1. OPRAVDANOST ULAGANJA U BRODARSTVU

1.1. Znaenje brodarstva i njegove glavne funkcije

Stupanj razvoja svakog gospodarstva mogue je mjeriti sa dostignutom razinom njegovog prometnog sustava. S obzirom da u prometnom sustavu brodarstvo zauzima vrlo istaknuto mjesto odatle i njegovo znaenje i njegova uloga. Veliko znaenje morskog brodarstva zasniva se na neusporedivim prednostima u odnosu na druge grane prijevoznih djelatnosti, pa kao prijevozna djelatnost ima nezamjenjivu ulogu u meunarodnom robnom prometu, jer se najvei dio tog prometa odvija morem.

Na stvaranje i veliinu pojedinih brodarstva veliki utjecaj imaju njegove funkcije:

1. Prijevozna funkcija (omoguuje prijevoz sveukupne nacionalne robne razmjene morem i ak ostavlja mogunost djelominog ili veeg zaposlenja za potrebe treih korisnika prijevoznih usluga)2. Dohodovna (profitna) funkcija (cilj je poveanje dohotka ili profita)3. Devizna funkcija (cilj je poveanje nacionalnog deviznog priljeva i smanjivanje deviznog odljeva)

4. Vojno-strategijska funkcija(brodarstva koja imaju izravnu ili neizravnu vezu sa zemljom u ijem bi to bilo interesu)

U dosadanjem razvoju brodarstva postavljao se samo jedan cilj poveanje i osuvremenjavanje ukupnih kapaciteta. Takav je pristup zanemarivao ili nije dovoljno uzimao u obzir mogunost nastajanja i negativnih posljedica. Industrijski i ekonomski razvoj Kine utjecao je na porast pomorskog prometa i rast vozarina. Brodarstvo je otvoreno svim utjecajima, kako gospodarskim tako i izvangospodarskim. To znai i njegovu osjetljivost na razne dogaaje i promjene gospodarskih i izvangospodarskih znaajki. Posebice se to odnosi na promjenjivost prilika na sveukupnom gospodarskom tritu, izmeu kojih su to ponajvie fluktuacije vozarinskog trita i fluktuacije trita novogradnji, rabljenih i dotrajalih brodova. Razdoblja dugotrajnih recesija nametnula su stanovite poruke o potrebi restrukturiranja ponude na nain da se osigura vea adaptilnost brodova, to je velikim dijelom postignuto razvojem kontejnerskog prijevoza. U razdobljima povoljne konjukture, brodari naruuju gradnju novih brodova, broj brodova u raspremi je relativno mali, a potranja za uslugama brodarskoga prijevoza velika. Konkurencija tjera na stalno smanjenje trokova, i oni koji takav trend nisu u stanju pratiti posluju sa malim profitom ili su u gubitku. Meunarodni karakter brodarstva i njegovo golemo znaenje za svjetsko gospodarstvo upravo mu omoguuju i pristup financijskim tritima, a s obzirom na korelacijsku vezu s brodogradnjom, financijski su izvori usmjereni prema jednoj i drugoj djelatnosti, a esto su i njihovi odnosi meusobno isprepleteni. Rizinost ulaganja u brodarstvo dobro je poznata injenica jer se opravdanost ulaganja u brodarstvo potvruje samim funkcijama brodarstva. Brojna su nastojanja kako bi se dobivale to sigurnije projekcije o buduim kretanjima na svim tritima koja su od bitnog znaenja za uspjenost ulaganja u brodarstvo i brodogradnju. Tenje su usmjerene prema smanjivanju tih rizika traei odgovore na brojna pitanja o ulaganju u brodarstvo, izboru trenutka gradnje i nabavljanja brodova, odnosno njihove prodaje. Pokuavaju se definirati potrebna struktura i obujam kapaciteta brodovlja za koje se trai financiranje, nastoji se ocijeniti opravdanost tih ulaganja i prihvatljivost modela financiranja itd. Veliko znaenje daje se i osiguravanju adekvatnih jamstava.1.2. Ekonomski principi i financiranje nabavljanja brodova

Cikliko obiljeje znaajka je svih trita, ali se faze ciklusa u brodarstvu i onih u brodogradnji ne podudaraju. Ciklusi u brodogradnji kasne u odnosu na cikluse u brodarstvu, pa se pri projekcijama i istraivanjima trita taj fazni pomak mora uzimati u obzir. Ciklusi u brodarstvu dijele se na kratkorone (3-4 godine) i srednjorone ili investicijske (oko 10 godina). Ta se podjela temelji na slinosti ciklusa u brodarstvu s opim gospodarskim ciklusima. M. Hampton dugoroni ciklus u brodarstvu definira s 2 faze: 1. Faza poleta koja se sastoji od 3 kratkorona ciklusa iji su vrhovi jedan za drugim svaki na vioj razini od prethodnog (traje 8-12 godina) i 2. Faze korekcije u kojoj su svi vrhovi kratkoronih ciklusa svaki razliite razine, ali niti jedan ne dostie razinu vrha iz faze poleta (traje 8-12 godina). Mnogo je razliitih vrsta rizika u svakom poduzetnitvu, pa tako i u brodarstvu: rizici koje donose gospodarski ciklusi, kreditni rizici u vezi s poslovanjem, rizici u izboru brodovlja koji se nabavljaju itd. Porast ili esto puta samo predvianja o moguem porastu vozarina pobudit e vei interes za nova investiranja u brodarstvu. Kada predvianja ne davaju osnovu za sigurnost ostvarivanja veeg profita interes je znatno manji. Ako poslovanje u brodarstvu, u kojeg se investiralo, donosi manji dobitak od oekivanog, taj se interes smanjuje. Ako se u daljnjem poslovanju oekuje gubitak, interes za investiranjem gotovo potpuno nestaje. Trebalo bi naruivati i nabavljati brodove na dnu ciklusa u brodarstvu, tj. na prvi ozbiljan znak do nastupa faze oivljavanja i uzleta. Potrebno je izuzetno dobro poznavanje trita, procjena strunih izvjea i analiza, ali i odreeni stupanj hrabrosti. Ukupna nabavna cijena broda znatno e utjecati na trokove njegova poslovanja, tj. izravno e utjecati na rezultate poslovanja za cijeli vijek trajanja broda. Brodovi, kao i svaka druga imovina, imaju svoju trinu i uporabnu vrijednost. Pri nabavci broda, bez obzira da li se radi o zamjeni ili poveanju kapaciteta, potrebno je drati se principa pravodobnosti donoenja i ostvarivanja takve odluke, principa prihvatljivosti cijene i principa sigurnosti zaposlenja. Pridravajui se tih principa ostvaruju se preduvjeti koji bi trebali osiguravati uspjeno poslovanje na dulji rok.

Uzimajui u obzir samo financijsko optereenje, rizici su mnogo manji kod investiranja u rabljene brodove nego kod investiranja u novogradnje. Kod projekta financiranja vodit e se rauna da se brod, do kojeg se dolo na kredit, ne vezuje izuzetno dugoronim ugovorom za odreeni posao kao jamstvo za redovitost isplate kreditnih obveza. Razlog tome je to se kod takvih poslova vie vodi rauna o sigurnosti redovitog priljeva prihoda s kojim e se podmirivati kreditne obveze nego li se vodi rauna o rentabilnosti prijevoznog posla. Nakon to se analiziraju svi elementi projekata financiranja mora se posebna pozornost usmjeriti procjeni oekivanog dobitka. Za procjenu dobitka koriste se mnoge metode, ali smatra se da je najpogodnija metoda neto sadanje vrijednosti. Taj se dobitak iskazuje s postotkom profita koji se oekuje od te investicije.

2. FINANCIRANJE NABAVLJANJA BRODOVA

Za financiranje nabavke brodova koriste se razni modeli i izvori financijskih sredstva. Odluka o nainu financiranja ovisi ponajvie o samom brodaru, odnosno brodarskom poduzeu i rezultatima poslovanja. Posebno znaenje imaju pokazatelji o uspjenosti poslovanja i procjena uspjenosti buduih investiranja. Dva su glavna naina financiranja kod nabavke brodova, a to su financiranje raspoloivim kapitalom i financiranje zaduivanjem. Vlastita sredstva se akumuliraju zadravanjem djela dobiti, ali obino nisu dostatna pa se investitori moraju koristiti i drugim nainima pribavljanja financijskih sredstva. Ako se radi o brodarskom drutvu to je mogue prodajom dionicama i plasiranjem obveznica. Znatna sredstva se mogu pribaviti stvaranjem partnerskih odnosa, najee s udruivanjem mirovinskih fondova koji se udruuju po naelu ograniene odgovornosti. U posebne naine financiranja pripada financiranje na osnovi velikih poreznih olakica koje mogu biti jedna od mjera pomoi prema brodarstvu. To je mogue realizirati na nain da se odobri tzv. ubrzana amortizacija za nabavljeni brod, to za posljedicu ima veliko smanjivanje osnovice za plaanje poreza. Nabavljanje brodova s vlastitim sredstvima ima veliku prednost, jer ta utroena sredstva ne treba vraati. Kreditni aranmani za nabavljanje brodova razlikuju se po namjeni, tj. da li se radi o kreditiranju gradnje brodova ili kreditiranju rabljenih brodova.

2.1. Izvori i naini financiranja nabavljanja brodova zaduivanjem

Mjere pomoi prema brodogradnji doprinijele su da se brodovlasnici manje odluuju kupovati brodove plaanjem ukupne cijene broda odjednom i s vlastitim novcem. Dva su glavna izvora financiranja kod nabavke brodova, a to su financiranje iz javnih izvora i financiranje koje omoguuju komercijalne banke. Mogue je i koritenje drugih sekundarnih izvora kao to su osiguravajua drutva, novarske kue, mirovinski fondovi i drugi privatni izvori. Jedan od naina financiranja koji se oslanja na privatne izvore, inae specifian po visokim kamatama i s moguim udjelom u vlasnikim pravima na kapital drutva je mezzanine financing. Nabavljanje brodova se financira i putem leasinga. Pri nabavljanju brodova putem ugovora o leasingu (financijska transakcija) tvrtka koja naruuje gradnju broda koristi sve mogunosti koje su na raspolaganju pri ugovaranju gradnje broda. To je obino banka ili neka financijska institucija koja pokriva sve trokove odobrenog kredit za gradnju broda te izvrava sva plaanja prema brodogradilitu. Svi trokovi i izdaci pridodani obrocima ugovorenog kredita e se izraunati u iznos zakupnine. Brodar koji od nje preuzima brod prema ugovoru o zakupu golog broda plaat e odreenu zakupninu do otplate ukupne cijene broda. Nain financiranja gotovo jednak leasingu je sale and lease-back. Osnovni princip ove transakcije je da brodovlasnik, tj. brodarsko poduzee, brod prodaje tvrtki koja omoguava financiranje i od nje taj isti brod ugovorom uzima natrag u dugogodinji zakup (lease-back). Vlasnitvo broda prelazi na tvrtku koja taj posao financira, ali brodar zadrava kontrolu nad upravljanjem i iskoritavanjem broda. Poetkom 1960-tih kreditiranje nabavke brodova dobilo je veliki zamah, a 1970-tih nastupa razdoblje kada brodari ubiraju velike profite to dovodi do velike euforije naruivanja brodova uz koritenje povoljnih kredita, a nakon toga do jedne od najveih kriza u brodogradnji i brodarstvu.

2.1.1. Financiranje gradnje brodova sredstvima iz javnih izvora

Financiranju novogradnji uvelike su prevladali izvorni krediti koje drava omoguuje putem svojih agencija. Izbor brodogradilita, odnosno zemlje u kojoj e se brod ili brodovi graditi ovisi o kakvoi proizvodnje, rokovima isporuke i drugim imbenicima, ali ponajvie o cijenama brodova i mogunostima kreditiranja, odnosno o kreditnim uvjetima. Uz mjere pomoi prema brodogradnji najvanije su izravne subvencije s kojima se nadoknauje razlika izmeu proizvodne i trine cijene brodova. Iz javnih izvora financiranja odobravaju se krediti brodogradilitima i naruiteljima novogradnji, dva su sluaja: 1. supplier's kredit gdje brodar otplauje brodogradilitu ugovorenu cijenu brodara u razdoblju trajanja kredita; 2. buyer's kredit gdje je kredit odobren naruitelju novogradnje koji ga koristi za plaanje ugovorene cijene broda brodogradilitu jednako kao kod gotovinskog plaanja. Jedan od glavnih razloga to se dravnim mjerama pomae brodogradnji je to je brodogradnja radom intenzivna industrija i utjee svojom podzaposlenosti ili nezaposlenosti na politiku stabilnost zemlje. Specifinosti kreditiranja ogledaju se i u programima koji predviaju subvencioniranje kamata. Javne agencije kroz te programe jame komercijalnim bankama plaanje razlike izmeu fiksnih kamata ugovorene s kreditnim dunikom i onih plivajuih na financijskom tritu koje mogu nastati tijekom otplatnog razdoblja. Izmeu zapadnoeuropskih i japanskih brodograditelja dolazi do prijepora, te su se rjeenja traila u pregovorima koja su odrana u krilu Organizacije za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD) te je postignut sporazum o uvjetima financiranja kojih bi se trebale pridravati brodograevne industrije zemalja lanice te industrije.

