5. IZRAVNO (DIREKTNO) FINANCIRANJE +- novano deficitarne jedinice (NDJ) emitiraju i nude svoja obeanja plaanja na financijskim tritima, a novano suficitarne jedinice (NSJ) ih kupuju - stjeu potraivanja.- NSJ ustupaju svoj novac izdavateljima vrijednosnica postajui tako njihovi kreditori (zadunice) ili sudjeluju u vlasnitvu (vlasnike vrijednosnice).- stjeu novana potraivanja koja dospjevaju u budunosti, te odreene prinose u odreenim vremenskim razdobljima ili o dospjeu. - nazivaju se jo i primarna potraivanja - direktna, izravna. - prijenos novanih sredstava odvija se brzo i uz nie trokove:a) tehnikom privatnog plasmana (manjem broju pouzdanih investitora) b) javnim upisom (irokoj javnosti) uz pomo investicijskih banaka, brokera i dealera. - investicijske banke, brokeri i dealeri su u ovom sluaju samo financijske institucije koje posreduju u plasmanu vrijednosnica ne mijenjajui ih u drugi oblik potraivanja - nisu posrednici jer ne mijenjaju originalna potraivanja nego samo povezuju kupce i prodavae (NSJ i NDJ).- razmjena izmeu investitora i emitenta ostaje u onom obliku u kojem je ponuena, bez promjene iznosa koji se potrauje, stupnja rizinosti, dospijea, kamatnjaka i sl. - jednom kreirana obveza ostaje ista i po obliku i po sadraju do dospijea (ako je rije o zadunici) ili dok poduzee posluje (ako je rije o vlasnikoj vrijednosnici). - mogu se prodavati na sekundarnim tritima, ali uvjeti moraju ostati isti - mijenja se samo vjerovnik ili vlasnik.- uvijek izravna obveza izmeu krajnjeg uzajmljivaa, prema krajnjem pozajmljivau. - takav nain financiranja ima puno ogranienja (teko je udovoljiti zahtjevima investitora), pa zbog toga nema ire primjene ( na razvijenim financijskim tritima iznosi svega 5-30%, dok u nerazvijenim ne postoji).

- primjeri:a) kuanstvo (NSJ) kupuje dionice emitirane zbog dokapitalizacije banke (NDJ).b) poduzee s trenutnim novanim vikovima (NSJ) kupuje tromjesene trezorske zapise drave (NDJ).

6. FINANCIJSKO POSREDOVANJE (INDIREKTNO FINANCIRANJE)- nain je prijenosa novanih sredstava od krajnjih pozajmljivaa krajnjim uzajmljivaima, preko financijskih posrednik ili intermedijara. - proces ustupanja novanih sredstava od strane novano suficitarnih jedinica, novano deficitarnim jedinicama, na nain da se jedan oblik financijskog potraivanja preoblikuje u druge oblike financijskog potraivanja pomou financijskih posrednika.- financijski posrednik kupuje direktna financijska potraivanja jednih karakteristika i pretvara ih u indirektna potraivanja drugih karakteristika.- proces transformacije potraivanja - financijsko posredovanje, a institucije koje se time bave - financijski posrednici.- proces kupnje direktnih potraivanja i emisija vlastitih sekundarnih obveza se odvija istodobno - kao njihova svakodnevna aktivnost- financijski posrednici prikupljaju novana sredstva:a) u obliku depozita na transakcijskim raunima, ronih depozita i depozita po vienjub) prodajom polica osiguranjac) naplatom lanskih ulogad) prodajom udjela u investicijskim fondovima, e) emisijom obveznica, blagajnikih zapisa, e) uzimanjem kredita i sl.- to su potraivanja krajnjih pozajmljivaa (NSJ) prema njima. - istovremeno, financijski posrednici kupuju vrijednosnice, odobravaju kredite i sl. te tako stjeu direktna potraivanja prema krajnjim uzajmljivaima (NDJ) umjesto stvarnih pozajmljivaa novanih sredstava (NSJ).

- financijski posrednici kupuju dnevna potraivanja od NDJ na isti nain kao to ih kupuju NSJ u sustavu direktnog finaniciranja- za fin. posrednike je takvo stjecanje direktnih potraivanja samo dio sustava posredovanja.- kupnju financiraju prikupljajui novana sredstva emisijom tzv sekundarnih obveza prema NSJ.

- financijski posrednici su sva ona drutva koja u svojoj aktivi imaju direktna financijska potraivanja, a u pasivi indirektna potraivanja kao obvezu prema tediama i investitorima. (banke, tedne depozitne institucije, osiguravatelji ivota i imovine, mirovinski fondovi, fondovi zajednikog investiranja, razne dravne financijske institucije, stambena drutva...)

- prednosti indirektnog financiranja:1. denominacijska intermedijacija- veliki krediti na bazi malih tednih uloga, puno zajmova na temelju jednog velikog kredita, otkup emisije obveznica iz tednje lanova mirovinskih fondova.2. intermedijacija rizika- diverzifikacija portfelja zbog disperzije rizika3. intermedijacija likvidnosti - posrednici na osnovi primarnih potraivanja kreiraju nove financijske instrumente od kojih je veina visoko likvidna tj. lako se pretvara u novac.4. intermedijacija dospijea- rona transformacija kratkoronih izvora u dugorone plasmane (usmjeravanje kratkoronih izvora u dugorone plasmane).5. informacijska intermedijacija - investitori ne moraju analizirati svaki projekt, niti bonitet NDJ.- odluivanje se svodi na ocjenu boniteta financijskih posrednika prema kojima NSJ imaju potraivanja i koji umjesto njih analiziraju bonitet i kreditnu sposobnost krajnjih korisnika.

- primjeri:a) kuanstvo (NSJ) kratkorono oroava tednju u banci, a banka drugom kuanstvu (NDJ) odobrava dugoroni stambeni kredit.b) fizika osoba (NSJ) kupuje police osiguranja ivota od osiguravateljne institucije, a osig. institucija tako prikupljena sredstva ulae u obveznice poduzea (NDJ).c) zaposlenici (NSJ) uplauju lanske uloge u mirovinski fond koji iz njih financira dravu (NDJ) kupujui instrumente javnog duga.

7. FINANCIJSKA PIRAMIDA- strukturiranje financijske imovine prema kriterijima profitabilnosti, rizinosti i likvidnosti- na dnu su obino najsigurnija, ali i najneprofitabilnija sredstva, a na vrhu su najrizinija ulaganja, s najviom stopom povrata.- najvei iznosi su uloeni u najsigurnije likvidne instrumente manjeg prinosa kako bi se osigurala iroka i vrsta osnova.- prema vrhu se sve manji iznosi ulau u sve rizinije oblike imovine, sve vieg mogueg prinosa - nema profita bez rizika.- svaki investitor uglavnom u svojoj financijskoj imovini ima najvie financijskih instrumenata s dna piramide, a najmanje s vrha, jer na taj nain disperzira rizik.

- standardni izgled piramide predstavlja naelni pristup financijskim ulaganjima- struktura ulaganja svakog individualnog i institucionalnog investitora se razlikuje ovisno o nizu imbenika i motiva- pri strukturiranju portfelja strunu pomo ulagaima pruaju profesionalni analitiari fin. trita, savjetnici, brokerske kue i posebni bankovni odjeli.

9. DEPOZITNO-KREDITNI KOMPLEKS I NEDEPOZITNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE- depozitne financijske institucije- prikupljaju sredstva primanjem:a) transakcijskih depozita na raunima plaanja, b) tednih uloga po vienju ili rone tednje, c) namjenskih i nenamjenskih depozita

- plasiraju ih najvie u obliku kredita. - u pasivi su im najznaajnije obveze po primljenim depozitima, a u aktivi su im najvanija potraivanja po odobrenim kreditima - zato se nazivaju depozitno-kreditnim institucijama ili depozitno-kreditnim kompleksom.

- meu depozitima dre i one depozite koji koji su slobodni i raspoloivi na zahtjev - po svojoj su prirodi depozitni novac i uvijek mogu biti upotrijebljeni kao sredstvo prometa i plaanja - po tome se razlikuju od ostalih financijskih institucija- kroz svoju kreditnu aktivnost sudjeluju u procesu umnaanja novca kreacijom novih depozita.

