Financiranje visokih učilišta u Hrvatskoj

Dr. sc. Anto BajoInstitut za javne financije

Cilj istraživanja

• Troškovi studija po visokim učilištima i područjima znanosti

• Analiza sustava školarina

• Tko snosi troškove studija

Metode istraživanja

• Anketni upitnik za visoka učilišta

• Anketa o radnoj snazi

• Anketa o potrošnji kućanstva

• Analiza financijskih izvješća 60 visokih učilišta (Izvješće o prihodima i rashodima i bilance)

• Regresijska analiza i mjere nejednakosti

Veličina uzorka

• Anketni upitnik: 27• Anketa o radnoj snazi (19.000 po godini)• Anketa o potrošnju kućanstva (3.000 kućanstava

po godini)• 120 financijskih izvješća (60 bilanci i 60 Izvješća o

prihodima i rashodima• Izvješće sveučilišta o broju studenata na VU

Metodološka ograničenja

• Evidencije studenata i struktura• Evidencije zaposlenih i struktura• Vrijeme trajanja studija po vrstama studija i područjima

znanosti

• Istraživanja troškova bez analize učinaka nastavnog procesa (vrijednosna analiza) (Bejaković)

• Sustav internog financijskog izvješćivanja sveučilišta nije razvijen (Vašićek)

• Ne postoji mogućnost vezivanja izvora financiranja s pojedinim vrstama rashoda i programa visokih učilišta (Vašićek)

Financijska pozicija – glavni nalazi

I. Financijska pozicija i financijsko izvješćivanje

Financijska pozicija sustava visokog obrazovanjazadovoljavajuća je (i po sveučilištima i po područjima znanosti).

Sustav financiranja je varijabilan i teško je utvrditi pravilnost unjegovu financiranju.

Ne postoje jasni kriteriji dodjela i raspodjele proračuna posveučilištima i područjima znanosti jer se ne temelje na izračunutroškova po studentu i zaposlenom.

Nije razvijen sustav internog financijskog izvještavanja navisokim učilištima

Financiranje2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

Prihod iz proračuna, mil. kn 1,554 1,786 1,922 2,242 2,300

Vlastiti prihod, mil. kn. 660 753 775 870 996

Ukupni prihod, mil. kn. 2,214 2,539 2,697 3,111 3,296

Prihodi kao % ukupnih prihoda

Prihodi iz proračuna, % 70 70 71 72 70

Vlastiti prihod, % 30 30 29 28 30

Ukupni prihod, % 100 100 100 100 100

Prihodi kao % BDP-a

Ukupno prihod iz proračuna, u % 0.78 0.83 0.83 0.89 0.86

Vlastiti prihod, u % 0.33 0.35 0.33 0.35 0.37

Ukupni prihod, u % 1.12 1.18 1.17 1.24 1.24

BDP u tekućim cijenama, u mil. kn 198,422 214,983 231,349 250,590 266,627*

  2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

EU 27 1.11 1.13 1.13 1.15    

EU 25 1.12 1.14 1.14 1.16    

Bugarska 0.83 0.83 0.8 0.76    

Češka R. 0.86 0.94 0.94 0.89    

Estonija 1.08 1.02 0.87 0.92    

Irska 1.18 1.09 1.11 1.11    

Latvija 0.85 0.74 0.68 0.88    

Litva 1.41 1 1.06 1.04    

Mađarska 1.22 1.21 1.02 1.03    

Poljska 1.05 1.02 1.15 1.19    

Rumunjska 0.7 0.68 0.7 0.81    

Slovenija 1.29 1.32 1.32 1.27    

Slovačka 0.87 0.85 0.98 0.81    

Hrvatska, MZOS   0.78 0.83 0.83 0.89 0.86

Hrvatska MZOS i vlastiti prihodi   1.12 1.18 1.17 1.24 1.24

Turska 1.2 1.21 1.13 :    