2.1.2. Financiranje gradnje brodova sredstvima iz privatnih izvora

U financiranju novogradnje u ranijem razdoblju najvie su sudjelovale dravne agencije za izvozno kreditiranje, te su vanu ulogu imale i komercijalne banke koje su sudjelovale izravno ili neizravno. U strukturiranju kredita radile su i razne kombinacije javnih i privatnih izvora. Vrlo esto su se koristili i sindicirani krediti koje nude grupe banaka ili drugih novanih zavoda. U proteklih nekoliko desetljea dolazi do promjena, ali glavni izvori ostaju isti. Izraena je aktivnost komercijalnih banaka u financiranju gradnje brodova nastalog doba japanskog brodograevnog buma. Transakcija koja mijenja kreditne uvjete iz glavnog ugovora o kreditu u poslovnom svijetu zove se wrap around. Banke su preuzimale sve znaajniju ulogu u kreditiranju gradnje brodova. Povezivanje i udruivanje u grupe banaka, omoguila se sve vea koncentracija kapitala. Poveali su se i fondovi iz kojih se odobravaju krediti za gradnju brodova. Problem pokria razlike izmeu kamata koje prate financijski kapital i onih uz koje se nude programi kreditiranja i nadalje se rjeavaju subvencijama. Modeli subvencioniranja kamata se mogu razlikovati po tome da li se radi o izvoznim programima ili o programima gradnje brodova za domae brodare. Odreenu ulogu u osiguravanju financiranja i jamenja u svim poslovima kreditiranja gradnje brodova imaju i pomorsko hipotekarne banke, a obino su potpomognuti od drave.

2.1.3. Financiranje nabavljanja rabljenih brodova

Komercijalne banke financiraju gradnju novih brodova i nabavljanje rabljenih brodova odobravanjem kredita brodovlasnicima uz odreene uvjete i jamstva. Ti su krediti skuplji, vea je kamatna stopa, a razdoblje otplate krae. Kod financiranja nabavljanja rabljenih brodova vei je broj financijskih transakcija nego u financiranju gradnje brodova. Radi se o znatnom manjim sredstvima s kojima se financira nabavljanje rabljenih brodova. Znaajna posebnost je da su prodavatelji i kupci subjekti iz iste djelatnosti brodari. Financijska sredstva koritena za nabavljanje brodova ne naputaju brodarstvo, ona samo prelaze s rauna jednog brodara na raun drugog. Pri tome e mijenjati i lokaciju unutar tih sredstva. U bulkerskom i tankerskom brodarstvu tipina se brodovlasnika grupa sastoji od vie kompanija. Svaka kompanija obino je vlasnik samo jednog broda, pa se i naziva kompanija s jednim brodom. Ovakva struktura vlasnitva uspostavlja se zbog ograniavanja odgovornosti. Kada je kompanija vlasnik vie brodova, onda je mogue poduzeti postupak protiv jednog broda za dugove ili odgovornost drugog broda istog brodovlasnika. Veina kompanija u brodovlasnikoj grupi postoje iskljuivo zbog vlasnitva pojedinog broda, izuzev malih iznosa gotovog novca, obino nema financijskih sredstva ni drugo kapitala. Druge kompanije u grupi, svaka iz svoje djelatnosti, obavljaju pojedine poslove za sve brodove. Opisane kompanije obino povezuje u brodarsku grupu jedna krovna organizacija, esto je to holding kompanija ili je pak obino dioniko drutvo. Tipini oblik financiranja nabavljanja rabljenih brodova iz privatnih sredstava jest projektno financiranje. Projektno se financiranje temelji na predvianju o zaposlenju broda koji se nabavlja. Ta predvianja moraju potvrditi da li e prihodi iz zaposlenja pokriti operativne trokove, trokove putovanja i otplatu duga.

2.2. Tipini uvjeti kreditiranja gradnje novih i nabavljanja rabljenih brodova

Uvjeti financiranja nabavke rabljenih brodova mogu biti vrlo razliiti od programa koji se nude za brodogradnju, ali i izmeu pojedinih kreditnih uvjeta konkretnih kupoprodaja rabljenih brodova. Puno se postiglo u izjednaavanju uvjeta kreditiranja gradnje brodova glede visine kreditnog dijela ukupne cijene broda. Financiranje nabavke rabljenih brodova obiljeeno je niim udjelima kredita u ukupnoj cijeni. Postotak kreditnog dijela cijene broda uvijek je predmet pregovora izmeu brodara i kreditora. Veliina kreditnog dijela obino je u funkciji s buduim zaposlenjem broda i vrstom zaposlenja. Prihvaanje kreditnog udjela esto je ovisno o jamstvima brodara kao dunika. Obino se radi o brodarevom osobnom jamstvu i korporacijskom jamstvu. Vanu ulogu ima odreivanje vremena transakcije. Mnogi kreditori vjeruju da je veliki finance ratio manje rizian kada su cijene brodova depresivne. Suprotan stav bi bio normalniji. Veliki broj financijskih aranmana s komercijalnim bankama temelji se na promjenjivoj kamatnoj stopi eurodolara uveanoj za dodatak (spread/margin) najee se koristi kamatna stopa LIBOR (London Inter Bank Offered Rate): otplata glavnice je uvijek ista, a kamatna stopa uveana je za odreeni postotak i ispravlja se koncem svakog prethodno ugovorenog razdoblja (kvartalna, polugodinja); inae se odreuje svakodnevno, a razliita je u ovisnosti o razdoblju primjene. Komercijalne banke nerado prihvaaju fiksne kamate, jer su im primarni izvori sredstava vezani uz promjenjive kamatne stope, stoga banka u zatiti financijskih interesa koristi SWAP pokriva rizik kamatne stope za cijelo kreditno razdoblje. U sluaju ranije otplate kredita (prepaid) kreditor moe pretrpjeti gubitak uzimajui poravnanje za preostali dio ugovora. Ovisno o koliini financijskih sredstava s kojima raspolau, banke poveavaju ili smanjuju kamatnu stopu. Sredstva s kojima raspolau, osim vlastitih, su: sredstva komitenata, oroeni depoziti poduzea, tednja, iro-rauni puanstva i njihova oroena tednja. Kada brodar s bankom dogovori kredit za kupnju novogradnje ili rabljenog broda uz fiksnu kamatnu stopu, otplata kredita obavlja se anuitetski.

Anuitet se sastoji od kamate i otplate, s tim da je uvijek isti tijekom cijelog otplatnog perioda (ako se dogodi da je posljednja rata nia krnji anuitet). Da bi se brodar zatitio od promjene kamatne stope, on se osigurava putem CAP-a (CAP se plaa banci koja se bavi izvedenicama, a ona brodaru osigurava kamatni rizik). Pojam ovog osiguranja ukljuuje sklapanje sporazuma s bankom ili institucijom koja e platiti trokove kamata iznad razine ugovorenih. Brodar moe uzeti i collar od iste institucije, tada banka naplauje od brodara ako libor padne ispod ugovorenog. Brodar razliku dostavlja banci kod koje je osiguran. Brodari ponekad u pokuaju smanjenja trokova uzimaju kredit u nekoj drugoj valuti (a ne amerikim dolarima) ili u dolarima uz multivalutnu klauzulu (dozvoljava povremeno mijenjanje valute kada korisnik ocjenjuje da e imati koristi od promjene meuvalutnih teajeva). Veina komercijalnih banaka financira nabavku brodova uz uvjet otplate glavnice u mjesenim, kvartalnim ili polugodinjim obrocima. Neke banke odobravaju vrijeme poetka (grace period) razdoblje bez predviene otplate glavnice, obino poetkom razdoblja. Kreditor mora istraiti financijsku sposobnost brodara. Neke banke predviaju plaanje tzv. balloona (fiksni, unaprijed odreeni iznos lump sum koji se jednokratno plaa na koncu otplate). Opravdano kada se nakon otplate prodaje brod na rezanje, vjerovnik mora procijeniti da iznos balloona ne prelazi vrijednost broda. Izmeu vremena poetka i balloona planira se shema otplate glavnice (otplata u jednakim obrocima anuitetna otplata mogua uz fiksne kamate, unaprijed odreene svote otplatnih obroka; najuobiajeniji nain otplata s jednakim dijelovima glavnice uveanim za kamate bez obzira da li su fiksne ili varijabilne kamate). Na obostranu korist je programiranje servisiranja duga to vie mogue prema predvidljivom priljevu financijskih sredstava zaposlenjem broda: zaposlenje u Time Charteru prikladno je strukturirati kredit s niim otplatnim obrocima u poetku; u drugim brojnim sluajevima operativni trokovi s godinama se poveavaju, dolazi do raskoraka mogunosti i obveza (rezultat ovisi o aktualnoj razini kamatnih stopa i inflaciji operativnih trokova), te takav kredi moe dovesti korisnika kredita u nezavidan poloaj; to je prihvatljivije pri otplati zavisit e o pregovarakoj poziciji kreditora, tj. korisnika kredita. Razdoblje otplate kod rabljenih brodova uvelike ovise o starosti broda, a polazei od prirode tih kredita (projektno financiranje) za kreditora je vano da pri konanoj otplati brodu ostaje jo korisnog vijeka trajanja i da je brod tehnologijski dostatno suvremen. Veina kreditora za otplatno razdoblje obino dri da je ono najvie 10 godina, a kod novogradnje nekad prihvaaju i 12-15 godina.

2.3. Retrospektiva i projekcija financiranja u brodarstvu

Tijekom proteklih desetljea dolazilo je do znaajnih promjena glede naina financiranja i izvora financiranja u brodarstvu. Do polovice 50-ih godina 20.st. brodovlasnici su se drali tradicionalnih shvaanja financiranje kupnje iz vlastitih fondova. Poetkom 60-ih dolazi do kreditnog financiranja uz zapoljavanje brodova na temelju dugoronih ugovora o najmu. Brodogradnja ekspandira, a vozarinski vrh dosegnut je u prosincu 1973., iako se osjetio utjecaj prvog naftnog oka. Naftna kriza dovela je do tankerske krize, a kasnije i do kriza na drugim vozarinskim tritima, to je dovelo do duboke krize brodogradnje. Drugi naftni ok 1979. godine produbljuje krizu, 80-te godine smatraju se vrlo tekim razdobljem ije su se posljedice osjetile dugo nakon oka. 1987. godine dolo je do obrnute toke, ali financiranje brodarstva za veinu banaka nije bilo poeljno. Tek u 90-im godinama dolazi do potencijalnog interesa za financiranje. Primjena hipotekarnog financiranja (Ship Mortgage Indemnity - SMI) omoguuje kreditiranje i do 85% vrijednosti broda. Polazi se od toga da e banka odobriti 65% kredita uz uobiajene uvjete, a 20% se dobiva osiguranjem tog dijela i zajednikom otplatom uz kredit. Brodar sudjeluje sa 15% vlastitog kapitala. Otplatom kredita odnos vrijednosti imovine (asset value) vrijednost broda i kredita dolazi do razine od 65%. U financiranju novogradnji veliku ulogu igraju komercijalne banke. Koncem 90-ih poveava se i udjel sindiciranih kredita. Veliki udjel u financiranju imaju drugi izvori, kao to su fondovi slobodnih financijskih sredstava, obostrano odobreni krediti, brodograevni krediti i sredstva iz drugih izvora. Japan Operating Lease JOL system sustav u kojem su brodovi u vlasnitvu kompanije za posebnu namjenu (special purpose company), u vlasnitvu javnih ili privatnih investitora. Kroz ovaj model eliminiraju se gubici prikazani u bilancama, brodovi se temeljem ugovora sale and lease-back vraaju prvotnom vlasniku dugoronim ugovorom o najmu na 5-7 godina. Ono to se moe predvidjeti za budua razdoblja je to da e komercijalne banke, trgovake kue, razni fondovi i drugi poslovni subjekti svojim aranmanima i dalje najveim dijelom financirati nabavljanje rabljenih brodova.

