Filozofski život

6.StudentskifilozofskisimpozijFilozofija u književnosti

Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta uOsijeku,Udrugastudenatafilozofije»logOS«iHrvatskofilozofskodruštvoorganiziralisu5. i6.svibnja2016.godine6. Studentski fi-lozofski simpozij.Njegovatemabilaje»Filo-zofija u književnosti«. PovodomodržavanjasimpozijaosječkiFilozofskifakultetobjaviojeiknjižicusažetaka,kojujeuredioDemianPapo, asistentnaosječkomOdsjekuza filo-zofiju.Knjižica sadrži uvodni tekst »Kratakprikaz odnosa filozofije i književnosti: uztemu simpozija »Filozofija u književnosti«(str.9–18),kojijenapisalaosječkastudenticaMarijanaJosipović,zatimprogramsimpozi-ja (str. 23–26), potom28 sažetaka izlaganja(str.29–67),panagrađenisrednjoškolskiesej»Filozofskaknjiževnost: novipogledna čo-vjeka« (str. 71–72), koji je napisao MatkoGuštin,učenikčetvrtograzredaosječkeEko-nomske i upravne škole, te adresar izlagačā(str.75–79).Simpozijjeokupio28studenticaistudenatasašestsveučilištaizRepublikeHrvatskeiRe-publikeSrbijetepozvanupredavačicuŽeljkuMetesiDeronjićsInstitutazafilozofiju.Dakle, a što se može doznati i iz uvodnogtekstaMarijane Josipović, tema studentskogsimpozija počivala je na »neraskidivoj po-vezanosti filozofije i književnosti.« U tomtekstuJosipovićjezatoukazalanaodnosfilo-zofijeiknjiževnostiugrčkomirimskomraz-dobljuantičkefilozofije,aondaiurazdobljusrednjovjekovne filozofije, prosvjetiteljstvai u razdoblju moderne. Pritom je ponudilakratak prikazmeđusobnih utjecaja filozofijei književnosti u spisima Platona,Aristotela,Cicerona, Seneke, Augustina, Tome Akvin-skog,Voltairea,Rousseaua,SchopenhaueraiNietzschea.Simpozij je otvoren pozdravnim riječimaorganizatorā i pokroviteljā. Prisutne je naj-prije pozdravio Demian Papo, koordinatorsimpozijaipredsjednikProgramskogodbora,apotompredstavniciUdrugestudenata filo-

zofije»logOS«iOsječko-baranjskežupanije.Nakon pozdravnih riječi koje je prisutnimauputio Davor Balić, voditelj Odsjeka za fi-lozofijunaosječkomFilozofskomfakultetu,prisutne je pozdravila Marija Omazić, pro-dekanicazaznanostimeđunarodnusuradnjuosječkogFilozofskogfakulteta,kojajeiotvo-rilasimpozij.PrvusesijuzapočeojeHrvojePotlimbrzović(Osijek) izlaganjem »Filozofska sastavnicau noveli Sloboda JankaPolićaKamova«.Unjemu su izdvojeni Kamovljevi stavovi kojisadržefilozofskaobilježja,poputoniho,pri-mjerice, slobodi, društvenim konvencijama,ateizmu ihedonizmu.Uslijedilo je izlaganjeBruneDronjića(Osijek)podnaslovom»Po-dudarnost motiva u romanu Isušena kaljuža Janka Polića Kamova s artističkom metafi-zikom Friedricha Nietzschea«. Dronjić se uizlaganjuusmjerionaNietzscheovuartistič-ku metafiziku te na njegovo razumijevanjenihilizma, perspektivizma i dekadencije. Izizlaganjasmodoznalida jeKamovuIsuše-noj kaljuži spomenuo sva ta tri pojma, dokje artističku metafiziku implicirao. Tumače-nja Nietzscheove filozofske misli poduhva-tila se i Lana Lončar (Osijek) u izlaganju»Nietzscheovo vječno vraćanje jednakog uKunderinuromanuNepodnošljiva lakoća po­stojanja«. U njemu je Nietzscheova misaoo vječnom vraćanju jednakog uspoređena sKunderinim promišljanjima o životnim te-gobama. Prema studentičinim spoznajama,Kundera je u romanu Nepodnošljiva lakoća postojanja preuzeo tu Nietzscheovu misaoi primijenio je u odnosima između glavnihlikova:Tereze iTomaša.Sesiju jezaključilaZrinkaMarijanović(Osijek)izlaganjem»Fi-lozofija marksizma kao apsurdu Kunderinuromanu Šala«. Iznijela je brojne povezniceizmeđuapsurdaimarksizmautomeromanu,zaključivši da je Kundera u Šali filozofijumarksizma sagledavao kao usmjerenje kojeobilujeapsurdnimobilježjima.Druga sesija započela je izlaganjem »Etičkiaspekti dramske književnostiAlbertaCamu-sa«,kojejeodržaoJosipGuć(Split).Zasni-vaogajenaCamusovu»ciklusuapsurda«,u

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA144God.36(2016)Sv.4(829–848)

Filozofskiživot830

koji spadaju drame Kaligula i Nesporazum,zatim na »ciklusu pobune«, u koji spadajudrame Opsadno stanje i Pravednici, te naCamusovu djelu Pobunjeni čovjek. Guć jeistaknuoda jeCamus tematiziraosvijetkojije lišen smisla te se zalagaoza izgrađivanjevrijednostiismisla,azatodasepobunanebivratilauapsurdzbogkojegjeiizbila.Potomje uslijedilo izlaganje koje je održalo dvojestudenata iz Niša: Nevena Nikolić i Nema-njaĐorđević.Naslovnjihovaizlaganjabioje»Estetskou filozofskom i filozofskouknji-ževnomtekstuŽan-PolSartraizperspektivefilozofije i psihologije umetnosti«. Nikolići Đorđević su Sartreovu književnom djeluMučnina ifilozofskomdjeluBiće i ništa pri-stupili iz perspektive filozofije i psihologijeumjetnostiteizperspektiveknjiževnosti,kaomogućeg nosioca filozofske vrijednosti. Za-timjenastupilaAnjaCmiljanović(NoviSad)izlaganjem »Filozofija apsurda antijunakaDostojevskog«.Unjemujerazmotrilačovje-kovu spremnost da postane »čovekobog«.NajprijejenaglasiladajeudjelimaDostojev-skogsredišnjatemabiočovjek,nakončegajepriopćiladajeutimdjelimanerijetkozastu-pljenafilozofijaapsurda,kojujepotomuspo-redilasonimštojeKantodrediokaoDing an sich.Sesijajezavršilaizlaganjem»Filozofskasastavnica u romanu Bijeg Milutina CihlaraNehajeva«,koje jeodržalaMarijanaJosipo-vić (Osijek). Filozofske sastavnice pronašlajeuNehajevupoimanjusvijeta,propitivanjusmislaživota,temotivimastrahaismrti,pričemu je zaključila da je na promjenu u po-imanju svijeta ĐureAndrijaševića, glavnogprotagonistaromana,utjecalaokolina.Nakonzavršetkadrugesesije,organizatorisupredstavilinagrađenisrednjoškolskiesej.Riječje,ponavljam,bilaoeseju»Filozofskaknjižev-nost:novipoglednačovjeka«,kojijenapisaoiizložioMatkoGuštin,učenikčetvrtograzredaosječkeEkonomskeiupravneškole.Prvo izlaganje u trećoj sesiji bilo je naslov-ljeno»Uzdizanjeumjetnostiiznadsebesame:GoetheovFaust iHegelovopoimanje idealaljepote«,aodržalagajeIvanaMajksner(Osi-jek).IstaknulajedaGoetheovFaustobilježa-varomantičarskaformaumjetnostiteuzviše-nost,štojeHegeliodrediokaoidealljepote.PotomjeizlagalaMirjanaCrnković(Osijek).Naslov njezina izlaganja bio je »UsporedbaHegelova učenja o subjektu i razumijevanječovjeka u pripovijetci Enciklopedija mrtvihDanilaKiša«.Unjemujeobradilarazumije-vanječovjekakaosubjektauKiševojEnciklo-pediji mrtvihteusporedilarazumijevanjeutje-cajaizvanjskihstvarinaizgradnjusubjektautojKiševojpripovijetciiuHegelovuopusu.ČetvrtasesijazapočelajeizlaganjemBarba-re Kalauz (Osijek) naslovljenim »Pjesnik u

oskudno vrijeme«. U njemu su uspoređenistavoviMartinaHeideggeraorazdobljusvjet-ske noćispjesništvomRaineraMarieRilkea.Prema studentičinim spoznajama, za Rilkeaje pjesništvo bilo stvar mišljenja, dok je zaHeideggerabitipjesnikomuoskudnovrijemeznačilobitinatraguodbjeglihbogova.OHei-deggerujegovorioiMilošMiladinov(NoviSad)uizlaganju»DijalogmišljenjaipevanjauHajdegerovoj poznoj filozofiji«.U izlaga-nju je fenomen jezikaodređenkao jednaodnosivih Heideggerovih tema, čak štoviše,određenjekaoHeideggerova»kućabivstvo-vanja«. Osim toga, odMiladinova smo do-znalidasumišljenjeipjevanjezaHeideggeraimali isti »intencionalni predmet«, ali kojizahvaćajunarazličitnačin,zbogčegaizmeđunjihimožedoćidoproduktivnogdijaloga.UpetojsesijiprvajenastupilaRenataDžaja(Osijek). Naslov izlaganja bio je »KrležinaBaraka Pet Bekaoborbazasmrt«.OdDžajesmodoznalidasebrojnadjelaizknjiževno-sti mogu sagledati iz perspektive filozofijeegzistencije jer sebavepitanjimaosmislu ibesmisluživota,kaoioslobodi,otuđenjutebijeguodstvarnosti.Premanjezinumišljenju,natakavnačinmogućejesagledatiiKrležinunoveluBaraka Pet Be.Njuobilježavabače-nost čovjeka u određene životne okolnosti ipitanje o smislu života.U svojem izlaganjuDžajaseusmjerilanazastupljenostfilozofskesastavniceupromišljanjimaipostupcimastu-dentaVidovića,glavnogprotagonistaBarake Pet Be.KrležajebiozastupljeniuizlaganjuAne Križić (Split). Ono je bilo naslovljeno»Elementi Heideggerove filozofije u roma-nu Na rubu pameti MiroslavaKrleže«.Kri-žić jepodsjetilada jeKrležaromannapisaouprvom licu jednine, u čemu jeprepoznalapovratak na Heideggerovo »ja« ili tubitak.Noukazala je i nanekedrugepodudarnostiizmeđuHeideggeraiKrleže:napromišljanjaojeziku,nautjecajfenomenologijeustvara-njulikovainasličnostirazumijevanjaodnosaživotaismrti.NakonpetesesijeuslijedilojepredstavljanjeprvogbrojaBiltena studentskih radova iz fi-lozofije,kojijebioposvećenestetici.Predsta-vilisugaDavorBalić,voditeljOdsjekazafi-lozofiju,BrunoDronjić,predsjednikUdrugestudenata filozofije»logOS« i Boško Pešić,glavniiodgovorniurednikBiltena.Drugi dan simpozija započeo je sesijom ukojojjeprvoizlaganjeimalaNikolinaMija-tović(Osijek).Naslovnjezinaizlaganjabioje»OdređenjerodnogidentitetaudjeluKako ga je priroda stvorilaJohnaColapinta«.Mijato-vićjeuputilanatodaseradnjaColapintovadjela odnosi na kanadsku obitelj koja je, azbog nezgode pri obrezivanju, odlučila pro-mijeniti spolsvojemsinu.Uz to,Colapinto-

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA144God.36(2016)Sv.4(829–848)

Filozofskiživot831

vestavoveorodukaobiološkomkonstruktuusporedila je sa stavovima Judith Butler orodu kao društvenom konstruktu. Uslijediloje izlaganje »Književnost u svrsi manifestafilozofije«, koje je održaoAntonio Juračić.(Zadar).Studentjenajprijepojasnioobiljež-jahibridnogteksta:tojetekstkojitežiidea-luumijeća lijepogpisanja te istodobnonudifilozofskuproblematikukojujenužnoanali-zirati.Potomjenaglasiodapostojiifunkcio-nalan tekst teslojevitiji tekst,kojimožebitipodložanpogrešniminterpretacijama.PotomjenastupioIvoAlebić(Zagreb)sizlaganjem»FilozofijaudjeluSlika Doriana Graya«.UnjemujepokazaodalikoviDorianaGrayjailordaHenryjaWottonausebisadrženičean-ske,posebicedionizijskeaspekte.Osimtoga,istaknuojedasutiaspektinagonskiustanakprotivmorala,nagonkaozaštitnikživota,ar-tističko,antikulturalnoibesramno.IzlaganjejezaključiotvrdnjomdajeGrayjevživotau-todestruktivan.Sljedećasesijazapočelajeizlaganjem»Maru-lićevafilozofijaodgojauJuditiiDavidijadi«,kojejeodržalaValentinaPerišić(Split).OnajeukazalanaodgojnepostavkekojejeiščitalauMarulićevojJuditi iDavidijadi.Zaključilajeda jeMaruliću timdvamaepovima filo-zofijuodgojapromišljaokaodisciplinukojasezasnivanaučenjupoprimjerima, ada jeodgoj razumijevaokaoproceskoji sezasni-vanaetičkimodredbama.Uslijedilo je izla-ganjeMarijeDejanović (Zagreb)podnaslo-vom»Dijalektikamisli iopiranjelinearnostiu poemi Bacanje kocke nikad neće ukinuti slučaj Stéphanea Mallarméa«. U njemu jeizvijestilada jeMallarméhermetičnimpjes-ničkimjezikomsugestijedočaraoodnospoja-ve(bacanjakocke)iprincipapojavljivanjatepojave(Slučaj).SljedećeizlaganjeodržaojeFranRadonićMayr(Zagreb).Nasloviogaje»Borgesova filozofija«. U njemu je izložioobilježja filozofskemisli koja je utjecalanaBorgesa i kojom je Borges gradio, a onda ikritizirao idejuvremena, te stvorio teorijskupodlogupostmodernizmakaoskeptičnogbra-tamodernizmu.Osimtoga,objasniojeifilo-zofskepojmoveuBorgesovuopusu:vrijeme,vječnost,istinu,bitak,bićeisvijest.Potomjeuslijedilopozvanopredavanje»Fi-lozofija u pjesništvu PavlaVuk-Pavlovića«,koje je održalaŽeljkaMetesiDeronjić (Za-greb).IzpredavanjasemoglodoznatidajeuVuk-Pavlovićevupjesništvuzastupljenaspo-znajnateorija,filozofijaodgoja,estetika,eti-ka, religija,politika,kultura ipovijest.Vuk-Pavlovićeva filozofskamisao obrađena je unjegovimpjesničkimzbirkamaZov iRazva-line teuzbirciaforizamaUsplahireni stihovi.MetesiDeronjićjeobjasniladaupjesničkimzbirkamaprevladavajutmurnitonovi,dokjeuzbirciaforizamaanaliziranniztemakojesu

