Katalog izložbe

Gradska i sveuèilišna knjižnica Osijek

Izložba uz 400. obljetnicu prve hrvatske gramatike

isusovca Bartola Kašiæa

Ex libris K E Z E L E

Katalog izložbe

Gradska i sveuèilišna knjižnica OsijekEuropske avenije 24

Osijek, 2002.

Ex libris K E Z E L E

Izložba uz 400. obljetnicu prve hrvatske gramatike isusovca Bartola Kašiæa

Gradska i sveuèilišna knjižnica Osijek

CIP - Katalogizacija u publikacijiGRADSKA I SVEUÈILIŠNA KNJIŽNICA OSIJEK

UDK 090.1 Kezele(064)811.163.42'36 Kašiæ, B.(064)

EX libris Kezele : izložba uz 400.obljetnicu prve hrvatske gramatikeisusovca Bartola Kašiæa : katalog izložbe/ <kataloška obrada Nikola Kezele>. -Osijek : Gradska i sveuèilišna knjižnica,2004.

ISBN 953-98057-4-0

440415001

Izdavaè:

Za izdavaèa

Postav izložbe

Kataloška obrada

Oblikovanje

Priprema tiska

Tisak

Naklada

Sveuèilište Josipa Jurja Strossmayera u OsijekuGradska i sveuèilišna knjižnica Osijek

Dragutin Katalenac

Mladen KezeleNikola Kezele

Mladen Kezele

Zvonimir Bonjaj, 3D studio Osijek

3D studio Osijek

Sitograf d.o.o. Osijek

300

4

Proslov

5

radska i sveuèilišna knjižnica Osijek zauzima istaknuto i po mnogo èemu

posebno mjesto meðu hrvatskim knjižnicama.GOsnovana 1949. god. kao Gradska knjižnica na temeljima bogate tradicije javnih,

puèkih èitaonica i knjižnica grada Osijeka. 1961. god. Knjižnica dobija privilegiju

primanja obaveznog primjerka tiskane graðe s podruèja Republike kao jedina

hrvatska javna narodna knjižnica, a ujedno, osim Nacionalne i sveuèilišne knjižnice

Zagreb, i jedina knjižnica kontinentalnog dijela Hrvatske. Gradska knjižnica

primljena je, dakle, u obitelj "privilegiranih" knjižnica kao izuzetak i ovaj karakter je

zadržala do danas. U svakom sluèaju, formiranjem Obaveznog primjerka u Gradskoj

knjižnici Osijek udareni su temelji znanstvenoj funkciji Knjižnice i njenog

postepenog prerastanja iz javne narodne u javnu opæeznanstvenu knjižnicu.

Osnivanjem Sveuèilišta u Osijeku 1975. god. Knjižnica proširuje svoju

djelatnost i pored narodne, odnosno gradske djelatnosti preuzima i funkciju i zadatke

sveuèilišne knjižnice, mijenjajuæi naziv u Gradska i sveuèilišna knjižnica. U

knjižniènom smislu ona postaje knjižnica s dvojnom funkcijom: narodnom i

sveuèilišnom, odnosno znanstvenom, te se razvija kao opæeznanstvena knjižnica

polivalentnih sadržaja.

Knjižnica danas djeluje kao:

- središnja (matièna) javna /narodna knjižnica Grada Osijeka, Županije osjeèko-

baranjske i

- središnja sveuèilišna/ znanstvena knjižnica Sveuèilišta Josipa Jurja

Strossmayera u Osijeku s osnovnim ciljem osiguravanja dostupnosti svih vrsta

informacija (znanstvenih, obrazovnih, struènih, kulturnih i dr.) u bilo kojem

obliku (tiskana graða: knjige, èasopisi, novine i sl., AV graða, elektronski mediji i

dr.) najširem krugu stvarnih i potencijalnih korisnika.

Rukovodeæi se geslom Josipa Jurja Strossmayera da je « narodna knjiga glavni plod

duha svakoga i glavno promicalo njegova razvitka : pacse u nesretnim okolnostima

javnog xivota jedino sidro, koje ga od propasti csuva » Knjižnica poklanja posebnu

pozornost kulturno promotivnim djelatnostima obilježavajuæi na odgovarajuæi naèin

znaèajne dogaðaje i osobe iz hrvatske i svjetske kulturno povijesne baštine.