3. ANALIZA POSLOVA NABAVLJANJA BRODOVA

U istraivanjima i ocjenjivanjima u vezi s poslovima nabavljanja brodova najvanije mjesto zauzimaju:

-FINANCIJSKA ANALIZA i

-PREDVIANJE PRIHODA I TROKOVA s ocjenom o mogunosti povrata kredita.

Veliko znaenje daje se i IDENTIFICIRANJU RIZIKA koji prate djelatnost brodarstva i procjeni utjecaja tih rizika na uspjenost poslovanja. Ocjenjuju se i ponuena jamstva u svezi s financiranjem nabavljanja brodova.

FINANCIJSKA ANALIZA uvelike varira u ovisnosti o vrsti broda koji se nabavlja.

-Kada se radi o bulk carrieru ili tankeru kompanija koja kupuje brod uglavnom je tek uspostavljena i nema financijskih pokazatelja o poslovanju. U takvim sluajevima razmatraju se projekcije trita na kojima e se brodovi zaposliti, tj. projekcije buduih prihoda.

-Analiza financijskih izvjea nije od velike koristi ni kada postoje podaci o poslovanju, neki razlozi za to jesu:

a)nepouzdanost podataka o vrijednosti brodova ako se u bilancama stanja vode prema naelima amortizacije, a ne prema trinim vrijednostima (MRS Meunarodni raunovodstveni standardi zahtijevaju prilagoavanje vrijednosti brodova stvarnoj aktualnoj vrijednosti);

b)kada ne postoji zaposlenje na dulji rok, prihodi se odreuju prema ugovorima o njihovom zaposlenju iz proteklih razdoblja;

c)dobitak nije realno prikazan jer se amortizacija, kao troak, dodaje nabavnoj cijeni broda.

Kada se u bulkerskom i tankerskom brodarstvu procjenjuje uspjenost refinanciranja, od najvee je vanosti usporedba operativnih trokova iz izvjetajnog razdoblja sa onima predvienim u budunosti.

-Ako je brod u Time Charter zaposlenju, treba odrediti koliko je vremena tijekom proteklog razdoblja bio izvan ugovora (off-hire), za procjenu izvravanja ugovora u budunosti.

Kada se ocjenjuje rad cijele brodarske grupe (shipowning group), analiza financijskog izvjea moe biti od koristi, ali izvjea moraju biti izraena na osnovi konsolidirane bilance (bez transakcija izmeu kompanija unutar grupe).

U linijskom brodarstvu ocjena prihvatljivosti financiranja nabavke ponajvie se temelji na analizi financijskih izvjea. Uspjenost linijske kompanije ovisi o radu linije, a ne pojedinog broda, te je do ocjene mogue doi samo analizom financijskih pokazatelja iz proteklih razdoblja prikazanih u konsolidiranoj bilanci.

Unato razlikama izmeu ova tri tipa brodarstva, potrebno je istaknuti i neke zajednike osnove.

1.to se tie financijske analize polazi se od slubene kontrole financijskih izvjea (auditing), tj. provjere i potvrde ispravnosti koje obavljaju revizorske kue. Financijsko izvjee dokument je koji stvara povjerenje izmeu kreditora i dunika, te utjee na uspjenost pregovora.

2.Procjena vrijednosti brodova onih koji se nabavljaju ili oni koji se koriste kao pobono jamstvo (collateral) javlja se u sva tri oblika. Kreditori se esto slue procjenama s vie strana i vode rauna kome povjeravaju procjene. Procjena vrijedi za odreeni trenutak i prilike koje vladaju na tritu kupoprodaje brodova.

-Neki kreditori vie se oslanjaju na vrijednost broda koji je predmet ugovora o kreditu, esto inzistiraju na pravu pregleda broda od strane specijaliziranih poduzea (brokerske tvrtke specijalizirane za kupoprodaju brodova).

-Drugi se oslanjaju na predvieni priljev financijskih sredstava od zaposlenja broda, ne pregledavaju brod, ali mogu traiti izvatke iz izvjea o povijesti broda koje vodi kasifikacijski zavod iju klasu brod ima.

Kreditor bi trebao procjenjivati brod u redovnim razmacima, a procjene su od izuzetne vanosti ako se u ugovoru o kreditu predvia kaluzula o zadravanju jamstva uvijek na razini vrijednosti koja zadovoljava predmnijevani odnos kreditnog dijela i ukupne cijene broda.

3. 1. FINANCIJSKA ANALIZA U BULKERSKOM I TANKERSKOM BRODARSTVU

Osnovna postavka pri kupoprodaji je da e zarada bora ili brodova biti dostatna za servisiranje duga. Sutina ocjenjivanja prihvatljivosti financiranja jest predvianje priljeva financijskih sredstava koje brodar moe promptno koristiti.

Brodar moe brod, koji nije predmet kupoprodaje, zaloiti za dobivanje kredita i na taj nain subvencionirati otplatu kredita s kojim nabavlja drugi brod.

U sluaju da se radi o financiranju dvaju ili vie brodova, stajalite kreditora je da priljev sredstava od zaposlenja svih brodova mora biti dostatno za pokrie operativnih trokova i servisiranja duga.

3.1.1.PREDVIANJE PRIHODA I TROKOVA I PROCJENA MOGUNOSTI OTPLATE

U predvianju priljeva fin. sredstava najvanije je PITANJE BUDUIH PRIHODA.

-Ako se brod zapoljava u vermenskom najmu za itavo vrijeme trajanja kredita, prihod se dobiva temeljem ugovora o najmu ukupna najamnina (prihod) odreuje se tako da se od ukupnog trajanja najma odbije predvidljivo vrijeme potrebno za odravanje, popravke i preglede broda. Za vrijeme koje se izgubi brod je izvan najma (off hire) i ne dobiva najamninu. To vrijeme odreuje se na temelju izvjea klasifikacijskih zavoda o pregledima i popravcima (suvremeni brod 15 dana).

Kod odreivanja trokova od ukupnog prihoda odbije se brokerska provizija (oko 2,5%, ovisno o trinim prilikama i sluaju) za ugovor o najmu i dobiva se NETO PRIHOD.

-Odreivanje operativnih trokova (posade, odravanja, osiguranja i sl.) neto je sloenije - brodar daje kreditoru svoju procjenu, a kreditor izvrava provjeru (kreditor na temelju vie potencijalnih dunika izvrava lako procjenu ili taj posao povjerava svojim brokerima).

-Kada su odreeni poetni trokovi (vrijede za vrijeme procjene, a podloni su trinim fluktuacijama), onda se primjenom stopa rasta odreuju za naredna razdoblja POKAZATELJ ESKALACIJE TROKOVA u ovisnosti je o inflacijskim pokazateljima.

-Trokovi putovanja broda (varijabilni trokovi) su u tipinim ugovorima o najmu na teret unajmitelja, pa se ne uzimaju u raun.

Servisiranje duga ili plaanje zakupnina u ugovoru o zakupu golog broda predvieno je prema ugovoru izmeu vjerovnika i dunika.

-Ako je ugovorena promjenjiva kamatna stopa, onda treba procijeniti njeno kretanje u budunosti.

-Ako je ugovoren CAP, procjenitelj treba uzeti u obzir da e kamate biti na razini CAP-a.

-U drugim sluajevima treba primijeniti to-ako metodu (what-if analysis) da bi se odredila maksimalna razina kamatne stope koja je prihvatljiva za cijeli posao.

Cilj je dobiti NETO PRILJEV FINANCIJSKIH SREDSTAVA za razdoblje za koje se rauna, obino 1 godina. U jurisdikcijama koje ne predviaju plaanje poreza na prihod (income tax), iznos priljeva dobiva se ako se od predvienog prihoda (najamnina) odbiju:

-brokerska provizija,

-operativni trokovi broda i

-obveze servisiranja duga.

POREZI

U veini sluajeva mogue je zanemariti plaanje poreza, ali ako je poslovanje broda podlono propisima o porezu, onda se mora odrediti primjenjiva amortizacijska stopa, koja se primjenjuje na nabavnu cijenu u odreivanju aktualne svote amortizacije (dobivena iz prihoda, kao i svi trokovi).

OPOREZIVI PRIHOD sastojat e se od neto rezultata i otplate glavnice. Na tako proraunati iznos primjenit e se porezna stopa prema relevantnim propisima, na taj nain se dobije iznos poreza.

Neto priljev izraunava se na identian nain kao u jurisdikcijama bez plaanja poreza, samo to se umanjuje za plativi porez. Amortizacija (kao troak) relevantna je samo za potrebe kalkulacije poreza, nema utjecaj na priljev fin. sredstava.

MODEL TIPINOG PUTOVANJA

Kada se predvia zaposlenje broda temeljem viegodinjeg ugovora o najmu, prihvatljivost projekta lako je procijeniti na kvantitativnoj osnovi jer se priljev moe smatrati relativno sigurnim. Meutim, u drugim sluajevima mora se primijeniti drugaiji postupak procjene prihoda obino se uzima MODEL TIPINOG PUTOVANJA (analiza takvog putovanja):

-U opem ugovoru o prijevozima (COA) uz pretpostavku da su poznate informacije o unajmitelju, ukrcajnoj i iskrcajnoj luci, teretu i vozarinskim stavovima, jednostavno je raunati prihod iz vozarine za jedno putovanje, od ukupne vozarine odbija se brokerska provizija.

-Trokovnu stranu jednostavno je izraunati ako su poznate neke druge informacije, kao npr. trajanje putovanja, troak goriva i maziva, luki trokovi, tranzitne i kanalske takse.

-Raunanje operativnih trokova jednako je kao i kod ugovora na vrijeme, ali sada samo za jedno putovanje - dodavanjem trokova putovanja dobivaju se ukupni trokovi putovanja broda. Ukupni trokovi odbiju se od ukupne vozarine i dobije se neto prihod po jednom putovanju.

-U odreivanju vremena trajanja putovanja treba uzeti u obzir i vrijeme u kojem brod nee biti u eksploataciji, a s vremenom trajanja putovanja broda mogue je odrediti broj putovanja broda u jednoj godini tako se odreuju raspoloivi iznosi za servisiranje dospjelog duga za svaku godinu.

Potrebno je istaknuti probleme glede povratnih putovanja, iskoristivosti raspoloivog kapaciteta broda i pitanje trajanja ugovora:

-Prikazana metoda tipinog putovanja temeljila se na samo jenom COA i potpuno iskoritenom kapacitetu, to ne mora biti uvijek sluaj. Mogue je zakljuiti drugi COA za povratna putovanja - kruno se putovanje podijeli na 2 putovanja i za povratno putovanje se izvode navedene kalkulacije. Zbroj jednog i drugog daje traeni podatak o priljevu fin. sredstava.

-Ukoliko nema drugog COA, ve se predvia zaposlenje na spot tritu, nije sigurno da e se nai zaposlenje:

Ako je COA dostatan za servisiranje duga i pokrie trokova sa povratkom u balastu, onda se prihodi od povratnih tereta upotrebljavaju za svladavanje financijskih udara ili raniju otplatu duga.

Ako COA nije dostatan, procjenitelju ostaje samo neovisna procjena mogunosti zaposlenja na povratnim putovanjima.

-Procjena za razdoblja dulja od godine dana (koliko traje COA) je vrlo nepouzdana, nepoznato je da li e se ugovor obnoviti i uz koje uvjete.

-Trine promjene imaju znaajan utjecaj na vozarinu iz COA.

RAUNANJE VOZARINA KOJE POKRIVAJU OTPLATU KREDITA I SVE TROKOVE

Bolji pristup je ANALITIKI PRISTUP RAUNANJA VOZARINA KOJE POKRIVAJU OTPLATU KREDITA I SVE TROKOVE, koji se uvijek koristi na spot tritu, a primjenjiv je i u kasnijim godinama zapoljavanja prema COA.

U bilo kojem trenutku trita razliku izmeu spot vozarina i najamnine ine trokovi putovanja. Trokovi putovanja uglavnom se sastoje od: trokova goriva, kanalskih taksa i lukih trokova.

U izraunavanju prihoda trokovi putovanja se NE uzimaju u obzir, na operativne trokove dodaje se iznos potreban za servisiranje duga i na taj nain odredi POTREBNI PRIHOD koji e pokriti otplatu i sve trokove.

Tako odreen iznos za svaku godinu mogue je pretvoriti u iznos NAJAMNINE koju treba ugovoriti (na temelju ugovora na vrijeme). To je minimalno potrebna najamnina, a da bi se odredilo da li e se moi dobiti ona se usporeuje s onima iz prolih zaposlenja, te onima koje se oekuju s obzirom na trine trendove i projekcije u narednim razdobljima.

Ovaj nain ne daje mogunost predvianja, ali omoguuje procjenu prihvatljivosti trita, kredit je mogue stalno i relativno lako pratiti.