aktualne i danas.Te temepripadajupodruč-jimapolitike,mudrosti, gluposti, dobra, zla,taštine,ljubavi,ljepote,zlobeimržnje.Sljedeću sesiju otvorio je Marko Sičanica(Osijek) s izlaganjem »Usporedba Spinozi-na nauka o strastimau trećoj knjizi Etike iMatoševepjesmeSamotna ljubav«.Unjemujeuspoređennačinkojim jeMatošprikazaostrasti s načinomkojim je o strastima pisaoSpinoza. Uz to, Sičanica je povezao i Spi-nozinu sintagmu kolebanje duše s patnjomMatoševalirskogsubjektazbogljubaviine-mogućnosti suočavanja s gubitkom ljubavi.Izlaganje je potom održala Katarina Žaper(Osijek).Naslovilagaje»Etičkakomponentau dnevničkimzapisima Dragojle Jarnević«.StudenticajeobjasniladajeJarnevićbilasa-mosvjesnaosobaispredsvojegvremena,iakoježivjelau19.stoljeću.Izlaganjejeodržalai Martina Ivanko (Osijek), a pod naslovom»EtičkaipolitičkadimenzijaobiteljiCorleo-neuromanuKumMarijaPuza«.UnjemujepriopćiladajePuzovjernoprikazaopolitičkiutjecaj mafije u prvoj polovici 20. stoljeća,kaoietičkikodekskojijemafijadonijelasaSicilije.Priobradietičkeipolitičkedimenzi-jeKuma, Ivanko sepozvalanaAristotelovuNikomahovu etiku,doksepriobradiodgojnemislipozvalanaPlatonovuDržavu.Posljednju sesiju otvorila je Josipa Marija-nović (Osijek) s izlaganjem »Filozofija ubajci i bajka u filozofiji na primjeru djelaMali princ«. Cilj izlaganja bio je probuditisvjetonazordjetetauslušateljimadabiuoči-lipovezanostfilozofijeibajke.NastupiojeiIvanKriževac(Osijek)sizlaganjem»Filozo-fijapolitikeudjelimaJohnaRonaldaReuelaTolkiena«.Student je izvijestio o političkimaspektima u djelu Gospodar prstenova, kaoštosuprijelazsruralnognaurbaninačinži-vota,promjenaodnosačovjekapremapriroditeodnospojedincapremadruštvu.PosljednjeizlaganjenasimpozijuodržaojeIvanPeović(Split)podnaslovom»Rawlsovnaukopra-vednosti iz perspektive stripovskog junakaBatmana«. Temeljio ga je na Aristotelovojodredbi pravednosti, koju je primijenio naBatmanovodjelovanjetenaRawlsovorazu-mijevanjevela neznanja, nulte pozicijeidru-štvene pravednosti.Šesti osječki studentski filozofski simpozij»Filozofijauknjiževnosti«završenjeraspra-vomukojojjezaključenodasustudentisvo-jimizlaganjimadokazalidajetemasimpozijaitekako aktualna i plodna te da su izlaganjapridonijelaistraživanjuvezaizmeđuknjižev-nosti i filozofije. Za nadati se da će sedmiosječkistudentskifilozofskisimpozijtakođerobilovatiizlaganjima,adaćesveučilišnigra-doviizkojihstudentidolazebitijošbrojniji.

ValentinaPerišić

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA144God.36(2016)Sv.4(829–848)

Filozofskiživot832

XXII.Simpozij»Gdjejenestao– moral?«

Dvadeset i drugi simpozij međunarodnogkaraktera, organiziran od strane BošnjačkenacionalnezajedniceHrvatskeiNaučnoistra-živačkoginstitutaIbnSina(Sarajevo),održanje uZagrebu20. i 21. svibnja2016. godineu kongresnoj dvorani Islamskog centra uZagrebu, te u dvoranama Filozofskog fa-kultetaSveučilištauZagrebu.Simpozij jeuovomizdanjubionaslovljen»Gdjejenestao–moral?«,akaosuorganizatorisudjelovalisuIslamskazajednicauHrvatskoj,zatimMedž-lis Islamske zajednice Zagreb, te kao jedanoddomaćinaSveučilišteuZagrebu,odnosnoFilozofskifakultetusuradnjisaZnanstvenimcentrom izvrsnosti za integrativnu bioetiku,dokjezafinancijskupotporuizdržavnogpro-računazaslužanSavjetzanacionalnemanjineRepublikeHrvatske.Nakon svečanog otvorenja i pozdravnihgovora održanih 20. svibnja u Islamskomcentru, započeo je program unutar kojeg jeprezentirano čak 25 istraživanja istraživa-ča izHrvatske,Bosne iHercegovine, Irana,Slovenije iSrbije.Sukladno ideji simpozija,prezentirana istraživanja su tematizirala po-jammoralauodnosuspramcjelokupneširinepodručjaskojimasemožedovestiusvezuiizonihkutovamotrištakojisurelevantnizaetičkopromišljanje,biloumetafizički-trans-historijskomkontekstuiliukonkretnomkon-tekstu problema današnjice. Uvečer prvogdana predstavljena su istraživanja plenar-nog karaktera, redom: EsadĆimić (Bosna iHercegovina / Hrvatska): »Suodnos moralai religije«; Čedomir Čupić (Srbija): »Morali ogoljeni pragmatizam«; te Ivan Markešić(Hrvatska):»Kakoistodobnobitipravedanimoralan? – promatrano iz perspektive Luh-mannoveteorijemorala«.PrvidiodrugogdanamanifestacijeodržanjeuprostorijamaFilozofskogfakultetaSveuči-lišta u Zagrebu, gdje su predstavljena slje-deća istraživanja: Hrvoje Jurić (Hrvatska):»Nova etička pitanja i bioetički odgovori«;Lino Veljak (Hrvatska): »Nemoć morala«;BorutOšlaj(Slovenija):»Kakomislitiodnosetikeimoraladanas?«;KaticaKnezović(Hr-vatska):»Kadmoral tone, javnost seokrećeetici – etika u znanstvenim istraživanjima«;SenadinLavić(BosnaiHercegovina):»Mo-ralno pitanje, dijagnoze vremena i političkekonstelacije«; Amir Zukić (Bosna i Herce-govina):»Moralu izbornojproceduriBosneiHercegovine.Kolikojemoralanpolitičkisi-stemBosneiHercegovinenakonDejtona?«;Feizieh Shamsi Nasab (Bosna i Hercegovi-na): »Ulogamoćnika u nestajanjumorala u

društvu«;SeadAlić(Hrvatska):»Monopolnanemoral«;teIvicaKelam(Hrvatska):»Etikai demokracija umeđunarodnim trgovinskimsporazumima–slučajTTIP«.Nakonraspravekojajeuslijedilapozavršetkudrugogblokaprvogdijeladrugogdanaipau-ze,simpozijseponovnonastaviouprostorija-ma Islamskog centra gdje su, podijeljena udva bloka, predstavljena sljedeća istraživa-nja:MarijaSelak(Hrvatska):»Moralno‘po-boljšanje’ i redukcija zla«;TomislavKrznar(Hrvatska): »Razumijevanje (ne)moralnogaukontekstusuvremenogodgoja.Filozofijskiizvidi«;ŽeljkoKaluđerović(Bosna iHerce-govina):»Pretpostavkenastankamorala«;Ir-fanHošić(BosnaiHercegovina):»Umjetnost19.i20.vijekaipitanjemorala«;BehijaDur-mišević (Bosna iHercegovina): »Omoralu,religiji i modernoj znanosti«; Rusmir Šadić(Bosna i Hercegovina): »Problem morala iSvetog – prilozi filozofiji religije«;MubinaMoker(BosnaiHercegovina):»ImalimoralabezsvijestioBogu?«;FahrudinNovalić(Hr-vatska): »Kur’an kao izvor islamskog femi-nizma«;AdnanJahić(BosnaiHercegovina):»IzhistorijeSarajevazavrijemeKraljevstvaSHS.Osnivanje,radineuspjeh‘Muslimanskeakcijezazaštitumorala’«;RouhullahGhade-riKangavari(BosnaiHercegovina)iMarjamRouinTan (Iran):»Pozicijamoralau islam-skoj teoriji međunarodnih odnosa«; SaeidAbedpour(BosnaiHercegovina):»Etikavr-lineiMevlanaDželaluddinRumi«;MeddžidaKreso(BosnaiHercegovina):»Pravoimoraluslužbigrađana–isticilj,različitmetod«;teDželaludin Hodžić (Bosna i Hercegovina):»Pravoizmeđučinjenicaivrijednosti–ulogaipotencijaliuperspektivikrizeEvrope«.Nakon dvodnevnog programa sa zadovolj-stvom uspješne provedbe zatvoreno je dva-deset i drugo izdanje ovog međunarodnogsimpozija.Natemeljusadržajaizlaganjaidi-namikenjihoverazložbetijekomcjelokupnogprogramamožesezaključitidajeovakavtipetičkih simpozija potrebno dalje njegovati:simpozijikojiistovremenoobjedinjujutradi-cionalnasnovimznanjima,kojiotvarajuho-rizontezaulaskeperspektivaupodručjekri-tičkepolemikeikojisuuokviruakademskekomunikacijejedinorealnomjestozazačinja-nje mogućnosti utopijskog sabiranja znanjazauniverzalnoslobodnoživljenjeugođenostipojedincaicjeline.

BernardŠpoljarić LukaPerušić

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA144God.36(2016)Sv.4(829–848)

Filozofskiživot833

Predstavljanje knjige Filozofija i stvaralaštvo Mladena Labusa

Usrijedu,8.lipnja2016.u20sati,uKnjižni-ciičitaoniciBogdanaOgrizovićauZagrebu,održano je predstavljanje knjigeFilozofija i stvaralaštvo – teorijski portreti hrvatskih filo-zofa,autoraMladenaLabusauizdanjuPleja­de, a događaj su organizirali Plejada d.o.o.nakladništvoiusluge,teInstitutzadruštvenaistraživanjauZagrebu.Nadogađajusu,osimautora, funkcijama izlagači, sudjelovali Na-deždaČačinovič,MirjanaAdamović i ured-nikIlijaRanić.Napočetkuvečeri urednikRanić je zahvaliodomaćicidogađajaJasniKovačević izKnjiž-niceičitaoniceBogdanaOgrizovića,aprigoduzaokupljanjenašaojesjajnom.Radiseovrsnojknjizi filozofaMladenaLabusa.Kaourednikjeistaknuozadovoljstvoštouposlovnojklimiukojojsenalaziuspijevaizdavatiknjigeovak-vogsadržaja.Obavijestiojegostedogađajaokronologijiizlaganja,tj.kakoćegospođaAda-mović govoriti prva o svojoj dugogodišnjojposlovnojsuradnjisprofesoromdr.Labusom,nakončegaćeonpročitatirecenzijuŽarkaPai-ćakojinijemogaodoćizbogiznenadneboles-ti,avečerćezavršitiČačinovičiautor.Adamović nas je upoznala s činjenicama izLabusovekarijere,apogotovovezanezaraduInstitutu za društvena istraživanja, koji jenašanajstarijaistraživačkainstitucijauovompodručju,akojaje2016.proslavila52godi-ne svoga postojanja i rada. S kratkim pred-stavljanjemautorovebiografijedala je tomeulogu rasvjetljivanja zašto jeLabus izvrstanodabir jednoj ovakvoj instituciji. Labus jediplomirao filozofiju i sociologiju, gdje jemagistrirao idoktorirao, izabran jeuzvanjenajvišeg znanstvenog savjetnika u filozofiji2008. godine, dok je za redovitogprofesoraizabran 2009. godine. Njegov je znanstvenirazvoj dvosmjeran – njegov znanstveno-na-stavničkiputpočinje1980.godinekadbivazaposlenkaoasistentuZavoduzafilozofijuFilozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagre-bu, od 1986. izvodio je nastavu iz područjaestetike i filozofije umjetnostinaOdsjekuzafilozofiju, apotom jena istomodsjekupre-davaoUvod u filozofiju. Isto tako,predavaojeuGornjogradskojgimnazijiuZagrebu,kaoinaVisokojškolizaposlovanjeiupravljanjeuZaprešiću.OdzaposlenjauInstitutu1999.idaljeradikaovanjskisuradniknaOdsjekuzafilozofiju,kaoizvođačkolegijanaprediplom-skomidiplomskomstudiju(poslovnusurad-nju s Institutom je započeo sudjelovanjemnaprojektu»vrijednosneorijentacije«1976.godine,kaovanjskisuradnik).Zajednosprof.dr.sc.NikolomSkledarompokrenuojebiblio-tekuZnanost i društvo,kojoj jebioglavnim

urednikomod2001.do2004.godine,apotomčlanom uredništva. Profesor Labus je obja-viopreko150znanstvenih i stručnih radovanajraznorodnijegatematskogtkiva,akojesekreće–ovisnoutrenunastajanja–odanalizeaktualnihfenomenaipojedinačnihproblemado»općihmjestafilozofije«,aovomuječe-tvrtaknjigaunakladništvuInstituta.GospođaAdamovićnadasenastavkusuradnje.Urednik je pročitao kratki tekst pohvalnerecenzije odsutnog recenzenta dr. Paića ipredaoriječČačinovič.Čačinovičsmatradaje format autorskih portreta kao odskoka zafilozofijsko mišljenje primjeren i plodan, usmislupoticajanadijalektiku,aipolitičkomsmisluisticanjabitnihhrvatskihfilozofakojijošnisupoloženina»pravomjesto«.Govorilajeogenijuuumjetnostiistvaralaštvu,kojeiautoruzimakaoprijelombitanzazajedničkopoimanje umjetnosti i filozofije. Također jeuvela i svjetotvorni, revolucionarni karakterumjetnosti,onuprimalnuotvorenostukojojjeplodiplamenstvaranja.Procesosmišljavanjasvojestrukemožesevršitiposredstvomradaprethodnika, stoga je s ovog polja odabraniformat knjige jedan primjeren potez. SvimajepreporučilačitanjeLabusoveknjige.U završnom obraćanju, Labus je pozdravioemeritusa Esada Ćimića, kojega je i »portre-tirao«usvojojknjizi,akojijesjediouprvomredu.Nakontogajegovorioopovodudanapišeovakavtekst.Onsegodinamabavioradomhr-vatskihfilozofa,alijezaknjigujeodabraoonekojesunanjeganajvišeutjecaliičijajefilozo-fijasamanosilaonajpečatiskonskogipravogstvaralaštva–tafilozofija,činiseprofesoru,svevišenestaje.Gubisenačinfilozofiranjaizme-đufilozofijeipjesništva,mjestokojevidionimutočištemonihsedamautoraodabranihupor-tretističkooslikavanje.Labusjegovoriootomekakosuovifilozofibilinesamosudionicisvjet-skihzbivanjafilozofijenegopočestoipredvod-nici, pokušavajući pokazati kako mi ništa netrebamodostizatiusmislučinjenjahrvatskefi-lozofijesvjetskom,ovajkompleksbiti-svjetskijeneistinitjerjenašafilozofijaoduvijekbilausvojimnajvećimpredstavnicimaonaprava.Izfilozofije koja se u ovim slučajevima začinjemožemostogacrpitilogosnoerosninektarobo-gaćujućivlastititeorijskiizbitak,takođerrastiusmislunastavljanjaprethodećegradaduha.Sazahvalomautorazasudjelovanjegostijuupredstavljanju, kratko je otvoren razgovor otemitesusviprisutnipotompozvaninadru-ženje.Uduhutradicijepredstavljanjaknjigaurenomiranojknjižnici,možesezaključitidajepredstavljanjeispunilosvojusvrhuipritomnaspodsjetilonavrijednostmisliovihkrajeva.