- jedine u svojoj pasivi mogu imati obveze koje su dio ukupne koliine novca u optjecaju i na osnovi njih kreirati sekundarne depozite - sudjeluju u kreiranju novca na tritu zbog ega su pod direktnim nadzorom sredinje banke- mogu utjecati na monetarnu politiku, pa samim time i na cjelokupno gospodarstvo neke drave

- nedepozitne financijske institucije- prikupljaju i pribavljaju novana sredstva od novano suficitarnih jedinica i plasiraju ih novano deficitarnim jedinicama pomou svih nabrojenih financijskih transakcija. - nije im dozvoljeno primati depozitni novac- ne smiju kreirati obveze primanjem depozita zbog zatite ulagaa te iz monetarnih razloga - to je privilegija samo depozitnih institucija.

Grupiranje financijskih institucija:I SREDINJA BANKA centralna, emisijskaII DEPOZITNE- KREDITNE INSTITUCIJE1.Banke 2.Depozitne tedne institucije - tedionice- tedno-kreditne kooperative- kreditne ili potroake zadruge- kreditne unije- stambene tedionice i drutva, - hipotekarne, potanske tedionice - kase uzajamne pomoi...III NEDEPOZITNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE1.Ugovorne tedne institucije - osiguravatelji imovine i ivota- privatni i dravni mirovinski fondovi- institucije zdravstvenog osiguranja2.Investicijski fondovi - Fondovi zajednikog ulaganja- Unit Trust- Investment Trust Co.- Uzajamni fondovi - Mutual Funds- Uzajamni fondovi novanog trita - MMMF (Money Market Mutual Funds)- Nekretninski fondovi - REIT (Real Estate Investment Trust)- Dravni investicijski fondovi (Sovereign Wealth Funds)- Fondovi rizinog (Venture Capital) i privatnog kapitala (Private Equity)- Hedge fondovi3.Financijske kompanije (Interne banke) i konglomerati 4.Specijalne dravne i privatne financijske institucije - eksportne- poljoprivredne- razvojne- stambene- studenske...5.Investicijske banke, brokeri i dealeri (drutva za poslovanje s vrijednosnicama)6.Ostale financijske institucije - skrbnika-povjerbena drutva- forfeiting, leasing i factoring drutva- izdavai kreditnih kartica- garantne agencije- clearing institucije- burze vrijednosnica- mjenjanice- trgovci devizama, valutama i plemenitim kovinama- financijski savjetnici10. KARAKTERISTIKE SREDINJE BANKESredinja banka (centralna, emisijska)- posebna je i najvanija monetarna institucija i vrhovna novana vlast svake moderne drave.- po svojim se funkcijama i karakteristikama razlikuje od ostalih financijskih institucija jer kontrolira zakonima i vlastitom regulacijom uspostavljeni jedinstveni novani, kreditni i sustav kreditnih institucija.

- temeljni zadatak - odravanje stabilnosti cijena tj. prihvatljivih stopa inflacije.- niska i stabilna inflacija je najvei doprinos kojim novana politika moe pridonositi rastu privrede.- pruanje potpore u ostvarivanju ciljeva ope ekonomske politike (pod uvjetom da to ne teti ostvarenju odravanja stabilnosti cijena), kao to su visoka zaposlenost, odrivi neinflatorni razvoj, visok stupanj konkurencije...- najvanija uloga - emisija gotovog novca. - dravne institucije, ali su neovisne od aktualne administracije.- samostalnost im je osigurana kroz:a) funkcionalnu (sama bira mjere i instrumente za postizanje ciljeva), b) institucionalnu (samostalno odluuje), c) osobnu (samostalnost uprave) i d) financijsku neovisnost.

- 2 vane dodatne funkcije:a) regulatorna- pravo na donoenje podzakonskih propisa kojima se ureuje poslovanje banaka (kreditnih institucija)b) supervizijska- pravo da zbog osiguranja stabilnog poslovanja kreditnih institucija obavljaju nadzor nad njima, ili sudjeluju u nadzoru ako ga obavlja netko drugi

- lanovi uprave su imenovani od vrhovnog tijela drave. - lanovi vlade ne smiju biti u upravi sredinje banke, niti sredinja banka smije kreditirati dravu.- neprofitna institucija. - trokove poslovanja pokriva:a) prihodima od kamata na kredite poslovnim bankama, b) od kamata na vrijednosnice koje dri u aktivi (SAD), c) od prihoda koje ostvari plasmanom deviznih priuva i sl.

- razlika izmeu prihoda i rashoda naziva se emisijska dobit (seigniorage) - prihod dravnog prorauna. - ostvaruje svoje zadatke preko monetarnih institucija s kojima ini monetarni sustav neke zemlje.- najvanija skupina su kreditne institucije - banke i depozitne tedne institucije.

- najvanije funkcije:1. Reguliranje koliine novca u optjecaju i kreditne aktivnosti banaka- novana - monetarna politika, odravanje likvidnosti privrede. 2. Odravanje likvidnosti banaka i drugih depozitnih institucija- ouvanje stabilnosti bankovnog sustava, pomaganje funkcioniranja kreditnog sustava i sprijeavanje panike i bijega ekonomije u gotovinu.- uloga posljednjeg kreditnog utoita ili kreditora u krajnjoj nudi - moe odobriti kredit i onda kada poslovne banke to vie ne mogu - ima sposobnost neogranienog kreiranja primarnog novca.3. Odravanje meunarodne likvidnosti zemlje - briga za bilancu plaanja - monetarne mjere koje imaju izravne ili posredne uinke- intervencije na deviznom tritu - ouvanje deviznog teaja- formiranje i upravljanje deviznim priuvama- regulacija i kontrola meunarodnih plaanja i kreditnih odnosa sa inozemstvom- devizna kontrola- reguliranje meunarodnog poslovanja banaka- suradnja sa inozemnim sredinjim bankama- suradnja sa meunarodnim monetarnim i financijskim institucijama i ekspertizama kojima utjeu na odluke vlade.4. Emisija novca - ekskluzivno pravo izdavanja gotovog novca.- jedine institucije ovlatene od drave za emisiju primarnog novca5. Nadzor nad kreditnim institucijama- uvijek su ukljuene u sustav prudencijalne supervizije banaka i tednih depozitnih institucijaa) prudencijalna regulacija- dio ukupne regulacije banaka - nastoji se osigurati njihovo razborito i sigurno poslovanje- skup specifinih odredbib) prudencijalna kontrola- kontrola primjene prudencijalnih propisa i nadzora nad bankama- omoguuje uvid u kvalitetu banaka i razboritost poslovanja.6. Financijski servis drave i banaka- uloga fiskalnog agenta drave- pruanje usluga poslovnim bankama7. Odgovornost za uinkovitost platnog sustava- sigurnost i uinkovitost mehanizama i sredstava za prijenos novca, poravnanje i namira izmeu depozitnih institucija u nacionalnim sustavima plaanja.8. Poslovi analize, statistike, pribavljanja i objavljivanja podataka- kontinuirano prikuplja, obrauje statistike podatke- analizira novana i realna kretanja u gospodarstvu- izvjetava javnost- podaci su dostupni strunoj i najiroj javnosti - redovita mjesena izvjea

11. FUNKCIJE SREDINJE BANKE+- najvanije funkcije sredinje banke su:1. Reguliranje koliine novca u optjecaju i kreditne aktivnosti banaka- novana - monetarna politika, odravanje likvidnosti privrede.- najvaniji cilj novane politike S.B. - osigurati porast koliine novca u optjecaju i kredita u skladu sa dugoronim potrebama rastue ekonomije - uz razumno stabilne cijene

- postie se:a) kvantitativnim instrumentima novane regulacije- S.B. izravno utjee na poveanje ili smanjenje ponude novca - ovisno o kretanjima u privredi- politika obvezne rezerve- politika otvorenog trita- eskontna/diskontna politika- izravno kvantitativno ograniavanje kredita banakab) kvalitativnom ili selektivnom novanom politikom- S.B. namjenski usmjerava kreditni potencijal banaka- potie ih da slijede opi interes i odobravaju kredite za izabrane (selektivne) namjene - javni interes, npr:- proizvodnja za izvoz- poljoprivreda- priprema turistike sezone- brodogradnja...

