Razvoj i na ini funkcioniranja IT ure ajaInformacijska komunikacija (povijesni na ini prikupljanja i pohrane informacija, te IT ure aji)

Prvi primjeri daljinske komunikacije

Zabilje eni na Bliskom istoku putem goluba pismono a Koristili su se jo i 3000 god pr.Kr.u Egiptu za davanje informacija o rezultatima ulova ribe Potvr eno je i da su tako komunicirali stari Rimljani Gr ka je koristila jo ljude glasono e i logorske vatre za izvje taj o ishodu rata Napredak u komunikaciji je nastao izumom komunikacijskih tornjeva semafora

Glavni nedostatak bio je u vremenskim uvjetima i nepogodnosti u izgradnji na brdovitim terenima Potom se razvila komunikacija zastavicama U 19. st. je nastala revolucija u komunikaciji izumom elektri ne struje Samuel Finley Breese Morse (Charlestown, 27. travnja 1791. - New York, 2. travnja 1872.), ameri ki slikar i izumitelj

Konstruirao je 1835. prakti no upotrebljiv elektri ni telegrafski aparat Telegrafija je tehnika za brzi prijenos pisanih poruka na velike udaljenosti (gr ki: tele zna i daljina, a grafein pisanje) Telegrafski ure aji su pretvarali tekst poruke u niz signala odre ene vrste (svjetlosnih, zvu nih i dr.), kojima se poruka dalje prenosila do primatelja Na njegov prijedlog izgra ena je i pu tena u promet 24. svibnja 1844. godine prva telegrafska linija Washington - Baltimore. Morseov telegraf ubrzo je kao Morseov kod primijenjena u vojne svrhe, to je i uvjetovalo razvitak vojne telegrafije.

Prva telegrafska poruka

S.Morse je poslao prvu poruku sa svojim telegrafom izme u Baltimorea s biblijskim citatom to je Bog napisao Telegraf se koristio u vojsci za vrijeme ratovanja(npr. Gra anski rat u SAD-u) 1896.god, Gugliermo Marconi, talijanski fizi ar i in enjer izveo prvi uspje ni pokus be i ne telegrafije 1901. Je obavio prvi prekooceanski prijenos podataka Be i na telegrafija je po ela privla it sve vi e pozornosti nakon to panjolska Armada bila zarobljena i uni tena od strane ameri ke flote u panjolsko-ameri kom ratu

Tako er, G. Marconi je bio jedan od izumitelja prvog tranzistora Izumom tranzistora, uskoro je do lo do izuma prvog ra unala na svijetu- ENIAC-a ENIAC je proizveden i kori ten u svrhe ameri ke vojske Njegovi nedostaci su bili u vrlo visokoj cijeni, potro nja ogromnih koli ina struje, te io je i do 30t i imao povr inu 170m2 John von Neumann izumio jevon Neumannovu arhitekturu Von Neumannova arhitektura je radila na principu: - programi i podaci koriste jedinstvenu glavnu memoriju -glavnoj se memoriji pristupa kao jednodimenzionalnom nizu (tj. sekvencijalno) -zna enje (semantika) ili na in primjene podataka nije spremljeno s podacima

Naprednija verzija ovog ra unala je bio EDVAC Prvo dovr eno ra unalo je ipak bio EDSAC, prototip koji je proizveo M.V. Wilkes i ostali na Sveu ili tu u Cambridge u Eng. 1949.god. Prvo komercijalno ra unalo je razvijeno 1950. god- UNIVAC-1

UNIVAC-1 je bilo prvo ra unalo postavljeno u urede ameri kog biroa za censuz Bio je opremljen elektromagnetnom trakom za zapis umjesto dotada njih bu enih kartica Kao dodatak postoje im prora unskim funkcijama, mogao se koristiti i za obradbu podataka

Bell Labaratories izumom tranzistora zapo inje proizvodnju ra unala druge generacije IBM je 53 razvio kompleksno ra unalo za znanstvenu primjenu IBM 701 Tre a generacija ra unala zapo inje 1958.izumom prvog integralnog kola Integralno kolo je poslu ilo za stvaranje prvih programskih jezika Prvi programski jezik je bio FORTRAN Niklaus Wirth, koji je uveo i druge nove programske jezike, izumio je kasnije pascal

COBOL programski jezik nastaje 1959. etvrta generacija zapo inje izumom mikroprocesora i obuhva a ra unala koja su se pojavila od 1979. do danas Mikroprocesor je integralno kolo sastavljeno iz tisu u malih sitnih tranzistora, visokih prora unskih mogu nosti, koji su jam ili proizvodnji prvih personalnih ra unala (PC-a) Steve Jobs i Steve Wozniak su osnovali u Kaliforniji1976. tvrtku Apple Computers

Poslije nekoliko generacija ra unala Apple, napravio je ra unalo LisaLisa je bio prvi kompjutor koji je imao ikonice na zaslonu, to su nekoliko godina kasnije kopirale mnoge softverske kompanije, uklju uju i i Microsoft sa svojim Microsoft Windows operativnim sistemom

IBM je napravio svoj prvi PC

Po etkom 80-ih tehnologija citira Mooreov zakon (Moores Law): Broj tranzistora koje je mogu e ugraditi u integralno kolo uduplava se svakih 18 mjeseci Pretpostavlja da e Mooreov zakon vrijediti jo kojih 10 god Na in na koji se do ivljavaju brzine ra unala ne ovisi uvijek o hardverskim komponentama, ve i koliko je dobar i softver Wirthov zakon tvrdi: mnogo ubrzanije softver postaje sporiji nego to postaje br i Razvoj IT ure aja se nastavlja i iz dana u dan tehnologija sve vi e napreduje nude i nam bezbroj mogu nosti u komunikaciji i opcijama jednog PC-a

Uradila: Ana- Maria Paponja, 1.a