Roni Rengel LukaPerušić

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA144God.36(2016)Sv.4(829–848)

Filozofskiživot834

Predstavljanje knjige Časopisi i znanstvena komunikacija IvaneHebrangGrgić

Uponedjeljak,13.lipnja2016.u18sati,pro-storKnjižniceičitaoniceBogdanaOgrizovićaučinjenjemjestomnakojemuseprisustvova-lopredstavljanjuknjigeČasopisi i znanstvena komunikacija autoriceIvaneHebrangGrgićuizdanju naklade Ljevak. Uz autoricu knjige,uuloziizlagačapredstavljanjusudoprinijelirektor Sveučilišta u ZagrebuDamir Boras iJelkaPetrak,teurednicaknjigeNivesTomaše-vićuulozidomaćinadogađaja.Nives Tomašević otvorila je događaj pred-stavljanjem autorice, profesorice Grgić, tekratkimgovoromooblikuisadržajuknjige.IvanaHebrangGrgić jesveučilišnaprofeso-rica na Filozofskom fakultetu, na Odsjekuza informacijske znanosti, na kojemu je za-vršilasvojmagistarskiidoktorskistudij.Od2011. do 2014. bila je glavna urednica nizaHrvatsko knjižničarstvo,članicajeuredništvačasopisa Libellarium, znanstvenog časopisaza»istraživanjepisaneriječi,knjigeibaštin-skihustanova«.Knjigakoju jeHebrangGr-gić napisala, kako kaže urednica, nije samosveobuhvatna i konzistentna u teorijsko-sa-birateljskojnakaninegojegrafičkiilikovnolijepouređena.Podijeljenajeudesetcjelinai namijenjena je čitateljima kao sveučilišniudžbenik. Recenzenti knjige bili su rektorDamir Boras, Jelka Petrak, te akademkinjaDubravkaOrajićTolić,kojajebilaspriječenasudjelovatinapredstavljanju.Rektor Boras nazočnima se obratio drugi.Knjiga nosi časni naslov udžbenika Sveuči-lištauZagrebu,atoznačidanijesamoformal-noispravnanegoisadržajnopuna.Izvrsnaibritkaautoricadovodinamknjigukojajene-zaobilazna,kakozastudente,takoizasveonekojima je ocjenjivanje znanstvenosti radovaprofesija.Djelopredstavlja sjajnuplatformuza orijentaciju u pitanjima koja se tiču svihmomenata proizvodnje znanstvenoga teksta.Knjigauvodifinedistinkcijeiobuhvaćanekeodmomenataproblematikekojido sadnisubilitolikoprisutni.RektorBorasjeiskoristioprilikuzaisticanjeniskogulaganjauznanost,tekneštoiznad0,8%ukupnihsredstava,ma-njeodnajnižegulaganjauznanosteuropskihzemaljauužemsmislu,točnijePortugala,gdjejeovoulaganje1,2%.TakođerjeistaknuodajeknjigaČasopisi i znanstvena komunikaci-ja sjajnapolitičkaplatformau smislu struk-turiranjaznanstvenogdiskursa iu tomevidiprilikuzauvećanjedržavnihpoticajaznanostiiznanstvenicima,kao izapoticanjepolitikeprepromišljanja uloge izdavačke mašinerije,gdjezahvaljujenakladništvuLjevakzaanga-

žmanupoljuukojemunijebitnaodlikazara-daodprodaje.Preuzevširiječ,JelkaPetrakzapitalase»za-štojeknjigabitna?«,natragučegazaključuje:»Časopisi negovore samoopovijesti znan-stvenekomunikacije,negosekrozznanstveničasopiszrcalirazvojcijelesuvremeneznano-stikakojeznamood17.stoljećanaovamo«.Očasopisimaimaponeštoupriručnicima,aliovojeprviputdajefenomenznanstvenogča-sopisaobuhvaćenusvojojcjelini,apristupirazvezeniu svojapolja.HebrangGrgićpre-poznaječetiri stupnjagovoraoznanstvenimčasopisima: suodređivanje znanja, primat uautorstvuivlasništvo,kvalitetačasopisaiar-hiviranje/skladištenje znanja.Prvo sePetrakodnosinaopisanupovijestrazvojaznanstve-nihčasopisa,zatimnaautore,izdavačeinji-hovodnos,nakontoganastrukturučasopisainačineopćenjaposredstvomovogtipateksto-va,identifikacijskeoznakečasopisa,članakaiznanstvenikaislično.Nalazimoipoglavljeotroškovimaobjavljivanja,gdjesmoupućenina ekonomsku strukturu svijeta znanstveneprodukcijesovoggledišta–mjestaizdavačkei nakladničke mašinerije. Knjiga govori i oznanstvenojčestitosti,štojeposebnoaktualnoudobakojenassuočavasrazličitimvrstamatekstualnihplagijataiodsućastandardneteh-ničkekorektnosti.Upoglavlju»Neobičnosti«autorica je, za užitak čitateljima, zabilježilaanegdotepristvaranjunekihznanstvenihra-dova, kako kaže profesorica Petrak, a zavr-šavasocjenomknjigekaovisokovrijedneipitkeširokojpublici.Autorica IvanaHebrangGrgićposljednja seobratilagostima.Nafakultetupredajekolegijimena identičnog onome knjige, na diplom-skom studiju bibliotekarstva koji joj je zaknjigubio inspiracija iodskočnica.Prvipo-ticaj bio je odsuće prijevoda novih tekstovaudisciplini, stoga jeprojekt imaou jednomodsmislovaučinitidostupnimnovamišljenjabitnihmjestadiscipline.Recenzentisuimali,kako nas obavještava autorica, bitan udio ukonstruiranjustrukturerada,asretnaještosujojtakoprominentnistručnjacidodijeljenizaobavljanjetezadaće.Naknjizisu,uzautoricui recenzente, sudjelovali i izdavači i lektori,pri čemu jeposebno istaknula lektoricuBu-ljubašić,skojomjeuspostavilaizvrstanipro-duktivanodnos.Processklapanjaknjigetrajaojeokotrigodine,štojerezultiralosadržajemukojisebezzadrškemožeuložitipovjerenje.Autoricajezahvalilapublicinapojavljivanjuutakovelikombroju,azavršnuriječuzelajemoderatoricaTomaševićpozivompublicidaostanunazakuscipozavršetkupredstavljanjaknjige,štojeproizveloradostanžamor.

Roni Rengel LukaPerušić

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA144God.36(2016)Sv.4(829–848)

Filozofskiživot835

Bioetičkaljetnaškola»Bioetikakao znanstveni i društveni projekt. Ideja integrativne bioetike«

UTutzingu(Njemačka)od20.do26. lipnja2016.održana je trećaunizumeđunarodnihljetnihškolaposvećenihkonceptuintegrativ-nebioetike.Tajjenizplodsuradnjezačetnikasveeuropskogaprojekta–SveučilištauHage-nu– sa sveučilištimauNjemačkoj,Austriji,Hrvatskoj,GrčkojiBugarskoj.Kaoštostojiuuvodnikuprograma,bioetičkiproblemivećseduljenemogusvestina»primijenjenuetiku«kojabiihrješavalaisključivokrozfilozofskudedukciju ili refleksiju. Oni zahtijevaju me-todologijski senzibilitet koji bi koordiniraorazličiteznanstvenekaoidruštveno-kulturneperspektive.Njihovdijalogpritomtežiizbje-ći redukcionizam, a da istovremeno budeusmjerennaishod.Predavanjajeodržalopetnaestuglednihpro-fesora iz šest zemalja, a 25 studenata iz petzemalja održalo je referate, te su održaneradionice zamanje skupine studenatana iz-borne teme »Ljudsko dostojanstvo«, »FritzJahr«, »Hegel i pojam života«, »Liberalnaautonomijaigrađanskaneovisnost«te»PeterSinger«.SFilozofskogafakultetauZagrebu,osimHrvojaJurićakaopredavača,sreferati-masunastupiliKrešimirBabel,MarinaKati-nić,MarkoKos,DenisKos i LukaPerušić.NjihovosudjelovanjeuljetnojškolipoduprojeZnanstvenicentarizvrsnostizaintegrativ-nubioetiku.Cilj ljetne škole bio je raščišćavanje pojmaintegrativnebioetike,njegovofilozofskoute-meljenjeibavljenjeposebnimperspektivamaizkojihjemogućepromatratibioetičkepro-bleme. Osim filozofske kao utemeljujuće iintegrirajućedimenzijeintegrativnebioetike,prevladavalesumedicinskaipravna,abilesuzastupljenaiteološkatepolitološkaperspek-tiva.Iznastojanjakonferencijerazvidnojedapojam integrativnebioetike (jošuvijek)nijepotpunojasanišireusvojen.Štojetointegra-tivnou integrativnojbioetici, i što jepritomonointegrirajuće,pitanjejekojejekaolajt-motivproželocijeluljetnuškolu.Okvircijelomdogađanjunačinio jeThomasSören Hoffmann (Njemačka) uvodnim pre-davanjem,želećinaznačitispecifičnezadaćeintegrativnebioetike.Premanjegovimriječi-ma, bioetika je pobuna subjekta protiv pa-ternalizma institucionalizirane znanosti. Nanjemačkomegovornompodručjuonapostojiveć pedeset godina, s početcima u tzv. eticigospodarstva (Wirtschaftsethik). Pozicioni-ralase, istaknuojeHoffmann,nasuprotbio-eticiudjelovljenojuKennedyjevuCentruza

bioetikuireprodukcijučovjeka(Georgetown,1971.) koja bioetičkimproblemima pristupaprincipalistički–nastojećinekolicinuprinci-pa poput recepta primijeniti na pojedinačneslučajeve,poimajućičovjekovosamoodređe-njevrhovnimprincipom,teisključujućisvakuheteronomiju. Za razliku od angloameričkevizije bioetike, kojoj nedostaje utemeljujućifilozofski moment, a koja je orijentirana napraktičnorješavanjeslučajevaadanepitaonaraviibîtifenomenakojimsebavi–života– europska integrativna bioetika orijentira-na jeupravona(kodHoffmannahegelovskipredstavljen) pojam života (Lebensbegriff).Ufilozofskomsmislu,bios jesamintegrira-jućimoment s njimepovezanih etičkihpro-blema jeronuvijekoznačavaživot osobe tejeunjuključenethos,istaknuojeHoffmann.Iz toga proizlazi potreba za normativnošću.Ograničenje znanosti stoga ne mora značitisamovoljupojedincainjegovainteresa,negonovusvijestoživotu,pogledukojemjebios subjekt,aneobjekt.Utomsmislu,možesegovoritiootklonuodantropocentrizma.Go-vorećiobioetičkimproblemimavezanimuzčovjekakaopojedinca,integritetživogatijelaznačidajematerijalnosttijelaneneštoštoseopredmećuje (Körper), nego nešto što čininjegovubît,štočovjekjest(Leib).Pluralizamperspektiva (i to ne samo znanstvenih) ka-rakterističanza integrativnubioetikuutolikoproizlaziizsamogapremetakaotakva–živo-ta–kojiintegriraonomaterijalnoionosvjes-no.Integrativnabioetikatrebalabistogabitioblik opće društvene svijesti;netekfilozofskiprojekt, nego određena vrsta senzibiliteta.Osimznanstveneperspektive,zanjjeključnaperspektiva svijeta života (Lebenswelt) kojiHoffmann nije rabio u huserlovskome zna-čenju,negooznačavaperspektivusvakodne-vice,svijetaživotačovjekakojijeuronjenumrežudruštvenihodnosa.Onopojedinačnoitotalitetobjedinjenisupojmomživota,stogajezaintegrativnogabioetičarakarakterističnopostavljanjehegelovskogapitanjaocjelini.NaHoffmannovapromišljanja logički se na-dovezalo predavanje Stavroule Tsinoreme(Grčka)koja je,ukantovskoj tradiciji, izve-lapotrebubioetičkenormativnostikaojavneuporabeuma(public reason).Uraspravikojajeuslijedilanaglašenajepotrebatematiziranjaodnosabioetikeimedija,odnosnobioetikeiobrazovanja.MichaelFuchs(Austrija)poku-šaojepojamintegrativnebioetikeutemeljitiuRicœurovojfilozofiji.PodsjetiojedajeHansKrämer (Integrativna etika, 1992.) ponudionovmodeletikeukojembideontološkaeti-kabilaintegriranaseudaimonističkom.MaxGottschlich(Austrija)ponudiojeplatonovskii aristotelovski pogled na bios, pojam or-ganskoga. To je poslužilo kao propedeutika

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA144God.36(2016)Sv.4(829–848)

Filozofskiživot836

promišljanju o moralnome statusu embrija.Gottschlich je ukazao na teškoće biologijeoko definiranja vlastitoga predmeta i to na-ročitoakose(tipičnonovovjekovno)isključiteleologija.Akojesubjektživotagenom,štoje onda to što teži preživljavanju?Aristote-lovskomišljenje negira tehnicistički pristupživotu,tojestživotsenemožereduciratinakemijskeprocese.PravnuperspektivanajvišejeosvijetlioMarkusRothhaar (Njemačka)upredavanjuiseminaruonjemačkomezakonuo zaštiti embrija i istraživanju na matičnimstanicama,temamakojesupodijelilenjemač-kujavnost.Konflikt izmeđupravāpokušavasekvantificiratiinatemeljutogaodlučiti»tkoimavišeprava«.Dragocjendoprinosovojte-maticidaojeiembriologThomasHeinemann(Njemačka),informirajućisudionikeoumjet-nostvorenimtotipotentnimentitetimakojisemogurazvitiucjelovitljudskiorganizam,štoimpliciranoveprakse tesloženaontološka imoralnapitanja.RegineKather(Njemačka)iHrvojeJurić(Hrvatska)ukazalisunaposto-janjeivrijednosttradicijeholističkebioetikekoja ju preobražava u sveobuhvatnu etikuživota.ZnačajnimisliocipoputSchweitzera,Jahra,JonasaiLeopoldaprekidajusantropo-centrizmomteističukakosvakoživobićeimasvojuorganizacijuizatojevrijednostusebi.Štoviše,akoodnospremaprirodikonstituiraljudskiidentitet,ondačovjeknemožepronaćisamoispunjenjebezpoštivanjeprirode,štojejedanoduvidaupravo integrativnebioetike.Michael Spieker (Njemačka) u predavanjuopojmuživotauHegelovojznanosti logikepodsjetiojedajeuraspravioživotuključanproblem subjekta i objekta. Rođenje se če-stosmatraulaskomusocijalnisvijet,cezurapostankaosobomjer timdogađajemljudskobićepostajevidljivosvojimbližnjima.Život,međutim,nijeneštoštosemoženačinitiizva-na,onsamusebipredstavljaodređenisubjek-tivitet,onoštosamosebepokazujekaoistina.Fazepostojanjaljudskogabićanekarakterizi-raistostnegojedinstvorazličitogaujednojži-votnojpovijesti.IzHegelovefilozofiježivotaproizlazidarođenjenijepočetaknečegačegaprije nije bilo, niti početak osobnosti, negojedantrenutakuživotuosobe.Prāvo,zaklju-čujeSpieker,nemožeobuhvatitiživotjersetemeljinazornosti,aživotjeproceskojinijebezostatkazoran.Utomobzoru,uzetirođe-njekaopočetakljudskogaživotaznačizane-marititjelesnukonstitucijučovjeka.ClemensKauffmann(Njemačka)tematiziraojeodnosbioetike ipolitikeu liberalnojdržavi. Imaličovjekkaopolitičko,anetekbiološkobiće,»pravonabolest«?Prema liberalnoj tradici-ji koju Locke utjelovljuje, čovjek posjedujevlastituosobu.Uliberalnomeindividualizmukojiodatleproistječeslobodajefunkcijapo-