2. Odravanje likvidnosti banaka i drugih depozitnih institucija- ouvanje stabilnosti bankovnog sustava, pomaganje funkcioniranja kreditnog sustava i sprijeavanje panike i bijega ekonomije u gotovinu. - duna je odravati likvidnost svih zdravih banaka, ali ne i nesolventnih.- uloga posljednjeg kreditnog utoita ili kreditora u krajnjoj nudi - moe odobriti kredit i onda kada poslovne banke to vie ne mogu - ima sposobnost neogranienog kreiranja primarnog novca.- privilegij pristupa diskontnom prozoru (discount window) S.B. je omoguen svim institucijama depozitnog sektora koje ispune traene uvjete.- kredite odobrava rutinski svim solventnim bankama koje se pokau kao podobni uzajmljivai

3. Odravanje meunarodne likvidnosti zemlje - briga za bilancu plaanja - monetarne mjere koje imaju izravne ili posredne uinke- intervencije na deviznom tritu - ouvanje deviznog teaja- formiranje i upravljanje deviznim priuvama- regulacija i kontrola meunarodnih plaanja i kreditnih odnosa sa inozemstvom- devizna kontrola- reguliranje meunarodnog poslovanja banaka- suradnja sa inozemnim sredinjim bankama- suradnja sa meunarodnim monetarnim i financijskim institucijama i ekspertizama kojima utjeu na odluke vlade.

4. Emisija novca - ekskluzivno pravo izdavanja gotovog novca.- gotov novac je je uvijek zamjenjiv za vaniju komponentu - knjini ili depozitni novac.- S.B. je jedina institucija ovlatena od drave za emisiju primarnog novca.- puta u promet i povlai iz optjecaja gotovinu preko depozitnih institucija koje vode transakcijske raune.

5. Nadzor nad kreditnim institucijama- uvijek su ukljuene u sustav prudencijalne supervizije banaka i tednih depozitnih institucijaa) prudencijalna regulacija- dio ukupne regulacije banaka - nastoji se osigurati njihovo razborito i sigurno poslovanje te zdrav i stabilan bankovni sustav.- skup specifinih odredbi.b) prudencijalna kontrola- kontrola primjene prudencijalnih propisa i nadzora nad bankama- omoguuje uvid u kvalitetu banaka i razboritost poslovanja.

- nadzor nad bankama S.B. provodi:- on-site kontrolom - neposredna kontrola u samim bankama- off-site kontrolom - standardizirana izvjea koja dostavljaju banke

6. Financijski servis drave i banaka- banka drave, banka banaka- uloga fiskalnog agenta drave - vodi njezin jedinstveni raun na koji se slijevaju svi prihodi i s kojega se plaaju sve obveze drave.- pruanje usluga poslovnim bankama- izdaje dopusnice za rad poslovnih banaka, nadzire poslovanje, odobrava kredite, vodi raune...

7. Odgovornost za uinkovitost platnog sustava- sigurnost i uinkovitost mehanizama i sredstava za prijenos novca, poravnanje i namira izmeu depozitnih institucija u nacionalnim sustavima plaanja.- S.B. je zaduena za nadzor nad financijskim sustavom, njegovo stalno unaprijeivanje i ohrabrivanje depozitnih institucija da ga tehnoloki unaprijeuju- organizacija sigurnog i uinkovitog platnog mehanizma pozitivno utjee na povjerenje javnosti u financijski sustav.

8. Poslovi analize, statistike, pribavljanja i objavljivanja podataka- kontinuirano prikuplja, obrauje statistike podatke.- analizira novana i realna kretanja u gospodarstvu- izvjetava javnost- podaci su dostupni strunoj i najiroj javnosti - redovita mjesena izvjea

13. DEVIZNE PRIUVE+- osiguravaju meunarodnu likvidnost zemlje u uvjetima interne konvertibilnosti kune tj. slobodne kupnje i prodaje deviza za domae osobe.- HNB upravlja meunarodnim priuvama RH i one su dio njene bilance.

Meunarodne (devizne) priuve - dopunska rezerva likvidnosti u meunarodnim plaanjima.- slue za odravanje meunarodne likvidnosti banaka i njihovih komitenata.- ukljuuju potraivanja HNB od inozemstva koja se mogu koristiti za odravanje meunarodne likvidnosti - sredstva moraju biti likvidna i brzo dostupna - profitabilnost ulaganja nije u prvom planu.- formiraju se:- otkupom deviza od poslovnih banaka na aukcijama- otkupom od Ministarstva financija iz inozemnog zaduivanja drave- priljevom na osnovi izdvojene obvezne devizne rezerve- povlaenjem trani od MMF-a- iz prihoda od kamata na depozite i vrijednosnice- prodajom efektivnih kuna stranim bankama.

Meunarodne priuve RH ine:1.Potrana salda plativa u konvertibilnoj stranoj valuti na raunima HNB kod stranih sredinjih banaka, meunarodnih financijskih institucija ili kod izabranih prvoklasnih stranih banaka 2.Visokokvalitetni duniki vrijednosni papiri, mjenice i potvrde o depozitu koje glase na konvertibilnu valutu3.Posebna (specijalna) prava vuenja (special drawing rights-SDR) HNB kod Meunarodnog monetarnog fonda4.Monetarno zlato, plemenite kovine i drago kamenje5.Novanice i kovanice u konvertibilnoj stranoj valuti (efektivna strana valuta)6.Terminski, repo, obratni repo i opcijski ugovori u konvertibilnoj valuti sklopljeni s prvoklasnim ugovornim stranama.

- koriste se samo za odravanje meunarodne likvidnosti zemlje- pri upravljanju deviznim priuvama osnovni kriterij su likvidnost i sigurnost, a tek onda rentabilnost ulaganja.

- najvei dio ine vrijednosni papiri - dravne obveznice i euroobveznice - 71%ostalo:1) depoziti po vienju i oroeni depoziti kod inozemnih poslovnih i sredinjih banaka, te kod meunarodnih financijskih institucija - 25%2) repo ugovori specijalna prava vuenja kod MMF-a i ostali plasmani3) efektiva (strana valuta) - 1-2% - slui za osiguranje najnunijih potreba- valutna struktura - 74% uloeno u euro, 23% u dolarski portfelj

- Hrvatska ne dri priuve u obliku monetarnog zlata.

15. DEFINICIJA I OBJANJENJE BANKE+- najvanija institucija financijskog posredovanja. - banke i tedne depozitne institucije zajedno ine depozitnokreditni kompleks ili kompleks kreditnih institucija - predstavlja glavninu financijskog sustava svih zemalja- ne postoji opeprihvaena defnicija banke

- ameriki Zakon o bankovnim holdinzima definira banku kao instituciju koja prima depozite po vienju i istovremeno odobrava poslovne kredite.- tri kljune karakteristike banke:1) Banka je institucija koja prima novane depozite od najire javnosti2) Najvaniji aktivni posao banaka je odobravanje kredita3) Banke su institucije platnog prometa

- poslovne banke prikupljaju novana sredstva:- voenjem rauna plaanja, - primanjem tednih depozita po vienju i oroenih depozita, - zaduivanjem kod drugih banaka, - emisijama i plasmanom vlastitih zadunica - formiranjem vlastitog kapitala

- meu obvezama su im navanije obveze po primljenim depozitima - u pasivi njihove bilance sudjeluju sa preko 50%.- prikupljena (mobilizirana) novana sredstva plasiraju u kredite, ulau u financijske investicije i u materijalnu, najvie fiksnu imovinu.- krediti prosjeno ine oko 60% aktive - najvanija imovina banke.- makroekonomsko znaenje kredita banaka - o njihovoj kreditnoj aktivnosti ovisi kontrola ponude novca i razina ope ekonomske aktivnosti u zemlji.- mikroekonomsko znaenje - bankovni krediti su jo uvijek najvaniji eksterni oblik financiranja i privrede i stanovnitva.

- nekreditni plasmani - investicije u niskorizine, niskoprinosne ali likvidne dravne i druge zadunice slinih osobina.- osnovni motiv - odravanje likvidnosti a ne zarada (kao to je sluaj kod kredita).- banke imaju malo materijalne imovine

- uslune poslove obavljaju kao zastupnici svojih komitenata- npr. posredovanje u plaanjima, brokerske usluge, uvanje i upravljanje vrijednostima, mijenjaki poslovi.- banka nije ni dunik ni vjerovnik ve je isti posrednik koji za obavljanje poslova naplauje naknade i provizije.

- najvaniji prihodi:- kamatni prihodi iz kreditnih poslova- nekamatni prihodi - naknade i provizije iz uslunih poslova

- na prikupljene depozite banka plaa pasivnu kamatu.- na odobrene kredite naplauje aktivnu kamatu.- razlika izmeu aktivne (vie) i pasivne (nie) kamatne stope je kamatna mara - pokriva oekivanu dobit vlasnika banke.

- vrste banaka: a) centralne banke (emisijske, kontrolne), b) komercijalne banke (depozitne, kreditne), c) investicijske banke, d) razvojne banke (hipotekarna, poljoprivredna, graevinska) banke dugoronog kreditiranja privrednog razvoja e) poslovne banke, f) multinacionalne banke i g) ostale banke (trgovake, klirinke itd.).