Rashodi države za visoko obrazovanja, u % BDP-a

Izvor: Eurostat, 2008, MZOS

Rezultati: Financijska pozicija

Zagreb Split Osijek Rijeka Zadar Dubrovnik

Financijska imovina 567,113 105,512 74,640 98,734 16,106 9,931

Novac u banci i blagajni 258,835 25,586 48,459 39,469 4,568 1,726

Depoziti, jamčevni polozi ipotraživanja od zaposlenih

76,816 45,536 3,960 46,785 226 5,801

Zajmovi 46,573 43 75 1,537 0 0

- tuzemni 46,551 43 75 1,537 0 0

- inozemni 21 0 0 0 0 0

Vrijednosni papiri 1,272 32 21 102 0 0

Dionice i udjeli u glavnici 15,459 0 5 975 20 67

Potraživanja za prihode poslovanja 95,698 9,885 7,290 9,284 3,978 229

Rashodi budućeg razdoblja inedospjela naplata prihoda

64,598 23,084 13,066 11 6,589 2,109

Obveze 197,507 66,164 30,319 69,356 7,959 10,761

za rashode poslovanja 131,083 17,140 21,549 6,506 6,858 3,387

za vrijednosne papire 0 0 0 0 0 0

za zajmove 6,804 8,665 474 109 739 0

Odgođeno plaćanje rashoda i prihodibudućih razdoblja

42,308 29,070 5,423 48,831 0 4,800

Neto financijska imovina 369,606 39,348 44,321 29,378 8,147 -830

Tablica 2. Vlastiti prihodi u mil. kn i struktura vlastitih prihoda u % ukupnih prihoda, od 2003. do 2007. godine

  2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

Dodiplomski/preddiplomski/diplomski redoviti iizvanredni studij

247 286 306 330 383

Poslijediplomski/doktorski studij 71 87 86 84 94

Znanstveno-obrazovna, nakladna i stručnadjelatnost

264 276 272 305 349

Legati, pokloni 9 10 10 17 24

Iznajmljivanje prostora i opreme 15 19 21 23 25

Ostali prihodi 66 79 80 115 134

Ukupno vlastiti prihodi 672 757 772 873 1,008

kao % ukupnih vlastitih prihoda

Dodiplomski/preddiplomski/diplomski redoviti iizvanredni studij

37 38 40 38 38

Poslijediplomski/doktorski studij 11 12 11 10 9

Znanstveno-obrazovna, nakladna i stručnadjelatnost

39 36 35 35 35

Legati, pokloni 1 1 1 2 2

Iznajmljivanje prostora i opreme 2 2 3 3 2

Ostali prihodi 10 10 10 13 13

Ukupno vlastiti prihodi 100 100 100 100 100

Vlastiti prihodi po sveučilištima, u mil. kn, 2007. godinaU milijunima kuna Zagreb Split Osijek Rijeka Dubrovnik Zadar

Dodiplomski/preddiplomski/diplomski redoviti i izvanredni studij

212.5 62.6 47.4 47.1 6.4 7.4

Poslijediplomski/doktorski studij 74.6 5.3 8.4 4.4 0.6 0.3

Znanstveno-obrazovna, nakladna i stručna djelatnost

283.2 22.7 9.0 30.7 2.8 0.5

Legati, pokloni 16.2 1.7 2.0 1.9 0.4 1.4

Ostali prihodi 86.5 16.8 5.0 14.5 4.5 6.5

Ukupno vlastiti prihodi 694.5 110.9 72.0 99.2 14.9 16.3

kao % ukupnih vlastitih prihoda

Dodiplomski/preddiplomski/diplomski redoviti i izvanredni studij

31 56 66 47 43 46

Poslijediplomski/doktorski studij 11 5 12 4 4 2

Znanstveno-obrazovna, nakladna i stručna djelatnost

41 20 12 31 19 3

Legati, pokloni 2 2 3 2 3 9

Ostali prihodi 12 15 7 15 30 40

Ukupno vlastiti prihodi 100 100 100 100 100 100

Troškovi studija - glavni nalazi (2)

II. Troškovi studija i izvješćivanje

Sveučilišta dovoljno ne brinu o troškovima studija visokih učilište i nemajurazvijenu metodologiju vrednovanja.