sjeda,vlasništva.Suvremenajepraktičnaim-plikacijatekoncepcijepraksaiznajmljivanjaorgana,tkivailitijela.Napitanjetrebajuliseljudska tkiva, tijela i informacije o genomuprivatizirati,Kauffmannodgovaradasuonakakoprivatna, tako i javnadobra.U raspra-vi je ostalo otvoreno pitanje prijeti li javnoupravljanje ljudskim tijelima zlouporabamai kako ih izbjeći.ValentinaKaneva (Bugar-ska) usredotočila se na temu informiranogapristanka pacijenta odnosno traganje za rje-šenjemnapetostiizmeđunačelāautonomijeiskrbiumedicinskojetici.Liječniksezaklinjenaskrbokopacijenta,dakleskrbjejavančin.Doksepodautonomijomdanasmisliindivi-dualnaautonomija(BeauchampiChildress),uKanta je ona autonomija razuma, dužnostpremakategoričkomeimperativu,uskoveza-nauzdostojanstvo.UChildressanačeloauto-nomijenenadvladavadruganačela,alionagaponekadmogunadvladati. Iakonizprimjerapokazuje eklatantno nepoštivanje autonomi-je, zahtjev za informiranim pristankom nijeapsolutno načelo. Na složeno pitanje što jes osobama koje nisu kompetentne dati pri-stanak,Kanevaodgovaratvrdnjomdajeciljmedicinskihistraživanjastjecanjeznanja,aliznanjenijesamosebisvrhom.Onojeusluž-bi dobrobiti osobe. U tom smislu, danas suzemlje u razvoju osobito na meti zaštite odzlouporabepristankapacijenatana interven-cije,budućidapacijenti čestonisu jednakihmaterijalnih i obrazovnih mogućnosti kaostranakojoj sedajepristanak.SigridMüller(Austrija)progovorilajeoulozireligijeubi-oetičkimdiskusijama.Podsjetilajedasuprviobioeticipisaliupravoteolozi.Teološkaifi-lozofskaetikaplodnosesusrećunabioetičkojravni.Temeljnajepretpostavkateološkeetikustvorenostsvijeta:akojeBogautorbiorazno-likosti,nemasnažnijegautemeljenjanjegovapostojanja.Ako seBog obraća čovjeku kaopojedincu,ondanitkonemožetogačovjekazastupati–onjenezamjenjiv.Usuvremenojliberalnojdržavi,naprotiv,zahtjevdasebez-uvjetno zaštiti nedužan život pretvorila seuzahtjevdasezaštitipojedinackakobimogaoneometanoprakticiratisvojauvjerenja.Napi-tanjejelibioeticipotrebnateološkaperspek-tivailijeonatekometajućičimbenik,Müllerodgovaradasuvremenasekularnadržavaživina pretpostavkama – poput nepovredivostiljudskihprava–kojesamanemožezajamčitijersuoneteološkiutemeljene.Ulogareligijeje dakle, razvijati senzibilitet prema životukao temeljnoj vrijednosti. Biolog i filozofGünterRager(Švicarska)upredavanjuopo-četkuindividualnogaljudskogživotaupozo-riojedasenakonoplodnjenovonastaliorga-nizamponašakaocjelinakojuosimsimetrijekarakteriziraju asimetrija, samoorganiziranje

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA144God.36(2016)Sv.4(829–848)

Filozofskiživot837

i polarizacija te ima aktivnu potenciju zacjelokupan ljudski razvoj. Njegov je genomljudski specifičan i individualan, a razvojtečeukontinuitetu,bezzastoja.Ubiološkomsmislu, embrij je nositelj individualiteta tenije tek »hrpa stanica« pa »preembrij« nijetočan biologijski pojam, istaknuo je Rager.Etičkiproblem»povlačenjagranice«procesarazvoja–kaonpr.uslučajupobačajakojijedopuštendo3.mjeseca,aorganogenezapo-činje ranije – dijelom se sastoji u tome štoje, biologijski gledano, svaka granica proi-zvoljnoodređena.Nafilozofskoj razini,slu-žećiserazlikovanjempasivnoga iaktivnogapotencijalitetauTomeAkvinskoga,RagerjezaključiodaembrijimaaktivnipotencijalitetiumnejeprirodetetakoodgovaraBoetijevojdefinicijiosobe.Općenito,uljetnojješkolipostignutvrlovi-sok stupanj ekspertize, interdisciplinarnostite pluriperspektivnosti, čemu su dragocjendoprinos dali i studenti raznolikošću svojihobrazovnih pozadina i odabranih tema re-ferata, od metodoloških do kliničkih. Ovajje bogat akademski događaj značajan ko-rak u »filozofikaciji bioetike i bioeticizacijifilozofije«, a sve kroz jednu »europeizacijubioetike« što, riječima H. Jurića, ispada bîtprojekta integrativne bioetike. Integrirajućajeperspektiva,dakle,filozofska.

MarinaKatinić

KonferencijaCijena zdravlja u sklopu Dubrovačke međunarodne bioetičke ljetne škole

Konferencija Cijena zdravlja održana je od12. do 14. kolovoza 2016. u Dubrovniku, uprostorimaInter-univerzitetskogcentra(IUC),kaoposljednjimoduljednotjedneDubrovačke međunarodne bioetičke ljetne školeuorganiza-cijiGlobalBioethicsInitiativeizNewYorka,Medicinskog fakultetaSveučilištauZagrebui Inter-univerzitetskog centra u Dubrovniku.Organizatori konferencije Cijena simpozijabili su Global Bioethics Initiative, Medicin-ski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i njegovaŠkolanarodnogzdravlja»AndrijaŠtampar«,Znanstveni centar izvrsnosti za integrativnubioetiku, Zdravstveno veleučilište Zagreb teHrvatskizavodzajavnozdravstvo.Organiza-cijskiodborpredvodilisu:predsjednikStjepanOrešković (Medicinski fakultet Sveučilišta uZagrebu), dopredsjednica Ana Lita (GlobalBioethicsInitiative),HrvojeJurić(Znanstveni

centarizvrsnostizaintegrativnubioetiku),AnaStavljenić-Rukavina(Školanarodnogzdravlja»AndrijaŠtampar«),AleksandarRacz(Zdrav-stvenoveleučilišteZagreb),TeaVukušićRu-kavina (Medicinski fakultet Sveučilišta uZagrebu)iKrunoslavCapak(Hrvatskizavodzajavnozdravstvo),akaočlanoviOrganiza-cijskogodboratakođersudjelovali:KrešimirBabel,SanjaBabić,OgnjenBrborović,MartaČivljak, Aleksandar Džakula, Damir Ivan-ković, Patricija Janković,DenisKos,MarkoKos, Marina Kuzman, Maja LangMorović,Nika Lazić, Lovela Mahala Poplašen, LukaPerušić, Danko Relić, Tanja Seitz, MarijaSelak,LucijaŠikićiVanjaTešić.Znanstveniodborpredvodilisu:predsjedniciAnteČović(Znanstveni centar izvrsnosti za integrativnubioetiku)iNormanSartorius(Associationforthe Improvement of Mental Health Progra-mmes) te dopredsjednici George Rutherford(CenterforGlobalHealth,UniversityofCali-fornia,SanFrancisco),CharlesH.Debrovner(GlobalBioethicsInitiative)iAnaBorovečki(Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu),doksučlanoviZnanstvenogodborabili:Iva-na Božičević, Immaculada de Melo-Martin,Bruce Elliot Gelb, Marin Gillis, HowardGoldman, ŠtefanGrosek, SørenHolm, BlažIvanc,BernardKaić,ShirinKarsan,MirjanaKujundžić Tiljak, Sergio Litewka, MiroslavMastilica,MirandoMrsić,AmirMuzur,LiviaPuljak, Judit Sandor, Aleksandar Štulhofer,GoranTešović,TijanaTrakoPoljak,KrešimirRotim i Nina B. L. Urban. Uz njih, u orga-nizacijskom radu sudjelovale su studentice istudentiMedicinskog fakulteta Sveučilišta uZagrebu:ValentinaCikojević,Vika Jantolek,Ana Jozepović, Karla Margetić, LucijaAnaTrtanj iMarijanZovko.Konferencija je bilapodijeljenau šest tematskihblokovakoje suoblikovalipojediničlanoviodbora.Upetak12.kolovoza,nakonotvorenjaipo-zdravnihgovoraBruceaElliotaGelbaiStje-pana Oreškovića, održane su dvije sesije.Tematskiblokkojimjekonferencijaotvorenanazvanje»Bioetika–konceptualniizazovi«,čijijeglavniorganizatorbioZnanstvenicen-tar izvrsnosti za integrativnu bioetiku. Sesi-jomsupredsjedavaliBruceElliotGelbiAmirMuzur,aodržanasusljedećaplenarnapreda-vanja:StjepanOrešković:»GlobalBioethics:Reality, Reflections and Representations«;Amir Muzur: »European Bioethics:A NewHistoryGuaranteeingaNewFuture«;Hrvo-jeJurić:»IntegrativeBioethics:TheConceptand the Project«; Shirin Karsan: »Religion,Cultureand(Bio)Ethics«.Drugasesijanazvanaje»Sustav,fizioterapeutiipacijenti:Etikaodnosa«,čijijeglavniorga-nizatorbioHrvatskizavodzajavnozdravstvo.Sesijom su predsjedavali Krunoslav Capak i

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA144God.36(2016)Sv.4(829–848)

Filozofskiživot838

Howard Goldman. Održana su sljedeća pre-davanja: Nina B. L. Urban: »Mental IllnessandEthical ImplicationsforaSpecialNeedsPopulation«; Howard Goldman: »Equity inMentalHealthCarePolicy«;MiroslavMasti-lica:»HealthEquity andHealth InequalitiesinCroatia«;IvanPristaš:»HealthInformation(Non)CultureinCroatia«;MirjanaKujundžićTiljak:»HealthDataManagement:KeyEthi-calIssues«.Trećomsesijomotvorenjesubotnjidankonfe-rencije.Temasesijebilaje»Bioetičkaproble-matikacijepljenja«,čijijeglavniorganizatorbilaŠkolanarodnogzdravlja»AndrijaŠtam-par«. Sesijom su predsjedavaliAnaStavlje-nić-RukavinaiNormanSartorius.Održanasusljedeća predavanja: Norman Sartorius: »Isthe Reason for Rejection of Vaccination ItsStigma?«;GeorgeRutherford:»TheVaccineWar:WhatCanBeLearnedfromUSDiscus-sionaboutVaccineSafetyandHIVSurveil-lance«; Srećko Gajović: »Digital Knowled-ge Landscapes: Gravitational Black Hole ofVaccinationConfabulations«;GoranTešović:»Clinical Prospectives and Consequencesof Anti-Vaccination«; Bernard Kaić: »Pu-blic Health Prospectives and Challenges ofVaccination«; Đula Rušinović-Sunara: »Pa-tients Rights and Vaccination«; AleksandarŠtulhofer: »Childhood Vaccine Refusal andHesitancyIntentionsinCroatia:Insightsfroma Population-Based Study«; Hrvoje Tiljak:»Vaccination Ethical Dilemmas: GP’s Pro-spective«.Nakonsesijejeodržanokruglistolnatemu»Zaštoantivakcinacijskipokret?«,apotomjeodržanintermezzonatemubioetičkeproblematkeuizdavaštvu,očemusugovori-lačetiripredstavnikačetirijučasopisa:SrećkoGajović(CMJ),HowardGoldman(Psychiatr Serv),MiroJakovljević (Psychiatr Danub) iTijanaTrakoPoljak(Soc Ecol).Četvrta sesija nazvana je »Bioetički izazovinovih tehnologija – Medicinski tretmani iljudskopoboljšavanje«,čijijeglavniorgani-zatorbilaGlobalBioethicsInitiative.SesijomsupredsjedavaliAnaLita,JuditSandoriMa-rija Selak. Održana su sljedeća predavanja:JuditSandor:»BioethicalQuestions inNewReproductive Technologies«; Jonathan Gar-lick: »Ethical Considerations of Stem CellResearch: From Induced Pluripotent StemCellstoGeneEditing«;MarijaSelak:»MorethanaHuman?EthicalQuestions inHumanEnhancement Debate«; Ana Lita: »EthicalQuestions on Egg Donation«;Marin Gillis:»What’s the Harm: Ethical Issues Surroun-ding Unnecessary MedicalTests and Proce-dures«;MirelaBušić:»WhyisCroatianTrans-plantation Program Successful: Are ThereAny Dilemmas?«; Mirjana Nasić: »EthicalPrinciples,EconomicsandStandardsofCli-

nicalPractice«.IzmeđupredavanjapuštenisuisječcidokumentarnogfilmaBeing an Organ Recipient: Patients’ Experiences okojemsepotomrazgovaralo.Timejezavršendrugidansimpozija.Trećidankonferencijeuključivao jedva te-matskamodula,odkojihjeprvibio»Zdravljeiokoliš:Ekološkiizazovi«,čijijeglavniorga-nizatorbiloZdravstvenoveleučilišteZagreb.Sesijom su predsjedavali Aleksandar Racz iTijanaTrakoPoljak.Održanasusljedećapre-davanja:Mark Shepard: »Ethics of Restora-tionAgriculture«;TijanaTrakoPoljak:»Ethi-calApproaches in Human Relation TowardEnvironment«; Krunoslav Capak: »HealthImpactAssessment: EthicalAspects«; IvicaKelam:»GMO2.0.–NewName,SamePro-blem«;JanaŠarinić:»PublicParticipationinCityPlanning:Experienceof‘ZagrebforMe’Project«;AnđelinaSvirčićGotovac:»Urban-Ecological Context of Quality of Living inZagreb«; Mark Shepard, Cvijeta Biščević,Jeffrey Caston: »Restoration Agriculture«;Aleksandar Racz: »Ethics of Wasted FoodManagement«.Posljednji tematski blok konferencije bio je»Etička tijela – izazovi i mogućnosti«, čijijeglavniorganizatorbioMedicinskifakultetSveučilišta u Zagrebu. Sesijom su predsje-davali Ana Borovečki i Bruce Elliot Gelb.Održanasusljedećapredavanja:BruceElliotGelb:»EthicsCommitteesandCaseofTrans-plant Surgery«; Blaž Ivanc: »Challenges ofLegalRegulationofHospitals’EthicsCom-mittees«;ŠtefanGrosek:»HowdoHealthcareWorkersPerceive theWorkofEthicsCom-mittees in Their Healthcare Institutions?«;AnaBorovečki: »TheWorkofEthicsCom-mitteesinCroatia«.Uz zahvale za organizaciju i sudjelovanje,AnaBorovečkizatvorila jedobroposjećenukonferencijuinajavilarazvojdaljnjihplano-vazaponavljanjebioetičkeljetneškoleidućegodine.