16. KREDITNE I FINANCIJSKE INSTITUCIJEKreditne institucijea) poduzea iji je posao primanje depozita ili drugih novanih sredstava od javnosti s obvezom vraanja i odobravanje kredita za vlastiti raunb) institucije za elektroniki novac

- struktura u euro-podruju obuhvaa- poslovne banke- razne tedne depozitne institucije- specijalizirane dravne financijske institucije

- banke su daleko najvanija skupina kreditnih institucija - ali po broju ih nadmauju male tedne institucije kojih je preko 60% ali nemaju vee ekonomsko znaenje

Financijske institucije- poduzea koja ne smiju primati depozite- nisu kreditne institucije - osnovni posao - stjecanje udjela ili obavljanje jednog ili vie poslova sa liste dozvoljenih poslova iz smjernice 2000/12/EC.- zabranjeno im je primanje depozita sa obvezom vraanja ali smiju obavljati sve ostale financijske poslove kao i banka.

17. OBLICI OKRUPNJAVANJA BANAKA+- do udruivanja banaka dolazi zbog:- podizanja uinkovitosti i profitabilnosti- proirivanja domaeg i meunarodnog poslovanja- podjele rizika ili trokova- povoljnijeg poreznog tretmana- lakeg udovoljavanja zahtjevma prudencijalne regulacije i sl.

- oblici okrupnjavanja banaka su: - bankovni holding- bankovni konzorcijum, - sindikat banaka- multinacionalna banka

BANKOVNI HOLDING - oblik okrupnjavanja banaka u kojem jedna banka posjeduje veinski udio u kapitalu ili ima veinu glasakih prva u jednoj ili vie drugih banaka ili nebankovnih institucija - nad njima ima jasnu kontrolu.- banka vlasnik udjela se naziva banka majka, vrna ili nadreena banka- banka ili nebankovna financijska institucija u kojoj banka vlasnik posjeduje udio se naziva ker ili subsidiarija.- vrna banka stjee odluujui utjecaj na izbor uprave banke-subsidiarije - kontrolira politiku i upravljanje.- banka ker tj. subsidiarija zadrava nezavisni pravni status i djeluje kao posebna organizacija - ali kao ovisno drutvo mora slijediti ciljeve i politiku nadreene banke.- pod veinskim udjelom se podrazumijeva vie od % udjela u kapitalu podreene banke ili kontrola 50% i vie glasakih prava.- bankovni holding uobiajeno obuhvaa banke i nebankovne institucije koje obavljaju nedepoztne, ali bankama bliske poslove.

- svrhe osnivanja bankovnih holdnga:- obavljanje poslova koji su bankama zabranjeni ili je obavljanje ogranieno- rast kroz stjecanje drugih banaka ili nebankovnih financijskih institucija- regionalna ekspanzija - domae i regionalno trite- smanjivanje trokova, racionalizacija poslovanja i podizanje uinkovitosti- ostvarivanje poreznih olakica- podjela rizika, preuzimanje vie rizika- podizanje konkurentnosti, uspjenije prikupljanje sredstava, izbjegavanje zakonskih propisa i sl.

- holding moe biti: 1) jednobankovni- tvrtka majka kontrolira jednu banku ili vie nebankovnih financijskih podrunica2) multibankovna holding grupa- jedna banka ili nebankovna tvrtka posjeduje vie banaka i nebankovnih financijskih institucija.

- zbog zabrane sudjelovanja banaka u nebankovnim ali profitabilnim poslovima, banke se povezuju sa drugim financijskim institucijama - zbog ulaska u poslove:- osiguranje- leasing- potroako kreditiranje- poslovanje sa vrijednosnicama- financijsko, porezno savjetovanje...

- financijski holding (Financijske holding kompanije - FHC)- slobodnije povezivanje banaka - financijski holding je pravna osoba koja nije banka- glavna djelatnost je stjecanje/vlasnitvo udjela ili pruanje ostalih financijskih usluga.- podreena joj je najmanje jedna banka ili brokerska kua- omogueno formiranje financijskih konglomerata - financijske hobotnice za pruanje svih financijskih i parafinancijskih usluga.

- grupa banaka- postoji kada je pojedinana banka ili financijski holding nadreeno drutvo u odnosu na jednu ili vie banaka ili financijskih holdinga, drugih financijskih institucija ili drutava za pomone bankovne usluge.

BANKOVNI KONZORCIJUM - oblik ugovornog povezivanja banaka zbog ostvarivanja zajednikih interesa ili projekata - koje pojedinano ne mogu ostvariti ili ih mogu ostvariti uz vie trokove i potekoe.- osniva se zbog tono odreenog cilja- cilj mora biti definiran ugovorom.- konzorcij traje samo dok se cilj ne ostvari.- banke zadravaju samostalnost - u konzorcijum udruuju samo dio potrebnog kapitala, kadrove, tehniku...- ciljevi, lanovi i njihovi udjeli, prava, obveze, podjela rizika i rezultata izmeu lanova se utvruju ugovorom izmeu banaka lanica (konzorta).- konzorcijum nije pravna osoba i ne nastupa samostalno - nastupa preko jednog od lanova koji se sporazumom banaka imenuje voditeljem konzorcijuma - banka gestor.- osnivaju se zbog ostvarivanja kratkoronih ciljeva:- npr. odobravanje kredita, izdavanje jamstava, financiranje velikih razvojnih projekata- ili za trajno obavljanje odreenih poslova u interesu lanica- npr. meusobno odravanje likvidnosti banaka.

BANKOVNI SINDIKAT- grupa banaka koja odobrava sindicirani kredit - svaka od banaka participira u financiranju dijela velikog kredita. - sindikat organizira banka voditelj sindikata.

- bankovnim sindikatom se naziva i grupa investicijskih banaka koja prema sporazumu upisnika kupuje novo izdanje vrijednosnica velike vrijednosti od emitenta s ciljem raspodjele investitorima na primarnom financijskom tritu. - grupa krupnih investicijskih banaka se naziva kupovnom grupom - purchase group- investicijske banke za rasprodaju irokoj javnosti (ako su angairane) - selling group.

MULTINACIONALNA BANKA - iri oblik udruivanja banaka i kapitala iz vie zemalja.- pridonose globalnoj financijskoj i ekonomskoj integraciji. - preko mree podrunica u vie zemalja obavljaju financijske transakcije na nacionalnim i meunarodnim tritima, ostvarujui dobit na razlikama u uvjetima poslovanja na pojedinim tritima.- obavljaju SVE bankovne poslove u kojima pronau interes- u internacionalnom vlasnitvu.- posluju na meunarodnom tritu.

METODE POVEZIVANJA BANAKA- najvanije metode povezivanja banaka su:- metode spajanja i stjecanja - mergers and acquisitions- zajednika ulaganja - joint venture,- strategijski savezi - strategic alliances.

1) Spajanje i stjecanje- spajanje- predstavlja punu integraciju dvije ili vie samostalnih banaka u jedinstvenu novu banku ili se jedna ili vie banaka pripajaju postojeoj banci i gube vlastiti pravni individualitet.- spajanje - potpuna meusobna integracija - fuzija ili stapanje banaka iste ili pribline veliine- pripajanje - manje banke se prikljuuju veoj - gube svoj pravni identitet i nestaju s trita.- spajanjem se uspostavlja vii stupanj kontrole - dolazi do formiranje jedinstvene banke.

- stjecanje- jedna banka preuzima kontrolni paket obinih dionica druge banke bez spajanja ili pripajanja.- nad preuzetom bankom stjee jasnu kontrolu.- banke zadravaju pravnu samostalnost- pogodnija metoda ako postoje operativni, geografski ili zakonski razlozi za zadravanje odvojene korporativne strukture.- primjenjuje se kod formiranja bankovnih holdinga.

2) Strategijski savezi - uspostavlja se partnerstvo meu bankama usmjereno na precizno odreene aktivnosti.- odnosi se mogu uspostavljati i kada postoje regulatorne i druge zapreke za vru suradnju ili kada su trokovi M&A preveliki za oekivane dobiti

3) Zajednika ulaganja - postoje kada dvije ili vie banaka osnivaju i zajedniki kontroliraju treu financijsku instituciju s namjerom da preko nje ostvare ciljeve obostranog interesa.

20. STAMBENA DRUTVA I STAMBENE TEDIONICEa) tedno-kreditne institucijeb) hipotekarne institucije- prikupljaju kratkorone oblike osobne tednje i plasiraju ih u dugorone stambene kredite osigurane hipotekom.- izvori sredstava:- raznovrsnim tednim planovima namjenjenim fizikim osobama- emisijama certifikata o depozitu namjenjenih poduzeima- pozajmicama veih iznosa na financijskom tritu.