RIZICI I POKRIVANJE RIZIKA

Mogue je u ugovoru o kreditu (Loan Agreement) predvidjeti obvezu brodara da u sluaju loijih prilika na vozarinskim tritima, brod zaposli u vremenskom najmu.

Jedna od mogunosti je i kupnja ugovora na tritu buduih zakljuaka (freight rate futures contract) - temeljem futures ugovora holding vozarina je burzovna transakcija kojom se za odreeno razdoblje unaprijed eli umanjiti utjecaj fluktuacija na vozarinskim tritima.

Vozarine na spot tritima i kod opih COA ugovora ne dobivaju se unaprijed, kao kod ugovora na vrijeme, te je potrebno raunati na vei poetni radni kapital (brodar pokriva trokove putovanja, esto unaprijed). Oni se nadoknauju veom vozarinom od one koju indicira ekvivalent najamnine. Problem je uvijek raskorak u vremenu od trenutka nastanka trokova i zarade od vozarine.

Kod bulkerskog i tankerskog brodarstva preporua se upotreba TO-AKO ANALIZE postupak mijenjanja predmnijeva (postavki), metoda pokuavanja, promjene u priljevu fin. sredstava, kako bi se testirao utjecaj tih promjena na rezultat. Utvruje se prihvatljivost transakcije. Model ove kalkulacije mogue je upotrijebiti na raunalu, to pojednostavljuje postupak.

3.1.2.ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEA O POSLOVANJU (BULK/TANK)

Analiza financijskog izvjea koristi se za procjenu valjanosti korporacijskog jamstva. Ako se vrijednost brodovlja (navedena u zakljunom raunu) moe prevesti na trinu vrijednost, onda je mogue dobiti uvid u opu financijsku mo brodara (leverage).

-Potrebno je izvriti valutaciju svih brodova, te ovisno o razlici trinih i knjigovodstvenih vrijednosti korigirati vrijednost dionikog kapitala. Pokazatelj ope financijske moi - postaje jednak omjeru ukupnih dugovanja prema trinoj vrijednosti flote.

RAUN DOBITI I GUBITKA pripremljen je na osnovi svih potraivanja dospjelih na naplatu, ali ne samo onih neplaenih, to znai da ne pokazuje stvarne rezultate priljeva sredstava. Treba voditi rauna o veliini brodarskog poduzea to je flota vea to je manji utjecaj na rezultate poslovanja brodova koji se prodajom briu iz sastava (bitno za kreditora koji ima kontrolu nad priljevom sredstava samo nekih brodova, a priljev od drugih brodova moe biti ustupljen drugim kreditorima).

Korisnija moe biti analiza IZVJEA O STANJU I IZVORIMA SREDSTAVA (BILANCA STANJA), tj. izvjea o promjenama bilannih pozicija. Daje toniju sliku o poslovanju , investiranju i odlukama brodara u prolim razdobljima.

Dobro pripremljeno AUDITORSKO IZVJEE ukljuuje analizu o svim promjenama glavnice, a pri koritenju treba voditi rauna o tumaenju vrijednosti brodova, tj. troku amortizacije knjigovodstvena vrijednost se korigira i obino nije jednaka trinoj, troak amortizacije ne trai financijsko pokrie, dri se kao dodatak profitu ili odbitak od gubitka.

Koritenjem FINANCIJSKIH POKAZATELJA temeljenih na financijskim izvjeima dobiva se cjelovita slika o uspjenosti poslovanja tvrtke. U bulkerskom i tankerskom brodarstvu rauna se kratkorona likvidnost s pomou neto radnog kapitala razlika izmeu vrijednosti imovine koja se u roku od jedne godine moe pretvoriti u gotovinu i onih obaveza koje dospijevaju na plaanje tijekom jedne godine. Likvidnost se moe provjeravati lakmus testom stavljanjem u omjer likvidnih sredstava umanjenih za zalihe i kratkorone obveze.

Potreba za sredstvima namijenjenim tekuem poslovanju u ovim brodarstvima je mala jer:

1.brodari se obino opskrbljuju gorivom uz odgodu plaanja na 30 do 60 dana, i vie;

2.brodari obino zadravaju potpunu isplatu plaa i drugih primanja posade za dulje razdoblje.

Analiza zakljunog rauna i prikaza izvora koritenja sredstava pomae u razumijevanju financijske strukture poslovanja, ali ne daje odgovor na pitanje mogunosti servisiranja obveza. Sigurniji odgovor prua dobro pripremljena projekcija buduih prihoda i trokova.

3.2.FINANCIJSKA ANALIZA POSLOVA NABAVLJANJA U LINIJSKOM BRODARSTVU

Ponuda linijskog brodarstva po veliini i strukturi mora biti odgovarajua vrnoj potranji. Veliko znaenje ima poloaj na tritu, odnosno kontrola dijela trita. Poloaj linijske brodarske kompanije takav je da joj daje relativno veu kontrolu vozarina, a sigurnije je i zapoljavanje prijevoznih kapaciteta.

Linijski brodar mora predviati budui promet tereta, po obujmu i strukturi, na linijama svog servisa i prema tome predvidjeti svoje kapacitete. Mora zadovoljiti aktualne i budue zahtjeve glede razine i vrste servisa. Prilagodbama u organizaciji prijevoza i kapacitetima nastoji iskoristiti prednosti poletnih faza trita i ublaiti ili ukloniti negativne uinke stanja trita.

Prvo to mora uiniti jest pronai odgovor na pitanja da li su vozarine rezultat konkurentnih imbenika ili konferencijskih odluka, zatim treba ustanoviti da li su vozarine eventualno rezultat odluka dravnih organa nekih zemalja.

Za ostvarenje eljenog prodora na tritu osnovno je procijeniti s kojim financijskim sredstvima (izvorima sredstava) raspolae i koja bi to bila cijena. Sam ne moe ostvariti takav projekt, on zahtijeva dobro uspostavljenu akvizicijsku mreu koja e privlaiti terete, sto ga se mora odluiti izmeu:

a)USPOSTAVLJANJA VLASTITE MREE i svog generalnog agenta uspostavljanje servisa sa specijalno graenim brodovima i kontejnerima, vlastitom agentskom mreom i infrastrukturom, zahtijeva velika ulaganja.

b)KORITENJEM TUE MREE ugovornim odnosom i neovisnim agentom unajmljeni brodovi i kontejneri, ugovorna agentska mrea i unajmljena infrastruktura, smanjuje se ulaganje ali javljaju se mnogi kompromisi koji smanjuju prihode ili utjeu na kakvou usluge.

Brodar mora odabrati i strategiju u odnosu na krcatelje, na koje e se pravce i korisnike usmjeriti s obzirom na koliine i vrste tereta, kakve vozarine e nuditi i dr.

Osnova za procjenu linijske djelatnosti su saznanja o tome kako se obavljaju linijski prijevozi, kako se posluje u linijskom brodarstvu i uz koje stupnje rizika.

3.2.1.ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEA O POSLOVANJU (LINIJSKO)

Ove analize znaajnije su ovdje nego kod bulkerskog i tankerskog brodarstva. Veina linijskih kompanija posluje na veem broju prijevoznih podruja i ima vie linija. Stoga, IZVJEA O DOBITI I GUBITKU prikazuju prikupljene podatke o rezultatima poslovanja svake pojedine linije, ime se omoguuje ocjenjivanje poslovanja cijele kompanije. U tom smislu kljuni financijski pokazatelji jesu:

-prihodi,

-omjer neto prihoda iz osnovne djelatnosti i ukupnog prihoda,

-omjer trokova prodaje, reije i administracije i ukupnog prihoda,

-omjer zarada prije odbitka kamata i poreza i prosjene vrijednosti kapitalizacije,

-omjer trokova financijskih sredstava poslije plaanja poreza i prosjene vrijednosti kapitalizacije,

-omjer poreza na zaradu i zarade prije plaanja poreza,

-omjer neto profita i prosjene vrijednosti kapitalizacije.

Kod odreivanja PRIHODA treba odmah odrediti nain razgranienja prema trajanju razdoblja za koja se prikazuju poslovni rezultati i po obraunskim jedinicama. Obraun linije esto se temelji na prihodima i trokovima brodova po putovanjima, a liniju ini vie brodova, u tome se eli se odrediti poslovanje linije u odreenom razdoblju.

-Kod obrauna moe doi do netonih rezultata jer neki brodari obraunavaju prihode i trokove poetkom putovanja, a oni se ne moraju realizirati.

-Bolje rjeenje u obraunu je postupak u kojem se za nedovrena putovanja uzimaju samo odgovarajui dijelovi prihoda i trokova prema omjeru predvienih dana putovanja do isteka obraunskog razdoblja i predvienih ukupnih dana putovanja.

Analizom izvjea jednostavno je dobiti trend i stope rasta prihoda, ali se ne dobiva odgovor o razlozima koji su doveli do promjena u prihodima. Potrebno je za sve promjene u podacima o prodaji usluga dobiti pojanjenja, po mogunosti za svaku liniju (npr. smanjenje vozarina uzrokuje smanjenje prihoda i obrnuto, utjee i stopa inflacije).

OMJER NETO PRIHODA I UKUPNIH PRIHODA pomae u odreivanju veze izmeu operativnih trokova (fiksni) i trokova putovanja (varijabilni). Linijska kompanija ima trajna/osnovna sredstva relativno visokih vrijednosti pa je realno za oekivari relativno visoke trokove. Iz tog razloga kompanija je u vrijeme regresivnih i depresivnih prilika izloena rizicima glede ostvarivanja pozitivnih poslovnih rezultata.

OMJER ZARADE PRIJE ODBITKA KAMATA I POREZA (EBIT) PREMA VRIJEDNOSTI PROSJENE KAPITALIZACIJE, odnosno ukupnih sredstava, daje osnovu za poredbe ukupnih rezultata poslovanja, izuzev odluka o financiranju.

Ostali pokazatelji slue za ocjenu uspjenosti investiranja. Procjena profitabilnosti mogua je poredbom omjera trokova fin. sredstava poslije odbitka poreza i prosjene vrijednosti kapitalizacije s omjerom prihoda i prosjene vrijednosti kapitalizacije.

Od kljunog znaaja je odabir pravog trenutka za nabavljanje brodova. Ukupna nabavna cijena broda utjee na trokove njegova poslovanja i rezultate poslovanja za cijeli vijek broda.

Kao i kod bulkerskog i tankerskog brodarstva, koriste se izvjea o promjenama bilannih pozicija i analiza stanja izvora i koritenja fin. sredstava.

Linijske kompanije nemaju velikih problema u bilanci stanja glede stavki opreme i zaliha, od njih obino drugi trae kreditiranje. Ako je brodar lan konferencije u odobravanju kredita mora postupati prema odlukama konferencije, a naplativa potraivanja ine osnovu kreditiranja. Potrebe za fin. sredstvima kreditiranja obino se zadovoljavaju koritenjem priuvne likvidnosti ili kratkoronim pozajmicama.

-Dospjela neplaena potraivanja ustupaju se kreditorima do povrata odobrenog kredita, obino su krediti u visini do 80% od nominalnih potraivanja. Iznosi potraivanja dokazuju se prema raunima vozarina i vozarinskim manifestima tereta.

Problemi likvidnosti najee nastaju zbog velikih obveza tvrtke investiranjem u trajna sredstva, tj. u nabavljanje brodova i odluka o financiranju.

PROMET RAUNA UKUPNIH POTRAIVANJA I PROMET RAUNA DUGOVANJA definira se prosjenim brojem dana u kojem e se roku potraivanja naplatiti, odnosno dugovanja platiti:

-Razdoblje naplate 365 dana podijeli se sa omjerom ukupnih prihoda i naplativih potraivanja. Ovisi o kreditnim uvjetima, "kakvoi" potraivanja i uvjetima agencijskih ugovora.

-Razdoblje plaanja 365 dana podijeli se sa omjerom trokova poslovanja i dugovanja.

Glavni izvor sredstava za pokrie neto radnog kapitala jest nabavka brodskog goriva uz odgodu plaanja. Iznos ovisi o koliini goriva i uvjetima, a rok plaanja obino je izmeu 60 i 90 dana.

Financijski analitiari, u procjeni prihvatljive razine zaduivanja, najee koriste bilancu stanja ali i drugim sredstvima (ne uzimaju u obzir strukturu dugova i ciklinost prihoda):

-omjer EBIT-a prema kamatama,

-omjer fiksnih obveza,

-omjer priljeva financijskih sredstava i ukupnog duga.

Za ocjenu servisiranja dugova mora se nastojati to tonije predvidjeti rezultate poslovanja kompanije u buduim razdobljima. Zaduivanja iznad doputenih razina i dulji rokovi otplate gotovo uvijek uzrokuju restrukturiranje kreditnih obveza ili ak steaj.