Kulturnim programima Knjižnica je nastojala promovirati sve oblike i moguænosti

svoje djelatnosti cjelokupnom graðanstvu Osijeka i slavonsko baranjske regije.

Kako knjiga uistinu jest živo jezgro i srž svekolikih kulturnih postignuæa

èovjeèanstva, žive duhovne tradicije jednog naroda i svjedok njegove opstojnosti u vremenu i prostoru Knjižnica znaèajan

dio svoje struène aktivnosti posveæuje oèuvanju, sreðivanju i objavljivanju zbirki stare i rijetke knjižne graðe u knjižnicama

grada Osijeka i Slavonije. Posebno se istièu velike izložbe koje je Knjižnica priredila u suradnji s Franjevaèkim i Kapucinskim

samostanom u Osijeku i Muzejom Slavonije Osijek:

- Osjeèko izdavalaštvo 1742. 1996.;

- Blago knjižnice Kapucinskog samostana u Osijeku;

- Knjige 16. stoljeæa Franjevaèkog samostana u Osijeku:

- Blago knjižnice Franjevaèkog samostana u Osijeku.

Promocijom hrvatske kulturne baštine bavi se i zagrebaèka obitelj Kezele. Zahvaljujuæi sakupljenim starim hrvatskim i

europskim knjigama, obitelj Kezele organizirala je nekoliko vrlo zapaženih izložbi, kao na primjer:

- u Gradskom muzeju Jaska, 2000.godine;

- u Gradskom muzeju Gospiæ, 2001. godine;

- na Fakultetu hrvatskih studija u Zagrebu 2002. godine;

- u Gradskoj loži Zadar, 2003. godine.

Prilikom mojeg posjeta izložbi Blago knjižnice Franjevaèkog samostana u Osijeku, dogovorena je ova izložba, posveæena

400-godišnjici prve hrvatske gramatike isusovca Bartola Kašiæa.

Uvod u izložbu pripremio je pater Vladimir Horvat prikazom i reprint izdanjima opusa Bartola Kašiæa. Slijede izlošci

europskog tiskarstva XV. i XVI. stoljeæa. Ove su knjige prethodile poèetku rada Bartola Kašiæa. Posebno bih upozorio na

izloženu inkunabulu Johannesa Herolta iz 1496. godine (kat.br.1.).

Knjige na glagoljici, bosanèici i šèavetu tiskane su za života Bartola Kašiæa. U ovoj grupi izložen je i Ritual rimski Bartola

Kašiæa iz 1640. godine (kat.br. 6.G.1.). Ritualom su se služili popovi glagoljaši jer nisu bili vièni latinskom jeziku. Knjiga je

tiskana u još šest izdanja i bila je u uporabi do XX. stoljeæa. Tu je izloženo i Evanðelje Ivana Bandulaviæa iz 1613. godine

(kat.br. 1.G.), jedno od pet u svijetu poznatih primjeraka. Izloženi zemljovidi, izraðeni u Amsterdamu, prikazuju

geopolitièki prostor u kojem je živio i radio Bartol Kašiæ

Slijede stare hrvatske gramatike i rijeènici od XVII. - XX. stoljeæa, na koje je utjecalo djelo Bartola Kašiæa. Svi primjerci su

bibliofilski rariteti, a posebno Dictionar Juraja Habdeliæa (kat.br.1.C)

Obzirom na domicil Gradske i sveuèilišne knjižnice, smatrao sam da æe zainteresirati posjetioce izbor djela slavonskih

pisaca iz XVIII. i XIX. stoljeæa.

Mladen Kezele

6

susovac Bartol Kašiæ jedan je od najznaèajnijih hrvatskih velikana i

najplodnijih pisaca 17. stoljeæa. Cijeli je svoj život, od roðenja u Pagu 15. Ikolovoza 1575. do smrti u Rimu 28. prosinca 1650. posvetio Bogu, te

kulturnom i duhovnom dobru svoga hrvatskog naroda koji je upravo tada

proživljavao jedno od najtežih razdoblja svoje povijesti kao "ostaci ostataka

negdašnjeg slavnog hrvatskog kraljevstva".