- osim odobravanja stambenih kredita lanovima financiraju i industriju, farmerske objekte, ulaze u poslovanje sa kreditnim karticama, putnim ekovima i ulau u likvidne dravne vrijednosnice.- uivaju porezne olakice. - pod nadzorom su drave - u krizama im povremeno daje i financijsku potporu.- s razvojem financijskog trita smanjuje im se vanost:- oblikovani drukiji modeli rjeavanja stambenih potreba - ne oslanjaju se samo na tedne depozite lanova i izravnu proraunsku potporu.- sredstva za financiranje pribavljaju se sa otvorenog financijskog (privatnog) trita - zahvaljujui neizravnoj dravnoj potpori.- RH omoguila osnivanje 5. stambenih tedionica - uz predvienu dravnu potporu trebale ispunjavati one ciljeve koje su u prolosti uspjeno ostvarivala stambena drutva i tedionice.

22. INVESTICIJSKO BANKARSTVO+- financijski specijalisti- pomau emitentima pri emisiji i rasprodaji vrijednosnica na primarnom financijskom tritu- najvaniji sudionici primarnog ili emisijskog trita.

- novana sredstva osiguravaju:- vlastitim kapitalom- pozajmicama od banaka- emisijama zadunica- depozitima na raunima komitenata - sporazumima o reotkupu.

- investicijska banka je full service financijska tvrtka.- obavlja sve poslove na primarnom i sekundarnom tritu vrijednosnica.- investicijske banke posreduju izmeu emitenta i investitora ne mijenjajui prirodu potraivanja koja se prodaju - jesu financijske institucije ali nisu i financijski posrednici.

- nije banka niti je depozitna institucija, a jo manje je investicijska - razvojna banka. - pojmom se oznaava svaka ona financijska ustanova kojoj je glavno obiljeje posredovanje pri emisiji i distribuciji vrijednosnica, a sve vie i odravanje emisijskog teaja i sekundarnog trita.

- pet najveih investicijskih banaka:- JP Morgan Chase- Merrill Lynch- Deutsche Bank Trust- Morgan Stanley- Charles Schwab

- karakteristine za SAD, u specifinom obliku djeluju i Velikoj Britaniji, Francuskoj.- u Europi i Japanu poslove upisivanja primarne emisije vrijednosnica te preuzimanja rizika rasprodaje obavljaju univerzalne banke preko svojih investicijskih dijelova ili preko tvrtki za poslovanje sa vrijednosnicama.- visokospecijalizirane bankovne grupe:- Deutsche Bank, - BNP Paribas, - Societe Generale- Credit Suisse First Boston- Nomura (Japan)- noviji - europski naziv - book-runners.

24. FINANCIJSKE KOMPANIJE+- osnivaju ih velike proizvoake i trgovake korporacije, banke, osiguravateljna drutva i druge financijske institucije.- ne primaju depozite.- sredstva pribavljaju na veliko (kao i poduzea):- izdavanjem komercijalnih papira i dugoronih obveznica 60% izvora- uzimanjem kredita od banaka- emisijom dionica- pozajmicama od matinih korporacija.

- prikupljene izvore plasiraju na malo - u obliku kredita stanovnitvu i poslovnim poduzeima, ili ih koriste za nekreditne oblike financiranja - factoring i leasing.

- glavni zadatak - u prolosti je bio da kao specijalisti osiguravaju kratkorone i srednjerone kredite poduzeima ili za potronju stanovnitva. - danas obavljaju gotovo sve financijske poslove.- oko 1/2 plasmana se usmjerava poduzeima, a 1/2 stanovnitvu u obliku raznih potroakih i stambenih kredita.- u novije vrijeme su i neto kreditori banaka.

- banke - da bi ulazile u nebankovne financijske poslove koji su im obino zabranjeni ili ogranieni.- velika financijska poduzea i konglomerati - da bi ule u financijske poslove.

- motivi osnivanja ovakvih financijskih kompanija su:- financiranje prodaje proizvoda korporacije-osnivaa - kreditiranjem kupaca.- financiranje vlastite proizvodnje.- zarada na financijskim transakcijama.

- odvojene su od poslovanja korporacije koja ih osniva - posluju kao samostalne osobe, ali ostvaruju njene interese.

- vrste:1) Potroake financijske kompanije - izravno odobravaju kredite potroaima uglavnom za kupnju robe. - obino su vlasnitvo zainteresiranih proizvoaa ili trgovaca, a mogu biti i u vlasnitvu banaka (npr. Citicorp).2) Prodajne financijske kompanije - financiraju kupce uglavnom otkupom kreditnih ugovora od maloprodaje ili dealera koji prodaju proizvode tvrtke osnivaa (npr Sears Acceptance Corporation).3) Poslovne financijske kompanije - financiraju posebne potrebe poduzea kao npr. leasing ili kupnju potraivanja uz diskont - faktoringom. - najvra interesna veza uspostavlja se internim ugovorima korporacija i internih financijskih podrunica koje financiraju veleprodaju i otkupljuju potraivanja korporacija.25. INVESTICIJSKI FONDOVI - FONDOVI ZAJEDNIKOG INVESTIRANJA- institucionalni ulagai.- prikupljaju novana sredstva iroke javnosti, najee pojedinaca i domainstava.- plasiraju ih u skladu sa unaprijed utvrenim financijskim ciljevima - u dugorone, rjee u kratkorone financijske instrumente.

- uloena novana sredstva ulagaa predstavljaju njihov idealni udjel (unit) u imovini fonda.- udjeli (za razliku od dionica) daju pravo na dobit iz plasmana fonda, ali ne daju pravo upravljanja, ili je to pravo ogranieno. - jedna od najvanijih znaajki fonda - profesionalno upravljanje umjesto ulagaa preuzimaju osnivai fonda ili od njih ovlatene osobe.

- pojedinanom ulagau pruaju:- mogunost irenja portfelja financijske imovine i izbjegavanja rizika ulaganja- smanjenje trokova transakcijama na veliko.- osiguravanje likvidnosti.- odgovorno profesionalno upravljanje.- poreznu olakicu.

- fondove organiziraju posebne tvrtke za upravljanje fondovima, banke, tedionice, brokerske kue i osiguravateljna drutva.- vie vrsta - razlikuju se prema pravnom statusu, organizaciji, naknadama organizatoru, pravima lanova, motivima ulaganja, osnovnoj strukturi ulaganja itd. - organizira se ispravom o povjerbi.- skup imovine fonda kod sebe dri povjerbena kua - skrbnik fonda, obino banka ili osiguravateljna kua. - skrbnik dri ili kontrolira imovinu fonda, vodi raunovodstvo, izdaje i distribuira udjelne certifikate, kalkulira cijene i sl.- upravlja fonda tj. manager ili osniva organizira, tj. kreira fond, vodi oglaavanje, utvruje politiku investiranja - portfolio management, vodi administraciju, prodaju i reotkupljuje udjele.- vrijednost fonda se kalkulira dnevno kao NAV vrijednost (Net-Asset Value) ili neto vrijednost fonda.- NAV vrijednost- ukupna vrijednost svih vrijednosnica u fondu umnoenih sa njihovom dnevnom trinom cijenom, uveana za vrijednost ostale aktive i umanjena za obveze fonda. - NAV po udjelu se dobije podijelom ukupne vrijednosti fonda sa brojem udjela.

- osnovna podjela:1) otvoreni2) zatvoreni1) otvoreni - open end- promijenjiv broj udjela. - ulaganjem novca u fond kreiraju se novi udjeli i poveava se veliina fonda.- fond je na zahtjev lana duan iskupiti prodane udjele.- svaki takav reotkup znai smanjenje broja udjela i veliine fonda. - ne postoje ogranienja u broju udjela. - u svakom trenutku fond je spreman prodati nove ali i reotkupiti ve prodane udjele po tekuoj trinoj cijeni. - poveavaju se ili smanjuju ovisno o potranji. - emitirajui dodatne udjele prikuplja sredstva kojima kupuje nove vrijednosnice i dodaje ih postojeem portfelju. - granice irenja fonda ili njegovog smanjivanja i likvidacije odreene su iskljuivo trinom potranjom i zanimanjem ulagaa.

2) zatvoreni - closed end - stvara se skup tono odreenih vrijednosnica (dionice i obveznice) - emitiraju se i prodaju udjeli u tom skupu po ponudbenoj cijeni. - broj udjela je fixan - fond ih ne reotkupljuje, ve se njima trguje na burzi, na sekundarnom OTC tritu ili se mogu prodati organizatoru fonda. - cijene udjela su promijenjive i ovise o ponudi i potranji.