3.2.2.PREDVIANJA RAZVOJNIH MOGUNOSTI

Mogunosti financiranja nabavki brodova zahtijeva procjenu buduih rezultata poslovanja. Projekcije je puno tee raditi u linijskom brodarstvu nego u bulkerskom i tankerskom. Projekcije priljeva fin. sredstava (naplativih vozarina) koji se oekuje na svim linijskim pravcima obino se donose na temelju TIPINIH PUTOVANJA.

MODEL TIPINOG PUTOVANJA (kod linijskog brodarstva mora se uzeti u obzir vie postavki):

-Konferencijski vozarinski stavovi ako je brodar lan mora voditi rauna o stavovima ali postoje i posebni ugovori za osiguranje stabilnog poslovanja (npr. COA).

-Stupanj iskoristivosti prijevoznih kapaciteta.

-Visina operativnih trokova.

-Trokovi putovanja.

-Trokovi prodaje.

-Investicije u infrastrukturu, ako se tei stvaranju vlastite infrastrukture.

-Porezne obveze.

Sve potrebne informacije trebale bi se dobiti iz financijskih izvjetaja ili od uprave kompanije. Mora se voditi rauna da se ukljue sve obveze (neizvrene i one koje e dospjeti na naplatu u buduim razdobljima).

POSTUPAK PREDVIANJA ukljuuje kompjutersku obradu. Uz pomo brodara kreditor koristi obrazac modela i eksperimentira mijenjajui ulazne podatke. Utvrivanjem najkritinijih varijabli one se provjeravaju poredbom s podacima utvrenim u drugim sluajevima, dobivenih iz drugih izvora ili onih iz svakodnevnog poslovanja.

-Vozarine su uvijek kritine varijable provjeravaju se one predviene u projekciji prema aktualnom stanju trita i projekciji aktualnog stanja, koristei publicirane podatke iz pouzdanih izvora. Koriste se i vozarinski stavovi drugih linijskih kompanija na istim pravcima, te se korigiraju prema oekivanim stopama rasta. Meutim, sve je izravno u funkciji s buduim omjerom ponude i potranje, to oteava procjenu.

-Operative trokove mogue je provjeriti poredbom s podacima iz ranijih razdoblja. Cijene goriva redovito se publiciraju u strunom tisku i trinim izvjeima, a potroak goriva prikazuje se u tehnikom opisu broda.

-Ostali trokovi, obino nisu kritine varijable, provjeravaju se uz pomo agenata.

-Ako su rezultati to-ako analize glede odreivanja stabilne razine zadovoljavajueg priljeva prihvatljivi, provjera je odgovorila svrsi.

4. RIZICI U POSLOVIMA FINANCIRANJA NABAVLJANJA BRODOVA

Analizirajui razloge zbog kojih nisu poluili oekivanu dobit, kreditori zakljuuju da se razlozi nalaze u samoj prirodi djelatnosti brodarstva. Najvanije znaajke brodarstva koje utjeu na rizinost su:

-ogranieni ivotni vijek brodova,

-brodarstvo je usitnjeno (izuzev monopolskih i oligopolskih prilika),

-brodarstvo je izloeno ciklinim promjenama,

-prihodi su neizvjesne naravi,

-poslovanje se odvija uz brojne regulacijske propise (ponekad donose dodatne trokove),

-potranja za brodovima u korelaciji je s kretanjima u svjetskom gospodarstvu i trgovini,

-brodovi se iskoritavaju u okrutnom ambijentu,

-poveanje kapaciteta brodova nije regulirano,

-postoji veliki broj brodovlasnika rasutih po svijetu.

4. 1. TRINI RIZICI

Uzimajui u obzir da je prijevozna funkcija najvanija funkcija brodarstva, najvea pozornost se njoj posveuje, kao i procjeni trinih rizika na odvijanje prijevozne djelatnosti. Trini rizici proizlaze iz organiziranja i realiziranja prijevozne djelatnosti, te poslova nabavljanja brodova.

Trini rizici su od najveeg utjecaja za brodarstvo koje posluje na slobodnom tritu (promjene odnosa ponude i potranje su este). Fluktuacije vozarina su izraajnije, nerijetko vladaju krizna razdoblja u kojima se viak kapaciteta rasprema i upuuje u rezalita. Predvianja kretanja vozarinskih trita na dulji rok su nesigurna.

-Trita znatnog dijela bulkerskog i tankerskog brodarstva odvijaju se kroz industrijske prijevoze, te su izloena utjecaju recesijskih gibanja.

Oekivani rizik u poslovima nabavljanja brodova znaajno je ovisan o tome na koji nain e financirani brod biti izloen trinim rizicima. Vrijedi naelo to je vei oekivani rizik, manji je postotak odnosa kredita i cijene.

Kreditori su skloniji prihvaanju financiranja nabavke broda kada se za njega predvia stalnost zaposlenja (npr. zaposlenje u vremenskom najmu).

4.1.1.TRITA NOVOGRADNJI I RABLJENIH BRODOVA

Ova trita pod utjecajem su promjena na vozarinskim tritima. Taj se utjecaj prenosi i na odluke glede financiranja brodova procjena aktualne trine vrijednosti i vrijednosti koje e brodovi imati na kraju programa financiranja jedan su od zahtjeva kojeg treba uvaiti u varijantama financiranja.

Brodograevno trite izrazito je promjenjivog karaktera, mala promjena u obujmu prekomorske robne razmjene ima uvelike povean uinak na potranju za novim brodovima. S obzirom na promjenu potranje, ponuda brodogradnje ne odgovara promptno ve uz odreeno zakanjenje treba dovoljno vremena unaprijed predviati promjene.

-Zakanjenje odgovora ponude na smanjenu potranju najvie se pripisuje dravnim mjerama pomoi (subvencijama), s ciljem zadravanja zaposlenosti.

Kupoprodaja rabljenih brodova odvija se na vrlo promjenjivom i senzibilnom tritu, trite je vrlo otvoreno i pod utjecajem brojnih imbenika. Izravno je pod utjecajem vozarinskih trita.

U pomorskoj trgovini ponekad dolazi do takvih promjena u obujmu, strukturi i pravcima prijevoza, koje odreene brodove ine neprikladnim za daljnje iskoritavanje (npr. viak VLCC pripisuje se SAD-u, zbog orijentiranja na Meksiki zaljev kao ishodita prijevoza sirove nafte, a meksike luke takve brodove ne mogu prihvaati).

Bijeg pod zastave pogodnosti (FOC) zbog niih operativnih trokova, uvijek je aktualan razlog kupoprodaje brodova, mnogi vlasnici razvijenih zemalja odluili su se za promjenu zastave.

Prodajom brodova i tvrtki, mijenjanjem sjedita i upisom u druge upisnike, dolazi do velikih promjena u strukturi svjetskog brodarstva po zastavama i vlasnitvu.

4.1.2.FORMIRANJE CIJENA NOVIH I RABLJENIH BRODOVA

NOVOGRADNJA

Uzroci velikih promjena u cijenama novogradnji su ciklinost trita i neelastinost brodograevne ponude. Ponude iz brodogradilita jednostavno je dobiti, izbor se svodi uglavnom na ocjenu ponuda glede financiranja i rokova isporuke.

Cijene novogradnji imaju iznenadni i izuzetno veliki obrat na vie ili manje razine u ovisnosti o interesu brodogradilita prema zadanom obujmu narudbi.

Na razinu cijena vozarine imaju najvei utjecaj, meutim, unato vezi brodarstva i brodogradnje, brodogradnja posluje u odvojenom konkurentnom sustavu.

Pojanjenje mehanizma brodograevnog trita trai se u odgovorima na pitanja:

-to odreuje koliinu brodova koje e brodovlasnici naruiti?

-to odreuje koliinu brodova koje e brodogradnja prodati?

-to odreuje cijene uz koje su brodovi prodani?

Za odgovore na ova pitanja potrebno je uzeti u obzir vladanje i mogunosti brodovlasnika i brodogradilita u odreenim situacijama, te utjecaj dravnih mjera pomoi i politike financiranja svjetskih banaka.

FUNKCIJA PONUDE brodogradnje ukupnost proizvodnje, broj brodova koje je brodogradnja spremna prodati uz odreenu cijenu. Poveanjem cijena brodova poveava se i broj brodogradilita koja nude brodove, a taj trend se nastavlja do zaposlenja svih postojeih kapaciteta (trend obiljeen kao "funkcija ponude na kratki rok").

-Kada su cijene brodova vrlo visoke narudbe su skromne. Kad se cijene smanjuju potranja i narudbe ratu, a taj trend se zaustavlja kada se pojave ogranienja glede financiranja ili zabrinutost glede vozarinskih trita.

-Utjecajni imbenici u oblikovanju funkcije ponude:

1.PROIZVODNI KAPACITETI BRODOGRAEVNE INDUSTRIJE (Kapacitet koji proizvodi onoliko brodova koji se mogu iz vladajue trine cijene ponuditi na prodaju. Ukupni kapaciteti odreuju granicu najvee proizvodnje, a radna snaga i proizvodnost odreuju broj brodova u maksimalnoj moguoj proizvodnji.).

2.JEDININI TROKOVI PROIZVODNJE BRODOVA.

3.SUBVENCIONIRANJE (Vezano uz jedinine trokove, pomae u svladavanju razlika trokova proizvodnje i trine cijene.).

Utjecajni imbenici u oblikovanju FUNKCIJE POTRANJE:

1.VOZARINSKI STAVOVI (to su vozarine vee, to su brodovlasnici hrabriji u naruivanju brodova.).

2.OEKIVANJA RAZVOJA TRITA (S obzirom na vremenski odmak od narudbe do primopredaje broda, utjecaj vozarina koje e vladati na tritu tijekom iskoritavanja novog broda znaajniji je od aktualnih vozarina.).

3.MOGUNOST KREDITIRANJA (Ni u povoljnim prilikama neki brodovlasnici nee imati dovoljno vlastitih sredstava za financiranje novogradnje.).

RABLJENI BRODOVI

Cijena je od primarnog znaaja pri nabavljanju rabljenih brodova, a na nju utjeu sljedei imbenici:

1.FIZIKO STANJE BRODA - Stariji brodovi, naravno, imaju manju cijenu od novijih, a kada im trina cijena padne ispod cijene starog eljeza prodaju se u rezalite za staro eljezo. Promjene potranje za prijevozima utjeu na promjene u tehnologiji prijevoza ili ekonomskoj prihvatljivosti iskoritavanja, te mogu brodove uiniti zastarjelim prije dobne zastarjelosti.

2.VLADAJUE VOZARINE - Na cijene utjeu vozarine, ponekad e cijena rabljenih brodova s najniih razina dosei vrlo visoke u samo nakoliko tjedana i obrnuto. Promjene cijena relativno vrlo brzo prate promjene vozarina.

3.AKTUALNA STOPA INFLACIJE I OEKIVANJA INFLACIJSKIH GIBANJA - Gledajui na dulji rok, inflacija ima znatan utjecaj na formiranje cijena, ona poveava troak nabavljanja zamjenskog sredstva.

4.PREDVIANJA BUDUIH TRINIH PRILIKA.

4. 2. OPERATIVNI RIZICI

Operativna rizike uglavnom se dovodi u vezu s POSLOVNIM MORALOM, odnosno reputacijom unajmitelja i njegovoj financijskoj moi.

-U sluaju ugovora na putovanje rizik je vremenski limitiran, vozarina se isplauje u roku od nekoliko dana a brodar zadrava pravo zaloga na teretu do plaanja vozarine.

-U ugovoru na vrijeme radi se o viekratnim plaanjima najamnine, ako doe do zakanjenja brodar je izloen riziku neplaanja najamnine i uz to vezanih trokova za dovrenje putovanja. Kada se radi o dugoronim ugovorima procjena rizika ukljuuje i procjenu financijskog stanja unajmitelja.

-Posebna pozornost pridodaje se time charter operatorima, veina njih brodove uzima u vremenski najam i posluje na spot tritu (prijevoz tereta na osnovi ugovora na putovanje za svoj raun). Zarada se sastoji u razlici plaanja najamnine i naplate vozarina, a poslovanje je mogue dok je time charter ekvivalent za vozarinske stavove spot trita jednak ili vei od najamnina. Svaki posao s ovim operatorima je rizian osim ako se ugovori ogranie na kratko razdoblje ili imaju osigurane terete na srednjoronoj osnovi (problemi kod srednjorone osnove veu se uz opasnosti inflacije trokova i inzistiranje unajmitelja na smanjivanju najamnine kada trite slabi).