LukaPerušić

Ljetnaškolaikonferencija »RationalityandtheProblemofEvil«

Međunarodne dominikanske ljetne škole or-ganizirajuseusvrhudodatnogusavršavanjastudenata filozofije i teologije, temeđusob-nogpovezivanjaznanstvenika.OvejegodineHrvatskadominikanskaprovincijausuradnji

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA144God.36(2016)Sv.4(829–848)

Filozofskiživot839

sprojektomHumanePhilosophysveučilištauOxforduiVaršavi,Znanstvenimcentromiz-vrsnostizaintegrativnubioetikuiIanRamseyCentreforScienceandReligionSveučilištauOxfordu organizirala 19.Međunarodnu ljet-nuškoluikonferenciju.Voditeljiiorganizato-ridogađajabilisuSrećkoKoralija,MarijaSe-lak,MikołajSławkowski-RodeiRalphWier.LjetnaškolaikonferencijaodvijalesusenaotokuČiovu,blizuTrogira,od28.kolovozado3.rujna2016.Temaobadogađajabilaje»RationalityandtheProblemofEvil«,aradnijejezikbioengleski.Ovesugodinedominikanciuzstudente teo-logijeugostili ideveterostudenatafilozofijesFilozofskogfakultetaSveučilištauZagrebuteFilozofskogfakultetaDružbeIsusoveuZa-grebu,nesamonakonferencijiiljetnojškolinego i kao svoje goste u samostanu. Na tajje način omogućeno dodatno upoznavanje idruženjestudenata,tejestvorenajošugodni-jaradnaatmosfera.Ljetnaškolabilajeorga-nizirana takodasustudentislušali izlaganjaoodređenomproblemu,azatimrješavaliza-datkeugrupnomradu,pričemususlobodnovrijemegrupekoristilezaprivatniradnaza-jedničkimzadacima.Grupnijeradslužiokaopodlogazasudjelovanjeudiskusijamakojesusetemeljilenapredavanjimatogdana.Grupeodpeterostudenatabilesunapravljenenasu-mično,takodasuuključivaledominikance,testudenteteologijeifilozofije.LjetnuškoluotvoriojeSrećkoKoralijaopće-nitim uvodnim izlaganjem o temi. Nakontoga jeSamuelHughes (SveučilišteuCam-bridgeu)održao izlaganjena temu»ModernPhilosophers onTheodicy« i zadao prvi setpitanjazastudentskigrupnirad.Sljedećihne-kolikodanaobradilesuse teme»AnalyticalPhilosophyandtheProblemofEvil«(Bene-dict Göcke – Sveučilište u Oxfordu), »Eviland Totalitarianism« (Mikołaj Sławkowski-Rode–SveučilišteuVaršavi),»TheProblemofEvilinLiterature«(RalphWeir–Sveučili-šteuCambridgeu)i»EvilasOntologicalandPractical Problem« (Marija Selak – Sveuči-lišteuZagrebu).Svasuizlaganjapopraćenaaktivnomiživomstudentskomraspravom,pačakidodatnimdiskusijamaizmeđustudenataiprofesorauslobodnovrijeme.NakonferencijskomdijelujeglavnigovornikbioAndrewPinsentsizrazitodetaljnimiin-teresantnimizlaganjem»DividingGoodfromEvil: The Second-Personal Origin of MoralAbsolute«.Ostaleprezentacijebilesu»Eve’sDesireforEvil«(FauziaRahman–Sveučili-šteuOxfordu),»ProblemsandProspectsforaScientificTheology«(BenedictGöcke–Sve-učilišteuOxfordu),»MetaphoricalThinkingand Science« (Marko Kos – Sveučilište uZagrebu),»Fides,Ratioet Imaginatio:HansJonas’ApproachtotheQuestionsofGodand

Evil« (Hrvoje Jurić – Sveučilište u Zagre-bu), »Theodicy of Terrorism: ContemporaryManifestationsofEvilandAttemptsofTheirJustification« (Marija Selak – Sveučilište uZagrebu), »Affect andReason« (RalphWeir–SveučilišteuCambridgeu),»TheMeaningofMourning« (Mikołaj Sławkowski-Rode –SveučilišteuVaršavi)i»OpennessandClose-ness«(LukaPerušić–SveučilišteuZagrebu).Kaoštosedavidjetiizsamihnaslova,temesubile jakoširokeipokrivalerazličitesferekako praktičnog života, tako i apstraktnihpromišljanja.Odpitanja teodiceje dobanal-nosti zla, izlagači i studenti su se angažiraliupromišljanjuproblemazlaizsvihmogućihgledišta, i pokušali zauzeti što objektivnijepozicijeuanalizi tog izrazito složenogpita-nja.Zlonijetrenutačanproblemnitifenomenkojisedalakodokučitii»riješiti«,neovisnoo tom polazimo li od filozofske ili teološke(ilinekedruge) točkegledišta.Zlo jevječniproblemkojizaokupljaljudskiumoduvijek,inatutemuvećjepunorečeno,paipakjeidaljemisterij.Otkudzlo,zaštozlo,pitanjasunakojauglavnomnemaodgovora.Čakikadseponuderješenjauoblikurazumijevanjazlakaokatalizatorazanekobudućedobro,zlaizkojeg se uči i koje koristi za osobni rast ilidobrobit cijelog čovječanstva, u sjeni stravedvadesetogstoljećasvataobjašnjenjapadajuuvodu.Zbogtogajeupravoostravidvade-setogstoljeća,snaglaskomnasvjetskimrato-vimaiHolokaustu,biloizrazitopunogovora,idošloseidoproblematike»banalnostizla«,odnosno razina zla u kojoj je finalna razinaonozlokojejesamoposebi,iznadljudskograzuma, u potpunosti nerazumljivo i samimtimbezopravdanja.Punojerazgovorabiloiozluunutarljudskeosobnosti,ipitanjudokojemjerejezlozapravodiosamihljudi.Iako se nije došlodopotpunihodgovoranapitanjapoput»Otkudzlousvijetu?«i»Pobje-đujelinakrajudobro?«,studentiiprofesorisu zajedničkim trudom i timskim razmišlja-njem o problematici (čak i van predviđenihgranicadnevnograsporeda)došlidomnogihinteresantnih zaključaka i preispitali mnogeteze.Nanekapitanjavjerojatnonikadneće-momoćidatiodgovore,notoneznačidapro-mišljanjetihpitanjanijeitekakokorisno.Donekihsezaključakaipakdošlo,poputonogdajesvijestozluključnadabisezlonesamorazumjelo i ispravilonego ispriječilo.Nekase zla mogu spriječiti, na neka se nažalostmože samo reagirati. Glavni zaključak ovevrlo produktivne ljetne škole i konferencijetakojebiotajdajenanamadazajedničkimsnagamasvakodnevno,malopomalo,radimonaminimiziranjurazornostizla.

MajaVejić

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA144God.36(2016)Sv.4(829–848)

Filozofskiživot840

Filozofska škola Matice hrvatske »Uvod u spekulativno mišljenje: G. W. F. Hegel, Fenomenologija duha – Predgovor«

UĐakovujeod5.do10.rujna2016.godineodržanaV.FilozofskaškolaMaticehrvatskeu suradnji sKatoličkim bogoslovnim fakul-tetom u Đakovu Sveučilišta Josipa JurjaStrossmayerauOsijeku,podnaslovom»Uvoduspekulativnomišljenje:G.W.F.Hegel,Fe-nomenologija duha–Predgovor«.UzDamiraBarbarića, IgoraMikecina,OzrenaŽuneca iPetra Šegedina u radu Škole sudjelovali suipredavačiStjepanKušar iStipeKutleša testudentiidoktorandinastudijimafilozofijeuZagrebu,Splitu,ZadruiĐakovu.FilozofskaškolaMaticehrvatskeosnovanajesa svrhomda intenzivnim i stručnim radomna klasičnim filozofijskim tekstovima stu-dentimaidoktorandimapružidodatnoizvan-nastavno obrazovanje. Prva tri dana Školepredavači izlažu i tumače određene teme iprobleme vezane za odabrani tekst, nakončega slijedi rasprava. Nakon izlaganja i tu-mačenjapojedinihdijelovatekstadvasudanapredviđenazaiscrpnuanalizuodređenihdije-lova teksta. Tijekom toga seminarskog radastudenti i doktorandi imaju priliku naučitikakosustavnoipreciznoiščitavatiitumačitifilozofijskitekst,dokjezadnjidanostavljenza zajedničku završnu raspravu. Škola je usvom radu dosad obuhvatila niz temeljnihfilozofijskihdjelapoputAristoteloveFizike,HeideggerovaBitka i vremena,teSchellingo-vihFilozofijskih istraživanja o bitstvu čovječ-je slobode i predmetima koji su s tim u svezi.Za ovogodišnji susret u Đakovu odabran jeHegelov»PredgovorFenomenologiji duha«,tekstiznimnobogatogislojevitogmisaonogsadržaja.TekstPredgovoranapisanjetekpodovršetkudjela,kaoHegelovnaknadnisveo-buhvatniosvrtnavlastitufilozofiju,ilidrugimriječima,kaosvojevrstansažetakcjelokupno-ga sistema filozofije. Hegel je svoj sistemfilozofijeprvotnozamisliokaoprogramkojiodgovaraduhuvremena,odnosnopotrebidasefilozofijuuspostavikaoznanost,aprimje-reniputzatojeizgradnjafilozofijskogsiste-ma. Glavni je naslov djela stoga bio Sistem znanosti, a prvi dio naslovljen je »Znanostiskustva svijesti«, odnosno Fenomenologija duha.Drugidiotrebaojesadržavatispekula-tivnufilozofijuodnosnologikukaoontologi-ku,filozofijuprirodetefilozofijuduha,noutomoblikunikadnijenapisan.Zamisaodru-gogadijelaSistema znanostimožesepronaćiuEnciklopediji filozofijskih znanosti,kojujeHegelnapisaokao studijskipriručnik.Pred-govor tako predstavlja ocrt cjeline sistema

kaozadaćevremena,aotomenajboljesvje-doče riječiNicolaiaHartmanna:»Predgovorovomudjelu veličanstveno je svjedočanstvonjegove spekulativne visine, programatskoza sve nadolazeće – takoreći predgovor zanjegovo cjelokupno životno djelo – kojemujesvojstvenatakvazrelostispunjenja,kakvusukasnijadjelatekpovremenoponovnopo-stizala«.PrvogadanaradŠkolezapočeojeBarbariće-vim »Uvodnim napomenama«. Barbarić jenajprije kao uvod u Hegelovo filozofiranjenaveoprvurečenicuHeideggerovadjelaWas heißt Denken?,kojaglasi:»Uonoštosezovemišljenje dospijevamo kada sami mislimo. Kakobi jedantakavpokušajuspio,moramobiti spremni učiti mišljenje.«Mišljenje nijeneštoštojedano,sčimeserađamoištonamjepriruci.Mislititrebaznati,anajprijesezamišljenjetrebaodvažiti,istaknuojeBarbarićcitiravšiHegelove riječi iz uvodaunjegovapredavanjaopovijestifilozofijeiz1817.go-dine:»Odvažnostfilozofije,vjeraumoćduhaprvijeuvjetfilozofije(…).Upočetkuskrive-naizatvorenabituniverzumanemanikakvesnagekojabimoglapružatiotporodvažnostispoznavanja (…).« Jedino pravo znanje jeznanje cjeline svega, filozofija ili je znanjesvegaštojestiliuopćenijeznanje,paprematomefilozofijamorabitizaokruženacjelina.Potreba filozofije ne rađa se u dohvaćanjuprolazne, samo puke pojedinačnosti, ona senekreće samoodslučajado slučajaunutar-svjetskoga zbivanja. Potreba filozofije rađaseučežnjizaizgubljenomharmonijomkojavapizadohvaćanjemonogopćegkojestojiutemeljusvihpojedinačnihstvari.Prematome,filozofijajeuosnovispoznajaonogapsolut-nog, boga. Za Hegela, odvažnost filozofije,vjeraumoćduharazračunavanjejespojmomsamim,njegovorazvijanjeiprepuštanjenje-muimanentnomkretanju,tajnapor,napreza-njepojma(Anstrengung des Begriffs).Nakon »Uvodnih napomena«, uslijedilo jeKutlešino izlaganje pod naslovom »Istina«.Kutleša je svoje izlaganje započeo Hege-lovim stavom – ono istinito je cjelina (das Wahre ist das Ganze).Dužnostfilozofije,nje-zinasvrhaspoznajajeistine,atimeispoznajacjeline.Pitanjenakojesenastojaloodgovoritiuovomeizlaganjujest:štotojestistinakaocjelinauHegelovomfilozofiranju?Zarazlikuodelementarnelogike,gdjejesamosudno-siteljistine,uHegelanositeljistinenijesud,nego pojam. Istina je u pojmu. Znanstvenaistina,istaknuojeKutleša,možesedefiniratikaopodudaranjepredmetasasamimsobom.Istinakojasenatajnačinotkrivasvojevrsnojezbivanjeraskrivanja.TozbivanjeikretanjeistinezaHegelanijeništadrugonegopojam,pojam kao zbivanje istine. Kretanje istine

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA144God.36(2016)Sv.4(829–848)