Fakulteti nemaju poticaja za objavu informacija o financijskom poslovanjuniti objavljuju javno dostupne informacije o troškovima studija.

Na sveučilištima ne postoji metodologija i standardni prezentacijskiOblik izvješćivanja o troškovima studija.

Postoje značajne razlike u troškovima studija na sveučilištima i područjimaznanosti.

Na Sveučilištima Split, Osijek i Rijeka postoji povezanost rashodafinanciranih iz proračuna i zaposlenih.

Relativno dobar primjer postojanja poveznice troškova i studenata (izaposlenih) je na fakultetima sveučilišta u Rijeci i Osijeku.

Fakulteti (i akademije) Sveučilišta u Zagrebu nisu usporedivi s fakultetima(i akademijama) drugih sveučilišta po većini troškova.

Na sveučilištu u Zagrebu zaposleni i studenti nisu centar troška zafinanciranje iz državnog proračuna.

Studenti kao mjesto troška

Zagreb Rijeka Split Osijek

plaće zaposlenih ne ne ne ne

naknade vanjskihsuradnika

ne ne ne ne

autorski honorari ne ne ne ne

troškovi poslovanja ne ne da ne

ukupno ne ne ne ne

Zagreb Rijeka Split Osijek

plaće zaposlenih da da da da

naknade vanjskihsuradnika

da ne ne ne

autorski honorari da da ne da

troškovi poslovanja da ne da da

ukupno ne da da da

Tablica 27. Financiranje troškova iz proračuna i studenti

Tablica 28. Financiranje troškova iz vlastitih prihoda i studenti

Tablica 6. Upisani studenti po načinu financiranja studija u 2007., po sveučilištima

redoviti studenti

PotporaMZOS

osobna plaćanja ukupno izvanredni studenti sveukupno plaćanje

Zagreb 31,664 15,520 47,184 8,684 55,868 24,204

Split 7,778 6,220 13,800 7,398 21,541 13,618

Osijek 7,828 3,159 10,987 4,095 15,082 7,254

Rijeka 5,860 4,072 9,932 4,418 14,350 8,490

Dubrovnik 732 400 1,132 314 1,528 714

Zadar 3,999 1,518 5,517 584 6,206 2,102

Ukupno 57,861 30,889 88,552 25,493 114,575 56,382

kao %

Zagreb 67 33 100 16 100  43

Split 56 45 100 34 100  63

Osijek 71 29 100 27 100  48

Rijeka 59 41 100 31 100  59

Dubrovnik 65 35 100 21 100  47

Zadar 72 28 100 9 100  34

Ukupno 65 35 100 22 100  49

Tablica 8. Omjer studenata i znanstveno nastavnog osoblja u 2007., po sveučilištima i područjima znanosti

Studenti/znanstveno nastavno Studenti/ nastavnici

Zagreb 10 21

Osijek 23 41

Rijeka 15 22

Split 13 21

Dubrovnik 11 20

Zadar 27 67

Prosjek 16,5 32

Područja znanosti

prirodoslovno 8 17

tehničko 12 23

biomedicinsko 4 7

biotehničko 7 14

društveno 32 59

humanističko 10 26

umjetničko 3 4

rektorat 54 86

Prosjek 16,3 29,5

Školarine - Glavni nalazi

III. Školarine

Školarine na javnim visokim učilištima i sveučilištima određujuse bez uvida u materijalni položaj studenata i obitelji.

Školarine na javnim visokim učilištima nije moguće promatrati uvremenu jer nisu vezane uz broj studenata.

Školarine po studentu preddiplomskog studija u prosjeku suusklađene s školarinama utvrđenih odlukama Senata i MZOS-a.

Pretežiti dio prihoda od školarina te od znanstveno istraživačkedjelatnost koncentriran je na visokim učilištima Sveučilišta uZagrebu.

U odnosu na privatna visoka učilišta iz područja društvenihznanosti, prosječni troškovi studija i školarine javnih visokihučilišta dvostruko su manji.