Druga kategorija operativnih rizika vee se uz OSPOSOBLJENOST POSLOVOE BRODA, tj. osoba koje upravljaju iskoritavanjem broda (shipmanagers). Upravljanje moe biti u rukama brodara ili treih osoba.

-Kada postoje podaci o ranijem iskoritavanju broda, saznanje o sposobnosti menadera donekle je mogue dobiti pregledom podataka.

-Uvid u sposobnost mogue je dobiti i kada se radi o financiranju broda ija uprava je ranije imala isti ili slian brod.

-Financijske informacije od male su koristi za procjenu sposobnosti, glavni izvor informacija su poslovni kontakti na tritu (brokeri, agenti, krcatelji).

4. 3. PRAVNI RIZICI

Opa skupina pravnih rizika dijeli se na dvije podskupine:

1.PRAVNA PRAVILA ZASTAVE

2.ZAKONODAVSTVO I SUDBENOST.

PRAVNA PRAVILA ZASTAVE

Jedno od primarnih pitanja je da li se prema pravilima moe lako i jednostavno upisati i po potrebi aktivirati pravo zaloga (pomorska hipoteka) s izuzetkom zastava pogodnosti, najee se hipoteka mora upisati u zemlji domicila. Vano je razmotriti da li osnovni zakonski propisi predviaju posebnost pomorske hipoteke, da li je ured za upisivanje spreman urno obaviti upis hipoteke uz prihvatljivu naknadu, te da li je ona valjana. Neke zemlje nemaju zakonskih odredbi o pomorskim hipotekema, pa ih stoga kreditori izbjegavaju.

Treba ustanoviti i da li zakonske odredbe postavljaju ozbiljne zapreke prodaji broda na meunarodnom tritu. Kreditoru je, u sluaju nepogodnih uvjeta na lokalnom tritu, vano imati mogunost brze i jednostavne promjene upisnika.

Pravne norme zastave su rizici pravne naravi, meutim pravne norme mogu imati ekonomski znaaj najvei broj nacionalnih zakonodavstava (za razliku od zastava pogodnosti) zahtijevaju da dio posade bude sastavljen od njihovih dravljana, uz propise plaa i socijalnih pogodnosti. U nekim zemljama brodari su podleni strogim i sloenim odredbama, koje potpuno reguliraju poslovanje bez ekonomskog smisla. Kreditori trebaju znati kakve je naravi pravni sustav zemlje.

Subvencije su politike naravi pa kreditor mora imati i odreena saznanja o politikom okruenju dunika i njegovo mjesto u njemu.

ZAKONODAVSTVO I SUDBENOST

Ovdje se govori o pitanjima u svezi sa svim dokumentima financiranja (izuzev onih o hipotekama). U veini sluajeva kreditor bira zakonodavstvo i sudbenost, iako ponekad organi monetarnih vlasti zemlje od korisnika kredita trae da ugovori svoje.

Financiranje brodova putem podrunica banaka u drugim zemljama odvija se zbog povoljnih taksa osnovanih kao off-shore podrunice, banke mogu koristiti njihovo zakonodavstvo ili zakonodavstvo svog domicila.

Zakonodavstvo i sudbenost obino nisu vezani uz posebne potekoe, dvojbe se rjeavaju konzultacijama sa pravnim konzultantima meunarodnog iskustva. Veina kreditora ne poziva se iskljuivo na jedno zakonodavstvo i sudbenost, time se omoguuje fleksibilnost izbora mjesta aktiviranja ugovora.

4. 4. RIZIK ZEMLJE

Rizik zemlje esto je vrlo teko odrediti (npr. tankerska flota pripada vlasnicima iz kine, brodovi su pod liberijskom zastavom, unajmitelji su europski i ameriki, a upravljanje je povjereno brodskim poslovoama iz SAD-a i Velike britanije).

-Kad je brod pod zastavom pogodnosti teko je ustvrditi da one odreuju i rizik zemlje. Kod ovog primjera brodovi pod liberijskom zastavom rijetko uplove u liberijske luke, brodar dri svoje raune u drugim zemljama i nije podlean liberijskim zakonima.

Meutim, financijske transakcije nabavljanja brodova rade se uz odreena jamstva, pa ako brodar i zemlja imaju potekoe kreditor temeljem hipoteke na brodu ima mogunost njegove prodaje na meunarodnom tritu. U tom sluaju rizik zemlje postaje rizik zakona zastave.

Openito vrijedi da financiranje brodova nije ukljueno u reprogramiranje ukupne zaduenosti zemlje, osim ako se radi o korisniku kredita koji uiva u statusu dravne kompanije ili pod garancijom drave.Za brodara su rizici zemlje prvenstveno politike naravi, pravni poloaji u odnosima zemlje zastave broda i zemlje unajmitelja broda mogu uzrokovati rizike u uspjenom zavretku transakcije. Problem moe nastati zbog ODNOSA IZMEU ZEMALJA. Kada se radi o brodu za generalni teret ili kontejnerskom brodu, mnogo toga ovisi o stanju trgovakih odnosa izmeu zemalja. U bulkerskom i tankerskom brodarstvu rizik zemlje unajmitelja je vaan imbenik. Brodar koji je u stanju predviati gospodarske i politike promjene u odnosima raznih zemalja moe poduzeti zatitne akcije.

Problem nastaje i zbog UNUTARNJIH POLITIKIH DINAMIKA u zemlji zastave ili unajmitelja (npr. promjene vlade mogu uzrokovati ponitavanje ugovora ili se mijenjaju glavni uglavci ugovora - vozarine).

GEOPOLITIKA moe imati ulogu u rizicima, kao primjer se uzima nastojanje SAD-a da diverzificiraju izvore opskrbe sirovom naftom udaljavajui se od Srednjeg istoka prema Meksikom zaljevu.

U ovim rizicima postoji i ekonomski aspekt, posebno za linijske brodare.

-Linijski brodar koji je ovisan o trgovini jedne zemlje, bez obzira o mogunostima prijevoza u druge zemlje, mora poslovati na istim pravcima, usprkos smanjenju trgovine te zemlje.

-Zemlja s deviznim problemima moe snano poticati izvoz, a maksimalno ograniavati uvoz. Nemogunost nalaenja tereta za tu zemlju stvara probleme brodaru.

Obino se unajmiteljima koji uvoze terete od egzistencijalnog znaaja za zemlju odobravaju plaanja vozarina i najamnina u stranoj valuti. Ozbiljan problem moe postati DEFINIRANJE EGZISTENCIJALNIH TERETA, rizik se javlja kod bulkerskog i tankerskog brodarstva. Neki teret definiran kao egzistencijalni, promjenom zakonskih odredbi vie se ne smatra egzistencijalnim.

U kreditnim poslovima javlja se koncept DRAVNOG RIZIKA kada se pravno-financijskom konstrukcijom dri da je rizik korisnika kredita postao isto to i rizik vlade/drave. Javlja se ako je transakcija pokrivena jamstvom drave ili je drava odgovorna za obveze trgovakog drutva.

-Uglavnom se radi o ekonomskom sektoru koji je politiki ili ekonomski jako vaan tako da drava ne smije dozvoliti njegov pad.

-S obzirom na nesigurnost poslova s korisnicima kredita iz kategorije dravnog rizika, kreditori i brodari trebali bi se uputati u transakcije samo s onim tvrtkama koje mogu uspjeno poslovati bez obzira u ijem su vlasnitvu.

Openito vrijedi naelo - osiguratelji na tritu osiguranja nee prihvatiti u osiguranje rizike zemlje.

5. JAMSTVA I OSIGURANJA U POSLOVIMA FINANCIRANJA NABAVLJANJA BRODOVA

Razna jamstva i instrumenti osiguranja povrata kredita definirani su ugovorom o kreditu s kojim je obino u vezi i obveznica koja izravno potvruje postojanje obveze korisnika kredita za povrat kredita. Kada se ugovara kredit posebno se mora obratiti pozornost na pitanja oko jamstva i osiguranja za povrat kredita. Kreditori trae vie vrsta osiguranja i raznih jamstava, ponekad i previe njih. Dok je s druge strane obrnuto, korisnici kredita pokuavaju dobiti kredit sa to je manje mogue jamstava, jer su ona razlog dodatnim trokovima. No, kreditori ne financiraju nabavljanje brodova bez jamstava i garancija.

5.1. Korporacijska jamstva

Kod bulkerskog i tankerskog brodarstva organizacije su tako strukturirane tako da je svaki brod u vlasnitvu za sebe, odnosno samostalna je jedinica, koja sa ostalima ini jednu korporaciju. Kada je bulkerska ili tankerska brodarska grupa napravljena kao tvrtka pod ijim se okriljem nalaze ti brodovi normalno je da se u financijskim transakcijama trai jamstvo te tvrtke, a ne posebno brodova. Ovo kreditoru daje sigurnost. U linijskom brodarstvu osnovna djelatnost je odravanje linijskih servisa, a ne iskoritavanje broda i upravljanje brodom->vlasnitvo koncentrirano u jednoj brodarskoj kompaniji. Procjena vrijednosti korp.jamstava temelji se na analizi poslovanja brodara, pri emu se koriste financijska izvjea. Ta analiza je vrlo sloen posao jer ona dosta ovisi o org.strukturi poduzea.

5.2. Osobna jamstva

Kada su dionice pojedinih brodarskih kompanija u posjedu jedne ili vie osoba,a te kompanije u vlasnitvu neke druge tvrtke koja je takoer pod kontrolom jedne ili vie osoba koje imaju dionice i kada ti pojedinci imaju i neku drugu osobnu imovinu, praksa je da se od njih trae i dobivaju osobna jamstva za kredite. Vrlo je vano ovdje spomenuti moralnost. Treba rei da se ne bi smjelo zakljuiti posao ako se ne dobiju provjerene informacije o moralnosti partnera. Ako je kreditor zadovoljan ocjenom moralnih pitanja, uvijek mu ostaje da prosudi da li osobno jamstvo ima bilo kakvu financijsku vrijednost,ali kreditor se uvijek moe koristiti rezultatima financijskih izvjea o poslovanju brodara.

5.3. Pomorska hipoteka (mortgage) kao instrument osiguranja povrata kredita

U poslovnoj praksi razlikuju se pravni institut hipoteke i pravni institut mortgagea. Pravni institut mortgagea poznaje i doputa stupanj vjerovnika u posjed broda i njegovo iskoritavanje u sluaju propusta dunika, dok hipotekarni vjerovnik moe traiti samo prodaju broda. Kod prodaje broda ako se radi o hipoteci mogua je samo prodaja putem suda ili nekog drugog organa, dok se temeljem mortgagea uz sudsku prodaju doputa i prodaja javnim nadmetanjem. U sluaju da dunik nije uredno izvrio obveze iz ugovora o mortgageu, vjerovniku pripada pravo traenja posjeda mirnim i sudskim putem. Vjerovnik ima pravo daljnjeg iskoritavanja broda, ubiranja vozarine ili najamnine i raspolaganja s brodom ukljuujui i njegovu prodaju radi podmirenja svih dunikovih obveza. Za razliku od ovog instituta tipina hipoteka daje pravo prodaje, ali sudskim putem, a samo u odreenim sluajevima kada nadlean sud ne primjenjuje takvu praksu onda putem javne drabe.

5.4. Druga jamstva i osiguranja povrata kredita

5.4.1. Ustup zarada finaciranog broda

Kontrola priljeva zarada koje brod ostvaruje omoguava se ustupom zarada. S pravnog stajalita mogua su 2 naina ustupanja zarada: 1. posebnim ustupom zarada- ako se brod zapoljava srednjoronim ugovorom na vrijeme i 2. opim ustupom zarada- koji predvia da e brodar sve budue zarade broda ustupati kao zalog. Ustup zarada je pravni posao koji se sastoji od tri pravne radnje, a obveze ustupa zarada se potvruju odgovarajuim dokumentima: sporazumom o ustupu zarada, obavijesti unajmitelju/korisniku prijevoza i potvrdom unajmitelja ili korisnika prijevoza o prihvatu ustupa. Mogue je razlikovati mogunost kontrole priljeva s obzirom na nain na koji je brod zaposlen pa tada govorimo o npr.: a) sluaju kada se brod zapoljava ugovorom o srednjoronom najmu, b) sluajevi ugovora o najmu na razdoblja kraa od 12 mjeseci, c) sluajevi kada su ugovori o zapoljavanju za raun matine kompanije, a stvarni prijevoz obavlja brod njene podrunice koja je vlasnik samo tog broda (single ship company), d) poseban sluaj javlja se i u linijskom brodarstvu.