Po svojem Rjeèniku i Gramatici Bartol Kašiæ je prvi hrvatski jezikoslovac, on je

plodan pjesnik i pisac, prevoditelj Biblije i Rituala rimskog, vrstan teolog i jedan od

prvih slavista, veliki misionar i papinski vizitator, cenzor knjiga i hrvatski

ispovjednik u bazilici sv. Petra u Rimu i Loretu, autor prve hrvatske tragedije

Venefrida i Autobiografije u povijesti hrvatske književnosti.

Bartol Kašiæ je prvi Hrvatsko-talijanski rjeènik napisao "kako se govori" 1599.

godine, dakle prije 4 stoljeæa, a to je 220 godina prije Vuka Karadžiæa koji je do

nedavno morao biti zastupljen u svim školskim knjigama kao tobožnji prvi veliki

reformator jezika i pravopisa po naèelu "piši kako se govori".

Poznato je da je Kašiæ prvu izvornu hrvatsku gramatiku Institutiones linguae

illiricae poèeo sastavljati 1599. godine i objavio je 1604. godine. U njoj je postavio

naèelo "za jedan glas-jedan znak".

Moje otkriæe potaknulo je Jadroliniju da trajektu "Vuk Karadžiæ" odmah da novo ime -

"Bartol Kašiæ".

Godine 1990. u povodu proglašenja Velike Gospe - Kašiæeva roðendana - za dan opæine

Pag, u sveèanom govoru bilo je reèeno: «Pravi je èas da se oca Bartola Kašiæa postavi na

pravo mjesto meðu hrvatske velikane, da se njegovo ime sa svim što ono znaèi, utisne

u svaku hrvatsku svijest, da svako naše dijete odmalena sazna da je suvremeni

hrvatski književni jezik na temelju mnogo davnije govorne i književne tradicije

znanstveno utemeljio, napisavši prvu gramatiku i opsežni rjeènik, taj veliki Pažanin».

Isusovac Bartol Kašiæ

i èetiri stoljeæa njegove

gramatike

7

Školska godina 1998.-1999. bila je proglašena Godinom Bartola Kašiæa. Tada je uvršten Bartol Kašiæ u obvezni školski

program i u sve odgovarajuæe udžbenike. To je bilo prijeko potrebno jer se radi o povijesnoj istini i o našem hrvatskom

jeziènom identitetu. Kroz tu Kašiæevu godinu bilo je više znanstvenih skupova i izložbi, te mnoštvo predavanja.

Ove Godine slavimo èetiri stoljeæa Gramatike Bartola Kašiæa. Prilog toj proslavi je i ova izložba u osjeèkoj Gradskoj i

sveuèilišnoj knjižnici, kao i predavanje na Filozofskom fakultetu u Osijeku.

Prof.dr.sc. Vladimir Horvat

Filozofski fakultet Družbe Isusove u Zagrebu

8

Katalog izložbe

1

2

3

Europsko tiskarstvo XV. i XVI. stoljeæe

HEROLT JOHANNES

SERMINES DE TEMPORE ET SANCTIS

CUM PROMPTUARIO

EXEMPLORUM DILIGENTER

CASTIGATUM IN IMPERIALI

OPPIDIO HAGENAWE

Anno Domini Christi natali 1496.

THOMAE AQUINATIS

ENARRATIONES

Venetiis 1511.

JOSEPHUS FLAVIUS

ANTIQUITATUM IUDAICARUM LIBRI

Basilae, anno 1540. in officina Probeniana

10

4

11

5

6

7

8 CARTA - SCLAVONIA, CROATIA,

BOSNIA CUM DALMATIA PARTE

Mercator, oko 1590.

ABBATIS PANORMITANI

COMMENTARIA

Venetiis, 1571.

ORATIONI MILITARI RACCOLTE PER

M.REMIGIO FIORENTINO

In Venecia, 1585. Concordia

FILLIPO DI COMINES

MEMORIAE

Genova, 1596., Andreae Wecheliheredum

BIBLIA SACRA

SIVE LIBRI CANONICI

Hanoviae, 1596., Andreae Wecheliheredum

XVII. stoljeæeknjige na glagoljici,

bosanèici, šèavetu

1.G

2.G

IVAN BANDULAVIÆ

PISTOLE I EVANGJELJA PRIKO SVEGA

GODIŠTA..........