Filozofskiživot841

samokretanjejepojmakaonjegovasamoim-plikacijaisamoeksplikacijajersuzaHegelapojam i objektivnost identični. Ono što sepokazujekaoobjektivnosamojeeksplikacijasamogapojma,takodajeistinakojasenalaziupojmuzapravopojamkoji zahvaća samo-gasebe.Kretanjepojmajestznanje,zatooni jestmjesto istine. Budući da je zaHegeladas Wahreistoštoidas Absolute,istinajekaosamokretanjepojmapokrenutaneposrednostapsolutnoga u zbivanje i razotkrivanje sebesamakaoistine.Cjelinaprematomenijecje-linadijelova,negomomenataukojimaseod-vijapokrenutostpojma.ZavršnoizlaganjeprvogdanaodržaojeStje-panKušarpodnaslovom»Subjekt«.KušarjesvojeizlaganjezapočeopoznatimHegelovimprigovoromnaSchellingovufilozofijuidenti-teta.Identitet,kakojemišljenuSchellingovusistemu,zaHegelaje»poputcrnenoćiukojojsusvekravecrne«.Upravoovajprigovornaslikovit načinprikazujebitnaodređenjaHe-gelova shvaćanja sistema.On je ujedno po-služioKušarudaprikažeidejusvogaizlaga-nja,akojasemožesažetikaoprikazmome-nataukretanjupojma.Das WahreseuHegelamorashvatitinesamokaosupstancijanegoikaosubjekt.Kakobiseodgovorilonapitanješto jest subjekt zaHegela,Kušar je naveo iobjasnioodnosiulogusubjektausudu.Natajnačin pitanje što je subjekt usmjereno je napitanjeonaravipovezivanjasubjektaipredi-kata,pričemusetrećimomentsuda,odnos-nokopula shvaćakao akt.U sudu formalnelogikekretanjesudaodvijasejednosmjerno,nanačindapredikatosubjektuizričenjego-veodredbe.Subjektjeutomsmislumirujućesebstvokojemusevraćaonopredicirano.Na-suprot takvom shvaćanju, zaHegela je sup-stancijaživokretanjekojesamosebeizsebepostavlja.Supstancijaseuspostavljaukreta-njukaoživasupstancija,stogajesupstancijautomkretanjusubjekt;neneštostatičnokaoštojetosupstancijashvaćenauSpinoze,negoseukretanjusupstancijeizričeživaistinastvarī.Supstancijakaonositeljsamesebepostavljase u posredovanju (Vermittlung) u kojemuona postaje sebi drugo kroz sebe samu. Topostavljanjesebeudrugomesnagajerazumakaomomentakretanja.PojamVer­stand imaznačenje postavljanja, odnosno razum se utomkretanjupokazujekaočistajednostavnanegativnost. Prvotno postavljanje pomak ječiste neposrednosti, čiste jednostavnosti nanačinpostajanjadrugimsebisamome.DrugiradnidanzapočeojeŠegedinovimizla-ganjempodnaslovom»Razum«.Šegedin jeusvomizlaganjunajprijenaglasiodaHegelsupstancijupostavljasuprotnotradicionalnimodređenjima hypokeimenon, ousia, substan-tia; za Hegela je supstancija subjekt, a sav

sadržaj je njezina vlastita refleksija u sebe.Znanostjetakođersvojevrsnokretanje,odnos-noegzistencijaistine.Istine,kakotoističeŠe-gedin,nemožebitiizvanznanstvenogsiste-ma.Upravo iz tog razloga istinamora imatisvojeozbiljenjeputemznanja.Znanje je je-dinividistinskezbiljesame.Znanjeposebije neposrednost, supstancijalnost, zbivanjepakznanjaodvijaseurefleksijiposredstvomvlastitoga duha. Ono neposredno sâmo jošnijeneštoštoseposredovaloiu tomsmisluse u kontekstu onog neposrednog, odnosnopo sebi jesuće supstancije nemože govoritioznanju.Posredovanjeuonomebiti-drugimpak, taj produktivni nemir samonegacija jesupstancije,ukojojnegacijiseputemdrugo-gaonaponovnovraćausebe,uneposrednujednakostsasobom.Uzgibanostsupstancije,ta čista jednostavna negativnost za Hegelajest subjekt. Samoposredovanje se pokazujekaosubjektivnostsubjekta.Razumkaosnagamomentarazlaganjaisamjeproduktivnasa-monegacija.Umomentusamonegacije,uraz-laganjupredmetana izvorneelemente,u tojeksplikacijisnagerazuma, javljaseduhkaosebstvo, odnosno duh kao kretanje svijesti.Samo to kretanje put je od neznanstvenostido znanstvenosti. U refleksiji duh spozna-je sebe sama iu tommomentu samosvijestipredmet postaje znanjem. Za znanje se onodrugo pojavljuje kao predmet te se u tomkontekstumožegovoritioizvanjštenjuonogspoznatljivog.Usamojsnazi razuma,u tomizvanjštenjumnoštva,sadržanajeinaravkojatežijedinstvu,naravkojahoćeukinutirazlikuznanja i bitka i uzdići se do pojma, što je isvrha same Fenomenologije duha. Ona imazadaćudasekrozsveonoštosesviješćudadeiskusiti,svaonapojavnostkojasejavljakaoistinitaineistinita,ukinekaoprividnaidove-dedoistinskogaznanja,odnosnopojma.NakonŠegedinovaizlaganjauslijedilojeizla-ganjeOzrenaŽuneca pod naslovom»Duh ipojam«.UizlaganjuŽunecjenastojaopribli-žitipojamonogumskogurazlicispramsna-gerazuma.ŽunecnaglašavadaHegel,kakose to može vidjeti iz prethodnih izlaganja,stavlja naglasak na kretanje, a ne na svrhu,zbogtogaštojezaHegelapostajanjejedna-kobitnokaoirezultat.Duhjeonoapsolutno,kojeuHegelanijeshvaćenokaoodriješenost,odvezanost (absolvere) od svega, nego kaodovršenost, savršenost, a što se kod Hegelamoramisliti kaopostajanje svjesnim sebeucjelini svijeta. Istinska je snaga duha upra-vou tomeda seuonomebiti-drugimmožezadržati i ostati duhom. U pojmu predmetamišljenje postaje zbiljsko; u onom bitnom,unutrašnjem,vlastitomsebstvupredmetaduhspoznajesebe.Tajsebeznajućiduhnijeništadrugo doli znanost sama. U tom nemiru, u

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA144God.36(2016)Sv.4(829–848)

Filozofskiživot842

tomkretanjuduhakrozposredovanjeodvijaseizlaženjeduhaizsebeiponovnovraćanjeu sebe. U Znanosti logike Hegel navodi trimomentalogikekojisuujednoitrimomentakretanjaduha.Prvimoment jeonoapstrakt-no.Upočetkujeonoapsolutno(bitak)samočistipojam(an sich).Drugimomentjenega-cijapočetnihodređenja,odnosnodijalektičkiili negativno-umski moment. Ovdje je bitakništa(skepticizam,pukovanjskoproturječje).Nonegacijajevlastitaistinskanaravstvariiliimanentno izvođenje razumskih određenja,odnosnosamoukidanjeudrugome(für sich).To jepokrećućadušaznanosti–dijalektika.Treći moment je spekulativan ili pozitivno-umski.Negiranjemsamenegacije(smrti),sa-mogonogimanentnogizlaženjadolazisedopojma.Život duha sastoji se upravou tomedau tojdrugostipronalazi sebe suočavajućise s onim najstrahovitijim.Ono suprotno sepritomneodbacuje,negosezadržavainadi-lazi(Aufhebung).Krozposredovanje,duhsevraćasamomesebi,alinevišekaoapsolutnibitak(an sich),negokaosebeznajućiduh(an sich und für sich).Izlaganjem Igora Mikecina pod naslovom»Spekulativna rečenica« započeo je zadnjiradni dan prvoga dijela Škole. Mikecin jetemu svojega izlaganja započeo pitanjima:»Kojaformarečeniceodgovaraspekulativnojfilozofiji?«te»Ukojemsmislusespekulativ-na istinamože jezičnoprikazati?«.Odgovo-rina tapitanjaujednosu iHegelovakritikatakozvaneobičneformerečenice.Ustrojstvorečenice Hegel shvaća kao ustrojstvo suda,kojinijeništadrugodoli rečenicauzetakaoiskaz mišljenja. Obična forma rečenice od-govaranaravi razuma injegovojmoćipred-stavljanja, koje ima svoju materijalnu i for-malnustranu.Materijalnomišljenjejesvijestpodvrgnutasadržajumišljenja,dokformalnoili rezonirajućemišljenje, za razlikuodma-terijalnog ne poštuje sadržaj jer posjedujesvojevrsnu slobodu spram njega. NegativnoodnošenjespramsadržajaHegelnazivatašti-nom(Eitelkeit).Zarazlikuodmaterijalnogiformalnog mišljenja Hegel postavlja speku-lativnomišljenjekoje seupuštaunavlastitokretanjesamogasadržajategaslobodnopro-matra.Spekulativninačinmišljenjaodgova-ra poimajućem mišljenju (das begreifende Denken).Urazumskommišljenjusupstratjemirujući subjekt.On je osnova suda dok sepredikatshvaćakaoneštoslučajno.Predmetpakspekulativnogamišljenjanijesubjektkaosupstrat,negokaopojam,kaovećspomenutosamokretanjepojma.SpekulativnarečenicazaHegelaimazadaćurazoritiformurezoniraju-ćerečenice.Subjektpritomvišenijepodloga(substratum),negoprelaziusvasvojaodređe-nja,odnosnopredikateiunjimaseukida,dok

predikatdobivasupstancijalnoodređenje.Natajnačinspekulativnokretanjesâmopostajepravimsadržajemspekulativnerečenice,anevišeizvanjskaodređenjasubjektakaourezo-nirajućemsudu.Ovokretanjepojmaodvijasepomicanjemsupstancijalitetapremapredika-tu,subjektpritomnestajekaopukamirujućapodloga,anamjestosubjektadolaziznajućeJasamo.Noutomkretanjupremapredikatuzbivaseprotuudar(Gegenstoß)uspekulativ-noj rečenici, koji kretanje vraća s predikatanatragnasubjekti timedospijevadoidenti-teta subjekta ipredikata,ukojem je subjektujednopojmljenkaosupstancija.ZavršnoizlaganjeprvogadijelaŠkoleodržaoje Damir Barbarić pod naslovom »Kretanjeapsolutnogduha«.Usvom izlaganjuBarba-rić je u kontekstu kretanja apsolutnog duhanastojao približiti svrhu filozofije navodećida je samosvrha filozofije izricanje istine upunoj slobodi duha.Tek kada se svijest od-vojiodproizvoljnih,posebnihsvrha,tektadanastupa sloboda. U tom odvajanju od svegaštojenebitnoislučajnosvijestnastojiizpo-jedinačnostidohvatitionoopćeibitno.Pred-očavanjedajepodlogunakojusenanosisveosjetilima dohvaćeno, a podloga svega togasamo su predrasude. Filozofijom se ukidajusvetetočkeiosloncizakojesesvijesthoćečvrstodržati teumišljenjunastoji»uzgibatihipoteze«.Velika je prednost imati oslonce,kakobiseuosnoviznaloštojepravo,aštokrivo,notakvapravilakojanamdajerazumfilozofijisunedovoljna.Odvažitise,bitihra-bar,bitnijekarakterethosaukojemsefilozo-fira.Odvažnostistinskogafilozofaočitujeseunastojanjudase izgubičvrstioslonac idasenapustesveograničenepredodžbeoistini,pravu,prirodi,boguisvemuonomeštonamje nekako poznato i vrijedno. Odluka da sefilozofira jestupuštanjeučistospekulativnomišljenjeukojemuseostajelebdjetiučisto-menemiruživota.Utimtrenucima,kadasegubisvepoznato,aononepoznatojeustro-gomsmisluriječinerazumljivo,nastajejezainesigurnost.Upuštanjemu sadržajmišljenjadolazisedogospodstvanadsadržajem,kojedopuštasadržajunjegovonavlastitokretanje.Nakon pojedinačnih izlaganja i tumačenjaosnovnih pojmova iz »Predgovora«, uslije-dila je dvodnevna podrobna analiza teksta,tezavršnarasprava.Izlagačisutakonajprijeobuhvatili i izložiliosnovnemomentekreta-njaduhakojesupotomprodubiliirazjasniliinterpretacijomitemeljitomanalizomteksta.

DenisNovko

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA144God.36(2016)Sv.4(829–848)

Filozofskiživot843

25. Dani Frane Petrića, Simpozij »Jezik i spoznaja«

UGraduCresujeod25.rujnado1.listopada2016.godineodržanadvadesetpetainterdis-ciplinarnameđunarodnaznanstveno-kulturnamanifestacijaDani Frane Petrića.Uokvirumanifestacije,uzsimpozijsastalnomtemom»Hrvatskafilozofijauinterakcijiikontekstu«,održanjeisimpozijsglavnomtemom»Jezikispoznaja«,tezavršnaaktivnostprojektapo-pularizacije znanosti »Znanstveni inkubator:treningzaznanstvenaistraživanja«,kojimseučenicima osnovnih i srednjih škola nastojipribližitinačinradanaznanstvenimistraživa-njima.Uzznanstvenidiosimpozija, tijekommanifestacijeodržanesuipopratneaktivnos-tiuobliku javnihpredavanja,predstavljanjaknjiga,aprigodnimprogramomobilježenajeiEuropska noć istraživača,kojaseobilježava30.rujnaumnogimeuropskimgradovima.Ovogodišnjatemasimpozija»Jezikispozna-ja«usmjerila se napitanja vezanauzodnosjezika imišljenja. Jezik jekaopredmet raz-matranja oduvijek bio prisutan unutar razli-čitihfilozofijskihdisciplina,aodnosjezikaimišljenjabilojetemavelikogbrojaraspravakojesuseodvijaleufilozofiji,štojeukasni-jimrazdobljimadovelodorazvojafilozofijejezika kao zasebne filozofijske discipline, apotom i do nastanka i razvoja lingvistikekao zasebne znanosti.U20. stoljećapitanjejezika postalo je središnje pitanje filozofije,aonojeuzparalelnirazvojmodernelingvi-stike također postalo i predmetom mnogihdrugihmodernihznanosti.Pitanjakaoštosu:Je li jezik samosredstvomišljenjakojimsemišljenjeizražavaipriopćava?Ukojojmjerijezikutječenamišljenje?Jelimišljenjeneod-vojivoodjezikaiuvjetujeli jeziknačinmi-šljenja?Jelijeziksamoskupznakovakojimasesporazumijevamoilionimanekuizvornijuulogu?,samosunekaodjošuvijekaktuelnihpitanja.Razvojemmodernihznanostikojesebave jezikom,otvarasemogućnost interdis-ciplinarnogpristupa timpitanjima.Jedanodciljeva simpozijabio je stogana filozofijskinačinpropitatizajedničketočkeznanstvenogi filozofijskogpristupaproblematici jezika ispoznaje,tesfilozofijskogstajalištarasvijet-litipojmovniokvirznanstvenogarazumijeva-njajezika.Na simpozijskom dijelu sudjelovalo je sve-ukupno 49 izlagača iz osam država: Bosnei Hercegovine, Finske, Kanade, Njemačke,Slovenije,Srbije,VelikeBritanijeiHrvatske.Nasamomsimpoziju»Jezikispoznaja«izlo-ženoje48referatanahrvatskom,engleskominjemačkomjezikuudvijeparalelnesekcije.Naotvaranjusimpozijasudionicimasusepoz-dravnim govorima obratili predsjednik Pro-

gramskog odbora simpozija Igor Mikecin,predsjednikOrganizacijskogodboraZdravkoRadman, gradonačelnikGradaCresaKristi-jan Jurjako, te Mirjana Parat – direktoricahotelaKimen.Plenarnoizlaganjenaengleskomjezikuodr-žali su profesor lingvistikeKlaus-UwePan-theriLindaLouiseThornburgpodnaslovom»Kognitivna lingvistika: pogled iznutra iizvana«,ukojemsusezalagalizaraširenijurazmjenu ideja između kognitivnih lingvis-ta i filozofa jezika, odnosno učenjaka kojirade u poljima teorije govornih akata i no-vogriceovskepragmatike.U izlaganju su seusredotočilinatritemeljnanačelakognitivnelingvistike:1.općekognitivnemoćiimeha-nizmiučenjadostajudaseobjasnistjecanjeljudskogajezika(tj.ljudskihjezika),2.semi-otičkiznačajjezikavrijedinesamozapoje-dineriječinegoizagramatičkekonstrukcijekojekodirajumanjeilivišeapstraktnaznače-nja i komunikacijske funkcije, 3. kognitivnalingvistika pridaje figurativnim značenjima,anaposemetaforiimetonimijiznatnuuloguukonstrukcijiznačenja.Većinanačelakogni-tivnelingvistikenijekompatibilnasteorijomgenerativne gramatike Noama Chomskogi njenim novijim ograncima. Uslijedila suizlaganja u dvije paralelne sekcije kroz dvablokanaengleskom ihrvatskom jeziku.Nakrajuradnogadanapredstavljenasurecentnaizdanja.Predstavljenojeosamknjiga:IvanaZagorac,BrunoĆurko(ur.),Perspektive filo-zofije, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb,2016.;MatkoGlobačnik,Izazov skepticizma. Utjecaj Humeove metafizike i moralne filozo-fije u Europi 18. stoljeća,Hrvatskofilozofskodruštvo,Zagreb,2016.;LjudevitFranJežić,Razvoj Fichteova jenskoga sustava transcen-dentalne filozofije u kontekstu pokantovskih rasprava, Hrvatsko filozofsko društvo, Za-greb, 2016.; Ivan Dodlek, Dijaloški karak-ter umjetničkog djela, Hrvatsko filozofskodruštvo, Zagreb, 2016.; Pavao Vuk-Pavlo-vić, Filozofija odgoja, Hrvatsko filozofskodruštvo, Zagreb, 2016.; Pavao Vuk-Pavlo-vić,Prijevodi, Hrvatsko filozofsko društvo,Zagreb,2016.;PredragFinci,O kolodvoru i putniku, Rabic, Sarajevo, 2015.; te PredragFinci, Kratka, a tužna povijest uma, Rabic,Sarajevo,2016.Drugi radni dan započeo je s izlaganjima ujutarnjem terminu u dvije paralelne sekcijekroz dva bloka na hrvatskom, engleskom injemačkom jeziku. Nakon izlaganja, orga-niziran je obilazak kulturnih znamenitosti uokoliciGradaCresa.Uvečernjimsatimasve-čanojeobilježena25.obljetnicaDana Frane Petrića. Svojim izlaganjima na engleskomjeziku večer su upriličili: PavoBarišić s te-mom»ČetvrtstoljećaDana Frane Petrića«;