5.4.2. Ustup prava iz police osiguranja financiranog broda

Vrijednost broda zavisi o njegovom zadovoljavajuem stanju koje mu omoguuje uspjeno obavljanje prijevoza. Kreditor trai da je brod adekvatno osiguran protiv teta ili gubitka i da se njemu ustupe prava iz osiguranja odgovarajuim zapisom u polici osiguranja trupa i stroja. On e traiti da se brod osigura i za sluajeve odgovornosti.

Pitanja vrijednosti i kakvoe osiguranja raspravljaju se u pregovorima izmeu korisnika kredita i kreditora (iznos kredita u funkciji je s vrijednou broda pa se u praksi trai da osiguranje trupa i stroja pokriva iznos kredita s 110% do 130%).

Pregovara se i o visini odbitnih franiza (one se ograniavaju s maksimalnim iznosima u zavisnosti o vrijednosti broda i financijskoj moi korisnika kredita).

Vei je problem pitanje kakvoe pokria osiguranja. Pomorski se rizici obino pokrivaju s veim brojem osiguratelja koje bi trebalo provjeravati i ocjenjivati, to predstavlja problem koji postaje vei kada se ustanovi na koliko je reosiguratelja preneseno pokrie. Kreditori od brodara trae pisano miljenje njegovog brokera koje nemaju neke posebne vrijednosti jer broker nije pravno odgovoran za postupke osiguratelja.

Osiguranje odgovornosti brodara zadaje manje problema, jer se povjerava tzv. Protecting & Indemnity klubovima (udruenja brodovlasnika koji od svojih lanova trae uplaivanje lanarine) i rijetko upadaju u financijske tekoe.

Kreditori ponekad zahtijevaju osiguranje interesa hipotekarnog vjerovnika koje pokriva rizik mogueg odbijanja osiguratelja trupa i stroja da isplati osigurninu temeljem pretpostavljene krivnje ili nemara brodara. Temelji se na vrijednosti pokria za trup ili stoj i kreditor ga trai u svoju korist, a na raun korisnika kredita, tj. brodara.

Problem u podruju osiguranja problem pokria i realizacije naplate naknade kada se radi o tzv. kunim osigurateljima, koji se javlja jer razlika izmeu premija osiguranja koju plaaju brodari osigurateljima i premija koju osiguratelji plaaju reosigurateljima moe biti velika (zato se i osnivaju osigurateljne kue unutar veih kompanija i korporacija).

2 oblika tekoa sa stajalita kreditora:

Offshore kompanije imaju ogranien temeljni kapital pa nisu dovoljno sigurne za pokrie rizika koje zadravaju u svom osiguranju,

Kreditor je izloen riziku da do njega nee dospjeti plaanja odtetnih zahtjeva koja reosiguratelj izvri u korist osiguratelja, iako je to predvieno sporazumom o ustupu prava iz osiguranja broda. Poslovi osiguranja kroz kune osiguratelje poveavaju stvarnu ekonomsku vrijednost cijele brodarske grupe, pa nije u interesu kreditora onemoguavati ili oteavati poslovnu transakciju.

Za svladavanje ovih tekoa potrebno je traiti ustup prava iz reosiguranja.

Ustup zarada broda zaposlenog u pulu za iskoritavanje brodova ine ona plaanja koja pul vri prema brodaru broda za koji se analizira financijska transakcija. Ako je ugovor o pulu siguran i uredan, neovisno o tome mogue je provjeriti reputaciju pul menadera (brodara). Pul za iskoritavanje brodova je udruivanje brodova raznih brodara. Pul menader (brodar) za svoj posao dobiva ugovorenu naknadu, a profit se dijeli svim lanovima pula (grupe) prema odreenom kljuu raspodjele. Takvi su pulovi uobiajeni u skandinavskim zemljama i koriste se za bulkcarriere i tankere.

5.4.3. Bankarske garancije (Bank Guarantees)

One su sredstvo osiguranja izvrenja ugovornih obveza stranaka,tj. zatita od rizika neurednog izvrenja tih obveza (u domaoj i meunarodnoj poslovnoj praksi). U njima se pojavljuju najmanje 3 osobe (nalogodavatelj, banka i korisnik garancije) izmeu kojih se zasnivaju odvojeni pravni odnosi.

Podjela bankarskih garancija:

Akcesorne garancije izdaju se na osnovi jamstva. Ako obveza dunika iz osnovnog ugovora nije nastala ili je prestala postojati, smatra se da je nepostojea

Samostalne garancije garancije kojom banka preuzima samostalnu obvezu prema korisniku, odvojenu od obveze dunika iz osnovnog ugovora. Banka se obvezuje ispuniti svoju obvezu, a ne obvezu nalogodavca, zbog ega ne moe isticati pregovore prema korisniku garancije.

Protugarancija bankarska garancija izdana u korist banke garanta kojom se jami da e banci garantu biti nadoknaeno ono to plati prema garanciji koju je izdala. Koristi se u vanjskotrgovakom prometu kada garanciju izdaje banka sa sjeditem u zemlji korisnika, dok se nalogodavac nalazi u drugoj zemlji. Garancija koju izdaje banka korisnika garancije naziva se glavnom garancijom dok se garancija koju izdaje banka u zemlji nalogodavca naziva protugarancijom.

Osim te 3 glavne,postoje jo i:supergarancije, uvjetne garancije i bezuvjetne garancije.

Sadraj bankarske garancije ovisi o konkretnim uvjetima posla zbog kojega se izdaje.

Bankarska garancija mora sadravati:

Uvodni dio

Garantnu obvezu

Iznos garancije

Rok valjanosti garancije.

Ugovorom o kreditu predvia se davanje odreene bankarske garancije kao osiguranje urednog povrata kredita. Odreuje se banka koja e dati garanciju i sam tekst zahtjevane garancije. Brodari koji trae kredit za nabavljanje brodova, obino su dulje vrijeme u poslovnim odnosima s jednom bankom, koja e se lake odluiti i izai im u susret glede traene garancije, te e procijeniti rizinost izdavanja garancije i zaraunati brodaru svoje trokove i naknadu.

5.4.4. Davanje u depozit dionica brodarskog drutva

U nekim se financijskim transakcijama zahtijeva da dioniari brodarske kompanije (koja je korisnik kredita) kao dodatnu sigurnost za povrat kredita daju kreditorima svoje dionice u depozit. Tako se kreditorima osigurava pravni poloaj veinskog vlasnika, pa ga u sluajevima greaka i propusta korisnika kredita mogu iskoristiti u cilju zatite svojih interesa. Razmatrajui sa stajalita kreditora, bolje je imati deponirane dionice nego biti bez njih. S druge strane, ako korisnici kredita taj zahtjev prihvate obino nee mnogo izgubiti, a najmanje e izgubiti korisnik kredita kompanija s jedinom namjenom kupnje broda. S obzirom na moguu razliitost zahtjeva dioniara sporazum o deponiranju dionica nije uvijek jednostavno pripremiti.

6. DOKUMENTACIJA I IZVEDBA FINANCIJSKIH TRANSAKCIJA U NABAVLJANJU BRODOVA

Ne posveuje se odgovarajua pozornost dokumentaciji i izvedbi financijskih transakcija u nabavljanju brodova pa moe doi do velikih nesporazuma i trokova. U svim poslovima moraju sudjelovati kompetentne osobe koje e zastupati interese kreditora i korisnika kredita. esto se ukljuuju i s jedne i s druge strane odvjetnici specijalisti u financijskih transakcijama i kupoprodaju brodova.

6.1. Pismo obveze (pismo ponude)

Nakon kontakta izmeu kreditora i korisnika kredita, kreditori upuuju pismo u kojem izraavaju spremnost glede financiranja nabavljanja broda. S obzirom na sadraj i prihvaanja takvog pisma od strane korisnika kredita ono je obveznog karaktera pa ga se stoga naziva pismom obveze. To je dale vrsta ponuda posla financiranja gradnje novog broda ili nabavke rabljenog broda pa se esto zove i pismom ponude. Ako se ono prihvati postaje uvjetno obvezujui dokument. Ono mora biti dobro pripremljeno i sadravati sve bitne uvjete i obveze takve jedne transakcije. U njemu se navodi namjena kreditiranja, uvjeti financiranja, popis jamstva i osiguranja, pitanja glede sudbenosti i zakonodavstva...

6.2. Ugovor o kreditu

Za ugovor o kreditu moemo rei da je to vrlo proirena verzija pisma obveze. Svi ugovori imaju gotovo zajednike glavne elemente, razlikuju se samo po tome kako ih tvrtka koja ih priprema strukturira. U uvodnom dijelu uvijek se jasno identificiraju interesi stranaka i razlozi njihovih ulazaka u transakciju. To je vrlo vano jer nijedan ugovor nee biti ostvaren ako nije od obostrane koristi. Znaajan dio je i dio predstavljanje i jamstva. Korisnik kredita mora izjaviti da je organiziran za obavljanje poslova za koje je registriran, da je stvarnopravni vlasnik broda, da na brod nije uspostavljeno pravo zaloga, da e ga preuzete obveze pravno obvezivati, da nema neizvrenih obveza i da nije podloan nekom sporu materijalne naravi i jo mnogo toga... Bilo koja netonost moe biti upotrjebljena za raskid ugovora. Odjeljak o obvezama kratko odreuje obvezu kreditora da temeljem odredbi iz jamstva i predstavljanja izvri posao financiranja. Odjeljak o preduvjetima navodi to se sve treba uraditi, koji se dodatni dokumenti moraju dobiti te ih potpisane i pravomone predati kreditoru da bi se kredit odobrio. Neki od tih dokumenata: zadunica ili zadunice, obveza plaanja pristojbi, dostavljanje dokaza da brod ima valjanu klasu, dostavljanje svih relevantnih pravnih miljenja kao i dokumenata s kojim se dokazuje da je korisnik dobrog ugleda. Svi ugovori o kreditu sadre jedan ili vie odjeljaka: povlaenju kredita; osnova za raunanje kamata,mehanizam plaanja i tono dospijee plaanja glavnica i kamata; odredbe glede plaanja kamata nakon neispunjenih obveza (misli se na nepravodobno plaanje, ali i drugih propusta).Slijedi odjeljak kojim se odreuju zahtijevana jamstva I obeanja izvrenja obveza koja mogu biti potvrdna I nijena. Tipina potvrdna su: obveza korisnika da vodi poslove na odgovarajui nain, da u ugovorenom roku daje financijske I druge pokazatelje, da usklauje poslovanje prema zakonima I odredbamaTipina nijena: obeanje korisnika da nee dozvoliti da se njegova imovina optereuje zalonim pravima, da se nee angairati u drugim poslovima osim brodarske djelatnosti, da nee dozvoliti promjenu vlasnitva svojih brodovaUgovorom o kreditu se odreuje primjena zakonodavstva I sudbena nadlenost. U dodatku su obino primjeri kao obavijest za povlaenje sredstava, garancija, zadunice I drugi ugovorom predvieni dokumenti.

6.3. Obveznica

Obveznica je glavni dokaz o dugovanju u svim transakcijama davanja kredita; ona je tipino saeti dokument, odnosno dokument kratkog sadraja. Kad je uredno potpisana od ovlatene osobe (slubenik korisnika kredita), formalno potvruje zaduenje. U veini sluajeva istie glavne uvjete duga (kamata, otplata, itd.) i u sebi sadri, tj. inkorporira ugovor o kreditu i dokumente o jamstvima kako su navedeni. Uz obveznice trae se i garantna pisma (njima se jami izvrenje obveza iz obveznice).

6.4. Ugovor o pomorskoj hipoteci (mortgageu)

Pomorske hipoteke imaju dvije izrazito razliite, ali i meusobno povezane namjene:

1)upis hipoteke slui kao dokaz postojanja zaloga na brodu

2)slui kao sporazum izmeu korisnika kredita i kreditora u svezi s odravanjem broda, osiguravanjem broda, nainom iskoritavanja broda itd.

Englesko zakonodavstvo pravi razliku izmeu te dvije namjene zahtijevajui dva odvojena dokumenta (pravo zaloga se upisuje kratkim dokumentom uz koji se pridodaje sporazum o utanaenjima).

Sporazum o utanaenjima: Posebna se pozornost daje odjeljku o definicijama (odjeljak koji tono specificira to je zaloeno). Ugovori o hipoteci najee imaju odjeljak o pokriu osiguranja u kojem se specificiraju iznosi i vrste pokria koje se mora izvriti. Gotovo se kod svih hipoteka predviaju i odredbe o upravljanju, iskoritavanju i odravanju broda. Brod se ne smije koristiti za nedozvoljenu trgovinu ili nedozvoljene poslove. Brodar se obvezuje plaati sve takse, pristojbe, naknade i druge trokove broda i putovanja da ne doe do zapljene; ako doe do zapljene brodar se obvezuje da je otkloni u razlonom vremenu.