- mogue ih je razvrstati u 4. grupe slinih osobina, neovisno o razliitim nazivima pod kojima se pojavljuju u pojedinim zemljama.

- otvoreni:1) Mutual Fund2) Unit Trust3) Uzajamni fondovi novanog trita (MMMF)

- zatvoreni:1) Investment Trust2) REIT (Real Estate Invetment Trust)

- posebne vrste investicijskih fondova:1) Dravni investicijski fondovi2) Hedge fondovi3) Fondovi privatnog kapitala4) Fondovi rizinog kapitala5) Indeksni fondovi

26. DRAVNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE+- specijalne dravne i od drave podupirane - sponzorirane privatne financijske institucije - GSE- postoje u svim zemljama.- zadatak - financirati one gospodarske sektore, djelatnosti ili namjene u kojima drava prepoznaje javni, tj opi interes, zbog ega one zasluuju posebnu dravnu novanu potporu.- posebne namjene u kojima je sadran javni interes:- obnova- razvoj- poljoprivreda- stambeno zbrinjavanje- mala i srednja poduzea- potpora zapoljavanju- kreditiranje studenata i aka...

- drava ih ne moe financirati samo iz ogranienih proraunskih sredstava.- privatno kreditno trite ih ne financira na zadovoljavajui nain - esto se ne mogu primjeniti komercijalni kreditni kriteriji.

- modeli:1) bespovratno proraunsko financiranje- zatvoren i ogranien visinom proraunskih izvora.- obveza radikalnog smanjivanja dravnih potpora zbog ulaska u EU dovodi u pitanje daljnju primjenu.

2) kreditno (povratno) financiranje preko specijalnih dravnih financijskih institucija- najraireniji oblik potpore takvim djelatnostima- kreditnim financiranjem se djelomice rjeava problem ogranienih izvora.- otplatom kredita se sredstva obnavljaju za nove plasmane i uspostavlja se bolji nadzor nad njihovom namjenskom i racionalnom upotrebom.- znatno uinkovitiji i napredniji u odnosu na ograniene mogunosti bespovratnog financiranja iz prorauna.

3) model ukljuivanja privatnog kapitala u financiranje javnih interesa- otklanja glavno ogranienje prethodnih modela - nedostatak dovoljnih, trajno raspoloivih i jeftinih izvora financiranja,- u financiranje javnih interesa su ukljuene uz dravnu potporu i privatne financijske institucije i investitori - preko specijaliziranih GSE institucija.

- financijske institucije s potporom drave - GSE- specijalizirane institucije - ostvaruju javne interese:- financiraju stambeno zbrinjavanje- odobravaju hipotekarne kredite poljoprivredi- financiraju izvoz- kreditiraju studente

- u vlasnitvu su drave, banaka, tedionica, krajnjih korisnika kredita i privatnih osoba.- sredstva pribavljaju najvie emisijama sekuritizacijskih zadunica - izdaju ih na osnovi otkupljenih potraivanja.- osnovna funkcija - stvaranje sekundarnog trita za plasmane u posebne namjene.- nisu konkurencija poslovnim bankama - upotpunjavaju njihovu ponudu i olakavaju financiranje ciljnih sektora ili namjena.

29. PRIMARNO FINANCIJSKO TRITE+Primarno (emisijsko) trite - trite kojem se prodaju nova izdanja vrijednosnica. - prodajom emisije vrijednosnica izdavatelj prikuplja nova - dodatna novana sredstva. - novom emisijom dionica poveava se kapital izdavatelja- novom emisijom obveznica uzajmljuju se dodatna dugorona novana sredstva. - izdavanjem vrijednosnica i drugih utrivih financijskih instrumenata i njihovom rasprodajom zavrava njihov ivot primarnom ili emisijskom tritu. - vrijednosnice se na primarnom tritu prodaju samo jednom. - sve ostale prodaje odvijat e se na sekundarnom tritu.

- poduzea i drugi emitenti vrijednosnica najee nemaju znanja i iskustva u ovim poslovima - pomo im pruaju investicijske banke ili njihove grupe (vei iznosi emisije), ili poslovne banke preko svojih investicijskih odjela.- investicijske banke same ili udruene u kupovne grupe otkupljuju cijelu emisiju kao veleprodavai i rasprodaju je dalje - preuzimaju rizike emisije. - posreduju izmeu izdavatelja i javnosti.

- posebno znaenje na primarnom tritu imaju informacije o bonitetu emitenta i rejtingu tvrtke.- bonitet - izraz koji sintetiki izraava vrijednost, pouzdanost, poslovnu i posebice kreditnu sposobnost tvrtke. - ocjene o bonitetu i rangiranja emitenta slue:- investitorima pri ocjeni rizika- emitentima pri utvrivanju trine pozicije - cijene predmetne vrijednosnice na emisijskom tritu.

30. SEKUNDARNO FINANCIJSKO TRITE- obavlja se stalna kupoprodaja ve emitiranih vrijednosnih papira koji su u ruke investitora doli prethodnom rasprodajom na primarnom tritu. - izvorni izdatnik vrijednosnica ne pribavlja novana sredstva - ve postignuto na primarnom tritu- mijenjaju se vlasnici ve prije emitiranih vrijednosnica - preprodaju se prije dospijea. - naziva se jo i transakcijsko, ili trite druge ruke.- ureuje se pravno, organizacijski sveobuhvatno i temeljito - zbog zatite svih sudionika. - posebno znaenje sekundarnog trita - prua mogunost ulagaima da preprodajom vrijednosnog papira koji posjeduju lako odravaju likvidnost, oslobaa novana sredstva za druge plasmane.- transakcije se obavljaju u bankama, na burzama vrijednosnica koje su najorganiziraniji i institucionalni oblik sekundarnog trita, na tzv. OTC (over the counter) tritima i iz ruke u ruku.31. BURZA VRIJEDNOSNICA- organizirano i centralizirano fiziko mjesto trgovanja dionicama i obveznicama - lanovi burze trguju prema specifinom skupu pravila i regulacije kao:- posrednici - brokeri- za vlastiti raun - dealeri, traderi

- udruenje registriranih lanova - mogu trgovati samo lanovi koji imaju jedno ili vie uplaenih mjesta - seat.- zadatak - osigurati infrastrukturu i trgovanje na njoj uvrtenim (listiranim) vrijednosnicama. - prije uvrtavanja na listu, emitent vrijednosnice je duan podnijeti dokaze o ispunjavanju uvjeta za uvrtavanje.- danas se prema posebnim pravilima omoguava i trgovanje neuvrtenim vrijednosnicama.- trguje se malim brojem najkvalitetnijih vrijednosnica uhodanih i poznatih domaih i stranih tvrtki.

NYSE- najvea svjetska burza- osnovana 1782.- najvie uvrtenih izdanja - obine dionice.- ostatak - preferencijalne dionice, izvedenice i varanti.- 600 lanova.- cijena mjesta (seat) oko 3,5 mil. dolara

- ostale - London i Tokyo SE.

- najvei promet na sekundarnom tritu se ostvaruje preko burzovnog trita.- najvie se trguje obinim dionicama, obveznicama, poneto preferencijalnim dionicama. - burza je svojevrsni pokazatelj stanja i kretanja privrede.

- burzovni indeksi i prosjeci - pokazatelji stanja na burzovnim tritima.- mjere i izvjeuju o promjenama vrijednosti izabranih grupa vrijednosnica - reprezentativne za cijelo trite ili dio.- prosjek - aritmetika sredina grupe cijena.

- indeks - prosjek u odnosu na ranije utvrenu bazinu vrijednost.- rezultat stalnih promjena cijena izabranih vrijednosnica.- upuuju na tendenciju kretanja cijena na cijeloj burzi ili odreenom segmentu trgovanja.- odraavaju kretanja nacionalnog i meunarodnog privrednog, politikog, socijalnog okruenja i dogaanja.- najstariji - Dow Jones Industrial Average (odnosi se na ameriku privredu).- Standard & Poor's 500, Nikkei, DAX.

- indikatori kretanja na OTC tritu - NASDAQ i NASDAQ 100.

32. OTC FINANCIJSKO TRITE+- over the counter- drugi vaan oblik organiziranog sekundarnog trita. - trguje se dionicama i obveznicama manjih ili novijih tvrtki koje najee nisu, ali mogu biti uvrtene i na burzama. - plasiraju se i nova izdanja dionica.