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA144God.36(2016)Sv.4(829–848)

Filozofskiživot844

BrunoĆurko»FranePetrićnaDanima Frane Petrića«;teMislavJežić»OpokretanjuDana Frane Petrića«.Zadnjegdana simpozija, izlaganja su seod-vijalaujutarnjimsatimaujednojsekcijikrozdvablokanahrvatskomejeziku.Zakrajsim-pozijaodržanojeplenarnoizlaganjeMislavaJežića na engleskom jeziku, pod naslovom»Jezikispoznaja:nekafilozofskaijezikoslov-narazmatranja.«Nakonizlaganjauslijedilajezavršnaraspravaizatvaranjesimpozija.Simpozij »Jezik i spoznaja« obuhvatio jevelikbrojtemaizrazličitihfilozofijskihdis-ciplinakaoštosuepistemologija,etika,este-tika i logika. Biljana Radovanović u svomje izlaganju govorila o odnosu jezičnog iepistemološkog relativizma kod Feyeraben-da, dok je Anita Dremel u svom izlaganju»Velikerazdjelnicenečistogaumaodepiste-mologijedodiskursa«,prikazalauzrokekri-zne recepcije jezičnogaobratau sociološkojteoriji. O odnosu bioetike i jezika govorilisuLuka Perušić u izlaganju »Valjana anali-za fenomena i uloga integrativne bioetike upodupiranju jezične raznolikosti«, te Hrvo-je Jurić koji je u svom izlaganju »‘Jezičniinženjering’ i bioetički problemi« nastojaopokazati da se zbog nereflektirane upotrebeodređenihriječi,terminaipojmova,usuvre-menim bioetičkim raspravama sukobljavajurazličiti stavovi koji se često prikazuju kaonepomirljivi, što otežava otvoreni dijalog.Blok namijenjen estetičkim temama sadrža-vao je niz interdisciplinarnih izlaganja. Uizlaganju»Jezikispoznaja:filozofski‘jasno’ili književno ‘gusto’?«, IrisVidmar nastoja-lajepokazatineutemeljenostoprekeizmeđujasnog i preciznog jezika filozofijenasuprotsemantički gustome jeziku književnosti, od-nosnoopreke između filozofijekaodomeneistineiknjiževnostikaodomeneobmane,dokseVesnaMaričićusvomizlaganjunastojalausmjeritinaproblematikujezikaispoznajeuteatru iz perspektive Denisa Diderota i Ber-toltaBrechta.Oraznovrsnostitemasvjedočičinjenicadasuuizlaganjimabilazastupljenagotovo sva razdoblja povijesti filozofije, odantičkefilozofije,filozofijesrednjegavijeka,prosvjetiteljstva, klasičnog njemačkog idea-lizma,pasvedomodernefilozofije.Posebnotrebaistaknutivelikibrojizlaganjakojasusebavilapitanjemjezikaispoznajeuistočnjač-kojfilozofiji.RusmirŠadićusvomizlaganju»Principiepistemologijeukasnijojislamskojfilozofiji« prikazao je relevantnost kasnijeislamskefilozofijenaprimjerudoktrinesjedi-njenjaspoznavateljaipredmetaspoznavanja,tenaprimjeruidejeuprisutnjenogaznanja.Usvom izlaganju »O paralelizmu gramatičkeanalize rečenice i analize spoznajnoga pro-cesau indijskoj filozofiji«,GoranKardaš je

predstavioPāninijevu»metajezičnu«analizusintaktičkihodnosaurečenici,tejenastojaopokazatinakojinačinsuindijskifilozofirea-lističkogasmjera(nyāya)implicitnoiekspli-citnoprimjenjivali taj tipgramatičkeanalizenatumačenjekonstitucijespoznajnogaproce-sa. IvanaBuljan je u svom izlaganju »Nekiaspektistarokineskogajezikaiodlikeklasič-nekineskemisli:irealnepogodbenerečeniceiprotučinjeničnomišljenje«,razmatralaodnosizmeđugramatičkihstrukturastarokineskogajezikaiprotučinjeničnogamišljenjauklasič-nome kineskom diskursu. Tema simpozijatakođer jeprivukla i izlagačekojisupitanjavezanauzjezik,uzvećnavedenaznanstvenapoljapoputlingvistike,sociologijeiknjižev-nosti,doveliuvezu i snekimdrugimznan-stvenim poljima. Tako je u svom izlaganju»IzričitepistemološkiutjecajErnstaMachauEinsteinovučlankuuAnnalen der Physik49(1916)«,TomislavPetkovićnastojaopokazatiuzletepistemologijekojisuizveliErnstMachiAlbertEinsteinuproširenjuNewtonoveteo-rijemehanikeiklasičneslikesvemira.Budućida je simpozij privukao velik broj izlagača,bilobi teškoprikazatisva izlaganja,paseuovom prikazu usmjerilo samo na pojedinaizlaganjakojaukazujunaveliku raznolikostizloženihtema.Završno možemo kazati da je ovogodišnjisimpozij »Jezik i spoznaja« svojom temomprivukao izlagače iz različitih znanstvenihpolja te je svojom raznolikošću obuhvatiorazličitefilozofijskediscipline.Zaključujemodajesimpozijsasvojimizlaganjimaispuniozadaću da s filozofijskog stajališta rasvijetlipojmovni okvir znanstvenoga razumijeva-nja jezika te je na taj način ukazao na pro-blemekojisejavljajuususretufilozofijskogi znanstvenog pristupa problematici jezika ispoznaje.

DenisNovko

25. Dani Frane Petrića, Simpozij »Hrvatskafilozofijauinterakciji i kontekstu«

Od25. rujnado1. listopada2016.godineugraduCresuodržani su25. Dani Frane Pe-trića.Sastojalisuseodglavneteme»Jezikispoznaja«(od25.do28. rujna),stalne teme»Hrvatskafilozofijauinterakcijiikontekstu«(od28.rujnado1.listopada)teprojektakojiseodnosionapopularizacijuznanosti,abiojenaslovljen»4.Znanstveniinkubator:Trening

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA144God.36(2016)Sv.4(829–848)

Filozofskiživot845

zaznanstvena istraživanja«(od29. rujnado1.listopada).Uoči održavanja jubilarnih 25. Dana Frane Petrićaobjavljena jeknjižicasažetaka,kojusu u izdanju Hrvatskog filozofskog društvaurediliKrešimirBabel, PavoBarišić iMiraMatijević. U njoj su otisnute dvije uvodnestudije. Igor Mikecin, koji je bio predsjed-nik Programskog odbora simpozija »Jezik ispoznaja«,napisaojestudiju»Jezikispozna-ja« (»Language and cognition«, str. 11–16),dok jePavoBarišić, koji je bio predsjednikProgramskog odbora simpozija »Hrvatskafilozofija u interakciji i kontekstu«, napisaostudiju »Hrvatska filozofija u interakciji ikontekstu« (»Croatian Philosophy in Inte-ractionandContext«,str.17–23).Uknjižicisuotisnutiprogramisažecisimpozija»Jeziki spoznaja« (str. 27–35 i str. 51–100), zatimsimpozija»Hrvatskafilozofijauinterakciji ikontekstu« (str.37–43 i str.101–140),kao i»4.Znanstvenoginkubatora«(str.45–47istr.155–177).Ovaj prikaz odnosit će se na simpozij »Hr-vatskafilozofijauinterakcijiikontekstu«.Tajsimpozijsastojaoseodtrijutematskihcjelina:odcjeline»SPetrićemužarištu«,odcjeline»PavaoVuk-Pavlović–povodom40.obljet-nicesmrti«iodcjeline»Hrvatskafilozofijauinterakcijiikontekstu«.Uskloputogsimpo-zijaodržanoje26izlaganja.IzuvodnestudijePaveBarišićadoznajemodajeglavnazadaćasimpozijabila»poticatiproučavanje,izlagatirezultate istraživanja i promicati objavljiva-njedjelaizpodručjacjelokupnepovijestihr-vatskefilozofije«,pričemujeBarišićizdvo-jioživot,djeloirecepcijustvaralaštvaFranePetrića(str.17).Simpozij »Hrvatska filozofija u interakciji ikontekstu«otvorenjepozdravnimgovorima.Prisutnima se najprije obratio Pavo Barišić,predsjednik Programskog odbora simpozija,zatim Bruno Ćurko, tajnik simpozija, ondaKristijanJurajko,gradonačelnikgradaCresa,te Mirjana Parat, direktorica hotela Kimen.Radsimpozijazapočeojeizlaganjimakojasuseodnosila na cjelinu»PavaoVuk-Pavlović– povodom 40. obljetnice smrti«. Uvodnopredavanjeodržao jeMislav Ježić (Zagreb).Naslovio ga je »Pavao Vuk-Pavlović: filo-zofije isvjetovi«.Unjemujenaglasioda jeVuk-Pavlović u svojim djelima promišljaoorazlozimazbogkojihufilozofijinalazimobrojnefilozofeme,anejedinstvenufilozofiju,zbogčegasenamećepitanjeovaljanosti te-meljafilozofije.Usprkostome,Vuk-Pavlovićnijesmatraodafilozofijanijerealna,štoviše,smatrao jeda je jednaodnajsvjesnijih ljud-skihznanosti.Nakonuvodnogpredavanjauslijedilajeprvasesija.ZapočelajujeIrisTićac(Zadar)sizla-

ganjem »Etika svijeta života, pluralnost po-sebnihsvjetovaipozivfilozofa:MarijaBrida,Pavao Vuk-Pavlović, Edmund Husserl«. UnjemujeukazalanapoveznicuBridine,Vuk-PavlovićeveiHusserlovefenomenološkemis-li,poručivšidajenjihovafenomenologijane-rijetkobilaetičkiorijentirana.IvanaZagorac(Zagreb) održala je izlaganje pod naslovom»Oljubaviuodgoju.Vuk-PavlovićevakritikaMaxaSchelera«. Iznjegasmodoznalida jeVuk-Pavlovićsmatraodajeljubavnužnasa-stavnicaodgojnogprocesa,adaoVuk-Pavlo-vićevurazumijevanjuljubavidragocjenepo-datkepružanjegovakritikaScheleroveana-lize simpatije.Uslijedilo je izlaganje ŽeljkeMetesiDeronjić(Zagreb),kojejebilonaslov-ljeno»PavaoVuk-Pavlovićouloziestetikeiumjetnostiuodgojuličnosti«.Kadajeanali-ziralaVuk-Pavlovićeve stavove,MetesiDe-ronjićpozvalasenanjegovspisMogućnost i granice estetskog uzgoja u vidu individualne socijalne pedagogike, pri čemu jezaključiladasustavoviiztogspisaodpresudnevažno-stizarazumijevanjekasnijeVuk-Pavlovićevemisli. Prvu sesiju zaključio je Pavo Barišić(Zagreb/Split).Naslovnjegovaizlaganjabioje»FilozofijakulturePavlaVuk-Pavlovićasposebnimpogledomna politiku«.Barišić jeizvijestio da Vuk-Pavlović nije eksplicitnopisaoopolitici, ali danjegovadjeladonosebrojnapromišljanjairazmatranjaopolitici,akojasvojepolazišteimajuusistematiziranjufilozofijekultureukojojsuprikazaniodnosifilozofijeivlastitepolitikeiodgoja.DrugusesijuotvoriojeDemianPapo(Osijek),koji je održao izlaganje »Vuk-PavlovićevorazumijevanjeLockeovefilozofskemisli«.UnjemuseusmjerionaVuk-Pavlovićevatuma-čenjaLockeovihzapisao spoznajnoj teoriji,filozofijiodgojaifilozofijipolitike,pričemujeuputionanaslovedjelainapozicijeuko-jima seVuk-PavlovićočitovaooLockeovojmisli.DavorBalić(Osijek)imaojeizlaganjenaslovljeno»Vuk-PavlovićevizapisioKantuinjegovunauku«.IztogizlaganjadoznalismodajeVuk-PavlovićnajbrojnijezapiseoKantuinjegovunaukuizložioudjelimaposvećeni-maspoznaji ispoznajnoj teoriji,ukojimajeKantanerijetkokritizirao,posebicepostavkekojimajeodredio»Dingansich«,pričemujebiouvjerendajeupravoKantovsustavdoveodo togada je sadašnjica sve»izrazitijeanti-metafizična«.Osimtoga,izBalićevaizlaga-njadoznalismodaseVuk-PavlovićoKantuinjegovunaukuočitovaoiudjelimapovije-sno-filozofske,filozofsko-teološkeiestetičkenaravi.SesijujezaključioRadomirVidenović(Niš)izlaganjem»TumačitiPavlaVuk-Pavlo-vićanjimsamim«,ukojemjenaglašenodaseuVuk-Pavlovićafenomenologijapreispituje,jersenikadaupotpunostinenadvladava.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA144God.36(2016)Sv.4(829–848)

Filozofskiživot846

Večernji sati bili su posvećeni predstavlja-nju recentnih publikacija. Najprije su pred-stavljena dva sveska Sabranih djela Pavla Vuk­Pavlovića: svezak naslovljen Filozofija odgoja,kojijedrugiodukupnoosamotisnu-tihuSabranim djelima,tesvezaknaslovljenPrijevodi,kojijeuSabranim djelimaotisnutkaosedmi.ObasveskapredstavilisuMislavJežić, autor predgovora u sveskuPrijevodi,i Ivana Zagorac, koja je, uzMilana Polića,urednica Sabranih djela Pavla Vuk­Pavlovi-ća. Potom je uslijedilo predstavljanje publi-kacijeJuraj Dragišić (Georgius Benignus): život i djela, koju je tijekom 2016. godineobjavioInstitutzafilozofiju,akojusuuredi-liErnaBanić-Pajnić,BrunoĆurko,MihaelaGirardi-KaršuliniIvicaMartinović.Zatimjepredstavljentematskibrojšestoggodištača-sopisa Almagest, koji su urediliAleksandarPetrović iTomislav Petković. Predstavio gajeMarkoKos,kojijesudionikesimpozijaiz-vijestiooobilježjimatematskogbrojanaslov-ljenog»BoscovichianismPureandSimple«.Naposljetku, Mislav Kukoč predstavio jezbornikMediteranski korijeni filozofije,kojije u ožujku 2016. godine objaviloHrvatskofilozofsko društvo i Filozofski fakultet Sve-učilištauSplitu,auredilisugaMislavKukočiMaritaBrčićKuljiš.Drugacjelinasimpozija»Hrvatskafilozofijau interakciji i kontekstu«, dakle cjelina »SPetrićemužarištu«,održanaje30.rujnatije-komprijepodnevnihsati.Sastojalaseodčetiriizlaganja u kojima su bila obrađena promi-šljanjaHermanaDalmatina, JurjaDragišića,FranePetrićaiJurjaDubrovčanina.UskloputecjelineprvajenastupilaErnaBanić-Pajnić(Zagreb)sizlaganjem»KoncepcijačovjekauDe essentiisHermanaDalmatina«.Unjemujeukazalanavažnost spisaDe essentiis,pričemujeHermanovufilozofskumisaoprikaza-lakaoodredbenuzarazdobljerenesansnefilo-zofije,štosenajboljeočitujeurenesansnomrazumijevanju čovjeka kao mikrokozmosa.Bruno Ćurko (Zadar) održao je izlaganjepodnaslovom»JurajDragišićusuvremenimenciklopedijamaibiografijama«.Iztogizla-ganjadoznali smooučestalosti spominjanjaDragišića u enciklopedijama, biografijama isrodnimimizdanjimaobjavljenimaurazdob-lju od 1990. godine do danas. Doznali smoitodajeDragišićnajopširnijeinajdetaljnijeobrađenuhrvatskimenciklopedijama.ŽeljkaMetesiDeronjić(Zagreb)jeuizlaganju»Fra-nePetrićopolusvetomepjesništvu«naglasiladajePetrićpjesnikomsmatraoonogatkoneimitira,jerjepredmetpjesništvauniverzalan.Cjelinu »S Petrićem u žarištu« zaključila jeMihaela Girardi-Karšulin (Zagreb) izlaga-njem »Georgius Raguseius (?–1622): učeniaristotelovac iprofesor filozofijeuPadovi«.