Trajanja studija - Glavni nalazi

V. Trajanje studija i diplomiranje

Prosječno je vrijeme trajanja studija studenata 6 do 7 godina.

U prvoj godini studija primjetno je značajnije odustajanje studenata.

Studenti iz različitih područja (tehničke, društvene znanosti) u prosjeku diplomirajuu istim godinama starosti.

Žene diplomiraju približno polovicu godine ranije od muškaraca.

Malo studenata radi za vrijeme studija tek oko 4,5% studenata u dobi od 18 do 28godina starosti.

Studenti koji žive s roditeljima brže završavaju studij.

U odnosu na studente koji nisu radili, studenti koji rade za vrijeme studijastudiraju dvije godine duže.

Broj članova kućanstva statistički je značajan što može ukazivati da studenti izobitelji s više članova u prosjeku ranije završavaju studiji.

Sustav financijske potpore - stipendije

• Ne postoji analiza postojećih programa financijsku potpora studentima - stipendije

• Izraditi jedinstveni registar stipendija, ( stipendije mjerodavnih ministarstava, lokalnih jedinica, MZOS-a, sveučilišta)

• analizirati financijski učinak stipendija (MZOS i rektorati)

Sustavi financijske potpore – krediti i socijalne naknade za školovanje

• Neusklađen sustav kreditiranja između visokih učilišta i sveučilišta

• Utvrditi veličinu populacije (nakon odobrenih stipendija) za subvencionirane kredite, utvrditi udio države

• Analiza stanja financijskog učinka postojećih socijalnih naknada studentima s razine države i lokalnih jedinca, te procjena financijskog učinka

Preporuke za sveučilišta (1)A. Preporuke za sveučilišta

Poboljšavati baze podatka i voditi uredne evidencije o studentima, zaposlenima tefinancijskom poslovanju visokih učilišta.

Analizirati ključne odrednica troškova u pogledu održavanja i korištenja najvažnijeimovine ustanova, posebice ljudskog kapitala.

Otvoriti i usmjeriti rasprave o učinku nastalih rashoda visokih učilišta, jer raspraveo troškovima bez učinaka nastavnog procesa i znanstvenih istraživanja ne mogudovesti do zadovoljavajućeg zaključka.

Poboljšati sustav internog financijskog izvješćivanja.

Dogovoriti (sa sastavnicama) metodologiju izračuna troškova studija.

Godišnje analizirati i izraditi istraživanje o troškovima studija.

Utvrditi kriterije dodjele proračunskih sredstava po visokim učilištima. Središteizračuna troškova treba biti broj studenata upisan na visoka učilišta i zaposleni.

Visinu školarina utvrditi vodeći računa o materijalnom položaju studenata.

Preporuke za MZOŠ I sveučilišta (2)B. Preporuke za sveučilišta i Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa

Analizirati stupanj:- nastavnog opterećenja znanstveno nastavnog osoblja, - angažmana nastavnika s dijelom radnog vremena u nastavnom procesu, - opterećenja nastavnog osoblja s administrativnim poslovima,- sudjelovanja i nastavnog opterećenja suradnika u nastavi, posebice vanjskih suradnika.

Ublažiti značajne razlike troškova po studentu u istim područjima znanosti na različitimsveučilištima.

Poboljšati proračunski proces, a posebice sustav planiranja proračuna visokih učilišta.

Istražiti razloge dugoga vremena studiranja studenata i razloge odustajanja studenata uPrvoj godini studija (je li možda problem u provedbi nastave ili u nastavnim programima).

Razviti model financijske potpore studentima koji se treba temeljiti na dubljoj analiziučinaka postojećih programa državne potpore .

Jasno definirati ulogu školarina u sustavu financiranja visokih učilišta.

Definirati kriterije za raspodjelu državnog proračuna za financiranje visokog obrazovanja iRazviti model za raspodjelu koji će biti usmjeren na broj studenata i rezultate obrazovnogprocesa.

Uspostaviti sustav upravljanja kvalitetom koji bi pomogao usklađivanju resursa (kadrovskihi prostornih) i upisnih kvota.