- sustav automatskih kotacija na mrei meusobno spojenih raunala.- organiziralo ga je NASD - Nacionalno udruenje dealera vrijednosnicama.- poelo s radom 1971. - sustav automatskih kotacija - NASDAQ.- prvenstveno dealersko trite.- slubeni naziv - Nasdaq Stock Market.

- posao se zakljuuje telefonom, telefaxom ili telexom, bez fizikog susreta sudionika. - promjene cijena se unose u raunalo i automatski se uspostavljaju nove kupovne (bid) i prodajne (ask) cijene i kotacije. - dealeri su povezani u grupe koje trguju odreenim izabranim vrijednosnicama. - nekada se naziva i tree trite (tercijarno).

33. NOVANO TRITE - FUNKCIJE, SUDIONICI, INSTRUMENTI, GOSPODARSKE FUNKCIJE+- kriterij podijele na novano trite ili trite kapitala - omoguava li financijski instrument raspolaganje novcem ili kapitalom. - gospodarska funkcija - odravanje likvidnosti banaka i ostalih sudionika.- novano trite nema vrstu institucionalnu strukturu i formalnu organizaciju.- skup razliitih trita i specijalista, nepersonalno je, kompetitivno i veleprodajno. - osim odravanja likvidnosti omoguava i ukamaivanje kratkoronih vikova novca - smanjuje oportunitetni troak njihovog dranja u likvidnom-novanom obliku.- kriterij je vremenski rok tj. likvidnost, a granini rok je godina dana.- zadatak - svakodnevno opskrbljivanje banaka novcem u funkciji transakcijskog sredstva - da bi postigle likvidnost kojom se omoguavaju njihova tekua plaanja ili plaanja njihovih komitenata.- trguje se bankovnim likvidnim rezervama i kratkoronim vrijednosnicama.

1) TRITE NOVCA- likvidne rezerve kod sredinje banke (izvan obveznih rezervi) se na tritu novca (money market loans) pozamljuju na kratke rokove - od jednog do nekoliko dana- na vie dana- do opoziva- mjesec dana - do godine dana.- novac pozajmljuju banke i tedne depozitne institucije meusobno. - sredinje banke mogu i ne moraju sudjelovati na ovom tritu. - ponekad sudjeluju i nebankovni subjekti - ostale financijske institucije i velike korporacije - uglavnom orijentirane na pozajmice od banaka. - naziva se i meubankovno trite (interbank market).2) TRITE KRATKORONIH VRIJEDNOSNICA- naziva se i diskontno trite.- trguje se sa kratkoronim dunikim vrijednosnicama s rokom do 1 godine.- instrumenti:- blagajniki zapisi ministarstva financija- kratkorone zadunice dravnih agencija, sredinje banke i banaka- utrivi certifikati o depozitu- komercijalni papiri - zapisi- bankovni akcepti- sporazumi o reotkupu

- imaju vrlo mali rizik neplaanja ili su potpuno nerizini.- uobiajeni rokovi dospjea:- blagajniki zapisi - 13 do 52 tjedna- utrivi certifikati o depozitu - 14 do 120 dana- komercijalni papiri - 1 do 270 dana- bankovni akcepti - 30 do 180 dana- repo sporazumi - 1 do 15 dana

- obino su potraivanja sredinjih banaka, poduzea i tvrtki za poslovanje sa vrijednosnicama - obveza su drave i poduzea. - banke i druge depozitne institucije imaju ih i u aktivi i u pasivi - ovisi o individualnoj razini likvidnosti.

35. HIPOTEKARNI KREDIT+- posebna vrsta izrazito dugoronig kredita. - banke, tedionice i specijalizirane hipotekarne institucije odobravaju ga:- graanima (stambene-rezidencijalne hipoteke) - poduzeima (poslovne hipoteke) na osnovi pokria u nekretninama.

- vraanje je osigurano realnim pokriem dunika - nekretninom ili zemljitem.- otplata i vraanje se osigurava pravnim postupkom INTABULACIJE hipoteke u zemljinim knjigama - uknjiba.

- hipoteka- pisana isprava o dugu.- kreditoru se daje zalono pravo na nekretnini koja slui za osiguranje vraanja kredita.- ako dunik ne izvrava svoje obveze, kreditor ima pravo namiriti svoje potraivanje iz vrijednosti zaloene nekretnine - prodajom na javnoj drabi.- kredit se odobrava u niem iznosu - 50-80% od procijenjene vrijednosti nekretnine.- nii iznos kredita u odnosu na vrijednost nekretnine osigurava kreditore - da e i uz pad vrijednosti nekretnine njenom prodajom moi naplatiti svoje potraivanje. - rokovi vraanja hipotekarnih kredita su do 20, iznimno i do 30 godina.- otplauju se prema amortizacijskom planu - dunik u mjesenim ratama ili u godinjim anuitetima otplauje dio glavnice i pripadajue kamate..- rjee se ugovara fiksna hipoteka - cijeli iznos kredita se otplauje tek po isteku ugovorenog roka.

- hipotekarni krediti - zbog jednostavnosti i pravne sigurnosti u irokoj primjeni u svijetu.- danas postoje:- stambeni- poslovni- poljoprivredni- graevinski (construction) - krediti investitorima u graevinske objekte za prodaju, leasing, najam.

- najvanija vrsta - stambeni kredit.- financiranje pribavljanja stambenog prostora.- uvijek osigurani hipotekom na stambene nekretnine.- danas jasno izdvojeno, odvija se prema posebnim pravilima.

- u RH pojam hipotekarnih kredita obuhvaa razne nestambene gotovinske kredite na osnovi druge hipoteke ili hipoteke na bilo kojoj nekretnini.- hipotekarni krediti su dugoroni, nenamjenski, gotovinski krediti.- odobreni na temelju nekretnine kao kolaterala.- dobra dugorona alternativa osobnim i drugim visoko-kamatnim kratkoronim kreditima iz nude - omoguava im pribavljanje veih iznosa na dui rok, uz meke uvjete i za bilo koje namjene.- najee slue za podmirenje nagomilanih dugova.

- obrnuta hipoteka- novost na tritu.- odobrava se starijim osobama koje nemaju dovoljno novca za tekuu potronju a vlasnici su vrijednih kua i stanova u kojima ive, a ne namjeravaju ih prodavati.- kredit ne otplauju za ivota, ako stanuju u nekretnini na temelju koje je kredit odobren.- u odnosu na standardni stambeni kredit - sve je obrnuto.- dunik na osnovi nekretnine iji je vlasnik odmah dobiva iznos kredita u novcu.- dug se kroz vrijeme obraunava i raste.- naplauje se iz vrijednosti nekretnine kod konanog zakljuivanja kredita - nakon smrti vlasnika nekretnine.- ne moe se naplaivati iz dunikove mirovine, tednje, ulaganja u osiguranje ivota ili investicijske fondove.- ne otplauju ga nasljednici.- obrnutu hipoteku mogu koristiti samo osobe starije od 62 godine.

36. HIPOTEKARNO TRITE I SEKURITIZACIJA HIPOTEKARNIH POTRAIVANJA+- hipotekarno trite:1) primarno2) sekundarno

1) primarno- odobravaju se hipotekarni krediti.- kreditori stjeu dugorona potraivanja koja nose prihod. - potraivanja su dobro osigurana hipotekama.- dre ih u akrivi svoje bilance.- visoki iznosi i dugi rokovi kredita imobiliziraju aktivu i ine je nelikvidnom.

2) sekundarno- zbog imobilizacije i nelikvidnosti aktive, na sekundarnom tritu hipoteka se sve vie trguje potraivanjima koja su osigurana hipotekom.- hipotekarni kreditori mogu takve kredite ili njihove dijelove prodavati na sekundarnom tritu:- (manjim) bankama- mirovinskim fondovima- osiguravateljnim institucijama- drugim institucionalnim ulagaima

- na taj nain mijenjaju nelikvidne kredite za novac i pribavljaju likvidnost- pribavljanje likvidnosti je funkcija sekundarnih trita.