Ugovorom o hipoteci zahtijeva se od korisnika kredita da dokaz o upisanoj hipoteci i u fizikom smislu izloi na brodu (obino je to u obliku ovjerene kopije upisa hipoteke koja se dri na brodu zajedno s ostalim brodskim dokumentima). U ugovoru o hipoteci specificiraju se sluajevi propusta i neizvrenja obveza. Navode se mjere, odnosno postupci s kojima se s pravnim sredstvima ti sluajevi popravljaju. Pitanje isplate naknada iz osiguranja je obino regulirano tako da osiguratelji sve svote iznad one predviene ugovorom o hipoteci moraju platiti izravno kreditorima. U sluaju eventualne prodaje broda uobiajeno je predvidjeti kako e se koristiti prihod poluen prodajom (prva su po redu sva ona plaanja za pokrie dugova iz trokova poslovanja koji su na breme brodara, zatim dolaze ona plaanja za dospjele kamate, potom za pokrie neotplaenog dijela glavnice kredita, a ostatak ako ga ima ide brodaru).

6.5. Drugi dokumenti iz poslova financiranja nabavljanja brodova

6.5.1. Ugovori o ustupu osiguranja i ustupu zarada

Temeljni je princip za sva kreditiranja da obino pravo pridraja bez odgovarajuih dokumenata nema mogunost pravnog osnaivanja. Sadraji sporazuma o ustupu rijetko su proturjeni. Kod njih je kljuno da korisnik kredita (osoba koja ustupa; assignor) utanauje neku inidbu i da se obvezuje na njeno izvrenje. Najvanije je da da nalog osigurateljima broda, reosigurateljima i/ili brokerima osiguranja da u police osiguranja uvrste i klauzulu o plaanjima kojom se rjeava pitanje plaanja osigurnine korisnicima kredita, posebice u sluajevima gubitka broda (loss payable clause). U loss payable klauzuli definira se kome e se plaati, kada korisniku kredita, a kada izravno kreditoru; odreuju se i obavijesti koje osiguratelji moraju dati kreditorima prije nego korisnici kredita kanceliraju ili propuste obnoviti police; kreditorima se daje mogunost ispraviti bilo koji sluaj greke ili propusta iz polica osiguranja, odnosno uvjeta osiguranja. Sutina sporazuma o ustupu osiguranja je u obvezi brodara da osigura brod na nain koji zadovoljava kreditora i kod za kreditora prihvatljivog osiguratelja, da u ustupu prava osiguranja obavijesti osiguratelje i njihove brokere, da u svim policama osiguranja navede kreditora kao osobu kojoj e osiguratelji isplatiti sve iznose naknada osiguranih rizika, da uredi s osigurateljima da prihvate i potvrde ustup prava iz osiguranja i imenovanje kreditora korisnikom svih naknada za osigurane rizike, takoer da osiguratelji prihvate obvezu obavjetavanja kreditora ako brodar ne plaa premije osiguranja, otkae ili ne obnavlja police, zatim da kreditoru preda kopije svih polica i sve zabiljeke pokria. U sporazumu o ustupu zarada korisnik kredita se obvezuje obavijestiti svoje unajmitelje da je ugovor o prijevozu, odnosno ugovor o najmu ustupljen kreditorima i da se vozarine, odnosno najamnine moraju plaati izravno kreditorima. Taj sporazum ponekad specificira raun na koji e se plaati, o emu se takoer unajmiteljima mora dati obavijest.

6.5.2. Sporazum o davanju dionica u depozit

Ovo je jedan od zahtjeva koji se ponekad postavlja korisnicima kredita, cilj deponiranja dionica je poveanje sigurnosti otplate kredita. U sluaju da dunik ne izvrava svoje obveze kreditor moe temeljem prava iz dionica zamijeniti upravu tvrtke koje e izravno i iskljuivo njemu biti odgovorne. Oko davanja dionica u depozit ima dosta potekoa, treba usuglasiti zahtjeve kreditora s interesima dunika. Dionice se jednostavno prenose fizikim prijenosom kreditorima.

6.6. Ugovori o gradnji (kupoprodaji) novih brodova i ugovori o kupoprodaji rabljenih brodova

Ugovor o gradnji novog broda sklapa se izmeu brodograditelja i brodovlasnika, tj. izmeu brodograditelja i kupca. U ugovoru se radi o gradnji i prodaji brodova. Brodar/brodarska tvrtka istrait e trite brodogradnje glede: vrste, tipa i veliine broda, rokova isporuke i mogunosti financiranja od strane brodograditelja. Istrait e i mogunost financiranja iz javnih i privatnih izvora. Nakon istraivanja o optimalnim rjeenjima donosi odluku glede izbora brodogradilita. Namjeru iskazuje pismom namjere, a poslije dobivenog potvrdnog odgovora poinje pregovarati. Ako je izgledno da e se pregovori uspjeno izvriti odmah se priprema UGOVOR O GRADNJI BRODA ugovor se usklauje s uvjetima financiranja i sa zahtjevima glede davanja jamstva za povrat kredita. Neke znaajke svih ugovora o gradnji broda:

-detaljno opisuju brod, strojevi i oprema;

-odreuje se klasifikacijski zavod (prema ijim pravilima e se graditi brod i koju klasu e dobiti, te koje e meunarodne odredbe morati zadovoljavati);

-u poetnom dijelu mjesto imaju: cijena, naini plaanja, valuta, jamstva, garancije i sl.;

-ugovara se nain nadziranja radova, pregledi provjere i pokusi;

-Klauzula o vremenu i mjestu isporuke;

-meusobna prava i obveze;

-zakonodavstvo i sudbenost;

-odreuju se sluajevi propusta i mjere otklanjanja i dr.

Za sklapanje ugovora koriste se standardni ugovori kao to su:

-MARAD Standard Form Newbuilding Contract

-AWES Standard Shipbuilding

-SAJ Newbuilding Contract

-Norwegian Standard Form Newbuilding Contract

UGOVOR O KUPOPRODAJI RABLJENOG BRODA:

Ugovor o kupoprodaji rabljenog broda sklapa se izmeu aktualnog vlasnika broda (prodavatelja) i budueg vlasnika broda (kupca). U ugovoru se radi o kupoprodaji ve postojeih brodova. Brodar/brodarska tvrtka istrait e trite rabljenih brodova. Istovremeno istrauje i mogunost financiranja nabavke. Izborom potencijalnih brodova poine se sa poslom nabavljanja, u emu se brodar slui uslugama brokera. Nakon pregleda broda i zapisa koji se vode u klasifikacijskim zavodima, zapoinju pregovori. U sluaju uspjenog zavretka pregovora odmah se priprema UGOVOR O KUPOPRODAJI BRODA ugovor se usklauje sa uvjetima financiranja i zahtijevanim jamstvima za financiranje. Kod ovih ugovora postoji vie izmjena i dopuna u ugovorima, standardni ugovori su samo dobar predloak. U ovim ugovorima se:

-definiraju stranke ugovora;

-opisuje se brod;

-odreuje se cijena, rokovi, jamstva i vezani poslovi;

-odreuje se vrijeme i mjesto inspekcije broda u plutajuem stanju,

-odreuje se vrijeme i mjesto predaje broda;

-predvia se pravo pregleda broda;

-odreuje se to je kupac spreman dodatno platiti, a prodavatelj ukloniti prije primopredaje;

-odreuju se dokumentikoje prodavatelj predaje kupcu

Standardni ugovori koji se obino javljaju su:

-Viekratno revidirani The Norwegian Saleform (NSF)

-The London Ship Sale Contract 1985

-Nipponsale 1993.

6.7. Tipini modeli financiranja i nabavljanja brodova

Financiranje nabavljanja novih i rabljenim brodova obavlja se na razne naine, tj. koriste se razni modeli financiranja. Uobiajen i jednostavan model financiranja jest. tzv. hipotekarno financiranje. Kreditor koji financira nabavku za jamstvo trai hipoteku na brodu, a ugovorenu cijenu broda plaa banci prodavatelja. U trenutku primopredaje broda upisuje se hipoteka kao jamstvo za otplatu kredita u korist kreditora. Gotovo jednak nain financiranja je kada se ugovara prodaja broda na kredit uz hipotekarno jamstvo, u ovom sluaju prodavatelj je ujedno i kreditor. Prodaja broda na kredit obalja se ponekad i preko robnog kredita uz garanciju banke. Ovakvo rjeenje je esto puta mogue i zbog dobrih poslovnih odnosa banke garanta i kupca. Nabavljanje broda kroz ugovor o zakupu golog broda s opcijom kupnje je odavno poznato i realizira se uglavnom temeljem poznatog modela. Ugovor o zakupu je zapravo ugovor o iskoritavanju brodova. Da bi se iskoristila opcija kupnje, mora se sklopiti kupoprodajni ugovor. Naelno se s tim ugovorima eli realizirati kupoprodaja, pa se zakupnina odreuje temeljem obrone otplate ugovorene cijene broda koja ukljuuje otplatu glavnice i kamata.

Tipian oblik financiranja broda nabavljanja brodova je tzv. PROJEKTNO FINANCIRANJE.

O nainima i razlozima takvog financiranja se raspravilo ( financiranje koje znatnije nadmauje prosjean finance ratio... itd)

U projektna financiranja se ubrajaju i ona koja predviaju stvaranje zajednike tvrtke s ogranienom odgovornou, a uz pomo javnih fondova.

Projektno financiranje nabavljanje brodova se moe temeljiti na hipotekarskim kreditima i kreditima strukturiranim ulaganjima posrednike financijske kue i brodarske tvrtke u novo zajedniko brodarsko drutvo s ciljem nabavke broda. Kljuno pitanje je sposobnost brodarske tvrtke- da se redovno otplauje obveze po kreditima sredstvima iz svojih fondova i pripadajueg dijela prihoda koje e poluiti poslovanjem novog brodarskog drutva. Predvianja o trokovima i prihodima brodarske tvrtke osnivaa i novo uspostavljenog drutva od bitnog su znaenja. Zajedniko ulaganje brodarske tvrtke osnivaa i financijske posrednike kue u novo uspostavljeno drutvo zahtijeva odgovoran pristup. Na taj se nain pokuava odrediti zajedniki poslovni rizik. Predvieno zaposlenje za brodove koji se nabavljaju projektnim financiranjem mora osigurati prihode s kojima e se pokrivati operativni trokovi broda i trokovi kredita. Ako nije predvieno zaposlenje temeljem vremenskog najma prihodi zapoljavanjem broda temeljem COA ili ugovora na putovanje, moraju pokrivati i trokove putovanja. Jamstvo za dobivene kredite obino je POMORSKA HIPOTEKA prvog razreda i jamstva temeljem imovine glavnog dunika.

Projektnim financiranjem nabavke broda pokazuje se jedan od naina projektnog financiranja. Glavnu ulogu ima posrednika financijska kua koja osigurava kredit kod banke ili drugih novarskih kua, fondova, prema trinim uvjetima, a uz poneku hipoteku na brodu koji se financira.Za kreditore rizik ulaganja nije velik, jer je njihov udjel u ukupnom projektu obino manji od 50%, mogue ga je i disperzirati. Drugi dio investicije ine ulaganja posrednike financijske kue i brodarske tvrtke osnivaa s najmanjim udjelom. Zajednikim ulaganjem umanjuje se rigidnost standardnih odnosa izmeu vjerovnika i dunika zahvaljujui stvaranju odreene vrste partnerstva. Zadaa brodarske tvrtke je upravljanje brodom i uspjeno iskoritavanje. Posrednika financijska kua vodi financijske poslove. Iz poluenog prihoda podmiruje se kreditne obveze prema bankama, ostanak se dijeli izmeu partnera. U sluajevima financijskih tekoa, loije likvidnosti, zbog fleksibilnijih partnerskih odnosa, posrednika financijska kua e omoguiti otplatu kredita za vrijeme dokle se ne uravnotee rezultati poslovanja. Dobra priprema je od kljunog znaenja. Mora se to sigurnije procijeniti mogunost zaposlenja i zaradu broda koja omoguuje urednu otplatu kredita.

Procjenjuju se pouzdanost i korektnost. Kod dobro pripremljenih projekta mogua su

100% - tna financiranja ili vea. Tada brodarska tvrtka ne investira svoja sredstva, manje optereena likvidnosti. Ugovorom o postavljanju zajednike tvrtke mogue je previdjeti prodaju broda i prije dovretka otplate, ali uz obvezu vraanja kredita. ako se projekt dovede do kraja - brod je zajedniko vlasnitvo. Izbor financiranja je u skladu sa mogunostima korisnika kredita i zahtjevima kreditora poslije recesija vrlo je rigorozan i oprezan.