime je povećana dubinska oštrina na njen

maksimum. Time je bilo potrebno puno više svjetla pa je brzina otvora objektiva stavljena na

1/20 sek gdje se već moralo jako paziti na pomake fotoaparata i samog objekta snimanja.

Kako je sam fotoaparat i objektiv jako težak, trebalo se jako paziti na pritisak tipke snimanja

fotografije da ne bi došlo do većeg trzaja.


__________________________________________________________________________________________


301

Slika 10 Postavke: f/2.8, 1/640, ISO-100, 70mm, sa običnom bljeskalicom

Prvi primjer snimljene fotografije sa običnom bljeskalicom (slika 10) je snimljen sa

postavkama koje su opet dale samo jedan dio slike oštrim i jasnim. Otvor objektiva je bio

otvoren opet na f/2.8 što je omogućilo ulazak veće količine svjetla u fotoaparat pa je i zbog

toga brzina snimanja bila opet jako velika, čak 1/640 sekunde. Veći otvor objektiva i manja

dubinska oštrina opet su dali samo dio snimljene fotografije oštrim i jasnim, dok je većina

mutna.

S obzirom da je brzina snimanja bila jako velika uz prirodno osvjetljenje dodala se trenutačna

umjetna rasvjeta tj. bljeskalicu. Bljeskalica je postigla da je sam motiv i područje oko motiva

manjeg kontrasta, te su i boje slabije, ali su detalji više osvjetljeni i jasniji. Cijela fotografija je

nekako življa i „zdravija“.

Objektiv je bio postavljen na 70mm.

__________________________________________________________________________________________


302

Slika 11 Postavke: f/8, 1/80, ISO-100, 70mm, sa običnom bljeskalicom

Drugi primjer snimljene fotografije sa običnom bljeskalicom (slika 11) snimljen je sa

postavkama koje su dale veći dio snimljene fotografije oštrim i jasnim. Opet se vidi kako je

dubinska oštrina veća i područje koje je bilo prije lagano mutno, sada je čisto i oštro.

Otvor objektiva je bio postavljen na 8 čime se povećala dubinska oštrina. Time je opet bilo

potrebno više svjetla pa se brzinu otvora objektiva stavilo na 1/80 sek. Dodavanjem obične

bljeskalice prirodnom osvjetljenju omogućio se ulazak dodatnog svjetla u otvor objektiva.

Smanjenjem otvora objektiva, smanjivanjem brzine snimanja fotografije, a dodavanjem

dodatne rasvjete dobila se fotografija koja je oštrija. Detalji fotografije su jasniji i cijela slika je

manjeg kontrasta i "življa".


__________________________________________________________________________________________


303

Slika 12 Postavke: f/16, 1/20, ISO-100, 70mm, sa običnom bljeskalicom

Treći primjer snimljene fotografije sa običnom bljeskalicom (slika 12) snimljen je sa

postavkama koje su dale još veći dio snimljene fotografije oštrim i jasnim. Vidi se kako je

opet veći dio snimljene fotografije oštar, a samo jako daleka pozadina ostala je i dalje mutna,

ali bolje vidljiva i prepoznatljivija. Cvijet, posuda i vaza su jasni i oštri, a dodavanjem

dodatnog osvjetljenja sada su i detalji i područja u sjeni vidljiviji.

Otvor objektiva je bio postavljen na 16 čime se povećala dubinska oštrina na njen

maksimum. Otvor objektiva je bio postavljen na 1/20sek čime se omogućilo duže vrijeme

ulaska svjetlosti u fotoaparat. Dodavanjem rasvjete ušlo je u istom vremenu više svjetla u

odnosu samo sa jednim prirodnim osvjetljenjem. Objektiv je opet bio postavljen na 70mm.

6 ZAKLJUČAK

Makrofotografija je posebna kategorija fotografije koja se po mnogo parametara razlikuje od

__________________________________________________________________________________________


304

ostalih kategorija. U radu su prikazane sve prednosti tog načina fotografiranja i što takve

slike mogu pokazati i dočarati.

Jednom kada se šetnjom kroz stalno isti park ili ulicu primjeti neki detalj i primi fotoaparat u

ruke, mašti nema kraja. Makrofotografija očara mnoge fotografe i privuče ih svojim

prekrasnim detaljima koje se ljudskim okom u prolazu najčešće ne vide. Kada se isproba par

fotografija pa se dobe nove ideje, makrofotografija svakog preuzme i jednostavno se mora

isprobati svaka ideja koja čovjeku padne na pamet.

Zaključak ovog istraživanja je pokazati i dokazati koliko su velike razlike u samo maloj

promjeni postavki i što se sve može postići sa njima. Malim promjenama može se bilo koji

detalj dovesti u centar pažnje, a ostali dio ''izolirat''.

Kada se fotografije listaju po redu, razlika je mala i vrlo teško se vidi u detaljima, ali kada se

fotografije stave jedna pored druge, tada se vidi velika razlika u postavkama fotoaparata i

dodavanja jednog dodatnog rasvjetnog tijela.

Sve fotografije koje su priložene su originalne i nisu dodatno digitalno obrađivane. Dodatna

postprodukcija i obrada fotografije daju dodatne mogućnosti njihovog uređivanja.

Iako prilikom snimanja fotografija, kako se i u radu prikazalo, ima mnogo prepreka i

poteškoća, jednom kada se dobije ona prava, ona izbriše sve one muke i vrijeme koje je

potrošeno da bi se do nje došlo.

U radu je prikazana cijela lepeza dodatnih uređaja koji mogu pomoći pri što boljem i lakšem

snimanju makro fotografija te kada se jednom uđe u ritam i sakupi dovoljno znanja,

makrofotografija postaje lijepi i ispunjavajući hobi. Predmete, sitne životinje i biljke počnu se

promatrati iz druge perspektive koje se nema prilike često vidjeti golim okom. Kada se

jednom takve perspektive i ostvare i stave na papir, oduševljenju nema kraja i stalno se želi

više i bolje. U fotografu se stalno javlja znatiželja i avanturistički duh, a prolaznici ih u čudu

gledaju kako zauzimaju čudne poze oko velikog broja dodataka za fotoaparate i potrebne

rasvjete.

Makrofotografija se može koristiti u mnogim granama ljudskih istraživanja i znanstvenih

radova. Mogu se raditi time-laps video sadržaji rasta trave, biljaka i razvoja organizama.

Kada se jednom počne koristiti sve znanje koje se steklo u fotografiji i kada se to primjeni na

__________________________________________________________________________________________


305

makrofotografiranje, istraživanju stvarno nema kraja.

7 LITERATURA

[1.] Miroslav Mikota (2000). Kreacija fotografijom, V.D.T. Publishing, ISBN 953-6838-01,

Zagreb

[2.] Michael Langford (1992). Creative Photography, Dorling Kindersley, ISBN 0863185355,

London

[3.] Scott Kelby (2008). Digitalna fotografija, Grafički studio Miš, ISBN 978953696103,

Zagreb

[4.] Kit van Tulleken(1979). Velika knjiga o fotografiji, Prosvjeta, Zagreb

[5.] http://www.svijetfotografije.com, Pristupljeno: 08.05.2012.

[6.] http://photo.net/learn/macro/, Pristupljeno:10.05.2012.

[7.] http://www.fotografija.hr, Pristupljeno: 10.5.2012.

Documents

FOTO: Ivana Pavlović · osnove fotografije i princip funkcioniranja i korištenja digitalnog fotoaparata. Cilj rada je da se pokaže malo drugačija i ne tako česta perspektiva