- sekuritizacija- nelikvidni stambeni krediti se transformiraju u dugorone zadunice.- zadunicama se trguje na sekundarnom tritu.- odobravanje hipotekarnih kredita se odvaja od izvora njihovog financiranja.- na osnovi odobrenih hipotekarnih kredita i oekivanog priljeva po otplatama glavnice i kamata, hipotekarni kreditori objedinjuju kredite slinih karakteristika u skupove.- na osnovi skupova izdaju dugorone zadunice ili posebne udjelne certifikate koje rasprodaju javnosti.- isplata obveznica je osigurana otplatama glavnice i kamata iz odobrenih stambenih kredita.- rokovi i dinamika isplata po obveznicama su usklaeni sa rokovima i dinamikom otplata portfelja stambenih kredita koja slue kao kolateral.- hipotekarne financijske institucije pribavljaju nova novana sredstva za odravanje likvidnosti ili nova kreditiranja.- obveznice su sigurne - otplate su kolateralizirane prethodno odobrenim kreditima koji su osigurani prvim hipotekama i/ili dravnim garancijama.- prodaju se uz niu kamatnu stopu - pojeftinjuje izvore sredstava i same stambene kredite.

- hipotekarne obveznice - obveznice sa pokriem u hipotekama:- pass trough- pay trough- udjelni certifikati37. DEVIZNO TRITE- dio ukupnog financijskog trita.- prema utvrenim uvjetima i pravilima se trguje stranim valutama - razmjenjuju devize. - temeljni zadatak - opskrbiti sudionike stranim sredstvima plaanja za plaanje uvoza i drugih obaveza prema inozemstvu.

- devizni teaj - formira se pod utjecajem ponude i potranje za devizama.- ppredstavlja cijenu jedne jedinice strane valute izraenu brojem jedinica domae valute.

- devizno trite ne postoji kao organizirano sredinje mjesto trgovanja.- ini ga svjetska mrea sudionika meusobno povezanih suvremenim komunikacijskim sredstvima.- trgovanje se odvija na:- specijaliziranim deviznim burzama- u sustavu meusobno povezanih banaka - to zajedno ini 24-satno svjetsko devizno trite.

- najvaniji sudionici:- velike poslovne banke- brokeri i dealeri specijalizirani za trgovinu devizama- komercijalni kupci deviza - multinacionalne korporacije, sredinje banke.

- najvei promet se obavlja preko specijaliziranih brokera devizama na meubankovnom tritu - povezuju banke uz nisku proviziju. - velike poslovne banke su market-makersi tog trita - spremni u svakom trenutku kupiti i prodati devize po odreenoj cijeni.- poduzea, manje banke i flijale stranih banaka ne sudjeluju na deviznom tritu izravno - opskrbljuju se preko otvorenih kreditnih linija kod stranih banaka.

- svjetski financijski centri ujedno su i najvanija sredita trgovanja devizama:London, New York, Zurich, Frankfurt, Singapore, Tokyo- na deviznom tritu se uglavnom trguje konvertibilnim devizama.- trite potpune konkurencije.- mnotvo sudionika.- opseg transakcija je velik - ne postoji pojedinac koji moe veliinom svojih transakcija sam bitnije utjecati na cijenu, tj. na veliinu ponude i potranje za devizama - svi su price takers.

- transakcije se odvijaju kao:1) transakcije izmeu poslovnih banaka i njihovih komitenata.2) devizne transakcije izmeu poslovnih banaka u zemlji.3) transakcije poslovnih banaka sa svojim filijalama ili korespondentima u inozemstvu.4) devizne transakcije meu sredinjim bankama zbog utjecaja na teajeve i kretanje kapitala.

- cijene su dvojne:1) ponuene (bid)- cijene po kojima je kupac spreman kupovati.2) zahtjevane (ask)- cijene po kojima je prodavatelj spreman prodavati.

- razlika meu bid i ask cijene je profitna mara (spread).

- promptno (spot) devizno trite - zadovoljava funkciju devizne likvidnosti transaktora.- predstavlja devizne aranmane s dnevnom cijenom i izvrenjem zakljuene transakcije u roku dva dana.

- terminsko (forward) devizno trite - obuhvaa transakcije s isporukom deviza preko dva dana.- sa efektivnom realizacijom u standardnim ugovorenim rokovima od 30, 90 ili 180 dana.- nova devizna trita povezana su sa: - pokrivanjem (covering)- zatitom (hedging)- eliminiranjem (swapping) deviznih rizika.

- u RH- sve kupnje i prodaje deviza izmeu:- ovlatenih banaka i HNB- ovlatenih banaka i drugih osoba- Ministarstva financija i HNB

- deviznom tritu pripadaju sve kupnje i prodaje efektivnog stranog novca u mjenjanicama.- sudionici mogu kupovati i prodavati devize promptno i terminski- teaj strane valute prema kuni se formira slobodno - na temelju ponude i potranje.

39. SEKURITIZACIJA AKTIVE+- sekuritizacija u najirem smislu znai porast financiranja primjenom vrijednosnica kao financijskih intrumenata.- iri pojam od disintermedijacije- obuhvaa sudjelovanje financijskih intermedijara - koji i u aktivi i u pasivi imaju sve vie vrijednosnica.

- disintermedijacija - preseljenje novanih fondova sa posredovanih na direktno ili neposredovano trite.- zaobilazi se posrednika uloga financijskih institucija.- krajnji zajmodavci i krajnji zajmoprimci posluju izravno.

- sekuritizacija aktive/potraivanja- nova financijska tehnika zaduivanja emisijama zadunica ija je otplata osigurana buduim primicima od posebno specificirane imovine ili potraivanja.- naziva se jo i financiranje na osnovi aktive/imovine - asset back financing.- vrijednosnice osigurane aktivom - ABS - asset backed securities.- u SAD se primjenjuje od 1970., iri se i u Europi.

- za razliku od obine sekuritizacije, sekuritizacija aktive je izdavanje utrivih zadunica ija otplata nije osigurana oekivanom sposobnou plaanja privatne korporacije ili tijela javnog sektora.- otplata je osigurana oekivanim primicima od posebno specificirane imovine.- tehnika se provodi izvanbilanno.- razvile su ju financijske institucije i velike korporacije - da bi iz bilance izbacile nelikvidne dijelove aktive nepovoljnih karakteristika.- klasini oblici potraivanja se preobraavaju u utrive instrumente duga.

- postupak sekuritizacije- na osnovi skupa potraivanja jedne financijske institucije ili korporacije se emitiraju udjelni papiri ili obveznice.- kupcima novoemitiranih zadunica se obeavaju priljevi po otplatama prethodno steenog klasinog potraivanja i kamate koje e se s vremenom ostvarivati na temelju prihoda od potraivanja.- skup potraivanja ili pool se izdvaja kao posebna imovina.- povjerava se treoj osobi na upravljanje - trust, trustee.- na osnovi skupa se izdaju zadunice koje e biti isplaivane sa svim osobinama koje ima sekuritizirano originalno potraivanje.

- koristi:- nelikvidna imovina se pretvara u likvidnu.- oslobaaju se sredstva za novo kreditiranje ili poslovanje.- osiguravaju se novi jeftiniji izvori sredstava.- poboljava se struktura bilance.- bolje upravljanje rizikom...

42. SUSTAV OSIGURANJA DEPOZITA+- nesigurnost i nepovjerenje u sustav tednje kod banaka nakon velike svjetske krize.- u SAD je 1933. Bankovnim zakonom uveden sustav obvezatnog osiguranja depozita kod posebnih dravnih osiguravateljnih agencija FDIC (Federal Deposit Insurance Corporation).- rjeenje danas prihvaeno gotovo u svim zemljama.

- sustav osiguranja depozita polazi od pretpostavke da tedia nije u stanju procijeniti bonitet banke ili tedionice. - svaka depozitna institucija je bila duna osigurati depozite do 100.000 USD kod FDIC.- relativno niske i prema bonitetu institucije diferencirane premije osiguranja.- u sluaju propasti banaka ili tedionica, FDIC isplauje tediama svaki iznos do 100 000 USD.- u krizi je limit osiguranih depozita povean - do 250 000 USD.- sustav je proiren i na kreditne unije (kase uzajamne pomoi) - tedne udjele lanova osiguravaju kod institucije NCUSIF.

- sustav osiguranja depozita je nadvladao sustav garantiranja od strane drave ili sredinje banke. - smatra se da drava ne smije besplatno jamiti tednju kod privatnih banaka - time potie neracionalne ili nesigurne plasmane takvih sredstava. - sustavu osiguranja depozita predbacuje se tzv. moralni hazard- banke se ponaaju manje odgovorno u kreditnim aktivnostima zbog toga to su njihove obveze osigurane - sluaju propasti nee snositi punu cijenu kreditnih gubitaka.

- EU - depoziti osigurani do iznosa od 20 000 EUR- zbog krize podignut na 100 000 EUR

- RH- uveden 1993. Zakonom o bankama.- depoziti se osiguravaju kod Dravne agencije za osiguranje depozita.- limit je 2008. podignut sa 100 000 na 400 000 kn.