UnjemujenaglašenodajeJurajDubrovča-nin (GeorgiusRaguseius) čitav život posve-tio aristotelizmu i da je, kao iAntunMedo,nakonrenesansnihkritikaidvojbi,Aristotelunastojaovratitiugledislavu.Najbrojnija izlaganja, njih četrnaest, održa-na su u sklopu cjeline »Hrvatska filozofijauprošlostiisadašnjosti«.Tacjelinazatoseiprotezalanadvadana:30.rujnai1.listopa-da.PrvoizlaganjeimalajeSnježanaPaušek-Baždar(Zagreb).Naslovilagaje»SpisGiuliaCamillaDelminijaofilozofimaprirodeitrans-mutaciji tvari«.Unjemu jeukazalanaDel-minijevu podjelu transmutacije: božansku,govornuiprirodnu.PotomjenastupioHrvojePotlimbrzović(Osijek),kojijeimaoizlaganjepodnaslovom»PromišljanjaFederikaGriso-gonaospoznajnojteorijiuspisuDe artifici-oso modo collegiandi egritudinum«. Nakonšto je naglasio da filozofska sastavnica uGrisogonovimspisimanijeistraženaprimje-reno, Potlimbrzović je ukazao na to da spisDe artificioso modo collegiandi egritudinumsadrži promišljanja o, primjerice, povezano-sti duše i tijelau spoznaji, zatimo spoznajiuzrokāuprirodnimznanostima teoprimje-ni induktivneideduktivnemetodespoznaje.Marita Brčić Kuljiš (Split) imala je izlaga-njenaslovljeno»O idejipravednostiudjeluMonoregija Ivana Polikarpa Severitana«. Unjemu jeprikazalaPolikarpovuMonoregiju,pričemujeiztogdjelanajdetaljnijeobradilafilozofijipolitike.VanjaFlegar(Zagreb)ima-la je izlaganje»HrvatskiučenjaciuDudiće-voj korespondenciji«. Iz njega smo doznaliovažnosti epistolarnekomunikacije tijekom16.stoljeća,aondaioDudićevojkorespon-dencijisbrojnimhrvatskimučenjacima.Usklopucjeline»Hrvatskafilozofijauproš-lostiisadašnjosti«izlaganjasu30.rujnaodr-žana i tijekomposlijepodneva.Prvoodnjihimao je Igor Škamperle (Ljubljana), a dru-go Marin Martinić Jerčić (Zagreb). NaslovŠkamperleova izlaganja bio je »FrancescoColonna i Polifilov san. Inicijacijsko puto-vanjeduše«.UnjemujeukazanonavažnosttogalegorijskogromanaFrancescaColonne,ukojemjeŠkamperleuočiosadržajefilozof-ske, mistične i duhovne naravi, ali i prika-zaonjegovutjecajnaPetrića,kaoinadrugehrvatske mislioce. Martinić Jerčić je svojeizlaganjenaslovio»Flaciana (1563–1574)udigitalnimknjižnicama«.Iznjegasmodozna-lidajenajvećibrojVlačićevihdjelatiskanuBaseluiOberurselu,dokječakpedesetdjelapronađeno u digitalnoj knjižniciMünchenerDigitalisierungszentrum.Posljednjegdana,dakle1.listopada,održanojejošosampredavanjakojasuusklopusim-pozija»Hrvatskafilozofijauinterakcijiikon-tekstu«pripadalacjelini»Hrvatskafilozofija

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA144God.36(2016)Sv.4(829–848)

Filozofskiživot847

u prošlosti i sadašnjosti«. U prvim četirimaobrađenisufilozofijaodgoja,etikatefilozo-fija prakse, a u drugim četirima suvremenafilozofija,znanostibioetika.NajprijejenastupilaValentinaPerišić(Split),koja je svoje izlaganje naslovila »Filozofijaodgoja u djelu Governo della famiglia Ni-kole Vitova Gučetića«. Na temelju proukaGučetićeve filozofijeodgoja,priopćila jedasu na njegov nauk uvelike utjecali Platon,Aristotel, kao iBenediktKotruljević,nakončegajezaključiladajevažnuuloguuobliko-vanjuGučetićevapristupaodgojuimaoikr-šćanskinauk.RenataDžaja(Osijek)održalaje izlaganjepodnaslovom»Etička sastavni-caKrležine noveleDomobran Jambrek«.Unjemu je obradila problem ljudskog dosto-janstva,ukazalanapolitičkeokolnosti tenaKrležina promišljanja o obilježjima čovje-kovaživota, čime jeporučilada jeunovelizastupljenaetičkasastavnica,aliisastavnicekojesuodnosenafilozofijupolitikeifilozo-fijuegzistencije.PotomjenastupioJosipGuć(Podstrana)sizlaganjem»Etikailirevolucija–CamusiliKangrga«.Nakonštojeuspore-diorazličitepristupeeticiirevoluciji,Gućjeuizlaganjuodgovorionapitanjaomeđusob-nomukidanjuteisključenjuetikeirevolucije.NaslovizlaganjaAniteLunić(Split)glasioje»PrisutnostfilozofijeprakseuSarajevu:pri-logmapiranju suvremene filozofije«. Iz togizlaganjadoznalismorezultatenjezinaistra-živanjaoreakcijama,odnosimairezultatimasarajevskih filozofa, sociologa i psihologausmjerenihnafilozofijuprakse.PrvoodposljednjačetiriizlaganjaodržalisuTomislavPetković (Zagreb) iArtoMutanen(Helsinki), a naslovili su ga »Jubilarni 25.Dani Frane Petrića:Nasučeljimafilozofskih osnova imodernih otkrića u znanosti i teh-nologiji«.Unjemususagledali razvoj i rastDana Frane Petrića, te prikazali djelovanjei kontekst dosadašnjih simpozija. Potom jenastupioMislavKukoč (Split) s izlaganjem»Mediteranski korijeni hrvatske filozofije«.Osimštojeukazaonarazvojzapadnefilozo-fijeiznanosti,Kukočjeizdvojioonajaspektmediteranskihkorijenakojiutemeljujehrvat-skufilozofiju,očemusvjedočeimenabrojnihhrvatskih mislilaca. Uslijedilo je izlaganjeAneJeličić(Split)podnaslovom»Europeiza-cijabioetikeuokviruintegrativnebioetike«ukojemjeJeličićizložilarazvojniputbioetikeu Hrvatskoj, ali i naglasila da je krajnji ciljintegrativne bioetike njezino filozofsko ute-meljenje.PosljednjeizlaganjeodržaojeLukaTomašević(Split).Nasloviogaje»Franjevač-kaintegralnaekologijakaopodlogaenciklikeLaudato si’sposebnimosvrtomnaekologijudalmatinskih franjevaca«.Tomprilikomdo-znali smo da je integralni pristup enciklike

Laudato si’ ekološkom problemu zamjetanzatojerjeekologijaorijentirikatolicima.Uzavršnojraspravizaključenojedajeovogo-dišnjisimpozij»Hrvatskafilozofijauinterak-cijiikontekstu«biouspješanpopitanjusvihtrijucjelina,štosupotvrdilabrojnaizlaganjai širok spektar tema,čimesu izlagačiuveli-kedoprinijelijošboljojistraženostihrvatskefilozofskebaštine.Zahvalivšisesvimizlaga-čima na sudjelovanju, simpozij su zatvoriliPavoBarišićiBrunoĆurko.

RenataDžaja

4. Znanstveni inkubator

Četvrtu godinu zaredomu sklopu 25.Dana Frane Petrića, od 29. rujna do 1. listopada2016. godine održane su završne aktivnostiprojekta »Trening za znanstvena istraživa-nja«kojiseodvijauokviruZnanstvenog in-kubatora, programa popularizacije znanostikojiprovodikonzorcijudrugaHrvatskofilo-zofskodruštvo,HrvatskobioetičkodruštvoiUdruga»Mala filozofija«.Uzavršnojaktiv-nostisudjelovalisuučeniciimentoriSrednješkoleAmbroza Haračića iz Malog Lošinja,SrednješkoleAmbrozaHaračića–PodručniuredCres,SrednješkoleObrovac,teGimna-zijeFranjePetrića izZadra. Iove jegodinesredišnjaaktivnostbilaprezentacijarezultataistraživanja koje su tokom godine provodiliučenicinatemu»Jezikiznanost«,akojaseodržalaupetak,30.rujna2016.,uhoteluKi-menuCresu.UčeniceSrednješkoleObrovacAnaBenko-vić, Josipa Jurjević, Antonia Mihaljević iZoricaVenuti(mentori:DarkoTokićiIvanaŠegarić)predstavilesuistraživanjepodnazi-vom»Razvojjezika«ukojemusudaleprikazrecentnihantropološkihistraživanjaonastan-kujezika.ZatimsunastupilimladiistraživačiizSrednješkoleAmbrozaHaračićaizMalogLošinja Antea Dragoslavić, Emma Maljić,Antonia Manzoni i Marko Vidulić (mento-rice: Zrinka Jensch, Milica Prole) s temom»Glagoljica, starohrvatski jezik i kultura« uokvirukojesuprikazalirezultateistraživanjapopisaglagoljskeostavštinenaotocimaCre-suiLošinju.LeonaFerlora,PaoloKaštelan,VanessaKlimczak iMatejSalković (mento-rice:MelitaChiole,LjiljanaFilipas,RozanaPerović)izSrednješkoleAmbrozaHaračića,PodručniuredCresrazmatralisuulogumate-matičkelogikeusvakodnevnojkomunikacijiuizlaganjupodnaslovom»Moždajeproblem

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA144God.36(2016)Sv.4(829–848)

Filozofskiživot848

ukomunikaciji«.Nakonnjihsvojeistraživa-njeupotrebedijalekatau sinkronizaciji crta-nih filmova pod naslovom »Sinkronizacijacrtanihfilozofa–političkiilisociolingvističkiproblem?«predstavilesuučeniceGimnazijeFranje Petrića iz Zadra Tena Ćurko, KarlaMatešić,IvonaPešaiGabrielaRapan(men-torica:AntonijaKero).Uz prisustvovanje na međunarodnom znan-stvenom simpoziju »Hrvatska filozofija uinterakciji i kontekstu«, koji se paralelnoodvijaousklopuDana Frane Petrića,bogatje bio i program drugih aktivnosti u kojimasu učenici sudjelovali u tri dana održavanja»Treningazaznanstvenaistraživanja«.Uče-tvrtak,29.rujna2016.,održanasudvajavnapredavanja i radionica na kojima su sudje-lovali i građani gradaCresa. Ivana Zagorac(Zagreb)održalajepredavanjepodnaslovom»Znanost, razum i osjećaji«ukojemu je te-matizirala ulogu osjećaja u znanosti te raz-matralaodnosrazumaiosjećajau filozofiji.Zatim suvećnagrađivaniprojekt»Matema-tikauarhitekturi«predstaviliučeniciSrednješkoleAmbrozaHaračića,PodručniuredCresKoranaFlego,KlaraKučićiRenatoMuškar-dinkojimsunastojaliistražitiukojojmjerijematematikaprisutnauarhitekturinaprimjerupalačePetris,danasMuzejaGradaCresa.Na-konpredavanjaradionicuzajavnostodržaojeLjudevitFranJežić(Zagreb)stemom»Kakojezicimogubiti srodni?«ukojoj jeprisutneupoznao s plodnom znanstvenom metodom,aliisosnovnimzasadamaiuvidimagenetič-keiarealnelingvistiketejezičnetipologije.

U petak, 30. rujna 2016. u prijepodnevnimsatima,BrunoĆurko(Zadar)održaojeradio-nicu za učenike četvrtih razreda Osnovneškole Frane Petrića pod naslovom »Što jemudrost?«.UvečernjimsatimaugraduCresuiovesegodineZnanstveni inkubatorpridru-žioobilježavanjuEuropske noći istraživača.Obilježavanje je započelo »Filozofskomve-čerom«ukojoj su sudionici vježbali govor-ničku improvizaciju u javnome nastupu, anastavilose»ZnanstvenomšetnjompoSret-nomGradu« u kojoj su semladi istraživačiopredijelilizajednogodznanstvenikaizče-tirijupodručja(LjudevitFranJežić(Zagreb)–lingvistika,DemianPapo(Osijek)–hrvat-skiznanstvenici,TomislavPetković(Zagreb)– prirodne znanosti, Bruno Ćurko (Zadar)–jezikrock’n’rolla)skojimasukrozšetnjurazgovarali o specifičnostima njihovog po-dručjaistraživanjateopćenitoživotomznan-stvenika.Usubotu,1.listopada2016.,KrešimirBabel(Zagreb) vodio je radionicu »Istraživati po-putznanstvenika«ukojojse,koristećionlineigru Geoguessr, učenike nastojalo upoznatistemeljimaznanstvenemetode,aučenicisuimali priliku primijeniti stečene spoznaje oznanstvenomnačinumišljenjaunatjecanjuunavedenojigri.NakonnatjecanjasudionicimasupodijeljenediplometepoklonpaketičimesuzatvorenezavršneaktivnostiovogodišnjegZnanstvenog inkubatora.

MiraMatijević