Venetiis, 1613., Antonij Turini (Šèavet)

MATIJA DIVKOVIÆ

BESIEDE DIVKOVIÆA SVARHU

EVANDELIA NEDIELJNIEH PRIKO

SVEGA GODIŠTA, KOE BESIEDE IZ

RAZLIKIJEH DIAÈKIEH KNJIGA

PRIVEDE ISPISA I SLOŽI BOGOLJUBNI

BOGOSLOVAC FRA MATIE DIVKOVIÆ

IZ JELŠAK, REDA SVETOG FRANÈESKA

IZ PROVINCIE PRIMENKOM BOSNE

ARÐENTINE

U Mnetciech, po Petru Marii Bertanu, 1616.

(bosanèica)

12

13

3.G

4.G

5.G

6.G

7.G

8.G

BARTOL KAŠIÆ

RITUAL RIMSKI

Romae, Ex Tipographia Sac.Congreg. de

Propag. Fide., 1640.

RAFAEL LEVAKOVIÆ

ÈASLOVb RIMSKIJ

Romae, Typis& Impensis Sac. Cong. de

Propag. Fide., 1648.

KARTA-KARSTIA, CARNIOLA, HISTRIA

et WINDORUM MARENIA

Excudit Guiljelm Bleau, oko 1648.

KARTA - IADERA SCIVIM et AENONA

CUM INSULIS ADJECTIBUS

Amsterdam, apud Ionnanem Jansonium, oko

1650.

ROBERO BELLARMINO

ISTUMACEGNE OBILNIE NAVKA

KARSTYANSKOGA, PRINESENO V

YAZIK HARUATSKI

Priredio Ivan Tomko Marnaviæ

Romae, ex Tipographia Congr. de Propag. Fide,

1627.

RAFAEL LEVAKOVIÆ

MISAL RIMSKIJ

Romae, ex Tipis&impensis, Sac.Congr.de

Propag. Fide., 1631.

RAFAEL LEVAKOVIÆ

ISPRAVNIK ZA EREI ISPOVIDNICI I ZA

POKORNIH

Romae, Tipis Sac. Congr. de Propag. Fide.,

1635.

9.G

1.CHrvatske gramatike i rjeènici

XVIII. - XX. stoljeæe2.C

3.C

4.C

5.C

6.C

7.C

8.C

JURAJ HABDELIÆDICTIONARŠtampano u Nemskom Gradezu 1670. pri

odvetku Widnanstadiussi

IVAN BELOSTENECGAZOPHYLACIUM LATINO-

ILLYRICORUMZagrabiae, 1740. Typis J.B.Weitz

ANDRIJA JAMBREŠIÆLEXICON LATINUM

INTERPRETATIONE ILLYRICAGERMANICA et HUNGARICA

LOCUPLESZagrabiae, 1742. Albert Wilhelm Wefseli

TOMO BABIÆPRIMA GRAMATICAEVenetiis, 1745., apud Josephum Corona

ARDELIO DELLA BELLADICTIONARIO ITALIANO-LATINO-

ILLIRICORagusa, 1785. nella Stamperia Privilegata

JOSIP JURINSLOVKIGNA SLAVNOJ SLOVINSKOJ

MLADOSTIDIACKIM, ILIRICKIM i TALIANSKIM

IZGOVOROMNAPRAVGLENAMletzi, 1793., po Andrii Santinu

JOAKIM STULLILEXICON LATINO-ITALICO-ILLIRICUMBudae, Tipographie Universitatis 1801.

JOSIP VOLTIÆRISCOSLOVNIKU Beèu, 1803., Kurzboeck

14

JOAKIM STULLI

RJECSOSLOXJE

U Dubrovniku, 1806., po Antunu Martekini

JOAKIM STULLI

VOCABULARIO ITALIANO-ILLIRICI-

LATINO

Ragusa, 1810., Antonio Martechinni

TOMAŠ MIKLOUŠIÆ

VOCABULARUM

Budae, 1817., Tipis Regiae Universitatis

LJUDEVIT GAJ

KRATKA OSNOVA HRVATSKO-

SLAVENSKOGA

PRAVOPISA

Vu Budimu, iz tiskarnice Kralevskog

Vseuèilišèa, 1830.

RUDOLF VESELIÆ

REÈNIK ILIRSKOGA I NEMAÈKOGA

JEZIKA

U Beèu, 1853., troškom A.A.Venedikta

GRUPA AUTORA

PRAVNA I POLITIÈKA

TERMINOLOGIJA

ZA SLAVENSKI JEZIK

Beè, 1853. Antonii Schmid

VJEKOSLAV BABUKIÆ

ILIRSKA SLOVNICA

U Zagrebu, 1854., tiskara dr. Ljudevita Gaja

IVAN DANILO

GRAMMATICA DELLA LINGUA

ILLIRICA

Zara, 1855., Typographia fratelli Battara

9.C

10.C

11.C

12.C

13.C

14.C

15.C

16.C

17.C DRAGUTIN PARÈIÆRIEÈNIK ILIRSKO-TALIANSKIU Zadru, 1858., Petar Abeliæ

ANTUN MAŽURANIÆSLOVNICA HERVATSKAU Zagrebu, 1859., Karl Albrecht

BOGOSLAV ŠULEKNEMAÈKO-HRVATSKI REÈNIKZagreb, 186o., Franc Župan

DRAGUTIN PARÈIÆRJEÈNIK TALIJANSKO-SLOVINSKI (HRVATSKI)U Zadru, 1863., braæa Battara

DRAGUTIN PARÈIÆRJEÈNIK SLOVINSKO-TALIJANSKIU Zadru, 1874., braæa Battara

BOGOSLAV ŠULEKRJEÈNIK ZNANSTVENOG NAZIVLJAZagreb, 1874., Tiskara dr. Ljudevita Gaja

ADOLF WEBERSLOVNICA HRVATSKAU Zagrebu, 1876., Dionièka tiskara u Zagrebu

DRAGUTIN PARÈIÆRJEÈNIK TALIJANSKO-SLOVINSKI (HRVATSKI)U Senju, 1887., H.Luster

DRAGUTIN PARÈIÆRJEÈNIK HRVATSKO-TALIJANSKIZara, 1901., Tipografia "Narodni list"

DRAGUTIN PARÈIÆRJEÈNIK TALIJANSKO SLOVINSKI (HRVATSKI)U Senju, 1908., Tisak Hreljanoviæ

18.C

19.C

20.C

21.C

22.C

23.C

24.C

25.C

26.C

15

Slavonski pisci XVIII. i XIX. stoljeæa

1.S

2.S

3.S

4.S

ANTUN KANIŽLIÆ

BOGOLYBNOST MOLITVENA

NA POSCTENYE PRISVETE TROICE

JEDNOGA BOGA BLAXENE DIVICE

MARIE I SVETIH...............

Pretiskana u Ternavi, godisce 1766.

MATIJA ANTUN RELJKOVIÆ

SATIR.................

U Osiku, 1779., Slovih Martina Divalta

ANTUN KANIŽLIÆ

KAMEN PRAVI......................

U Osiku 1780., kod Ivana Martina Divalta

CARTE, DU ROYAME, D'ESCLAVONIE

ET DU DUCHE DE SYRMIE

A'Venise 1783., par Santini chez Remondini

16

17

5.S

10.S6.S

11.S

7.S

8.S

PETAR KATANÈIÆ

DE COLUMNIA MILLIARIA ROMANA

Zagrabiae, Typis episcobalibus 1794.

PETAR KATANÈIÆ

FRUCTUS AUCTUMNALES

Zagrabiae, Typis episcobalibus 1794.

SPECIMEN PHILOLOGIAE ET

GEGRAPHIAE

PANNONIORUM

Zagrabiae, Typis episcobalibus 1795.

JOSIP STIPAN RELJKOVIÆ

KUÈNIK

U Osiku, 1796., Slovima Ivana Martina

Divalta

BERNARDIN LEAKOVIÆ

DNEVE BOŽJE.....................

U Osiku, 1802., Martin Divalt

POLITIKA-ŽIVOT-KREPOSNI

POLITIKA ZA DOBRE LJUDE, TO JEST:

UPRAVE RAZUMNOGA I KRIPOSNOGA

ŽIVOTA

Prevodilac Karlo Paviæ

Pretiskano u Peshti, 1821., sa slovih Ivana

Thome Trattner

EMERIK RAFFAYE

NAUK OD OPROSHTENJA U OPCHINU

JUBILEUMA

U Ossiku, slovima Divaltovima, 1826.

9.S

18

ISB

N 9

53

-98

05

7-4

-0

travanj, 2004.